Globalni potencijali u maloprodaji 2008.pdf

DeloItte. StORES.

2008 Globalni potencijali

u maloprodaji.

Istaknite se od drugih

Revizija – Porez – Konsalting – Finansijsko savjetovanje

Pažljivo razmotrite svoje

poslovanje.

Za više informacija, posjetite našu web stranicu www.deloitte.com/consumerbusiness

DeloItte.

Revizija – Porez – Konsalting – Finansijsko savjetovanje Autorsko pravo © 2008 Deloitte Development LCC. Sva prava pridržana.

Hoćete li nam se pridružiti zbog nas samih?

Ili zbog onoga što bi ste Vi mogli postati?

Mi u Kompaniji Deloitte imamo privilegiju da radimo sa izuzetnim klijentima širom maloprodajnog i

potrošaĉkog sektora. Uspjeh našeg poslovanja zasniva se na jedinstvenom pristupu poslovanju sa svakim

od naših klijenata. Da bismo to postigli, Deloitte upošljava ljude koji dijele naše vrijednosti i imaju

ambicije da naprave pozitivan uĉinak u našem poslovanju.

Kao struĉni saradnik u našoj Kompaniji, radit ćete uz izuzetne saradnike, priznate voĊe u svojoj struĉnoj

oblasti, koji su fokusirani na razvijanje i ekspanziju poslovanja kroz razvoj vještina i struĉnih znanja

našeg tima.

Naš je cilj da od Kompanije Deloitte napravimo središte profesionalnog i liĉnog razvoja, na kojem

talentirani pojedinci mogu pokazati svoje kvalitete u najboljem svijetlu, brzo napredovati i realizovati

svoje potencijale, bez obzira na svoju struku. Zapravo, vjerujemo da će Vas iznenaditi koliko možete

postići, I koliko daleko možete stići, ako Vam se pruži odgovarajući poslovni ambijent i kultura.

Za više informacija molimo posjetite našu web stranicu, www.deloitte.com/careers.

DeloItte.

Revizija – Porez – Konsalting – Finansijsko savjetovanje

Autorsko pravo © 2008 Deloitte Development LCC. Sva prava pridržana.

Neobično poslovanje. Pomažemo Vam da se istaknete u masi drugih

http://www.deloitte.com/careers

Za više informacija,

posjetite našu web stranicu www.deloitte.com/consumerbusiness

DeloItte.

Revizija – Porez – Konsalting – Finansijsko savjetovanje Autorsko pravo © 2008 Deloitte Development LCC. Sva prava pridržana

Kontakti u potrošačkoj industriji Za firmu Deloitte Touche Tohmatsu i njene podružne firme

Direktor globalnih Finska Švedska Venecuela potrošačkih aktivnosti Jussi Konkola Lars Egenaes Ignacio Rodriguez Lawrence Hutter [email protected] [email protected] [email protected] Deloitte UK

[email protected] Francuska Turska Azija - Pacifik Gilles Goldenberg Ugur Suel Direktor potrošačkih Autor [email protected] [email protected] aktivnosti za područje Ira Kalish Azije-Pacifika Deloitte Service LP Njemačka Ukrajina Yoshio Matsushita [email protected] Peter Thormann Dina Nemirovich Deloitte Japan

[email protected] [email protected] [email protected] Marketing Kathryn Cordes Grčka Ujedinjeno Kraljevstvo Australija DTT Consumer Business George Cambanis Richard Lloyd Owen Andrew Griffiths

[email protected] [email protected] [email protected]

Voditelji maloprodaje J.N.Hill Sjeverna i južna Amerika Irska [email protected] Kina/Hong Kong Vicky Eng Brendan Jennings Eric Tang

Deloitte & Touche LLP [email protected] Latinska Amerika, [email protected]

[email protected] Karipske zemlje Italija Indija

Evropa, Srednji istok, Dario Righetti Direktor potrošačkih Shyamak Tata Afrika [email protected] aktivnosti za Latinsku [email protected] Richard Lloyd – Owen Ameriku i Karipske [email protected] Nizozemska zemlje Japan Pieter Peerlings Francisco Perez Cisneros Yoshio Matsushita

Sjeverna Amerika [email protected] Deloitte Meksiko [email protected]

Stacy Janiak [email protected] Deloitte & Touche LLP Norveška Koreja [email protected] Marius Eriksen Argentina Do-Sung Kim

[email protected] Daniel Varde [email protected] Kanada [email protected]

Brent Houlden Portugal Malezija [email protected] Joao Luis Silva Bahami Yoon Chong Yee [email protected] Bruce Knowles [email protected]

Evropa, Srednji [email protected]

Istok, Afrika Rusija Novi Zeland

Graham Povey Brazil Lisa Cruickshank Belgija [email protected] Altair Rossato [email protected] Koen de Staercke [email protected] [email protected] Slovenija Singapur Graham Hayward Čile Alan R. Nisbet

Danska [email protected] Juan Echeverria [email protected] Henrik Knak [email protected] [email protected] Južnoafrička Republika Tajvan Rodger George Kolumbija Ping Lee [email protected] Juan Carlos Sanchez Nino [email protected]

[email protected] Španija Tajland

Juan Jose Roque Meksiko Montree Panichakul [email protected] Omar Camacho [email protected] [email protected]

mailto:[email protected]

2008– Globalni potencijali u maloprodaji

Istaknite se od drugih

Kompanija Deloitte Touche Tohmatsu (“Deloitte”), u saradnji sa Ĉasopisom STORES, sa zadovoljstvom

najavljuje 11. izdanje godišnjeg magazina “Global Powers of Retailing” (Globalni potencijali u maloprodaji).

Ovaj izvještaj predstavlja listu 250 glavnih aktera u maloprodaji iz cijelog svijeta na osnovu javno dostupnih

podataka kompanija o uĉincima u fiskalnoj 2006. godini (što je period koji ukljuĉuju i fiskalne godine koje su se

završile tokom Juna 2007. godine). Ovaj izvještaj takoĊer daje i pregled ekonomije svijetu, analizu tržišne

kapitalizacije u proizvodnji, te razmatra i 10 glavnih trendova koju utiĉu na maloprodaju.

Glavnih 250 aktera u globalnoj maloprodaji – Izvještaj

2006- Još jedna uspješna godina za maloprodajni

sektor

Tokom 2006. godine globalna ekonomija bila je

na visokom nivou, sa porastom globalnog BDPa

u iznosu od nevjerovatnih 5.4%, što je jedna od

navjećih stopa rasta ikada registrovanih.

Relativno brz ekonomski rast primjećen je u

razliĉitim zemljama, kao što su Argentina,

Kanada, Kina, Njemaĉka, Indija, Rusija, Velika

Britanija i Sjedinjene Ameriĉke Države. U

mnogih zemljama, porast cijena stambenih

objekata doprinijelo je materijalnom stanju

potrošaĉa, što je ujedno stimulisalo porast

potrošnje. Ĉak je i tržište SADa pokazivalo

posljednje trzaje previranja na stambenom

tržištu, te su potrošaĉi popriliĉno dobro

raspolagali novcem. Na velikim tržištima u fazi

razvoja prihodi potrošaĉa su i dalji rasli, te su

milioni potrošaĉa prešli iz siromaštva u srednju

klasu. Ekonomski gledano, ovo je bila povoljna

godina za maloprodajne aktivnosti. Pojaĉano

trošenje potrošaĉa dovelo je do zdravog rasta za

glavnih 250 aktera u industriji maloprodaje u

fiskalnoj 2006. godini, što je finansijski period

koji ovaj izvještaj tretira.

Ukupna maloprodaja pomenutih Top 250

maloprodajnih sila stigla je iznos od $ 3.25

triliona, što je porast od 8.0% u odnosu na

prošlogodišnji ukupni prihod Top 250

maloprodajnih sila u iznosu od $ 3.01 trilion. U

poreĊenju sa fiskalnom godinom 2005, još više

kompanija uĉestovovalo je u ovom porastu. Dok

je u 2005. godini 49 kompanija od Top 250

osjetilo pad aktivnosti, samo 36 kompanija uTop

www.deloitte.com/consumerbusiness

250 grupi za 2006. godinu je iskusilo pad

prodaje.

Veliki broj maloprodajnih kompanija prošli su

kroz proces privatizacije tokom proteklih godina,

što je otežalo mjerenje profitabilnosti cijele

grupe Top 250. Podaci o neto prihodu/gubicima

za fiskalnu godinu 2006 bilo je dostupno samo

za 187 kompanija. Prosjeĉna marža neto dobiti

za ovu grupu bila je 3.6%, što je blagi porast u

odnosu na 3.5% 2005. godine, te znaĉajan porast

u odnosu na prosjeĉnu maržu dobiti za 2004.

godinu, koja je iznosila 2.7%. Samo sedam

kompanija iskusilo je neto gubitke u 2006.

godini, u poreĊenju sa 15 kompanija sa takvim

podacima u 2005. godini.

Na osnovu 187 kompanija koje su obezbijedile

podatke o dobiti/gubitku, prihod od imovine

iznosio je 5.8%. Taj iznos, zajedno sa

finasijskom zaduženosti preduzeća (što je

ukupan prihod/kapital dioniĉara) u iznosu od

3.4x, rezultiralo je prosjeĉnim prihodom na

kapital od 15.7%.

Da bi bile uvrštene u Top 250 globalnih

maloprodajnig sila, kompanije su morale postići

iznos maloprodaje od najmanje $ 2.72 milijardi u

toku fiskalne godine 2006, što je porast u odnosu

na $2.5 milijardi u odnosu na prethodnu godinu.

Prosjeĉni obim maloprodaje kompanije u ovoj

elitnoj grupi bio je $13.0 milijardi. (Nastavak

pregleda Top 250 na stranici G26.)

STORES / Januar 2008 G7

Top 250 Globalnih maloprodajnih sila

Rang

po

obimu

malo

prodaje

(Fisk

god.06)

Naziv

kompanije

Zemlja

porijekl

a

Ukupna

prodaja

za

2006*

(u mil.

USD)

Ukupna

malopro

daja za

2006

(mil.

USD)

Ukupan

prihod

(gubitak)

za 2006

(mil.USD)

Formati prodaje Zemlje poslovanja Malo

proda

ja 2001-

2006

CAGR

*

1 Wal-Mart

Stores,

Inc.

SAD 348,650 344,992 11,284 Cash & Carry/Prodajni klub

sa ĉlanstvom, Diskontna

robna kuća, Hipermarket,

Supercentar, Veletrgovina,

Supermarket

Argentina, Brazil,

Kanada, Kina, Kostarika,

El Salvador, Guatemala,

Honduras, Japan,

Meksiko, Nikaragua,

Portoriko, UK, SAD.

11.1%

2 Carrefour

S.A.

Francus

ka

97,861 97,861 2,850 Cash & Carry/Prodajni klub

sa ĉlanstvom,

samoposluga/kiosk,

diskontna prodavnica,

Hipermarket/supercentar/vel

etrgovina/supermarket

Alžir, Argentina, Belgija,

Brazil, Kina, Kolumbija,

Dominikanska Republika,

Egipat, Francuska,

Francuska Polinezija,

Grĉka, Guadalupe,

Indonezija, Italija,

Malezija, Martinik,

Oman, Poljska, Portugal,

Katar, Reunion,Rumunija

Saudijska Arabija,

Singapur, Španija,

Švicarska, Tajvan,

Tajland, Turska, Tunis,

Ujedinjeni Arapski

Emirati

2.3%

3 The Home

Depot,

Inc.

SAD 90,837 90,837 5,761 Kućni namještaj, prodaja

van prodajnog mjesta

Kanada, Kina, Meksiko,

Portoriko, SAD,

Djeviĉanska ostrva

11.1%

4 Tesco plc UK 79,976 79,976 3,549 Samoposluga/kiosk, Robna

kuća, Diskontna robna kuća,

hipermarket/

supercentar/veletrgovina,

supermarket

Kina, Ĉeška Republika,

MaĊarska, Japan,

Republika Irska, Malezija,

Poljska, Slovaĉka, Južna

Koreja, Tajland, Turska,

UK

12.5%

5 Metro AG Njemaĉ

ka

75,225 74,857 1,327 Marketi specijalizovani za

odjeću/obuću, robna kuća,

Cash&Carry/ Prodajni klub

sa ĉlanstvom, Diskontna

robna kuća, Marketi

specijalizovani za

elektroniku, hipermarket/


marketi za druge

specijalnosti, supermarket

Austrija, Belgija,

Bugarska, Kina, Hrvatska,

Ĉeška Republika, Danska,

Francuska, Njemaĉka,

Grĉka, MaĊarska, Indija,

Italija, Japan,

Luksemburg, Moldavija,

Maroko, Nizozemska,

Poljska, Portugal,

Rumunija, Rusija, Srbija i

Crna Gora, Slovaĉka,

Španija, Švedska,

Švicarska, Turska,

Ukranija, UK, Vijetnam

4.0%

6 The

Kroger

Co.

SAD 66,111 66,111 1,115 Samoposluga/kiosk,

hipermarket/


marketi za druge

specijalnosti, supermarket

SAD 5.7%

7 Target

Corp.

SAD 59,490 59,490 2,787 Diskontna robna kuća,

hipermarket/

supercentar/veletrgovina

SAD 8.3%

8 Costco

Wholesale

Corp.

SAD 60,151 58,963 1,103 Cash&Carry/ Prodajni klub

sa ĉlanstvom

Kanada, Japan, Meksiko,

Portoriko, J.Koreja,

Tajvan, UK, SAD

11.6%


Rang

po

obimu

malo

prodaje

(Fisk

god.06)

Naziv

kompanije

Zemlja

porijekl

a

Ukupna

prodaja

za

2006*

(u mil.

USD)

Ukupna

malopro

daja za

2006

(mil.

USD)

Ukupan

prihod

(gubitak)

za 2006

(mil.USD)


proda

ja 2001-

2006

CAGR

*

9 Sears

Holdings

Corp.

SAD 53,012 53,012 1,490 Robna kuća, Diskontna

robna kuća, Kućne

potrepštine, Hipermarket/

Supercentar/Veletrgovina,

prodaja van prodajnog

mjesta, marketi za druge

specijalnosti

Kanada, Guam, Portoriko,

SAD, Djeviĉanska ostrva

8.0%

10 Schwarz

Unterneh

mens

Treuhand

KG

Njemaĉ

ka

52,422* 52,422* n/a Diskontna prodavnica,

Hipermarket/

Supercentar/Veletrgovina

Austrija, Belgija,

Bugarska, Hrvatska,

Kipar, Ĉeška Republika,

Danska, Finska,


Grĉka, MaĊarska,

Republika Irska, Italija,

Luksemburg,

Nizozemska, Norveška,

Poljska, Portugal,

Rumunija, Slovaĉka,

Španija, Švedska, UK

12.0%

11 Aldi

GmbH &

Co. cHG

Njemaĉ

ka

50,010* 50,010* n/a Diskontni market,

Supermarket

Australija, Austrija,

Belgija, Danska,


Republika Irska,

Luksemburg,

Nizozemska, Portugal,

Slovenija, Španija,

Švicarska, UK, SAD

4.4%

12 Walgreen

Co.

SAD 47,409 47,409 1,751 Drogerija/Apoteka Portoriko, SAD 14.0%

13 Lowe‟s

Companie

s, Inc.

SAD 46, 927 46, 927 3,105 Kućne potrepštine SAD 16.2%

14 Rewe-

Zentral

AG

Njemaĉ

ka

54,583 45,850e n/a Cash&Carry/Prodajni klub

sa ĉlanstvom, Diskontni

market, Drogerija/Apoteka,

Marketi specijalizovani za

elektroniku, Kućne

potrepštine,

Hipermarket/Supercentar/V

eletrgovina, Ostale

specijalnosti, Supermarket

Austrija, Bugarska,

Hrvatska, Ĉeška

Republika, Francuska,

Njemaĉka, MaĊarska,

Italija, Poljska, Rumunija,

Rusija, Slovaĉka,

Švicarska, Ukrajina.

15 Seven & I

Holdings

Co., Ltd.

Japan 45,692º 43,835 e 1,142 Marketi specijalizovani za

odjeću/obuću,

Samoposluga/Kiosk, Robna

kuća, Hipermarket/


Ostale specijalnosti,

Supermarket

Kanada, Kina, Japan,

SAD

ne

16 Groupe

Auchan

SA

Francus

ka

43,955 43, 154 937 Diskontni market,

Hipermarket/Supercentar/V

eletrgovina, Ostale


Kina, Francuska,

MaĊarska, Italija,

Luksemburg, Maroko,

Poljska, Portugal,

Rumunija, Rusija,

Španija, Tajvan

5.6%

G8 – Prodajna mjesta/januar 2008 * Podaci o grupnoj prodaji te o dohodku/gubicima n/a – podatak nedostupan mogu ukljuĉivati rezultate nemaloprodajnih aktivnosti. ne – podatak ne postoji (kao rezultat udruživanja ili oduzimanja)

** CAGR – Kombinovana godišnja stopa rasta e - procjena

Ime nakon kose crte predstavlja maloprodajni segment glavne kompanije


* Podaci o grupnoj prodaji te o dohodku/gubicima n/a – podatak nedostupan G8 – Prodajna mjesta/januar 2008 mogu ukljuĉivati rezultate nemaloprodajnih aktivnosti. ne – podatak ne postoji (kao rezultat udruživanja ili

** CAGR – Kombinovana godišnja stopa rasta oduzimanja)

Ime nakon kose crte predstavlja maloprodajni segment e - procjena

glavne kompanije

Rang

po

obimu

malo

prodaje

(Fisk

god.06)

Naziv

kompanije

Zemlja

porijekl

a

Ukupna

prodaja

za

2006*

(u mil.

USD)

Ukupna

malopro

daja za

2006

(mil.

USD)

Ukupan

prihod

(gubitak)

za 2006

(mil.USD)


proda

ja

2001-

2006

CAG

R*

17 Edeka

Zentrale

AG & Co.

KG

Njemaĉ

ka

42,448º 40,749e n/a Cash&Carry/ Prodajni klub

sa ĉlanstvom,

Samoposluga/Kiosk,

Diskontni market, Kućne


upercentar/Veletrgovina,


Supermarket

Austrija, Ĉeška

Republika, Danska,

Njemaĉka, Rusija

5.0%

18 CVSCorp. SAD 43,814 40,286 1,369 Drogerija/Apoteka SAD 13.6%

19 Safeway,

Inc.

SAD 40,185 40,185 871 Supermarket Kanada, SAD 3.2%

20 Centres

Distribute

urs E.

Leclerc

Francus

ka

38,692 e 38,692

e n/a Samoposluga/Kiosk,

Diskontni market, Kućne




Supermarket

Francuska, Italija,

Poljska, Portugal,

Slovenia, Španija

3.9%

21 AEON

Co.,Ltd.

Japan 41,300 38,058 494 Marketi specijalizovani za

odjeću/obuću,


kuća, Diskontni market,

Drogerija/Apoteka, Kućne




Supermarket

Kanada, Kina, Hong

Kong SAR, Japan,

Malezija, J. Koreja,

Tajvan, Tajland, UK,

SAD

8.9%

22 Koninklij

ke Ahold

N.V.

Nizoze

mska

56,369 37,149 1,129 Samoposluga/Kiosk, Robna


Drogerija/Apoteka,

Hipermarket/ Supercentar/

Veletrgovina, Ostale


Ĉeška Republika,

Estonija, Latvija,

Litvanija, Nizozemska,

Norveška, Poljska,

Slovaĉka, Švedska, SAD

-6.5%

23 Best Buy

Co., Inc.

SAD 35, 934 35,934 1,377 Market specijalizovan za

elektroniku

Kanada, Kina, SAD 12.9%

24 ITM

Développ

ement

Internatio

nal

(Intermarc

hé)

Francus

ka

34,018* 33,678* n/a Marketi specijalizovani za

odjeću/obuću,

Samoposluga/Kiosk,

Diskontni market, Ostale


Belgija, Bosna i

Hercegovina, Francuska,

Poljska, Portugal,

Rumunija, Srbija, Španija

-3.8%

25 Woolwort

hs Ltd.

Australi

ja

33,384 32,456 1,017 Samoposluga/Kiosk,

Diskontna roba kuća,


elektroniku, Ostale


Australija, Indija, Novi

Zeland

11.8%

26 J

Sainsbury

Plc

UK 32,463 31,912 615 Samoposluga/KioskHiperm

arket/ Supercentar/

Veletrgovina/Supermarket

UK 0.0%

27 SuperValu

Inc.

SAD 37,406 28,016 452 Diskontni market,

Drogerija/Apoteka,

Hipermarket/Supercentar/

Veletrgovina/Supermarket

SAD 24.0%

Top 250 Globalnih maloprodajnih sila Rang

po

obimu

malo

prodaje

(Fisk

god.06)

Naziv

kompanije

Zemlja

porijekl

a

Ukupna

prodaja

za

2006*

(u mil.

USD)

Ukupna

malopro

daja za

2006

(mil.

USD)

Ukupan

prihod

(gubitak)

za 2006

(mil.USD)


proda

ja 2001-

2006

CAGR

*

28 Federated

Departme

nt Stores,

Inc.

(trenutni

naziv:

Macy)

SAD 26,970 26,970 995 Robna kuća Guam, Portoriko, SAD 11.5%

29 Casino

Guichard -

Perrachon,

S.A

Francus

ka

28,593 26,967 754 Cash&Carry/ Prodajni klub

sa ĉlanstvom,

Samoposluga/Kiosk,

Diskontna robna kuća,

Diskontni market,Marketi

specijalizovani za

elektroniku, Hipermarket/

upercentar/Veletrgovina,

Prodaja van prodajnog

mjesta, Ostale specijalnosti,

Supermarket

Argentina, Brazil,

Kolumbija, Francuska,

Madagaskar, Mauricijus,

Nizozemska, Tajland,

Urugvaj, Venecuela,

Vijetnam

-0.1%

30 Tengelma

nn

Warenhan

delsgesell

schaft KG

Njemaĉ

ka

26,380 26,380 n/a Marketi specijalizovani za

odjeću/obuću, Diskontni

market, Kućne potrepštine,

Hipermarket/



Supermarket

Austrija, Bosna i

Hercegovina, Ĉeška

Republika, Njemaĉka,

MaĊarska, Italija, Poljska,

Portugal, Rumunija, Rusija,


Švicarska, SAD

-3.9%

31 Coles

Group Ltd.

Australij

a

25,580 25,580 870 Samoposluga/Kiosk, Diskotna

robna kuća, Hipermarket/

Supercentar/ Veletrgovina,


Supermarket

Australija, Novi Zeland 7.5%

32 Delhaize

Group

Belgija 24,151 24,151 442 Cash&Carry/Prodajni klub sa

ĉlanstvom, Samoposluga/

Kiosk, Drogerija/Apoteka,

Hipermarket/Supercentar/Velet

rgovina, Ostale specijalnosti,

Supermarket

Belgija, Ĉeška Republika,

Njemaĉka, Grĉka,

Indonezija, Luksemburg,

Rumunija, SAD

-2.1%

33 WM

Morrison

Supermar

kets Plc

UK 23,173 23,035 460 Supermarket UK 25.9%

34 Publix

Super

Markets,

Inc.

SAD 21,820 21,655 1,097 Samoposluga/ Kiosk,

Supermarket

SAD 7.2%

35 The IKEA

Group

Švedska 21,231 21,231 n/a Marketi za ostale specijalnosti Australija,Austrija, Belgija,

Kanada, Kina, Ĉeška

Republika, Danska,

Finska,Francuska,

Njemaĉka, Grĉka, Hong

Kong, SAR, MaĊarska,

Island,Izrael,Italija, Japan,

Kuvajt, Malezija,

Nizozemska,Norveška,

Poljska,Portugal,

Rumunija,Rusija, Saudijska

Arabija, Singapur,Slovaĉka,

Španija,Švedska,

Švicarska,Tajvan, Turska,

Ujed. Ar. Emirati ,SAD,UK

10.7%

G8 – Prodajna mjesta/ * Podaci o grupnoj prodaji te o dohodku/gubicima n/a – podatak nedostupan

januar 2008 mogu ukljuĉivati rezultate nemaloprodajnih aktivnosti. ne – podatak ne postoji (kao rezultat udruživanja ili oduzimanja)


Ime nakon kose crte predstavlja maloprodajni segment

glavne kompanije


Rang

po

obimu

malo

prodaje

(Fisk

god.06)

Naziv

kompanije

Zemlja

porijekl

a

Ukupna

prodaja

za

2006*

(u mil.

USD)

Ukupna

malopro

daja za

2006

(mil.

USD)

Ukupan

prihod

(gubitak)

za 2006

(mil.USD)


proda

ja 2001-

2006

CAGR

*

36 Loblaw

Companie

s Limited

Kanada 25,262 19,904e (192) Cash&Carry/Prodajni klub sa

ĉlanstvom, Diskontni market,

Hipermarket/

upercentar/Veletrgovina/

Supermarket

Kanada 7.5%

37 J.C.

Penney

Co., Inc.

