Glasilo Zagrebačkog knjižničarskog društva - ZKD · ga đanja, nacionalni kviz za poticanje...

http://www.zkd.hr ISSN 1845-2442

NOVI UVEZNOVI UVEZ Glasilo Zagrebačkog knjižničarskog društva

GODINA VI. BROJ 8 PROSINAC 2008.

NOVI UVEZ 8NOVI UVEZ 8 Glasilo Zagrebačkog knjižničarskog društva Izdaje: Zagrebačko knjižničarsko društvo Starčevićev trg 6, 10 000 Zagreb Telefon: 4572-344, 3882-853; faks 3882-853 http://www.zkd.hr Godina VI. Prosinac 2008. Glavna i odgovorna urednica: Jelica Leščić Urednici:

Dunja Marija Gabriel, Jelica Leščić, Tomislav Silić Lektori:

Božica Dragaš-Matijević, Zrinka Krišković Suradnici u ovom broju:

Ljiljana Sabljak, Jasna Raukar-Landsky, Va-nja Pavlovski, Katja Matković Mikulčić, Božica Dragaš-Matijević, Danijela Getliher, Karolina Holub, Jelica Leščić, Dunja Marija Gabriel, Natalija Dragoja

MJESEC HRVATSKE KNJIGE 2008. 2

PROSLAVA 20. OBLJETNICE RADA KNJIŽNICE STAGLIŠĆE

4

SURADNJA KNJIŽNICE SLOBOŠTINA S DRUŠTVOM OSOBA S CEREBRALNOM I DJEČJOM PARALIZOM ZAGREB

5

4. MEĐUNARODNI STRUČNI SKUP KNJIŽNICA-SREDIŠTE ZNANJA I ZABAVE

6

6. SAVJETOVANJE ZA NARODNE KNJIŽNICE U REPUBLICI HRVATSKOJ

8

12. SEMINAR ARHIVI, KNJIŽNICE, MUZEJI 9

36. SKUPŠTINA HKD-a 11

74. SKUPŠTINA I KONGRES IFLA-e 12

NACIONALNI KVIZ ZA POTICANJE ČITANJA

16

SAJAM KNJIGA U FRANKFURTU 17

Sadržaj ovoga broja:Sadržaj ovoga broja:

NOVI UVEZ - STRANICA 1

Štovani članovi Zagrebačkoga knjižničarskog druš-tva! Pred Vama je osmi broj našega glasila Novi uvez koji donosi niz priloga vezanih uz knjižnice i knjižničar-stvo grada Zagreba i Zagrebačke županije i izvješća sa stručnih skupova i drugih stručnih događanja. Uvodnik će, ukratko, dati pregled rada Društva u raz-doblju od lipnja do prosinca 2008. godine. U lipnju ove godine održana je Izborna skupština Za-grebačkoga knjižničarskog društva na kojoj je djelo-mice izmijenjen sastav članova upravnih tijela Druš-tva – ažurirani podaci nalaze se na mrežnoj stranici. Sjednice. Održane su tri sjednice Upravnog i Nadzor-nog odbora - 26. rujna, 30. listopada (elektronička sjednica) i 20. studenog 2008. Program rada. Prihvaćene su osnovne smjernice za rad Društva u razdoblju 2008.-2010. godine koje obu-hvaćaju sudjelovanje članova ZKD-a u radu upravnih i stručnih tijela Hrvatskoga knjižničarskog društva i njihovu suradnju u stručnim časopisima HKD-a, sura-dnju s KGZ-Gradskom knjižnicom u Zagrebu i Naci-onalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, kao i s drugim srodnim udrugama, organiziranje stručnih predavanja, promocija i tribina, organiziranje stručnih putovanja u zemlji i inozemstvu, dodjela priznanja istaknutim članovima ZKD-a (Zlatna povelja i Pove-lja počasnoga člana ZKD-a). Društvo je poslalo prija-vu na natječaj za program javnih potreba u kulturi grada Zagreba Gradskoga ureda za obrazovanje, kul-turu i šport za 2009. godinu, a prate se i javni natječa-ji koje raspisuju pojedine tvrtke kako bi se Društvo moglo na njih pravovremeno prijaviti i možebitno namaknuti sredstva potrebna za ostvarenje planiranih programa i projekata, kao i onih za kojima će se javiti potreba. Na polju izdavačke djelatnosti nastavlja se objavljiva-nje glasila Novi uvez u elektroničkom obliku, a plani-ra se pokretanje stručnoga (recenziranoga) časopisa Knjižničar i izrada Vodiča kroz knjižnice Zagreba i Zagrebačke županije - u proteklom razdoblju ovi pri-jedlozi nisu naišli na odziv s obzirom na zatraženu financijsku pomoć (odbijenica INE, Gradskoga ureda za obrazovanje, kulturu i šport) - prijedlozi su obnov-

ljeni i ponovno upućeni na odgovarajuće ad-rese. Dogovoreno je da se razmotri moguć-nost izradbe Vodiča u elektroničkom obliku tj. pokretanje višegodišnjega projekta Portal Knjižnice grada Zagreba i Zagrebačke župa-nije, kao suvremenijega načina prikaza poda-taka o knjižnicama koji se u elektroničkom obliku lakše održavaju i ažuriraju. Detaljna razrada ovoga projekta predviđena je za slje-deću godinu. Aktivnosti. Delegati ZKD-a prisustvovali su i aktivno sudjelovali na Izbornoj skupštini HKD-a u Puli 1.-4. listopada 2008. Uspješno su organizirana dva stručna putovanja: u Hr-vatsko zagorje – dvorac Golubovec 8. stude-nog (razgled dvorca i zbirke Kajkaviana Cro-atica i likovne zbirke iz donacije Bauer) i Advent u Beču (razgled kulturno povijesnih znamenitosti i izložbe Van Gogh u Albertini) 6. i 7. prosinca. Za svibanj 2009. godine pla-nira se stručno putovanje u Hercegovinu o čemu slijedi pravovremena i detaljna obavi-jest. 16. prosinca 2008. u KGZ-Gradskoj knjižnici u dvorani Odjela za djecu i mladež biti će u organizaciji Gradske knjižnice ZKD-a predstavljen vodič Marin Držić – vodič kroz galaksiju za ljude nazbilj i za ljude nah-vao, te radio emisija Ljudi nazbilj koju su organizirali i osmislili učenici Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina Velika Gori-

ca – kratko uvodno izlaganje održati će prof. Nina Selman Hrvatić. Oprema. Nacionalna i sveučilišna knjižnica ustupila je Društvu na korištenje jedno prije-nosno računalo – to će olakšati tajničke pos-love do nabave vlastitoga računala, kad to financijska sredstva budu omogućavala. Financijsko poslovanje. Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport odobrio je sred-stva za stručno putovanje na zasjedanje IF-LA-e koja će biti vraćena Nacionalnoj i sveu-čilišnoj knjižnici. Iz postojećih sredstava na računu Društva (17.944,00 KN) treba izdvoji-ti povrat sredstava Knjižnicama grada Zagre-ba za potrebe financiranja odlaska delegata ZKD-a na skupštinu HKD-a u Puli. Preostala skromna financijska sredstva djelomice odre-đuju opseg aktivnosti Društva. Na kraju, nadam se da će Društvo postupno ostvariti svoj program rada, posebice u dijelu koji podrazumijeva volontersko sudjelovanje, a da će priliv sredstava, i u uvjetima opće štednje, omogućiti kvalitetnu realizaciju ili barem početak realizacije pojedinih progra-ma. Svim članovima Zagrebačkoga knjižničar-skog društva želim sretan Božić, uspješnu 2009. godinu i ugodne blagdane. Jelica Leščić


MJESEC HRVATSKE KNJIGE 2008. U ZNAKU MARINA DRŽIĆA

Ljiljana Sabljak ([email protected]) KGZ - Gradska knjižnica

U Dubrovniku, gradu našeg najvećeg ko-mediografa i dramatičara Marina Držića, 15. listopada svečano je otvoren Mjesec hrvatske knjige 2008. Tematski je cijeli Mjesec hrvats-ke knjige, ova već tradicionalna manifestacija knjige i čitanja koja se održava pod pokrovi-

teljstvom Ministarstva kulture i u organizaciji Knjižnica grada Zagreba, posvećen Marinu Držiću u povodu 500. obljetnice njegova ro-đenja, koju ove godine obilježavamo.

U gradu kolijevci naše pismene riječi i kulture, o čemu svjedoče ostavštine Nikole Gučetića, Marina Getaldića, Ruđera Boškovi-ća, u gradu u kojem je djelovao jedan od pr-vih europskih tiskara Bonina de Boninis, gra-du Gundulića, Vojnovića i gradu u kojem je ponikla ideja o potrebi javnih knjižnica, u Kazalištu Marina Držića za tu je prigodu up-riličen program najave manifestacije.

Na svečanosti su se brojnoj publici, knjiž-ničarima, knjižarima i uglednim Dubrovčani-

ma, prigodnim riječima obratili Vesna Čučić, ravnateljica Dubrovačkih knjižnica, ističući važnost privatnih, samostanskih i javnih knji-žnica, te dogradonačelnik Grada Dubrovnika Antun Kisić, koji je govorio o knjizi kao za-logu civilizacije i identiteta svakoga naroda, posebice u današnjoj globalizaciji.

