2

Posjeti najveći online kalendar događanja na širem splitskom području!

33

IZDAVAČ

Info zona

Jerina 1, 21 000 Split

info@infozona.hr | infozona.hr

TEKSTOVI:

Goran Biličić, Maja Karačić, Marja

Radić, Ada Reić, Ivana Zec

UREDNIK: Goran Biličić

POMOĆNICA UREDNIKA: Maja Karačić

LEKTURA: Vedrana Biličić

FOTOGRAFIJE: Ana Crnac, Maja

Jurković (naslovnica), Mario Vidić, Ana

Vrsalović, arhiva

STRIP: Tomislav Primorac

OBLIKOVANJE I PRIJELOM: SKICA

NAKLADA: 500 primjeraka

Ova publikacija izrađena je uz potporu Europske komisije. Njen sadržaj

odgovornost je Info zone i ne izražava stajališta Europske komisije.

Ne zaustavljajte se!

Nakon što pročitate treći broj

magazina, važno nam je jedino

da nastavite tražiti, otkrivati,

upoznavati, učiti, uživati… Upravo

to rade akteri naših priča – pišu,

slikaju, pedaliraju, lobiraju, sviraju,

putuju - stvaraju i traže nove

prilike. I seksaju se, o da, i dio su

statistike na koju vam u ovom broju

skrećemo pozornost.

Sve je moguće – realizirajte

svoje ideje, pronađite stipendiju,

otiđite na praksu ili studirajte u

inozemstvu…

Vjerujte, nakon ovog broja, ni ideja

da se na godinu dana odselite u

Guatemalu više vam neće izgledati

nestvarno ;)

Urednik

4

5

Dobili su priliku u Irskoj steći nova iskustva

i primijeniti svoja fakultetska znanja. Osam

tjedana obavljali su stručnu praksu u Dublinu i to

nezaboravno iskustvo preporučuju svima, posebno

nezaposlenim mladim ljudima.

6

Diplomirana ekonomistica Ana Crnac i prvostupnik ekonomije Tomislav

Rendula dobili su priliku u Irskoj steći nova iskustva i primijeniti svoja

fakultetska znanja. Osam tjedana obavljali su stručnu praksu u Dublinu, a

s nama su nesebično podijelili svoju irsku avanturu koju su realizirali kroz

projekt Poslodavci stižemo.

Bebrinska udruga mladih se 2012. godine sa projektom prijavila na

natječaj potprograma Leonardo da Vinci kojeg Agencija za mobilnost i

programe Europske unije provodi u sklopu najvećega programa EU u

području obrazovanja – Programa za cjeloživotno učenje. Kako navode,

ciljevi projekta su mnogobrojni. Prije svega, radi se o osobnom razvoju

tj. poboljšanju stručnih znanja, vještina i sposobnosti, posebno jezičnih i

socijalnih kompetencija.

- Budući da u obitelji imam stolarski obrt, ovo mi je bila idealna prilika

da se upoznam s europskim standardima, načinima prodaje, ali i

menadžmentom tvrtke. Iznimno su bili zadovoljni mojim radom i

poznavanjem područja posla, što me dodatno motiviralo – priča Tomislav

o radu u tvrtki Higginbotham Furniture, koja se bavi proizvodnjom,

preradom i prodajom namještaja.

7

Ana je radila u humanitarnoj udruzi Make it happen i kaže kako je,

osim tekućih uredskih poslova, sudjelovala u organizaciji humanitarnih

događaja i tekućih projekata, što joj je pružilo priliku da puno toga nauči te

primjeni u radu svoje udruge.

Opisala nam je i život izvan prakse. – Oboje smo bili smješteni u irskim

obiteljima i imali priliku iskusiti pravu irsku svakodnevicu. Obitelji su bile

zadužene za pripremu triju obroka, brigu o pranju odjeće i sl. Smještaj,

prehrana i javni prijevoz fi nancirani su iz projekta. Obje obitelji su bile jako

gostoljubive, vozili su nas čak i u obilaske. Naravno, ovo simpatiziranje je

bilo obostrano. Kažu da smo mi Hrvati slični njima, spremni na društvo i

zabavu.

Da prijateljstvo nije završilo povratkom u Hrvatsku, svjedoči nam ovaj

dvojac otkrivanjem dogovorenih posjeta irskih obitelji Hrvatskoj, ali i

njihovim planovima povratka u Irsku. Ono na čemu sada Ana i Tomislav

sada rade je motiviranje mladih na suradnju i uključivanje u Program

cjeloživotnoga učenja, s ciljem da svaki od uključenih pruži svoj doprinos

razvoju lokalne zajednice. Nadaju se kako će im dodatna edukcija, radno,

kao i životno iskustvo i stečeno samopouzdanje pomoći pri zapošljavanju,

posebno ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Ovo nezaboravno iskustvo

preporučuju svima, posebno nezaposlenim mladim ljudima. Stoga, ako

ste jedan od takvih, učinite nešto za sebe već danas!

Ivana Zec privatna arhiva

8

Iz Poljske na splitski Filozofski

Prosječan student splitskog Filozofskog svome bi fakultetu

vjerojatno pronašao mnoge nedostatke, no ništa od toga nije ponio

natrag sa sobom u Poljsku Przemek Zawada. - Ja nisam student, ja

sam Erasmus – objasnio je Przemek zašto ne može dati usporedbu

studentskog života u Varšavi i u Splitu.

Prosječan student splitskog Filozofskog svome bi fakultetu vjerojatno

pronašao mnoge nedostatke, no ništa od toga nije ponio natrag sa

sobom u Poljsku Przemek Zawada, student Varšavskog sveučilišta koji

je proveo ovaj zimski semestar u Splitu studirajući povijest i sociologiju.