SAD 19,903 19,903 1,153 Robna kuća, Prodaja van

prodajnog mjesta

Portoriko, SAD -9.1%

38 Staples,

Inc.

SAD 18,161 18,161 974 Non.-Store, Ostale specijalnosti Belgija, Kanada, Njemaĉka,

Nizozemska, Portugal, UK,

SAD

11.1%

39 El Corto

Ingles,

S.A.

Španija 21,751 17,618e 906 Marketi specijalizovani za

odjeću/obuću,


kuća, Marketi specijalizovani

za elektroniku, Kućne




Supermarket

Belgija, Grĉka, Portugal,

Španija

7.5%

40 PPR S.A. Francus

ka

22.525 17.551e 861 Marketi specijalizovani za

odjeću/obuću, Prodaja van

prodajnog mjesta, Ostale

specijalnosti

Australija,Austrija, Belgija,

Brazil, Kanada, Kina, Kipar,

Hrvatska, Danska, Estonija,

Finska, Francuska,

Njemaĉka, Grĉka, Hong

Kong SAR, Island,Indija,

Indonezija, Italija, Japan,

Jordan, Lebanon,

Luksemburg, Malezija,

Malta, Meksiko,

Nizozemska,Norveška,

Filipini, Poljska, Portugal,

Katar, Rusija, Saudijska

Arabija, Slovenija,

Južnoafriĉka Republika,

J.Koreja, Singapur, Španija,

Švedska, Švicarska,Tajvan,

Tajland, Turska, Ukrajina,

Ujed. Ar. Emirati , UK,SAD.

3.2%

41 Rite Aid

Corp.

SAD 17,508 17,508 27 Drogerija, Apoteka SAD 2.9%

42 TJX

Companie

s, Inc.

SAD 17,405 17,405 738 Marketi specijalizovani za

odjeću/obuću, Ostale

specijalnosti

Kanada, Njemaĉka, Hong

Kong, Portoriko, Republika

Irska, UK, SAD

10.2%

43 Marks &

Spencer

PLC

SAD 16,255 16,255 1,249 Samoposluga/Kiosk, Robna

kuća, Supermarket

Bahrein, Bermuda,

Bugarska, Hrvatska, Kipar,

Ĉeška Republika, Grĉka,

Hong Kong SAR, MaĊarska,

Indija, Indonezija, Republika

Irska, Kuvajt, Latvija,

Malezija, Malta, Oman,

Filipini, Poljska, Katar,

Rumunija, Rusija, Saudijska

Arabija, Singapur, Slovaĉka,

Slovenija, J.Koreja,

Singapur,Švicarska, Tajland,

Turska, Ukrajina, Ujed. Ar.

Emirati , UK.

1.1%

44 Kingfisher

plc

UK 16,133 16,133 626 Kućne potrepštine Kina, Francuska, Republika

Irska, Italija, Poljska, Rusija,

J. Koreja, Španija, Tajvan,

Turska, UK

-6.3%

* Podaci o grupnoj prodaji te o dohodku/gubicima n/a – podatak nedostupan G8 – Prodajna mjesta

mogu ukljuĉivati rezultate nemaloprodajnih aktivnosti. ne – podatak ne postoji (kao rezultat udruživanja ili oduzimanja) /januar 2008 ** CAGR – Kombinovana godišnja stopa rasta e - procjena



Rang

po

obimu

malo

prodaje

(Fisk

god.06)

Naziv

kompanije

Zemlja

porijekl

a

Ukupna

prodaja

za

2006*

(u mil.

USD)

Ukupna

malopro

daja za

2006

(mil.

USD)

Ukupan

prihod

(gubitak)

za 2006

(mil.USD)


proda

ja 2001-

2006

CAGR

*

45 Gap, Inc. SAD 15,943 15,943 778 Marketi specijalizovani za


prodajnog mjesta

Kanada, Francuska, Irska,

Japan, Portoriko, UK,

SAD,

2.9%

46 Kohl‟s

Corporati

on

US 15,544 15,544 1,109 Robna kuća SAD 15.7%

47 Baugur

Group hf.

Island 15,033e 15,033

e n/a Marketi specijalizovani za

odjeću/obuću, Cash&Carry/

Prodajni klub sa ĉlanstvom,



Drogerija/Apoteka, Marketi

specijalizovani za elektroniku,


Supermarket

Bahrein, Belgija, Kipar,

Danska, Francuska,

Njemaĉka, Grĉka, Island,

Republika Irska, Kuvajt,

Lebanon, Monako,


Katar, Rusija, Saudijska

Arabija, Singapur,

Španija, Švedska,

Švicarska, Tajvan, Ujed.

Arap. Emirati, UK, SAD

112.0

%

48 Office

Depot,

Inc.

SAD 15,011 15,011 516 Prodaja van prodajnog mjesta,

Ostale specijalnosti

Belgija, Kina, Ĉeška

Republika, Kipar, Danska,

Estonija, Finska, Francuska,

Njemaĉka, Grĉka, MaĊarska,

Island, Republika Irska,

Italija, Latvija, Litvanija,

Luksemburg, Nizozemska,

Norveška, Poljska, Portugal,

Slovaĉka, Slovenija, Španija,

Švedska, Švicarska, UK

6.1%

49 DSG

Internatio

nal plc

UK 15,154 14,375 19 Marketi specijalizovani za

elektroniku, Prodaja van

prodajnog mjesta,

Austrija, Belgija, Ĉeška

Republika, Kipar, Danska,


Njemaĉka, Grĉka, MaĊarska,

Island, Latvija, Litvanija,




Švedska, Švicarska, UK.

9.4%

50 Mercadon

a S.A.

Španija 14,178 14,178 304 Supermarket Španija 21.9%

51 Coop

Italia

Italija 13,702e 13,702

e n/a Diskontni market,


rgovina, Supermarket

Hrvatska, Italija 5.1%

52 Meijer,

Inc.

SAD 13,324e 13,324

e n/a Hipermarket/Supercentar/Velet

rgovina

SAD 3.9%

53 Toys *R*

Us

SAD 13,050 13,050 109 Marketi za druge specijalnosti Australija,Austrija, Bahrein,

Kanada, Kina, Danska,

Egipat, Finska, Francuska,

Njemaĉka, Hong Kong SAR,

Indonezija, Italija, Japan,

Kuvajt, Malezija, Mauricijus


Oman, Portoriko, Portugal,

Katar, Saudijska Arabija,

Singapur, Južnoafriĉka

Republika, J.Koreja,

Singapur, Španija, Švedska,

Švicarska,Tajvan, Tajland,

Turska, Ujed. Ar. Emirati,

UK,SAD.

3.4%





glavne kompanije


Rang

po

obimu

malo

prodaje

(Fisk

god.06)

Naziv

kompanije

Zemlja

porijekl

a

Ukupna

prodaja

za

2006*

(u mil.

USD)

Ukupna

malopro

daja za

2006

(mil.

USD)

Ukupan

prihod

(gubitak)

za 2006

(mil.USD)


proda

ja 2001-

2006

CAGR

*

54 AS

Watson &

Company,

Ltd.

Hong

Kong

SAR

12,764 12,764 n/a Diskontni market,

Drogerija/Apoteka, Marketi



rgovina, Druge specijalnosti,

Supermarket

Australija,Austrija, Belgija,

Kina, Ĉeška Republika,

Estonija, Francuska,

Njemaĉka, Hong Kong SAR,

MaĊarska, Republika Irska,

Izrael, Italija, Latvija,

Lihtenštajn, Litvanija,

Luksemburg, Makau,

Malezija, Maroko,

Nizozemska, Filipini,

Poljska, Portugal, Rumunija,

Rusija, Singapur, Slovaĉka,

J.Koreja, Španija, Švedska,

Švicarska,Tajvan, Tajland,

Tunis, Turska, UK.

38.0%

55 Louis

Delhaize

S.A.

Belgija 12,677 12,677 n/a Cash&Carry/Prodajni klub sa

ĉlanstvom, Samoposluga/

Kiosk, Diskontni market,

Hipermarket/



Supermarket

Belgija, Francuska,

Francuska Gijana,

Guadelupe, MaĊarska,

Luksemburg, Martinik,

Rumunija, UK

3.7%

56 Circuit

City

Stores,

Inc.

SAD 12,430 12,430 (8) Marketi specijalizovani za

elektroniku

Kanada, SAD -0.6%

57 Migros-

Genossens

chafts

Bund

Švicars

ka

16,485 12,364 e 602 Marketi specijalizovani za

odjeću/obuću,




elektroniku, Hipermarket/



Supermarket

Francuska, Njemaĉka.

Švicarska

1.3%

58 Yamada

Denki

Co., Ltd.


elektroniku

Japan 20.8%

59 Alimentati

on Couche

–Tard Inc.

Kanada 12,087 12,087 196 Samoposluga/Kiosk Kanada, SAD 51.2%

60 Otto

Group

Njemaĉ

ka

19,406 11,715 460 Marketi specijalizovani za

odjeću/obuću,

Cash&Carry/Prodajni klub sa

ĉlanstvom, Prodaja van

prodajnog mjesta, Marketi za

druge specijalnosti

Austrija, Belgija, Kina (JV),

Ĉeška Republika, Francuska,

Njemaĉka, MaĊarska, Italija,

Japan, Koreja, Nizozemska,

Poljska, Portugal, Ruminija,

Rusija, Slovaĉka, Španija,

Švicarska,Tajvan, UK,SAD.

-

10.6%

61 Coop

Norden

AB

Švedska 11,610 11,610 4 Samoposluga/Kiosk, Diskontni

market, Kućne potrepštine,


Veletrgovina, Ostale


Danska, Norveška, Švedska ne

62 Alliance

Boots plc

UK 21,770 11,517 732 Drogerija/Apoteka Republika Irska, Italija,


Rusija, Tajland, UK

4.5%

63 Sobeys

Inc.

Kanada 11,463 11,463 153 Samoposluga/Kiosk, Diskontni

market, Drogerija/Apoteka,


Veletrgovina, Supermarket

Kanada 6.0%




Top 250 Globalnih maloprodajnih sila Rang po

obimu

malo

prodaje

(Fisk

god.06)

Naziv

kompanije

Zemlja

porijekla

Ukupna

prodaja

za 2006*

(u mil.

USD)

Ukupna

malopro

daja za

2006

(mil.

USD)

Ukupan

prihod

(gubitak)

za 2006

(mil.US

D)

Formati prodaje Zemlje poslovanja Malop

rodaja

2001-

2006

CAGR

*

64 KarstadtQu

elle AG

(sada pod

nazivom

Arcandor

AG)

Njemaĉk

a

16,519 11,437 434 Robna kuća, Prodaja van

prodajnog mjesta, Marketi sa

druge specijalnosti

Austrija, Belgija, Bosna i

Hercegovina, Hrvatska, Ĉeška

Republika, Danska, Estonija,

Finska, Francuska, Njemaĉka,

MaĊarska, Italija, Latvija,

Nizozemska, Poljska, Rumunija,

Rusija, Srbija i Crna Gora,


Švedska, Švicarska, Ukranija,

UK.

-

10.5%

65 H.E. Butt

Grocery

Company

SAD 11,301e 11,301e n/a Hipermarket/Supercentar/Ve

letrgovina

Meksiko, SAD 4.9%

66 Dell Inc. SAD 57,420 11,157e 2,583 Prodaja van prodajnog

mjesta

Globalni marketi 11.7%

67 Home

Retail

Group plc

UK 10,975 10,975 382 Kućne potrepštine, Prodaja

van prodajnog mjesta,

Marketi za druge

specijalnosti

UK ne

68 Coop Švicarsk

a

11,807 10,862 248 Samoposluga/Kiosk, Robna

kuća, Drogerija/Apoteka,

Market specijalizovan za

elektroniku, Kućne




Supermarket

Švicarska 3.7%

69 LMVH Francusk

a

19,228 10,767e 2,360 Marketi specijalizovani za

odjeću/obuću, Robna kuća,

Marketi za druge

specijalnosti

Australija, Kanada, Kina, Ĉeška

Republika, Francuska, Grĉka,

Guam, Hong Kong SAR, Italija,

Japan, Luksemburg, Malezija,

Novi Zeland, Poljska, Portugal,

Rumunija, Saipan, Singapur,

Južna Koreja, Španija, Tajvan,

UK,SAD

n/a

70 Amazon.co

m Inc.

SAD 10,711 10,711 190 Prodaja van prodajnog

mjesta

Kanada, Kina, Francuska,

Njemaĉka, Japan, UK, SAD

28.0%

71 Limited

Brands,

Inc.




druge specijalnosti

Kanada, SAD 2.6%

72 John Lewis

Partnership

Plc

UK 10,597 10,597 202 Robna kuća,

Hipermarket/Supercentar/Ve

letrgovina, Prodaja van

prodajnog mjesta,

Supermarket

UK 7.2%

73 Système U,

Centrale

Nationale

Francusk

a

10,517e 10,517e n/a Diskontni market,


letrgovina, Supermarket

Francuska, Martinik, Mauricijus,

Nova Kaledonija, Reunion, Tahiti

6.2%





glavne kompanije


po

obimu

malo

prodaje

(Fisk

god.06)

Naziv

kompanije

Zemlja

porijekl

a

Ukupna

prodaja

za

2006*

(u mil.

USD)

Ukupna

malopro

daja za

2006

(mil.

USD)

Ukupan

prihod

(gubitak)

za 2006

(mil.USD)


proda

ja 2001-

2006

CAGR

*

74 Inditex

S.A.

Španija 10,360 10,251 1,266 Marketi specijalizovani za

odjeću/obuću, Marketi za

druge specijalnosti

Andora, Argentina, Austrija,

Bahrein, Belgija, Brazil, Kanada,

Ĉile, Kina, Kostarika, Kipar, Ĉeška

Republika, Danska, Dominikanska

Republika, El Salvador, Estonija,

Finska, Francuska, Njemaĉka,

Grĉka, Hong Kong SAR,

MaĊarska, Island, Indonezija,

Republika Irska, Izrael,

Italija,Kuvajt, Latvija, Lebanon,

Litvanija, Luksemburg, Malezija,

Malta, Meksiko, Monako, Maroko,

Nizozemska, Norveška, Panama,

Filipini, Poljska, Portugal, Katar,

Rumunija, Rusija, Saudijska

Arabija, Srbija, Singapur, Slovaĉka,


Švedska,Švicarska, Tajland, Turska,

Ujed. Ar. Emirati, SAD, UK,

Urugvaj, Venecuela.

21.6

75 Uny

Co.,Ltd. Japan 10,520 10,204 e 80 Marketi specijalizovani za

odjeću/obuću,


kuća, Kućne potrepštine,



Hong Kong SAR, Japan 0.6%

76 The Jean

Coutu Group

(PJC) Inc.

Kanada 11,470 9,786 141 Drogerija/Apoteka Kanada, SAD 49,3%

77 Metro Inc. Kanada 9,581 9,581 221 Samoposluga/Kiosk, Robna


Drogerija/Apoteka, Market



Kanada 17,6%

78 Leroy

Merlin

Groupe

(sada pod

nazivom:

Groupe

Adeo)

Francus

ka

9,422e 9,422e n/a Kućne potrepštine Brazil, Kina, Francuska, Grĉka,

Italija, Poljska, Portugal,

Rusija, Španija

15.1%

79 Lotte

Shopping

Co., Ltd

Južna

Koreja

9,599 9,369e 784 Robna kuća,



Južna Koreja 12.6%

80 Conrad

Consorzio

Nazionale,

Dettaglianti

Soc. Coop.

a.r.l.

Italija 9,299 e 9,299 e n/a Supermarket Albanija. Italija 9.5%

81 H & M

Hennes &

Mauritz

AB

Švedska 9,173 9,173 1,448 Marketi specijalizovani za

odjeću/obuću

Austrija, Belgija, Kanada,

Ĉeška Republika, Danska,


Njemaĉka, MaĊarska,

Republika Irska, Italija, Kuvajt,



Slovenija, Rumunija, Rusija,

Srbija i Španija, Švedska,

Švicarska, Ukranija, Ujed. Ar.

Emirati, UK, SAD

11.5%





po

obimu

malo

prodaje

(Fisk

god.06)

Naziv

kompanije

Zemlja

porijekl

a

Ukupna

prodaja

za

2006*

(u mil.

USD)

Ukupna

malopro

daja za

2006

(mil.

USD)

Ukupan

prihod

(gubitak)

za 2006

(mil.USD)


proda

ja 2001-

2006

CAGR

*

82 Dollar

General

Corp

SAD 9,170 9,170 138 Diskontni market SAD 11.5%

83 Dansk

Supermark

ed A/S

Danska 9,146 e 9,146 e n/a Marketi specijalizovani za

odjeću/obuću,




letrgovina

Danska, Njemaĉka, Poljska,

Švedska, UK

7.6%

84 ICA AB Švedska 9,156 9,094 e 325 Samoposluga/Kiosk,

Diskontni market,

Drogerija/Apoteka,



Estonija, Latvija, Litvanija,

Norveška, Švedska

1.6%

85 OfficeMax,

Inc. SAD 8,966 8,966 92 Prodaja van prodajnog

mjesta, Marketi za druge

specijalnosti

Meksiko, Portoriko, SAD,

Djeviĉanska ostrva

3.9%

86 SPAR

Osterreichisc

he

Warenhande

ls-AG

Austrija 8,962 e 8,962 e n/a Hipermarket/ Supercentar/

Veletrgovina, Market za

druge specijalnosti,

Supermarket

Austrija, Hrvatska, Ĉeška

Republika, MaĊarska, Italija,

Slovenija

6.3%

87

The Daiei,

Inc. Japan 10,990 8,902 e 354 Marketi specijalizovani za


Diskontni market,


letrgovina, Marketi za druge


Japan -

11.3%

88 S Group

(SOK) Finska 12,282 8,890 e n/a Marketi specijalizovani za

odjeću/obuću,






Estonija, Finska, Latvija 9.7%

89 Avon

Products,

Inc.

8,764 8,764 8,677 478 Prodaja van prodajnog

mjesta

Albanija, Argentina, Australija,

Austrija, Bermuda, Bolivija, BiH,

Brazil, Bugarska, Kanada, Kajman,

Ĉile, Kina, Kolumbija, Hrvatska,

Ĉeška Republika, Dominikanska

Republika, Ekvador, El Salvador,


Njemaĉka, Grĉka, Gvatemala.,

Honduras, Hong Kong SAR,

MaĊarska, Indija, Indonezija, Irska,

Italija, Japan ,Kazahstan, Kirgistan,

Latvija,, Litvanija, Makedonija,

Malezija, Mauricijus, Meksiko,

Moldavija, Maroko, Nizozemska,

Novi Zeland, Nikaragva,, Panama,

Peru, Filipini, Poljska, Portugal,

Portoriko,, Rumunija, Rusija,,

Srbija, Slovaĉka, Slovenija,

Južnoafriĉka Republika, Južna

Koreja, Španija, Švicarska, Tajvan,

Tajland, Turska, Ukrajina, Ujed. Ar.

Emirati, SAD, UK, Urugvaj,

Vijetnam, Venecuela.

7.8%

90 Nordstrom,

Inc. SAD 8,561 8,561 678 Marketi specijalizovani za



mjesta

Belgija, Francuska, Portugal,

SAD

8.7%





glavne kompanije


po

obimu

malo

prodaje

(Fisk

god.06)

Naziv

kompanije

Zemlja

porijekl

a

Ukupna

prodaja

za

2006*

(u mil.

USD)

Ukupna

malopro

daja za

2006

(mil.

USD)

Ukupan

prihod

(gubitak)

za 2006

(mil.USD)


proda

ja 2001-

2006

CAGR

*

91 Kesko

Corporation Finska 10,991 8,534 e 463 Marketi specijalizovani za

odjeću/obuću,






Estonija, Finska, Latvija,

Litvanija, Norveška, Rusija,

Švedska

6.7%

92 Shinsegae

Co., Ltd. Južna

Koreja

8,515 8,515 502 Robna kuća,


letrgovina

Kina. Južna Koreja 10.1%

93 Army&Air

Force Ex-

change

Service

(AAFES)

SAD 8,921 8,474 428 Samoposluga/Kiosk, Robna

kuća, Hipermarket/


Marketi za druge

specijalnosti

Globalno 4.0%

94 Kesa

Electricals

plc


elektroniku, Prodaja van

prodajnog mjesta, Ostale

specijalnosti

Belgija, Ĉeška Republika,

Francuska, Italija, Nizozemska,

Slovaĉka, Švicarska, Turska,

UK

ne

95 BJ‟s

Wholesale

Club, Inc.

SAD 8,480 8,303 72 Cash&Carry/Prodajni klub

sa ĉlanstvom

SAD 10.0%

96 Somerfield

Group UK 8,219 e 8,219 e 217 Samoposluga/Kiosk,

Supermarket

UK -1.5%

97 Takashima

ya

Company,

Limited


odjeću/obuću, Robna kuća

Japan, Singapur, Tajvan, SAD -0,9%

98 Fa. Anton

Schlecker Njemaĉ

ka

7,801 e 7,801 e n/a Drogerija/Apoteka,


Veletrgovina,

Austrija. Belgija, Ĉeška

Republika, Danska, Francuska,

Njemaĉka, MaĊarska, Italija,


Poljska, Portugal, Španija

4.2%

99 Menard,

Inc. SAD 7,750 e 7,750 e n/a Kućne potrepštine SAD 7.9%

100 Dillard‟s,

Inc. SAD 7,636 7,636 246 Robna kuća SAD -1.3%

101 Bailian

Group Kina 7,534e 7,534e n/a Samoposluga/Kiosk, Robna

kuća, Kućne potrepštine,



Kina ne

102 Winn-Dixie

Stores, Inc. SAD 7,201 7,201 301 Supermarket US - 10,2%

103 C&A

Europe

Belgija

7,190 7,190

n/a


odjeću/obuću

Austrija, Belgija, Ĉeška

republika, Francuska,

Luksemburg, MaĊarska,

Nizozemska, Njemaĉka,

Poljska, Portugal, Rusija,

Španija, Švicarska

3.1%

104 Liberty

Media

Corp. /

QVC,

Inc.

SAD 8,613

7,074

856


mjesta

Austrija, Njemaĉka, Republika

Irska, Japan, UK, SAD

12.5%

105 Grupo

Eroski

Španija

7,398 e

7,025 e

240

Cash&Carry/Prodajni klub

sa ĉlanstvom,

Samoposluga/Kiosk,

Diskontni market,

Hipermarket/


Marketi za druge


Francuska, Španija

6.6%





po

obimu

malo

prodaje

(Fisk

god.06)

Naziv

kompanije

Zemlj

a

porije

kla

Ukupna

prodaja

za

2006*

(u mil.

USD)

Ukupna

malopro

daja za

2006

(mil.

USD)

Ukupan

prihod

(gubitak)

za 2006

(mil.USD)


proda

ja 2001-

2006

CAGR

*

111 Compañía

Brasileira de

Distribuiçao

SA Grupo

Pão de

Açúcar

Brazil 6,395 6,395 39 Samoposluga/Kiosk, Marketi

specijalizovani za

elektroniku,



Brazil 11.5%

112 Family Dollar

Stores, Inc.

US 6,395 6,395 195 Diskontni market

US 11.8%

113 Co-operative

Group Ltd.


odjeću/obuću, Samoposluga/

Kiosk, Robna kuća,

Drogerija/Apoteka,


Veletrgovina, Marketi za


Supermarket

UK 5.9%

114 Alticor

Inc./Amway,

Quixtar

US 6,300 e

6,300 e

n/a Prodaja van prodajnog

mjesta

Globalno 6.2%

115 Hudson‟s Bay

Company

Kanad

a

6,161 e

6,161 e

n/a Marketi specijalizovani za


Diskontni market, Robna


Marketi za druge

specijalnosti

Kanada -0.8%

116 Edion

Corporation


elektroniju, Kućne

potrepštine

Japan 10.4%

117 The Daimaru,

Inc.

Japan 7,152 5,985 148 Robna kuća, Supermarket Japan 0.2%

118 The Pantry,

Inc.

SAD 5,962 5,962 89 Samoposluga/Kiosk

SAD 17.9%

119 Cencosud

S.A.

Ĉile 5,984 5,864 e

246 Department Store, Home

Improvement,

Hypermarket/Supercenter/Su

perstore, Supermarket

Argentina, Ĉile 28.6%

120 Giant Eagle,

Inc.

SAD 5,845 e

5,845 e

n/a Samoposluga/Kiosk,

Supermarket

SAD 6.2%

121 Foot Locker,

Inc.