Županica Dubrovačko-neretvanske župa-nije Mira Buconić, pozdravljajući skup, pris-jetila se i teških vremena Domovinskog rata na dubrovačkom području i stradanja umjet-nina, pri čemu su i knjige bile veliki stradal-nici u požarima.

Mjesec hrvatske knjige programski je predstavila predsjednica Programskog i orga-nizacijskog odbora Davorka Bastić, najavivši 2000 najrazličitijih knjižničnih i knjižnih do-gađanja, nacionalni kviz za poticanje čitanja kod djece i mladih, te niz kreativnih radionica i izložbi.

Mjesec hrvatske knjige 2008. otvorila je glavna tajnica Ministarstva kulture Nina Obuljen, istaknuvši uz već tradicionalnu ulo-gu knjižnica kao čuvarica knjiga i njihovu novu funkciju, a to je omogućavanje dostup-nosti svima i to građe na svim medijima, te naglasivši kako knjižnice postaju mjesto cje-loživotnoga učenja i razvoja demokracije pu-tem korištenjem informacija i znanja.

Bila je to prigoda da se naglasi i briga Mi-nistarstva kulture za knjigu u njezinu cijelom lancu (od nastajanja do krajnjeg korisnika - čitatelja) koja se očituje u mjerama oživljava-nja tržišta knjige, npr. Zakonu o autorskim i srodnim pravima, jedinstvenoj cijeni knjige, stipendijama za pisce, poticajima za prevođe-nje domaćih autora na strane jezike, dobiva-nje međunarodne bibliografske oznake za hrvatski jezik - hrv.

Riječju – Mjesec hrvatske knjige dobra je prilika za objedinjavanje programa, napora, ideja, priredbi i susreta stvaralaca i korisnika u vezi s knjigom.

Skupu se obratio i predsjednik Organiza-cijskog odbora za obilježavanje 2008. kao godine Marina Držića - Slobodan Prosperov Novak, najavivši leksikon posvećen Marinu Držiću i simpozije njemu u čast na Sorboni i Rimu, počastivši pri tom knjižničare rekavši sljedeće: “Ako su Marulić i Držić oci hrvats-ke književnosti, onda su knjižnice majka hr-vatske književnosti.”

Promotivni materijal, programsku knjiži-cu, bookmarker i plakat likovno je osmislio umjetnik Boris Bućan. Za tu je prigodu samo srce Dubrovnika – Stradun – vizualno, uz šetnicu, pretvorio u knjižnicu.

Proslov programskoj knjižnici nadahnuto je napisao akademik Luko Paljetak, a završa-va ovako: “Neka ovaj Mjesec knjige, posve-ćen ove godine njemu, Marinu Držiću Vidri, bude još jedan naš skromni vijenac uz onaj tajni na njegovoj glavi, 'kojim se sad gizda / u nebeskoj slavi uzvišen vrh zvizda', s uvjere-njem da će – ponovimo to zajedno s Mavrom Vetranovićem – njegov 'venčac zlat / dokli teče svit jak drugo sunce sjat'.

A taj svoj slavni vijenac Držiću priprema-ju 183 knjižnice diljem Hrvatske, jedna od njih u Knjižnicama grada Zagreba nosi i nje-govo ime “Knjižnica Marina Držića”, koja se odvažila i na pravi bibliotekarski pothvat pri-premivši tisakano izdanje kronološkog preg-leda zbivanja u vezi s obilježavanjem 500. obljetnice rođenja Marina Držića: „Marin Držić – vodič kroz galaksiju za ljude nazbilj i na ljude nahvao“.


PROSLAVA 20. OBLJETNICE RADA KNJIŽNICE STAGLIŠĆE

Jasna Raukar-Landsky([email protected]) KGZ - Knjižnica Staglišće

U petak, 10. studenoga 2008. godine, uz zvuke vokalnog ansambla prof. Dragutina Siladija, drage goste - naše korisnike i surad-

nike te djelatnike Knjižnica grada Zagreba, uz prigodni domjenak i popratnu izložbu li-kovnih radova djece i postav kvalitetne autor-

ske dječje slikovnice - obilježili smo 20 godi-na rada Knjižnice Staglišće. Tom smo prili-kom evocirali uspomene na naš dugogodišnji rad, na različite probleme koje smo zajedno rješavali, ali i uspomene na niz ugodnih tre-nutaka, poželjevši si međusobno još bezbroj, kako profesionalnih tako i kolegijalnih, toplih ljudskih susreta i druženja.

Stoga ćemo, uz konstataciju da je ovo tek naših prvih 20 godina u ugodnom radnom prostoru u zagrebačkom naselju Jarun, istak-nuti kako je Knjižnica sve ovo vrijeme jedin-stven kulturni prostor na ovom području.

A Knjižnicu je ovaj dio zagrebačke Treš-njevke dobio razvojem mreže narodnih knji-žnica 80-ih godina prošloga stoljeća, što je financirao grad Zagreb i USIZ kulture, te zahvaljujući velikom entuzijazmu vizionara naše struke - ondašnje rukovoditeljice treš-njevačke mreže knjižnica gospođe Milice Radovinović i direktorice KGZ-a gospođe Vere Mudri Škunca. Usluge Knjižnice okre-nute su specifičnim zahtjevima korisnika – stanovnika ovog područja, na kojem danas obitava oko 200 000 stanovnika (prema poda-cima iz Popisa stanovništva 1991.: 127 018 stanovnika). Sam taj broj stanovnika upućuje na to da je Jarun sa širom okolicom postao atraktivno naselje i da interes za izgradnju i novo doseljavanje stalno raste.

Pripremni dio u vezi s realizacijom tj. ot-vorenjem nove knjižnice potrajao je dulje vrijeme. U postupnim se fazama opremao prostor po standardima za narodne knjižnice, uz uobičajeno oskudne materijalne resurse, te formirao fond. Projekt unutarnjeg, vrlo fun-kcionalnog komponibilnog uređenja izradila je jedna slovenska tvrtka, a treba istaknuti da je prostor opremljen vrlo kvalitetno, s cen-tralnim manipulativnim pultom za cirkulaciju građe, koja je naknadno kompjutorizirana, a ostvareno je i načelo slobodnog pristupa fon-du. Time je Knjižnica dobila svoj prepoznat-ljiv plavi vizualni identitet i šarm te je svojih 426 m2 prostora (od čega je 376 m2 namije-njeno korisnicima, a 50 m2 djelatnicima) is-punila kvalitetnim sadržajima i uslugama.

Usluge Knjižnice profilirane su te se reali-ziraju prema potrebama korisnika i članova u Odjelu za odrasle s čitaonicom i priručnom zbirkom, s mogućnošću svakodnevne upora-be brojnih časopisa i novina, u galerijskom

prostoru tj. izlozima Knjižnice, Odjelu za djecu te dvorani u suterenu koja služi za prigodne programe ali i kao spremište knjiga. Prostranost dječjeg odjela omogućava odvo-jenost prostora za predškolce od dijela knjiž-nice namijenjenog djeci školskog uzrasta, s čitaonicom i stolovima za studijski rad te 4 računala, od kojih 2 imaju pristup internetu.

Knjižni fond danas obuhvaća oko 22 370 knjiga, uz kontinuirane otpise i provedenu reviziju fonda od 2004. do 2006. godine. U 2007. godini zabilježeno je 6 998 aktivnih članova.

Uz svakodnevnu redovitu djelatnost veza-nu uz posudbu knjiga organiziraju se mnogo-brojne kulturno-propagandne i pedagoško-animatorske akcije s ciljem širenja kruga korisnika te promoviranja knjige i čitanja.

Upravo je taj dio rada iznimno prepoznat-ljiv našim korisnicima. Na taj način sudjelu-jemo u afirmaciji suvremene strategije narod-nih knjižnica kao mjesta obrazovanja koris-nika, bez obzira na njihova dobna, obrazovna ili interesna ograničenja, omogućavajući im ostvarenje njihova temeljnog demokratskog prava na slobodan pristup informacijama. To su zapravo i ishodišta temeljnih dokumenata naše struke (IFLA-in/UNESCOV Manifest za narodne knjižnice, 1994.; hrvatski Zakon o knjižnicama, 1997.; Standardi za narodne knjižnice, 1999.). Sve te postavke očekuju se i u novom zakonu o knjižnicama i knjižničar-stvu, koji je pred usvajanjem.

Možda je važno istaknuti da u svakodnev-nom radu polazimo i od nekoliko suvremenih postavki naše djelatnosti i društva u cjelini - od koncepta cjeloživotnog učenja i samoob-razovanja, od posebne osjetljivosti za korisni-ke treće životne dobi, od uvažavanja osoba s posebnim potrebama ili npr. od rada na raz-voju kompetencija najmlađih korisnika.

Sav naš dosadašnji stručni rad kao i naše ljudske kvalitete doprinose jednom iznim-nom ozračju koje prevladava u Knjižnici - atmosferi prijateljstva i podrške za naše čla-nove i korisnike. Svakodnevno se osvjedoču-jemo da je topla ljudska riječ njima prijeko potrebna i uvijek dobrodošla. To nas upućuje na zaključak koji se izriče i poznatim citatom da knjižnicu čine ljudi. Naš tim, koji konti-nuirano radi u istom sastavu već dvadesetak godina pod vodstvom koordinatorice Vesne


Škrlin, stoga predstavlja dobru osnovu i za budućnost.

