Gerhard F. Hasel - Adventisti Hrvatska

1

Gerhard F. Hasel

ObeÊanje —Boæji vjeËni Savez

Pouke iz Biblije

Travanj, svibanj i lipanj 2021.

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:271

Black

2

POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za odrasle — 2/2021.

Pouke iz Biblije — izdanje za odrasle priprema Odjel za crkvenesluæbe Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripre-maju pod nadzorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji suËlanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hr-vatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan • Pri-jevod: Tamara BabiÊ • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Ljiljana –idara

• Prijelom: Brankica VukmaniÊ • Tisak: Tiskara Velika Gorica

znaci-vremena.com • adventisti.hr

CROATIAN ADULT SSQ — 2/2021Gerhard F. Hasel, The Promise: God’s Everlasting Covenant

Sadræaj

1. ©to se dogodilo?

2. PoËetnica Saveza

3. “Za naraπtaje buduÊe”

4. VjeËni Savez

5. Djeca obeÊanja

6. Abrahamovo potomstvo

7. Savez sa Sinaja

8. Zakon Saveza

9. Znak Saveza

10. Novi Savez

11. Svetiπte novog Saveza

12. Vjera Saveza

13. Æivot u novom Savezu

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:272

Black

3

Bog je prije viπetisuÊa godinauspostavio Savez sIzraelom Ëiji korijeniseæu joπ dublje uproπlost. Taj SavezpokreÊe ljubav premapalom ljudskom rodu.

Bog je prije viπetisuÊa godinauspostavio Savez sIzraelom Ëiji korijeniseæu joπ dublje uproπlost. Taj SavezpokreÊe ljubav premapalom ljudskom rodu.

UVOD

SavezGodine 1588. jedna mlada Engleskinja (u sedmom mjesecu trudnoÊe)

bacila je pogled prema puËini, a ono πto je ugledala — πpanjolsku flotuod 130 teπko naoruæanih brodova koji su se spremali za napad na njezinotok — toliko ju je uplaπilo da je doæivjela prijevremeni poroaj — strahi trepet svake babice.

Strah je, zapravo, prikladna slika njezinog djeteta, Thomasa Hobbe-sa, koji je postao jedan od najveÊih europskih politiËkih teoretiËara. Sobzirom na to da je æivio u vrijeme kad je Engleska bila pustoπenagraanskim ratom i neprekidnim vjerskim nasiljem, Hobbes je pisao dase ËovjeËanstvo bez snaæne sveobuhvatne vlasti nalazi u stanju nepreki-dnog straha — od nesigurnosti i os-vajanja, a ponajviπe od smrti. Ljudiæive, kako je on to nazvao, “u ratusvih protiv svih” i ako se ne poduzmeneπto korjenito, ljudski æivot bit Êe,upozoravao je, “usamljeniËki, jadan,neugodan, okrutan i kratak”.

U Ëemu je rjeπenje? Hobbes jetvrdio da postoji samo jedno rjeπe-nje — ljudi se moraju pokoriti jednojsili koja Êe sve pojedinaËne volje sve-sti na jednu volju da bi ona, potom,imala potpunu vlast nad svima. Tavlast, taj vladar — bilo da je rijeË opojedincu ili skupini — premda po-sjeduje apsolutnu vlast nad narodom, okonËat Êe to grozno stanje kojenjihov æivot Ëini tako nesigurnim i zastraπujuÊim. Drugim rijeËima, uzamjenu za sva svoja prava ljudi dobivaju mir i sigurnost. Taj prijenosvlasti s naroda na vladara Hobbes naziva “savezom”.

Pojam saveza, meutim, ne potjeËe od Hobbesa. Naprotiv, Bog jeprije viπe tisuÊa godina uspostavio Savez s Izraelom Ëiji korijeni, zapravo,seæu joπ dublje u proπlost. Za razliku od Hobbesovog saveza, koji predlaæui proglaπavaju ljudi, taj Savez pokrenuo je i proglasio istinski Vladar,Stvoritelj neba i zemlje. Osim toga, dok je Hobbesov savez pokretaoiskljuËivo strah, Boæji savez pokreÊe ljubav — Njegova ljubav premapalom ljudskom rodu, ljubav koja Ga je odvela na kriæ.

Tako zbog onoga πto je Krist uËinio za nas mi Bogu uzvraÊamoljubav, i baπ kao πto se prema Hobbesovom savezu podanici pokoravajuvladaru, i mi se pokoravamo — predajemo svoje greπne putove, svoje

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:273

Black

4

strahove, svoja iskrivljena shvaÊanja o tome πto je ispravno a πto po-greπno. Ne Ëinimo to da bismo neπto dobili zauzvrat, veÊ zato πto smoveÊ dobili ono najbolje πto nam je Vladar mogao pruæiti — Isusa Kristai otkupljenje koje se nalazi jedino u Njemu.

Kako to djeluje? To je jednostavno razmjena: Krist uzima naπegrijehe i daje nam svoju pravednost, da bismo mi preko Njega bili sma-trani pravednima kao πto je Bog pravedan. Dakle, grijeh nam se viπe nepripisuje, on nas viπe ne razdvaja od Njega. Ubojice, preljubnici, mrzite-lji, laæljivci, kradljivci, pa Ëak i rodoskvrnitelji, mogu biti smatrani pra-vednima kao πto je sam Bog pravedan. A taj Ëudesni dar, ta uraËunatapravednost, dolazi vjerom i jedino vjerom. Otuda izraz “pravednost povjeri”.

Ali tu joπ uvijek nije kraj. Ubojice, preljubnici, mrzitelji, laæljivci,kradljivci, pa Ëak i rodoskvrnitelji, mogu, preko Isusa uÊi u Savez sBogom jer Isusova krv donosi ne samo oprost, veÊ i oËiπÊenje, iscjelje-nje i obnovljenje. ZahvaljujuÊi Kristu, mi bivamo nanovo roeni i takoBog ispisuje svoj sveti Zakon na mesnim ploËama naπeg srca. Zahvalju-juÊi tome, ubojice, preljubnici, mrzitelji, laæljivci, lopovi, pa Ëak i rodo-skvrnitelji, ne Ëine viπe ono πto su nekad Ëinili. Taj Zakon oblikuje Ëitavæivot vjernika. Ti ljudi æele pokazati ono πto je Bog u njih usadio, a taje æelja usklaena s obeÊanjem o boæanskoj sili. To znaËi æivjeti u za-vjetnom odnosu s Bogom.

Ovog Êemo tromjeseËja, dakle, pobliæe razmotriti Boæji Savez — πtoon sadræi, πto nudi, kao i πto zahtijeva. Premda potjeËu iz razliËitihizvora, ove se pouke u velikoj mjeri oslanjaju na djelo pokojnog dr.Gerharda Hasela, Ëiji Êe nam uvidi u RijeË (u kojoj su objavljena obeÊa-nja Saveza) pruæiti ohrabrenje, nadu i razumijevanje, da bismo moglinauËiti neπto πto Hobbes vjerojatno nikada nije: “U ljubavi nema straha;naprotiv, savrπena ljubav iskljuËuje strah.” (1. Ivanova 4,18)

Gerhard F. Hasel (doktorat stekao na SveuËiliπtu Vanderbilt) bioje profesor Starog zavjeta i Biblijske teologije na adventistiËkom Teolo-πkom fakultetu pri SveuËiliπtu John Nevins Andrews. Od 1981. do 1988.godine sluæio je kao dekan fakulteta, a dvadeset sedam godina bio jedirektor programa za doktorske studije iz podruËja teologije i filozofije.

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:274

Black

5

Pouka 1 27. oæujka—3. travnja 2021.

©to se dogodilo?“I reËe Bog: ‘NaËinimo Ëovjeka na svoju sliku, sebi sliËna.

... Na svoju sliku stvori Bog Ëovjeka, na sliku Boæju on gastvori, muπko i æensko stvori ih.’” (Postanak 1,26.27)

Biblijski tekstovi: Psalam 100,3; Djela 17,26; Postanak 2,7.18-25; Postanak 1,28.29; Postanak 3,15.

Biblijski izvjeπtaj o stvaranju ËovjeËanstva pun je zadovoljstva, nadei savrπenstva. Svaki dan stvaranja zavrπavao je boæanskom objavom daje sve “dobro”. To sigurno nije obuhvaÊalo tajfune, potrese, glad i bole-sti. ©to se onda dogodilo?

©esti dan stvaranja zavrπio je boæanskom objavom da je sve “veomadobro”. Jer tog dana je Bog stvorio biÊa na svoju sliku — ljude. Takvoneπto nije uËinio ni sa jednim drugim stvorenjem, prema izvjeπtaju izPostanka. Ta su biÊa, naravno, bila savrπena u svakom pogledu, πto jerazumljivo. Naposljetku, stvorena su na Boæju sliku. Stoga, po prirodistvari, meu njima nije bilo ubojica, lopova, laæljivaca, prevaranata ipodlaca. ©to se onda dogodilo?

Ovog Êemo tjedna prouËavati stvaranje — πto je Bog najprije stvorio,i πto se potom dogodilo s tim savrπenim djelima stvaranja. Na krajukrajeva, to dotiËe temu za ovo tromjeseËje — πto Bog Ëini da bi ponovnosve doveo u red.

Kratak pregled pouke za ovaj tjedan: ©to Biblija nauËava o podri-jetlu svega postojeÊeg? Kakvu vrstu odnosa Bog æeli imati s ËovjeËan-stvom? Koja je bila svrha stabla spoznaje dobra i zla? Koja je nadapruæena Adamu i Evi odmah nakon njihovog pada?

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Povijest otkupljenja, Znaci vremena, 2018., stranice 1—11.

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:275

Black

6

NEDJELJA 28. oæujka

KORNJA»E SKROZ DO DOLJE...

“U poËetku stvori Bog nebo i zemlju.” (Postanak1,1)Dok je neki znanstvenik odræavao predavanje o orbitama planeta

koji kruæe oko Sunca i orbitom Sunca koje kruæi oko srediπta galaktike,starija dama u crnim tenisicama ustala je i rekla da je Zemlja ravnaploËa koja leæi na leima kornjaËe. Znanstvenik je πaljivo upitao naËemu stoji ta kornjaËa, na πto je dama odgovorila da stoji na drugojkornjaËi. “Gospoo,” nastavio je znanstvenik πaljivim tonom, “a na Ëemuonda stoji ta druga kornjaËa?” Odgovorila je: “Na joπ jednoj kornjaËi.”I prije nego πto ju je uspio joπ neπto pitati, uperila je prst prema njemui odbrusila: “Ne zamaraj se, sinko, kornjaËe se nalaze skroz do dolje.”

Koliko god simpatiËno zvuËala, ta priËa bavi se jednim od najvaæni-jih pitanja ljudskog postojanja — prirodom samog svemira. Kakav jeovaj svijet u kojem smo se naπli ne svojom voljom? Zaπto smo ovdje?Kako smo ovamo dospjeli? I kamo na kraju svi mi odlazimo?

To su neka od najosnovnijih pitanja koja ljudi mogu postaviti jerrazumijevanje o tome tko smo i kako smo ovamo dospjeli utjeËe i narazumijevanje o tome kako trebamo æivjeti i ponaπati se dok smo ovdje.

Potraæite sljedeÊe retke: Postanak 1,1; Psalam 100,3; Izaija40,28; Djela 17,26; Efeæanima 3,9; Hebrejima 1,2.10. Kako oni,svaki na svoj naËin, odgovaraju na neka od postavljenih pitanja?©to im je svima zajedniËko?

..................................................................................................................................

Posebno je zanimljivo πto se Bog u Postanku 1,1 (i nekim drugimredcima) uopÊe ne trudi dokazati da je On Stvoritelj. Nikakve posebnepojedinosti to ne istiËu. Naprotiv, to se jednostavno i jasno tvrdi, bezpokuπaja da se opravda, objasni ili dokaæe. Ili to prihvaÊamo vjerom iline prihvaÊamo. Vjera je zapravo jedini naËin da to prihvatimo jednostav-no zato πto nitko od nas nije gledao sam proces stvaranja. Bilo bi topotpuno nelogiËno — prisustvovati vlastitom stvaranju. »ak i sekularniljudi, bez obzira na to koju teoriju o podrijetlu zastupaju, moraju u njuvjerovati zbog istog razloga zbog kojeg i mi, kreacionisti, vjerujemo jernitko od nas nije bio tamo da bi promatrao taj dogaaj.

Meutim, iako nas je Bog pozvao da vjerujemo u Njega kao uStvoritelja, On nam je dao dobar razlog za vjerovanje. ImajuÊi uvidu da je vjera nuæna za praktiËki svako glediπte koje zastupamo,zapiπite zaπto ima smisla vjerovati da smo mi ovdje zbog toga πtonas je Stvoritelj tu postavio s odreenom namjerom, za razliku odrazumijevanja da se naπe podrijetlo zasniva na Ëistoj sluËajnosti.

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:276

Black

7

PONEDJELJAK 29. oæujka

NA SLIKU SVOJEG STVORITELJA (Postanak 1,27)

Biblija tvrdi da je Bog stvorio ljudski rod — muπko i æensko —“na svoju sliku” (Postanak 1,27). Na osnovi te tvrdnje odgovorite nasljedeÊa pitanja:

1. ©to znaËi da nas je Bog stvorio na svoju sliku? U kojem smomi smislu na Njegovu sliku?

2. Prema izvjeπtaju iz Postanka, je li Bog bilo πto drugo stvorio“na svoju sliku” osim ljudskog roda? Ako nije, πto nam to govori onaπem jedinstvenom poloæaju u odnosu na ostatak ovozemaljskogstvorenog svijeta? Koje pouke moæemo izvuÊi iz te razlike?

3. ©to nas joπ u izvjeπtaju o stvaranju ljudskog roda odvaja odsvega drugog πto je Bog stvorio? Vidi Postanak 2,7.18-25.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Premda o Bogu govorimo ljudskim jezikom, ne smijemo zaboravitida je On duhovno BiÊe (Ivan 4,24) koje posjeduje boæanske osobine. Sveπto moæemo reÊi jest da smo mi po svojoj tjelesnoj, duπevnoj i duhovnojnaravi na neki naËin odraz naπega boæanskog Stvoritelja, koliko god jetoga u vezi s Njim joπ uvijek, bar za nas, zaogrnuto velom tajne. Biblija,meutim, stavlja naglasak na duhovne i spoznajne aspekte naπeg uma.Te aspekte moæemo razvijati i unapreivati. Jedinstvenost ljudskog umaomoguÊava nam da njegujemo odnos s Bogom, za πto ostatak Boæjegstvorenog svijeta na Zemlji nije sposoban.

Zapazite takoer jedinstveni izvjeπtaj o tome kako je Bog stvorioæenu. Muπkarci i æene dijele tu nevjerojatnu prednost da su stvoreni naBoæju sliku. U njihovom stvaranju nema ni najmanje naznake o manjojvrijednosti jednog u odnosu na drugo. Bog ih je oboje osobno stvorio odiste tvari. Od poËetka ih je stvorio kao ravnopravne i doveo ih zajednou poseban odnos sa sobom. Imali su istu moguÊnost razvijati svoj ka-rakter koji Êe donijeti slavu Bogu.

“Sam je Bog dao Adamu druga. On mu je dao ‘pomoÊ’ — pomoÊnikakoji mu je odgovarao, nekoga tko mu je odgovarao kao drug, nekoga tkoÊe biti jedno s njim u ljubavi i razumijevanju. Eva je stvorena od rebrauzeta iz Adamovih prsa, upuÊujuÊi na to da ga ona ne treba nadziratikao gospodar, niti treba biti podreena, veÊ jednaka s njim, da je on volii πtiti.” (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str. 27; u izvorniku 46)

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:277

Black

8

UTORAK 30. oæujka

BOG I »OVJEK ZAJEDNO (Postanak 1,28.29)

Zapazite kako su u Svetom pismu zapisane prve rijeËi koje je Boguputio ljudima. Uputio ih je na njihovu sposobnost raanja, umnoæavanjavlastite vrste. Skrenuo im je pozornost na samu zemlju, na stvorenisvijet i naredio im da ga napune, pokore i ovladaju njime. Ukazao im jena biljke koje im mogu sluæiti za hranu. Ukratko, prema Bibliji, Boæjeprve rijeËi upuÊene muπkarcu i æeni odnosile su se konkretno na njihovodnos i uzajamnu povezanost s fiziËkim svijetom.

©to nam Postanak 1,28.29 govori o tome kako Bog gleda namaterijalni svijet? Je li tu nagovijeπteno da ima iËega loπeg u vezis materijalnim pojavama i naπim uæivanjem u njima? Kako bismose trebali odnositi prema djelima stvaranja na temelju tih ranihprizora ljudskog postojanja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bog tim rijeËima Ëini prve korake u svojem odnosu prema ljudima.On im se obraÊa, upuÊuje ih, kaæe im πto trebaju Ëiniti. Tim je rijeËimaobuhvaÊena i njihova odgovornost. Bog ih je pozvao da budu gospodaritog predivnog svijeta koji je On stvorio.

U Postanku 1,28 stoji da je Bog blagoslovio Adama i Evu. ©toto znaËi? Koju je vrstu odnosa izmeu njih i njihovog Stvoritelja topodrazumijevalo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bog se Adamu i Evi obraÊao kao razumnim biÊima koja su moglaodgovoriti na Njegovu ljubaznost i stupiti u prisan odnos i zajedniπtvos Njim. Osim toga, kao djeca i stvorenja, Adam i Eva ovisili su o bla-goslovima i brizi svojeg Oca Stvoritelja. On je dao sve πto im je bilopotrebno. Oni niπta nisu uËinili da bi zasluæili to πto im je dano. Bili sujednostavno primatelji neËega πto nisu zaradili.

Kad Ëitamo o stvaranju muπkarca i æene, uoËavamo elementeodnosa kakav je postojao prije grijeha i kakav Bog æeli da imamos Njim sada, nakon pojave grijeha. Osvrnite se na danaπnje prou-Ëavanje i pronaite kako bismo se trebali odnositi prema Bogu, Ëaki u ovom palom stanju.

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:278

Black

9

SRIJEDA 31. oæujka

KRAJ STABLA

“Jahve, Bog, zapovijedi Ëovjeku: ‘Sa svakoga stabla u vrtu slo-bodno jedi. Ali sa stabla spoznaje dobra i zla da nisi jeo! U onajdan u koji s njega okusiπ, zacijelo Êeπ umrijeti!’” (Postanak 2,16.17)

Tim ispitom pruæena je Adamu i Evi prilika da izraze svoju slobod-nu volju. To je bio i poziv da odgovore pozitivno ili negativno na svojodnos sa Stvoriteljem. To takoer pokazuje da ih je Bog stvorio kaoslobodna, moralna biÊa. Uostalom, da nisu imali priliku ne posluπati,zaπto bi ih Bog uopÊe upozoravao na posljedice neposluπnosti?