US 5,750 5,750 251 Marketi specijalizovani za


prodajnog mjesta

Austrija, Australija, Belgija,

Kanada, Danska, Francuska,

Njemaĉka, Guam, Republika

Irska, Italija, Luksemburg,

Nizozemska, Novi Zeland,

Puerto Riko, Španija, Švedska,

UK, SAD, Djeviĉanska Ostrva

5.6%

122 Next plc UK 6,106 5,726 616 Marketi specijalizovani za



druge specijalnosti

Bahrein, Kipar, Ĉeška rep.,

Danska, Island, Indija,

Indonezija, Irska rep., Japan,

Kuvajt, Liban, Malta, Oman,

Katar, Rusija, Slovaĉka,

Saudijska Arabija, Tajland,

Turska, UAE, UK

12.1%

123 Pick „n Pay

Stores Ltd.

Južnoa

friĉka

Repub

lika

5,711 5,711 98 Marketi specijalizovani za

odjeću/obuću,

Samoposluga/Kiosk,

Drogerija/Apoteka, Kućne

potepštine,


Veletrgovina, Marketi za


Supermarket

Australija, Botsvana,

Namibija, J. Afrika,

Svaziland, Zimbabve

15.9%





glavne kompanije


po

obimu

malo

prodaje

(Fisk

god.06)

Naziv

kompanije

Zemlja

porijekl

a

Ukupna

prodaja

za

2006*

(u mil.

USD)

Ukupna

malopro

daja za

2006

(mil.

USD)

Ukupan

prihod

(gubitak

) za

2006

(mil.US

D)

Formati prodaje Zemlje poslovanja Malopr

odaja 2001-

2006

CAGR*

124 Esselunga

S.p.A.

Italija 5,694 e 5,694 e 226 Supermarket Italija 8.2%

125 Tokyu

Corporation

Japan 11,830 5,652 503 Samoposluga/Kiosk, Robna

kuća, Drogerija/Apoteka,


rgovina, Marketi za druge


Japan 42.9%

126 Whole Foods

Market, Inc.

SAD 5,607 5,607 204 Supermarket

Kanada, UK, SAD 19.8%

127 Ross Stores,

Inc.


odjeću/obuću

Guam, SAD 13.3%

128 Ets Franz

Colruyt S.A.

Belgija 6,682 5,548 337 Cash&Carry/Prodajni klub sa

ĉlanstvom,

Samoposluga/Kiosk, Prodaja

van prodajnog mjesta, Marketi

za druge specijalnosti,

Supermarket

Belgija, Francuska 12.2%

129 Yodobashi

Camera Co.,

Ltd.


elektroniku

Japan

8.4%

130 Blockbuster,

Inc.

SAD 5,524 5,462 55 Marketi za druge specijalnosti Argentina, Australija, Brazil,

Kanada, Ĉile, Kolumbija,

Danska, El Salvador,

Gvatemala, Rep. Irska, Izrael,

Italija, Meksiko, Novi Zeland,

Panama, Portugal, Špaija,

Tajvan, Tajland, UK, Urugvaj,

SAD, Venecuela

1.6%

131 Shoprite

Holdings Ltd.

Južnoafri

ĉka

Republik

a

5,429 5,429 151 Cash&Carry/Prodajni klub sa

ĉlanstvom,

Samoposluga/Kiosk, Prodaja

van prodajnog mjesta,

Diskontni market, Marketi



Veletrgovina, Marketi za druge


Angola, Botsvana, Gana,

Indija, Lesoto, Madagaskar,

Malavi, Mauricijus, Mozambik,

Namibija, Nigerija, Svaziland,

J. Afrika, Tanzanija, Uganda,

Zambija, Zimbabve

12.0%

132 Defense

Commissary

Agency (aka

DeCA)

SAD 5,420 5,420 e n/a Supermarket

Azori, Belgija, Egipat,

Njemaĉka, Guam, Italija,

Japan, Nizozemska, Puerto

Riko, Saudijska Arabija, J.

Koreja, Španija, Turska, UK,

SAD

1.5%

133 Organizacion

Soriana S.A.

de C.V.

Meksiko 5,361 5,361 247 Cash&Carry/Prodajni klub sa

ĉlanstvom,


Veletrgovina

Meksiko

15.2%

134 GameStop

Corp.

SAD 5,319 5,319 158 Marketi za druge specijalnosti Australija, Austrija, Kanada,

Danska, Finska, Njemaĉka,

Guam, Irska, Italija, Novi

Zeland, Norveška, Puerto Rico,

Španija, Švedska, Švicarska,

UK, SAD

36.5%

135 Hy-Vee, Inc. SAD 5,300 e 5,300 e n/a Drogerija/Apoteka,

Supermarket

SAD 6.9%

136 Barnes &

Noble, Inc.

US 5,261 5,261 151 Prodaja van prodajnog mjesta,

Marketi za druge specijalnosti

SAD 1.6%

137 AutoZone,

Inc.

US 5,948 5,240 569 Marketi za druge specijalnosti

Meksiko, Portoriko, SAD 3.7%





po

obimu

malo

prodaje

(Fisk

god.06)

Naziv

kompanije

Zemlja

porijekl

a

Ukupna

prodaja

za

2006*

(u mil.

USD)

Ukupna

malopro

daja za

2006

(mil.

USD)

Ukupan

prihod

(gubitak

) za

2006

(mil.US

D)


odaja 2001-

2006

CAGR*

138 Jerónimo

Martins,

SGPS SA

Portugal 5,536 5,202 190 Cash&Carry/Prodajni klub sa

ĉlanstvom, Diskontni market,




Poljska, Portugal

1.8%

139 Reitangrup-

pen AS

Norvešk

a

5,229 5,193e 76 Samoposluga/Kiosk, Diskontni

market, Marketi specijalizovani

za elektroniku, Marketi za

druge specijalnosti

Danska, Norveška, Švedska

5.7%

140 Groupe

Galeries

Lafayette SA

Francusk

a

6,424 5,177 e 343 Samoposluga/Kiosk, Robna

kuća, Hipermarket/Supercentar/


specijalnosti

Francuska, Njemaĉka

-8.5%

141 Makro (SHV) Nizozem

ska


ĉlanstvom, Marketi za druge

specijalnosti

Argentina, Brazil, Kina,

Kolumbija, Indonezija,

Pakistan, Filipini,

Tajland, Venecuela

-1.4%

142 Décathlon

Group

Francusk

a

5,031 5,031 n/a Marketi za druge specijalnosti Belgiija, Brazil, Kina,


MaĊarska, Italija,

Nizozemska, Poljska, Portugal,

Rusija, Špain, UK

7.4%

143 Albertson‟s

LLC (raniji

naziv:

Albertson‟s,

Inc.)

SAD 5,010 e 5,010 e n/a Samoposluga/Kiosk,,

Supermarket

SAD -33.3%

144 RaceTrac

Petroleum

Inc.


Supermarket

SAD n/a

145 QuikTrip

Corp.


Supermarket

SAD 10.4%

146 Maxeda raniji

naziv: Royal

Vendex KBB)

Nizozem

ska

4,978 4,978 n/a Marketi specijalizovani za


Kućne potepštine, Marketi za


Belgija, Danska, Francuska,

Njemaĉka, Luxemburg,

Nizozemska,

Španija

-3.6%

147 Beisia Group Japan 5,564 e 4,965 e n/a Samoposluga/Kiosk, Marketi


Kućne potepštine,



specijalnosti

Japan 12.6%

148 Globus

Holding

GmbH & Co.

KG

Njemaĉk

a

4,923 e 4,923 e n/a Marketi specijalizovani za

elektroniku, Kućne potepštine,


Veletrgovina

Ĉeška republika, Njemaĉka,

Rusija

2.0%

149 Dairy Farm

International

Holdings

Limited

Hong

Kong

SAR

5,175 4,874 e 211 Samoposluga/Kiosk,

Drogerija/Apoteka,




Kina, Hong Kong SAR, Indija,

Indonezija, J. Koreja, Makau,

Malezija, Singapur, Tajvan,

Tajland, Vijetnam

0.9%

150 Massmart

Holdings

Limited

Južnoaf.

Republik

a


ĉlanstvom, Discount

Department Store, Marketi


Kućne potrepštine

Botsvana, Gana, Lesoto,

Malavi, Mauricijus, Mozambik,

Namibija, Nigerija, J.Afrika,

Tanzania, Uganda, Zambia,

Zimbabwe

19.2%

151 The Sherwin-

Williams Co.

SAD 7,810 4,845 576 Kućne poteepštine

Argentina, Brazil, Kanada,

Ĉile, Jamajka, Meksiko, Peru,

Puerto Riko, SAD, Urugvaj,

Djeviĉanska Ostrva

8.6%





glavne kompanije


po

obimu

malo

prodaje

(Fisk

god.06)

Naziv

kompanije

Zemlja

porijekl

a

Ukupna

prodaja

za

2006*

(u mil.

USD)

Ukupna

malopro

daja za

2006

(mil.

USD)

Ukupan

prihod

(gubitak

) za

2006

(mil.US

D)


odaja 2001-

2006

CAGR*

152 RadioShack

Corp.


elektroniku

Puerto Riko, SAD, Djeviĉanska

Ostrva

0.0%

153 Longs Drug

Stores Corp.

SAD 5,097 4,777 74 Drogerija/Apoteka

SAD 2.1%

154 Big Lots, Inc. SAD 4,743 4,743 124 Diskontni Market SAD 6.7%

155 CompUSA

Inc.

SAD n/a 4,700 e n/a Electronics Specialty, Non-

Store

Puerto Riko, SAD

2.8%

156 Wawa Inc. SAD 4,670 e 4,670 e n/a Convenience/Forecourt Store SAD 19.7%

157 Advance Auto

Parts, Inc.

SAD 4,617 4,617 231 Other Specialty Puerto Riko, SAD, Djeviĉanska

Ostrva

12.9%

158 Casas Bahia

SA

Brazil 4,528 e 4,528 e 92 Marketi specijalizovani za

elektroniku

Brazil 26.1%

159 S.A.C.I.

Falabella

Ĉile 4,472 4,302 e 380 Department Store, Home

Improvement,

Hypermarket/Supercenter/Supe

rstore

Agentina, Chile, Colombia,

Peru

24.3%

160 Kojima Co.,

Ltd.

Japan 4,291 4,288 e 16 Marketi specijalizovani za

elektroniku

Japan 0.2%

161 PetSmart, Inc. SAD 4,234 4,234 185 Other Specialty Canada, US 11.1%

162 Luxottica

Group S.p.A.

Italija 5,874 4,138 533 Other Specialty Australia, Austria, Belgium,

Canada, China, Czech Rep.,

France, Hong Kong SAR, Rep.

of Ireland, Netherlands, New

Zealand, Portugal, Puerto Rico,

Singapore, Spain, UAE, UK,

US

9.3%

163 Controladora

Comercial

Mexicana

S.A. de C.V.

Mexico 4,191 4,124 203 Cash & Carry/Warehouse Club,


rstore, Supermarket

Mexico 6.7%

164 Bic Camera

Inc.

Japan 4,156 4,114 52 Electronics Specialty Japan 27.0%

165 Celesio AG Germany 27,096 4,108 529 Drug Store/Pharmacy Belgium, Czech Rep., Rep. of

Ireland, Italy, Netherlands,

Norway, UK

9.8%

166 Wegmans

Food Markets

Inc

US 4,100 e 4,100 e n/a Supermarket US 7.0%

167 Borders

Group, Inc.

US 4,114 4,064 (151) Other Specialty Australia, Ireland, New

Zealand, Puerto Rico,

Singapore, UK, US

3.7%

168 dm-drogerie

markt GmbH

+ Co. KG

Germany 4,062 e 4,062 e 49 e Drug Store/Pharmacy Austria, Bosnia &

Herzegovina, Croatia, Czech

Rep., Germany, Hungary,

Serbia & Montenegro,

Slovakia, Slovenia

9.2%

169 Pathmark

Stores, Inc.

US 4,058 4,058 (18) Supermarket US 0.5%

170 Neiman

Marcus, Inc.

US 4,106 4,030 57 Apparel/Footwear Specialty,

Department Store, Non-Store

US 6.6%

171 Casey‟s

General

Stores, Inc.

US 4,023 4,023 62 Convenience/Forecourt Store US 14.4%

172 Praktiker

Bau- und

Heim-

werkermärkte

Holding AG

Germany 3,972 3,972 104 Home Improvement Bulgaria, Germany, Greece,

Hungary, Luxembourg, Poland,

Romania, Turkey

ne

173 Dollar Tree

Stores, Inc.

US 3,969 3,969 192 Discount Store US 14.8%

174 Apoteket AB Sweden 5,065 3,888 61 Drug Store/Pharmacy Sweden 2.2%






po

obimu

malo

prodaje

(Fisk

god.06)

Naziv

kompanije

Zemlja

porijekl

a

Ukupna

prodaja

za

2006*

(u mil.

USD)

Ukupna

malopro

daja za

2006

(mil.

USD)

Ukupan

prihod

(gubitak

) za

2006

(mil.US

D)


odaja 2001-

2006

CAGR*


175 Fast Retailing

Co., Ltd.

Japan 3,882 3,882 350 Apparel/Footwear Specialty Belgium, China, France,

Germany, Hong Kong SAR,

Luxembourg, Italy, Japan,

Portugal, S. Korea, Spain, UK,

US

1.4%

176 Wesfarmers

Limited/Bunn

ings

Australia 7,666 3,882 618 Home Improvement Australia, New Zealand 10.0%

177 Michaels

Stores, Inc.

US 3,865 3,865 41 Other Specialty Canada, US 8.8%

178 Littlewoods

Shop Direct

Home

Shopping

Limited

UK 3,822 e 3,822 e n/a Non-Store Rep. of Ireland, UK 1.5%

179 Sheetz, Inc. US 3,800 e 3,800 e n/a Convenience/Forecourt Store US 14.9%

180 CBA

Kereskedelmi

Kft.

Hungary 3,750 e 3,750 e n/a Supermarket Bulgaria, Croatia, Hungary,

Lithuania, Romania, Slovakia

22.6%

181 Williams-

Sonoma, Inc.

US 3,728 3,728 209 Non-Store, Other Speciality Canada, US 12.3%

182 Norma

Lebensmit-

telfilialbetrieb

, GmbH &

Co. KG

Germany 3,718 e 3,718 e n/a Discount Store, Drug

Store/Pharmacy

Austria, Czech Rep., France,

Germany

5.9%

183 Modelo

Continente,

S.G.P.S., S.A.

Portugal 4,220 3,718 199 Apparel/Footwear Specialty,

Convenience/Forecourt Store,

Electronics Specialty, Home

Improvement,


rstore, Other Specialty,

Supermarket

Portugal -4.7%

184 Gigas K‟s

Denki

Corporation

Japan 3,690 3,690 61 Electronics Specialty Japan ne

185 Belk, Inc. US 3,685 3,685 182 Department Store US 10.4%

186 Laurus N.V. Netherla

nds

3,636 3,636 (57) Supermarket Netherlands -14.7%

187 HMV Group

plc

UK 3,620 3,620 31 Non-Store, Other Specialty Belgium, Canada, Hong Kong

SAR, Rep. of Ireland, Japan,

Netherlands, Singapore, UK

2.7%

188 Marui Co.

Ltd.

Japan 4,726 3,614 36 Apparel/Footwear Specialty,

Department Store, Other

Specialty

Japan -1.0%

189 The Carphone

Warehouse

Group PLC

UK 7,555 3,613 127 Electronics Specialty, Non-

Store

Belgium, France, Germany,

Rep. of Ireland, Netherlands,

Portugal, Spain, Sweden,

Switzerland, UK

23.7%

190 Raley‟s Inc. US 3,599 e 3,599 e n/a Convenience/Forecourt Store,

Supermarket

US 1.7%

191 X5 Retail

Group N.V.

Russia 3,551 3,551 103 Convenience/Forecourt Store,

Discount Store,


rstore, Supermarket

Kazakhstan, Russia, Ukraine ne

192 Signet Group

plc

UK 3,521 3,521 263 Other Specialty UK, US 3.7%

193 Stater Bros.

Holdings, Inc.

US 3,508 3,508 26 Supermarket US 6.4%

194 Life

Corporation

Japan 3,583 3,494 e 14 Supermarket Japan 1.8%





glavne kompanije


po

obimu

malo

prodaje

(Fisk

god.06)

Naziv

kompanije

Zemlj

a

porije

kla

Ukupna

prodaja

za

2006*

(u mil.

USD)

Ukupna

malopro

daja za

2006

(mil.

USD)

Ukupan

prihod

(gubitak

) za

2006

(mil.US

D)


odaja 2001-

2006

CAGR*

195 Dirk Rossmann

GmbH

Germa

ny

3,478 3,478 n/a Drug Store/Pharmacy Czech Rep., Germany, Hungary,

Poland

26.9%

196 East Japan

Railway

Company

Japan 22,747 3,424 1,505 Convenience/Forecourt Store Japan 1.7%

197 Burlington Coat

Factory

Warehouse

Corp.

US 3,403 3,403 n/a Department Store US 5.7%

198 Woolworths

Group plc

UK 5,090 3,372 25 Apparel/Footwear Specialty,

Department Store

China, Rep. of Ireland, UAE, UK -2.8%

199 GS Retail Co

Ltd (previously

LG Mart)

S.

Korea

3,368 3,368 44 Convenience/Forecourt

Store, Department Store,



S. Korea 21.3%

200 The Bon-Ton

Stores, Inc.

US 3,456 3,362 47 Department Store, Other

Specialty

US 36.0%

201 Shimamura Co.,

Ltd.

Japan 3,349 3,349 161 Apparel/Footwear Specialty Japan, Taiwan 9.0%

202 Bertelsmann AG Germa

ny

24,241 3,348 3,045 Non-Store, Other Specialty Australia, Austria, Belgium,

Canada, China, Czech Rep.,

France, Germany, Hungary, Italy,

Japan, Netherlands, New Zealand,

Poland, Portugal, Russia,

Slovakia, S. Korea, Spain,

Sweden, Switzerland, Ukraine,

UK, US

-2.9%

203 Berkshire

Hathaway

Inc./Retail

US 51,803 3,334 2,131 Other Specialty US 10.8%

204 Abercrombie &

Fitch Co.

US 3,318 3,318 422 Apparel/Footwear Specialty Canada, US, UK 19.4%

205 Douglas

Holding AG

Germa

ny

3,299 3,295 94 Apparel/Footwear Specialty,

Other Specialty

Austria, France, Czech Rep.,

Denmark, Germany, Italy,

Hungary, Monaco, Netherlands,

Poland, Portugal, Russia,

Slovakia, Slovenia, Spain,

Switzerland, Turkey, US

4.1%

206 IAC/Interac-

tiveCorp/HSN

US 6,278 3,292 193 Non-Store Austria, Germany, Switzerland,

US

11.2%

207 Roundy‟s

Supermarkets,

Inc.

US 3,900 e 3,278 e n/a Supermarket US 18.9%

208 Jim Pattison

Group

Canad

a

5,557 3,273 e n/a Cash & Carry/Warehouse

Club, Discount Store, Super-

market

Canada 3.4%

209 FEMSA

Comercio, S.A.

de C.V.

Mexic

o

3,261 3,261 n/a Convenience/Forecourt

Store, Discount Store

Mexico 28.6%

210 Arcadia Group

Limited

UK 3,232 3,232 n/a Apparel/Footwear Specialty Austria, Bahrain, Bosnia &

Herzogovina, Chile, Croatia,

Cyprus, Denmark, Iceland,

Indonesia, Israel, Kuwait,

Lebanon, Malaysia, Malta,

Philippines, Poland, Portugal,

Qatar, Russia, Saudi Arabia,

Serbia & Montenegro, Singapore,

Slovenia, Spain, Sweden, Turkey,

UAE, UK, US

-0.1%

211 Heiwado Co.

Ltd.

Japan 3,533 3,215 e 51 Department Store,


perstore, Other Specialty,

Supermarket

China, Japan 3.9%





po

obimu

malo

prodaje

(Fisk

god.06)

Naziv

kompanije

Zemlj

a

porije

kla

Ukupna

prodaja

za

2006*

(u mil.

USD)

Ukupna

malopro

daja za

2006

(mil.

USD)

Ukupan

prihod

(gubitak

) za

2006

(mil.US

D)


odaja 2001-

2006

CAGR*

212 El Puerto de

Liverpool, SA

de CV

Mexic

o

3,189 3,189 e 319 Department Store Mexico 14.5%

213 Hankyu

Department

Stores, Inc.

Japan 3,389 3,166 69 Department Store,

Supermarket

Japan -0.9%

214 Blokker Holding

N.V.

Nether

lands

3,141 e 3,141 e n/a Discount Department Store,

Other Specialty

Belgium, Croatia, France,

Germany, Luxembourg, Morocco,

Netherlands, Portugal, Spain,

Switzerland, Turkey

9.3%

215 Hachette

Distribution

Services

France 4,624 3,131 112 Convenience/Forecourt

Store, Other Specialty

Australia, Belgium, Canada,

China, Czech Rep., Egypt, Fiji,

France, Germany, Greece, Hong

Kong SAR, Hungary, Lebanon,

Poland, Portugal, Romania,

Russia, Singapore, Spain,

Switzerland, Turkey, UAE, UK,

US

5.1%

216 Suning

Appliance Co.

Ltd.

China 3,126 3,126 90 Electronics Specialty China 41.1%

217 Dick‟s Sporting

Goods, Inc.

US 3,114 3,114 113 Other Specialty US 23.7%

218 GOME Electri-

cal Appliances

Holding Limited

China 3,105 3,104 103 Electronics Specialty China, Hong Kong SAR 65.8%

219 Retail Ventures,

Inc.

US 3,068 3,068 (151) Apparel/Footwear Specialty,

Discount Department Store

US 6.1%

220 Debenhams plc UK 3,065 3,065 78 Apparel/Footwear Specialty,

Department Store

Bahrain, Cyprus, Czech Rep.,

Denmark, Iceland, Indonesia,

Rep. of Ireland, Kuwait,

Philippines, Qatar, Saudi Arabia,

Sweden, UAE, UK

1.2%

221 Charming

Shoppes, Inc.

US 3,068 3,064 109 Apparel/Footwear Specialty,

Non-Store

US 9.0%

222 Cumberland

Farms, Inc.

US 7,000 e 3,050 e n/a Convenience/Forecourt Store US 15.3%

223 HORNBACH-

Baumarkt-AG

Germa

ny

3,043 3,042 77 Home Improvement Austria, Czech Rep., Germany,

Luxembourg, Netherlands,

Slovakia, Sweden, Switzerland

10.7%

224 Dalian Dashang

Group

China 3,036 e 3,036 e n/a Department Store, Electronics

Specialty, Other Specialty,

Supermarket

China

225 RONA Inc. Canad

a

4,015 3,030 168 Home Improvement Canada 13.4%

226 Gruppo PAM

S.p.A., Gecos

S.p.A.

Italy 3,088 e 3,029 n/a Discount Store,



Italy 4.0%

227 Mervyn‟s, LLC US 3,000 e 3,000 e n/a Department Store US -5.8%

228 Finiper S.p.a. Italy 3,015 e 2,994 e n/a Hypermarket/Supercenter/Su

perstore, Other Specialty

Italy 8.8%

229 Euroset Group Russia 2,973 e 2,973 e n/a Electronics Specialty Azerbaijan, Belarus, Estonia,

Kazakhstan, Kyrgyzstan,

Lithuania, Moldova, Russia,

Ukraine, Uzbekistan

137.0%

230 Metcash Trading

Africa (Pty) Ltd.

S.

Africa

3,125 e 2,962 n/a Cash & Carry/Warehouse

Club,

Convenience/Forecourt

Store, Electronics Specialty,

Other Specialty,

Supermarket

Angola, Botswana, Lesotho,

Malawi, Namibia, S. Africa,

Swaziland, Uganda, Zimbabwe

-13.3%





glavne kompanije


po

obimu

malo

prodaje

(Fisk

god.06)

Naziv

kompanije

Zemlj

a

porije

kla

Ukupna

prodaja

za

2006*

(u mil.

USD)

Ukupna

malopro

daja za

2006

(mil.

USD)

Ukupan

prihod

(gubitak

) za

2006

(mil.US

D)


odaja 2001-

2006

CAGR*

231 President Chain

Store Corp.

Taiwa

n

3,074 2,961 118 Convenience/Forecourt Store,

Department Store, Drug

Store/Pharmacy, Other

Specialty, Supermarket

Canada, China, Philippines,

Taiwan, Vietnam

8.6%

232 Matsumoto-

Kiyoshi Co. Ltd.

Japan 2,957 2,948 e 35 Drug Store/Pharmacy, Home

Improvement

Japan 6.5%

233 Saks, Inc. US 2,940 2,940 54 Apparel/Footwear Specialty,

Department Store

US -13.5%

234 Ruddick Corp.

/Harris Teeter

US 3,266 2,923 72 Supermarket US 3.9%

235 Izumiya Co. Ltd. Japan 3,243 2,919 19 Department Store,


rstore, Supermarket

Japan 1.4%

236 Koç

Holding/Migros

Türk TAS

Turke

y

3,041 2,911 e 56 Discount Store,


rstore, Supermarket

Azerbaijan, Bulgaria,

Kazakhstan, Kyrgyzstan,

Macedonia, Russia, Turkey

34.3%

237 Axfood AB Swede

n

3,914 2,845 116 Cash & Carry/Warehouse Club,

Convenience/Forecourt Store,

Discount Store,


rstore, Supermarket

Sweden 0.8%

238 The Golub

Corporation /

Price Chopper

US 2,841e 2,841 e n/a Supermarket US 3.4%

239 Daiso Sangyo

Inc.