Mnogobrojni najmlađi korisnici, mlade obitelji te iznimna obrazovanost naših koris-nika neke su specifičnosti naše knjižnice. Opstati u svijetu konkurencije i održati viso-ke standarde - za nas je velik izazov. Mislimo da to uz pomoć središnje trešnjevačke knjiž-nice, Knjižnice Tina Ujevića, te mrežu KGZ-a ne može biti sporno.

Naš dugogodišnji rad ne bi bio ostvaren bez stalnih suradnika - književnika, glumaca, likovnih umjetnika te dragih kolega i kolegi-ca, koji su se i odazvali ovoj našoj jubilarnoj proslavi te izrekli nekoliko prigodnih i duho-vitih riječi: gospodina G. Nuhanovića, gospo-dina Z. Stanzera, gospodina H. Čujića, gos-pođe N. Ritz, gospođe Davorke Bastić, rav-nateljice KGZ-a i gospođe Tee Grašić-

Kvesić, voditeljice trešnjevačkih knjižnica. Zahvaljujemo i našim umirovljenim kole-

gicama - gospođi Veri Drašković, gospođi Vjekici Habazin te gospođi Milici Radovino-vić, koja je svojom prisutnošću uveličala na-šu proslavu. Kao djelatnice s dugogodišnjim iskustvom ali i velikim elanom i entuzijaz-mom možemo samo obećati da će Knjižnica i dalje biti ugodno i funkcionalno mjesto sva-kodnevnog života i rada stanovnika i građana Jaruna.

SURADNJA KNJIŽNICE SLOBOŠTINA S DRUŠTVOM OSOBA S CEREBRALNOM I DJEČJOM PARALIZOM ZAGREB

Vanja Pavlovski([email protected]) KGZ - Knjižnica Sloboština

Preseljenjem u nove prostore (K. Zahrad-nika 8) otvorile su se veće mogućnosti surad-nje Knjižnice Sloboština s novim susjedima - Društvom osoba s cerebralnom i dječjom pa-ralizom (K. Zahradnika 12), i zbog blizine dvaju prostora ali i zbog povećane moguć-nosti mobilnosti u knjižnici u kojoj su odstra-njene građevinske prepreke za slabo pokretne osobe: pristup samoj knjižnici, lift, sanitarni čvor, dostupnije knjige na policama.

U dogovoru s tajnicom DOCIDIP-a gos-pođom Zvjezdanom Delić, dipl. soc. rad., i voditeljem izvaninstitucionalnih oblika skrbi gospodinom Dariom Karačićem, višim rad-nim terapeutom, dogovorili smo programske aktivnosti u radu s djecom i odraslim članovi-ma Društva. Tako je započela kontinuirana djelatnost koja je obuhvatila različita događa-nja i akcije koje su se odvijale u prostorima i Knjižnice Sloboština i Društva. Bilo je važno informirati sve članove, i odrasle i djecu, da je za njih u svim knjižnicama mreže Knjižni-ca grada Zagreba upis besplatan; tako smo mi dobili nove članove a oni zadovoljstvo i mo-

gućnost doći u knjižnicu birati knjige i služiti se ostalim knjižničnim uslugama.

Sudjelovala sam u radu s odraslim člano-vima, koje je gospodin D. Karačić podijelio u dvije radne grupe od 8-9 osoba. Izrađivali su razne ukrasne predmete: zdjele, boce, mara-me, svijeće, slike... Osim u kreativnim likov-nim radionicama, sudjelovala sam i u drugim vrstama aktivnosti: uređivali smo prostor li-kovnim uradcima, kuhali smo, odlazili po hranu, ja bih im čitala tijekom ručka... Pridru-žila sam se uvježbavanju scenske igre Mali princ Antoinea de Saint-Exuperyja (preradio i za scenu prilagodio D. Karačić); pripomogla u izradi kostima i šešira za tu predstavu koju su ovi uporni i kreativni ljudi puni elana po-nosno izvodili u raznim prigodama u Zagrebu i širom Lijepe naše. U Biltenu (lipanj 2008.) Društva osoba s cerebralnom i dječjom para-lizom zabilježeni su ti nastupi. Nakon dugog istraživanja, promišljanja i glasovanja članovi su se odlučili da će sljedeća predstava biti Petrica Kerempuh i spametni osel Dragutina Domjanića.


U prostorijama Knjižnice Sloboština pred-viđen je njihov nastup i promocija nove knji-ge članice Društva gospođe Zdenke Kirin.

Istovremeno je tekao rad s djecom; bile su to likovne radionice, listanje i čitanje knjiga, pričaonice, animacijske igre, društvene igre, sudjelovanje u njihovim terapijama...

5. svibnja obilježava se Nacionalni dan osoba s cerebralnom paralizom te je organi-ziran Dan otvorenih vrata. Priređena je izlož-ba radova članova DOCIDP-a u Knjižnici Sloboština, a druženje se odvijalo u prostori-ma naše knjižnice i u prostorima Društva.

Prvi dio počeo je u Knjižnici Sloboština gdje su gospođa Narcisa Potežica, voditeljica Knjižnica Novi Zagreb, i gospođa Zvjezdana Delić, tajnica DOCIDP-a, otvorile program pozdravnim govorom.

Okupila su se djeca iz DOCIDP-a (većina u kolicima), djeca iz vrtića Tratinčice i mladi članovi knjižnice. Tom druženju priključila su se djeca iz Osnovne škole Otok iz Sloboš-tine, sa svojom snimateljskom družinom, dje-ca iz Osnovne škole Fran Galović iz Dugava glazbom su, pjesmom i recitacijama ugodnim zvukovima ispunila dvoranu, dok je poseban pljesak zaslužila grupa djece (svi u kolicima) iz Centra za odgoj i obrazovanje Goljak svo-jim scenskim nastupom. Svi su nagrađeni gledanjem animiranog filma koji je interpreti-rao D. Karačić.

Drugi dio programa odvijao se u prostori-ma Društva gdje su nas dočekali odrasli čla-novi, njihovi roditelji, prijatelji i uzvanici. Taj dio otvorio je toplim riječima gradonačel-nik grada Zagreba gospodin Milan Bandić. I tu su djeca pjevala, recitirala, svirala, preds-tavljala i snimala, dok su stolovi prepuni hra-ne i sokova čekali da se veselo društvo okri-jepi jer je nakon toga počeo turnir u boćanju i

druge aktivnosti. Događanja toga dana popratile su svojim

člancima mnoge novine i televizijske postaje. Tijekom ljeta, po treći put, za mlade čla-

nove organizirana je Ljetna škola. Ove je go-dine taj posebni program pohađalo trinaestero djece. Ja sam redovito odlazila u Društvo gdje sam sa stručnim osobljem sudjelovala u njihovim igrama, vježbama, jelu, likovnim i literarnim aktivnostima. Bilo je zanimljivo vidjeti veselu povorku djece kako kolicima (svi smo gurali) idu u posjet Knjižnici Slobo-ština. Oni su nesputano i sretno razgledavali knjige.

U prostorima Knjižnice uvijek sam orga-nizirala čitanje priča po njihovu izboru. Kako bi mogli slobodno okretati stranice, uživati u tekstu i slikama, za njihove potrebe priredila sam dvije slikovnice - Macu Papučaricu i Tri praščića, jasno, u suradnji s polaznicima Lje-tne škole i stručnim suradnicima.

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi prihvatio je programske aktivnosti Društva osoba s cerebralnom i dječjom paralizom Za-greb i Knjižnice Sloboština pod nazivom Projekt uključivanja mladih s cerebralnom paralizom u lokalnu zajednicu.

I Knjižnica Sloboština i Društvo osoba s cerebralnom i dječjom paralizom uključili su se u projekt Knjižnica širom otvorenih vrata čija je koordinatorica projekta voditeljica Dječjeg odjela Gradske knjižnice gospođa Hela Čičko. U okviru tog projekta organizira-na je izložba likovnih radova djece s poteško-ćama u razvoju i mladih s invaliditetom. Prva izložba otvorena je tijekom Mjeseca hrvatske knjige a postavit će se u svim knjižnicama sudionicama projekta. Radove djece DO-CIDP-a izabrao je gospodin D. Karačić, a za Knjižnicu Sloboština izložbu je postavljala


4. MEĐUNARODNI STRUČNI SKUP KNJIŽNICA - SREDIŠTE ZNANJA I ZABAVE

Katja Matković Mikulčić ([email protected]) Gradska knjižnica Velika Gorica

U organizaciji Gradske knjižnice Ivana Gorana Kovačića iz Karlovca održan je 10. i 11. rujna 2008. dvodnevni skup posvećen ulozi knjižnica u međukulturnom dijalogu.

Dijalog među kulturama ili civilizacijama noviji su izrazi, no potreba za onim što oni označavaju mnogo je starija i o toj genezi govorio je dr. sc. Vjeran Katunarić , redoviti

profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofs-kog fakulteta u Zagrebu i uvodničar skupa. Interes za tu problematiku u Europi je poras-tao nakon ne tako davnih sukoba imig-rantskih zajednica i nacionalnih matica u ne-koliko europskih zemalja. U Hrvatskoj je tek u zadnje vrijeme prisutno promišljanje ove teme tako da je i ovaj stručni skup bio na tra-gu tih napora da se raspravi međukulturni dijalog i u našoj sredini.

Kako je Gradska knjižnica u Karlovcu matična knjižnica i za slovensku manjinu u Hrvatskoj, na ovaj stručni skup priključili su se i slovenski znanstvenici sa svojim iskus-tvima na ovu temu. Tako je dr. Mirjam Mil-harčić Hladnik održala zanimljivo predavanje o međukulturnom dijalogu i migracijama ko-je je rezultat proučavanja slovenskog iselja-vanja u Ameriku.