– Ja nisam student, ja sam Erasmus – objasnio je Przemek zašto ne

može dati usporedbu studentskog života u Varšavi i u Splitu. Naime,

u Poljskoj sluša više kolegija i stil života mu je potpuno drugačiji. Želio

je ostati u Splitu cijelu akademsku godinu, ali su mu, kaže, zbog velike

razlike u predmetima, dozvolili boravak od jednog semestra, a po

povratku će morati nadoknaditi ispite na matičnom fakultetu.

Przemek je osjetio čari boravka u inozemstvu prošle godine,

volontirajući u Srbiji preko EVS-a, a nakon toga iskustva, tražio je nove

načine za putovanje. – Erasmus je bio najlakši način. Samo se treba

prijaviti, vrlo je jednostavno – kaže Przemek.

Kao Erasmus student ima stipendiju koja, prema njegovom iskustvu,

pokriva 70% troškova. – Može biti i dovoljno ako živiš u domu –

dodaje. Pri pronalasku smještaja imao je pomoć, poput svih Erasmus

studenata, od svoje Buddy - studentice koja se brinula da se mladi

Poljak što bolje snađe u novom okruženju.

9

Nakon nekoliko mjeseci u Splitu dobro je savladao jezik, razumije,

kaže, 80% posto razgovora. S obzirom da je predavanja slušao na

hrvatskom, u početku mu nije bilo jednostavno. Ipak, za gostujućeg

studenta profesori su imali razumijevanja, tako da su konzultacije

održavali na engleskom jeziku.

Opći dojam grada mu se od prvotnog oduševljenja, kada ga je dočekalo

lijepo vrijeme, kaže, nije promijenio. – Nadam se da ću se vraćati u

Split svako ljeto – smije se Przemek.

Maja Karačić

Pomozi stranom studentu ili postani strani student!

Studentska udruga Erasmus Student Network (ESN) svojim članovima

pruža priliku da upoznaju ljude iz cijele Europe i bolje se informiraju o

programima razmjene. Riječ je o organizaciji koja djeluje na europskoj

razini te pruža podršku Erasmus studentima, ali i onima koji tek

namjeravaju dio studija ili stručnu praksu provesti u inozemstvu.

Udruga za strane studente organizira niz aktivnosti poput izleta,

izlazaka, posjeta muzejima i slično, a specifi čan način podrške je

Buddy sistem – dodjeljivanje buddya, osobe koja stranom studentu

pomaže u papirologiji i svakodnevnom životu.

ESN Dubrovnik

esn.dubrovnik@gmail.com - facebook.com/EsnDubrovnik

ESN Zadar

buddy.unizd@gmail.com - facebook.com/esn.zadar

ESN Split

esn.split@gmail.com - facebook.com/esn.split

10

Mlada Splićanka Ana Vrsalović će na trinaest mjeseci splitsko sunce zamijeniti gvatemalskim. Sljedećih godinu dana u selu Parramos podučavat će engleski jezik u domu za nezbrinutu djecu i zasigurno steći bogato životno iskustvo.

11

12

- Uz oca pomorca i njegove priče o dalekim karipskim morima i

afričkim divljinama bilo je teško ostati na jednom mjestu - započela

je tako svoju priču mlada Splićanka Ana Vrsalović, sociologinja i

fi lozofkinja koja će na trinaest mjeseci splitsko sunce zamijeniti

gvatemalskim. Anina dugogodišnja želja da ode iskušati vlastite

granice van hrvatskih konačno se ostvarila. Sljedećih godinu dana u

gvatemalskom selu Parramos podučavat će engleski jezik u domu za

nezbrinutu djecu i zasigurno steći bogato životno iskustvo.

Najviše me privuklo što je to područje dobre volje

- Ljubav prema putovanjima u meni postoji valjda oduvijek, a s

vremenom se samo razvijala. Tijekom školovanja usmjerila sam ljubav

prema Latinskoj Americi, Istočnoj Europi i Centralnoj Aziji. Najviše

me privuklo što je to područje dobre volje; objektivno gledajući ljudi

imaju puno manje nego mi, manje novaca, manje mogućnosti, manje

sadržaja, ali puno su zadovoljniji i sretniji svojom svakodnevnicom,

malim stvarima koje život znače – govori Ana o svojoj motivaciji za

ovakav pothvat.

13

Proputovala je dobar dio Europe, što turistički, što volonterski, zadržala

se neko vrijeme u Poljskoj radeći volonterski s Čečenima, no uvijek

ju je, kako kaže, privlačio veći zalogaj. I zagrizla je Guatemalu, zemlju

vječnog proljeća, vulkana i drveća koja se smjestila u Srednjoj Americi

okružena Meksikom, El Salvadorom, Belizeom, Hondurasom, Tihim

oceanom i Karipskim morem. Više od pola stanovništva Guatemale

čine potomci Maya, najpoznatiji po okrutnom proročanstvu koje se na

sreću nije ostvarilo, a zemlju krase mnoga prirodna bogatstva, kao i

ostaci drevne civilizacije. Šarmantno selo Parramos u kojem se nalazi

kampus udaljeno je sat vremena vožnje od Ciudad de Guatemala,

glavnog grada. Parramos se nalazi na 1800 metara nadmorske visine i

okružen je vulkanima. Potresi i erupcije tamo su česte prirodne pojave,

no Anu one ne zabrinjavaju. - Ne možeš utjecati na prirodu, možeš se

samo nadati da će biti mirna - smije se.

Možeš čuvati djecu, baviti se kornjačama, izrađivati tepihe ili čuvati orhideje…

Prvi koraci ka ostvarenju njenog američkog sna započeli

su prije nekoliko mjeseci kada je saznala da postoji bezbroj

mogućnosti volontiranja po južnoj i Latinskoj Americi.