Japan 2,825 2,825 n/a Discount Store Bahrain, Canada, Hong Kong

SAR, Indonesia, Japan,

Kuwait, Macao, New

Caledonia, New Zealand,

Oman, Qatar, Singapore, S.

Korea, Taiwan, Thailand,

UAE, US

3.3%

240 Groupe Vivarte France 2,823e 2,823e n/a Apparel/Footwear Specialty France, Spain, Switzerland n/a

241 Linens Holding

Co. (formerly

Linens „n Things

Inc.)

US 2,819 2,819 (154) Other Specialty Canada, US 9.1%

242 Grupo Gigante,

S.A. de C.V.

Mexic

o

2,983 2,806e 27 Discount Store, Electronics

Specialty,


rstore, Other Specialty,

Supermarket

Costa Rica, El Salvador,

Guatemala, Mexico, US

1.1%

243 Matsuzakaya

Co. Ltd.

Japan 2,882 2,806 45 Department Store, Supermarket Japan -3.3%

244 Payless Shoe-

Source, Inc.

US 2,797 2,797 122 Apparel/Footwear Specialty Canada, Costa Rica,

Dominican Republic, Ecuador,

El Salvador, Guam, Guatemala,

Honduras, Nicaragua, Northern

Mariana Islands (Saipan),

Panama, Puerto Rico, Trinidad

& Tobago, US, Virgin Islands

-0.8%

245 American Eagle

Outfitters, Inc.

US 2,794 2,794 387 Apparel/Footwear Specialty Canada, Puerto Rico, US 15.3%

246 Fuji Co. Ltd. Japan 2,799 2,768 e 18 Drug Store/Pharmacy,


rstore, Supermarket

Japan 3.4%

247 Caprabo, S.A. Spain 2,756 2,756 4 Supermarket Spain 8.7%

248 Sports Authority US 2,740e 2,740e n/a Other Specialty US 14.1%

249 The Maruetsu,

Inc.

Japan 2,799 2,732 30 Supermarket Japan 0.0%

250 Liquor Control

Board of Ontario

Canad

a

3,424 2,722e 1,139 Other Specialty Canada 5.8%




Top 250 Globalnih maloprodajnih sila, po abecednom redu

Stores, januar, 2008 25


Ekonomska koncentracija Top 10

kompanija u porastu

Udio Top 10 maloprodajnih kompanija u ukupnom

maloprodajnom obimu Top 250 nastavlja rasti. Sa

ukupnom prodajom od $978.5 milijardi u toku fiskalne

godine 2006, što je jedan zdrav porast od 10.2% u odnosu

na 2005. godinu, 10 svjetskih lidera maloprodaje ostvarili

su 30.1% ukupne prodaje Top 250 kompanija. Uporedimo

to sa procentom od 29.4% iz 2005. godine, kada je ista

grupa kompanija takoĊer predstavljala prvih deset lidera u

maloprodaji.

I dok je deset imena ostalo isto, Tesco je pretekao Metro i

stigao na ĉetvrto mjesto meĊu prvih deset, dok je ostalih 8

kompanija zadržalo svoje pozicije. Wal-Mart je povećao

svoju prednost nad drugoplasiranom pjesmom Carrefour

2006. godine, sa dva puta većom stopom rasta

maloprodaje nego ovaj konkurent. Schwarz Grupa, koja

upravlja Lidlovim superdiskontnim marketima, ostala je

na sigurnom 10. mjestu, pobjedivši direktnog konkurenta,

firmu Aldi, koja je na 11. mjestu.

Ekonomska koncentracija Top 10

maloprodajnih kompanija, 2006. godina

Top 250

– Rang

lista

Naziv

kompanije

Zemlja

porijekla

Ukupna

maloprodaj

a za 2006

(u mil.

USD)

Ukupan

rast

maloprodaj

e za 2006

1 Wal-Mart SAD 344,992 10.4%

2 Carrefour Francuska 97,861 4.6%

3 Home Depot SAD 90,837 11.4%

4 Tesco UK 79,976 11.5%

5 Metro Njemaĉka 74,857 7.4%

6 Kroger SAD 66,111 9.2%

7 Target SAD 59,490 13.1%

8 Costco SAD 58,963 13.7%

9 Sears Holdings SAD 53,012 7.9%

10 Schwarz Njemaĉka 52,422 13.2%

Top 10 978,521 10.2%

Top 250 3,246,255 9.2%

Udio Top 10 u Ukupnom obimu

maloprodaje

30.1%

Izvor podataka: objavljeni podaci kompanija i podaci Planet Retail

Japan gubi dio tržišta, tržišta u

nastajanju napreduju Zbog ĉinjenice da je lista Globalnih potencijala rangirana

po iznosima u USD, devizni kurs može imati uticaja na

prikazane rezultate. Padom vrijednosti dolara u odnosu na

Euro, britansku funtu, kanadski dolar i druge valute, bilo

je za oĉekivati manji broj ameriĉkih kompanija na listi za

2006. godinu, ali to nije sluĉaj. MeĊu Top 250 G26 Stores / Januar 2008

maloprodajnih kompanija, 93 kompanije imaju sjedište u

SAD, što je isti broj kao i 2005. godine. SAD i dalje

zauzima najveći udio u listi, sa 37.2% kompanija u Top

250 kompanija, i 45.5% ukupne prodaje Top 250

kompanija.

Udio u ukupnoj maloprodaji Top 250 po regiji/državi, za 2006. godinu

Kanada; 4,4

Afrika/Bliski istok ; 1,6%

SAD; 37,2%

Ostale zemlje

Azije/Pacif ik; 5,2%

Francuska; 5,2%

Njemačka; 7,2%

UK; 8,0%

Ostale zemlje Evrope ;

16,0%

Latinska Amerika; 3,6%

Japan; 11,6%


Udio u ukupnoj prodaji Top 250 po regiji/državi, za 2006. godinu

Kanada; 2,8

Afrika/Bliski istok ; 1,6%

SAD; 37,2%

Ostale zemlje

Azije/Pacif ik; 5,2%

Francuska; 5,2%

Njemačka; 7,2%

UK; 8,0%

Ostale zemlje Evrope ;

16,0%

Latinska Amerika; 3,6%

Japan; 11,6%




Ipak, sastav trenutne liste ne prikazuje uticaj deviznih

stopa promjene valuta. U poreĊenju sa 2005. godinom,

Kanada je dobila još jedno mjesto na listi, Evropa dva, a

podruĉje Azije i Pacifika (ukljuĉujući i Japan) dodalo još

tri kompanije listi Top 250 u maloprodaji. Geografski

gledano, najveća promjena koja se desila u ovoj listi jeste

da je pet kompanija iz Japane skinuto sa liste, što je broj

japanskih kompanija smanjilo sa 23 na 29. Po tome se da

zakljuĉiti da je povećanje vrijednosti dolara u odnosu na

jen imalo negativan uticaj na japanske kompanije. Što je

još važnije, slab rast mnogih japanskih maloprodajnih

kompanija (mjereno u lokalnoj valuti) doprinio je padu

ove zemlje na listi rangiranih zemalja.

Prosječan rast prodaje i profitabilnosti

po regionima/zemljama*

▪ CAGR** ▪ 2006 -Porast u obimu ▪ 2006- Neto marža

2001-2006 maloprodaje dobiti

* Rezultati prikazuju Top 250 maloprodajnih kompanija sa

sjedištem u svakoj od navedenih regija/zemalja ** Kombinovana godišnja stopa rasta. Iznos za evropske zemlje je aritmetički, a ne ponderisani prosjek. Izvor: objavljeni podaci samih kompanija i podaci Planet Retail.

Kao što se moglo oĉekivati, maloprodajne kompanije u

tržištima u razvoju pokazala su nadprosjeĉan rast tokom

2006. godine. MeĊu Top 250, kompanije iz Latinske

Amerike pokazale su prosjeĉan rast prodaje u iznosu od

12.9%. Odmah iza njih nalaze se ĉetiri maloprodajne

kompanije iz grupe Afrika/Bliski istok, sa rastom od

12.8% tokom više godina. Rast Japana od 5.2% spustilo

je prosjeĉni maloprodajni rast grupe Azija/Pacifik na

8.1%. Iskljuĉujući Japan, kompanije iz drugih zemalja

grupe Azija/Pacifik obilježio je prosjeĉan rast od 15.2%


Profili regija/zemalja

Top 250 – Rang

lista

Broj kompanija

Prosjeĉna

maloprodaja za

2006 (u mil.

USD)

Prosjeĉan broj

zemalja za

2006. godinu

Top 250** 250 $12,085 6.2 Afrika/Bliski istok 4 $4,738 11.3 Azija/Pacifik 42 $8,013 3.7 Japan 29 $7,488 3.0 Evropa 91 $14,075 10.5 Francuska 13 $23,444 15.1 Njemaĉka 18 $19,732 13.7 UK 20 $13,384 9.7 Latinska Amerika 9 $4,426 1.9 Sjeverna Amerika** 104 $15,097 3.6 SAD** 93 $15,899 3.9

* Rezultati prikazuju Top 250 maloprodajnih kompanija

sa sjedištem u svakoj od navedenih regija/zemalja ** Prosječan broj zemalja ne uključuje kompanije: Dell, Alticor (Amway), Avon and AAFES, čija globalna ili općeinternacionalna prisutnost na svjetskim tržištima bi iskrivili podatke. Izvor: objavljeni podaci samih kompanija i podaci Planet Retail.

Maloprodajne kompanije Sjeverne Amerike su takoĊer

ostvarile nadprosjeĉan višegodišnji rast u 2006. godini,

sa prosjekom od 11.7% u poreĊenju sa prosjekom od

9.2% Top 250 zemalja. Ipak, gledano na duži vremenski

period, ovaj rast nije toliko impresivan. Od 2001 do

2006 godine, kombinovana godišnja stopa rasta za

kompanije bazirane u SAD i Kanadi pala je ispod

prosjeka Top 250 kompanija.

Maloprodajne kompanije u regijama Latinske Amerike i

Azije/Pacifika (iskljuĉujući Japan) održali su trend

zdravog rasta tokom dužeg perioda. Tri od ĉetiri

južnoafriĉke zemlje su svojim rastom premašile

višegodišnji trend godišnjeg rasta prodaje Top 250

maloprodajnih kompanija. Ĉetvrta kompanija u toj grupi,

Metcash Trading, snizila je ukupni prosjek zbog

ĉinjenice da je prodala svoje poslovne jedinice u

Australiji 2005. godine (a koje su inaĉe zauzimale 65%

prodajnog obima ove kompanije).

Stope rasta evropskih maloprodajnih kompanija,

pogotovo onih koji posluju na zasićenim i veoma

konkurentnim tržištima Francuske, Njemaĉke i Velike

Britanije, bile su ispod nominalne vrijednosti. U potrazi

za kontinuiranim rastom, francuske i njemaĉke

kompanije su pogotovo proširile svoje ambicije van

lokalnih državnih granica. U prosjeku, francuske

kompanije su vodile maloprodajno poslovanje u 15.1

zemalja u toku 2006. godine. Njemaĉke kompanije u

oblasti maloprodaje vodile su poslovne aktivnosti u 13.7

zemalja u prosjeku. Ove stope rasta gotovo dva puta

nadmašuju prosjek cijele liste Top 250 od 6.2 zemalja.

Kao rezultat toga, maloprodajne kompanije iz te zemlje

su uglavnom većeg spektra nego kompanije u drugim

regijama, ali je sve manje prostora za kontinuirana

proširenja poslovanja. G26 Stores / Januar 2008


Za razliku od njemaĉkih kompanija, ameriĉke

maloprodajne kompanije su ostale bliže domaćem tlu,

poslujući u prosjeku u 3.9 zemlje u toku 2006. godine,

dok su japanske kompanije poslovale u prosjeĉno tri

zemlje. Kompanije u Latinskoj Americi su uglavnom

najviše okrenute lokalnim tržištima. Broj zemalja u

kojima u prosjeku posluju kompanije iz ovog regiona

prešao je tek iznad 1.9.

Prosjeĉne marže dobiti unutar razliĉitih geografskih zona

oslikavaju dominatne metode maloprodaje po kojima

rade maloprodajne kompanije u tim regionima. Dok su

kompanije u Latinskoj Americi ostvarile nadprosjeĉnu

profitabilnost od 4.4% prodaje, što ide u prilog njihovog

snažnog rasta prodaje, ĉetiri afriĉke kompanije iz gore

date tabele, koje se bave uglavnom prodajom

prehrambenih proizvoda sa niskim maržama, nisu bile

tako uspješne. Mnoge kompanije navedene za regiju

Azije/Pacifika se takoĊer bave prodajom prehrambenih

proizvoda. TakoĊer, ovu regiju karakteriše i veliki broj

trgovoca elektorniĉkom opremom, što je takoĊer

doprinijelo niskoj prosjeĉnoj dobitnoj marži. Kompanije

koje se bave odjevnim proizvodima više marže i drugim

specijalizovanim proizvodima se najĉešće nalaze u

regijama Sjeverne Amerike i Evrope, što je doprinijelo

boljoj profitabilnosti ovih regionalnih grupa.

Top 10 maloprodajnih kompanija po regiji Svih prvih deset ameriĉkih maloprodajnih kompanija

nalaze se unutar 20 najvećih svjetskih maloprodajnih

kompanija. Sve date kompanije bazirane su u SADu.

Najveća kanadska maloprodajna kompanija, Loblaw,

nalazi se mnogo niže na ukupnoj listi Top 250 tj. na 36.

mjestu. Promjene u odnosu na prošlogodišnju listu

ukljuĉuju i raspad firme Albertsons, koju na Top 10 listi

za ovu regiju zamijenio CVS. Na ameriĉkoj listi Top 10,

kompanija Walgreens pretekla je Lowe na sedmom

mjestu liste.

Top 10 maloprodajnih kompanija ostalo isto tokom

2006.godine sa malom promjenom poretka. Tesco se

popeo na 2. mjesto ispred kompanije Metro, dok je

kompanija Ahold nastavila padati, spustivši se na 10.

mjesto iza kompanije Leclerc. Tesco nastavlja da raste i

pretiĉe kompaniju Carrefour, koja je inaĉe najveća

maloprodajna kompanija u Evropi.

Japan gubi svoju dominaciju u regionu Azija/Pacifik.

Prema prošlogodišnjem izvještaju o Globalnim

potencijalima u maloprodaji, japanske kompanije držale

su sedam od prvih deset pozicija u svojoj regiji, dok je u

2006. godini Japan bio predstavljen sa samo pet

kompanija u top deset. Prvi put meĊu prvih deset

kompanija u regiji Azija/Pacifik pojavljuje se Južna

Koreja, u kojoj sjedište imaju Lotte Shopping Company

i Shinsegae Company. Već tokom svoje druge godine

rada, kompanija Seven & I Holdings pretekla AEON,

postavši prva azijska maloprodajna kompanija.

Osnovana 2005. godine od strane kompanija Ito-

Yokado, Seven Eleven Japan i Denny‟s Japan, ova

moćna globalna kompanija sada obuhvata, izmeĊu

ostalih, i kompanije Millenium Retailing Group i York-

Benimaru.

Iako su mnoge latinoameriĉke maloprodajne kompanije

popravile svoje položaje na listi za 2006. godinu, ova regija

još uvijek ima samo devet kompanija meĊu Top 250.

kompanija. Najveća meĊu njima je brazilska kompanija

Grupo Pão de Açúcar, koja je 34% u vlasništvu francuske

kompanije Casino. Prema prošlogodišnjoj analizi, ova

kompanija predstavljena je kao dio meĊunarodnih poslovnih

aktivnosti kompanije Casino. Ipak, pošto je data kompanija

samo proporcionalno uvrštena u rezultate prodaje kompanije

Casino, navedena je kao posebna kompanija. Prošlogodišnja

prvorangirana kompanija u Latinskoj Americi, Casa

Bahia, pala je na ĉetvto mjesto. Ĉileanska kompanija

Distribucion i Servicio, koja je bila na 236. mjestu

2005. godine, nije uspjela ostvariti dovoljan obim

prodaje da se plasira meĊu ovogodišnjih Top 250

kompanija.

Broj maloprodajnih kompanija iz Afrike/Bliskog Istoka

je za jedan broj manji u odnosu na prošlu godinu. Sve

listirane kompanije smještene su u Južnoafriĉkoj

Republici.

Top 10 maloprodajnih kompanija u Sjevernoj Americi, 2006. godina

Pozicija u Sjevernoj

Americi

Pozicija u Top 250

rang listi

Kompanija

Obim maloprodaje (u milijardama $ dolara)

Zemlja porijekla

1 1 Wal-Mart $345.0 SAD 2 3 Home Depot $90.8 SAD 3 6 Kroger $66.1 SAD 4 7 Target $59.5 SAD 5 8 Costco $59.0 SAD 6 9 Sears Holding $53.0 SAD 7 12 Walgreens $47.4 SAD 8 13 Lowe‟s $46.9 SAD 9 18 CVS $40.3 SAD 10 19 Safeway $40.2 SAD

Izvor: objavljeni podaci samih kompanija i podaci Planet Retail. www.deloitte.com/consumerbusiness G26 Stores / Januar 2008


Top 10 maloprodajnih kompanija u Evropi, 2006. godina

Pozicija u Evropi

Pozicija u Top 250

rang listi

Kompanija

Obim maloprodaje (u milijardama $ dolara)

Zemlja porijekla

1 2 Carrefour $97.9 Francuska 2 4 Tesco $80.0 UK 3 5 Metro $74.9 Njemaĉka 4 10 Schwarz $52.4 Njemaĉka 5 11 Aldi $50.0 Njemaĉka 6 14 Rewe $45.9 Njemaĉka 7 16 Auchan $43.2 Francuska 8 17 Edeka Zentrale $40.7 Njemaĉka 9 20 E. Leclerc $38.7 Francuska 10 22 Ahold $37.1 Nizozemska

Izvor: objavljeni podaci samih kompanija i podaci Planet Retail.

Top 10 maloprodajnih kompanija u regiji Aziji/Pacifik, 2006. godina

Pozicija u regiji

Aziji/Pacifik

Pozicija u Top 250

rang listi

Kompanija Obim maloprodaje (u milijardama $ dolara) Zemlja porijekla

1 15 Seven & I Holdings $43.8 Japan 2 21 AEON $38.1 Japan 3 25 Woolworths $32.5 Australija 4 31 Coles Group $25.6 Australija 5 54 AS Watson $12.8 Hong Kong SAR 6 58 Yamada Denki $12.4 Japan 7 75 Uny $10.2 Japan 8 79 Lotte $9.4 Južna Koreja 9 87 The Daiei $8.9 Japan 10 92 Shinsegae $8.5 Južna Koreja


Top 10 maloprodajnih kompanija u Latinskoj Americi, 2006. godina

Pozicija u Latinskoj

Americi

Pozicija u Top 250

rang listi


1 111 CBD/Grupo Pão de Açúcar $6.4 Brazil 2 119 Cencosud $5.9 Ĉile 3 133 Soriana $5.4 Meksiko 4 158 Casas Bahia $4.5 Brazil 5 159 Falabella $4.3 Ĉile 6 163 Comercial Mexicana $4.1 Meksiko 7 209 FEMSA Cornercio $3.3 Meksiko 8 212 El Puerto de Liverpool $3.2 Meksiko 9 242 Grupo Gigante $2.8 Meksiko


Top 10 maloprodajnih kompanija u Africi/Bliskom istoku, 2006. godina

Pozicija u Latinskoj

Americi

Pozicija u Top 250

rang listi


1 123 Pick n‟ Pay $5,711.00 Južnoafriĉka R. 2 131 Shoprite Holdings $5,422.0 Južnoafriĉka R 3 150 Massmart $4,851.0 Južnoafriĉka R 4 230 Metcash Africa $2,962.0 Južnoafriĉka R

Izvor: objavljeni podaci samih kompanija i podaci Planet Retail. www.deloitte.com/consumerbusiness G26 Stores / Januar 2008


Kompanija Pick n‟ Pay zadržala je svoju vodeću poziciju u

regiji. Edgars Stores, koja je prošle godine bila na 5.

mjestu u svojoj regiji, nije se uspjela plasirati meĊu 250

kompanija u 2006. godini.

Prosječan rast prodaje i profitabilnosti

poslovanja, po prodajnom sektoru

Top Modni Potrošaĉki Hardlines

1 Razni

250 proizvodi proizvodi proizvodi proizvodi

brze i proizvodi

prodaje za razonodu

▪ CAGR** ▪ 2006 -Porast u obimu ▪ 2006- Neto marža


* CAGR – Kombinovana Godišnja stopa rasta u maloprodaji. Izvor: objavljeni podaci samih kompanija i podaci Planet Retail.

Maloprodajne metode korištene od strane

top 250 maloprodajnih kompanija


▪ Top 250 u 2006. godini

1 Hardlines proizvodi su: hardver, elektronika, proizvodi iz

automobilske industrije, kućna, sportska tehnika, prozvodi za

ljepotu i zdravlje i igraĉke.

Analiza proizvodnih sektora – Maslowa hijerhija

potreba pokazala se realnom u maloprodaji Profili prodajnih sektora

** Prosječan broj zemalja ne uključuje kompanije: Dell, Alticor (Amway), Avon and AAFES, čija globalna ili općeinternacionalna prisutnost na svjetskim tržištima bi iskrivila podatke. Izvor: objavljeni podaci samih kompanija i podaci Planet Retail.

Svi mi moramo jesti. Prema tome, komapanije koje se

bave maloprodajom prehrambenih i ostalih brzih

potrošaĉkih proizvoda su pokazale nadaleko najbolje

rezultate, sa prosjeĉnim obimom prodaje od $16.5

milijardi u 2006. godini. Te kompanije jesu velike, ali

pokazuju i ekonomiĉne rezultate. Prosjeĉna neto profitna

marža za ovaj sektor u 2006. godini bila je tek 2.8%.

Supermarketi, drogerije te ostali prodavaĉi brzih

potrošaĉkih proizvoda su i dalje najdominantniji

operativni prodajni formati meĊu top 250 maloprodajnih

kompanija. Ipak, kako osnovne potrebe za hranom i

krovom nad glavom uglavnom bivaju podmirene,

potrošaĉke nagrade se više okreće

samopoštovanju

samih kupaca i realizaciji vlastitih potreba.

Ovu ĉinjenicu potvrĊuje broj maloprodajnih

kompanija u Top 250 koje posluju u raznim

prodajnim formatima. Primjera radi, u toku

2006. godine 49 kompanija vodilo je

specijalizovane markete za odjeću i obuću.

Ovo je u porastu u odnosu na brojeve od 47

i 40 kompanija iz prethodne dvije studije o

globalnim potencijalima u maloprodaji.

Broj maloprodajnih kompanija koje vode

prodavnice elektronike je takoĊer porastao

na 36 sa 35 kompanija 2005. godine, i 34

2005. godine. “Druge specijalnosti”, tj

specijalizovana maloprodaja sportske

opreme, namještaja i ostalih potrepština za

dom, igraĉaka i proizvode za hobije, nakita i

kancelarijsku opremu, je takoĊer u

porastu, sa 88 takvih maloprodajnih

kompanija u 2006. godini, u poreĊenju

sa 84 kompanije u 2005. i 80 u 2004.

godini.

Supermarket


Hipermarket/Supercentar/Veletrgovina

Samoposluga/Kiosk

Robna kuća

Marketi specijalizovani za odjeću/obuću

Diskontni market

Drogerija/Apoteka

Marketi specijalizovani za elektroniku

Kućne potrepštine

Cash&Carry/Prodajni klub sa ĉlanstvom

Prodaja van prodajnog mjesta

Diskontna robna kuća

Pozicija u Latinskoj Americi Broj

kompanija

Prosjeĉna

maloprodaja

za 2006 (u

mil. USD)

Prosjeĉan

broj

zemalja u

2006.

godini

Top 250*

250 $12,985 6.2

Modni proizvodi

49 $6,763 8.1

Potrošaĉki proizvodi brze

prodaje*

133 $16,472 4.7

Hardlines proizvodi i

proizvodi za razonodu*

53 $9,885 8.4

Razne prodajne oblasti

15 $13,352 5.5


Iako se broj maloprodajnih kompanija koje se bave

prodajom prehrambenih proizvoda meĊu Top 250 nije

smanjio u 2006. godini, raznovrsnost formata takve prodaje

i dalje je u porastu. Ove godine više kompanije je poslovalo

putem supercentara/veletrgovina i prodavnica sa velikim

diskontima, dok je mnogo manje kompanija radilo putem

supermarketa i samostalnih drogerija.