Načelnica Odjela za knjižničnu djelatnost u Upravi za knjigu i knjižnice Ministarstva kulture gospođa Ankica Janković istaknula je kako je kulturni pluralizam (estetski i multiet-nički) jedan od općih ciljeva hrvatske kultur-ne politike. U Hrvatskoj živi 21 nacionalna (i kulturna) manjina pa po tome spadamo u zemlju bogatu kulturnim različitostima.

Dr. sc. Silva Novljan je pokušala skupu, kojem su nazočili knjižničari iz različitih kra-jeva Hrvatske, objasniti koja je uloga knjižni-čara u međukulturnom dijalogu. Bez povezi-vanja i razmjene iskustava nema napretka. Tako je mr. sc. Žaneta Baršić-Schneider predstavila Portal Europske unije i Pojmov-nik Eurovoc koji svima olakšavaju poveziva-nje među narodima.

Domaćica skupa, ravnateljica knjižnice u Karlovcu, gđa. Frida Bišćan i Jadranka Matić Zupančić u svojem izlaganju pokušale su ukazati na dugogodišnju ulogu knjižnica u promicanju kulture, i vlastite i drugih naroda, čime se pridonosi upoznavanju i prepoznava-nju kulturnih raznolikosti.

Iskustvo iz Gradske knjižnice u Kopru o dijalogu Slovenaca, Talijana i Hrvata koji nastanjuju to područje prezentirali su gosp. Petar Štoka i Ivan Marković. Gospođa Ana Bogdanić iz riječke knjižnice predstavila je primjer dobre knjižnične prakse - proslavu Dana kulturne raznolikosti kroz primjer uk-ljučivanja romske zajednice u društvo.

Gosp. Drago Pirman, osnivač izložbe Mi-ni Bologna prikupio je impozantnu zbirku slikovnica iz svijeta i kroz posjete školama i vrtićima širi multikulturalni dija-log.Novootvorena šibenska knjižnica pruža brojne sadržaje svojim korisnicima, ali i broj-nim turistima iz zemalja diljem svijeta koji navraćaju u njezine prostore pa su o tim isku-stvima govorile Karmen Krnčević i Antonija Miše, dipl. knjižničarke. Magistrice Tilka Jamnik i Ida Mlakar govorile su o međukul-turnom dijalogu na omladinskom odjelu Knjižnice Oton Župančić iz Ljubljane. Hela Čičko, viši knjižničar iz Gradske knjižnice u Zagrebu, govorila je o dobroj suradnji knjiž-nice i veleposlanstava stranih zemalja koja se nalaze u Zagrebu, kada njihovi službenici i članovi obitelji čitaju ili pripovijedaju priče na svojim materinjim jezicima uz konsekuti-van prijevod na hrvatski jezik.

Sociolog kulture i sinolog iz Radovljice u Sloveniji, gosp. Andrej Jalen održao je iz-nimno zanimljivo predavanja o različitostima daleke Kine i svemu onome što je potrebno znati u trenutku kada kineski građani u veli-kom broju dolaze u Europu.

Projekt "Otključani globus" predstavila je dipl. knjižničarka Verena Tiblijaš iz Gradske knjižnice u Rijeci, a nastao je iz interakcije s korisnicima, točnije, roditeljima djece-članova koji su Rijeku izabrali za svoj drugi dom, a sa sobom iz svojih su zemalja donijeli duh drugih kultura i bogatstvo različitosti. Iskustva knjižnične djelatnosti za pripadnike mađarske narodnosti u Sloveniji iznijela je gđa. Žužana Žoldoš. Poštujući kulturne razli-čitosti stvaramo zajedničku europsku baštinu - bio je moto izlaganja dipl. knjižničarki iz Siska Snježane Šnajder i Dubravke Šurlan. Iznimno zanimljivo iskustvo o suradnji s Ro-mima u Sloveniji iznijela je knjižničarka Marta Strahinič iz Narodne knjižnice u Metli-ki.

Knjižničarke iz Vinkovaca govorile su o nizu projekata pod zajedničkim naslovom "Knjižnica korak bliže" čiji je cilj razvijanje međukulturnog dijaloga i to odmah te potrebe da baš knjižnice budu pokretači aktivnosti na tu temu. Da bez obrazovanja mladih i usađa-vanja svih pozitivnih vrednota i prednosti koje donosi multikulturalnost nema buduć-


nosti, bilo je završno predavanje Liane Klači-na iz Slovenije i na neki način moto nama knjižničarima da nam je to trajni zadatak.

Dva iznimno stručna dana koja nam je pružio ovaj skup u Karlovcu, s nizom koris-

nih primjera iz prakse, ugodnim druženjima s domaćinima i gostima, primjer je kako se rade stručni skupovi. Sve čestitke i zahvala organizatorima.


6. SAVJETOVANJE ZA NARODNE KNJIŽNICE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Božica Dragaš Matijević ([email protected]) KGZ - Knjižnica Marina Držića

Ovogodišnje, šesto po redu, Savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj održano je 1. listopada u Puli u hotelu Histria, kao predskup 36. skupštini Hrvatskoga knjiž-ničarskog društva, a u organizaciji Nacional-ne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u surad-nji s Gradskom knjižnicom i čitaonicom Pula te Sekcijom za narodne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva. Ne samo mjestom i vremenom nego je i tematski Savjetovanje bilo povezano s ovogodišnjom Skupštinom - tema su Skupštine bile usluge, a tema Savje-tovanja Knjižnične usluge za korisnike treće životne dobi.

Skupu su se u ime organizatora i suorgani-zatora pozdravnom i uvodnom riječju obratili gospođa Nela Načinović, ravnateljica Grads-ke knjižnice i čitaonice Pula, gospodin Tiho-mil Maštrović, glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te gospođa Zdenka Sviben, predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva, a otvorenim ga je proglasio gospodin Čedomir Višnjić, ravna-telj Uprave za knjigu i knjižnice u Ministar-stvu kulture. Skupu su prisustvovali i gospo-đa Ankica Janković, načelnica Odjela za knji-žnice Ministarstva kulture i gospođa Davorka Bastić, predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća.

Ukupno su registrirana 172 sudionika. U uvodnom izlaganju gospođa Nela Nači-

nović, ravnateljica Gradske knjižnice i čitao-nice Pula, govorila je o stanju narodnih knjiž-nica u istarskoj županiji te željenim i mogu-ćim pravcima razvoja knjižnične djelatnosti u Istri. Sudionici su se zatim pozvanim preda-vanjem gospodina Allana M. Kleimena, po-moćnika ravnatelja američke knjižnice Old

Bridge Public Library, New Jersey, upoznali s jednim od inozemnih iskustava u radu s korisnicima treće životne dobi – predočena je mogućnost uređenja zasebnog prostora unutar knjižnice namijenjenog “srednjoj generaciji, starijima i njihovim obiteljima” te su objaš-njene prednosti koje takvo uređenje ima pri realizaciji njima namijenjenih programa i usluga.

Hrvatska knjižnična iskustva u radu s ko-risnicima treće životne dobi tematizirana su u 10 izlaganja, a izlagači su došli iz ukupno šest županija (Grad Zagreb, Koprivničko-križevačka županija, Osječko-baranjska župa-nija, Primorsko-goranska županija, Splitsko-dalmatinska županija i Šibensko-kninska žu-panija).

Premda su osobe treće životne dobi oduvi-jek brojna korisnička skupina u narodnim knjižnicama i premda mnoge knjižnice već desetljećima njeguju raznovrsne oblike surad-nje s ustanovama koje se skrbe o starijima i nemoćnima (što je oprimjereno i izlaganjem Dvadesetogodišnjica suradnje Knjižnice Novi Zagreb s Domom za starije i nemoćne osobe “Sveta Ana”) - tek se odnedavno počela pri-davati veća pozornost osmišljavanju i provo-đenju edukativno-kreativnih usluga namije-njenih upravo korisnicima treće životne dobi.

Na osnovi iznesenoga u izlaganjima može se zaključiti da su u našim knjižnicama najza-stupljenije dvije vrste programa za starije osobe: računalne i internetske radionice te kreativne likovne radionice. Sudionici skupa upoznali su se s načinima na koje se takve aktivnosti provode u Gradskoj knjižnici “Franjo Marković” Križevci, Gradskoj i sve-učilišnoj knjižnici Osijek, Gradskoj knjižnici

“Juraj Šižgorić” Šibenik te u Knjižnicama grada Zagreba - Knjižnici Savica, ogranku Knjižnice Marina Držića. U Knjižnici Savica Sat informatičke pismenosti i Slikosat (likovna radionica) programi su koji se konti-nuirano provode već petu godinu, a kao pose-bnost se ističe činjenica da navedenu infor-matičku radionicu za treću životnu dob vo-lonterski vodi dr. sc. Vesna Turčin, samostal-na knjižničarska savjetnica u mirovini.

Na temelju diskusije, na kraju Savjetova-nja doneseni su sljedeći zaključci:

1. Knjižnični prostori i programi za korisnike treće životne dobi nisu dostatni u našoj sredini i valja im posvetiti više pozornosti, jer je gra-đana treće životne dobi sve više.