“Sve πto prethodi u tom poglavlju, utire put k tom vrhuncu (Posta-nak 2,16.17). BuduÊnost ljudskog roda usredotoËuje se na tu jednujedinu zabranu. »ovjeka ne treba zbunjivati mnoπtvo prijepornih pita-nja. Na umu valja imati samo jednu Boæju uredbu. SvodeÊi broj zabranana tu jednu, Jahve daje znak svoje milosti. Osim toga, da bi pokazaokako ta jedina zapovijed uopÊe nije teπka, Bog je smjeπta u pozadinuπirokog dopuπtenja: ‘Sa svakoga stabla u vrtu slobodno jedi.’” (H. C.Leupold, Exposition of Genesis, sv. 1, str. 127)

PozivajuÊi Adama i Evu da posluπaju Njegovu volju, Bog im zapravogovori: Ja sam vaπ Stvoritelj i oblikovao sam vas na svoju sliku. Jaodræavam vaπ æivot jer zahvaljujuÊi meni, æivite, miËete se i jeste. Osigu-rao sam sve πto je potrebno za vaπu dobrobit i sreÊu (hranu, dom,ljudsko druπtvo) i postavio sam vas za vladare ovoga svijeta, neposrednoispod mene. Ako ste spremni potvrditi taj odnos sa mnom zato πto mevolite, ja Êu biti vaπ Bog, a vi Êete biti moja djeca. A taj odnos i povjerenjekoje on podrazumijeva moæete potvrditi jednostavno tako πto Êete po-sluπati tu odreenu zapovijed.

Na kraju krajeva, naπ odnos s Bogom moæe biti djelotvoran i trajanjedino ako slobodno odluËimo prihvatiti Njegovu volju. OdbacivanjemNjegove volje mi u biti proglaπavamo svoju neovisnost o Njemu. To uka-zuje na miπljenje da nam On nije potreban. Takav izbor vodi k spoznajizla, a zlo vodi u otuenost, usamljenost, nezadovoljstvo i smrt.

Bog je Adama i Evu stavio na ispit odanosti i vjere. HoÊe li bitiodani svojem Stvoritelju koji im je osigurao sve πto im je potrebnoi pruæio im, osim toga, Ëitav svijet za uæivanje, ili Êe krenuti vlastitimputem, neovisno o Njegovoj volji? HoÊe li imati dovoljno vjere uNjega da bi Ga dræali za rijeË? Njihova odanost i vjera bile suispitane kraj stabla spoznaje dobra i zla. Na koji se naËin i misvakodnevno suoËavamo sa sliËnim ispitima? U kojem je smisluBoæji zakon sliËan zapovijedi u Postanku 2,16.17?

..................................................................................................................................

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:279

Black

10

»ETVRTAK 1. travnja

PREKID ODNOSA

Skloni smo vjerovati ljudima koje poznajemo, dok prema ne-poznatima nagonski osjeÊamo nepovjerenje. Bilo bi, dakle, prirodnoda je Eva pokazala nepovjerenje prema Sotoni. Osim toga, bilokakav izravni napad na Boga trebao ju je navesti da zauzme obram-beni stav. Meutim, koje je korake Sotona poduzeo da bi zaobiπaoEvine prirodne obrambene mehanizme? (Postanak 3,1-6)

“Koliko god æalosno bilo Evino prestupanje, koliko je god jada moglonanijeti ËovjeËanstvu, njezin izbor nije nuæno podrazumijevao kaznu zaËitav ljudski rod zbog njezinog grijeha. Meutim, posljedica Adamovesvjesne odluke, usprkos jasnom razumijevanju Boæje izriËite zapovijedi,bila je da su grijeh i smrt postali neizbjeæna sudbina ËovjeËanstva. Evaje bila prevarena, Adam nije.” (The SDA Bible Commentary, sv. 1, str.231)

Kao posljedica toga otvorenog prijestupa i nepoπtovanja Boæje za-povijedi, odnos izmeu Boga i ËovjeËanstva bio je prekinut. Umjestoslobodnog zajedniπtva s Bogom, pretvorio se u bijeg od Njegove pri-sutnosti (Postanak 3,8-10). Otuenost i odvajanje zamijenili su druæenjei zajedniπtvo. Pojavio se grijeh, a s njim i sve njegove ruæne posljedice.Da neπto nije poduzeto, ljudski rod bio bi osuen na vjeËnu propast.

Koje je rijeËi nade i obeÊanja Bog izgovorio usred te tragedije?Postanak 3,15.

..................................................................................................................................

Boæje neoËekivane proroËke rijeËi koje bude nadu, govore o neprija-teljstvu izmeu zmije i æene, izmeu æeninog i zmijinog potomstva. OnoÊe dostiÊi vrhunac u pobjedonosnoj pojavi æeninog Potomka, Mesije,koji Êe zadati smrtonosni udarac Sotoni zgazivπi njegovu glavu, dok ÊeGa on zauzvrat moÊi samo ujesti u petu.

U svojoj potpunoj bespomoÊnosti Adam i Eva dobili su nadu naosnovi tog mesijanskog proroËanstva, nadu koja Êe preobraziti njihovæivot zato πto im je tu nadu Bog dao i potvrdio. To obeÊanje o Mesiji ikonaËnoj pobjedi, koliko god nejasno zvuËalo u tom trenutku, rasprπiloje tamu u koju ih je grijeh gurnuo.

ProËitajte Postanak 3,9, gdje Bog pita Adama: “Gdje si?” Bogje, naravno, znao gdje su oni. Njegove rijeËi, umjesto da budu puneosude, trebale su ljudska biÊa muËena krivnjom vratiti k Njemu.Ukratko, Boæje prve rijeËi palom ËovjeËanstvu bile su praÊene nadomu Njegovu milost. Na koje naËine Ëak i danas vidimo da nas Bognastoji privuÊi k svojoj milosti?

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2710

Black

11

PETAK 2. travnja

ZA DALJNJE PROU»AVANJE

Biblija je puna poziva upuÊenih greπnicima. Usporedite Psalam95,7.8; Izaija 55,1.2.6.7; Luka 15,3-7; 19,10. Koje joπ retke moæete pro-naÊi?

U knjizi Ellen G. White Patrijarsi i proroci proËitajte poglavlja podnaslovom “Stvaranje”, str. 25—31 (u izvorniku 44—51); “Kuπnja i pad”,str. 32—41 (u izvorniku 52—62) i “Plan otkupljenja”, str. 42—49 (uizvorniku 63—70).

“Cijela jedna evaneoska propovijed bila je sadræana u te tri boæan-ske rijeËi koje su se probile kroz gustu πikaru i doprle do uπiju prepla-πenih bjegunaca: ‘Adame, gdje si?’ Tvoj Bog ne æeli te izgubiti, On tetraæi, baπ kao πto namjerava doÊi i u Osobi svojeg Sina ne samo da bipotraæio, veÊ i da bi spasio ono πto je sad izgubljeno.” (Charles HaddonSpurgeon, The Treasury of the Bible, sv. 1, str. 11)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. BuduÊi da dobri i briæni Bog traga za ljudima, kako udanaπnje vrijeme moæemo odgovoriti na izraze ljubavi Oca i IsusaKrista? Kakav odgovor Gospodin oËekuje?

2. Usporedite biblijsku sliku ËovjeËanstva koje je palo s uz-viπenog mjesta u Boæjem stvorenom svijetu i kojem je potrebnospasenje, s evolucijskom teorijom razvitka. Koja od tih dviju slikapruæa viπe nade i zaπto?

3. Koliko su odnosi puni ljubavi vaæni za ljudsku sreÊu? Zaπtoje povezanost s Bogom nuæna za takve odnose? Razgovarajte outjecaju koji zdravi meuljudski odnosi imaju na osobe unutar tihodnosa (izmeu prijatelja, roditelja i djece, muæa i æene, poslodavcai zaposlenika itd.).

ZakljuËak: Bog nas je stvorio na svoju sliku kako bi izmeu Njegai nas moglo postojati zajedniπtvo puno ljubavi. Premda je pojava grijehanaruπila tu prvobitnu vezu, Bog nastoji obnoviti naπ odnos preko planaspasenja. Naπ æivot kao ovisnih biÊa dobiva pravi smisao i vedrinu jedinokad se poveæemo sa svojim Stvoriteljem.

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2711

Black

12

Pouka 2 3.—10. travnja 2021.

PoËetnica Saveza“Stoga, budete li mi se vjerno pokoravali i dræali moj Savez,

vi Êete mi biti predraga svojina mimo sve narode — ta moj jesav svijet!” (Izlazak 19,5)

Biblijski tekstovi: Postanak 9,15; Izaija 54,9; Postanak 12,1-3;GalaÊanima 3,6-9.29; Izlazak 6,1-8; Jeremija 31,33.34.

Proπli tjedan zavrπili smo izvjeπtajem o padu ËovjeËanstva zboggrijeha naπih praroditelja. Ovog Êemo tjedna napraviti kratak pregledcijelog tromjeseËja tako πto Êemo svaki dan prouËiti najstarije saveze,od kojih je svaki na svoj poseban naËin bio izraz sadaπnje istine pravogSaveza koji je potvren na Golgoti Isusovom krvlju — Saveza u koji mikao krπÊani ulazimo sa svojim Gospodinom.

PoËet Êemo od saveza koji je Bog uspostavio s Noom kako bi poπte-dio njega i njegovu obitelj od uniπtenja. Nastavit Êemo sa savezom uspo-stavljenim s Abrahamom, tako bogatim i punim obeÊanja za sve nas.Zatim sa savezom na Sinaju i njegovom vaænoπÊu, a onda Êemo konaËnorazmotriti novi Savez na koji su svi ostali ukazivali. Sve to Êemo, naravno,dublje prouËiti tijekom sljedeÊih nekoliko tjedana. Ovog Êemo ih tjednasamo letimiËno prouËiti.

Kratak pregled pouke za ovaj tjedan: ©to znaËi rijeË “savez”? Odkojih se elemenata sastoji savez? Kako je glasio savez koji je Bog us-postavio s Noom? Kakvu nadu nalazimo u savezu s Abrahamom? Kojuulogu imaju vjera i djela ljudskih sudionika u savezu? Je li savez samodogovor, ili u njemu postoje i aspekti dubljeg uzajamnog odnosa? ©toje sræ “novog Saveza”?


BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2712

Black

13

NEDJELJA 4. travnja

OSNOVE SAVEZA

“A Savez svoj ja sklapam s tobom, i silno Êu te razmnoæiti.”(Postanak 17,2)

“Hebrejska rijeË berith, ‘savez’, pojavljuje se oko 287 puta u Staromzavjetu. Ona se moæe prevesti i kao ‘oporuka’ ili ‘posljednja volja’. Njezi-no je podrijetlo nejasno, ali je poprimila znaËenje neËega πto povezujedvije strane. Koristila se, meutim, za mnogo razliËitih vrsta ‘veza’, onihizmeu ljudi i izmeu Ëovjeka i Boga. UobiËajeno se koristi za sporazu-me meu ljudima, a ima i prepoznatljivo vjersko znaËenje kada se odno-si na savez izmeu Boga i Ëovjeka. U vjerskom smislu to je uobiËajenametafora, ali s dubljim znaËenjem.” (J. Arthur Thompson, “Covenant”,The International Standard Bible Encyclopedia, sv. 1, str. 790)

Kao i braËni zavjet, biblijski savez znaËi odnos i sporazum. Kaosporazum, biblijski savez sadræi sljedeÊe osnovne elemente:

1. Bog potvruje obeÊanja saveza zakletvom (GalaÊanima 3,16; He-brejima 6,13.17).

2. Obveza je saveza posluπnost Boæjoj volji izraæenoj u Deset zapo-vijedi (Ponovljeni zakon 4,13).

3. Boæja obveza u savezu konaËno se ispunjava preko Krista i planaspasenja (Izaija 42,1.6).

Pogledajte ta tri elementa koje smo upravo naveli (Boæja obe-Êanja, naπa posluπnost i plan spasenja). Kako se ti elementi oËitujuu vaπem hodu s Bogom? Opiπite ukratko kako se oni pokazuju uvaπem æivotu u ovom trenutku.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Starom zavjetu, tipoloπki ærtveni sustav pouËavao je narod o cje-lokupnom planu spasenja. Preko njegovih simbola, patrijarsi i izraelskinarod na praktiËan su se naËin uËili vjeri u dolazeÊeg Otkupitelja. Putemnjegovih obreda, pokajani greπnik dobivao je oprost grijeha i osloboe-nje od krivnje. Tako su se blagoslovi saveza mogli saËuvati, a duhovnise rast — obnavljanje Boæjeg lika u æivotu — odræavao, Ëak i kad ljudinisu uspijevali odræati svoj dio nagodbe.

Premda se savez moæe uspostaviti i izmeu ljudi, rijeË berithu hebrejskoj Bibliji uglavnom oznaËava odnos izmeu Boga i ljudi.S obzirom na naπ poloæaj u odnosu na Boga, koju bi vrstu vezetakav savez mogao ostvarivati?

..................................................................................................................................

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2713

Black

14

PONEDJELJAK 5. travnja

SAVEZ S NOOM

“A s tobom Êu uËiniti Savez; ti Êeπ uÊi u korablju — ti i stobom tvoji sinovi, tvoja æena i æene tvojih sinova.” (Postanak 6,18)

RijeË “savez” prvi put se pojavljuje u Bibliji u navedenom retku, ito u trenutku kada Bog priopÊuje Noi svoju odluku o uniπtenju Zemljezbog masovnog i neprekidnog πirenja grijeha. Premda Êe to uniπtenjedoÊi u obliku sveopÊeg potopa, Bog nije napustio svijet koji je stvorio.On je nastavio nuditi ljudima zavjetni odnos koji je prvi put uspostav-ljen odmah nakon pada u grijeh. Boæanski “Ja Jesam” koji nudi tajsavez, temelj je Noine sigurnosti. Kao Bog koji dræi savez, On je obeÊaoda Êe zaπtititi Ëlanove obitelji koji su bili spremni æivjeti u obvezujuÊemodnosu s Njim, odnosu koji rezultira posluπnoπÊu.

Je li savez s Noom bio jednostran? Imajte na umu da pojamsaveza podrazumijeva viπe od jedne strane. Je li Noa morao odræatisvoj dio dogovora? Koja se pouka za nas nalazi u odgovoru na ovapitanja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bog govori Noi da Êe nastati potop i da Êe svijet biti uniπten. A ondasklapa dogovor s njim i obeÊava mu da Êe spasiti njega i njegovu obitelj.Prema tome, ulog je bio priliËno velik, jer da Bog nije odræao svojeobeÊanje, Noa, πto god bi uËinio, bio bi zbrisan zajedno s ostatkomsvijeta.

Bog kaæe da Êe naËiniti savez s Noom. Ta rijeË podrazumijeva na-mjeru da se poπtuje ono πto je reËeno. To nije tek neka hirovita izjava.Sama rijeË podrazumijeva obvezu. Zamislite da je Gospodin rekao Noi:“Vidi, svijet Êe biti uniπten u straπnom potopu, ali ja Êu tebe moædaspasiti, a moæda i neÊu. U meuvremenu uËini to i to, a onda Êemovidjeti πto Êe biti. Ne mogu ti niπta jamËiti.” Takva bi se izjava teπkomogla spojiti s onom sigurnoπÊu i obeÊanjem koje nalazimo u rijeËi“savez”.

Neki ljudi tvrde da potop u Noino vrijeme nije bio sveopÊa, veÊsamo lokalna nepogoda. Da je to toËno, onda bi Boæje zavjetnoobeÊanje u Postanku 9,15 (vidi i Izaija 54,9) bilo prekrπeno svakiput kada doe do neke lokalne poplave (a to se izgleda stalnodogaa. Naprotiv, Ëinjenica da nije bilo drugoga sveopÊeg potopapotvruje vjerodostojnost Boæjeg zavjetnog obeÊanja. ©to nam togovori o povjerenju u Njegova obeÊanja?

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2714

Black

15

UTORAK 6. travnja

SAVEZ S ABRAHAMOM

“Blagoslivljat Êu one koji te blagoslivljali budu, koji te budukleli, njih Êu proklinjati; sva plemena na zemlji tobom Êe se blago-slivljati.” (Postanak 12,3)

ProËitajte Postanak 12,1-3. Navedite konkretna obeÊanja kojaje Bog dao Abrahamu.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zapazite da se meu obeÊanjima koja Bog daje Abrahamu nala-ze i rijeËi: “Sva plemena na zemlji tobom Êe se blagoslivljati.”(Postanak 12,3) ©to to znaËi? Na koji su naËin sve obitelji naZemlji blagoslovljene u Abrahamu? Vidi GalaÊanima 3,6-9. U kojemse smislu u tom prije danom obeÊanju moæe sagledati obeÊanje oIsusu Mesiji? Vidi GalaÊanima 3,29.

U tom, prvom zabiljeæenom boæanskom javljanju Abrahamu, Bog jeobeÊao da Êe uÊi u blizak i trajan odnos s njim, prije nego πto je uopÊebilo rijeËi o nekakvom sklapanju saveza. Izravno upuÊivanje na savezkoji Êe Bog uspostaviti dolazi tek kasnije (Postanak 15,4-21; 17,1-14). Uovom trenutku Bog nudi odnos s ljudima. Ponovljeni izraz “ja Êu” uPostanku 12,1-3 ukazuje na dubinu i veliËinu Boæje ponude i NjegovogobeÊanja.

Osim toga, Abraham dobiva jednu jedinu zapovijed kao ispit: “Idi.”On je vjerom izvrπava (Hebrejima 11,8), ali ne zato da bi zadobio blago-slove Saveza. Njegova posluπnost bila je odgovor vjere na odnos ljubavikoji je Bog æelio uspostaviti. Drugim rijeËima, Abraham je veÊ vjerovaoBogu, veÊ se oslanjao na Njega, veÊ se uzdao u Njegova obeÊanja. Usuprotnom, nikad ne bi napustio svoju rodbinu i zaviËaj i uputio se unepoznata mjesta. Njegova posluπnost otkrila je njegovu vjeru pred lju-dima i anelima.