Maloprodajne kompanije koje se bave modnim proizvodima

(odjećom, obućom, nakitom, modnim dodacima i tekstilom

za kuću) su po svom obimu u pola manje nego neka tipiĉna

maloprodajna kompanija u Top 250, te imaju prodaju u

prosjeku u iznosu od $6.8 milijardi. Kao grupa, prodavci

modnih proizvodima su doživili sporiji rast tokom proteklih

pet godina nego prodavci u ostale tri proizvodne grupe,

usljed relativno niskih rezultata prodaje u robnim kućama u

poreĊenju sa prodajom u specijalizovanim marketima u

ovom sektoru.

Ipak, prodaja je ponovno poĉela rasti u 2006. godini,

pogotovo u robnim kućama. Iako kao sektor doživljava

sporiji rast, prodaja modnih proizvoda ostvarila je

nadprosjeĉni prihod, sa neto prihodom u prosjeĉnom iznosu

5.2% prodaje u toku 2006. godine.

10 maloprodajnih trgovaca potrošačkim

proizvodima brze prodaje u 2006. godini Pozicija u

prodajnom sektoru

Pozicija u

Top 250 rang listi

Kompanija Obim maloprodaje

u 2006.godini (u milijardama $)

Zemlja

porijekla

1 1 Wal-Mart $345.0 SAD 2 2 Carrefour $97.9 Francuska 3 4 Tesco $80.0 UK 4 5 Metro $74.9 Njemaĉka 5 6 Kroger $66.1 SAD 6 8 Costco $59.0 SAD 7 10 Schwarz $52.4 Njemaĉka 8 11 Aldi $50.0 Njemaĉka 9 12 Walgreens $47.4 SAD

10 14 Rewe $45.9 Njemaĉka Izvor: objavljeni podaci samih kompanija i podaci Planet Retail.

Top 10 maloprodajnih trgovaca modnih

proizvoda u 2006. godini Pozicija u

prodajno

m sektoru

Pozicija u

Top 250

rang listi

Kompanija Obim maloprodaje

u 2006.godini

(u milijardama $)

Zemlja

porijekla

1 28 Federated

Dept.Stores

$27.0 SAD

2 37 J.C.Penney $19.9 SAD 3 42 TJX $17.4 SAD 4 45 Gap $15.9 SAD 5 46 Kohl‟s $15.5 SAD 6 60 Otto Group $11.7 Njemaĉka 7 64 Karstadt $11.4 Njemaĉka 8 69 LVMH $10.8 Francuska

9 71 Limited

Brands

$10.7 SAD

10 74 Inditex $10.3 Španija Izvor: objavljeni podaci samih kompanija i podaci Planet Retail.


Hardlines proizvodi i proizvodi za razonodu imaju

globalno najraširenije prodajne mreže. Prosjeĉna

kompanija u ovom sektoru poslovala je u 8.4 zemlje u

2006.godini, u poreĊenju sa 6.2 zemlje unutar

cjelokupne liste Top 250 kompanija. MeĊunarodna

ekspanzija ovog sektora dovela je rast prodaje u istom

do sjajnih 14.5%, što je ujedno i najveći rast u

industriji, i predstavlja cifru koja je kombinovana

svake godine od 2001. do 1006. godine.

Za maloprodajne kompanije se smatra da se bave

“raznim prodajnim oblastima” ako nijedna od ostale tri

proizvodne kategorije nije ostvarila udio od najmanje

50% ukupnog prodajnog obima tih kompanija u toku

2006. godine. Takve kompanije su širokog spektra,

nudeći široku paletu proizvoda koja ukljuĉuje

prehrambene, odjevne, kućne i ostale proizvode za

opštu upotrebu, te ĉesto poslujući putem ĉitavog niza

maloprodajnih formata, od supermarketa, robnih kuća

do specijalizovanih marketa. Njihova diverzifikacija u

pogledu raspona ponude ĉini se da se isplatila,

ostvarujući snažan rast i dobre profitne marže.

10 maloprodajnih trgovaca hardlines

proizvodima i proizvodima za razonodu

u 2006. godini Pozicija u

prodajnom

sektoru

Pozicija

u Top

250 rang listi

Kompanija Obim maloprodaje u

2006.godini

(u milijardama $)

Zemlja porijekla

1 3 Home Depot $90.8 SAD 2 13 Lowe‟s $46.9 SAD 3 23 Best Buy Co. $35.9 SAD 4 35 IKEA $21.2 Švedska 5 38 Staples $18.2 SAD 6 40 PPR $17.6 Francuska 7 44 Kingfisher $16.1 UK 8 48 Office Depot $15.0 SAD 9 49 DSG $14.4 UK

10 53 Toys “R” Us $13.1 SAD Izvor: objavljeni podaci samih kompanija i podaci Planet Retail.

10 maloprodajnih trgovaca različitim

proizvodnim kategorijama u 2006. godini Pozicija u

prodajnom

sektoru

Pozicija

u Top

250 rang listi

Kompanija Obim maloprodaje u

2006.godini

(u milijardama $)

Zemlja

porijekla

1 7 Target $59.5 SAD 2 9 Sears Holdings $53.0 SAD 3 39 El Corte Ingles $17.6 SAD 4 43 Marks &

Spencer

$16.3 Švedska

5 79 Lotte $9.4 SAD 6 91 Kesko $8.5 Francuska 7 125 Tokyu $5.7 UK 8 140 Gr. Galeries

Lafayette

$5.2 SAD

9 154 Big Lots $4.7 UK

10 159 Falabella $4.3 Ćile Izvor: objavljeni podaci samih kompanija i podaci Planet Retail. 26 Stores / Januar 2008


10 maloprodajnih trgovaca prema proizvodnom

sektoru

Stanje top 10 maloprodajnih kompanija po prodajnom

sektoru nije se previše promijenilo u 2006. godine.

Kompanija Walgreens se pridružila listi od top 10

maloprodajnih kompanija potrošaĉkih proizvoda brze

prodaje, dok je kompanija Target prešla u kategoriju

“raznih proizvoda” jer nijedna proizvodna kategorija ne

može pokriti 50% njene prodaje tokom 2006. godine.

Najveća kategorija proizvoda koju je Target uspio prodati,

“potrošna roba” preuzela je 32% ukupnog prodajnog

obima ove kompanije u toku 2006. godine. S obzirom na to

da se 133 kompanije, dakle više od polovine Top 250 liste,

prvenstveno bave trgovinom potrošaĉkih proizvoda brze

prodaje, nije iznenaĊujuće da je prvih deset maloprodajnih

kompanije u sektoru takvih proizvoda ujedno i meĊu 15

najvećih maloprodajnih kompanija na svijetu.

Sektor Hardlines proizvoda i proizvoda za razonodu sastoji

se od 53 kompanije, što je isti broj kao i prethodne godine.

U poreĊenju sa 2005. godinom, kompanija Dell je izašla iz

Top 10 kompanija, te je njeno mjesto zauzela Toys “R”

Us.

Grupa modnih proizvoda iskusila je previranja 2006.

godine, sa ulaskom Kompanije LVMH na osmo mjesto

Top 10 liste, te prelaskom Inditexa na mjesto H&Ma kao

većeg multunacionalnog lanca specijalizovane robe. Uspon

kompanije LVMH meĊu 10 najvećih maloprodavaca

modnih proizvoda prvenstveno je rezultat promjene u

naĉinu na koji se prikazuju prodajni podaci te kompanije.

Prethonih godina, maloprodajni podaci kompanije LVMH

su za potrebe Studije o globalnim potencijalima

maloprodaje, ukljuĉivali samo njen segment “Selektivne

maloprodaje”. Ovogodišnje izdanje studije prikazuje

podatke maloprodaje unutar brend marketa svih segmenta

poslovanja kompanije. Kao što je ranije reĉeno, japanska

kompanija Millenium Retailing, koja je prethodne godine

bila na 9. mjestu top liste maloprodavaca modnih

proizvoda, sada je skinut sa lista kao posebna kompanija,

te se njena prodaja sada prikazuje kao sastavni dio

Kompanije Seven & I Holdings.

Bitne promjene u top listama MeĊu ovogodišnjih Top 250 kompanija, 34 kompanija su

popravile svoj položaj za 10 ili više mjesta, mnoge kao

rezultat spajanja sa drugim kompanijama ili preuzimanja

drugih kompanija. Kompanije koje su se “popele” na viša

mjesta ukljuĉuju GameStop, najveća kompanija za

maloprodaju video igara, koja ima više od 4,700 prodajnih

mjesta širom svijeta. Ova kompanija se udružila sa

konkurentnom kompanijom Electronics Boutique u

oktobru 2005. godine i tako došla na 134. mjesto, sa

prošlogodišnjeg 201. mjesta.

Kanadska maloprodajna kompanija prehrambenih

proizvoda i lijekova Metro je preuzela kompaniju

26 Stores / Januar 2008

A&P Canada od Kompanije Tengelmann pri kraju

fiskalne godine 2005, što je dovelo do skoka sa 121.

na 77. mjesto. U SADu, Kompanija SuperValu je

preuzela više od 1.100 prodajnih objekata od

kompanije Albertsons, Inc. u junu 2006. godine, što

je kompaniju poguralo 39 mjesta prema vrhu do 27.

mjesta meĊu najvećim maloprodajnim kompanijama

na svijetu.

Skromnije, ali ipak zavidne pomake ostvarile su

kompanije koje se bave organiskim uzgojem hrane,

kao što su Falabella i Cencosud u Ĉileu, Colruyt u

Belgiji, i PetSmart i AberCrombie & Fitch u SAD.

Ipak, najpozitivnije promjene u rangiranju nisu

rezultat naroĉito naglog rasta, nego promjena naĉina

obraĉunavanja maloprodajnih uĉinaka razliĉitih

kompanija (kao što je sluĉaj sa gore navedenom

LVMH). Ove godine su za mnoge privatne

kompanije korišteni drugi izvori podataka da bi se

dobila jedinstvenija osnova za višegodišnje uporedbe

i analize. To je imalo znaĉajan uticaj na mnoge

kompanije koje posluju putem samoposluga u SADu

kao npr. Wawa, RaceTrac Petroleum i QuikTrip.

Stoga se te kompanije moraju analizirati na osnovu

njihovog individualnog rasta prodaje, a ne na osnovu

njihovog uspona na rang listi.

Ĉetrdeset kompanija je palo za 10 ili više mjesta na

rang listi za 2006. godinu. Petnaest od njih imaju

sjedište u Japanu, te predstavljaju više od pola svih

japanskih kompanija na Top 250 listi. Kao što je već

navedeno, barem jedan dio ovih padova na listi jeste

posljedica deviznog kursa.

Dvije kompanije su pale za više od 100 mjesta u

odnosu na svoje prošlogodišnje pozicije na rang listi.

Albertsons LLC (143. pozicija), kompanija koja je

doživjela najveći pad, je zapravo jedino što je ostalo

od Albertsons, Inc, kompanija koja je prošle godine

bila 16. na Top 250 listi, te u jedno vrijeme drugi

najveći lanac prodaje namirnica u SAD. U januaru

2006. godine, Albertsons je zapoĉeo niz pregovora

za prodaju dijelova svojih poslovanja kompanijama

SuperValu, CVS te konzorciju investitora (koje

predstavlja sadašnji Albertsons LLC).

Saks, Inc. je druga po redu kompanija sa najvećim

padom pozicija, nakon pada od 120 mjesta, sa 133.

na 233. mjesto. Ova kompanija je svoju grupaciju

robnih kuća Saks (pod nazivom Proffitt‟s and

McRae‟s) prodala kompaniji Belk u julu 2005.

godine, te svoju grupaciju robnih kuća Northern

(koja je poslovala pod razliĉitim nazivima)

Kompaniji Bon-ton Stores u martu 2006. godine.



Uspon kineskih i ruskih maloprodavaca Ove godine, 18 kompanija dospjelo je na listu Top 250. Po

prvi put, lista Globalnih potencijala ukljuĉuje i

maloprodajne kompanije iz Kine i Rusije. Predstavnice

Kine na listi su kompanije Bailian Group (101. mjesto),

Suning Appliance Co. (216.mjesto), GOME Electrical

Appliances Holding Limited (218.mjesto), i Dalian

Dashang Group (224.mjesto).

Bailian Group je veoma kompleksna organizacija koja se

sastoji od više kompanija, koje zasebno posluju. Glavne

aktivnosti grupacije su upravljanje robnim kućama i

supermarketima. Grupacija je osnovana 2003. godine kada

je opštinska vlada Shanghaija spojila više maloprodajnih

grupa da bi pokušala smanjiti troškove i na efikasan naĉin

se takmiĉila sa navalom stranih maloprodavaca, kao što su

Wal-Mart i Carrefour. Maloprodajne podružnice Grupacije

Dalian Dashang aktivno posluju u sektorima robnih kuća,

supermarketa, elektronike i kućnog namještaja.

Kompanije Suning Appliance Company i GOME se

takmiĉe u sektorima potrošaĉkih elektroniĉkih proizvoda i

malih kućanskih aparata. Obje ove kompanije doživjele su

nagli razvoj u toku protekle dvije godine, te zajedno

kontrolišu oko 20% kineskog tržišta u ovim sektorima.

Nove kompanije iz Rusije na Top 250 listi su kompanije

X5 Retail Group (na 191. mjestu) i Euroset Group (229.

mjesto). Kompanija X5 osnovana je u maju 2006. godine

spajanjem kompanija Pyaterochka i Perekrestok, dva

vodeća ruska prodajna lanca. Sa 22 prodajna objekta u

Ruskoj Federaciji te u Kazakstanu i Ukrajini, Kompanija

X5 je najveći kompanija koja se bavi maloprodajom

prehrambenih proizvoda u ratnim prodajnim formatima.

Euroset, kompanija u privatnom vlasništvu, je najveći

maloprodavac mobilnih telefona.

Nove kompanije na Top 250 listi koje su se pridružile

pomenutim ĉetiri kineskim kompanijam i dvjema ruskim

kompanijama su Migros Türk (na 236. mjestu), u

vlasništvu Koç Holding, najvećeg turskog konglomerata, te

maĊarska kompanija CBA Kereskedelmi (na 180. mjestu).

Home Retail Group, nova kompanija na listi sa najvišom

pozicijom na rang listi – 67. mjestom – se u oktobru 2006.

godine odvojila od kompanije GUS plc. Ova najveća

kompanija za maloprodaju kućnih i proizvoda za opštu

upotrebu sastoji se iz dva velika britanska brenda za kućne

proizvode: Homebase i Argos.


Nova imena na Top 250 listi, 2006. godina

Pozicija na Top 250

listi

Kompanija Zemlja

porijekla

67 Home Retail Group UK 101 Bailian Group Kina 111 Companhia Brasileira de Distribuçao

SA Grupo Pao de Açúcar

Brazil

174 Apoteket AB Švedska 180 CBA Kereskedelmi Kft. MaĊarska 191 X5 Retail Group N.V. Rusija 200 The Bon-Ton Stores, Inc. SAD 214 Blokker Holding N.V. Nizozemska

216 Suning Appliance Co. Ltd. Kina 218 GOME Electrical Appliances

Holding Limited

Kina

222 Cumberland Farms, Inc. SAD 224 Dalian Dashang Group Kina 225 RONA Inc. Kanada 229 Euroset Group Rusija 236 Koç Holding/ Migros Türk, TAS Turska 240 Groupe Vivarte Francuska 245 American Eagle Outfitters, Inc. SAD 250 Liquor Control Board of Ontario Kanada


26 Stores / Januar 2008

Najbržih 50 kompanija ostvarili dobit od dolaska

novih kompanija 50 maloprodajnih kompanija sa najbržim rastom povećale

su svoje prodajne obime za prosjeĉno 28.7% u periodu od

2001. do 2006. godine, što je tri puta brži rast od ostalih

kompanija na Top 250 listi. Osam od 18 novih imena na

listi Globalnih potencijala u maloprodaji takoĊer su ušle u

ovu grupu 50 kopanija najbržeg rasta. Od novih

kompanija, najuspješnija je bila ruska kompanija Euroset

Group, sa kombinovanim rastom godišnje prodaje u iznosu

od 137%. Dvije od ĉetiri nove kinskeske kompanije na

listi, GOME i Suning, su takoĊer u samom vrhu ove liste

na osnovu petogodišnjeg rasta.

Islandska Baugur Grupacija, koja je slovila za

maloprodajnu kompaniju sa najbržim rastom na

prošlogodišnjoj listi, u ovoj godini je pala na drugo mjesto

po brzini rasta. Ova kompanija, koja stvara najveće

maloprodajne rezultate u UK, je nastavila sa praksom

masovne akvizicije drugih kompanija. Proteklih godina,

neke od kompanija koje je prisvojila ili u koje je


investirala ukljuĉuju Big Food Group, Hamleys

(maloprodaja igraĉaka), Magasin du Nord i House

of Fraser (robne kuće), Goldsmiths and Mappin &

Webb (nakit), MK One (odjevni porizvodi) i

Merlin (elektronika).

Ulazak na geografska tržišta koja su manje

zadovoljena proizvodima, te fokusiranje na

proizvodne kategorije brzog rasta, pomoglo je

mnogim kompanija na listi 50 kompanija sa

najbržim rastom da ostvare nagli i stabilan rast.

Ipak, mlaprodajne kompanije u ovoj elitnoj grupi

dolaze iz raznih krajeva svijeta i predstavljaju

gotovo sve kategorije proizvoda i maloprodajnih

metoda. Ovo ukazuje na ĉinjenicu da kompanije sa

superiornijom pozicijom i vrijednosti mogu naći

razne naĉine da ostvare rast.

Rang po

rastu

prodaje

Mjesto

na Top

250 listi

Ime kompanije Zemlja

porijekl

a

Formati prodaje Ukupna

maloprodaja za

2006 (mil. USD)

CAGR

2001-

2006 *

1 229 Euroset Group Rusija Marketi specijalizovani za elektroniku 2,987 137.0%

2 47 Baugur Group hf. Island Marketi specijalizovani za odjeću/obuću,

Cash&Carry/Prodajni klub sa ĉlanstvom,

Samoposluga/ Kiosk, Robna kuća,

Diskontni market, Drogerija/Apoteka,

Marketi specijalizovani za elektroniku,

Ostale specijalnosti, Supermarket

15,033 112.0%

3 218 GOME Electrical

Appliances Holding

Limited

Kina Marketi specijalizovani za elektroniku 3,104 65.8%

4 58 Alimentation Couche-

Tard Inc.

Kanada Samoposluga/ Kiosk, 12,087 51.2%

5 76 The Jean Coutu Group

(PJC) Inc.

Kanada Drogerija/Apoteka 9,786 49.3%

6 125 Tokyu Corporation Japan Samoposluga/ Kiosk, Robna kuća,


Hipermarket/Supercentar/Veletrgovina,Mar

keti specijalizovani za elektroniku, Ostale


5,652 42.9%

7 216 Suning Appliance Co.

Ltd.

Kina Marketi specijalizovani za elektroniku 3,126 41.1%

8 54 AS Watson & Company,

Ltd.

Hong

Kong,

SAR


Hipermarket/Supercentar/Veletrgovina,Mar

keti specijalizovani za elektroniku, Ostale


12,764 38.0%

9 134 GameStop Corp. SAD Ostale specijalnosti 5,319 36.5%

10 200 The Bon-Ton Stores, Inc. SAD Robna kuća, Ostale specijalnosti, 3,362 36.0%

11 224 Dalian Dashang Group Kina Robna kuća, Marketi specijalizovani za

elektroniku, Ostale specijalnosti,

Supermarket

3,036 36.0%

12 236 Koç Holding/ Migros

Türk, TAS

Turska Diskontni market, Hipermarket/

Supercentar/Veletrgovina, Supermarket

2,911 34.3%

13 119 Cencosud S.A. Ĉile Robna kuća, Kućne potrepštine,

Hipermarket/Supercentar/Veletrgovina,

Supermarket

5,864 28.6%

14 209 FEMSA Comercio, S.A.

de C.V

Meksiko Samoposluga/kiosk, Diskontni market 3,261 28.6%

15 70 Amazon.com, Inc. SAD Prodaja van prodajnog mjesta 10,711 28.0%

16 164 Bic Camera Inc. Japan Marketi specijalizovani za elektroniku 4,114 27.0%

17 195 Dirk Rossmann GmbH Njemaĉ Drogerija/Apoteka 3,478 26.9%

ka

18 158 Casas Bahia SA Brazil Marketi specijalizovani za elektroniku 4,528 26.1%

19 33 WM Morrison

Supermarket Plc

UK Supermarket 23,035 25.9%

20 159 S.A.C.I. Falabella Ĉile Robna kuća, Kućne potrepštine,

Hipermarket/Supercentar/Veletrgovina

4,302 24.3%

21 27 SuperValu, Inc. SAD Robna kuća, Drogerija/Apoteka,



Marketi specijalizovani za elektroniku,


Supermarket

28,016 24.0%

22 189 The Carphone Warehouse

Group Plc.

UK Marketi specijalizovani za elektroniku,

Prodaja van prodajnog mjesta

3,613 23.7%

23 217 Dick‟s Sporting Goods,

Inc

USA Ostale specijalnosti 3,114 23.7%

24 180 Kereskedelmi Kft MaĊars

ka

Supermarket 3,750 22.6%

25 50 Mercadona, S.A. Španija Supermarket 14,178 21.9%

26 74 Inditex, S.A. Španija Marketi specijalizovani za odjeću/obuću,


10,251 21.6%

27 199 GS Retail Co Ltd (raniji

naziv: LG Mart)

Južna

Koreja



Supermarket

3,368 21.3%

28 58 Yamada Denki Co., LTD Japan Marketi specijalizovani za elektroniku 12,358 20.8%

29 126 Whole Foods Market, Inc. SAD Supermarket 5,607 19.8%

30 156 Wawa Inc. SAD Samoposluga/Kiosk 4,670 19.7%

31 204 Abercrombie and Fitch

Co.

SAD Marketi specijalizovani za odjeću/obuću 3,318 19.4%

32 150 Massmart Holdings

Limited

Južnoaf

riĉka

Republi

ka


Diskontna robna kuća, Marketi

specijalizovani za elektroniku, Kućne

potrepštine

4,851 19.2%

33 207 Roundy‟s Supermarkets,

Inc.

SAD Supermarket 3,278 18.9%

34 118 The Pantry, Inc. SAD Samoposluga/Kiosk 5,962 17.9%

35 109 Bed Bath and Beyond,

Inc.

SAD Ostale specijalnosti 6,617 17.7%

36 77 Metro Inc. Kanada Samoposluga/ Kiosk, Diskontni market,

Drogerija/Apoteka,


Supermarket

9,581 17.6%

37 13 Lowe‟s Companies, Inc. SAD Kućne potrepštine 46,927 16.2%

38 123 Pick n‟ Pay Stores Ltd. Južnoaf

riĉka

Republi

ka

Marketi specijalizovani za odjeću/obuću,

Samoposluga/ Kiosk, Drogerija/Apoteka,

Kućne potrepštine,



5,711 15.9%

39 46 Kohl‟s Corporation SAD Robna kuća 15,544 15.7%

40 245 American Eagle

Outfitters, Inc.

SAD Marketi specijalizovani za odjeću/obuću 2,794 15.3%

41 222 Cumberland Farms, Inc. SAD Samoposluga/ Kiosk 3,050 15.3%

42 133 Organizacion Soriana

S.A. de C.V.

Meksik

o


Hipermarket/Supercentar/ Veletrgovina

5,361 15.2%

43 78 Leroy Merlin Groupe

(sada pod nazivom:

Groupe Adeo)

Francus

ka

Kućne potrepštine 9,422 15.1%

44 179 Sheetz, Inc. SAD Samoposluga/Kiosk 3,800 14.9%

45 173 Dollar Tree Stores, Inc. SAD Diskontni market 3,969 14.8%

46 212 El Puerto de Liverpool,

SA de CV

Meksik

o

Robna kuća 3,189 14.5%

47 171 Casey‟s Tree Stores, Inc. SAD Samoposluga/Kiosk 4,023 14.4%

48 248 Sports Authority SAD Ostale specijalnosti 2,740 14.1%

49 12 Walgreen SAD Drogerija/Apoteka 47,409 14.0%

50 18 CVS Corp. SAD Drogerija/Apoteka 40,286 13.6%



Globalizacija se isplati Dugoroĉno gledano, maloprodajne kompanije koje

posluju u više zemalja ostvarile su porast prodaje koja je

gotovo za dva procenta brža od maloprodavaca koji

posluju samo u jednoj ili dvije zemlje. Iako to nije bio

sluĉaj 2006. godine, kada su maloprodajne kompanije

koje su se više držale domaćeg terena bile brže od

kompanija sa “globalnijim pogledima”, ipak su

globalnije kompanije ostvarile veću profitabilnost.

Maloprodajne kompanije koje su poslovale u 10 i više

zemalja imale su maržu prosjeĉne neto dobiti od 4.7%, u

poreĊenju sa maržom od 3.1% kod kompanija koje su

poslovale u jednoj ili dvije zemlje.