2. Nedostaju čitaonice i socijalno ugo-dni prostori za prirodnu integraciju u knjižnice korisnika treće životne dobi.

3. Programe valja osmisliti ne samo ciljano za korisnike treće životne dobi već i za tzv. međugeneracijsku integraciju u okviru cjeloživotnog učenja.

4. Potrebno je tehnički opremiti knjiž-nice za osobe s posebnim potreba-ma, primjerice nabaviti knjige u uvećanom tisku, povećala za čita-nje, zvučne knjige i sl.

5. Kod donošenja novog Zakona za knjižnice i posebno kod noveliranja Standarda za narodne knjižnice kao podzakonskih akata, valjalo bi uni-

jeti i popisati prethodno navedeno. 6. Potrebno je proširiti suradnju s do-

movima i udrugama umirovljenika putem zajedničkih programa i sura-dnje u nabavi novih knjiga za njiho-ve knjižnice ili stacionare.

7. Međuknjižnična programska surad-nja je nužna radi okupljanja i mogu-ćnosti razmijene kvalitetnih progra-ma (primjerice kao što to već posto-ji u radu s djecom i mladima).

8. Gost-predavač iz SAD-a Allana M. Kleimana (vodeći stručnjak u Sje-vernoj Americi za knjižnične usluge za korisnike treće životne dobi), preporučio nam je da prevedemo na hrvatski jezik i implementiramo, prilagođeno nacionalnim potreba-ma, u svakodnevni rad knjižnica Smjernice za knjižnične i informa-cijske usluge za starije osobe (Guidelines for Library and Infor-mation Services to Older Adults) koje je odobrilo i objavilo Američ-ko knjižničarsko društvo u lipnju 2008.


12. SEMINAR ARHIVI, KNJIŽNICE, MUZEJI

Danijela Getliher ([email protected]) Karolina Holub ([email protected]) Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Ovogodišnji, 12. seminar Arhivi, knjižni-ce, muzeji - mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture održan je od 26. do 28. studenoga u Poreču, a tema mu je bila dostupnost i dugoročno očuvanje digitalnih sadržaja. Glavna tema razrađena je kroz tri podteme: odabir i digitalna zaštita; pouzdani digitalni repozitoriji; standardi, smjernice, primjeri iz prakse.

Organizatori su ovogodišnjega skupa Hr-vatsko muzejsko društvo, Hrvatsko knjižni-čarsko društvo i Hrvatsko arhivističko druš-tvo, a suorganizatori Odsjek za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Odjel za knjižničarstvo Sveučilišta u Zadru, Hrvatski državni arhiv, Nacionalna i sveučili-šna knjižnica i Muzejski dokumentacijski centar.

Održana su 22 izlaganja i 4 radionice te predstavljeno 6 izlaganja na posterima. Semi-nar je počeo teorijskim izlaganjima Gorana Zlodija s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu o promjeni paradigme i uloge medija u digitalnom okru-ženju te Damira Hasenaya i Maje Krtalić s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofs-kog fakulteta u Osijeku o različitim aspekti-ma u očuvanju i dostupnosti informacija. So-fija Klarin iz Nacionalne i sveučilišne knjiž-nice u Zagrebu svojim je izlaganjem o trajnoj pohrani sadržaja zastarjelih digitalnih prije-nosnih medija iznijela zanimljive podatke o prvoj elektroničkog građi i njezinoj proble-matici te je tako tematski povezala teorijska izlaganja ovog AKM-a s onima iz prakse. Njezina kolegica Tanja Buzina u izlaganju naslovljenom Odabir i zaštita mrežne građe: status i aktivnosti arhiviranja weba kod čla-nica IIPC konzorcija dala je niz zanimljivih statističkih podataka o institucijama koje se bave arhiviranjem weba, osoblju uključenom u arhiviranje weba, kriterijima za selekciju, alatima, pravnoj regulativi itd. Zoran Svrtan iz Muzeja za umjetnost i obrt svojim je izla-ganjem Repozitorij – imamo li ga i što učiniti da bismo ga imali (i nakon kvara opreme) upozorio na osjetljivost digitalne građe, ali i ponudio razne mogućnosti zaštite sadržaja kao i same građe te postavio tri važna pitanja vezana za repozitorije: trebaju li nam, imamo li ih i što treba činiti. Karolina Holub zajedno sa svojim kolegicama iz Nacionalne i sveuči-lišne knjižnice Sonjom Pigac Ljubi i Inge Rudomino te kolegom Draženkom Celjakom iz Srca predstavila je rezultate istraživanja o pouzdanosti Digitalnog arhiva hrvatskih mre-žnih publikacija vrednujući ga prema kriteri-jima dokumenta Trustworthy repositories audit & certificaton: criteria and checklist, version 1.0., koji daje najbolji pregled teorije i prakse pouzdanog repozitorija.

Prvi dan predstavljena su i izlaganja na posterima. Vesna Dakić iz Tehničkog muzeja u Zagrebu predstavila je stvaranje, organiza-ciju i pohranjivanje muzejske dokumentacije u Tehničkom muzeju. Karmen Krnčević i Antonija Miše iz Gradske knjižnice „Juraj Šižgorić“ u Šibeniku na posteru su prikazale prijedlog digitalizacije starih novina iz Zavi-čajne zbirke Sibenicensia u Gradskoj knjižni-ci „Juraj Šižgorić“ Šibenik, dok je Lobel Machala iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu predstavio međunarodno priznanje hrvatskoga jezika. Tatjana Mihalić, također iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice, posterom nam je predočila organizaciju znanja na prim-jerima tematskih mapa i glazbe, a njezina kolegica Mira Miletić Drder analizu sučelja portala digitaliziranih kartografskih zbirki. Zajednički pothvat knjižnica pravnih fakulte-ta u Osijeku i Rijeci u otkrivanju stare građe s kraja XIX. i prve polovine XX. st. pod nazi-vom Joint Venture PFOs i PFRi predstavile su Blanka Salatić iz Knjižnice Pravnog fakul-teta u Osijeku i Dejana Golenko iz Knjižnica Pravnog fakulteta u Rijeci.

U poslijepodnevnim satima održane su dvije radionice - Restauratorsko-konzervatorska radionica pod vodstvom Go-rana Budije i Knjižnična, arhivska i muzejska građa u nedomicilnim ustanovama: status, obrada, pohrana i zaštita (voditeljice Tinka Katić, Božica Anić, Vlatka Lemić, Markita Franulić i Dubravka Osrečki). Drugi dan za-počeo je izlaganjem o važnosti planiranja procesa dugoročnog očuvanja e-gradiva Hr-voja Stančića s Filozofskog fakulteta Sveuči-lišta u Zagrebu, Odsjeka za informacijske znanosti. Sljedeće predavanje održao je Arian Rajh iz Agencije za lijekove i medicinske proizvode u Zagrebu, predstavivši integraciju digitaliziranog i digitalnog gradiva u jedin-stven arhiv elektroničkih zapisa. O problema-tici trajne pohrane znanstvenih radova s nag-laskom na probleme vezane uz e-znanosti govorio je Radovan Vrana s Odsjeka za in-formacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Slijedio je blok od tri predavanja posvećen standardima i normama. Vjerni gost ovog skupa Gordon Dunsire s University of Strathclyde na zanimljiv nam je način približio RDF (Resource description framework) i RDA (Resource descripiton and


access). Kolegice iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Breza Šalamon Cindori u suautor-stvu s Jasenkom Zajec i Ivanom Marinković Zenić, predstavile su novo izdanje normi ISO 2108: Informacija i dokumentacija Međuna-rodni standardni knjižni broj (ISBN) i ISO 10957: Informacije idokumentacija – Među-narodni standardni broj muzikalija (ISMN), dok su Renata Petrušić i Danijela Getliher predstavile novo izdanje ISO 3297:2007 In-formacije i dokumentacija Međunarodni standardni broj serijske publikacije i uvođe-nje nove funkcije ISSN-a – ISSN-L. U drugom dijelu dana slijedilo je predavanje Axela Er-merta iz Institut fur Museumsforschung - Sta-atliche Museen, Berlin, o rječnicima u muze-jima.

Nakon toga slijedile su radionice: Pouzda-ni digitalni repozitoriji: kriteriji i popis poslo-va (voditeljice Mirna Willer i Tanja Buzina) te Nematerijalna baština i znamenite ličnosti: izazovi prezentacije i interpretacije, prostori komunikacije, korisnici, održivost (voditelji Vlatka Klarić i Želimir Laszlo). Na kraju dru-goga dana 11. zbornik AKM-a predstavili su Mirna Willer i Želimir Laszlo.