Abraham je joπ tada otkrivao kljuËni odnos izmeu vjere i djela. Mise spaπavamo vjerom koja se pokazuje u djelima posluπnosti. Najprijedolazi obeÊanje o spasenju, a potom slijede djela. I premda nema zavjet-nog zajedniπtva i blagoslova bez posluπnosti, ta posluπnost je samoodgovor vjere na ono πto je Bog veÊ uËinio. Takva vjera ilustrira naËelokoje nalazimo u 1. Ivanovoj 4,19: “©to se nas tiËe, mi ljubimo, jer je onnas ljubio prije.”

ProËitajte Postanak 15,6. Kako se ovdje na poseban naËin po-kazuje temelj svih obeÊanja saveza? Zaπto je taj blagoslov najdrago-cjeniji?

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2715

Black

16

SRIJEDA 7. travnja

SAVEZ S MOJSIJEM

ProËitajte Izlazak 6,1-8, a zatim odgovorite na sljedeÊa pitanja:1. O kojem savezu Bog tu govori? Vidi Postanak 12,1-3.2. Na koji je naËin izlazak ispunjenje obeÊanja saveza s Njegove

strane?3. Koje sliËnosti moæete naÊi izmeu onoga πto Bog ovdje obeÊava

narodu i onoga πto je obeÊao Noi prije potopa?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Izraelci su nakon izlaska primili Savez na Sinaju, koji je sklopljenu kontekstu osloboenja iz ropstva (Izlazak 20,2) i sadræi Boæje ærtveneodredbe za pomirenje i oprost grijeha. Bio je to, dakle, kao i svi Boæjisavezi, savez milosti — Boæje milosti prema Njegovom narodu.

Taj Savez ponavlja u viπe toËaka glavne odredbe saveza s Abraha-mom:

1. Poseban odnos Boga prema Njegovom narodu (usporedi Posta-nak 17,7.8 i Izlazak 19,5.6).

2. Oni Êe biti velik narod (usporedi Postanak 12,2 i Izlazak 19,6).3. Zahtijeva se posluπnost (usporedi Postanak 17,9-14; 22,16-18 i

Izlazak 19,5).“Zapazite redoslijed koji se ovdje javlja: Gospodin najprije spaπava

Izrael, a zatim mu daje Zakon koji treba vrπiti. Isti redoslijed vrijedi ikad je rijeË o Evanelju. Krist nas najprije spaπava od grijeha (vidi Ivan1,29; 1. KorinÊanima 15,3; GalaÊanima 1,4), a zatim Ëini da Njegov Za-kon zaæivi u nama (GalaÊanima 2,20; Rimljanima 4,25; 8,1-3; 1. Petrova2,24).” (The SDA Bible Commentary, sv. 1, str. 602)

ProËitajte Postanak 6,7. ©to dolazi do izraæaja u prvom dijelu,gdje Bog kaæe da Êe oni biti Njegov narod, a On njihov Bog? Zapaziteodnos koji se ovdje javlja. Oni Êe biti neπto Bogu, a Bog Êe bitineπto njima. Ne samo da se Bog æeli na poseban naËin odnositiprema njima, veÊ æeli da se i oni na poseban naËin odnose premaNjemu. Zar Gospodin ne traæi istu vrstu odnosa i s nama danas?Oslikava li taj prvi dio Postanka 6,7 vaπ odnos s Gospodinom, iliste vi samo netko Ëije se ime nalazi u crkvenim knjigama? Akopotvrdno odgovorite na prvi dio pitanja, obrazloæite odgovor.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2716

Black

17


NOVI SAVEZ (Jeremija 31,31-33)

U ovim se redcima prvi put spominje “novi Savez” u Starom zavjetu.Smjeπten je u kontekst povratka Izraelaca iz izgnanstva i govori o bla-goslovima koje Êe oni primiti od Boga. I kao u ostalim sluËajevima, Bogje zaËetnik tog Saveza i Bog ga ispunjava svojom miloπÊu.

Zapazite, takoer, jezik koji se ovdje koristi. Bog sebe opisuje kaonjihovog muæa, govori kako Êe upisati svoj Zakon u njihovo srce i,sluæeÊi se jezikom saveza s Abrahamom, kaæe da Êe On biti njihov Bog,a oni Njegov narod. Dakle, kao i prije, savez nije samo neki zakonskiobvezujuÊi sporazum kao u danaπnjem pravosuu, veÊ se bavi neËimuzviπenijim.

ProËitajte Jeremija 31,33. Usporedite s Postankom 6,7, gdje sedetaljno opisuje dio Saveza sklopljenog s Izraelom. Koji se kljuËnielement i ovdje naglaπava? ©to Bog æeli od svojeg naroda?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

ProËitajte Jeremija 31,34. Usporedite ono πto je ovdje reËenos rijeËima u Ivanu 17,3. ©to to kljuËno Ëini Gospodin, Ëime postavljatemelj njihovog odnosa?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Jeremiji 31,31-34 mogu se zapaziti elementi milosti i posluπno-sti, kao i u prijaπnjim savezima. Bog Êe oprostiti njihove grijehe, Bog Êeuspostaviti odnos s njima i Bog Êe unijeti svoju milost u njihov æivot.Narod Ga jednostavno sluπa — ne na neki napamet nauËen, mehaniËkinaËin, veÊ Ëisto zato πto Ga poznaje, πto Ga voli i πto Mu æeli sluæiti. Toje bît zavjetnog odnosa kakav Bog æeli ostvariti sa svojim narodom.

Kako razumijete misao da je Zakon upisan u naπe srce? ZnaËili to da Zakon postaje subjektivan i osoban, neπto πto treba tuma-Ëiti i primjenjivati u skladu sa sklonostima srca pojedinca? Ili toznaËi neπto drugo? I πto bi to onda bilo?

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2717

Black

18

PETAK 9. travnja


U knjizi Ellen G. White Patrijarsi i proroci proËitajte poglavlje “Ab-raham u Kanaanu”, str. 102—108 (u izvorniku 132—138), a u knjiziProroci i kraljevi iste spisateljice poglavlje pod naslovom “I prorociBoæji pomagahu im”, str. 360—363 (u izvorniku 569—571).

“Jaram koji nas vezuje za sluæbu jest Boæji Zakon. Veliki Zakonljubavi otkriven u Edenu, objavljen na Sinaju, a u Novom zavjetu napi-san na srcu, vezuje Ëovjeka koji radi po Boæjoj volji. Kad bismo biliostavljeni da idemo za svojim sklonostima, upravo tamo kamo bi nasvodila naπa volja, mi bismo stupili u Sotonine redove i usvojili njegoveosobine. Stoga nas Bog veæe za svoju volju koja je uzviπena, plemenitai koja uzdiæe. On æeli da strpljivo i mudro preuzmemo duænosti sluæbe.U ljudskoj je naravi i sâm Krist ponio jaram sluæbe. On je rekao: ‘Miljemi je, Boæe moj, vrπit volju tvoju, Zakon tvoj duboko u srcu ja nosim.’(Psalam 40,8) ‘Jer ne sioh s neba da vrπim svoju volju, nego voljuonoga koji me posla.’ (Ivan 6,38) Ljubav prema Bogu, revnost za Njegovuslavu i ljubav prema palom ljudskom rodu doveli su Isusa na Zemlju dastrada i umre. To je bila sila koja je vladala Njegovim æivotom. On namnalaæe da usvojimo to naËelo.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 263,264;u izvorniku 329,330)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Je li Boæji savez s Noom, Abrahamom, Mojsijem i nama za-pravo nastavak Njegovog saveza s Adamom, ili je rijeË o neËemupotpuno novom? Usporedite Postanak 3,15; 22,18; GalaÊanima3,8.16.

2. Zaπto je osobni, uzajamni aspekt saveza toliko vaæan? Dru-gim rijeËima, moæete imati zakonski obvezujuÊi sporazum — “savez”s nekim — i bez ikakvog bliskog i osobnog odnosa. Meutim, takvavrsta sporazuma nije ono Ëemu Gospodin teæi u zavjetnom odnosusa svojim narodom. Zaπto? Razgovarajte o tome.

3. U kojem je smislu brak prikladna slika saveza? Zaπto jesliËnost s brakom ipak nedovoljna da bi se opisao savez?

ZakljuËak: Pojavom grijeha prekinut je odnos koji je Stvoriteljprvobitno, preko naπih praroditelja, uspostavio s ËovjeËanstvom. SadaBog putem saveza obnavlja tu blisku vezu. Savez oznaËava posveÊenodnos izmeu Boga i nas (neπto kao braËna veza) i ujedno sporazum onaπem spasenju i usklaivanju sa Stvoriteljem. Bog, pokrenut velikomljubavlju prema nama, pokreÊe taj zavjetni odnos. Velikoduπnim obeÊa-njima i postupcima On nas nastoji privuÊi da stupimo u vezu s Njim.

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2718

Black

19


“Za naraπtaje buduÊe”“Ali je Noa naπao milost u oËima Jahvinim.” (Postanak 6,8)Biblijski tekstovi: Postanak 3,6; Postanak 6,5.11; Postanak

6,18; Postanak 9,12-17; Izaija 4,3; Otkrivenje 12,17.

Bakterije su toliko siÊuπni organizmi da se ne mogu vidjeti bezmikroskopa. ObiËna bakterija nije veÊa od vrπka olovke, Ëak ni i kad seuveÊa tisuÊu puta. U povoljnim uvjetima za razvoj — uz dovoljno topline,vlage i hrane — bakterije imaju iznimno brzu stopu razmnoæavanja. Onese razmnoæavaju diobom, pri Ëemu se jedna zrela stanica jednostavnopodijeli na dvije kÊeri stanice. Ako se ta dioba zbiva, na primjer, nasvakih sat vremena, jedna bakterija moæe proizvesti viπe od 16 milijunanovih bakterija za 24 sata. Nakon 48 sati pojavile bi se stotine milijunabakterija. Taj mikroskopski fenomen dobro ilustrira brzo umnoæavanjezla nakon pada. Obdarena snaænim umom, odliËnim zdravljem i dugovjeË-noπÊu, ta moÊna vrsta napustila je Boga i zloupotrijebila svoje iznimnesposobnosti odajuÊi se neËistoÊi u svim oblicima. Ali za razliku odbakterija koje se mogu uniπtiti na sunËevom svjetlu, kemikalijama ilivisokim temperaturama, Bog je tu oholu pobunu odluËio zaustaviti sveop-Êim potopom.

Kratak pregled pouke za ovaj tjedan: ©to je grijeh uËinio djelimaBoæjeg stvaranja? Po kojim se osobinama Noa posebno isticao? ©to jesadræavao savez s Noom? Na koje se naËine Boæja milost otkrila usavezu s Noom prije potopa? ©to nam savez koji je Bog naËinio s Ëovj-eËanstvom nakon potopa govori o Njegovoj sveobuhvatnoj ljubavi premanama?


BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2719

Black

20

NEDJELJA 11. travnja

NA»ELO GRIJEHA (Postanak 6,5)

Prema Boæjim rijeËima, na kraju stvaranja sve “bijaπe veoma dobro”(Postanak 1,31). A onda je doπao grijeh i slika se bitno promijenila.Stvari viπe nisu bile “veoma dobre”. Boæje ureeno stvaranje bilo jeoπteÊeno grijehom i svim njegovim gnusnim posljedicama. Do Noinogvremena pobuna je veÊ dostigla straπne razmjere. Zlo je potpuno obuze-lo ljudski rod. Premda nam Biblija ne daje mnogo pojedinosti (viπe otome vidi u knjizi Ellen G. White Patrijarsi i proroci, str. 66—68; uizvorniku 90—92), grijesi i pobuna bili su takvi da ni strpljivi Bog, punljubavi i uvijek spreman da oprosti, to viπe nije mogao trpjeti.

Kako je sve tako brzo moglo krenuti po zlu? Odgovor moæda i nijetako teπko naÊi. PromatrajuÊi vlastite grijehe, koliko ljudi danas postav-lja isto pitanje: Kako je sve tako brzo krenulo po zlu?

Potraæite retke koje navodimo u nastavku. Zapiπite poruku sva-kog od njih. UoËite postojano napredovanje grijeha:

1) Postanak 3,6 .................................................................................................

2) Postanak 3,11-13 .........................................................................................

3) Postanak 4,5 .................................................................................................

4) Postanak 4,8 .................................................................................................

5) Postanak 4,19 ...............................................................................................

6) Postanak 4,23 ...............................................................................................

7) Postanak 6,2 .................................................................................................

8) Postanak 6,5.11 ............................................................................................Stanje opisano u Postanku 6,5.11 nije se pojavilo bez razloga. Njemu

prethodi odreena povijest. Taj straπni ishod imao je svoj uzrok. Grijehje postupno postajao sve gori. To je za njega znakovito. Grijeh nije kaoposjekotina ili rana koja zacjeljuje sama od sebe. Naprotiv, on se, akoga ne obuzdamo, umnoæava sve dok ne dovede do propasti i smrti. Nemoramo zamiπljati kako je izgledao æivot prije potopa da bismo to naËe-lo vidjeli na djelu. On je i sada prisutan svuda oko nas.

Nije Ëudo πto Bog mrzi grijeh. Nije Ëudo πto Êe grijeh, prije iliposlije, biti iskorijenjen. Pravedni Bog pun ljubavi nema drugog izbora.

Dobra je vijest da Bog æeli spasiti greπnike bez obzira na to πto æeliuniπtiti grijeh. U tome je sræ Saveza.

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2720

Black

21


NOA (Postanak 6,9)

U mnoπtvu zapisa koji govore o zlu pretpotopnog svijeta, Noase istiËe kao suprotnost onima koji su ga okruæivali. Pogledajtekoje se tri pojedinosti spominju u vezi s njim u uvodnom retku.Opiπite πto prema vaπem miπljenju znaËi svaka od tih pojedinosti:

1. Noa je bio “pravedan” .................................................................................

2. Bio je “bezazlen” .........................................................................................

3. “S Bogom je hodio” ....................................................................................

Noa je oËito imao spasonosni odnos s Gospodinom. S njim je Bogmogao raditi, sluπao Ga je i bio Mu posluπan, uzdao se u Njega. Zato jepreko njega mogao ispuniti svoje ciljeve, i zato ga je Petar u Novomzavjetu, nazvao “glasnikom pravednosti” (2. Petrova 2,5).

ProËitajte Postanak 6,8. Kako nam ovaj redak pomaæe da razu-mijemo odnos izmeu Noe i Boga?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

RijeË “milost” ovdje se prvi put pojavljuje u Svetom pismu i imaisto znaËenje kao u novozavjetnim tekstovima, u kojima je opisanoBoæje milosre i nezasluæena naklonost koju On pokazuje prema gre-πnicima. Dakle, treba imati u vidu da je i sam Noa, koliko god bio“pravedan” i “neporoËan”, joπ uvijek bio greπnik kojem je bila potrebnanezasluæena naklonost njegovog Boga. U tom smislu Noa se nije raz-likovao od bilo koga od nas tko svesrdno nastoji slijediti Gospodina.

ImajuÊi na umu da je i Noi bila potrebna Boæja milost kao i svimanama, razmislite o svojem æivotu i postavite sebi pitanje: Bi li se i zamene moglo reÊi da sam poput Noe “pravedan”, “neporoËan” i da “sBogom hodim”? Zapiπite razloge za svoj odgovor, kakav god on bio, i(ako vam nije neugodno) iznesite ga u subotu pred svojim razredom.

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2721

Black

22

UTORAK 13. travnja

SAVEZ S NOOM

“A s tobom Êu uËiniti Savez; ti Êeπ uÊi u korablju — ti i stobom tvoji sinovi, tvoja æena i æene tvojih sinova.” (Postanak 6,18)

U ovom retku nalazimo osnove biblijskog Saveza koji Bog uspostav-lja s ËovjeËanstvom: Bog i ljudski rod sklapaju sporazum. Vrlo jedno-stavno.

Ipak, tu ima viπe pojedinosti nego πto se na prvi pogled vidi.Za poËetak, tu je Ëimbenik posluπnosti s ljudske strane. Bog poziva

Nou i njegovu obitelj da uu u korablju. Oni trebaju uËiniti svoj dio, aako to ne uËine, Savez se raskida. Ako se Savez raskine, oni Êe bitigubitniËka strana jer su njegovi krajnji korisnici. Uostalom, da je Noarekao “ne” Bogu, da se nije htio pridræavati Saveza ili da je rekao “da”,a poslije se predomislio, kakve bi to posljedice imalo po njega i njegovuobitelj?

Bog upotrebljava izraz “svoj Savez”. ©to nam to govori o naraviSaveza? Koliko bi drugaËije bilo naπe razumijevanje Saveza da gaje nazvao “naπ Savez”?

Koliko god ta konkretna situacija bila jedinstvena, u njoj zapaæamoosnovni boæansko-ljudski odnos koji Savez podrazumijeva. Uspostav-ljajuÊi “svoj Savez” s Noom, Bog opet pokazuje svoju milost. Pokazujeda je spreman preuzeti inicijativu kako bi spasio ljudska biÊa od poslje-dica njihovih grijeha. Ukratko, na taj Savez ne smije se gledati kao naneku vrstu udruæivanja ravnopravnih strana, pri Ëemu svaki sudionikovisi o onom drugom. Mogli bismo reÊi da Bog “ima koristi” od togSaveza, ali samo u bitno razliËitom smislu od onog koji vrijedi za ljude.Njegova korist ogleda se u tome πto Êe oni koje voli dobiti vjeËni æivot— a to nije sitno zadovoljstvo za Gospodina (Izaija 53,11). Ali ne moæese reÊi da On ima koristi u istom smislu kao mi koji smo primatelji svihprednosti koje taj Savez nosi.

Pokuπajte si to predoËiti na sljedeÊi naËin: »ovjek pada preko ogradebroda usred oluje. Netko mu s palube dovikuje da Êe baciti uæe zaspaπavanje kako bi ga izvukao. Meutim, onaj koji se naπao u vodi morasa svoje strane prihvatiti ponudu, πto znaËi primiti uæe koje Êe mu bitibaËeno. Na to se u velikoj mjeri svodi savez izmeu Boga i Ëovjeka.