Prosječan rast prodaje i profitabilnosti po razini

globalizacije

Kompanije sa poslovanjem Kompanije sa poslovanjem

u 1 – 2 zemlje u 10 i više zemalja

▪ CAGR** ▪ 2006 -Porast ▪ 2006- Neto marža



Metodologija studije i korišteni izvori informacija Kompanije se uvrštavaju na listu Top 250 Globalnih

potencijala u maloprodaji na osnovu njihovog obima

non-auto maloprodaje za fiskalnu godinu 2006 (koja

ukljuĉuje i sve fiskalne godine koje su završavaju do

kraja 2007. godine).

Veliki broj izvora korišteno je u sastavljanju Top 250 liste.

Glavni izvori finansijskih i ostalih poslovnih podataka su

godišnji izvještaji, SEC klasirani dokumenti te informacije

iz izvještaja za javnost, ĉinjeniĉnih lista ili web stranica

samih kompanija. Ako podaci koje objavljuju same

kompanije nisu dostupni, korištenu su drugi javno dostupni

izvori podataka, ukljuĉujući i procjene iz struĉnih

poslovnih ĉasopisa, izvještaja struĉnih analitiĉara te raznih

baza poslovnih podataka. Podaci o neameriĉkim

maloprodajnim kompanijama prehrambenih proizvoda

dobiveni su iz izvora Planet Retail, vodećeg svjetskog

izvora online podataka o maloprodaji, koji nudi novosti iz

oblasti industrije, te analize i digitalne medije

profesionalcima u svim poslovnim sektorima.

Analizirajući više od 1.180 kompanija za

maloprodaju namirnica, te oko 4.000 filijala u

više od 130 zemalja, Planet Retail ima poslovna

sjedišta u Londonu, Frankfurtu i Tokiju. Za više

informacije, molimo pogledajte

www.planetretail.net.

Podaci o Grupnoj prodaji prikazaju konsolidovanu

neto prodaju matiĉne kompanije nekog

maloprodajnog faktora, neovisno od toga da li se i

data matiĉna kompanija bavi maloprodajom.

Nadalje, podaci o dohodcima/gubicima takoĊer

oslikavaju rezultate matiĉne kompanije.

Za maloprodajne kompanije koje su dio neke veće

korporacije, PlanetRetail prikazuje samo podatke o

maloprodajnom dijelu ukupne neto prodaje date

kompanije. Podatak Retail Sales (Maloprodajni

podaci) ne prikazuju zasebne djelatnosti u uslužnom/

restoranskom sektoru, te prihode od veleprodaje ili

ostale saradnje meĊu kompanijama (osim u

sluĉajevima kada se takva prodaja ostvaruje u

maloprodajnim objektima) onda kada je bilo moguće

izostaviti takve djelatnosti.

Prodajni podaci jedne kompanije takoĊer ne ukljuĉuju

ni maloprodaju baner kompanija tj. licenciranih

kompanija, podružnica ili samostalnih kompanija

unutar korporacije, ali sadržavaju prihode od naknada i

provizija za licence i franšize. Podatak Group Sales

ipak ukljuĉuju podatke o veleprodaji proizvoda takvim

udruženim djelatnostima – kako podružnim objektima

tako i ostalima prodajnim objektima kojima se

isporuĉuju proizvodi. Prodajni podaci meĊutim

ukljuĉuju djelatnosti u kojima data kompanija ima

samo neznatne interese.

Da bi se stvorila zajedniĉka osnova za rangiranje

kompanija po rezultatima prikazanim u Retail Sales

(Maloprodaja), podaci o prodaji (i dobiti) kompanije

van SAD u toku fiskalne 2006. godine prevedeni su u

valutu ameriĉkog dolara. Dakle, devizni kurs uticao je

na prikazane rezultate. Kursne stope preuzete su sa

izvora OANDA.com. Da bi se rezulati jedne

kompanije preveli u USD, primijenjen je prosjeĉni

dnevni kurs tokom fiskalne godine u kojoj je data

kompanija analizirana. MeĊutim, CAGR

(Kombinovana godišnja stopa rasta) maloprodaje za

period od 2001. do 2006. godine za svaku kompaniju

izraĉunavana je u lokalnoj valuti poslovanja date

kompanije.


Stores / Januar 2008

http://www.planetretail.net/

Tržišna vrijednost i Q odnos Ovaj izvještaj se uglavnom bavi rangiranjem glavnih

maloprodajinh kompanija u svijetu prema njihovim

prihodima. MeĊutim, trenutni obim neke maloprodajne

kompanije, koliko god ta informacija bila bitna, nam ne

može ništa reći o uspjehu te kompanije u budućnosti. Ako je

neka kompanija velika, to samo znaĉi da je u prošlosti dobro

poslovala. Na primjer, berzanska kapitalizacija neke javno

prodate kompanije, ako se samostalno analizira, nam samo

može dati neki uvid u njeno prošlo poslovanje – iako su

takvi rezultati novije prirode – ali nam može reći malo o

budućnosti.

Dakle, postavlja se pitanje da li se uošte mogu koristiti

finansijski podaci da se izvuku pretpostavke o mogućem

budućem poslovanju. Odgovor je da, do neke mjere, to

jeste moguće. Raniji ĉitatelji ovih izvještaja mogu se

prisjetiti da svako njegovo izdanje svake godine daje i

analizu Q- odnosa prikaz onih maloprodajnih kompanija,

koji nam omogućava da razumijemo kako finansijska

tržišta predviĊaju buduće rezultate vodećih svjetskih

maloprodavaca. Q-odnos naroĉito daje indicije o


tome da li dati maloprodavci imaju dobre rezultate u

oblasti brenda, diferenciranost poslovanja, inovacija

i prednosti prvog aktera.

Šta je Q-odnos? Pojam Q-odnosa, koji je postavio veliki ekonomist

James Tobin, predstavlja proporciju berzanske

kapitalizacije odreĊene javno prodate kompanije i

njene materijalne aktive. Ako je ova proporcija veća

od 1, to znaĉi da se prema finanskijskim tržištima

vrednuje nematerijalna aktiva, kao što je brend

kapital, diferenciranost poslovanja, inovacije,

prednost prvog aktera, tržišna dominacija, nivoi

odanosti kupaca, realizacija poslovanja i iskustva

kupaca. Što je veći Q-odnos, to veći dio vrijednosti

kompanije proistiĉe iz njene nematerijalne imovine.

Q-odnos koji je manji od 1 ukazuje na to da data

kompanija nije uspjela da generira vrijednost na

osnovu svoje nematerijalne imovine. Dakle, takav

Q-odnos ukazuje na to da finansijska tržišta smatraju

da data kompanija po svojoj poslovnoj strategiji nije

sposobna da stvori dovoljne prihode na osnovu svoje

Pregled podataka Q-odnosa?

Podaci po zemljama Q-odnos Imovina u

USD

Tržišna

kapitaliza

cija

Australija 2.458 27,651 67,969

Kanada 1.391 35,695 49,646

Kina 4.982 3,771 18,786

Francuska 0.995 120,704 120,158

Njemaĉka 0.753 66,407 50,029

Japan 0.586 149,308 87,435

Meksiko 1.479 13,136 19,434

Južnoafriĉka Republika 2.029 2,787 5,655

Južna Koreja 1.369 20,556 28,143

UK 1.256 143,160 179,806

SAD 1.421 674,573 958,451

Podaci po regiji/kategoriji Q-odnos Imovina u

USD

Tržišna

kapitalizacij

a

Tržišta u nastajanju 1.740 38,944 67,768

Evropa (isklj. Rusiju) 1.290 392,800 506,799

Latinska Amerika 1.564 29,106 45,508

Azija (iskljuĉujući

Japan/Kinu)

1.539 24,196 37,246

Podaci po tržišnoj kapitalizaciji Q-odnos Imovina u

USD

Tržišna

kapitalizacij

a

Prvih 50 1.494 980,870 1,465,315

Posljednjih 50 0.592 132,081 78,229


Podaci po prihodu

Podaci po regiji/kategoriji

Podaci po dominantnom formatu


Q-odnos Imovina u

USD

Tržišna

kapitalizacija

Prvih 50 1.308 1,011,649 1,323,611

Posljednjih 50 1.298 141,737 183,998

Q-

odnos

Imovina u

USD

Tržišna

kapitalizacija

Razni proizvodi 1.062 136,005 144,466

Potrošaĉki proizvodi

brze prodaje

1.284 737,245 946,881

“Ĉvrsti” (trajni)

proizvodi

1.406 258,216 363,170

“Mehki”(kratkotrajn

i proizvodi)

1.576 216,985 341,991

Q-

odnos

Imovina

u USD

Tržišna

kapitaliza

cija

Specijalnost:

Odjeća/obuća

2.467 94,651 233,545

Cash&Carry 1.580 21,000 33,172

Samoposluga 0.661 15,545 10,277

Robna kuća 0.876 134,591 117,853

Diskontni marketi 1.329 43,466 57,745

Razni formati 0.768 247,250 189,963

Drogerija 2.033 64,742 131,597

Elektronika 1.317 52,664 69,343

Proizvodi za kuću 1.061 116,465 123,575

Hipermarket 1.183 286,179 338,484

Supermarket 1.771 147,434 261,092


fiziĉke imovine, što može ukazivati na priliku za arbitražu.

Preciznije, ako je Q-razmjer kompanije manji od 1, onda

se ta kompanija teoretski može kupiti putem tržišta

kapitala, te se njena materijalna imovina onda može

prodati uz ostvarenje profita.

Da li je Q-odnos koristan?

Jedan od glavnih izazova sa kojima su danas suoĉene

maloprodajne kompanije je komotidizacija, to jeste,

ĉinjenica da potrošaĉi danas razlikuju kompanije samo po

razlikama u cijeni. Takvi stavovi uzrokuju intenzivnu

cjenovnu konkurenciju, što dovodi do smanjenja marži.

Samo one kompanije koje imaju najmanje troškove u bilo

kojem segmentu maloprodaje mogu se takmiĉiti samo na

osnovu cijena – ostale kompanije moraju tražiti druge

alternative. Dakle, lijek za komoditizaciju je ostvarivanje

raznolikosti kroz poboljšanje iskustva kupaca i inovacija.

Ti pokušaji diferencijacije moraju se takoĊer jasno prenijeti

potrošaĉima putem snažnih brend poruka. Stoga, veći Q-

odnos ukazuje na to da finansijska tržišta vjeruju da

kompanija koja je ostvarila dati rezultat pravi prave korake

da uspije u trenutnom poslovnom okruženju. Q-odnos manji

od 1 može ukazivati na to da finansijska tržišta smatraju da

data maloprodajna kompanija nije uspjela iskoristiti svoju

fiziĉku imovinu na profitabilan naĉin.

Ipak, postoji jedna ĉinjenica. Neke maloprodajne kompanije

su više fokusirane na imovinu od drugih, a neke kompanije

unajmljuju svoje prodajne objekte, dok druge rade u

objektima u svom vlasništvu. Ova ĉinjenica može iskriviti

Q-odnos kompanija. Prema tome, Q-odnosi kompanija

moraju se uzimati sa rezervom.

A šta kažu brojevi? Q-odnos obruĉanava se za javno prodate kompanije uvrštene

na listu Top 250 maloprodajnih kompanija u svijetu. Neke

javne kompanije izuzete su sa liste ako su na njihovu tržišnu

vrijednost u velikoj mjeri uticale druge velike nemaloprodajne

kompanije. Tako smo na kraju dobili analizu 146

maloprodajnih kompanija na osnovu imovinskih podataka iz

posljednjih finansijskih izvještaja, te iz podataka o tržišnoj

kapitalizaciji (cijena dionica pomnožena sa brojem dionica)

poĉevši od novembra 2007. godine.

Prosjeĉni Q-odnos za svih 146 kompanija je 1.332. Ukupni Q-

odnos (suma tržišnih kapitalizacija svih kompanija podijeljeno sa

sumom ukupne imovine svih kompanija) je 1.571. Kompanija sa

najvišim Q-odnosom je Publix Supermarkets, Inc, sa Q-odnosom u

izbosu 12.637. Ovaj lanac supermarketa sa sjedištem u SAD

doživio je dramatiĉan rast cijena svojih dionica u protekle dvije

godine. Ostale kompanije sa visokim Q-odnosom su švedski

lanac specijalizovan za odjevne predmete H&M Hennes and

Mauritz A B sa Q-odnosom od 11.422, Suning Appliances Co. Ltd.

Sa 10.916, kineska kompanija za maloprodaju elektronike ĉija

se vrijednost dionica znatno povećala, te ameriĉka online

maloprodajna kompanija Amazon.com Inc, sa 8.029, te


španska kompanija specijalizovana za odjeću Inditex

S.A., sa Q-odnosu od 6.160.

U nastavku su dati drugi zanimljivi rezultati ove analize:

Veliĉina izgleda nije bitna. Ukupni Q-odnos za prvih

50 kompanija po prihodu je uglavnom jednak kao i Q-

odnos posljednjih 50 kompanija rangiranih po

ostvarenom prihodu.

Ukupan Q-odnos za pvih 50 kompanija po tržišnoj

kapitalizaciji je znatno viši od ukupnog odnosa

posljednih 50 kompanija na listi. Drugim rijeĉima,

kompanije koje su ostvarile višu tržišnu vrijednost će

vjerovatnije imati veće Q-odnose nego kompanije

male tržišne vrijednosti.

Ukupni Q-odnosi se razlikuju po zemljama poslovanja.

Kompanije sa sjedištem u Kini, Australiji i

Južnoafriĉkoj Republici imaju visoke Q-odnose.

Kompanije u Zapadnoj Evropi i Japanu imaju u

prosjeku relativno niske Q-odnose. Kompanije sa

sjedištem u zemljama sa tržištima u razvoju imaju

relativno visoke Q-odnose. Ovakvi rezultati ukazani su

i u okviru prošlih izdavanja ovog izvještaja.

Q-odnosi kompanija analizirani su i u pogledu formata

maloprodaje. Stoga nije iznenaĊujuće da kompanije

koje su specijalizovane za odjevne proizvode imaju

najviše Q-odnose. Takav rezultat odgovora i prošlim

rezultatima i ukazuje na intenzivnu koncentraciju na

brend u ovoj oblasti. Visoki Q-odnosi su takoĊer

ostvareni u formatima drogerija, Cash&Carry i

supermarketa. Rezultat kompanija koje rade u okviru

supermarketa je 1.771 je nešto iznenaĊujući, ali se ne

razlikuje previše od ranijih rezultata. Rezultati su ipak

malo iskrivljeni zbog izuzetne tržišne vrijednosti

kompanija Publix Supermarkets, Inc. Kada ne

uzmemo u obzir ovu kompaniju, ukupni Q-odnos za

supermarkete postaje skromniji: 1.197. Niske Q-

odnose ostvarili su formati samoposluge, robne kuće,

te kompanije koje posluju u raznim formatima tj.

maloprodavci koji ne posluju većinski ni u jednom

formatu. Kao što je bio sluĉaj i ranije, takve kompanije

ne postižu zavidne rezultate.

Kompanije su takoĊer analizirane na osnovu

dominatne kategorije proizvoda kojima se bavi.

Drugim rijeĉima, kompanija koja se bavi razliĉitim

formatima prodaje tj. one se fokusiraju na

prehrambene, kozmetiĉke i proizvode za masovnu

potrošnju se opisuju kao malotrgovci prehrambenim,

kozmetiĉkim i proizvodima za masovnu potrošnju.

Ĉetiri kategorije koje su analizirane u ovom izvještaju

su potrošaĉki proizvodi brze prodaje (FMCG),

“mehki” tj. netrajni proizvodi, “tvrdi” tj. trajni

proizvodi, te kompanje koje se bavi razliĉitim

proizvodima. Opet nije izneĊujuća ĉinjenica da

kompanije koje plasiraju “mehke” proizvode imaju

najveći ukupni Q-odnos. Kompanije koje se bave

raznim proizvodima tj. one gdje nijedna kategorija

proizvoda nije dominantna, imaju najniže Q-odnose.



Vodeće kompanije prema Q-odnosu

Naziv kompanije Q-

odnos

Imovina

(USD)

Tržišna

kapitaliza

cija

Zemlja Obim

malopro

daje

Metoda(format

) maloprodaje

Sektor

Publix Supermarkets Inc. SAD Supermarket FDM

H & M Hermes & Mauritz AB Švedska Odjeća/Obuća “Mehki” proizvodi

Suning Appliance Co. Ltd. Kina Elektronika “Tvrdi” proizvodi

Amazon.com, Inc. SAD Prodaja van

prodajnog

mjesta

“Tvrdi” proizvodi

Inditex SA Španija Odjeća/obuća “Mehki” proizvodi

Koç Holding/ Migros Türk, TAS Turska Supermarket FDM

Whole Foods Maret, Inc. SAD Supermarket FDM

Avon Products, Inc. SAD Prodaja van

prodajnog

mjesta

FDM

Woolworths Ltd Australija Supermarket FDM

Next Plc UK Odjeća/obuća “Mehki” proizvodi

Dairy Farm International Holdings

Limited

Hong Kong

SAR

Razni proizvodi FDM

CVS Corp. SAD Drogerija FDM

Shoppers Drug Mart Corp. Kanada Drogerija FDM

Abercrombie and Fitch Co. SAD Odjeća/obuća “Mehki” proizvodi

GameStop Corp. SAD Ostale

specijalnosti


S.A.C.I. Falabella Ĉile Razni proizvodi Razni proizvodi

Dell Inc. SAD Prodaja van

prodajnog

mjesta


Luxottica Group S.p.A. Italija Ostale

specijalnosti

“Mehki” proizvodi

American Eagle Outfitters SAD Odjeća/obuća “Mehki” proizvodi

Coles Group Ltd. Australija Razni proizvodi FDM

GOME Electrical Appliances

Holding Limited

Kina Elektronika “Tvrdi” proizvodi

Pick n‟ Pay Stores Ltd. Južnoafriĉka

Republika

Supermarket FDM

Walgreen Co. SAD Drogerija FDM

Axfood AB Švedska Supermarker FDM

Marks & Spencer Plc UK Robna kuća Razni proizvodi

Dick‟s Sporting Goods, Inc. SAD Ostale

specijalnosti


Bed Bath and Beyond, Inc. SAD Ostale

specijalnosti

“Mehki” proizvodi

Shimamura Co. Ltd. Japan Odjeća/obuća “Mehki” proizvodi

Yamada Denki Co Ltd. Japan Elektronika “Tvrdi” proizvodi

El Puerto de Liverpool, SA de CV Meksiko Robna kuća “Mehki” proizvodi TJX Companies, Inc. SAD Odjeća/obuća “Mehki” proizvodi Fast Retailing Co Ltd Japan Odjeća/obuća “Mehki” proizvodi Shinsegae Co Ltd Južna Koreja Hipermarket FDM Fuji Co. Ltd. Japan Hipermarket FDM Shoprite Holdings Ltd. Južnoafriĉka

Republika

Supermarket FDM

Staples, Inc. SAD Ostale

specijalnosti


PetSmart, Inc. SAD Ostale

specijalnosti

FDM

Kohl‟s Corporation SAD Robna kuća “Mehki” proizvodi

Nordstrom, Inc. SAD Robna kuća “Mehki” proizvodi

Dollar Tree Stores, Inc. SAD Disokontni

marketi

FDM

President Chain Store Corp. Tajvan Samoposluga FDM

Autozone, Inc. SAD Ostale

specijalnosti


www.deloitte.com/consumerbusiness Stores / Januar 2008


Globalni ekonomski prospekti–2008 Srednjeroĉni pravac globalne ekonomije odluĉit će u

najvećoj mjeri dvije zemlje: SAD i Kina. Zajedno, ove

velesile zauzimaju znatan dio globalnog ekonomskog rasta,

naroĉito rasta uvoza, i time stimulišu izvoz i ekonomski rast

ostatka svijeta. Dakle, poslovni progres u te dvije zemlje je

veoma bitan. Nadalje, finansijska neravnoteža izmeĊu ove

dvije zemlje već je imala ozbiljne posljednice po ekonomski

rast, devizne kurseve te kamatne stope, te će vjerovatno

imati i dalje posljedice. Svjetska ekonomija trenutno prolazi

kroz proces tranzicije iz jednog perioda ekonomske

ekspanzije u drugi. Sama ta tranzicija uzrokovana je

kulminacijom napete situacije na ameriĉkom tržištu

nekretnina. Ipak, kulminacije se ne dešavaju ĉesto, već su

obiĉno posljedica nekog ekonomskog šoka – što je u ovom

sluĉaju veliki priliv likvidnih sredstava u SAD iz Kine. A

naravno, napete situacije jednom moraju kulminirati.

Porijeklo problema U proteklih deset godina odvijao se ogroman priliv sredstava iz

Kine u SAD. Zbog ĉega se to dešavalo? Jedan od glavnih

razloga jeste da radna snaga u Kini i drugim zemljama Azije

više štedi svoje prihode nego što ih ulaže, dok radnici SADa

ulažu više nego što štede- Rezultat toga jeste da Azija, a

prvenstveno Kina, šalje višak svoje štednje u SAD. Jako dugo

ta situacija bila je uzajamno korisna za obje zemlje, pri ĉemu

je finansiranje vanjskog deficita SAD od strane Kine

omogućilo SAD da po niskim cijenama uvoze proizvode koje

Kina izvozi. To je opet omogućilo da milioni radnika u Kini

rade na proizvodnji proizvoda za izvoz.

Za SAD, uvoz kineske štednje je omogućio zemlji da ostvari

visoke nivoe zaduživanja bez visokih troškova istog. To je

dijelom zato što je kineska vlada direktno finansirala vanjski

deficit SAD putem intervencija u valuti. To znaĉi da je, kako

bi se vrijednost kineske valute održala na niskom nivou, te

održale niske cijene izvoza, kineska vlada je kupovala dolare

i ĉuvala ih u obliku vrijednosnica ameriĉkog Državnog

trezora. Takva intervencija, zajedno sa sliĉnim

intervencijama drugih zemalja s velikim viškovima,

finansirala je veliki dio ameriĉkog vanjskog deficita. To je

rezultiralo time da je kineska vlada sakupila veliki broj

deviznih rezervi – sada više od 1,4 triliona USD. U pogledu

vlasti SAD, ĉinjenica da su mogli finansirati svoj budžetski

deficit prodajom obveznica inostranoj vladi doprinijela je

održavanju niskog nivoa dugoroĉnih kamatnih stopa.

Ali danas sve ima svoju cijenu. SAD sada imaju veoma

veliki vanjski deficit koji dugoroĉno možda neće biti održiv.

Popravljanje ovakve neravnoteže bi moglo biti bolno. Kina,

samim tim što je dolare kupovala štampanjem vlastite valute,

uzrokovala je ubrzano povećanje raspoloživog novca, što je

dovelo do povećanja inflacije. Naime, stopa inflacije

porasala je sa manje od nule prije ĉetiri godine, do više od

6% kolika je ona danas.

Osim toga, masovni priliv kapitala iz Kine u SAD takoĊer je

imao i neke neoĉekivane efekte. Taj priliv, time što je doprinio

niskim kamatnim stopama u SAD i višku likvidnosti, naveo je

ameriĉke investitore da traže nove izlaze da bi ostvarili veće

prihode. U posljednjih nekoliko godina, tržišta kapitala nisu bila Stores / Januar 2008

kao što je to bio sluaĉj ranije, usljed skandala, novih

propisa, te kulminacije situacije sa zalihama tehnoloških

proizvoda. Umjesto toga, investitori su se okrenuli

imovini. U rastućoj ekonomiji sa niskim kamatnim

stopama, bilo je razumno oĉekivati da će cijene nekretnina

porasti. I one zaista jesu. Ali, još se nešto dogodilo. Kako

su cijene nekretnina rasle, ljudi su poĉeli oĉekivati da one i

dalje rastu, te su poĉeli kupovati nekretnine neovisno o

oĉekivanim prihodima od iznajmljivanja nekretnina, te su

plaćali iznose na osnovu toga što su oĉekivali da će cijene

i dalje rasti. Stoga, stvorio se privremeni let cijena na

tržištu, privremeni zbog toga što nijedan let ne može

zauvijek trajati.

Ovaj let cijena nije bio nikakav izuzetak. Do danas su

zabilježeni brojni letovi cijena nekretnina, i svaki je završio

u suzama. U ovom sluĉaju, rast kratkoroĉnih kamatnih stopa

u razdoblju od 2004 do 2006 godine nagovijestio je kraj

ovog neprestanog rasta. Odsjek za federalne reserve SAD,

svjestan oĉekivanja o porastu inflacije, povećao je date stope

da bi smirio ekonomiju i sprijeĉio inflaciju.