Posljednji dan seminara započeo je izlaga-njem Ane Barbarić s Odsjeka za informacij-ske znanosti Filozofskoga fakulteta u Zagre-bu o praktičnoj primjeni modela FRBR. Usli-jedilo je izlaganje kolegica iz HIDRA-e Ta-mare Didak-Prekpalaj i Tamare Horvat o pro-blemima na koje nailaze prilikom odabira dokumenata za pohranu u web-arhiv DA-MIR, a na kraju prvoga dijela Ivana Hebrang Grgić s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu predstavila je svoje istraživanje o citatnom utjecaju hr-vatskih otvoreno dostupnih znanstvenih čla-naka u bazi Journal Citation Reports. S ne-materijalnom građom i njezinom zaštitom

upoznala nas je Mirela Hrovatin iz Ministar-stva kulture RH. Jozo Ivanović iz Hrvatskoga državnog arhiva i Dunja Seiter Šverko iz Mi-nistarstva kulture RH govorili su o portalu „Hrvatska kulturna baština“. Posljednji dio ovogodišnjeg AKM-a započeli su Irena Kra-ljević iz Arheološkoga muzeja u Puli i Goran Zlodi s Odsjeka za muzeologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, upoznavši nas s iskustvi-ma dobivenim tijekom provedbe projekta digitalizacije u Arheološkom muzeju Istre u Puli. S najnovijim projektom KGZ-a, Osvijet-limo dio svoga nasljeđa: Zagreb na pragu modernoga doba, upoznale su nas kolegice iz Knjižnica grada Zagreba Alemka Belan-Simić i Vikica Semenski te Kristijan Crnko-vić iz tvrtke ArhivPRO. Na samom kraju Že-limir Laszlo iz Muzejskoga dokumentacij-skog centra u Zagrebu govorio je o Projektu Šenoa, od početne ideje do njegova odbijanja.

U subotu smo imali priliku uživati u tradi-cionalnom izletu i dobroj kuhinji. Ovogodiš-nja je tema izleta bila Kastavska gospoština. Posjetili smo Moščenice, Opatiju, Kastav i Veprinac te na kraju uživali u istarskim deli-cijama na samome vrhu Učke.

Sažeci izlaganja i sama izlaganja dostupni su u Powerpointu na mrežnim stranicama Seminara:

http://public.carnet.hr/akm/index.html


36. SKUPŠTINA HKD-a

Jelica Leščić ([email protected]) Nacionalna i sveučilišna knjižnica

36. skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva održana je od 1. do 4. listopada 2008. godine u Puli - tema Skupštine bila je

[email protected]. Prvoga je dana održano 6. savjetovanje za

narodne knjižnice Usluge za 3. dob u organi-zaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice, HKD-a i Gradske knjižnice Pula.

Održane su konstituirajuće sjednice Struč-noga i Nadzornoga odbora HKD-a.

Sljedećeg je dana otvorena skupština Hr-vatskoga knjižničarskog društva - poslije pri-jave sudionika, verifikacije delegata i poz-dravnih govora, održana .je skupina izlaganja pod zajedničkom temom Istraživanje usluga i njihov utjecaj na planiranje i organizaciju u knjižnicama – uvodno izlaganje održala je dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić. Slijedila su izla-ganja na temu Podučavanje korisnika za kori-štenje knjižničnih usluga: izvori, pomagala…

Istoga je dana poslije podne dr. sc. Josip Stipanov govorio o obilježavanju 100. obljet-nice rođenja Matka Rojnića, a mr. sc. Tinka Katić o 50 godišta Vjesnika bibliotekara Hr-vatske.

Izvještajna i izborna skupština HKD-a odvijala se tijekom poslijepodneva – održana je osnivačka sjednica Glavnoga odbora i Stručnoga odbora HKD-a, a potvrđeni su čla-novi ostalih stručnih tijela Društva. Tijekom Skupštine proglašeni su dobitnici Kukuljevi-ćeve povelje (mr. sc. Tinka Katić, Ilija Pejić, dr. sc. Ivanka Stričević) i Nagrade Eva Vero-na (Evgenija Arh, mr. sc. Martina Dragija-Ivanović, Dunja Holcer, mr. sc. Maja Krtalić te Franjo Pehar).

Održane su i radionice Web 2.0 i knjižnice

te Asertivni knjižničar, panel-rasprava Strate-gija javnog zagovaranja knjižnica i okrugli stol Zaštita osobnih podataka korisnika – uvodno izlaganje održala je dr. sc. Aleksan-dra Horvat.

Trećega dana održan je okrugli stol na temu Nove usluge u knjižnicama – pogled dobitnika Nagrade Eva Verona, a zatim pos-terska izlaganja. Slijedila su izlaganja pod temom Razvoj i dostupnost usluga korisnici-ma u različitim vrstama knjižnica: primjeri dobre prakse – uvodno izlaganje održao je gost iz SAD-a Allan Kleiman, pomoćnik rav-natelja Old Bridge Public Library, N.J.

U poslijepodnevnom dijelu održana su izlaganja na temu Dostupnost elektroničkih izvora u knjižnicama, a skup je završio izvje-šćima moderatora pojedinih podtema skupa, izvješćem s izbornoga dijela Skupštine i zak-ljučcima Skupštine.

Subotu, 4. listopada, dio sudionika Skupštine proveo je na stručnom izletu po Brijunima.

Više podataka o Skupštini dostupno je na mrežnim stranicama Društva

www.hkdrustvo.hr.

74. SKUPŠTINA I KONGRES IFLA-e

Dunja Marija Gabriel ([email protected]) Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Svjetski knjižničarski i informacijski kon-gres i 74. konferencija IFLA-e održana je u gradu Québecu na sjeveru Kanade 10.-14.

kolovoza 2008., pod nazivom „Knjižnice bez granica: usmjeravanje prema globalnom razu-mijevanju“.

U razdoblju od 9. do 15. kolovoza 2008. sudjelovala sam kao član Zagrebačkoga knji-žničarskog društva na knjižničarskom kon-gresu i IFLA-inoj godišnjoj konferenciji u Québecu. Predstavnica sam Hrvatskoga knji-žničarskog društva i redovni član (s pravom glasa) u IFLA-inoj Komisiji za knjižnice za osobe s posebnim potrebama (Section LSDP - Libraries Serving Disadvantaged Persons). Tijekom odvijanja IFLA-ine konferencije u Québecu prisustvovala sam: a) sastancima članova Stalnog odbora IFLA-ine Komisije 9. i 15. kolovoza 2008., b) zajedničkom sastan-ku s članovima IFLA-ine Komisije za knjiž-nice za slijepe (LBS – Libraries for the Blind Section) 13. kolovoza 2008. i c) stručnom


programu u organizaciji članova IFLA-ine Komisije za knjižnice za osobe s posebnim potrebama koji se odvijao 10. i 11. kolovoza 2008. u okviru tematskog dijela IFLA-ine konferencije.

Izvještaj s knjižničarskog kongresa Na sastancima IFLA-ine Komisije za knji-

žnice za osobe s posebnim potrebama ras-pravljalo se o promjenama u organizacijskoj strukturi IFLA-inih sekcija i komisija. Prema novom ustroju, stručni rad u IFLA-i organizi-ran je sada u 5 sekcija (umjesto dosadašnjih 7 sekcija). Dosadašnja organizacija u okviru Sekcije za knjižnice koje služe široj javnosti (Division III: Libraries Serving the General Public) promijenjena je i sada se Komisija za knjižnice za osobe s posebnim potrebama nalazi u Sekciji III: Knjižnične usluge (Division III: Library Services), a Komisija za knjižnice za slijepe nalazi se u Sekciji I: Tipovi knjižnica (Division I: Library Types). Nova organizacija ne bi trebala predstavljati prepreku za suradnju Komisije za knjižnice za osobe s posebnim potrebama i Komisije za knjižnice za slijepe u dogovaranju i organizi-ranju zajedničkih polugodišnjih i godišnjih sastanaka te tematskih predavanja na IFLA-inim konferencijama ili predkonferencijama.

Predstavljeno je djelovanje Komisije u izdavaštvu i objavljivanju smjernica za knjiž-nične usluge za osobe s posebnim potrebama. Predstavljen je novi popis prijevoda smjerni-ca na pet IFLA-inih službenih jezika kao i na ostale jezike. Ažurirani popis prijevoda Smjernica i linkova za elektronička izdanja bit će poslan za objavljivanje na IFLA-inoj mrežnoj stranici. Također je predstavljen no-vi dizajn i izmijenjeni tekst promotivnog ma-terijala o djelovanju Komisije u obliku brošu-re. Donesen je prijedlog promijene dosadaš-njeg (neprimjerenog i zastarjelog) naziva Ko-misije. Prijedlog sadrži tri varijante novog imena Komisije koji će biti poslan Upravnom odboru IFLA-e: a) Inclusive and Accessible Library Services b) Library Services to Peop-le with Special Needs c) Library Services to Disadvantaged People. Prijedlog novog nazi-va Komisije pokriva šire područje djelovanja Komisije, što nije usamljeni slučaj jer primje-rice prijedlog novog naziva Komisije za knji-

žnice za slijepe glasi “Libraries Serving Per-sons with Print Disabilities.”