Kako vam ta slika pomaæe da razumijete pojam milosti u okvi-ru Saveza? Kako vam to pomaæe da razumijete na Ëemu vaπ odnoss Bogom treba zasnivati, Ëak i sada?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2722

Black

23

SRIJEDA 14. travnja

DUGA KAO ZNAK

“I reËe Bog: ‘A ovo znamen je Saveza koji stavljam izmeu sebei vas i svih æivih biÊa πto su s vama, za naraπtaje buduÊe: Dugusvoju u oblak stavljam, da zalogom bude Savezu izmeu mene izemlje.’” (Postanak 9,12.13)

Malo je prirodnih fenomena koji su ljepπi od duge. Tko se ne sjeÊadivljenja i ushiÊenja koje je osjetio kada je kao dijete prvi put vidio tajËudesni svjetlosni luk koji se savija preko neba kao neka prelijepa,tajanstvena vrata (ili moæda kao opasaË nekog klauna)? »ak i namaodraslima prizor tih raskoπnih boja u oblacima oduzima dah. Nije nikakvoËudo πto je duga i danas simbol za mnogo toga: od politiËkih organizaci-ja, preko rock-grupa i kultova do turistiËkih agencija. Taj prelijepi obo-jeni luk joπ uvijek dotiËe strune naπeg srca i uma.

Naravno, upravo to je i bila Boæja namjera.©to je prema Gospodnjim rijeËima duga trebala simbolizirati?

Postanak 9,12-17

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bog je rekao da Êe upotrijebiti dugu kao znak “Saveza svoga” (Po-stanak 9,15). Zanimljivo je da Bog i ovom prigodom upotrebljava rijeË“Savez”, jer se taj Savez razlikovao od saveza koje nalazimo na drugimmjestima. Za razliku od Saveza s Abrahamom i Saveza sa Sinaja, ovdjenema jasno izraæenih, konkretnih obveza od strane onih koji Êe imatikoristi od tog Saveza (Ëak ni od Noe). RijeËi koje Bog ovdje izgovaraodnose se na sve ljude “i stvorenje svako æivo” (Postanak 9,15), “i svaæiva biÊa πto su s vama, za naraπtaje buduÊe” (Postanak 9,12). BoæjerijeËi su sveopÊe, sveobuhvatne, bez obzira na to hoÊe li Mu netko bitiposluπan ili ne. U tom smislu pojam saveza ovdje nije upotrijebljen naisti naËin kao na drugim mjestima u Bibliji gdje se govori o odnosuizmeu Boga i ljudi.

U kojem smislu ovaj Savez otkriva Boæju milost? Tko je pokre-nuo taj Savez? Tko je u njemu veliki dobrotvor?

Premda se u tom Savezu, kako je ovdje prikazan, ne navode poseb-ne obveze s naπe strane (s Boæje strane to je obeÊanje da nikad viπeneÊe uniπtiti svijet potopom), na koji bi naËin znaËenje simbola dugemoglo utjecati na nas da æivimo u posluπnosti Gospodinu? DrugimrijeËima, kad ugledamo dugu na nebu, podsjeti li nas to na neke naπeobveze? Razmiπljajte o cijelom kontekstu u kojem se duga prvi putpojavila i poukama koje moæemo izvuÊi iz tog izvjeπtaja.

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2723

Black

24


“SAMO NOA OSTADE”

“Istrijebi se svako biÊe s povrπja zemaljskog: Ëovjek, æivotinje,gmizavci i ptice nebeske, sve se izbrisa sa zemlje. Samo Noa ostadei oni πto bijahu s njim u korablji.” (Postanak 7,23)

Ovdje se prvi put javlja pojam “ostatka” u Svetome pismu. RijeËkoja se prevodi kao “ostade” potjeËe od druge rijeËi Ëiji se korijenskioblici Ëesto upotrebljavaju u Starome zavjetu gdje se iznosi misao oostatku.

“Zato me Bog poslao pred vama da vam se saËuva ostatak na zemljite da vam æivot spasi velikim izbavljenjem.” (Postanak 45,7)

“Koji ostanu na Sionu i preæive u Jeruzalemu, zvat Êe se sveti i bitÊe upisani da u Jeruzalemu æive.” (Izaija 4,3)

“U dan onaj: Jahve Êe drugi put ruku pruæiti da otkupi Ostataksvoga naroda.” (Izaija 11,11)

U svim ovim sluËajevima, rijeËi oznaËene kurzivom povezane su sizrazima sliËnima rijeËi “ostade” koju nalazimo u Postanku 7,23.

ProËitajte Postanak 7,23. Kako razumijete pojam ostatka kojise tu spominje? Koje su okolnosti dovele do pojave ostatka? Kakose Savez uklapa u pojam ostatka?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U vrijeme potopa, Stvoritelj ovoga svijeta postao je Sudac svijetu.SveopÊi sud koji se pribliæavao pokrenuo je pitanje hoÊe li sav æivot naZemlji — Ëak i ljudski — biti uniπten. Ako neÊe, tko Êe preæivjeti? TkoÊe biti ostatak?

U ovom sluËaju bili su to Noa i njegova obitelj. Meutim, Noinospasenje bilo je povezano sa savezom koji je Bog uspostavio s njim(Postanak 6,18) — savezom koji je pokrenuo i proveo milostivi i milosrdniBog. Preæivjeli su samo zahvaljujuÊi onome πto je Bog uËinio za njih,bez obzira na to koliko je njihova suradnja bila vaæna. Kakve god su bileNoine obveze Saveza i koliko god ih je on vjerno provodio, njegovajedina nada bila je u Boæjoj milosti.

Na osnovi naπeg razumijevanja dogaaja posljednjih dana, πtoukljuËuje i vrijeme kada Êe Bog ponovno imati svoj Ostatak (vidiOtkrivenje 12,17), koje nam sliËnosti s izvjeπtajem o Noi mogupomoÊi u pripremi da budemo dio tog ostatka? Na koji naËin sva-kodnevno donosimo odluke koje bi mogle odrediti na kojoj Êemo sestrani konaËno naÊi u to vrijeme?

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2724

Black

25

PETAK 16. travnja


U knjizi Ellen G. White Patrijarsi i proroci proËitajte poglavlja “Po-top”, str. 66—77 (u izvorniku 90—104), i “Poslije potopa”, str. 78—83 (uizvorniku 105—110).

“Duga, prirodni fiziËki fenomen, bila je prikladni simbol BoæjegobeÊanja da viπe nikad neÊe uniπtiti Zemlju potopom. S obzirom na toda su klimatski uvjeti na Zemlji bili potpuno drugaËiji nakon potopa ida su kiπe u najveÊem dijelu svijeta zamijenile nekadaπnju blagotvornurosu koja je natapala tlo, trebalo je neπto poduzeti da se umiri strah kojibi ljudi mogli osjeÊati kad poËne padati kiπa. U toj prirodnoj pojaviduhovni um moæe vidjeti Boæje otkrivenje sebe samog (vidi Rimljanima1,20). Zato je duga za vjernika dokaz da Êe kiπa donijeti blagoslov, a nesveopÊe uniπtenje.” (The SDA Bible Commentary, sv. 1, str. 265)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. “U te dane zemlja je vrvjela, ljudi su se mnoæili, svijet jerikao kao divlji bivol, i ta galama je probudila velikog boga. Enlilje to Ëuo i rekao na vijeÊu bogova: ‘Buka koju ljudi stvaraju postajenepodnoπljiva i san je nemoguÊ od sve te vike.’ Zato su se bogovidogovorili da uniπte Ëovjeka.” (PriËa o potopu iz Epa o Gilgameπu)Usporedite ovaj razlog za potop s razlogom koji je iznesen u Bibliji.

2. Noa nije samo upozoravao svoj naraπtaj na predstojeÊi Boæjisud. Svrha njegovih upozorenja bila je da pomogne ljudima da osjetesvoju potrebu za spasenjem. Zaπto je istina o spasenju uglavnomnepopularna? Navedite neke razloge koji spreËavaju mnoge ljude daprihvate Boæji plan za njihovo spasenje, a zatim razgovarajte o timrazlozima. Vidi Ivan 3,19; 7,47.48; 12,42.43; Jakov 4,4.

ZakljuËak: U pouci za ovaj tjedan zapazili smo da su savezi koje jeBog sklopio s Noom prvi o kojima se u Bibliji izriËito govori. Oni pokazujuNjegovo nesebiËno zalaganje za ljudski rod i æelju da stupi u spasonosniodnos s Ëovjekom. Bog je iznova potvrdio svoj Savez s Noom, a upravoje privræenost Bogu saËuvala Nou od sveopÊeg otpada i konaËno spasilanjega i njegovu obitelj od razornog suda tijekom potopa.

“Taj simbol (duga) u oblacima trebala je potvrditi vjerovanje svih iuspostaviti njihovo povjerenje u Boga, jer je to znak boæanske milostii dobrote prema Ëovjeku. Premda je Bog bio izazvan da potopom uniπtisvijet, Njegova milost joπ uvijek okruæuje Zemlju.” (Ellen G. White, TheStory of Redemption, str. 71)

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2725

Black

26


VjeËni Savez“Savez svoj sklapam izmeu sebe i tebe i tvoga potomstva

poslije tebe — Savez svoj za vjekove: ja Êu biti Bogom tvojim itvoga potomstva poslije tebe.” (Postanak 17,7)

Biblijski tekstovi: Izlazak 3,14; Postanak 17,1-6; Postanak41,45; Daniel 1,7; Postanak 15,7-18; Postanak 17,1-14; Otkrivenje14,6.7.

Koga od nas nije u djetinjstvu svladala neka teπka bolest, moædabaπ upala pluÊa, koja je prijetila da preraste u neπto joπ gore? Kadbismo se u dugim noÊima, dok nas je tresla groznica, probudili iz polusna,vidjeli bismo svojeg oca ili majku kako sjede uz naπ krevet u blijedojsvjetlosti noÊne svjetiljke. Upravo tako je, u prenesenom, ljudskom smi-slu, Bog sjedio uz krevet svijeta oboljelog od grijeha, dok je moralnatama postajala sve guπÊa u stoljeÊima nakon potopa. Zato je On pozvaoAbrahama i napravio plan da preko tog vjernog sluge podigne narodkojem Êe moÊi povjeriti znanje o sebi i darovati spasenje.

Dakle, Bog je naËinio Savez s Abrahamom i njegovim potomstvom,koji joπ detaljnije otkriva boæanski plan za spasenje ËovjeËanstva odposljedica grijeha. Gospodin nije æelio svoj svijet ostaviti bez nadzora ibrige koji su mu bili tako prijeko potrebni. I tako Êemo ovoga tjednarazmotriti joπ neka obeÊanja Saveza.

Kratak pregled pouke za ovaj tjedan: Kako glasi Boæje ime? ©toono znaËi? Kakvo je znaËenje imena kojima se Bog predstavio Abrahamu?Kojim se On imenima predstavljao? Zaπto je Bog promijenio Abramovoime u Abraham? Zaπto su imena vaæna? Koji su uvjeti, ili obveze, bilivezani uz taj Savez?


BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2726

Black

27


JAHVE I SAVEZ S ABRAHAMOM

“Tada mu on reËe: ‘Ja sam Jahve koji sam te odveo iz UraKaldejskoga da ti predam ovu zemlju u posjed.’” (Postanak 15,7)

Ime je katkad poput zaπtitnog znaka. Imena se u naπem umu takousko povezuju s odreenim osobinama da ih se, kad Ëujemo neko ime,istog trenutka sjetimo. Koje vam osobine padaju na um kad se, naprimjer, sjetite sljedeÊih imena: Albert Einstein, Martin Luther King,Gandhi ili Tabita? Svako od njih povezuje se s odreenim osobinama iidealima.

U biblijska vremena ljudi na Bliskom istoku pridavali su velikuvaænost znaËenju imena. “Ime je kod Hebreja uvijek ukazivalo na osobi-ne odreenog pojedinca, na namjere i osjeÊaje onoga tko je ime davao,ili na trenutaËne prilike u vrijeme kad je ime dano.” (The SDA BibleCommentary, sv. 1, str. 523)

Kad je prvi put sklopio Savez s Abramom, Bog se patrijarhu pred-stavio imenom Jahve (prevodi se i kao Gospodin). Ime Jahve, premda sepojavljuje 6.828 puta u Starom zavjetu, donekle je obavijeno tajnom.Izgleda da je to jedan oblik glagola hayah, “biti”, i u tom bi sluËajuznaËilo: “VjeËni”, “PostojeÊi”, “SamopostojeÊi”, “Svedovoljni”, ili “Onajkoji æivi vjeËno”. Boæanski atributi koji su naglaπeni tim imenom upu-Êuju na samopostojanje i vjernost. UpuÊuju na Gospodina kao na æivogBoga, Izvor æivota, nasuprot poganskim bogovima koji ne postoje nigdjeosim u maπti svojih poklonika.

Bog sâm objaπnjava znaËenje imena Jahve u Izlasku 3,14: “Ja samkoji jesam”. To znaËenje izraæava Boæje bezuvjetno postojanje, dok isto-dobno ukazuje na Njegovu vlast nad proπloπÊu, sadaπnjoπÊu i buduÊno-πÊu.

Jahve je Boæje osobno ime. Predstavljanje Jahve kao Onoga koji jeizveo Abrama iz Ura najava je Boæjeg Saveza s njim u Postanku 12,1-3.Bog æeli da Abram zna Njegovo ime, jer to ime otkriva Njegov identitet,narav i karakter — a na osnovi tih spoznaja moæemo se pouzdati uNjegova obeÊanja (Psalam 9,10; 91,14).

Kad Ëujete ili pomislite na ime Jahve, kojih karakternih crta iliosobina se odmah sjetite? Je li to ljubav, dobrota i briænost, ilistrah, strogost i stega? Koje vam misli automatski padnu na umkad pomislite na ime Isus?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2727

Black

28


EL ©ADAJ

“Kad Abramu bi devedeset i devet godina, ukaza mu se Jahvepa mu reËe: ‘Ja sam El ©adaj — Bog Svesilni. Mojim hodi putem ineporoËan budi.’” (Postanak 17,1)

Jahve se javio Abramu nekoliko puta prije (Postanak 12,1.7; 13,14;15,1.7.18). Sada, u naπem uvodnom retku, Jahve se ponovno javljaAbramu (“ukaza mu se Jahve”) predstavljajuÊi se kao “Bog Svesilni” —imenom koje se uz samo dvije iznimke koristi u Postanku i Knjizi oJobu. Ime “Bog Svesilni” (El ©adaj) sastoji se od rijeËi El, πto je osnovnoime za Boga koje se koristi meu Semitima, i rijeËi ©adaj. Premda toËnoznaËenje te rijeËi nije potpuno jasno, moæe se reÊi da je prijevod “Svesilni”najtoËniji. (Usporedite Izaija 13,6; Joel 1,15.) Izgleda da je kljuËna misaopri upotrebi tog imena kontrast izmeu Boæje moÊi i sile i slabosti ikrhkosti ËovjeËanstva.

ProËitajte Postanak 17,1-6, gdje nam se prikazuje πiri kontekst.Zaπto je Jahve u tom trenutku æelio naglasiti Abramu svoju moÊ isilu? Zaπto Bog zahtijeva od Abrama da se osloni na tu moÊ i silu?Posebno obratite pozornost na redak 6.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isto ime pojavljuje se i u Postanku 28,3, gdje Izak kaæe da Êe El©adaj blagosloviti Jakova, uËiniti ga plodnim i umnoæiti ga.

SliËna obeÊanja El ©adaja nalazimo u Postanku 35,11; 43,14; 49,25,gdje se pokazuje Boæju velikoduπnost — El, silni Bog vladar, i ©adaj,Bog neiscrpnog bogatstva koje je On spreman darovati onima koji Gatraæe u vjeri i posluπnosti.

Kaæe se da bi ruæa i pod bilo kojim drugim imenom isto takolijepo mirisala, πto bi znaËilo da ime nije bitno. Meutim, kolikobiste utjehe i nade nalazili u Gospodinu kad bi Njegovo ime bilo“Krhki Bog” ili “Slabaπni Bog”? Pogledajte joπ jednom uvodni redak.Zamijenite rijeËi “Bog Svesilni” s ta dva druga imena. Kad bi namse Bog predstavljao na takav naËin, kako bi to utjecalo na naπuvjeru i pouzdanje u Njega? A s druge strane, kako nam ime El ©adajpruæa utjehu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2728

Black

29

UTORAK 20. travnja

OD ABRAMA DO ABRAHAMA (Postanak 17,4.5)

Boæja imena imala su duhovno i teoloπko znaËenje, ali to se nijeodnosilo iskljuËivo na Njega. Ni imena ljudi na starom Bliskom istokunisu bila samo naËin prepoznavanja bez nekog dubljeg znaËenja, kaoπto je Ëesto sluËaj s naπim imenima danas. Nazvati djevojËicu Marija iliSuzana, danas nije posebno znaËajno. Meutim, za stare Semite ljudskaimena imala su veliko duhovno znaËenje. Sva semitska osobna imenaimala su odreeno znaËenje i obiËno su se sastojala od fraze ili kratkereËenice koja je sadræavala neku æelju ili izraz zahvalnosti od straneroditelja. Na primjer, Daniel znaËi “Bog je moj sudac”; Joel — “Jahve jeBog”, a Natan — “Boæji dar”.

Zbog znaËenja koje se pridavalo imenima, ona su se Ëesto mijenjalakako bi oznaËila neku drastiËnu promjenu u æivotu pojedinca ili njego-vim æivotnim prilikama.

Potraæite sljedeÊe retke. Na koje se situacije oni odnose i zaπtosu imena bila promijenjena?

1) Postanak 32,28 .............................................................................................

2) Postanak 41,45 .............................................................................................

3) Daniel 1,7 .......................................................................................................

U odreenom smislu ipak nije toliko teπko, Ëak ni za suvremenium, shvatiti znaËenje neËijeg imena. Postoje tanani, a katkad i ne baπtako tanani utjecaji. Ako nekog stalno nazivaju “glupim” ili “ruænim” iako se velik broj ljudi nekome stalno obraÊa na taj naËin, ta Êe seimena, prije ili poslije, odraziti na naËin na koji ta osoba doæivljavasebe. Dakle, davanjem odreenih imena ljudima, ili promjenom njihovogimena, moguÊe je utjecati na njihovo vlastito vienje sebe, a samim timi kako Êe se ponaπati.

ImajuÊi to na umu, nije teπko razumjeti zaπto je Bog promijenioAbramovo ime u Abraham. Abram znaËi “Uzviπeni otac”, a Bog ga jepromijenio u Abraham, πto znaËi “Otac mnoπtva”. Kad pogledate obeÊa-nje Saveza u kojem Bog kaæe: “Silno Êu te rodnim uËiniti; narode Êu iztebe izvesti; i kraljevi Êe od tebe izaÊi” (Postanak 17,6), takva promjenaimena ima viπe smisla. Moæda mu je Bog na taj naËin æelio pomoÊi dapovjeruje u to obeÊanje dano devedesetdevetogodiπnjem muπkarcuoæenjenom staricom koja je sve do tog trenutka bila nerotkinja. Ukra-tko, Bog je to uËinio da bi ojaËao Abramovu vjeru u obeÊanja koja muje dao.