- Pronašla sam stranicu volunteersouthamerica.net

(http://www.volunteersouthamerica.net) koja nudi popis

svih organizacija koje pružaju mogućnost dugoročnog volontiranja, ali

bez dodatnih troškova jer postoje organizacije koje traže i takozvani

participation fee koji zna koštati i 2.000 dolara. Ima jako puno raznih

volonterskih poslova, možeš čuvati djecu, baviti se kornjačama,

izrađivati tepihe ili čuvati orhideje. Tražila sam nešto najbliže

društvenoj struci, mom interesu i našla sam organizaciju koja se

zove Nuestros Peguenos Hermanos (Naša mala braća). Radi se o

njemačkoj kršćanskoj misiji po Latinskoj Americi koja je prisutna u

14

devet zemalja; Dominikanska Republika, Haiti, El Salvador, Guatemala,

Nikaragva, Honduras, Bolivija, Peru i Meksiko. Nakon što sam pronašla

organizaciju koja mi po svemu najviše odgovara, kontaktirala sam

njihov najbliži ured u Beču, ispunila sve aplikacije koje su potrebne

i zatim su mi se javili ljudi iz Guatemale s planom da volontiranje

započnem već u siječnju. Tako da zapravo nisam ja odabrala

Guatemalu, već ona mene. – priča Ana.

Organizacija osigurava smještaj, hranu, osiguranje i džeparac

Kršćanska je misija u Guatemali, kao i u ostalih osam zemalja

u razvoju otvorila škole za nezbrinutu djecu, siročad te djecu iz

ekstremno siromašnih obitelji. Na gvatemalskom kampusu nalazi

se oko 350 djece, 150 zaposlenika i 24 volontera iz cijeloga svijeta

koji žive u odvojenoj kući koja će biti i Anin dom. Organizacija bira

volontere prema njihovim interesima i profi lima koji im odgovaraju,

no nije nužno da osoba bude religiozna, samo da religiju poštuje.

Radni dan u školi započinje u 06:45, a završava u 12 sati. Popodneva su

slobodna, kao i vikendi, a imat će i četiri tjedna godišnjeg odmora koji

namjerava iskoristiti za putovanja po susjednim zemljama. Raduje

se radu s djecom i planira učiti od njih. - Želim se u budućnosti baviti

obrazovanjem, ali ne samo kao profesor ili odgajatelj, već u smislu

mijenjanja obrazovnog sustava, poboljšanja i razvijanja obrazovanja

- kaže.

Organizacija osigurava smještaj u kampusu, hranu, zdravstveno

osiguranje i mjesečni džeparac u iznosu od 50 dolara! Iako iz naše

perspektive smiješna cifra, ona je sasvim dovoljna za skroman

život – ističe Ana. Cijene su jako pristupačne, javni gradski prijevoz

je otprilike 1 dolar za sat vremena vožnje. Pivo je 50 dolarskih centi,

15

a za jedan dolar možete kupiti čak 40 banana! Pristupačne banane

očigledno se sviđaju i majmunima kojih u Guatemali ima koliko i kod

nas mačaka, a osim simpatičnih primata domaću faunu čine šarene

papige, tapiri, komarci malaričari, smrtonosne tarantule, krokodili i

jaguar. Vrijeme za predomišljanje? Ne i za Anu. Umjesto opravdanog

straha od nenadanog susreta s jaguarom nju plaši znanje španjolskog

koje je na početnoj razini te hoće li se generalno snaći u nepoznatom

svijetu. Zemlja čokolade i kave, divljih prašuma i pješčanih plaža zvuči

kao pravo mjesto za ostvarivanje sebe i svojih snova, što ne sumnjamo

da će napraviti i ova djevojka koju, kako kaže poznata pjesma, ne drži

mjesto. Baš kao i rijetku divlju pticu Quetzal, simbol Guatemale koja

prema narodnoj legendi umire u 24 sata ako je uhvatiš i staviš u kavez.

Hasta manAna!

Za vrijeme svog boravka u Guatemali Ana će redovito o

zanimljivostima i novim iskustvima pisati za portal infozona.hr,

a želite li pikantnije detalje i češća javljanja moći ćete pratiti i njen blog

guhatezmalh.blogspot.com.

Ada Reić Ana Vrsalović

16

Povodom tribine Biciklizam u Splitu razgovarali smo sa

Markom Gregovićem, inicijatorom i predsjednikom zagrebačke

udruge Sindikat biciklista. I Amsterdam je svoju fantastičnu

biciklističku infrastrukturu dobio upravo zahvaljujući

prosvjedima...

Kako Grad Split trenutno doživljava bicikliste najbolje ilustrira

jedina splitska biciklistička staza koja u ulici Hrvatske mornarice

spaja ništa ni sa čime, no uz pomoć građana situacija se može

itekako promijeniti. Jedan od koraka je i učenje na iskustvima

iz drugih gradova pa smo razgovarali sa Markom Gregovićem,

inicijatorom i predsjednikom zagrebačke udruge Sindikat

biciklista (http://sindikatbiciklista.hr).

17

18

– Sindikat biciklista osnovan je u lipnju prošle godine kad sam

prepoznao da postoji grupa ljudi koja je spremna uložiti svoje

vrijeme, znanje i energiju u poboljšanje uvjeta za bicikliste.

Hrvatski biciklistički savez, Zelena akcija i udruga Bicikl su prije

10ak godina radili na poboljšanju biciklističke infrastrukture

u Zagrebu i imali su određene uspjehe.Mi smo nastali u neku

ruku kao reakcija na činjenicu da se nitko ne bavi primarno

biciklističkom infrastrukturom– objašnjava Marko.

I Amsterdam je fantasti čnu biciklisti čku infrastrukturu izborio prosvjedima

Od osnivanja, udruga je organizirala niz prosvjedno-zabavnih

vožnji od kojih je svaka skupila od jedne do dvije tisuće ljudi.

Organizirali su i Pedalfest – prvi hrvatski biciklistički festival –

na kojega su doveli stručnjake, umjetnike i aktiviste koji se bave

biciklizmom u regiji i Europi..