Ipak, za tržište nekretnina, ispostavilo se da se problem nije

mogao izbjeći. Tokom 2005. i 2006. godine, kreditni

hipotekarni faktori su znatno proširili svoje ciljne grupe za

sub-prime kredite – time što ih je ponudio potrošaĉima sa

niskim prihodima i lošom kreditnom prošlošću. Banke su

onda prodale ove hipoteke drugim institucijama, koji su ih

onda preoblikovali u vrijednosne papire i prodali ih

investitorima, koje je privukla mogućnost visokog prihoda

od datih vrijednosnih papira. Potrošaĉe su takoĊer privukle

takve hipoteke koje su nudile niske, varljive stope tokom

prvih nekoliko mjeseci hipoteke, nakon ĉega su kamatne

stope porasle na svoju tržišnu vrijednost. Dok su kamate bile

niske, a cijene nekretnina rasle, to nije bio problem. Ipak,

kad su kamatne stope porasle, a cijene nekretnina stagnirale,

oni koji su imali sub prime hipoteke su ih masivno poĉeli

napuštati.

U prošlosti, kada su vlasnici nekretnina imali probleme,

banke koje su im obezbijedile hipoteke bi takoĊer naišle na

probleme. Zaista, 1980. godine je samo 10% hipoteka u

SAD bilo pokriveno hartijama od vrijednosti, u poreĊenju sa

56% hipoteka 2006. godine. Mnoge od tih sub-prime

hipoteka danas su preoblikovane, pokrivene vrijednosnim

papirima, te prodate na sekundarnom tržištu, nakon ĉega su

brzo nestale, da bi se opet neoĉekivano pojavile tamo gdje se

pojave problemi. Tako je zapravo poĉela kreditna kriza.

Kreditna kriza U doba prije Velike Depresije 30tih godina prošlog

stoljeća, ekonomski padovi su uglavnom nazivani

“panikama”. To je bilo zato što su dati ekonomski padovi

bili uglavnom rezultat iznenadne promjene u osjećanjima

aktera na finansijskom tržištu. Ljudi su bukvalno zapadali

u paniku kada bi se desio neki problem, kao na primjer

kada neki faktor ne uspije na vrijeme ispuniti svoje

kreditne obaveze. Kao rezultat toga, ljudi bi povlaĉili

novac iz banaka, banke bi prestajale davati zajmove, te bi

se desio pad stvarne ekonomske aktivnosti. www.deloitte.com/consumerbusiness

Od jeseni 2007, svijet se našao usred jedne vrste panike koja je

proistekla iz problema u ameriĉkom tržištu sub-prime hipoteka.

Ono što je pozitivno jeste da danas, za razliku od ranije, postoje

pametne i snažne centralne banke sposobne da ubace likvidna

sredstva u finansijski sistem. Ipak, ĉak i kada one ubace

likvidnost u sistem, one nisu u stanju da izbrišu niti gubitke niti

potencijalni rizik. Takve posljedice se i danas osjete, i vjerovatno

će iste i potrajati.

U prošlosti, problemi na kreditnom tržištu odražavali su se

na likvidnost banaka. U posljednja dva desetljeća, meĊutim,

uvoĊenje vrijednosnih papira trebalo je smanjiti vjerovatnoću da

se pojave problemi na finansijskom tržištu time što bi ih

raspršili. Ali time što su raspršili rizik ne znaĉi da su ga smanjili.

Umjesto toga, stvorile su se nove vrste rizika, jer niko nije

siguran gdje se taĉno nalazi riziĉna imovina. Nedostatak ove

informacije, ili nedostatak transparentnosti, stvorilo je jednu

nesigurnost koja je doprinijela kolapsima na kreditnim tržištima.

Štoviše, veliki dio rizika leži u samim bankama, koji ĉesto nose

faktori koji se prikazuju na bilans listi. Sada je razlika samo u

tome što danas ne znamo gdje taĉno leži rizik dok se problemi ne

pojave.

Mnogi aspekti finasijskog okruženja doprinijeli su ovoj krizi.

Kao prvo, davaoci hipoteka nisu imali dovoljno motiva da

poduzmu pažljive provjere. Kao drugo, davaoci hipoteka imali

su veliki interes da kredite davaju riziĉnim zajmoprimaocima, jer

su investitori, u potrazi za visokim prihodima, bili veoma

spremni kupiti vrijednosne papire sa sub prime hipotekama u

svojoj osnovi. Treće, proces vrijednosnih papira poprimio je

nove dimenzije razvojem neobiĉnih derivativnih finansijskih

instrumenata za koje ne postoji adekvatno likvidno tržište.

Nedostatak likvidnosti znaĉio je da, kada bi nastali problemi,

se takve imovine nije bilo jednostavno riješiti. Niti im se mogla

jednostavno odrediti cijena.

Šta dalje? Od vremena kada je pisan ovaj izvještaj (u novembru, 2007.

godine), vladala je velika nesigurnost o trajanju i i intenzitetu

kreditne krize, zbog ĉega je bilo teško ponuditi kratkoroĉne

prognoze, nego će umjesto toga ovaj izvještaj pokušati dati

srednjeroĉni pregled. Važno pitanje jeste kako će nemiri na

finansijskim tržištima uticati na globalni ekonomski rad.

Kao prvo, od pojave ovih nemira, mnogi rizici su ponovo

ocijenjeni. To je možda i dobra stvar zbog toga što su tržišta

vjerovatno postala optimistiĉnija što se tiĉe rizika. Ipak, moguće

je imati i previše dobrih stvari, što je i sada sluĉaj. Pojava hartija

od vrijednosti za koje garantuje imovina se proširila, a tržišta

komercijalnih papira, obveznica visokog prinosa te

meĊubankovni zajmovi su se dramatiĉno smanjili. Glavne banke

su otpisale velike gubitke, time doprinoseći smanjenju kreditnih

prilika. I iako je ova kriza potekla od tržišta imovine u SAD,

njen uticaj se proširio i van granica Atlantika. To se desilo

dijelom zbog toga što je data imovina prodata na globalnom

tržištu, uglavnom u Europi, gdje su gubici koje su iskusile banke

štetno uticale na kreditne uvjete u tom regionu.

Ono što barem možemo tvrditi jeste da će kriza imati negativni

uticaj na rast u SAD, te manji na ekonomski rast u Evropi tokom www.deloitte.com/consumerbusiness


2008. godine. Iako je predloženo već nekoliko scenarija

moguće krize, najvjerovantniji ishod bit će ili umjereno

usporavanje ili blaga recesija u SAD, umjereno

usporavanje u Evropi, a u Aziji kriza neće imati mnogo

uĉinka. Neke zemlje koje znatno ovise o izvozu

proizvoda u SAD, naroĉito zemlje LAtinske Amerike, će

takoĊer trpiti posljedice.

Šta se još može dogoditi? Postoji mogućnost da se kriza može proširiti ili duže

trajati zbog prelazne naravi ekonomskog sektora. To

jeste, tržišta imovine koja nisu povezana sa tržištima

vrijednosnih papira koja se izdaju na osnovu hipoteka

takoĊer mogu doživjeti gubitak likvidnosti kako se

kreditna tržišta zatvaraju a investitori odbacuju rizik i

teže ka sigurnosti. Ovakva prelaznost ima dugu povijesti

– iako nije svaka od tih “zaraza” dovela do ekonomskog

usporavanja. “Zaraze” nisu nužno rezultat racionalne

procjene rizika, ali se ipak dogaĊaju i mogu imati

ozbiljne posljedice.

Još jedna mogućnost jeste da kriza može potrajati usljed

neuspješnih pokušaja da se finansijskim tržiština vrati

transparentnost, likvidnost i kredibilitet. To se desilo u

Japanu 1990. godine, nakon što je naglo finasijsko

napredovanje te zemlje kulminiralo krizom. Centralna

banka Japana nije ponudila adekvatnu likvidnost, dok

vlast nije pružila odgovarajuću pomoć bankama u

rašĉišćavanju njhovih bilans lista. Rezultat toga je bio

neobiĉno dug period stagnirajućeg rasta i deflacije. Ovaj

scenario i nije previše moguć jer su već mnoge centralne

banke ponudile brz i rani odgovor na trenutnu krizu.

Ipak, postoji i mogućnost da će trenutni ekonomski

nemiri imati samo minimalne posljedice po globalnu

ekonomiju. Za ovu tvrdnju postoje dokazi iz historije.

Sjetite se pada ameriĉkog tržišta kapitala 1987. godine.

Agencija za federalne rezerve SAD je odmah ulila

likvidna sredstva u sistem, te je ekonomija poĉela

napredovati brže nego što bi inaĉe bilo moguće. Sada,

nakon kreditne krize koja je poĉela u avgustu 2007.

godine, Federalne reserve su okrenule pravac te povećale

likvidnost i smanjile kamatne stope – nešto što u drugim

sluĉajevima ne bi tako brzo uradili. Moglo bi se desiti da

kriza uopšte ne bude imala negativan uticaj na rast, već

samo na finansijski sektor.

Kretanje dolara U meĊuvremenu, od vremena kada je pisan ovaj

izvještaj, ameriĉki dolar je i dalje padao. Od 2002. pa

do kraja 2007. godine, vrijednost ameriĉkog dolara pala

38% u odnosu na Euro, 30% u odnosu na britansku

funtu, te 39% u odnosu na kanadski dolar. MeĊutim, na

bazi ponderirane trgovine, dolar je u tom periodu pao

samo 24%. Zašto ta razlika? Zbog toga što su mnoga

svjetska tržišta u nastajanju, s kojima SAD trguje i sama

intervenirala da bi sprijeĉila rast vrijednosti njihovih

valuta Najznaĉajnija meĊu njima je, dakako, Kina. Ipak,

Kina već dvije godine postepeno odreĊuje novu

vrijednost svoje valute, te taj proces može ubzati. Stores / Januar 2008

2008–

Globalni potencijali u maloprodaji

I bilo je za oĉekivati da će, usljed trenutnih deficita na

ameriĉkim raĉunima, vrijednost dolara pasti. Kada su uĉesnici

na finansijskom tržištu uvidjeli da je po važećem deviznom

kursu, stopi deficit neodrživ, oni su prestali podržavati dolar.

Kako dolar pada, tako uzrokuje i rast cijena uvoza i pad cijena

izvoza, što dovodi do poboljšanja u trenutnom deficitu raĉuna.

Ovaj proces se nastavlja sve dok uĉesnici finansijskog tržišta

ne budu sigurni da je vrijednost dolara dovoljno niska da se

deficit dovede do održivog nivoa.

Do sada, pad vrijednosti dolara je izgleda imao pozitivan

uticaj. Stvarni uvoz je smanjen, a stvarni rast izvoza je ubrzan.

Nadalje, trenutni deficit na raĉunima se poĉeo popravljati.

Ipak, dolar će vjerovatno i dalje pasti. Uticaj pada vrijednosti

dolara će se tek naknadno realizovati. Uĉesnici finansijskih

tržišta će ipak i dalje pokušati smanjivati vrijednost dolara sve

dok ne budu uvjereni da je nivo dolara održiv – što sada

trenutno vjerovatno nisu.

Postoje i ostali faktori koji guraju dolar prema padu, kao što su

kamatne stope u SAD, koje su niže nego u Evropi. TakoĊer

negativan uticaj na ameriĉki dolar ima ĉinjenica da mnoge

centralne banke trenutno rebalansiraju svoje portfolije stranih

valuta da bi izuzeli dolar.

Sada najveća zabrinutost u pogledu pada vrijednosti dolara

jeste da bi to moglo uzrokovati inflaciju u SAD ako bude

doveo do velikog rasta uvoznih cijena. Ovo se još nije

dogodilo, ali bi moglo, ako dolar nastavi padati. Do sada,

mnogi uvoznici su umanjili uticaj previranja deviznog kursa

tako što su dozvolili niže profitne marže. Ipak, ovaj trend ne

može zauvijek opstati, i na kraju uvozne cijene moraju poĉeti

rasti. Kada se to desi, moglo bi sprijeĉiti fleksibilnost

Federalnih rezervi u smanjenju kamatnih stopa – što je važno

imati u vidu s obzirom na probleme na kreditnim tržištima koji

i dalje traju.

S druge strane, smanjenje dolara znaĉi porast Eura, funte i

jena. Za Evropu, Veliku Britaniju i Japan, to bi znaĉilo

smanjenje pritiska, a s tim i veću fleksibilnost za centralne

banke ovih zemalja da snize kamatne stope a da ne

prouzrokuju inflaciju.

Konaĉno, nagli pad vrijednosti dolara takoĊer ostaje

mogućnost. Finansijska tržišta su u prošlosti pokazala

tendenciju da postanu nestalna u situacijama kada investitori

poĉnu paniĉiti. S obzirom na nesigurnu situaciju na kreditnim

tržištima, nestalnost na tržištu valuta mogla bi predstavljati

problem. Nagli pad dolara mogao bi destabilizovati finansijska

tržišta, te zahtjevati intervencije u valutama od strane glavnih

centralnih banaka u cilju vraćanja stabilnosti.

Cijena nafte Zašto je cijena nafte skoĉila za više od pet puta u prošlih pet

godina? A zašto je, usprkos ovom porastu, svjetska ekonomija

ipak dosta napredovala? Odgovori na ova dva pitanja su

povezana. Cijena nafte je u velikoj mjeri porasla zbog snage

svjetske ekonomije, te njenog uticaja na potražnju nafte.

Zapravo, globalna ekonomija je u ovom desetljeću porasla

brže nego u bilo kojem drugom periodu zabilježenom u

povijesti. Znatan dio tog rasta može se pripisati usponu Kine


i Indije. Ono što je znaĉajno jeste da obje zemlje

subvencioniraju troškove energije, te time potiĉu njeno vrlo

neefikasno korištenje. Prema tome ne ĉudi ĉinjenica da je

ova veća potražnja za naftom zapravo posljedica potražnje

ove dvije zemlje. Ova situacija se veoma razlikuje od prošlih

naglih porasta cijena nafte, od kojih su mnogi bili posljedica

pada ponude a ne povećane potražnje.

Cijena nafte je takoĊer rasla zbog toga što kapaciteti

proizvodnje nafte nisu zadržali korak sa povećanjima

potražnje. Zašto se to desilo? Na kraju krajeva, veće cijene

su trebale potaknuti proizvoĊaĉe da istražuju teren u

potrazi za više nafte i razvijaju nove proizvodne

kapacitete. Ipak, treba vremena da nove investicije urode

plodom. Nadalje, kad je cijena nafte poĉela rasti na

poĉetku desetljeća, mnogi proizvoĊaĉi nisu bili uvjereni da

se povećana cijena može održati.

Dakle, ti proizvoĊaĉi nisu bili spremni da preuzmu nove

investicije koje bi postali neprofitabilni u sluĉaju preokreta

cijena. Na kraju, mnogo potencijalnih novih kapaciteta

postoji u zemljama u kojima vlada, a ne privatni investitori

odluĉuju o preuzimanju novih investicija. U mnogim

zemljama, visoka cijena nafte omogućila je njihovim

vlastima da sakupe sredstva, isplate dugovanja i isprobaju

svoju politiĉku moć.Nove investicije, koje bi oduzele

najveći dio steĉene gotovine, nisu smatrane prioritetima –

pogotovo pošto bi se one poĉele isplaćivati tek u daljoj

budućnosti. Rezultat ovoga jeste veoma spor razvoj novih

naftnih kapaciteta.

Postoje i drugi faktori koji utiĉu na cijenu nafte. Politiĉki

rizik zasigurno igra ulogu. Povećana prijetnja ratom u

zemljama u kojima se proizvodi nafta uvijek dovodi do

porasta cijena. Politiĉki ili društveni nemiri u zemlji u kojoj

se proizvodi nafta ĉesto smanjuje kako investicije tako i

trenutne rezultate proizvodnje – kao što je sluĉaj sa Irakom

ili Nigerijom. Na kraju, padajuća vrijednost ameriĉkog

dolara kao da ima pozitivan uticaj na cijenu nafte u toj

valuti.

A kako dalje sa ove taĉke? Ne postoji jednostavan odgovor

na to pitanje. Dobra strana toga jeste da je svijet kolektivno

uspio da absorbuje taj ogromni porast cijena bez prevelikih

negativnih posljedica po ekonomiju. To je dijelom zbog

masivnih ulaganja u poboljšanje efikasnog korištenja

energije nakon naftnih šokova koji su se desili 70tih godina

prošlog stoljeća. Danas je svjetska ekonomija sposobnija

apsorbovati veće cijene energije nego što je to bila u

prošlosti. Ipak, i tu postoje granice. Gotovo sasvim sigurna

je ĉinjenica da bi dalja znatna povećanja cijena iznad

postojeće ($97, zabilježena za novembar 2007. godine) bila

problematiĉna, i za ekonomski rast i za inflaciju.

Tokovi cijena nafte u budućnosti biti će rezultat nekoliko

faktora. Prvo, razmislite o potražnji. Ako ameriĉka

ekonomija uspori u 2008. godini, cijena nafte bi vjerovatno

pala. Drugo, devizni kurs je bitan. Ako vrijednost ameriĉkog

dolara nastavi padati, (što je vjerovatno), i cijena nafte će biti

pod pritiskom. Na kraju, mnogo toga će zavisiti o politiĉkoj

situaciji u nekoliko zemalja bogatim naftom ili u njima

susjednim zemljama. www.deloitte.com/consumerbusiness

Jedna škola mišljenja drži da nas rapidan rast Kine i Indije

vraća u razdoblje sliĉno onom neposredno poslije rata tokom

40tih i 50tih godina prošlog stoljeća. U to vrijeme, brzi rast

globalne ekonomije potakao je veoma ubrzan rast potražnje

za energijom – potražnja je tada bila daleko veća nego ijedna

koja se desila nakon kasnih 1960tih. U to vrijeme, meĊutim,

zaliha nafte bilo je napretek, te je potražnja podmirena bez

povećanja cijena. MeĊutim, za oĉekivati je da bi sada više

cijene mogle ograniĉiti potražnju. I to bi se zaista moglo

dogoditi – pogotovo u razvijenim zemljama. Ipak, snažan

ekonomski rast u zemljama u nastajanju će vjerojatno

nadvladati uticaj povećanja cijena po potražnji. S obzirom na

današnja ograniĉenja u zalihama, vjerovatno ulazimo u

period relativno visokih cijena nafte.

Da li se inflacija vraća?

Jedno od najznaĉajnijih ekonomskih postignuća prošle

generacije bilo je završetak ozbiljne inflacije u većini velikih

zemalja. Ipak, tokom 2006. i 2007. godine, inflacija je

poĉela ponovo da se pomalja u velikom broju velesila.

Inflacija se ubrzala u SADu, Evropskoj uniji, Kini i Indiji.

Jesmo li u opasnosti od novog razdoblja inflacije? A ako

jesmo, kakve će to posljedice imati po ekonomski rast?

Kako bi odgovorili na ta pitanja, važno je prvo razmisliti o

ĉetiri glavna razloga zašto je inflacija zaustavljena:

1. Monetarna politika se poboljšala. Nezavisne centralne

banke, kako u zemljama u razvoju tako i u zemljama u

nastajanju, su konzistentno držali pod kontrolom zalihe

novca, tako da su oĉekivanja inflacije smanjena. To je

kritiĉna ĉinjenica. Na kraju krajeva, kada bi oĉekivanja za

nastanak inflacije bila niska, onda bi radnici mnogo manje

tražili veće plate, a poduzetnici manji tražili više cijene.

2. Globalizacija je imala spasonosan učinak na inflaciju.

Velika povećanja svjetske radne snage i proizvodnih

kapaciteta je rezultirala pritiskom na cijene da se iste smanje.

3. Rast zaliha novca imao je uticaj na cijene imovine, a ne

na cijene proizvoda. Inflacija proizvoda se dešava kada

imamo previše novca u potrazi za premalo proizvoda. U

ovom sluĉaju, novac je bio u potrazi za imovinom, kao što su

kapital i nekretnine.

4. Veliki broj napredaka informacionih tehnologija u

protekla dva desetljeća dopriniio je brzom rastu

produktivnosti. To je omogućilo jaĉi ekonomski rast bez

pritiska moguće inflacije.

Pa zašto se inflacija sada vraća? Postoji nekoliko razloga:

Kao prvo, globalna ekonomija raste izuzetnom brzinom, te

time stvara pritisak na porast cijena robe – ukljuĉujući i

cijene ulja. Cijene prehrambenih proizvoda su znatno porasle

na svjetskom nivou. Takva pojava odražava porast potražnje,

smanjeno korištenje poljoprivrednog zemljišta te postojanje

javnih subvencija za biogoriva.



Kao drugo, mnoge zemlje preživjele su dramatiĉno

brz rast zaliha novca. U Kini, na primjer, to brzo

povećanje zaliha novca proisteklo je iz valutne

intervencije kineske centralne banke, koja je imala

za cilj da potisne vrijednost kineske valute. Kao što

smo reklu u prethodnom tekstu, veliki dio tih zaliha

novca uticao je na formiranje cijena imovine. Ipak,

ĉini se da je takva mjera konaĉno poĉela imati uticaj

na cijene proizvoda, jer su tržišta rada i proizvoda

postala dosta konkurentna.

Konaĉno, opadajuća vrijednost dolara će vjerovatno

imati inflacioni uticaj u SADu, kao i u onim

zemljama koje vezuju vrijednost svoje valute za

ameriĉki dolar. Tu su ukljuĉene mnoge zemlje sa

tržištima u nastajanju.

A šta će se sada dogoditi? Kako je Alan Greenspan

predložio u svojim nedavno objavljenim memoarima,

centralne banke bi se ubrzo mogle suoĉiti sa mnogo

izazovnijom situacijom u kojoj će trebati kontrolisati

inflaciju. Taj povoljni utjecaj globalizacije na inflaciju

samo je privremeni fenomen koji će se na kraju

završiti. Ulazak Kine i Indije u sferu globalne

ekonomije, koje su dodale ogromni broj niskoplaćene radne sile globalnom random tržištu,

rezultiralo je pritiskom da se spuste i plate i cijene.

Ipak, proces integracije ovih velesila u globalnu

ekonomiju neće trajati vjeĉno. Nakon što se taj proces

u velikoj mjeri završi, to specifiĉno ograniĉenje na

globalnu inflaciju će vjerovatno nestati, te će se

centralne banke suoĉiti sa nešto gorom situacijom.

Kratak pregled globalne ekonomije Globalni ekonomski rast u 2008. godini će vjerovatno

biti sporiji, u velikoj mjeri kao rezultat usporavanja u

SAD koje je uzrokovan kreditnom krizom.

Usporavanje potrošnje potrošaĉa u SAD-u će biti

glavni razlog tome. Rast u Europi, će se vjerovatno

malo manje usporiti, zbog pada rasta izvoza, koji je i

sam uzrokovan snažnom valutom Eura, te kreditnom

krizom. I Japan će doživjeti skromni pad, iako se sada

njegove dugoroĉne perspektive ĉine boljim nego ikada

u protekloj deceniji. Glavni pokretaĉ globalnog rasta

će i dalje biti Kina, te, u manjoj mjeri Indija i vodeće

svjetske zemlje proizvodnje nafte (Rusija, Perzijski

zaljev). Kina će vjerojatno ubrzati proces

revalorizacije svoje valute, time povećavajući kupovnu

moć potošaĉa. Potrošnja od strane potrošaĉa u Kini

i Indiji oĉekuje se da će i dalje rasti.



10 trendova u globalnoj

maloprodaji 1. Društvena odgovornost Relativno bogati potrošaĉi u bogatim zemljama su sve više

zabrinuti za uticaj poslovanja po društvo, što ukljuĉuje uticaj

na fiziĉku okolinu, na radnu silu u zemljama proizvodnje, te

uticaj koji sami proizvodi imaju na potrošaĉe kojih ih

kupuju. Ta okrenutost ka društvenoj proizvodnji i sigurnosti

proizvoda će vjerovatno rasti, pogotovo kako se sve više

potrošaĉa bude upoznavalo sa ovim problema putem

masovnih medija. Kao rezultat toga, ĉini se da su neki

potrošaĉi spremni platiti i višu cijenu za proizvode ili usluge

koje su okrenute ka razvoju društvene odgovornosti. U tim

sluĉajevima, maloprodajne kompanije mogu ĉak i povećati

svoje profitne marže tako što će se baviti datim društvenim

razvojem i istovremeno pružati oĉekivane usluge. Osim toga,

mnoge vlade, umjesto da samo uvode poreze za tvrtke koje

prekrše pravila zaštite okoliša, sada nude i porezne poticaje

za one kompanije koje odluĉe poslovati po pravilima zaštite

okoliša.

Osim toga, neki maloprodavci i njihovi dobavljaĉi nastoje da

budu ispred svoje konkurencije po ovom pitanju da bi,

ukoliko zakonska regulativa po pitanju okoliša postane

strožija, bili na boljoj poziciji. Na primjer, ako vlada na kraju

nametne porez na emisije ugljika, kompanije koje su već

uložile napore da smanje svoje emisije će imati konkurentnu

prednost.