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2729

Black

30

SRIJEDA 21. travnja

Faze Saveza (Postanak 12,1.2)

U ta dva retka otkrivena je prva faza (ima ih tri) Boæjeg zavjetnogobeÊanja Abramu. Bog se javio Abramu, dao mu zapovijed, a zatim iobeÊanje. Taj pristup govori da je Bog izabrao Abrama da bude prvinositelj Njegovog posebnog Saveza milosti. Ta zapovijed obuhvaÊala jeispit potpunog povjerenja u Boga (Hebrejima 11,8). ObeÊanje (Postanak12,1-3.7), premda je upuÊeno posebno Abramovim potomcima, odnosise na cijeli ljudski rod (Postanak 12,3; GalaÊanima 3,6-9).

Druga faza Boæjeg Saveza s Abrahamom javlja se u Postanku15,7-18. U kojim redcima nalazimo iste korake koji se pojavljujui u prvoj fazi?

Boæje javljanje Ëovjeku; redci: ..................................................................

Poziv na posluπnost upuÊen Ëovjeku; redci: ......................................

Boæansko obeÊanje; redci: ..........................................................................

U sveËanom obredu, u drugoj fazi, Jahve se javio Abramu i proπaoizmeu pomno poredanih dijelova æivotinja. Svaka od tri æivotinje bila jeprerezana napola, a onda su polovice poloæene jedna nasuprot drugoj,s prolazom izmeu njih. Ptice su bile ubijene, ali ne i prerezane. Stranekoje su sklapale savez trebale su hodati izmeu dijelova æivotinja, sim-boliËki se zaklinjuÊi na trajnu posluπnost odredbama oko kojih su setako sveËano dogovorile.

Opiπite πto se zbivalo u treÊoj i posljednjoj fazi Boæjeg Savezas Abrahamom. (Vidi Postanak 17,1-14)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

ZnaËenje imena Abraham naglaπava Boæju æelju i namjeru da spasisve narode. “Mnogi narodi” ukljuËivali su Hebreje i pogane. Novi zavjetviπe nego jasno istiËe da su pravi Abrahamovi potomci oni koji imajuAbrahamovu vjeru i koji se uzdaju u zasluge obeÊanog Mesije. (VidiGalaÊanima 3,7.29.) Prema tome, joπ od Abrahama Gospodnja je namjerabila da spasi πto je moguÊe viπe ljudi, bez obzira na to kojem narodupripadaju. Nema sumnje da ni danas nije drugaËije.

ProËitajte Otkrivenje 14,6.7 — poruku prvog anela. Koju sliË-nost nalazite izmeu rijeËi anela i Saveza s Abrahamom? U kojemje smislu rijeË o istim pitanjima?

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2730

Black

31


OBVEZE SAVEZA

“Njega sam izluËio zato da pouËi svoju djecu i svoju buduÊuobitelj kako Êe hoditi putem Jahvinim, radeÊi πto je dobro i praved-no, tako da Jahve mogne ostvariti πto je Abrahamu obeÊao.” (Posta-nak 18,19)

Kao πto smo vidjeli dosad, savez je uvijek savez milosti, pri ËemuBog Ëini za nas ono πto sami nikad ne bismo mogli. Savez s Abrahamomnije nikakva iznimka.

Bog je u svojoj milosti izabrao Abrahama kao svoje orue kako bipreko njega objavio svijetu plan spasenja. Ispunjenje Boæjih obeÊanjaSaveza bilo je, meutim, povezano s Abrahamovom spremnoπÊu da budeneporoËan i da Mu bude posluπan i vjeran. Bez te posluπnosti Bog nebi mogao upotrijebiti Abrahama.

Tekst u Postanku 18,19 pokazuje na koji su naËin milost i Zakonpovezani. Sve poËinje miloπÊu, a na to se nadovezuje Ëinjenica da jeAbraham bio posluπan Jahvi i da Êe odgojiti i svoju obitelj da budeposluπna. Dakle, vjera i djela ovdje su u bliskoj vezi, kao πto i morajubiti (vidi Jakov 2,17).

Meutim, obratite pozornost na redak u Postanku 18,19, poseb-no na njegov posljednji dio. Na koji se naËin tu govori o Abrahamo-voj posluπnosti? Premda posluπnost nije sredstvo spasenja, kakvajoj se vaænost ovdje pridaje? Prema ovom retku, bi li se Savezmogao ispuniti bez nje? Objasnite svoj odgovor.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U blagoslovima Saveza ne moæe se uæivati, niti se oni mogu saËuvatiako se ne zadovolje odreeni uvjeti. Mada ti uvjeti nisu bili nuæni zauspostavljanje Saveza, oni trebaju biti odgovor ljubavi, vjere i posluπno-sti. Oni su rezultat odnosa izmeu ËovjeËanstva i Boga. Posluπnost jesredstvo putem kojega Bog moæe ispuniti svoja obeÊanja Saveza ljudima.

Raskidanje saveza zbog neposluπnosti znaËi odbacivanje usposta-vljenog odnosa. Kad se savez raskine, to πto je prekrπeno nije uvjetdarivanja, veÊ uvjet ispunjenja.

Moæete li vi u svojem hodu s Gospodinom zakljuËiti zaπto jeposluπnost toliko vaæna? Moæete li se sjetiti nekog primjera, bilo izBiblije ili svojega vlastitog iskustva, kad je zbog neposluπnostiispunjenje obeÊanja Saveza bilo nemoguÊe? Ima li lijeka za to?

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2731

Black

32

PETAK 23. travnja


U knjizi Ellen G. White Patrijarsi i proroci proËitajte poglavlje podnaslovom “Pozivanje Abrahama”, str. 96—101 (u izvorniku 125—131), au knjizi Djela apostolska poglavlje “Æidovi i pogani”, str. 119—126 (uizvorniku 188—200).

Duga je znak Boæjeg Saveza s Noom. ProËitajte Postanak 17,10 gdjese navodi znak Boæjeg Saveza s Abrahamom. Obrezanje je “bilo odree-no (1) da bi se Abrahamovi potomci razlikovali od pogana (Efeæanima2,11), (2) da bi se saËuvalo sjeÊanje na Jahvin Savez (Postanak 17,11),(3) da bi se njegovala moralna ËistoÊa (Ponovljeni zakon 10,16), (4) dabi prikazivalo pravednost na osnovi vjere (Rimljanima 4,11), (5) simbo-liziralo je obrezanje srca (Rimljanima 2,29) i (6) ukazivalo na krπÊanskiobred krπtenja (Koloπanima 2,11.12).” (The SDA Bible Commentary, sv.1, str. 322,323)

Duga Êe ostati znak Boæjeg obeÊanja sve do svrπetka svijeta, aliobrezanje neÊe. Prema apostolu Pavlu, Abraham je primio obrezanje kaoznak pravednosti koju je stekao vjerom u Boga (Rimljanima 4,11). Me-utim, tijekom vremena obrezanje se poËelo smatrati neËim πto omo-guÊuje spasenje na osnovi posluπnosti Zakonu. U novozavjetno vrijemeobrezanje je izgubilo svoje znaËenje. Umjesto toga, kljuËna je vjera uIsusa Krista koja pokreÊe na posluπnost i preobraæen æivot. ProËitajteGalaÊanima 5,6; 6,15; 1. KorinÊanima 7,18.19.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razgovarajte o odnosu izmeu vjere i djela. Moæe li jednopostojati bez drugog? Ako ne moæe, zaπto?

2. “Mnogi, kao i Abraham, prolaze kroz iste kuπnje. Oni neËuju izravan glas koji govori s Neba, ali On ih poziva uËenjem svojeRijeËi i djelima svoje Providnosti. Od njih Êe se moæda oËekivati danapuste karijeru koja obeÊava bogatstvo i Ëast, da ostave korisnei prikladne veze i rastanu se od svojih roaka te da pou putemsamoodricanja, teπkoÊa i ærtve. Bog za njih ima posao koji trebajuobaviti, a lagan æivot i utjecaj prijatelja i roaka sprijeËio bi razvi-tak osobina nuænih za njegovo ostvarenje. On ih poziva da ostaveljudski utjecaj i pomoÊ i navodi ih da osjete potrebu za NjegovompomoÊi, da samo o Njemu ovise kako bi im se On otkrio. Tko jespreman na poziv Providnosti odreÊi se omiljenih planova i prisnihveza?” (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str. 97,98; u izvorniku126,127) Navedite neke svjeæe primjere onih koji su se odazvali nataj isti poziv.

ZakljuËak: Bog je pozvao Abrahama da ue u poseban odnos sNjim — odnos koji Êe svijetu otkriti plan spasenja.

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2732

Black

33

Pouka 5 24. travnja—1. svibnja 2021.

Djeca obeÊanja“Ja sam s vama u sve vrijeme do svrπetka svijeta.” (Matej

28,20)Biblijski tekstovi: Postanak 15,1-3; Izaija 25,8; 1. KorinÊanima

2,9; Otkrivenje 22,1-5; 1. Petrova 2,9; Postanak 11,4; Postanak12,2.

“Jedan otac i njegova desetogodiπnja kÊi provodili su odmor namoru. Jednom su otplivali malo dalje od obale i premda su oboje bilidobri plivaËi, plima ih je poËela vuÊi prema puËini. Poπto je to shvatio,otac je doviknuo svojem djetetu: ‘Mary, idem na obalu po pomoÊ. Akose umoriπ, okreni se na lea. Tako moæeπ plutati cijeli dan. Vratit Êu sepo tebe.’ Tako su se razdvojili.

Ubrzo su mnogi spasilaËki Ëamci jurili unaokolo u potrazi za dje-vojËicom, dok je stotine ljudi na obali, poπto je Ëulo vijest, nestrpljivoiπËekivalo ishod. Traæili su je Ëetiri sata dok je nisu pronaπli daleko odobale. Mirno je plutala na leima ne osjeÊajuÊi nikakav strah. Veselipovici, pomijeπani sa suzama radosnicama doËekali su spasioce kad suse vratili sa svojim dragocjenim teretom, ali djevojËica je bila sasvimmirna. Njoj se Ëinilo da se svi pomalo Ëudno ponaπaju. ‘Tata je rekao damogu cijeli dan plutati na leima’, rekla je. ‘Tako sam ja plivala i plutalaznajuÊi da Êe se on vratiti.’” (H. M. S. Richards, “When Jesus ComesBack”, Voice of Prophecy News, oæujak 1949., str. 5)

Kratak pregled pouke za ovaj tjedan: Zaπto Bog govori o sebi kaoo Abrahamovoj zaπtiti? Na koji su naËin “sva plemena na zemlji” trebalabiti blagoslovljena preko Abrahama? Koje je najveÊe od svih obeÊanjaSaveza?

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Povijest otkupljenja, Znaci vremena, 2018., stranice 44—52

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2733

Black

34


TVOJA ZA©TITA

“Poslije tih dogaaja Jahve uputi Abramu rijeË u ukazanju: ‘Neboj se, Abrame, ja sam ti zaπtita; a nagrada tvoja bit Êe vrlo velika!’”(Postanak 15,1)

ProËitajte Postanak 15,1-3. Razmislite o kontekstu u kojem jeta poruka dana. Zaπto je prvo πto je Jahve rekao Abramu bilo: “Neboj se”? »ega se Abram trebao bojati?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovdje je posebno zanimljivo to πto Jahve kaæe Abramu: “Ja sam πtittvoj.” (©ariÊ) Osobna zamjenica ukazuje na osobnu narav tog odnosa.Bog Êe se odnositi prema njemu jedan-na-jedan, isto kao i prema svako-me od nas.

To je prvi put da se Bog u Bibliji oznaËava kao “πtit”, a to je i jediniput da On na takav naËin otkriva sebe, premda postoje drugi biblijskitekstovi u kojima se taj izraz koristi za Njega. (Ponovljeni zakon 33,29;Psalam 18,30; 84,11; 144,2)

Kad Bog kaæe da je On neËiji πtit, πto to zapravo znaËi? Je lito za Abrama znaËilo neπto πto ne bi moglo znaËiti za nas u ovomtrenutku? Polaæemo li i mi pravo na to obeÊanje? ZnaËi li to danikad neÊemo biti ranjeni? U kojem je smislu Bog naπ πtit? Kakorazumijete tu sliku?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Kristovo zanimanje nije povrπno, veÊ je snaænije od zanimanjamajke za svoje dijete. … Naπ Spasitelj platio nas je svojim ljudskimpatnjama i æalostima, uvredama, ukorima, zlostavljanjem, ruganjem,odbacivanjem i smrÊu. On bdije nad tobom, uzdrhtalo Boæje dijete! OnÊe te uËiniti sigurnim pod svojom zaπtitom. … Ova slabost ljudske naravineÊe nam zaprijeËiti pristup nebeskom Ocu, jer je Krist umro da biposredovao za nas.” (Ellen G. White, Boæji sinovi i kÊeri, str. 76; uizvorniku 77)

Roland je, po svemu πto se moglo vidjeti, bio vjeran Gospodnjisljedbenik. A onda je sasvim neoËekivano umro. Kako je onda Bog bionjegov πtit? Ili tu misao o Bogu kao naπem πtitu moramo razumjeti nasasvim drugaËiji naËin? Objasnite. Od Ëega je Bog obeÊao da Êe nasuvijek πtititi? (Vidi 1. KorinÊanima 10,13.)

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2734

Black

35


OBE∆ANJE O MESIJI (1)

“Tobom Êe se i tvojim potomstvom blagoslivljati svi narodizemlje.” (Postanak 28,14)

“A ako vi pripadate Kristu, onda ste Abrahamovo potomstvo,baπtinici po obeÊanju.” (GalaÊanima 3,29)

Jahve je viπe puta rekao Abrahamu da Êe se njegovim potomstvomblagoslivljati svi narodi zemlje (vidi takoer Postanak 12,3; 18,18; 22,18).To divno obeÊanje ponovljeno je viπe puta jer je ono od svih obeÊanjanajvaænije i najtrajnije i daje vrijednost svim ostalim obeÊanjima. To jeu odreenom smislu bilo obeÊanje o usponu hebrejskog naroda, prekokojeg je Gospodin æelio pouËiti “sva plemena na zemlji” o pravom Bogui Njegovom planu spasenja. Meutim, to obeÊanje ispunjava se u pot-punosti tek u Isusu Kristu, koji je doπao iz Abrahamovog potomstva —u Onome koji je na kriæu platio za grijehe svih plemena na Zemlji.

Razmislite o zavjetnom obeÊanju danom nakon potopa (kad jeGospodin obeÊao da neÊe ponovno uniπtiti svijet vodom). Kakvo bikonaËno dobro to donijelo da nema obeÊanja o otkupljenju kojenalazimo u Isusu? Kakvo bi konaËno dobro donijelo bilo koje drugoBoæje obeÊanje bez obeÊanja o vjeËnom æivotu koje nalazimo uKristu?

Kako razumijete tvrdnju da Êe u Abrahamu, preko Isusa, bitiblagoslovljena “sva plemena na zemlji”? ©to to znaËi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nesumnjivo, zavjetno obeÊanje o Spasitelju svijeta najveÊe je odsvih Boæjih obeÊanja. Otkupitelj postaje sredstvo kojim se ispunjavajuobveze koje Savez predvia i ostvaruju sva ostala njegova obeÊanja. Svi,Hebreji i obraÊenici iz poganstva, koji uu u Savez s Njim ubrajaju seu Abrahamovu pravu obitelj i postaju baπtinici obeÊanja (GalaÊanima3,8.9.27-29), to jest baπtinici vjeËnog æivota u bezgreπnom okruæenju ukojem se zlo, bol i patnja viπe nikad neÊe javiti. Moæete li zamisliti nekobolje obeÊanje?

Zbog Ëega nam je obeÊanje o vjeËnom æivotu u svijetu bezgrijeha i patnje toliko privlaËno? Je li to moæda zbog toga πto smoupravo za takav æivot i stvoreni u poËetku? Kad Ëeznemo za njim,Ëeznemo li zapravo za neËim πto je sam temelj naπe prirode?

..................................................................................................................................

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2735

Black

36

UTORAK 27. travnja

OBE∆ANJE O MESIJI (2)

“Da bismo uæivali u istinskoj sreÊi, moramo otputovati jakodaleko, Ëak izvan sebe samih.” (Thomas Browne)

Pogledajte navedeni citat, napisan u 17. stoljeÊu. Slaæete li ses njim? »itajte ga u kontekstu 1. Solunjanima 4,16-18 i Otkrivenja3,12.

Augustin je o ljudskom stanju pisao ovako: “Ovaj naπ æivot — akose jedno postojanje tako puno boli s pravom moæe nazvati æivotom —svjedoËi o Ëinjenici da je od samog poËetka rod smrtnih ljudi zapravoosueni rod. Pomislite najprije na strahoviti ponor neznanja iz kojegproistjeËu sve zablude i tako guraju Adamove sinove u mraËnu baruπti-nu iz koje nitko ne moæe pobjeÊi a da ne plati danak u mukama, suzamai strahu. Zatim, uzmite u obzir naπu ljubav prema svemu onome πto sepokazuje tako ispraznim i otrovnim i stvara tako mnogo glavobolja,nevolja, æalosti i strahova; tako sulude radosti usred razdora, svaa iratova; takve prevare, krae, pljaËke; takvu podmuklost i oholost, zavisti pohlepu, ubojstva, okrutnost i divljaπtvo, bezakonje i poæudu; sve be-stidne strasti neËistih — blud i preljub, rodoskvrnuÊe i protuprirodnegrijehe, silovanja i bezbroj drugih neËistoÊa odviπe gadnih da bi se spo-menule; grijehe protiv vjere — svetogre i krivovjerje, bogohuljenje ikrivokletstvo; grijehe protiv naπih bliænjih — klevete i prevare, laæi ilaæno svjedoËenje, nasilje prema ljudima i imovini; nepravde sudova inebrojene druge jade i nevolje πto ispunjavaju svijet, a ipak izmiËupozornosti.” (Augustin Hiponski, O dræavi Boæjoj / De civitate Dei, knji-ga 22, pogl. 22, KrπÊanska sadaπnjost, Zagreb, 1996.)