– Postoji općenit stav da su ljudi u Hrvatskoj pasivni i da se neće

boriti za svoja prava. Prije prve akcije okladio sam se s kolegom

u gajbu pive da će doći više od 100 ljudi, a on je tvrdio da nema

šanse za takvo što u Zagrebu. Kad ih se pojavilo više od 1000 ni

on ni ja nismo mogli vjerovati, ali to je dokazalo da se praktički

besplatno, uz malo volje i dobar cilj može okupiti ljude i da su

predrasude o hrvatskoj pasivnosti ponekad neosnovane.

Taj odziv nas je jako ohrabrio, ali i stvorio osjećaj odgovornosti da

stvarno nešto moramo zajedno napraviti. Uslijedila je i reakcija

iz gradske uprave – počeli su nas zvati na redovne sastanke i

barem simbolički surađivati s nama. Kasnije smo saznali da je

Amsterdam svoju fantastičnu biciklističku infrastrukturu dobio

19

upravo zahvaljujući prosvjedima u 70ima - tako da se čini da

smo na pravom putu – optimističan je Marko.

U Splitu su automobili u potpunosti okupirali prostor

Na promet, prema njegovom mišljenju, treba primarno utjecati

izgradnjom biciklističke infrastrukture na uštrb automobilske.

– Gradske uprave na žalost rade stvari onako kako su se radile

prije 50 godina – sve podređuju prometu osobnih automobila,

što je rupa bez dna. Javni prijevoz postaje skuplji između ostalog

jer se umjesto u to ulaže u izgradnju prometnica za automobile.

Ako gradite prometnice na kojima se može voziti 80 na sat,

a stavite ograničenje 50 – ljudi će ipak voziti 80. Kad smirite

promet jednostavnim prometnim rješenjima – kružni tokovi,

sužavanje ceste, izgradnja nogostupa… – i vozačka (ne)kultura

će se promijeniti. Poboljšanje kvalitete života ovisi upravo o

smanjivanju gužvi, zagađenja i stresa – ističe Marko.

U Splitu su, prema njegovom mišljenju, automobili u potpunosti

okupirali prostor - na pločnicima nema mjesta ni za pješake,

kamoli za bicikliste, a autobusi stoje radi gužvi uzrokovanih

autima. Smatra da se situacija može promijeniti na bolje uz

izgradnju parkirališta izvan centra grada, jeftiniji ili besplatni

javni gradski prijevoz, izgradnjom funkcionalnih biciklističkih

staza…

20

Sa biciklisti čkom infrastrukturom će sredstvo za rekreaciju postati prijevozno sredstvo

– U Splitu su biciklisti na žalost većinom na Marjanu te se bicikl

uglavnom percipira kao sredstvo za rekreaciju. No kad bi Split

izgradio biciklističku infrastrukturu desilo bi se ono što se dešava i

u drugim gradovima koji se odluče na taj korak. Postoji pravilo “ako

sagradiš, doći će” – ako izgradite dobre staze, ljudi će se njima početi

koristit.Upravo to je napravila i španjolska Sevilla koja je u samo

četiri godine uz minimalna sredstava uspjela povisiti udio biciklista

u prometu s 0,4 na 10%.

Sevilla, mediteranski grad četiri puta veći od Splita, u infrastrukturu

je uložila 33 milijuna eura. Jedan kilometar autoceste u Hrvatskoj

košta prosječno 7,9 milijuna eura. Jednostavna računica nam

govori da pretvaranje Splita u biciklistički grad po uzoru na Sevillu

košta kao jedan kilometar prosječne autoceste. To je stvarno jeftino

i to se stvarno isplati – građani su zdraviji, grad je čišći, ima više

prostora – uglavnom, kvaliteta života se povećava – kaže Marko.

Na pitanje može li navesti neki grad u Hrvatskoj kao primjer dobre

prakse u biciklističkom prometu, odgovara: – Osijek i Koprivnica

su gradovi u kojima je bicikl postao stil života, ali i ti gradovi imaju

svoje probleme. Stvari se mijenjaju na bolje, ali nažalost, još ne

postoji primjer uzornog biciklističkog grada u Hrvatskoj – možda bi

bilo dobro da to napravimo upravo u Splitu.

Maja Karačić

Propao je projekt biciklisti čkih staza za županiju, ali ostala je udrugaSplitski biciklistički klub Timun osnovan je prije nešto manje od dvije godine kada su Vedran Medvešek i Ljubomir Juretić izradili projekt biciklističkih staza za županiju pa se pojavila potreba za osnivanjem udruge kako bi se projekt pogurao. Od cijele priče, koja je optimistično počela, nažalost nije bilo ništa, ali udruga je ostala.

Od osnivanja realizirali su dvije biciklijade do zvijezda u Žrnovnici, već treću godinu organizirali besplatnu biciklopopravljaonu, sastavili besplatan vodič za kupnju brdskog bicikla (http://bit.ly/vodic-za-kupnju-brdskog-bicikla), a ove su godine organizirali Biciklijadu kroz baštinu na Hvaru te pokrenuli akciju za djecu Maestrala u kojoj su prikupljena sredstva za guralice, a sponzori su osigurali kacige za sigurnost mališana. Mogli ste im se pridružiti i u Noći muzeja kada su galerije i muzeje obilazili na biciklima. Osim toga, Timunovci redovito organiziraju darivanja krvi, prodaju maslinovo ulje, a vole i pivo, kaže Vedran.

Važno je napomenuti kako su sve aktivnosti udruge besplatne za krajnjeg korisnika, a klub, koji broj 60-ak članova sa iskaznicom i preko 1000 lajkera na fejsu (http://www.facebook.com/bktimun), ne naplaćuje članarinu. Sa splitskim se biciklistima možete družiti na plesnjacima koje organiziraju jednom mjesečno u HOK-a (Kavanjinova ulica), a njihov rad možete pratiti i na http://www.bktimun.hr.