13. kolovoza 2008. održan je zajednički sastanak IFLA-ine Komisije za knjižnice za osobe s posebnim potrebama i IFLA-ine Ko-misije za knjižnice za slijepe. Dogovoreno je da po jedan predstavnik iz svake komisije bude kontakt osoba i prisustvuje polugodiš-njim i godišnjim sastancima obje komisije i da se kontakt osobi redovito šalju zapisnici, izvješća i glasila komisija, kako bi protok informacija bio što brži i lakši. Okvirno je dogovorena suradnja dviju komisija na orga-niziranju trodnevne predkonferencije u 2009. o boljim knjižničnim uslugama za osobe koje ne mogu koristiti standardni tisak kroz par-tnerstva s nakladnicima i narodnim knjižnica-ma (Better Library Services for Print-Disabled People Through Partnerships with Publishers and Public Libraries). Predkonfe-rencija se planira održati od 18. do 19. kolo-voza 2009. u Mechlenu (Belgija) i 20. kolo-voza 2009. u Maastrichtu (Nizozemska). Čla-novi Komisije za knjižnice za osobe s poseb-nim potrebama zaduženi su za promoviranje predkonferencije i predlaganje predavača ili nakladnika za jednu prezentaciju u nacrtu programa za predkonferenciju. Članovi Komisije načelno su se dogovorili

o programu za 75. konferenciju IFLA-e 2009. u Milanu (23.-27. kolovoza 2009.) na temu Libraries create futures: Building on Cultu-ral Heritage. Komisija za knjižnice za slijepe planira obraditi temu o brajici, a Komisija za knjižnice za osobe s posebnim potrebama planira obraditi temu o građi laganoj za čita-nje (uz promociju novog izdanja Smjernica za građu laganu za čitanje) za osobe koje ne mogu koristiti standardni tisak (Print Disab-led and Easy to Read Guidelines). Komisija za knjižnice za osobe s posebnim potrebama planira na konferenciji u Milanu održati sa-mostalni tematski blok predavanja o čitatelj-skim programima i programima opismenjava-nja u kaznenim ustanovama (Reading/Literacy Programs in Prisons and Jails). Na-čelno je dogovoren program za 76. konferen-ciju IFLA-e u kolovozu 2010. u Brisbaneu u Australiji na temu Engaging, Embracing, Empowering. Na konferenciji u Australiji Komisija planira obraditi temu knjižničnih usluga za osobe s mentalnim poteškoćama,


teškoćama u učenju i intelektualnim poteško-ćama u suradnji s Komisijom za knjižnica za slijepe i Komisijom za narodne knjižnice.

Sudjelovala sam u stručnom programu IFLA-ine konferencije u Québecu kojeg su organizirali članovi IFLA-ine Komisije za knjižnice za osobe s posebnim potrebama.

Prvi dan (10. kolovoza 2009.) održan je tematski dio predavanja o knjižničnim uslu-gama za osobe srednje i treće životne dobi (The world is greying: model library prog-rams serving Baby Boomers and older adults). Predstavljena su tri predavanja koja su izazvala veliki interes sudionika konferen-cije, a dvorana je bila pretijesna da primi sve zainteresirane. Allan M. Kleiman iz Old Brid-ge Public Library u New Jerseyu govorio je na temu Senior spaces: the library place for baby boomers, older adults and their families i predstavio je izlaganje Christine Pottie iz Kanade (koja zbog otkazivanja leta nije pri-sustvovala IFLA-inoj konferenciji) na temu Hanging out in the library – old school. Tre-će izlaganje imao je Ian Stringer iz Ujedinje-nog Kraljevstva koji je govorio na temu Downloads by the busloads - the way forward for talking books.

Drugi dan (11. kolovoza 2009.) odvijala su se predavanja o primjerima iz prakse i is-kustvima na projektima digitalizacije građe i njezine dostupnosti osobama s posebnim pot-rebama korištenjem informacijske tehnologi-je kao pomoć u čitanju i učenju na daljinu (Going beyond borders – new ways of using ICT to enable greater access to all persons). Održana su tri predavanja. Monique Pujol iz Ministarstva kulture i komunikacija u Parizu (Francuska) održala je izlaganje E-reading for Disabled Persons: The French Digital Library for the Disabled (BnH), a članovi Komisije predložili su da se rad objavi u gla-silu IFLA Journal. Claudie Guerin iz Bolnič-ke knjižnice Hopitaux de Paris (Francuska) izlagala je na temu Reading in hospitals and ICT, a Margaret Forrest iz Knjižnice University of Edinburgh (Škotska) na temu E-learning to support the development of disability awareness skills: a case study. Isti dan odvijala su se predavanja u okviru te-matskog bloka u organizaciji Komisije za knjižnice za slijepe na temu dizajniranja mre-

žnih stranica, prezentacija na skupovima i tiskanog materijala tako da bude dostupan osobama s poteškoćama u čitanju standar-dnog tiska (Achieve more through design for all: how to make your website, buildings, presentations and print materials more ac-cessible to print disabled people). Održana su četiri predavanja. Jon Hardisty iz RNIB (Royal National Institute of Blind People) National Library Services u Stockportu (UK) imao je izlaganje Designing your library's printed materials for accessibility, Jenny Craven iz Manchester Metropolitan University (UK) izlagala je na temu Web accessibility, Penny Hartin iz World Blind Union u Torontu (Kanada) govorila je na te-mu Making presentations accessible to blind and low vision participants, a Lesley McDo-nald iz Canadian National Institute for the Blind u Torontu održala je izlaganje pod na-zivom A building with vision. Zaključeno je da su ova predavanja bila od izuzetne važnos-ti i koristi za članove Komisije za knjižnice za osobe s posebnim potrebama i da preds-tavljaju značajan doprinos daljnjoj suradnji s Komisijom za knjižnice za slijepe.

Boravak u Québecu

Slobodno vrijeme koje mi je preostalo

nakon ispunjavanja radnih obaveza u okviru IFLA-ine konferencije, iskoristila sam za upoznavanje povijesti grada i pokrajine Québec, njihove kulture i običaja.

Saznala sam da na području provincije Québec (prve francuske kolonije u Sjevernoj Americi) živi oko 7 milijuna stanovnika od kojih 95 posto govori francuskim jezikom. Nekada, dok je provincija bila britanska kolo-nija, 50 posto stanovništva služilo se engles-kim jezikom sve do 1960. Provincija Québec


često je kroz povijest bila poprište sukoba i prosvjeda protiv britanskog utjecaja i proten-statizma. Québec se oduvijek želio odvojiti od Kanade, da bi danas pod posebnim uvjeti-ma zadržao svoju autonomiju. Iako turistički orijentirani, s najviše posjetitelja iz SAD-a, danas stanovnici Québeca nerado govore en-gleskim jezikom.

Prosječna godišnja količina snijega je oko pet metara i, dok nisu usavršili sistem čišće-nja, stanovnici Québeca često tijekom zim-skih dana nisu mogli izlaziti iz kuća. Školo-vanje je obvezno od 1940., a od 1943. i žene imaju pravo glasa i školovanja. Danas žene isključivo zadržavaju svoja prezimena prili-kom sklapanja braka, a djeca imaju moguć-nost izbora, hoće li imati očevo ili majčino prezime. U cijeloj Kanadi, pa tako i u Québecu, proizvode se sirupi i čajevi od sup-strata javorovog drveta i šećera, prema recep-turi koju baštine od Indijanaca. Javorov sirup je vrlo sladak i zasitan, ali je toliko zdrav da ga mogu koristiti i dijabetičari.

Grad Québec smješten je na ušću rijeke St. Lawrence, u istoimenoj i najstarijoj ka-nadskoj provinciji Québec. Grad nije velik, ima oko 700.000 tisuća stanovnika i preds-tavlja jedno od rijetkih mjesta na drugoj stra-ni Atlantskog oceana u kojem se osjeća istin-ski europski duh. Ove godine Grad Québec slavi 400. obljetnicu postojanja i stoga su sudionici IFLA-ine konferencije (njih oko 4.000) imali jedinstvenu priliku vidjeti grad u punom sjaju. Grad je bio ukrašen cvijećem i zastavama, ponosni građani šetali su gradom u kostimima iz francuske povijesti ili su na ulici predstavljali stare zanate, u staroj luci su se prikazivali različiti filmovi i instalacije, a na trgovima i u muzejima u gradu brojne predstave i izložbe. Tko god je prošetao zidi-nama staroga grada Québeca i uskim kame-nim ulicama, zastao u nekoj od brojnih malih umjetničkih galerija, osjetio miris francuskog konjaka i vina koji dopiru ulicom iz brojnih restorana, složit će se da je Québec jedno od najromantičnijih mjesta na svijetu.

Nedaleko od grada postoji još uvijek selo u kojem žive Indijanci, pod nazivom Village Hura. Selo nije indijanski rezervat, već mjes-to u kojem se način života Indijanaca po niče-mu ne razlikuje od ostatka Kanade, a svoju

tradiciju i korijene Indijanci štuju samo tije-kom većih proslava. Indijanci su dobili bes-platnu zemlju, ne plaćaju porez, imaju pravo glasovanja i besplatno školovanje. Navedene povlastice za Indijance vrijede samo u okviri-ma rezervata. Indijanci nemaju predstavnika u vladinim službenim institucijama, već se za njihova prava zalaže predstavnik kojeg sami biraju.

U neposrednoj blizini grada nalazi se vo-dopad Montmorency, za kojeg stanovnici Québeca ponosno ističu da je veći od slapova Niagare. Nasuprot njega smješten je otok Or-leans koji nosi ime po vojvodi od Orleansa. Otok se sastoji od pet sela u kojem većinom žive poljoprivrednici, a najveći dio otoka za-uzimaju golf tereni i vikendice dobrostojećih obitelji koje si mogu priuštiti skupe kuće i život na otoku. U trajnom će mi sjećanju os-tati brižno uređeni vrtovi, šareni trijemovi i kuće od kojih svaka ima drugačiju izražajnu boju krova, da se zimi kada padne gusti sni-jeg što lakše pronađe put do kuće.

Indijansko ljeto za vrijeme boravka u gra-du Québecu bilo je opojno i očaravajuće, ali njegovi stanovnici smatraju da je najljepši zimi, kada se temperatura spusti na minus 35 stupnjeva, zapadne snijeg i na površinu izađe poetski europski duh sjevernoameričkog gra-da.