Augustinove rijeËi mogu se primijeniti na mnoge danaπnje gradove,premda ih je on zapisao prije viπe od tisuÊu petsto godina. Malo se togau vezi s ËovjeËanstvom promijenilo, zbog Ëega ljudi æude za izbavlje-njem.

SreÊom, koliko god da je naπa situacija u ovom trenutku teπka,buduÊnost moæe biti svijetla, ali jedino zahvaljujuÊi onome πto je Bog zanas uËinio u æivotu, smrti, uskrsnuÊu i velikosveÊeniËkoj sluæbi IsusaKrista — koji je konaËno ispunjenje zavjetnog obeÊanja danog Abraha-mu — da Êe preko njegovog potomstva sva plemena na Zemlji biti bla-goslovljena.

Pogledajte joπ jednom Augustinove rijeËi. Pokuπajte vlastitimrijeËima opisati æalosno stanje koje vlada u danaπnjem svijetu. Uisto vrijeme potraæite neki biblijski tekst koji govori o tome πtonam je Bog obeÊao u Isusu Kristu (na primjer Izaija 25,8; 1. Korin-Êanima 2,9; Otkrivenje 22,2-5). Razmiπljajte o tim obeÊanjima. Pri-mijenite ih na sebe. Jedino Êete tada shvatiti pravi smisao Saveza.

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2736

Black

37

SRIJEDA 28. travnja

VELIK I BROJAN NAROD...

Ne samo πto je Bog obeÊao Abrahamu da Êe se njime blagoslivljatisva plemena na Zemlji, veÊ je rekao i da Êe od njega naËiniti “velik ibrojan narod” (Postanak 18,18; vidi takoer Postanak 12,2; 46,3) — πtoje priliËno veliko obeÊanje za muπkarca Ëija je æena proπla godine zaraanje. Dakle, u vrijeme kad Abraham nije imao potomaka, a pogotovone sina, Bog mu je obeÊao oboje.

Doduπe, to se obeÊanje nije u potpunosti ispunilo za Abrahamovaæivota. Njegovo ispunjenje nisu vidjeli ni Izak ni Jakov. Bog je to obeÊa-nje ponovio Jakovu, uz dodatni podatak da Êe se ono ispuniti u Egiptu(Postanak 46,3), ali ni Jakov to nije vidio. Naravno, obeÊanje se u svojevrijeme ispunilo.

Zaπto je Jahve æelio od Abrahamovog potomstva naËiniti pose-ban narod? Je li æelio samo dodati joπ jedan narod na Zemlji? Kojuje svrhu taj narod trebao ispuniti? ProËitajte sljedeÊe tekstove:Izlazak 19,5.6; Izaija 60,1-3; Postanak 4,6-8, a zatim ispod napi-πite svoj odgovor:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iz Svetoga je pisma jasno da je Bog namjeravao sve narode svijetaprivuÊi k sebi na osnovi svjedoËenja Izraela koji je, zahvaljujuÊi Njegovomblagoslovu, trebao biti sretan, zdrav i svet narod. Jedan takav narodtrebao je pokazati blagoslove koji proistjeËu iz posluπnosti Stvoritelje-voj volji. Mnogi narodi na Zemlji bili bi time privuËeni da sluæe pravomBogu (Izaija 56,7). Dakle, trebalo je skrenuti pozornost ËovjeËanstva naizraelski narod, na njihovog Boga i Mesiju koji Êe se meu njima poja-viti kao Spasitelj svijeta.

“Sinovi Izraelovi trebali su zaposjesti cijeli teritorij koji im je Bogodredio. S njega su morali izagnati sve narode koji nisu oboæavali pravo-ga Boga i sluæili Mu. Meutim, Bog je æelio preko Izraela objaviti svojkarakter i na taj naËin privuÊi ljude k sebi. Evaneoski poziv morao seuputiti cijelom svijetu. Preko pouka koje je pruæala sluæba prinoπenjaærtava, Krist je morao biti uzdignut pred narodima kako bi svi koji uNjega povjeruju mogli æivjeti.” (Ellen G. White, Isusove usporedbe, str.195; u izvorniku 290)

UoËavate li neke sliËnosti izmeu onoga πto je Gospodin æeliouËiniti preko Izraela i onog πto æeli uËiniti preko naπe Crkve? Kojesu to sliËnosti? ProËitajte 1. Petrova 2,9.

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2737

Black

38


“IME ∆U TI UZVELI»AT”

“Velik Êu narod od tebe uËiniti, blagoslovit Êu te, ime Êu tiuzveliËat, i sam Êeπ biti blagoslov.” (Postanak 12,2)

U Postanku 12,2, Bog obeÊava Abramu da Êe njegovo ime uËi-niti velikim — odnosno, da Êe ga uËiniti slavnim. Zaπto bi Gospodinæelio uËiniti neπto takvo za bilo kojeg greπnika, koliko god on bioposluπan i vjeran? Tko zasluæuje “veliko” ime? (Vidi Rimljanima4,1-5; Jakov 2,21-24.) Je li Bog darovao Abramu veliËinu radinjegove osobne koristi ili zbog neËega veÊeg? Objasnite.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Usporedite sljedeÊe retke: Postanak 11,4 i Postanak 12,2. Kojaje velika razlika? U kojem smislu jedan redak prikazuje spasenjedjelima, a drugi spasenje vjerom?

..................................................................................................................................

Koliko god plan spasenja poËivao na onome πto je Krist uËinio zanas, ukljuËeni smo i mi kao primatelji Boæje milosti. Mi trebamo odigra-ti svoju ulogu, pri Ëemu do izraæaja dolazi naπ slobodni izbor. Vjekovnadrama, bitka izmeu Krista i Sotone, joπ uvijek se odigrava u nama ipreko nas. I ljudi i aneli promatraju πto se s nama dogaa u tomsukobu (1. KorinÊanima 4,9). Dakle, tko smo mi, πto govorimo i πtoradimo ne samo da nije nevaæno izvan kruga naπeg neposrednog utje-caja, veÊ u odreenom smislu utjeËe na Ëitav svemir. Svojim rijeËima,postupcima, Ëak i svojim stavovima moæemo slaviti Gospodina koji jetako mnogo uËinio za nas, a moæemo i sramotiti Njega i Njegovo ime.Prema tome, kad je Jahve rekao Abramu da Êe njegovo ime uzveliËati,On sigurno nije govorio o tome na isti naËin kako ovaj svijet govori zanekoga tko ima veliko ime. U Boæjim oËima ime Ëini velikim karakter,vjera, posluπnost, poniznost i ljubav prema drugima — crte koje, premdase Ëesto poπtuju i u svijetu, obiËno nisu od presudnog znaËenja da bise neËije ime smatralo velikim.

Pogledajte neke muπkarce i æene koji danas u svijetu imaju“veliko” ime, bilo da su to glumci, politiËari, umjetnici, bogataπi ilinetko drugi. ©to je te ljude uËinilo slavnim? Usporedite to s Abra-hamovom veliËinom. ©to nam to govori o Ëinjenici koliko je svjetov-ni pojam veliËine izopaËen? U kojoj mjeri taj svjetovni stav utjeËei na naπe shvaÊanje veliËine?

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2738

Black

39

PETAK 30. travnja


U knjizi Ellen G. White Patrijarsi i proroci proËitajte poglavlja podnaslovom “Abraham u Kanaanu”, str. 102—113 (u izvorniku 132—144),i “Ispit vjere”, str. 114—122 (u izvorniku 145—155).

“Ispit koji je Abraham proπao nije bio lagan. … Ali on nije oklijevaoodazvati se pozivu. On nije postavljao pitanja o obeÊanoj zemlji. … Bogga je pozvao i njegov je sluga morao posluπati; za njega je najsretnijemjesto na svijetu bilo ono mjesto gdje je Bog æelio da on bude.” (EllenG. White, Patrijarsi i proroci, str. 97; u izvorniku 126)

Kad je Abram doπao u Kanaan, javio mu se Bog i stavio mu doznanja da Êe ta zemlja, iako on samo privremeno boravi u njoj, biti dananjegovim potomcima (Postanak 12,7). Bog je to obeÊanje viπe puta pono-vio (vidi Postanak 13,14.15.17; 15,13.16.18; 17,8; 28,13.15; 35,12). Ispu-njavajuÊi obeÊanje Ëetiristotinjak godina poslije (Postanak 15,13.16),Gospodin je Mojsiju objavio da Êe On izvesti Izrael iz Egipta u zemljuu kojoj teËe med i mlijeko (Izlazak 3,8.17; 6,8). Bog je isto obeÊanjeponovio Joπui (Joπua 1,3), a u Davidovo se vrijeme to obeÊanje u velikojmjeri, premda ne u potpunosti, ispunilo (Postanak 15,18-21; 2. Samue-lova 8,1-14; 1. o kraljevima 4,21; 1. Ljetopisa 19,1-19).

Sada proËitajte Hebrejima 11,9.10.13-16. Ti redci jasno pokazuju dasu Abraham i ostali vjerni patrijarsi vidjeli Kanaan kao simbol, ili nago-vjeπtaj, konaËnog boraviπta Boæjeg otkupljenog naroda. U uvjetima grije-ha nije moguÊe imati trajan dom. Æivot je prolazan kao “dim koji se Ëaspokaæe i zatim nestane” (Jakov 4,14). Kao Abrahamovi duhovni potomci,i mi moramo uvidjeti da “ovdje nemamo grada koji Êe ostati, nego traæi-mo onaj koji Êe doÊi” (Hebrejima 13,14). Izvjesnost buduÊeg æivota sKristom daje nam postojanost u sadaπnjem svijetu promjena i propada-nja.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Kakav bi utjecaj Boæje obeÊanje o novoj Zemlji trebalo imatina naπe krπÊansko iskustvo? (Usporedi Matej 5,5; 2. KorinÊanima4,17.18; Otkrivenje 21,9.10; 22,17.)

2. “Prava veliËina rezultat je pokoravanja Boæjim zapovijedimai usuglaπavanja s Njegovom boæanskom svrhom.” (SDA Bible Com-mentary, sv. 1, str. 293) Razgovarajte o znaËenju ove tvrdnje.

ZakljuËak: ObeÊanja! Kako su dragocjena onome tko vjeruje! HoÊeli se ispuniti? Vjera kaæe: Da.

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2739

Black

40

Pouka 6 1.—8. svibnja 2021.

Abrahamovo potomstvo“Vi ste, naprotiv, izabrani rod, kraljevsko sveÊenstvo, sveti

puk, narod odreen za Boæju svojinu, da razglasite slavna dje-la onoga koji vas pozva iz tame u svoje divno svjetlo.” (1.Petrova 2,9)

Biblijski tekstovi: Ezekiel 16,8; Ponovljeni zakon 28,1.15; Je-remija 11,8; Postanak 6,5; Ivan 10,27.28; GalaÊanima 3,26-29;Rimljanima 4,16.17.

U malom gradu sat u izlogu zlatarnice zaustavio se jednog dana upetnaest do osam. Mnogi gradski stanovnici ovisili su o tom satu kojiim je pokazivao koliko je sati. Tog su jutra zaposleni muπkarci i æenepogledali kroz prozor i vidjeli da je tek petnaest do osam. Djeca na putuu πkolu iznenadila su se vidjevπi da ima joπ dosta vremena za tumara-nje. Mnogi su tog jutra zakasnili zato πto je jedan mali sat u izloguzlatarnice stao.” (C. L. Paddock, God’s Minutes, str. 244, prilagoeno)

Ovo je prikladna ilustracija neuspjeha starog Izraela. Bog ih jepostavio “u srediπte naroda” (Ezekiel 5,5) — na strateπko kriæanje izmeutriju kontinenata (Afrike, Europe i Azije). Oni su trebali biti duhovni“sat” ovom svijetu. Izrael je, meutim, kao i onaj sat u izlogu zlatarnice,u odreenom smislu, stao. Ipak, to nije bio potpuni neuspjeh jer je ionda, kao i danas, Bog imao svoj vjerni ostatak. U srediπtu pozornostinaπeg prouËavanja za ovaj tjedan bit Êe identitet i uloga Boæjeg pravogIzraela u svakom vremenu, ukljuËujuÊi i naπe.

Kratak pregled pouke za ovaj tjedan: Koja je zavjetna obeÊanjaBog dao Izraelu? Koji su ih uvjeti pratili? Koliko se uspjeπno naroddræao tih obeÊanja? ©to se dogaalo kad su bili neposluπni?


BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2740

Black

41

NEDJELJA 2. svibnja

“IZME–U SVIH NARODA...”

“Ta ti si narod posveÊen Jahvi, Bogu svome; tebe je Jahve, Bogtvoj, izabrao da meu svim narodima koji su na zemlji budeπ njegovpredragi vlastiti narod.” (Ponovljeni zakon 7,6)

Nema nikakve sumnje: Bog je izabrao hebrejski narod da bude Nje-gov predstavnik na Zemlji. RijeË prevedena kao “predragi” u uvodnomretku, segullah, moæe znaËiti “vrijedna imovina” ili “posebno blago”.Takoer treba imati na umu da je taj izbor u potpunosti bio Boæji Ëin,izraz Njegove milosti. Nije bilo niËega u tom narodu zbog Ëega bi onzasluæivao tu milost. Nije ni moglo biti jer je milost neπto πto se dobivanezasluæeno.

ProËitajte Ezekiel 16,8. Kako nam se ovdje objaπnjava zaπto jeGospodin izabrao Izrael?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Zaπto je Jahve izabrao Izrael? To je zagonetno pitanje. Bila je tomala skupina ljudi bez neke posebne kulture ili ugleda. Nije posjedovaonikakve posebne kvalitete koje bi opravdale takav izbor. Bio je to isklju-Ëivo Boæji Ëin. ... Krajnji povod za taj izbor leæi u tajni boæanske ljubavi.Ipak, Ëinjenica je da je Bog ljubio Izrael i da ga je izabrao i time odræaoobeÊanje dano oËevima. ... On je izabran na osnovi Jahvine ljubavi pre-ma njemu. Osloboen je iz ropstva u Egiptu zahvaljujuÊi oËitovanjuJahvine sile. Neka jednom shvati tu veliku Ëinjenicu i uvidjet Êe da jesvet i posebno vrijedan narod. Zato svaka sklonost s njegove strane dase odrekne tako plemenitog statusa zasluæuje krajnju osudu.” (J. A.Thompson, Deuteronomy, str. 130,131)

Prema boæanskom planu, Izraelci su trebali biti kraljevski i sveÊe-niËki rod. U ovom zlom svijetu trebali su biti kraljevi u moralnom iduhovnom smislu tako πto Êe nadvladati kraljevstvo grijeha. Kao sve-Êenici, trebali su se pribliæiti Gospodinu u molitvi, u hvalospjevima iærtvama. Kao posrednici izmeu Boga i poganskih naroda, trebali susluæiti kao uËitelji, propovjednici i proroci, i biti primjer svetog æivljenja— nebeski predstavnici prave vjere.

Pogledajte uvodni redak gdje Jahve kaæe kako ih je On izabrao“da meu svim narodima koji su na zemlji budu njegov predragivlastiti narod”. UzimajuÊi u obzir sve Ëemu nas RijeË uËi o vrliniponiznosti i opasnostima oholosti, πto po vaπem miπljenju taj redakznaËi? U kojem su se smislu oni trebali razlikovati od svih naroda?Bismo li trebali primijeniti tu misao i na nas kao Crkvu? Akobismo trebali, na koji naËin?

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2741

Black

42

PONEDJELJAK 3. svibnja

DOGOVOR O ZEMLJI (Postanak 35,12)

ObeÊanje da Êe zemlja biti dana Boæjem narodu, Izraelu, prvo jeupuÊeno Abrahamu, a zatim ponovljeno Izaku i Jakovu. Josip je u svojemgovoru na samrtniËkoj postelji ponovio to obeÊanje (Postanak 50,24).Meutim, Bog je objavio Abrahamu da Êe proÊi “Ëetiri stotine godina”prije nego πto njegovi potomci dou u posjed te zemlje (Postanak15,13.16). Ispunjenje tog obeÊanja poËelo je u vrijeme Mojsija i Joπue.Mojsije je ponovio boæansku zapovijed: “Eto, pred vas stavljam ovu ze-mlju. Idite, dakle, i zauzmite zemlju.” (Ponovljeni zakon 1,8)

ProËitajte Ponovljeni zakon 28,1.15. ©to te rijeËi podrazumi-jevaju? Ukratko, zemlja Êe Izraelu biti dana kao dio Saveza. Savezpodrazumijeva obveze. Koje je obveze Izrael imao?

..................................................................................................................................

Prvi dio teksta u Ponovljenom zakonu 28 iznosi u glavnim crtamablagoslove koje Êe Izrael primiti ako bude slijedio Boæju volju. Drugi diotog poglavlja nabraja kletve koje Êe ih snaÊi ako ne budu posluπni. Tesu kletve “u velikoj mjeri, ali ne u potpunosti, bile rezultat dopuπtanjagrijehu da u punom opsegu pokaæe svoje zle posljedice. ... ‘Tko sije usvoje tijelo, iz tijela Êe æeti propast.’ (GalaÊanima 6,8) Kao voda koja,prepuπtena sebi, neÊe prestati teÊi dok se njezine razine ne izjednaËe;kao sat koji, prepuπten sam sebi, neÊe prestati raditi dok se potpuno neistroπi; kao drvo koje, ostavljeno da raste, mora donijeti svoj plod —tako i grijeh ima razinu koju treba dostiÊi, smjer u kojem teËe, plod kojitreba sazreti, ali ‘je njegov svrπetak smrt’ (Rimljanima 6,21).” (The Pul-pit Commentary: Deuteronomy, urednici H. D. M. Spence i Joseph S.Exell, sv. 3, str. 439)

Bez obzira na sva obeÊanja o zemlji, ona se nisu mogla ostvaritibezuvjetno. Bila su sastavni dio Saveza. Izrael je morao ispuniti svoj dionagodbe, a ako to ne uËini, obeÊanja su se mogla poniπtiti. Gospodin jeviπe puta vrlo jasno rekao da Êe im zemlja biti oduzeta ako budu nepo-sluπni. ProËitajte Levitski zakonik 26,27-33. Teπko je zamisliti da biGospodin mogao biti otvoreniji nego u ovom tekstu.