– Odnedavno smo angažirani po pitanju izgradnje prvog biciklističkog parka na ovom prostoru, u zapuštenom vojnom kompleksu u Žrnovnici, zahvaljujući kojem bi Žrnovnica mogla postati rekreativni centar regije. Projekt smo prezentirali na nedavno održanom Žrnovskom sajmu, a sada treba vidjeti kako se MORH reagirati, pošto je objekt u njihovom vlasništvu – najavljuje Vedran.

Maja Karačić

21

Spolno iskustvo u dobi od 15 godina

KONDOM najčešće sredstvo zašti te: ≈75%

Prema rezultatima istraživanja

The Health Behavior in School-Aged

Children, koje je proveo ured WHO za

Europu u Hrvatskoj

Prosječna dob stupanja u spolne odnose

2001. 4,5 žene od 1000 žena fertilne dobi

2010. 15,5 žene od 1000 žena fertilne dobi

Rezultati prezentirani na IV. Hrvatskom kongresu školske medicine održanom u Splitu od 2012. g. za područje Zagreba i Zagrebačke županije, Dubrovačko-neretvanske županije, Osječko-baranjske županije i grad Split temeljeni na nevelikim uzorcima

OPADA

broj adolescentnih trudnoća u

posljednja tri desetljeća

BROJ POROĐAJA

do 1982. / 40 na 1000 djevojaka

posljednjih godina / 11 – 12 na

1000 djevojaka

BROJ NAMJERNIH POBAČAJA

godišnje / ≈ 3 na 1000 adolescentica.

NEPLODNE

Rezultati analize mikrobioloških nalaza brisa cerviksa djevojaka i uretre mladića koji su se javili u Savjetovališta za reproduktivno zdravlje Službe za školsku i sveučilišnu medicinu NZZJZ SDŽ u razdoblju od 2005. do 2011. godine.

Statistiku je prikupila Voditeljica Službe za školsku i sveučilišnu medicine NZZJZSDŽ Željka Karin dr.med.univ.mag.med., specijalistica školske medicine.

Chlamidie trachomatis 5,4%

Ureaplasme urealyticum 21%

HPV 4,97 %

Mycoplasmu homini 0,42%

Istovremeno 2 uzročnika spolno prenosivih bolesti - 6,67%

Istovremeno 3 uzročnika spolno prenosivih bolesti - 0,49%

Savjetovalište za reprodukti vno zdravlje

U Savjetovalištu za reproduktivno zdravlje u kojem radi liječnica,

specijalista školske medicine, mladi mogu brzo, slobodno, anonimno

i besplatno doći do adekvatne skrbi i informacija koje ih zanimaju.

Savjetovalište se nalazi pri ambulanti školske medicine Lučac (Omiška

27, Split), a mladi se mogu naručiti na telefon 021 315 957.

26

27

Udruga studenata povijesti Toma Arhiđakon iza sebe ima niz

aktivnosti, a o radu udruge porazgovarali smo sa Matom Božićem

koji izreku historia est magistra vitae živi još od osnovne škole...

28

Udruga studenata povijesti Toma Arhiđakon formalno je osnovana

krajem svibnja prošle godine, iza sebe ima niz aktivnosti, a o radu

udruge porazgovarali smo sa Matom Božićem, studentom pete

godine povijesti i fi lozofi je na splitskom Filozofskom fakultetu i

predsjednikom udruge. On slavnu Ciceronovu izreku historia est

magistra vitae živi još od osnovne škole kada je počeo pratiti povijesne

događaje i skupljati novinske isječke.

- Kolege Josip Burić i Marin Pelaić, također studenti povijesti, predložili

su da osnujemo jednu ovakvu udrugu. Htjeli smo povezati studentski

život s kulturnim događanjima u Splitu jer su studenti pretežito

orijentirani na predavanja i studiranje te im je trebao nekakav poticaj

da se uključe u društvena zbivanja kako bi to studiranje imalo smisla -

započinje priču Mate.

- Na početku smo organizirali posjet arheološkim lokalitetima Rižinice

i Crikvine podno Klisa. Široj javnosti smo se približili obilježavanjem

130. godišnjice pobjede splitskih narodnjaka na općinskim izborima

1882. - organizirali smo ciklus studentskih predavanja u sveučilišnoj

knjižnici i završnu proslavu u kavani Bajamonti na Prokurativama

koja je prije bila talijanska čitaonica i sjedište fašističke stranke u

Drugom svjetskom ratu. Sjetili smo se i Vukovara paljenjem svijeća

te smo popratili međunarodni znanstveni skup u nekadašnjoj

palači obitelji Papalić prilikom 700. obljetnice splitskog gradskog

tzv. Percevalova statuta iz 1312. godine - rezimira Mate početke rada

udruge navodeći da su neki od ciljeva koje nastoje ostvariti, prije

svega, populariziranje povijesti i historiografi je, obilježavanje različitih

obljetnica te posjećivanje historiografskih simpozija i skupova.

29

U funkciji je i portal pleter.info, a do kraja ove akademske godine

planiraju pokrenuti i časopis u kojem će prezentirati radove studenata

kako bi im pružili priliku da iskažu svoje ideje bez ograničavanja na

isključivo historiografske prikaze.

- Na povijesne događaje možemo gledati iz različitih kuteva pri čemu

mi možemo imati jednu perspektivu, a netko s one strane granice

na drugačiji način vidi stvari. Potrebno je sve perspektive međusobno

suočiti i na neki način povezati. Mislim da bi to bilo vrlo poticajno i

korisno hrvatskom društvu jer je loše da ostane zatvoreno u neke svoje

granice i okvire – objašnjava Mate ideju uspostavljanja prekogranične

suradnje otkrivajući da već rade na povezivanju hrvatskih i talijanskih

povjesničarskih organizacija s namjerom istraživanja hrvatske

zajednice u Italiji i talijanske zajednice u Hrvatskoj.