Cijela 2008. godina u znaku je 500. obljet-nice najvećeg hrvatskog komediografa Mari-na Držića. Organizirane su brojne kulturne manifestacije i događanja, pa je u tom ozračju proveden i Nacionalni kviz za poticanje čita-nja koji više od deset godina zaredom organi-ziraju Knjižnice grada Zagreba, Hrvatski cen-tar za dječju knjigu (kolegica Ranka Javor), Odjel za djecu i mladež i pokrovitelji.

Nacionalni kviz za poticanje čitanja „U čast Marina Držića“ proveden je u 155 škol-skih i narodnih knjižnica, a u njemu je sudje-lovalo 804 učenika, uključujući i hrvatsku djecu iz Subotice.

Nakladnička kuća Profil International kao naš ovogodišnji pokrovitelj osigurala je nag-rade: glavnu (prvu), drugu i šest utješnih nag-rada.

Završna svečanost održana je u sklopu sajma knjiga Interliber, 12. studenoga 2008. u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma.

Kazališna skupina Negromanti (nekadašnji učenici V. gimnazije iz Zagreba), pod vodstvom profesorice Vesne Muhoberec, izvela je predstavu Play Dundo, prema kome-diji Dundo Maroje Marina Držića, što je uje-dno bio i poklon svim sudionicima kviza.

Nakon predstave javno su izvučene utješ-ne nagrade (knjige), druga nagrada (komplet od tri knjige) i glavna nagrada (komplet knji-ga novopokrenute biblioteke Novi profil lek-tire i multimedijski paket Šuma Striborova Bulaja naklade).

U sklopu sajma knjiga Interliber održan je

i niz kreativno-edukativnih radionica za djecu

i mlade pod nazivom „Marin Držić i njegovo doba“.

Knjižničari s odjelâ za djecu i mlade Knji-žnica grada Zagreba, u suradnji s osnovnim školama, tijekom četiri dana, od 12. do 14. studenoga 2008. godine, u Paviljonu VI., na štandu 15b, održali su dvanaest susreta s dje-com i mladima, na kojima je sudjelovalo 360 učenika.

Štand je bio vrlo lijepo i prigodno ukrašen likovnim radovima djece nastalim u dječjim odjelima Knjižnica grada Zagreba.

Svečano otvorenje i najava programa radi-onica započelo je u srijedu, 12. studenoga u 12 sati.

Nakon kratkog uvoda o renesansnoj odjeći i glazbi, Ansambl „Triola“ na centralnoj je pozornici izveo nekoliko renesansnih skladbi i time upotpunio prezentaciju multimedijske izložbe „O Držiću, po Držiću i od Držića, tek ponešto / Under construction“ koju su prire-dile Dubrovačke knjižnice, Narodna knjižni-ca Grad.

U radionici „Vidrina čitaonica“ učenik osmog razreda Osnovne škole Marina Držića iz Zagreba slušateljstvu je čitao ulomke Drži-ćevih komedija na izvornom dubrovačkom.

„Instant renesansa ili sve što niste znali o renesansi naučit ćete na brzinu“ radionica je koja se odvijala u tri koraka: kviz, predavanje i interakcija, igra asocijacija.

U četvrtak, 13. studenog održane su tri likovne i jedna novinarska radionica.

Djeca mlađeg školskog uzrasta modelirali su dražesne minijaturne cipelice renesansnog doba u kombiniranoj tehnici glinamol-karton (“Postolar Dunda Maroja“), izrađivali kazali-šne zavjese od kolaž papira („Kazališna zav-jesa“), a učenici sedmog razreda pod vod-stvom likovnog umjetnika Zdenka Bašića rekonstruirali su odjeću dubrovačkih gospođa i gospara Držićeva vremena („Odjeća rene-sansnog Dubrovnika“).

U novinarskoj radionici predstavljena je suradnja novinarske sekcije dječjeg odjela

O ZAVRŠNOJ SVEČANOSTI NACIONALNOG KVIZA ZA POTICANJE ČITANJA I KREATIVNIM RADIONICAMA

Natalija Dragoja([email protected]) KGZ - Gradska knjižnica



SAJAM KNJIGA U FRANKFURTU 2008.

Jelica Leščić ([email protected]) Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Najveći i najstariji europski sajam svjets-ke knjižne produkcije održan je ove godine od 15. do 19. listopada, a na otvorenju Sajma govorio je njemački ministar vanjskih poslo-va gosp. Frank-Walter Steinmeier koji je Sa-jam nazvao kulturnim mostom između razli-čitih kontinenata.

Tradicija zemlje-počasnoga gosta Sajma ustanovljena je 1976. godine - počasni gost ovogodišnjega sajma bila je Turska – na sve-čanosti otvaranja Sajma govorili su i turski predsjednik Abdulah Gul i književnik Orhan Pamuk, dobitnik Nobelove nagrade za knji-ževnost 2006. godine. Direktor Sajma Juer-gen Boos i predsjednik Njemačke udruge knjižara Gottfried Honnefelder govorili su o važnosti e-knjige i zaštiti intelektualnoga vla-sništva.

Sajam knjiga u Frankfurtu održava se od

1949. godine – ove je godine održana 60. sajamska priredba koja je okupila oko 7.000 izlagača iz više od 100 zemalja svijeta, a izlo-ženo je oko 400.000 naslova. Na Sajmu je sudjelovala i skupina izdavača iz Afrike, Azi-je, Južne Amerike i središnje i istočne Euro-pe koji su imali status pozvanih izlagača - njihovo je sudjelovanje bilo financijski pot-pomognuto od strane organizatora, a za njih je organiziran i dvodnevni seminar o Sajmu i o njemačkom tržištu knjige.

Sajam je namijenjen prvenstveno stručnoj javnosti – izdavačkoj industriji, agencijama koje se bave autorskim pravima i licencama, knjižarima, a građa izložena i/ili oglašena na Sajmu obuhvaća i tiskanu i elektroničku gra-đu, jer medij u kojemu je informacija pohra-njena više nije relevantan, pa je povijest Saj-ma ujedno i povijest izdavaštva i razvitka

Knjižnice Gajnice s Redakcijom dječjeg ob-razovnog programa Hrvatskog radija i emisi-jom Stigla je pošta te urednicom Majdom Makovec.

Mali novinari Knjižnice snimali su emisi-ju posvećenu Marinu Držiću.

Petak, 14. studenoga, prošao je u znaku dubrovačkog pomorstva. Nakon likovne radi-onice „Dubrovačka galija u minijaturi“, u kojoj su učenici Waldorfske škole izrađivali minijaturne dubrovačke galije 16. stoljeća, slijedila je edukativno-likovna radionica „Pomorstvo u doba Marina Držića“. Kroz razgovor i prezentaciju na računalu učenici su upoznali pomorstvo šesnaestog stoljeća, a nakon toga svoje su doživljaje brodova, po-morskih bitaka i trgovine izrazili crtežima u tehnici pastela.

U likovnoj radionici „Stari dubrovački nakit“ učenici sedmog razreda upoznati su s važnošću vještih dubrovačkih obrtnika zlata-ra, nakon čega su se i sami iskušali u obliko-vanju replika starinskih ogrlica iz okolice Dubrovnika.

Posljednje dvije radionice pod nazivom „Dubrovačke zidine“ održane su u petak i u subotu, 14. i 15. studenoga.

U radionicama kreativnog zidanja djeca su gradila prepoznatljive vizure dubrovačkih kula i zidina upotrebljavajući male cigle od terakote - didaktičku igračku Teifoc.

Našim vrlo raznolikim i dobro osmišlje-nim kreativno edukativnim radionicama i nastupom na Interliberu, kao i Nacionalnim kvizom za poticanje čitanja pokazali smo da smo itekako svjesni vrijednosti i važnosti Držićeva stvaralaštva.

Nama je Držić ono što je Englezima Sha-kespeare, a Francuzima Moliere i na tu činje-nicu smo itekako ponosni.

Vjerujemo da smo bar djelić njegova duha i stvaralaštva približili djeci i mladima na način na koji smo najbolje znali i umjeli.

informacijskih medija. Posljednja dva dana Sajam je bio otvoren širokoj javnosti – 18. listopada 2008. Sajam je posjetilo 78.218 posjetitelja, a to je najveći zabilježeni broj posjeta u povijesti Sajma.

Sajam nije samo izložba knjige kao robe i mjesto gdje će se prikupiti informacije o pos-lovanju s knjigom i drugim medijima, nego želi služiti međunarodnoj kulturnoj razmjeni mimo nacionalnih granica.

Hrvatski su nakladnici nastupili na Sajmu knjiga u Frankfurtu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Zajednice nakladnika i knjižara, a u znaku obljetnice – 500 godina od rođenja Marina Držića – tim je povodom na Sajmu predstavljena knjiga urednika aka-demika Luke Paljetka koja sadrži prijevode Dunda Maroja na 18 svjetskih jezika. Svoja obljetnička izdanja, kataloge izložbi i prinov-

ljenih knjiga predstavila je i Nacionalna i sveučilišna knjižnica iz Zagreba.

61. sajam knjiga u Frankfurtu bit će odr-žan od 14. do 18. listopada 2009. godine, a Kina će biti počasni gost – pripreme za slje-deći sajam već su u punome tijeku.


Glasilo Zagrebačkog knjižničarskog društva - ZKD · ga đanja, nacionalni kviz za poticanje...

Documents

Transcript of Glasilo Zagrebačkog knjižničarskog društva - ZKD · ga đanja, nacionalni kviz za poticanje...