Kao krπÊani, mi oËekujemo da Êemo primiti i saËuvati svojubaπtinu na Nebu i obnovljenoj Zemlji. Ona nam je obeÊana, baπ kaoπto je ovozemaljska ObeÊana Zemlja bila obeÊana Hebrejima. Razli-ka je, meutim, u tome πto, kad jednom tamo doemo, ne postojimoguÊnost da je ikad viπe izgubimo (Daniel 7,18). U isto vrijemepostoje uvjeti da bismo tamo dospjeli. Kako vi razumijete koji suto uvjeti, posebno u kontekstu spasenja jedino po vjeri?

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2742

Black

43

UTORAK 4. svibnja

IZRAEL I SAVEZ

“Ali oni ne sluπahu i ne prignuπe uha svojega, nego se povedoπeza okorjeloπÊu zloga srca svoga. Zato dopustih da se na njimaispune sve rijeËi Saveza ovoga za koji im zapovjedih da ga sepridræavaju, ali ga se oni ne pridræavahu.” (Jeremija 11,8)

Pogledajte uvodni redak. Jahve kaæe da Êe se na njima ispuniti “sverijeËi Saveza ovoga”. Ali On govori o neËemu loπem! Premda smo miskloni misliti kako nam Savez donosi samo ono πto je dobro, postoji idruga strana. To se naËelo moglo vidjeti u Noinom sluËaju. Bog je Noiponudio neπto predivno — da ga poπtedi uniπtenja — ali on je moraoposluπati kako bi primio blagoslove Boæje milosti. Da nije to uËinio,uslijedila bi druga strana Saveza.

Usporedite danaπnji uvodni redak s Postankom 6,5, u kojem segovori o pretpotopnom svijetu. Koje tu sliËnosti postoje? ©to tiredci govore o tome koliko je za nas vaæno da vladamo svojimmislima?

Naæalost, povijest izraelskog naroda bila je najveÊim dijelom ponav-ljanje otpada, praÊenog boæanskim sudovima, pokajanjem i odreenimvremenom posluπnosti. Samo u kratkom razdoblju, tijekom vladavineDavida i Salomona, Izrael je imao vlast nad cijelim teritorijem ObeÊaneZemlje.

Pogledajte sljedeÊi ulomak iz Knjige proroka Jeremije u kojem segovori o otpadu Izraela: “Ako muæ otpusti æenu svoju, i ona ide od njegate se uda za drugoga, ima li joπ pravo da se vrati njemu? Nije li ta æenasasvim oskvrnuta? A ti si bludniËila s mnogim milosnicima, pa da semeni vratiπ? — rijeË je Jahvina. … Ali kao πto se æena iznevjeri muæusvome, tako se i vi iznevjeriste meni, dome Izraelov — rijeË je Jahvina.”(Jeremija 3,1.20)

Tu dolazi do izraæaja neπto Ëega smo se veÊ dotaknuli — Savez kojiBog æeli uspostaviti s nama nije neki hladni, zakonski akt naËinjenizmeu poslovnih ljudi koji nastoje postiÊi najpovoljniji sporazum zasebe. Zavjetni odnos je predaja, ozbiljna i sveta kao brak, i to je razlogπto Gospodin koristi upravo tu sliku.

Naglasak je na tome da otpadniπtvo Izraelaca nije imalo svoj korijenu neposluπnosti, veÊ u raskidu osobnog odnosa s Jahvom — raskidukoji je kao posljedicu imao neposluπnost, Ëime su na kraju na sebenavukli kaznu.

Zaπto je taj osobni, odnosni aspekt tako presudan u krπÊanskomæivotu? Kada naπ odnos s Bogom nije ispravan, zaπto padamo ugrijeh i pokazujemo neposluπnost? ©to biste rekli nekome tko bivam postavio sljedeÊe pitanje: “Kako mogu razviti odnos s Bogomkoji Êe biti dubok i pun ljubavi?”

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2743

Black

44

SRIJEDA 5. svibnja

OSTATAK

Usprkos Izraelovom cikliËkom ponavljanju otpada, boæanskihsudova i pokajanja, koju nadu nalazimo u sljedeÊim redcima?

Izaija 4,3 ...............................................................................................................

Mihej 4,6.7 ...........................................................................................................

Sefanija 3,12.13 .................................................................................................

Premda je Boæji plan za stari Izrael bio naruπen neposluπnoπÊunaroda, on nikada nije bio sasvim osujeÊen. Meu korovom je joπ uvijekraslo neπto cvijeÊa. Brojni starozavjetni proroci govorili su o tom vjer-nom ostatku koji Êe Bog saËuvati za sebe.

Boæji cilj u stvaranju i oËuvanju vjernog ostatka bio je isti onaj kojije imao za cijeli Izrael — da ga upotrijebi kao svoje boæanski odreenoorue. “I oni Êe navijeπtati Slavu moju narodima.” (Izaija 66,19) Tako bise i drugi pridruæili vjernima i dolazili “da se poklone pred Kraljem,Jahvom nad Vojskama” (Zaharija 14,16). Dakle, koliko god situacija mo-æe postati loπa, Bog uvijek ima neke vjerne ljude koji Êe usprkos otpaduu redovima Boæjeg izabranog naroda, saËuvati svoj poziv i izbor (2. Pe-trova 1,10). Ukratko, bez obzira na propuste naroda kao cjeline, uvijekÊe biti onih koji Êe nastojati odræati svoju stranu Saveza najbolje πtomogu (vidi, na primjer, 1. o kraljevima 19,14-18). I premda Êe moæda isami stradati sa svojim narodom (kao u sluËaju izgnanstva iz zemlje),ipak Êe doæivjeti ono konaËno i slavno ispunjenje obeÊanja Saveza kojese odnosi na vjeËni æivot.

ProËitajte Ivan 10,27.28. ©to Isus ovdje govori? PrimijeniteNjegove rijeËi i obeÊanja sadræana u njima na otpad u starom Izra-elu. Kako nam te rijeËi pomaæu da objasnimo postojanje vjernogostatka?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prije nekoliko godina mlada æena u potpunosti se odrekla svojevjere, uglavnom zato πto je bila obeshrabrena grijehom, otpadom i lice-mjerjem koje je vidjela u svojoj mjesnoj crkvi. “Ti ljudi nisu nikakvikrπÊani”, rekla je, koristeÊi to kao izgovor da sve odbaci. Na osnovinaËela koja smo danas prouËavali, odgovorite zaπto je njezin izgovortako neuvjerljiv?

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2744

Black

45

»ETVRTAK 6. svibnja

DUHOVNI IZRAEL

Bez obzira na pogreπke i propuste koje je Ëinio stari Izrael, Bog nijeodustao od svoje namjere da stvori vjerni narod koji Êe Mu sluæiti. Starizavjet ukazivao je na vrijeme kada Êe Bog stvoriti duhovni Izrael, odanotijelo vjernika, sastavljeno od Æidova i obraÊenih pogana, koje Êe nasta-viti djelo propovijedanja Evanelja svijetu. Dobrodoπli u prvu Crkvu!

ProËitajte GalaÊanima 3,26-29.1. O kojem obeÊanju Pavao govori u 29. retku?

..................................................................................................................................

2. Koji kljuËni element Ëini neku osobu baπtinikom tih obeÊa-nja? (GalaÊanima 3,26)

..................................................................................................................................

3. Zaπto Pavao ruπi razlike kad je rijeË o spolu, nacionalnostii druπtvenom statusu?

..................................................................................................................................

4. ©to znaËi biti “jedno u Kristu”?

..................................................................................................................................

5. ProËitajte Rimljanima 4,16.17. Kako nam ti redci pomaæuda razumijemo ono πto Pavao govori u GalaÊanima 3,26-29?

..................................................................................................................................

Kao Abrahamov potomak, Krist je u posebnom smislu postao ba-πtinik obeÊanja Saveza. Krπtenjem mi ulazimo u srodstvo s Kristom, apreko Njega stjeËemo pravo na obeÊanja dana Abrahamu. Dakle, sve πtoje Bog obeÊao Abrahamu nalazi se u Kristu, a mi polaæemo pravo na taobeÊanja ne zbog naπe etniËke pripadnosti, rase ili spola, veÊ na osnovimilosti koju nam Bog daje po vjeri.

“Dar Abrahamu i njegovom potomstvu nije samo obuhvaÊao kana-ansku zemlju, veÊ cijelu Zemlju. Apostol kaæe: ‘ObeÊanje Abrahamu ilinjegovu potomstvu da Êe biti baπtinik svijeta nije dano zavisno od nekogzakona, veÊ od pravednosti vjere.’ (Rimljanima 4,13) Biblija jasno uËi daÊe se obeÊanje dano Abrahamu ispuniti u Kristu. … (Vjernici dobivaju)‘neprolaznu, neokaljanu, neuvelu baπtinu’ — zemlju osloboenu odprokletstva grijeha. (1. Petrova 1,4)” (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci,str. 134; u izvorniku 170) To Êe se obeÊanje doslovno ispuniti kad svetibudu æivjeli s Kristom na novoj Zemlji kroz svu vjeËnost (Daniel 7,27).

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2745

Black

46

PETAK 7. svibnja


U knjizi Ellen G. White Proroci i kraljevi proËitajte poglavlja podnaslovom “Gospodnji vinograd”, str. 7—11 (u izvorniku 15—22); “Nadaza neznaboπce”, str. 233—240 (u izvorniku 367—378), i “Dom Izraelov”,str. 449—459 (u izvorniku 703—721).

“Bog ne priznaje nikakve razlike na temelju nacionalnosti, rase ilikaste. On je Stvoritelj cijeloga ËovjeËanstva. Svi ljudi pripadaju istojobitelji po stvaranju, i svi su jedno po otkupljenju. Isus je doπao razru-πiti svaki zid razdvajanja i otvoriti sve odjele predvorja Hrama kako bisvaka duπa slobodno mogla doÊi k Bogu. Njegova ljubav je tako πiroka,tako duboka i tako potpuna da svuda prodire. Ona uzdiæe iz podruËjaSotonina utjecaja one koji su bili zavedeni njegovim prijevarama, i sta-vlja ih na dohvat Boæjeg prijestolja, prijestolja koje je okruæeno dugomobeÊanja. U Kristu nema Æidova ni Grka, roba ni slobodnjaka.” (Ellen G.White, Proroci i kraljevi, str. 235; u izvorniku 369,370)

ProËitajte 1. Petrova 2,9.10 da biste otkrili koja Ëetiri zvanja Petarpripisuje crkvi. VeÊina tih zvanja povezana su sa sljedeÊim starozavjet-nim tekstovima koji se odnose na Izrael: Izlazak 19,6 i Izaija 43,20. ©tosvako od tih zvanja naglaπava u vezi s odnosom crkve prema Bogu? (Naprimjer, zvanje “izabrani rod” naglaπava Ëinjenicu da je Bog izabraocrkvu i namijenio joj posebnu ulogu.)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. SveÊenici su u starom Izraelu prinosili æivotinjske ærtve kojesu ukazivale na Mesiju. Kao pripadnici kraljevskog sveÊenstva, kojevrste ærtava Ëlanovi Crkve trebaju prinositi? (1. Petrova 2,5)

2. Bog je odvojio Izrael od svijeta kako bi bio sveti narod.Osim toga, trebao je svijetu navijeπtati istinu o spasenju. Isto vrijedii za danaπnju Crkvu. Kako je moguÊe odvojiti se od svijeta, a u istomu vrijeme objavljivati Evanelje? Kako nam iskustvo Izraela iIsusov primjer pomaæu u odgovoru na to pitanje?

3. Bog je uvijek Ëuvao ostatak u starom Izraelu. Prisjetite seIlije i ostatka koji je postojao u njegovo vrijeme (1. o kraljevima 19;posebno zapazite redak 18). Zaπto je Ëesto lakπe biti vjeran Bogumeu svjetovnim ljudima nego meu nevjernim Ëlanovima vlastitecrkvene obitelji?

ZakljuËak: Boæji pravi Izrael (bilo prije ili nakon kriæa) Ëine ljudikoji æive u duhovnom, zavjetnom odnosu s Njim. Oni djeluju kao Njegovipredstavnici navijeπtajuÊi svijetu Radosnu vijest o Njegovoj spasonosnojmilosti.

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2746

Black

47


Savez sa Sinaja“Vi ste vidjeli πto sam uËinio EgipÊanima; kako sam vas

nosio na orlovskim krilima i k sebi vas doveo.” (Izlazak 19,4)Biblijski tekstovi: Ponovljeni zakon 1,29-31; Hoπea 11,1; Otkri-

venje 5,9; Ponovljeni zakon 29,10-13; Izlazak 19,5.6; Rimljanima6,1.2; Otkrivenje 14,12; Rimljanima 10,3.

DjeËak iz obitelji koja je imala sedmero djece doæivio je nesreÊu iprevezen je u bolnicu. U njegovom domu rijetko kad je bilo dovoljno biloËega. On nikad nije dobio viπe od pola πalice mlijeka. Ako bi πalica bilapuna, dijelila se izmeu dvoje djece, tako da je ono koje je prvo pilomoralo paziti da ne popije previπe. Poπto je maliπan udobno smjeπten ubolnici, medicinska sestra donijela mu je veliku πalicu mlijeka. »eznu-tljivo je pogledao u nju za trenutak, a onda je, sjetivπi se oskudice usvojem domu, pitao: “Koliko smijem popiti?” Sestra je suznih oËiju i sknedlom u grlu odgovorila: “Popij sve, dijete, popij sve!” (H. M. S. Ri-chards, “Free Grace”, Voice of Prophecy News, lipanj 1950., str. 4)

Kao u sluËaju ovog djeËaka, stari Izrael, kao i mi danas, imao jeprednost slobodno piti s izvora spasenja. Izbavljenje Izraela od viπesto-ljetnog robovanja i tlaËenja znaËilo je veliËanstveno pokazivanje boæan-ske milosti. Boæanska milost na isti je naËin ukljuËena u naπu borbu sovisnoπÊu o grijehu.

Kratak pregled pouke za ovaj tjedan: Kojom je slikom Gospodinopisao svoj odnos s Izraelom? U kojem se smislu izvjeπtaji o izlasku iSinaju mogu usporediti s naπim spasenjem? Koja je bila uloga Zakonau Savezu sa Sinaja?


BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2747

Black

48

NEDJELJA 9. svibnja

NA ORLOVSKIM KRILIMA

Kao narod, Izrael je ogrezao u egipatsko poganstvo tijekom dugih,teπkih stoljeÊa i to iskustvo nesumnjivo je zamaglilo njihovo znanje oBogu, Njegovoj volji i Njegovoj dobroti.

Kako ih je Gospodin mogao ponovno privuÊi k sebi?Za poËetak, pokazao je iskrenu ljubav prema Izraelu, koja se oËi-

tovala u Njegovim moÊnim djelima izbavljenja. Pokuπao je privoljeti narodda ljubavlju uzvrati na Njegovu ponudu Saveza. Zato ih je sa Sinajanajprije podsjetio na svoja milostiva djela koja je uËinio za njih.

Koje dvije ilustracije opisuju naËin na koji je Jahve doveo Izra-el iz Egipta do Sinaja?

Izlazak 19,4; Ponovljeni zakon 32,10-12 ..................................................

Ponovljeni zakon 1,29-31; Hoπea 11,1 .......................................................

»emu su te ilustracije mogle pouËiti Izraelce (a i nas) o Boæjemstavu prema Njegovom narodu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Te ilustracije pokazuju da je naπ Bog itekako svjestan naπe bespo-moÊnosti. ProËitajte Psalam 103,13.14. U obje slike o orlu i roditeljukoji se brine za svoje dijete, osjeÊamo Boæju brigu za naπe dobro. On jenjeæan, pruæa nam potporu, zaπtitu i ohrabrenje u æelji da nas dovededo pune zrelosti.

“Orao je poznat po neuobiËajenoj posveÊenosti svojoj mladunËadi.Takoer se zna da on æivi u nedostupnim planinskim vrletima. UËeÊisvoje ptiÊe da lete, on ih nosi na svojim leima do tih visokih vrhova,a onda ih puπta da slobodno padaju. Ako je mladunËe joπ uvijek tolikoslabo i preplaπeno da ne moæe poletjeti, otac orao se podvuËe ispodnjega, prihvati ga na svoja lea i ponovno se s njim vine prema gnijezduna stjenovitoj litici. I upravo tako sam vas ja, kaæe boæanski glas, ‘nosiona orlovskim krilima i k sebi vas doveo’.” (George A. F. Knight, Theologyof Narration, str. 128)

Usporedite Boæju brigu za nas s naπom brigom jednih za druge.Kako bi Njegova briga za nas trebala utjecati na naπu brigu zadruge? Iz svojega osobnog iskustva, koje ilustracije opisuju BoæjenesebiËno zanimanje za nas? Smislite sami neke slikovite prikazena osnovi vlastitog iskustva. Posluæite se i primjerima iz kulture ukojoj æivite. Iznesite ih drugima u svojem razredu.

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2748

Black

49


KAKO SE SPA©AVAMO

“Kaæi, dakle, Izraelcima da sam ja Jahve; da Êu vas izbaviti odtereta πto su vam ga EgipÊani nametnuli. Oslobodit Êu vas odropstva u kojem vas dræe; izbavit Êu vas udarajuÊi jako i kaænjavajuÊistrogo. Za svoj Êu vas narod uzeti, i bit Êu vaπim Bogom. Tada Êeteznati da sam vas ja, Jahve, vaπ Bog, izbavio od egipatske tlake.”(Izlazak 6,6.7)

Pogledajte uvodni tekst. Koje naËelo nalazimo u njemu u vezis Boæjom ulogom prema ËovjeËanstvu u zavjetnom odnosu (zapazitekoliko se Ëesto u tim redcima pojavljuje zamjenica “ja”)?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Osloboenje Izraela iz egipatskog ropstva i izbavljenje Noe i njegoveobitelji u potopu dva su istaknuta spasonosna dogaaja u Mojsijevimspisima. Oba pruæaju uvide u nauk o spasenju. Ali izlazak iz Egiptapruæa poseban uvid u naËin na koji Bog spaπava.

Kad Bog kaæe Izraelu (preko Mojsija) “izbavit Êu vas” (Izlazak 6,6),On doslovno kaæe: “Bit Êu vaπ osvetnik” ili go’el.