- Smatram da je bitno imati svijest o prošlosti, da ne zaboravimo što se

dogodilo. To je korisno za naše društvo, naš identitet, našu sadašnjost

i budućnost. Neki događaji u prošlosti mogu nam biti inspiracija za

buduće djelovanje kao i za upoznavanje sadašnje situacije. U smislu

povijesti kao učiteljice života mislim da je to vrlo pozitivno i korisno –

zaključuje Mate.

Marja Radić arhiva udruge

30

Uz novac se bolje uči!

Stotine stipendija i deseci iskustava stipendista

Stipendije su oblik fi nancijske pomoći koji se dodjeljuje pojedincima

za potrebe njihova obrazovanja, profesionalnog usavršavanja ili

istraživanja. Kriteriji dodjele stipendije mogu biti prosjek ocjena,

nagrade, uspjesi pa čak i specifi čne osobine poput aktivizma u

određenom području, no mogu biti i imovinski status, pripadnost

nekoj skupini, invaliditet i slično. Ovisno o visini njihova iznosa, mogu

pokriti dio troška ili sve troškove - školarinu, smještaj, hranu, osobne

troškove…

Portal Instituta za razvoj obrazovanja stipendije.info mjesečno ima

preko 140 tisuća posjeta osoba koje traže stipendije kako bi mogli

završiti studij u Hrvatskoj ili se upisati na studij u inozemstvu, a u

svojoj bazi imaju nekoliko stotina davatelja fi nancijskih potpora te

su do sada objavili više tisuća natječaja. Na portalu možete pročitati i

nekoliko desetaka iskustava stipendista.

stipendije.info

Sajam sti pendija – tko ne može doći neka klika!

Ove godine će se Sajam stipendija i visokog obrazovanja održati 15.

listopada u Zagrebu, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, te 17.

listopada u Rijeci, u auli Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Od

26. listopada 2013. do 30. travnja 2014. bit će dostupan i ažuriran On-line

sajam.

www.stipendije.info/hr/sajam/on-line_sajam

31

Korisno je kad je IRO na putu prema inozemnom sveučilištu

U inozemstvu možete postići određeni akademski stupanj obrazovanja,

otići na kraći studijski boravak, profesionalno se usavršavati

stažiranjem ili sudjelovanjem na seminarima i radionicama, provoditi

znanstveno istraživanje, učiti strani jezik… No, nakon što počnete

razmišljati o inozemnoj obrazovnoj avanturi, a prije nego krenete u

ispunjavanje prijavnog obrasca, korisno je da vas put odvede u Institut

za razvoj obrazovanja (IRO) - nevladinu organizaciju koja (budućim)

studentima nudi besplatno informiranje i savjetovanje. Kraj jednog

i početak novog puta je dobivanje vize kojem prethodi predavanje

zahtjeva nadležnom veleposlanstvu što prije svega podrazumijeva

defi niran status na stranom sveučilištu i izvor fi nanciranja studija i

životnih troškova.

Rokovi za prijavu na većinu stranih sveučilišta su i godinu dana prije

upisa pa je prijavne dokumente potrebno pripremiti na vrijeme.

Osim osobnih podataka, uglavnom se traži pisanje eseja kojim se

student ili studentica predstavljaju sveučilištu, a potrebno je priložiti

i prijevode obrazovnih dokumenata, životopisa, preporuka i rezultata

standardiziranih ispita.

www.iro.hr

facebook.com/studiranje.u.inozemstvu

Goran Biličić

32

33

34

Kako smo stvorili Info zonu

Kad smo započeli priču otvaranja informativnog centra za mlade,

nismo ni slutili kamo će nas ta priča odvesti i koje će sve nove

izazove i projekte pred nas staviti. Lagali bi kad bi rekli da smo u

početku uopće razmišljali o tome da ćemo organizirati događanja

u prostoru i realizirati portal i radio emisiju i tv emisiju pa i ovaj

magazin.

Kad smo 2006. godine u Splitu započeli priču otvaranja informativnog

centra za mlade, nismo ni slutili kamo će nas ta priča odvesti i koje

će sve nove izazove i projekte pred nas staviti. Nova poznanstva, nove

suradnje, nove prilike i nova znanja…

Nije postojao niti studentski časopis pri Sveučilištu

Dio nas je bio u mlađahnoj volonterskoj ekipi splitskog internet

portala, a dio je iza sebe već imao desetke uspješnih projekata. Povezala

nas je ideja da mladi trebaju i zaslužuju biti kvalitetnije informirani

jer je tada u Splitu bio prisutan kroničan nedostatak kvalitetnog

informiranja o temama koje su zanimljive i važne mladima. Pored

formalnog obrazovanja, u Splitu nije postojao niti jedan način

sustavnog informiranja mladih – nije postojao niti studentski časopis

pri Sveučilištu.

Lagali bi kad bi rekli da smo u početku uopće razmišljali o tome da

ćemo organizirati događanja u prostoru i realizirati portal i radio

emisiju i tv emisiju pa i ovaj magazin, no s vremenom smo shvatili

35

da nam je za ostvarenje cilja potrebno više kanala kako bi došli i do

onih vršnjaka koji su svoje horizonte postavili (pre)nisko i prepustili se

pasivnom upijanju bujice populističkih tema.

Glavni začin: volonterski doprinos mladih

Prostor Info zone, na adresi Jerina 1, u samom centru grada, uredili

smo nakon podrške Grada Splita i tadašnjeg Ministarstva obitelji,

branitelja i međugeneracijske solidarnosti. U njemu se već više do pet

godina organiziraju i održavaju edukacije, tribine, predavanja, izložbe,

projekcije i slična događanja s ciljem educiranja i informiranja mladih

i o mladima, ali i druženja i zabave mladih. Mladi se mogu informirati

za info pultom, a u prostoru im je omogućen i besplatan pristup

internetu, dnevnom tisku i edukativnim časopisima.