Kako su nas globalizacija i smanjene trgovinske barijere

dovele do veće meĊunarodne trgovine u kvarljivim

(netrajnim) proizvodima, maloprodajne kompanije

prehrambenih proizvoda postaju sve više zabrinute za

sigurnost svojih lanaca ponude proizvoda. Mogućnost

pravilnog praćenja lanaca dostave i pravilne reakcije na

probleme će takoĊer za neke maloprodavce postati

konkurentna prednost. Nadalje, to što će neke kompanije

imati reputaciju datog praćenja će vjerovatno rezultatirati

povećanjem vrijednosti njihovog brenda.

2. Globalni potrošački rast nije više u SAD Tijekom proteklog desetljeća, izuzetno povećanje trošenja

potrošaĉa u SAD predstavljalo je pokretaĉku snaga za

globalnu ekonomiju, a pogotovo za svjetsku maloprodaju.

Takav porast je dijelom bio rezultat snage ameriĉkog tžišta

nekretnina. Mana tog rasta jeste da je podržalo trend života

iznad svojih finansijskih mogućnosti, te finansiranja date

rasipnosti na raĉun povećanja vanjskog duga. Sada je to

zabavi došao kraj. Kolaps tog stambenog blagostanja, te

strmoglavi pad vrijednost dolar znaĉilo je da će u budućnosti

veći dio ameriĉkog ekonomskog rasta biti posljedice ne

potrošnje potrošaĉa, već izvoza. Iako će se potrošnja

povećavati, ipak će taj rast teći sporije od rasta cjelokupne

ameriĉke ekomije.

U ostatku svijeta, a pogotovo u Aziji, desit će se upravo

suprotno. U Kini je na primjer, gospodarski rast do sada

rezultat izvoza. Ipak, kako se bude povećavala vrijednost

kineske valute u narednih nekoliko godina, rast izvoza

će pokleknuti domaćim potrebama, koji će tada postati Stores / Januar 2008

primarni pokretaĉ ekonomskog rasta. Niže cijene uvoznih

proizvoda, u kombinaciji sa sve većim prihodima, će

takoĊer poticati trošenje potrošaĉa. Ista će, ali u manjoj

mjeri, biti situacija i u Japanu.

Dakle, zakljuĉak svega jeste da će se geografski raspored

potrošnje odmaknuti od teritorije SAD te okrenuti se prema

Aziji. Za najveće svjetske malotrgovce otvorit će se

mogućnosti većeg rasta u Aziji. MeĊutim, to znaĉi i da će

ameriĉko tržište postati izazovnije. Trenutno je liĉna stopa

štednje u SAD blizu nuli te će morati porasti, a time će

usporiti rast potrošnje. Osim toga, maloprodajno tržište je

već veoma zasićeno. Maloprodajane kompanije u SAD će se

prema tome morati sve više boriti za svoj udio tržišta, što bi

trebalo sve više njih natjerati da traže poslovne prilike u

inostranstvu, a posebno u Aziji. Tu će se oni ipak suoĉiti sa

konkurencijom iz Evrope, ĉije kompanije već odreĊeno

vrijeme preduzimaju agresivne investicije u Aziji.

3. Nekontrolisani rast komoditizacije Mi živimo u doba velikih tehnoloških inovacija. To je

omogućilo obiĉnim ljudima da uživaju standarde života koji

su prije sto godina bili nezamislivi ĉak i za ĉlanove

kraljevskih porodica. Napreci efikasnosti proizvodnje

stvaraju prilike u kojim se proizvodi najviše kvalitete mogu

prodavati po nevjerovatno niskim cijenama. A koji je

konaĉni rezultat toga? Potrošaĉi postaju umorni, jer su se

navikli na takvu ponudu. Za maloprodajne kompanije više

nije dovoljno pogoditi svaki poslovni korak da bi ste se

razlikovali od konkurencije. Mora postojati i nešto drugo. To

doba u koje smo došli zove se komoditizacija.

Komoditizacija nastupa kada potrošaĉi kao jedinu razliku

izmeĊu proizvoda vide njihovu cijenu. Ranije su samo osnovne

životne namirnice smatrane komoditetima tj. potrošnom robom

– nafta, kuhinjsko ulje, osnovna odjeća. Danas, takvi proizvodi

su elektronika, modni predmeti i preraĊeni prehrambeni

proizvodi. Kao rezultat toga, maloprodavci i njihovi

dostavljaĉi se sve više takmiĉe po pitanju cijena, a iskljuĉuju

sva ostala pitanja. Takva praksa snižava cijene i marže, i stvara

tegoban poslovni ambijent. Izbjegavanje komoditizacije tako

postaje jedan od glavnih izazova za današnje maloprodajne

kompanije. Oni koji ostvaruju razliĉitost na tržištu na osnovu

neĉeg drugog a ne na osnovu cijena, će u budućnosti biti

pobjednici. Takva razliĉitost će podrazumijevati diferencirane

metode maloprodaje, drugaĉija iskustva potrošaĉa i mješavine

proizvoda. To će takoĊer znaĉiti da ćemo se u budućnosti

manje koncentrisati na masovna tržišta i više na tržišta

fokusirana na pojedina “žarišta”.

4. Porast maloprodaje “na krajevima zvona” Neke od najuspješnijih priĉa maloprodaje proteklih godina

ne pripadaju industrijskim velesilama koje posluju na

masovnom tržištu, koliko malim, uže fokusiranim lancima

maloprodaje. Postoje dobri razlozi za to. Masovno tržište je

postalo zasićeno, dok je stanovništvo razvijenih zemalja

postalo više fragmentirano u pogledu svojih prihoda i

kupovnog ponašanja. U okviru masovnog tržišta,

maloprodavci i njhovi dostavljaĉi postali su jako fokusirani

na cjenovnu konkurenciju, te su time spuštali marže i nisu

uspjeli ponuditi potrošaĉima diferenciranu ponudu. Rješenje

za maloprodavce jeste da potpuno izbjegavaju masovno www.deloitte.com/consumerbusiness

tržište. Umjesto toga, unosno rješenje bit će koncentracija na

mogućnosti u okviru “žarišta”, a uz to i koncentracija na

njenim stopama. Samo mali broj njih, prema procjena, oĉekuje

aktivnosti “na krajevima zvona”.

Ali šta su to aktivnosti “na kraju zvona”? Uzmite za primjer naĉin

kako se distribuira prihod od potrošnje u nekoj zemlji. Ukoliko se

radi o onome što je, po statistici, normalna distribucija, ona će imati

oblik zvona. Srednji dio ovog zvona ĉini masovno tržište, gdje leži

najveći dio dohodka i za koji se takmiĉi većina maloprodajnih

kompanija. Kraj linije zvona ĉine manje kompanije, sa manjim

udjelom dohodka. Ipak, maloprodavci ĉesto zanemaraju ove krajeve

tržišta u velikoj namjeri da iskoriste ekonomske karakterike

masovnih tržišta koja se nalaze u sredini. MeĊutim, i taj trend se

poĉinje mijenjati. Kao posljedica napredaka u informacionim

tehnologijama, sada je moguće jednako efikasno voditi portfolio

manjih, usko ciljanih kompanija kao i veliku kompaniju. Stoga,

maloprodavci koji žele postići rast sada mogu investirati u nova

poslovanja koja se nalaze na krajevima linije zvona umjesto da

proširuju postojeća masovna tržišta.

Uzmimo za primjer kompaniju koja se bavi maloprodajom

prehrambenih proizvoda unutar supermarketa a koji su

okrenute ka masovnom tržištu. Umjesto da doda još

supermarketa tržištu koje je već previše zasićeno te izrazito

konkurentno, ta kompanija bi mogla razviti nove prodajne

metode okrenuti ka razliĉitim potrošaĉkim “žarištima”. Primjer

takvog žarišta bilo bi grupacija bogatih potrošaĉa koje

interesuje organska prehrana i proizvodi koji nisu genetski

modificirani, te potrošaĉi niskih prihoda koje interesuju jeftina

gotova jela, ili grupacija potrošaĉa koji imaju dosta vremena i

koje interesuje feeling i uzbuĊenje kupovine u ambijentu

pijace. U bliskoj budućnosti, takve investicije u pojedina

“žarišta” će vjerovatno rezultirati još većom fragmentacijom

maloprodajnih potrošaĉkih navika.

5. Borba za zauzimanje indijskog tržišta Za sve vodeće svjetske maloprodajne kompanije Indija je

postala ekonomska fascinacija. Na površini, ovaj trend kao da

održava pobjedu nade nad tradicijom zbog toga što je Indija i

dalje dosta zatvorena za strana ulaganja u maloprodajni sektor,

sa poslovnim okruženjem koje vrvi od prepreka (sa slabom

infrastrukturom, korupcijom te teškim i nepovoljnim zakonima),

koja prolazi kroz rast koji je toliko brz da nije jasno da li se

takav rast može održati. MeĊutim, i pored svih ovih prepreka,

maloprodavci nisu izgubili veliki interes za ovaj region.

Indija je ipak zemlja sa više od milijardu stanovnika, koje vlast

nemilosrdno i preko njihove volje vodi ka pravoj tržišnoj

ekonomiji. U tom nastojanju uspjeli su potaknuti rapidan

ekonomski rast, pogotovo u domenu potrošnje od strane

potrošaĉa, te stimulisati jednu dozu optimizma koji još od

nezavisnosti nije viĊen u Indiji. Štaviše, lideri velikih indijskih

konglomerata su se sada okrenuli maloprodaji. Kompanije sa

potpuno razliĉitim sektorima poslovanja, kao što su energija,

telekomunikacije i proizvodnja sada recikliraju viškove sredstava

da bi stvorili modernu maloprodajnu infrastrukturu.

Za vodeće svjetske maloprodavce, Indija je lutrija, ali lutrija za

koju se isplati preuzeti rizik. Prva velika kompanija koja je

zaronila u ovo tržište je Walmart, a i druge kompanije će uskoro

imati uspješne rezultate. Naprotiv, ulaganje u Indiju se smatra

dugoroĉnom opcijom, kojom će takve kompanije ojaĉati www.deloitte.com/consumerbusiness

Globalni potencijali u maloprodaji svoju poziciju i obezbijediti sebi status prvog pokretaĉa.

Zaista možemo oĉekivati nove vijesti iz ove zemlje,

pogotovo kako se globalne maloprodajne kompanije, te

indijske korporacije budu sve više okretale ka meĊusobnoj

saradnji koja bi iskoristila njihove razliĉite potencijale.

6. Ulaganje u maloprodaju uslužnih djelatnosti Kako jedna zemlja raste i ostvaruje ekonomsko blagostanje,

tako pada udio potrošnje na proizvode u okviru BND, uz

neproporcionalni porast potrošnje na usluge. To se zaista i

dešavalo u razvijenim zemljama kao što su zemlje EU, Japan i

SAD. Ovo je dijelom posljedica više stope inflacije u domenu

usluga, a koja je opet posljedica manjeg rasta produktivnosti u

istom sektoru. Dakle, relativan pad cijena gotovih proizvoda

ostavlja potrošaĉima utoliko više novca za trošenje na uslužne

djelatnosti.

U zasićenim, zrelim tržištima relativno malog rasta, ĉinjenica

da trošenje potrošaĉa na usluge raste, predstavalja kako

priliku, tako i izazov. Maloprodavci koji uspiju prodati usluge

koje su vezane za njihovu osnovnu prodajnu oblast i

uspomoć jaĉine svog brenda će imati priliku da povećaju svoj

rast tako što će zauzeti veći dio budžeta potrošaĉa. Neke

maloprodajne kompanije već ovo i rade, i dosta uspješno.

Uzmite za primjer Best Buy, ameriĉku kompaniju

specijalizovanu za elektroniku, koja je razvila sektor usluga

pod nazivom Geek Squad, koja nudi postprodajni servis za

komplikovanu kućnu tehniku koja ĉesto zna biti previše

komplikovana za potrošaĉe nenaviknute na nju. Tesco,

britanska kompanija za prodaju prehrambenih proizvoda, već

nudi širok plasman finansijskih i online usluga. Najveći

svjetski maloprodavac, Wal-Mart, velikom brzinom

povećava svoju aktivnost u sektoru zdravstvenih usluga.

Bit će i drugih prilika. Demografske prilike će dijelom igratu

ulogu u ovom trendu. Kako potrošaĉi prelaze iz mladosti u

srednje godine, oni sve manje troše na proizvode, a sve više

na usluge, a pogotovo one koje su u vezi sa finansijama i

zdravljem. Uspješne maloprodajne kompanije će znati

iskoristiti ovaj trend takoĊer što će svoj trenutni brend kapital

upotrijebiti za razvoj novih tržišta.

7. Tržišta u nastajanju ulažu u razvijene

maloprodajne kompanije Jedna od znaĉajnih karakteristika svjetske ekonomije u

novije vrijeme jesu ogromni viškovi u glavnim zemljama u

razvoju. Kina je na primjer akumulirala rezerve u stranoj

valuti u iznosu od $1.4 triliona. Ruske i bliskoistoĉne

kompanije koje izvoze naftu su takoĊer akumulirale

ogromne rezerve. U prošlosti su takve rezerve ulagane

uglavnom u vladine hartije od vrijednosti niskog prinosa.

MeĊutim, danas kompanije sve više ulažu ovakve rezerve u

investicione fondove koje kupuju zapadne kompanije, u

cjelosti ili većim dijelom. Takvi “suvereni fondovi

bogatstva” (SWF) danas postaju glavni igraĉi na globalnim

tržištima kapitala, te nude vladama zemalja u nastajanju

priliku da ulažu u poslovanja bogatih zemalja. Takva

sredstva se već u ulažu u svjetski maloprodajni sektor, te će

se ta praksa i nastaviti. Ta sredstva neće se koristiti samo da

bi se prisvajale maloprodajne kompanije, već i za razvoj

novih maloprodajnih djelatnosti. Stores / Januar 2008

Globalni potencijali u maloprodaji Pored uloge koju ovdje igraju vlade zemalja u nastajanju, neke

maloprodajne kompanije u takvim zemljama će uskoro dostići

takav obim i nivo sofisticiranosti koji će im omogućiti da se

takmiĉe u bogatim zemljama. Ovo će se desiti ili putem prirodne

ekspanzije ilu putem prisvajanja kompanija. Neke kompanije su

već napravile neka ulaganja u tom pravcu, te se vjeruje da će se

taj tempo ubrzati u narednih nekoliko godina.

8. Višekanalna integracija Porast online maloprodaje je u nekim tržištima oduzelo dio

tržišnog udjela nekim kompanijama. Ipak, u SAD 40% ukupne

online maloprodaje vrše same kompanije koje inaĉe posluju putem

redovnih prodajnih mjesta. Postoji mogućnost da se potrošaĉima

ponudi višekanalno iskustvo kupovine na prodajnim mjesta i

online bez nepotrebnih prepreka. Ipak, ono što se dešava jeste da

mnoge maloprodajne kompanije ne uspjevaju u tome, te nisu

uspjele integrisati online prodaju sa prodajom u maloprodajnim

objektima. Nadalje, maloprodavci koji posluju u prodajnim

objektima se takmiĉe sa onim koji posluju van prodajnog mjesta,

koji su već zauzeli veliki dio online maloprodajnog sektora.

Da bi uspjeli u ovom takmiĉenju, najbolje maloprodajne

kompanije će se vjerovatno fokusirati na unaprijeĊenje svog brend

iskustva za razliĉite potrošaĉke segmente na svim kanalima

prodaje. One će svoje websiteove koristiti ne samo za prodaju, već

i za izgradnju integriteta brenda, ostvarivanje dijaloga izmeĊu

kupaca, te dobivanja povratnih informacija od njih. Nastavljajući

sa već postojećom praksom, mnoge kompanije će takoĊer putem

website informisati svoje kupce o aktivnostima u svojim

prodajnim mjestima. Ta online razmjena informacija će igrati

ulogu i u unaprijeĊenju samih prodajnih mjesta. Kupci koji

posjećuju kako prodajna mjesta tako i website, će imati jednaku

priliku jednog integrisanog brend iskustva, iskustva kupovine i

mogućnosti transakcija bez ikakve razlike.

Iako samo nekolicina kompanija to sada ĉini, budući uspjeh u tom

sektoru će zahtijevati takvo objedinjenje, pogotovo za

maloprodajne kompanije koje se ne bave prehrambenim

proizvodima. Sada su mnogi kupci nezadovoljni ĉinjenicom da

postoji jasno razgraniĉenje izmeĊu kupovine na prodajnom mjestu

i online. Kako premostiti ovu granicu će vjerovatno biti glavni

izazov online kupovine za uspješne maloprodavce u narednih

nekoliko godina.

9. Fokus na unaprijeđenje iskustva kupaca Kao što smo već opisali, jedan od glavnih problema sa kojima se

suoĉavaju maloprodavci jeste manjak razlika izmeĊu

konkurencije, što vodi kupce da prodajne objekte posmatra kao

predmete. Jedan naĉin pristupanja tom problemu jeste da se nastoji

unaprijediti iskustvo kupovine u samom prodajnom objektu. To

predstavlja mnogo više od pružanja kvalitetne usluge kupcima,

iako je to važan segment ovog pojma – već ukljuĉuje i sve

elemente koji utiĉu na iskustvo kupca, kao što je prostorni plan

objekta, oznaĉenost, osvjetljenje, nivo usluge, te lakoća i brzina

transakcija. Ipak je veoma bitno da svaki kupac pronaĊe ono što

traži. Stoga je pravi inventar u pravo vrijeme od enormne važnosti.

U narednim godinama, najbolji svjetski maloprodavci će se sve

više koncentrisati na to da kupcima ponude iskustvo kupovine

koje je ugodno, informativno, zabavno i lagano. Danas mnoge

znaĉajne maloprodajne kompanije već poduzimaju korake ka

poboljšanju kupovnog iskustva koje im omogućava da se Stores / Januar 2008

diferenciraju i održe efikasne cijene. Neki lanci

supermarketa su se posvetili organiziranju vesele

atmosphere pijace zbog koje kupovina namirnica postaje

zabavna. Maloprodavci knjigama i muziĉkim

proizvodima se koncentrišu na pružanje kupcima

mogućnosti da imaju vemena da prelistaju knjige ili

poslušaju muziku koja ih interesuje u jednom ugodnom

okruženju. Neke robne kuće nastoje da izbjegnu potrebu

da se transakcije izvode posebno za svaki prodajni odjel.

Umjesto toga, uz dalju koncentraciju na tradicionalni

format robne kuće, te kompanije su se sada ugledale na

kupovnu privlaĉnost koju imaju diskontni marketi, a to su

jedinstvene kase, prodajna kolica te široki i jasno

oznaĉeni redovi.

10. Maloprodavci u funkciji svjetskih lidera u

marketingu Ranije je sektor proizvodnje potrošaĉkih proizvoda brze

prodaje smatran sektorom sa najboljim marketingom u

svijetu. Oni su osjećali puls i želje kupaca, trošili sume

novca na istraživanja tržišta, te su gospodarili upotrebom

masovnih medija u razvoju svog brend identiteta. Kako

su se maloprodajne kompanije razvijale i postajale

moćnije, dostavljaĉi su morali skrenuti svoj primarni

fokus sa svojih potrošaĉa na svoje kupce. Trošenje na

promociju trgovine sada je postalo mnogo više od

plasiranja reklama u masovnim medijima. Maloprodavci

su sada ti koji imaju najprisniji odnos sa potrošaĉima.

Štaviše, kroz prodaju proizvoda vlastite trgovaĉke

marke, postali su takoĊer i vodeći dobavljaĉi. MeĊutim,

nedostajale su im marketiške vještine. Ali i to se sada

mijenja.

Danas, vodeći maloprodavci angažuju vrhunske

marketiške stratege iz kompanija koje plasiraju potrošaĉke

proizvoda brze prodaje. Njihov cilj jeste da postanu

marketinški moćnici, te da izgrade brend identitet sa kojim

će moći parirati ostalim maloprodavcima, te da što više

pariraju sa dostavljaĉima brendiranih proizvoda kroz

promociju vlastitog trgovaĉkog brenda. Dakle, vlastita

trgovaĉka marka nije više samo naĉin da se kupcima

ponude niske cijene proizvoda. Vlastiti trgovaĉki brend

predstavlja važnu metodu izgradnje brenda i poboljšanje

prodajnih marži. Kao rezultat toga, vodeći maloprodavci u

budućnosti će biti i lideri svjetskog marketinga.


Više o Kompaniji Deloitte

Deloitte se odnosi na jednu ili više kompanija Deloitte Touche Tohmatsu, koja radi po principu Verein (švicarske poslovne udruge),

njhovih firmi ĉlanica, i njihovih podružnica i partnerskih kompanija. Deloitte Touche Tohmatsu je organizacija više kompanija koje

postoje širom svijeta, i posvećene su najvišim standardima pružanja profesionalnih usluga i savjeta, te pružanju usluga klijentima putem

globalne strategije koja se vodi lokalno u gotovo 140 zemalja. Radeći sa velikim intelektualnim kapacitetom oko 150.000 ljudi u cijelom

svijetu, Deloitte pruža usluge u ĉetiri profesionalna podruĉja-revizije, poreza, konsaltinga i finansijskog savjetovanja, te opslužuje više od

80 posto najvećih svjetskih kompanija, kao i velika nacionalna poduzeća, javne institucije, lokalno važne klijente i uspješne globalne

kompanije u procesu rapidnog razvoja. Sama udruga Deloitte Touche Tohmatsu Verein ne pruža ove usluge, te, u pogledu regulatornih i

drugih razloga, odreĊene pridružene ĉlanice udruge takoĊer ne pružaju usluge u sva ĉetiri profesionalna podruĉja.

Kao švicarski Verein (udruga), ni Deloitte Touche Tohmatsu, niti bilo koja od njenih kompanija ĉlanica ne može snositi nikakvu

odgovornost za djelatnosti i propuste drugih kompanija ĉlanica. Svaka kompanija ĉlanica je zaseban i nezavisni pravni subjekt koji djeluje

pod poslovnim nazivima "Deloitte," "Deloitte & Touche," "Deloitte Touche Tohmatsu," ili drugim povezanim nazivima.

Odricanje od odgovornosti

Ovi materijali i informacije sadržane u ovom dokumentu obezbijeĊene su od strane Deloitte Touche Tohmatsu i namijenjene su pružanju

općih informacija o odreĊenom predmetu ili temi, te ne predstavljuje iscrpan pregled datog/datih predmeta.

U skladu s tim, informacije u ovim materijalima nisu namijenjene da služe kao savjeti niti usluge u raĉunovodstvenom, poreznom,

pravnom, investicijskom , konsalting niti bilo kojem drugom struĉnom pogledu. Informacije nisu namijenje tome da se koriste kao jedini

temelj za odluke koje mogu uticati na Vas ili Vaše poslovanje. Savjetujemo Vam da se konsultujete sa struĉnim savjetodavnim tijelom

prije nego što donesete bilo kakvu odluku ili poduzmete bilo kakve radnje koje bi mogle uticati na vaše liĉne ili poslovne finansije i

aktivnosti.

Ovi materijali i informacije sadržane u ovom dokumentu su date u skladu sa svojim izvorima. Deloitte Touche Tohmatsu se ni u kojem

sluĉaju se ne može smatrati da direktno ili implicitno zastupa ili garantuje za ovdje sadržane materijale i informacije. Neovisno od ovog

ograniĉenja gore, Deloitte Touche Tohmatsu takoĊer ne može garantovati da su materijali i informacije sadržane u ovom dokumentu bez

grešaka, niti da će moći zadovoljiti bilo kakve kriterije uĉinkovitosti ili kvaliteta. Deloitte Touche Tohmatsu se ovim odriĉe svih

impliciranih garancija, ukljuĉujući, bez ograniĉenja, i garancije o prikladnosti informacija u trgovaĉkoj oblasti, naslovima, prikladnosti

istih za odreĊene namjene, o nekršenju zakonitosti, te za kompatibilnost, sigurnost i taĉnost podataka.

PredviĊanje budućih dogaĊaja je po svojoj prirodi aktivnost podložna poznatim i nepoznatim rizicima, neizvjesnosti, te drugim

faktorima koji mogu uzrokovati materijalna variranja stvarnih poslovnih rezultata. Ove i ostale informacije sadržane u ovom

dokumentu koristite na Vaš vlastiti rizik, te ste dužni preuzeti punu odgovornost i rizik od gubitka koji je rezulatat korištenja istih.

Deloitte Touche Tohmatsu neće biti odgovorna ni za kakve posebne, indirektne, sluĉajne, posljediĉne ili kaznene ili bilo kakve

druge štete, u pogledu sklapanja ugovora, statuta, delikta (ukljuĉujući, bez ograniĉenja, i nemar od strane korisnika), koje su u vezi s

korištenjem ovih materijala i informacija sadržanih u ovom dokumentu.

Autorsko pravo © 2008 Deloitte Development LLC. Sva prava pridržana.

Globalni potencijali u maloprodaji 2008.pdf

Documents

Transcript of Globalni potencijali u maloprodaji 2008.pdf