Recept koji smo primijenili na internet portal infozona.hr primijenili

smo kasnije na sve medijske projekte s kojima smo se uhvatili u

koštac. Temelj je atraktivan sadržaj koji će privući pozornost širokog

kruga mladih, no lišen senzacionalizma, a nad tim ideja promoviranja

mladih, njihovih stavova, vrijednosti civilnoga društva, približavanja

dnevnih aktualnosti i politika prema mladima, poticanje mobilnosti

i apliciranja na natječaje te informiranje o kulturnim, zabavnim,

sportskim, edukativnim i drugim događanjima, s ciljem motiviranja

na socijalizaciju i kvalitetno provođenje slobodnog vremena. Glavni

začin bez kojeg bi priča imala sasvim drugi okus je - volonterski

doprinos mladih, koji na taj način razvijaju i promoviraju svoje talente

te dobivaju prilike za profesionalne angažmane.

36

37

Gor

an B

iličić

a

rhiv

a ud

ruge

Program Mladi na djelu dao je vjetar u leđa

Uz neveliko prethodno iskustvo u radijskom eteru, trebalo je možda

malo ludosti za prihvatiti izazov koji je tinjao među dijelom volontera i

krenuti s radio emisijom i to u elitnom terminu, petkom poslije vijesti

u 19 sati na HR Radio Splitu koji se čuje od Prevlake do Maslenice, a

putem interneta u cijelom svijetu. No, isplatilo se! Vjerojatno mu je

baš fi nanciranje kroz program Mladi na djelu 2008. godine dalo vjetar

u leđa – dodatnu dozu odgovornosti i čvrsto postavljene ciljeve u koje

su morali početi vjerovati i oni koji su ih se bojali :) Emisija još i danas

ide na istim frekvencijama u istom terminu, daje nam mogućnost da

informiramo u baš svakom kutku Dalmacije, a otkrila je i neke mlade

talente koji su nastavili graditi vlastite voditeljske karijere.

Svoje prvo pojavljivanje na malim ekranima imali smo 2010. kada smo

realizirali i na TV Jadran emitirali prvih petnaest emisija Stimulator, a

do danas produciramo priloge koji se emitiraju u različitim emisijama

na nekoliko televizijskih kuća. Prevođenje čitavog sadržaja priloga na

znakovni jezik učinio je informacije o mladima i za mlade dostupnije i

osobama oštećena sluha.

Program Mladi na djelu ohrabrio je 2011. i inicijativu da se upustimo u

izdavanje ovog tiskanog magazina. Vjerovali smo da se riječi ispisane

na internetu ipak prebrzo utope u bujici drugih informacija, a one

izgovorene u mikrofon još i brže te da mora postojati način kako ih

duže zadržati. S magazinom smo i dodatno smanjili onaj, vjerujemo

sve manji, krug mladih u regiji do kojih ne dopiru naše vibracije.

Tiskani medij pružio nam je i sasvim novo iskustvo – postojanje

granica/stranica u kreativnom izražavanju! No, čini nam se da nam i

to sasvim dobro ide…

Aha, priča još nije gotova, ali nema više prostora ;)

38

39

Bend Dying In This Place jedna su od zanimljivijih pojava

na splitskoj glazbenoj sceni. - Odlučili smo napravit nešto

čega u Splitu još nije bilo, neki post screamo - opisuje

nam Ške kako je priča započela...

40

Premda osnovani relativno nedavno - okupili su se 2011. - bend Dying In

This Place (https://www.facebook.com/dyinginthisplace)

jedna su od zanimljivijih pojava na splitskoj glazbenoj sceni. Povodom

snimanja drugog demo albumapopričali smo sa Škeom, vokalom

benda.

- Bend smo osnovali Milina, Car i ja jedne hladne noći u placeu na

Splitu 3 di sviraju, ili su svirali, Dispro, Wizard of stone mountain,

Talason, VOJNO LICE, Dječaci… i odma krećemo sa autorskim

stvarima. Svi slušamo screamo, punk, hardcore, black metal itd.

i odlučili smo napravit nešto čega u Splitu još nije bilo, neki post

screamo - opisuje Ške kako je priča započela. - Najviše je na nas

utjecao američki bend Brother Bear i njihova stvar Dreamcatcher

(http://bit.ly/bb-dreamcatcher). S njima smo i danas u

kontaktu i jako cijene i prate naš rad - kaže Ške.

Kvaliteta Dying In This Place rezultat je toga što okuplja iskusne

glazbenike koji su zanat ispekli u većem broju bendova. - Meni je ovo

četvrti ili peti bend, sa Dispro-om sam prošao cijelu Europu. Milina

je svirao u tonu splitskih bendova, sad je synth u Dječacima, Car je

u organizaciji hrpe domaćih i stranih bendova, a Sina je svirao u

bendovima Empty Wallets, Stepped Out, PUB i Breed. Mijenjali smo

nedavno basista, Pucho nas je napustio i zamijenio ga je Marko,

također naš prijatelj. Sve stvari koje radimo sada idu bar pola i za

Puchu - ističe Ške.

Posebno ističe povezanost sa publikom, na nastupe gleda kao druženje,

a najdraže im je svirati, kaže, u klubovima bez stagea. - Na hardcore/

punk sceni se baš i ne gleda publika kao publika, to su sve prijatelji,

poznanici, članovi drugih bendova, koji podržavaju jedni druge i sve

dijele međusobno kao jedna mala obitelj – objašnjava Ške.

41

- Na bend gledamo kao na hobi, iako je pank donekle način života. Svi

od tog panka nismo ništa zaradili, samo smo izgubili živaca i živaca,

ali je i dalje najbolja stvar, ako ništa bar najiskrenija - kaže.

Do sada su svirali po Sloveniji, Hrvatskoj i BiH te imaju objavljen demo

album Alma (http://dyinginthisplace.bandcamp.com) iz

2011. sa pet stvari. Na pitanje kako nastaju njihove pjesme, odgovara:

– Milina doma posluša album od Judas Priesta, uhvati ga inspiracija

i napravi melodiju. Ne pokušavamo se prilagođavati nikome, naša

glazba zvuči onako kako mislimo da bi neki screamo trebao zvučati.

Ništa posebno, al’ je naše.

Splitska scena ga, van hc/punka - koja se, kaže, svodi na 10 ljudi već

godinama - pretjerano ne zanima, a ni glazbena natjecanja nisu u

njegovoj sferi interesa. - Ne pratimo baš sport, pogotovo Sina, ja jedino

NBA, pa nas ne zanimaju natjecanja. Gitarijade i ostalo ne podržavamo

nimalo, ali o tome bi se moglo govoriti danima - kaže Ške.

O planovima za budućnost najavljuje: – (Nakon snimanja dema je u

planu EU tour, i nadat se da Portland Trail Blazersi mogu više osvojit

NBA krunu.

.

Maja Karačić arhiva benda

42

43

Vučine između pisanja i slikanjaSonja Gašperov jedna je od onih osoba koje rasturaju sve čega god

se dohvate. Njene Vučine premijeru su imale u kraćim stripovima,

no nametnuli su se kao likovi sa kojima se autorica najbolje mogla

izraziti...

Akademska slikarica i strip autorica Sonja Gašperov jedna je od onih

osoba koje predanošću, upornošću i neuništivom voljom, rasturaju

sve čega god se dohvate. Neposredan povod ovome razgovoru nedavno

je objavljeni strip album Vučine: Nasljednik, ali smo isto tako mogli

pričati o slikarstvu, Lego kockama, igračkama, fi guricama, strip

pasicama u dnevnim novinama, pričama… Prvi album (nulti, zbog

drugačijeg formata izdanja) Od kolijevke pa do groba, izdan prošle

godine, već je rasprodan. Čega se do sada Sonja sve uhvatila provjerite

na njenom blogu (http://blog.dnevnik.hr/sonjecka) kojeg

vodi još od 2007., a Vučine pratite i na faceu -

http://facebook.com/VucineSonjaGasperov.

44

Ciljam na francusko tržište

- Vučine su likovi koji se pojavljuju u seriji albuma, a svaki album je

novi žanr, nova priča. Ideja je izdati seriju od desetak albuma, jedan

album godišnje, i ponuditi ih vani, za sada ciljam na francusko tržište

- kaže Sonja.

Njene Vučine premijeru su imale u kraćim stripovima, no nametnuli

su se kao likovi sa kojima se autorica najbolje mogla izraziti. – Tražila

sam dugo likove, sve mi je išlo presporo. Ne bi mogla pratiti tok misli,

a ove likove s lakoćom crtam – objašnjava Sonja. – Vučine su metafora

čovjeka, progovaraju o kreativnosti, smrtnosti, raspravljaju o smislu

života – dodaje.

Sonja se ne zadržava na završenim projektima i uvijek kreće naprijed.

Dok još promovira Nasljednika, radi na novom albumu. – Mene

već hvata panika, želim crtati novi strip. Još dok sam radila na

Nasljedniku pala mi je ideja za nešto novo. Sa Urlakom imam drugačiji

pristup. Do sada sam radila iz glave, a za njega još uvijek razrađujem

scenarij i vadim činjenice iz povijesnih zapisa. Priča je o vučinama koji

se transformiraju u vukodlake, povijesni fantasy - najavljuje Sonja.

Mladim autorima: Samo treba crtat crtat crtat!

Prije četiri godine zahvaljujući pobjedi na natječaju Prozak, Algoritam

joj je objavio zbirku priča Cyber ZOO, kao akademska slikarica redovito

izlaže u galerijama, a trenutačno je zaokuplja strip. – Volim pisati,

volim slikati, a strip je nešto između, gdje se potpuno pronalazim. Ne

mogu bez sve tri umjetnosti i planiram, koliko vrijeme dopušta, baviti

se svime što me zanima – kaže.

45

Mladim autorima, koji se tek upoznaju sa svijetom stripa, poručuje:

- Treba biti uporan. Ako crtaš, svaki trud će doći do izražaja i uvijek

možeš naći nekog izdavača. Samo treba crtat crtat crtat!

24 satno crtanje stripa u gradu u kojem nemaš gdje kupiti kvalitetan strip

Sonja organizira 24 satno crtanje stripa (http://infozona.hr/

news/stripali-su-24-sata/5217) u Splitu, koje se ove

godine održalo u Info zoni. - Poanta 24 satnog stripanja je druženje

sa istomišljenicima, disciplina, izazov hoće li stići napraviti, ali nije

najvažnije završiti. Bitno je proživljavanje tog procesa. Oduševilo me

što se toliko ljudi pojavilo u Splitu – u gradu u kojem nemaš gdje kupiti

kvalitetan strip! – ističe Sonja.

Mini muzej igračaka

- Igračke skupljam odmalena, a zadnje dvije godine intenzivnije. Ali

pušta me lagano – smije se Sonja. – Blizu sam 700-tog seta Legića i

malo mi ih je previše sad… Imam s time neki radni plan, mini muzej

igračaka, ali to je jedna promjenjiva ideja, vidjet ćemo što će od toga

biti. Skupljam i vintage fi gurice, koje je proizvodila Biserka, a uglavnom

ih nalazim na buvljacima.

Maja Karačić Mario Vidić

Extreme Shop 1

Kavanjinova 14, Split | tel/fax: 021/480.428 | mob: 091/326.0007

Extreme Shop 2

Ruđera Boškovića bb | tel: 021/458.700 | mob: 091/327.0007

Svakom donosiocu bona 10% popusta na cijeli asortiman i usluge

servisa. Popust se odnosi na gotovinsko plaćanje i

popusti se ne zbrajaju.