“Glagol ‘izbavit Êu’ u 6. retku (Izlazak 6,6) odnosi se na Ëlana obiteljikoji plaÊa otkupninu za drugog Ëlana obitelji, pogotovo kad je taj Ëlanu ropstvu zbog dugova, ili treba otiÊi u ropstvo. Izrael oËito nije imaoovozemaljskog roaka da ga otkupi, ali sada je Bog bio Izraelov roak,njegov osvetnik.” (Bernard L. Ramm, His Way Out, str. 50)

Kako vi razumijete tu misao da Bog “otkupljuje” svoj narod izropstva? Koja je cijena morala biti plaÊena? ©to nam to govori onaπoj vrijednosti? (Vidi Marko 10,45; 1. Timoteju 2,6, Otkrivenje5,9.)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Izlasku 3,8 Bog kaæe da je On “siπao” da izbavi Izrael. To jeuobiËajena hebrejska rijeË za Boæje djelovanje meu ljudima. Bog je naNebu, a mi smo na Zemlji, i jedino ako sie na Zemlju, Bog nas moæeotkupiti. U najdoslovnijem smislu, tek kad je Isus siπao, æivio, stradao,umro i uskrsnuo za nas, mi smo mogli biti spaπeni. “I RijeË tijelompostala i nastanila se meu nama.” (Ivan 1,14) To je joπ jedan naËin dase kaæe da je Bog siπao kako bi nas spasio.

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2749

Black

50

UTORAK 11. svibnja

SAVEZ SA SINAJA

Knjiga Izlaska skreÊe pozornost Ëitateljima na tri glavna dogaaja.Poput tri planinska vrhunca, izlazak, sklapanje Saveza i gradnja ©atorasastanka uzdiæu se nad manjim dogaajima u podnoæju. Sklapanje Save-za, zapisano u Izlasku 19—24, bilo bi Mount Everest izmeu ta tri “planin-ska vrha”. Kratki pregled ulomka u Izlasku 19—24 otkriva redoslijed iuzajamnu povezanost dogaaja.

»ak i ako nemate vremena proËitati cijeli navedeni ulomak, obratitepozornost na redoslijed dogaaja:

1. Izrael dolazi u podnoæje Sinaja i podiæe privremeni tabor nakonπto ga je Jahve izbavio (Izlazak 19,1.2).

2. Bog nudi sklapanje Saveza s Izraelom (Izlazak 19,3-6).3. Izrael odgovara prihvaÊanjem Saveza (Izlazak 19,7.8).4. Pripreme za sluæbeno primanje Saveza (Izlazak 19,9-25).5. Objava Deset zapovijedi (Izlazak 20,1-17).6. Mojsije kao posrednik Saveza (Izlazak 20,18-21).7. Opπirno tumaËenje naËela Saveza (Izlazak 20,22—23,22).8. Proglaπenje Saveza (Izlazak 24,1-18).

Ovaj Savez ima kljuËnu ulogu u planu spasenja. To je Ëetvrti savezkoji se navodi u Bibliji (prethodili su mu savezi s Adamom, Noom iAbrahamom), i Bog se u njemu otkriva potpunije nego prije, pogotovozato πto je ovom prigodom uspostavljen cjelokupni obredni sustav Sve-tiπta. Dakle, Svetiπte postaje sredstvo pomoÊu kojega Bog pokazuje na-rodu plan spasenja koji su oni trebali objaviti svijetu.

Premda je izbavio Izraelce iz egipatskog ropstva, Gospodin je æelioda oni shvate da spasenje ima i dublji smisao nego πto je sloboda odËisto tjelesnog robovanja. Æelio ih je izbaviti od grijeha, krajnjeg ropstva,a to se moglo ostvariti samo ærtvovanjem Mesije, na πto su upuÊivaleslike i simboli sluæbe u Svetiπtu. Zato ne Ëudi πto je ubrzo nakon oslo-boenja iz ropstva i davanja Zakona, Izraelcima naloæeno da sagradeSvetiπte i uspostave sluæbu u njemu, jer im je na taj naËin Bog otkrioplan spasenja — pravi smisao i svrhu Saveza. Jer Savez ne znaËi niπtaako to nije Savez spasenja koje Gospodin nudi palom ËovjeËanstvu. Toje bila sræ Saveza u Edenu i Saveza na Sinaju.

Zaπto je bio potreban savez izmeu Boga i izraelskog naroda?(ProËitajte Ponovljeni zakon 29,10-13. Obratite posebno pozornostna onaj dio Saveza koji govori o uzajamnim odnosima.)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2750

Black

51

SRIJEDA 12. svibnja

BOG I IZRAEL

“Stoga, budete li mi se vjerno pokoravali i dræali moj Savez, viÊete mi biti predraga svojina mimo sve narode — ta moj je savsvijet! — vi Êete mi biti kraljevstvo sveÊenikâ, narod svet. TimrijeËima oslovi Izraelce.” (Izlazak 19,5.6)

U ovim redcima Bog Izraelcima nudi savez. Premda ih Jahve poziva,taj poziv im nije uruËen bez njihovog pristanka. Oni su morali suraiva-ti. »ak je i njihovo izbavljenje iz Egipta podrazumijevalo njihovu surad-nju — da nisu uËinili ono πto je Jahve rekao (premazati dovratnikekrvlju), ne bi bili izbavljeni. Bilo je tako jednostavno.

Ni ovdje im Gospodin ne kaæe: “Svidjelo se vama ili ne — bit Êetemi predraga svojina i narod svet.” To tako ne ide i o tome tekst negovori.

ProËitajte retke koje smo naveli u uvodu — Izlazak 19,5.6.Kako to πto Gospodin tu govori razumijete u kontekstu spasenjavjerom? Osporava li zapovijed o posluπnosti Gospodinu spasenjemiloπÊu? Kako vam sljedeÊi tekstovi pomaæu da doete do odgovo-ra? Rimljanima 3,19-24; 6,1.2; 7,7; Otkrivenje 14,12.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Mi ne zasluæujemo spasenje svojom posluπnoπÊu; ono je Boæji darkoji se prima vjerom. Meutim, posluπnost je plod vjere.” (Ellen G.White, Put Kristu, str. 62; u izvorniku 61)

Razmiπljajte o tome πto je sve Bog bio spreman uËiniti za izraelskinarod — ne samo πto ih je na Ëudesni naËin izbavio iz egipatskogropstva, veÊ ih je æelio uËiniti svojim posebnim blagom, narodom sve-Êenika. ZasnivajuÊi njihov odnos prema Njemu na spasenju koje im jepruæio (tjelesnom, od ropstva u Egiptu, i vjeËnom), Bog ih je nastojaouzdiÊi na takav duhovni, umni i moralni stupanj da postanu Ëudo Starogsvijeta. A sve je to Ëinio kako bi ih upotrijebio da propovijedaju Evane-lje ostalim narodima. Jedino πto su trebali uËiniti bilo je da posluπaju.

Na koje bi naËine naπe osobno iskustvo s Gospodinom trebaloodraæavati ta ista naËela koja vidimo ovdje u danaπnjoj pouci?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2751

Black

52


OBE∆ANJA, OBE∆ANJA... (Izlazak 19,8)

Na prvi pogled sve izgleda dobro. Bog izbavlja svoj narod, daje imobeÊanja Saveza i oni to prihvaÊaju — Ëinit Êe sve ono πto On od njihtraæi. Djeluje idealno, zar ne?

Meutim, proËitajte sljedeÊe tekstove. Koje nam oni uvide pruæajuu vezi s Izraelovim prihvaÊanjem Saveza?

Rimljanima 9,31.32 ...........................................................................................

Rimljanima 10,3 .................................................................................................

Hebrejima 4,1.2 ..................................................................................................

Sve πto Bog od nas traæi da uËinimo, mora se zasnivati na vjeri.Vjera Ëini temelj na koji se nadograuju djela. Djela sama po sebi,koliko god bila dobronamjerna, koliko god iskrena, koliko god brojna,ne mogu nas uËiniti prihvatljivima u oËima svetog Boga. Ona to nisumogla u vrijeme starog Izraela, a ne mogu ni u naπe vrijeme.

Ali ako Biblija stalno naglaπava djela, zaπto nas djela ne moguuËiniti prihvatljivima u Boæjim oËima? (Vidi Izaija 53,6; 64,6; Rimljanima3,23)

Naæalost, hebrejski je narod poËeo vjerovati da je posluπnost sred-stvo, a ne rezultat njihovog spasenja. Traæili su pravednost u posluπno-sti Zakonu, a ne Boæju pravednost koja se dobiva vjerom. Savez saSinaja — premda popraÊen nizom opπirnih uputa i zakona — bio jezamiπljen kao savez milosti poput svih ostalih saveza koji su mu pret-hodili. Ta milost koja se besplatno daje donosi promjenu srca koja vodik posluπnosti. Problem, naravno, nije bio u njihovim pokuπajima dabudu posluπni (Savez je zahtijevao da budu posluπni). Problem je bio uvrsti “posluπnosti” koju su oni pokazivali, koja zapravo i nije bila poslu-πnost, kao πto je kasnija povijest tog naroda i pokazala.

Pozorno proËitajte Rimljanima 10,3, posebno posljednji dio. Naπto Pavao tu ukazuje? ©to se dogaa s ljudima koji nastoje postiÊisvoju vlastitu pravednost? Zaπto takav pokuπaj neizbjeæno vodi ugrijeh, nepravdu i pobunu? Osvrnimo se na vlastiti æivot. Zar se nenalazimo u istoj opasnosti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2752

Black

53

PETAK 14. svibnja


U knjizi Ellen G. White Patrijarsi i proroci proËitajte poglavlja podnaslovom “Izlazak”, str. 226—233 (u izvorniku 281—290); “Od Crvenogmora do Sinaja”, str. 234—244 (u izvorniku 291—302), i “Izrael primaZakon”, str. 245—256 (u izvorniku 303—314).

“Duh robovanja raa se iz nastojanja da æivimo u skladu s legalis-tiËkom vjerom, iz teænje da vlastitom snagom ispunimo zahtjeve Zako-na. Za nas ima nade samo ako prihvatimo Savez s Abrahamom, Savezmilosti po vjeri u Isusa Krista. Evanelje koje je objavljeno Abrahamu,na osnovi kojeg je on imao nadu, bilo je isto Evanelje koje se propovi-jeda nama danas na osnovi kojeg mi imamo nadu. Abraham je gledao naIsusa, ZaËetnika i Zavrπitelja naπe vjere.” (Ellen G. White Comments,The SDA Bible Commentary, sv. 6, str. 1077)

“Tijekom ropstva u Egiptu mnogi Izraelci su u velikoj mjeri izgubilispoznaju o Boæjem Zakonu i njegove uredbe pomijeπali s poganskimobiËajima i tradicijama. Bog ih je doveo do Sinaja i tamo im svojimvlastitim glasom obznanio svoj Zakon.” (Ellen G. White, Patrijarsi iproroci, str. 272; u izvorniku 334)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. U kojem je smislu taj Savez trebao biti Ëuvar tjelesne iduhovne slobode Izraela? (Vidi Levitski zakonik 26,3-13; usporediPonovljeni zakon 28,1-15.)

2. ProËitajte ponovno Izlazak 19,5.6. Zapazite Boæju tvrdnju:“Ta moj je sav svijet!” Zaπto je On to rekao, pogotovo u okolnostimakad je nastojao uspostaviti savez s tim narodom? Kako se u touklapa naπe razumijevanje subote i svega πto ona znaËi?

3. Jasno nam je da su nam grijesi oproπteni samo zahvaljujuÊiBoæjoj milosti. Ali kako nas Boæja milost osposobljava da æivimo uvjeri i posluπnosti?

ZakljuËak: Savez koji je Bog uspostavio s Izraelom kod Sinaja bioje savez milosti. Poπto im je dano obilje dokaza o Njegovoj milosrdnojljubavi i brizi u neobiËnom izbavljenju iz egipatskog ropstva, Bog jepozvao taj narod da s Njim sklopi Savez koji Êe oËuvati i proπiriti njiho-ve slobode. Premda je odgovorio potvrdno, narodu je nedostajalo iskrenevjere potaknute ljubavlju. Njihova kasnija povijest ukazuje da najveÊimdijelom nisu shvatili pravu narav tog Saveza. Iskvarili su ga i pretvoriliu sustav spasenja djelima. Mi ne trebamo slijediti Izrael u njegovimpropustima i zanemariti veliËanstvenu milost koja se pruæa greπnicima.

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2753

Black

54


Zakon Saveza“Zato znaj da je Jahve, Bog tvoj, pravi Bog, Bog vjeran, koji

dræi svoj Savez i milost svoju iskazuje do tisuÊu koljena onimakoji ga ljube i dræe njegove zapovijedi.” (Ponovljeni zakon 7,9)

Biblijski tekstovi: Izlazak 19,6; Izaija 56,7; Hebrejima 2,9;Ponovljeni zakon 4,13; Ponovljeni zakon 10,13; Amos 3,3; Postanak18,19.

U Psalmu 23,3 Bog pokazuje kamo nas On æeli povesti: “Stazamapravim on me upravlja radi imena svojega.” Zbog svoje moralne isprav-nosti, Bog nas nikad neÊe povesti stranputicom. On Êe osigurati sigurnestaze za naπe duhovno hodanje kroz æivot.

Koje su to “prave staze”? Pisac jednog drugog psalma odgovara nato pitanje molitvom: “Uputi me stazom svojih zapovijedi, jer ja u njojuæivam.” (Psalam 119,35) “Jer zapovijedi su tvoje sve pravedne.” (Psalam119,172) Boæji zakon je sigurna, Ëvrsta staza koja vodi kroz opasnumoËvaru ljudskog postojanja.

Naπa pouka za ovaj tjedan usredotoËuje se na Boæji zakon i njegovomjesto u okviru Saveza sa Sinaja.

Kratak pregled pouke za ovaj tjedan: ©to je znaËio izbor Izraela?Koje sliËnosti postoje izmeu izbora Izraela i izbora nas? Koliko jeZakon bio vaæan za Savez? Sklapa li se Savez bezuvjetno? Zaπto jeposluπnost tako vaæan sastavni dio Saveza?


BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2754

Black

55

NEDJELJA 16. svibnja

IZBOR IZRAELA (Ponovljeni zakon 7,7)

Prema hebrejskoj predaji Bog je naËinio Savez s Izraelom samozato πto su ga drugi narodi prije toga odbili. Premda nema biblijskihdokaza za to stajaliπte, ono nam ipak pomaæe da bolje razumijemoporuku kako Gospodin sigurno nije izabrao hebrejski narod zato bi oniËim zasluæivao tu visoku Ëast i prednost koju im je ukazao. Izraelcinisu imali nikakvih zasluga koje bi ih uËinile dostojnima Boæje ljubavii prednosti da ih On izabere za svoj narod. Bili su malobrojni — πaËicaporobljenih plemena, politiËki i vojno slabi. Osim toga, kad je rijeË okulturi i religiji, nisu bili ni privlaËni ni utjecajni. Dakle, osnovni razlogza izbor Izraela leæi u tajni Boæje ljubavi i milosti.

Meutim, u isto vrijeme moramo biti oprezni u vezi s takvimrazumijevanjem izbora, jer lako moæe dovesti do teoloπkog nespo-razuma. Zaπto je Bog izabrao Izraelce? Da li zato da bi oni bilispaπeni, dok su svi ostali bili predodreeni da budu odbaËeni iizgubljeni? Ili zato da bi nudili svijetu ono πto je njima ponueno?Kako nam sljedeÊi redci pomaæu u odgovoru na ta pitanja?

Izlazak 19,6 .........................................................................................................

Izaija 56,7 ............................................................................................................

Hebrejima 2,9 .....................................................................................................

Kao adventisti sedmoga dana, mi volimo gledati na sebe kao nasuvremenu inaËicu Izraela — pozvani smo od Gospodina ne zato dabismo samo mi bili spaπeni, veÊ da bismo svijetu objavljivali vijest ospasenju u kontekstu poruka trojice anela. Ukratko, mi vjerujemo datrebamo reÊi neπto o Ëemu nitko drugi ne govori. To je u osnovi istasituacija u kojoj se nalazio i stari Izrael. Izbor Izraela nije trebao pretvoritihebrejski narod u neki zatvoreni klub u okviru kojeg Êe oni ËuvatiobeÊanje o spasenju i otkupljenju za sebe. Naprotiv, ako vjerujemo daje Krist umro za cijelo ËovjeËanstvo (Hebrejima 2,9), onda je spasenjekoje je Gospodin ponudio Izraelu isto tako ponueno cijelom svijetu. OdIzraela se oËekivalo da se preko njega sazna za spasenje. I naπa je Crkvapozvana da uËini isto.

Osvrnite se na svoju ulogu u crkvi. Kako biste mogli doprinijetidjelu koje trebamo obaviti? Ako aktivno ne doprinosite djelu, imajtena umu da mu onda vrlo vjerojatno u odreenoj mjeri stojite naputu.

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2755

Black

56


VEZE KOJE NAS DRÆE ZAJEDNO

“Objavio vam je svoj Savez i naloæio vam da ga vrπite — Desetzapovijedi, πto ih ispisa na dvije kamene ploËe.” (Ponovljeni zakon4,13)

Koliko god mi naglaπavali da je milost temelj Saveza i da je onuvijek rezultat pokazivanja Boæje nezasluæene naklonosti prema onimakoji stupe u odnos s Njim, milost nije dopuπtenje za neposluπnost.Naprotiv, Savez i Zakon Ëine cjelinu. Oni su neodvojivi.

Pogledajte uvodni redak. Na koji naËin on povezuje Savez iZakon? Koliko je Zakon bitan za Savez?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kad razmiπljate o tome πto je Savez, Zakon kao njegov sastavni diodobiva smisao. Ako razumijemo da je Savez izmeu ostaloga odnos,onda moraju postojati odreena pravila i granice. Koliko bi dugo trajaobrak, prijateljstvo ili poslovni odnos kad ne bi bilo nikakvih granica nipravila, bilo da se ona konkretno izraæavaju ili preπutno podrazumijeva-ju? Zamislite da muæ odluËi naÊi ljubavnicu, da prijatelj posegne zanovËanikom onoga drugog ili da poslovni suradnik bez dogovora s dru-gom stranom ukljuËi nekoga treÊeg u njihov zajedniËki pothvat. Takvi bipostupci naruπili pravila, zakone i naËela. Koliko bi dugo trajali odnosiu takvim okolnostima? Zato se moraju povuÊi granice i postaviti pravila.Jedino tako se odnos moæe oËuvati.

RazliËiti izrazi kao πto su Zakon (Psalam 78,10), naredbe (Psalam50,16), Savez (Psalam 25,10), zapovijedi (Psalam 103,18) i Boæja rijeË(Ponovljeni zakon 33,9) srodni su ili vrlo blisko povezani (Ëak i akonemaju isto znaËenje) s rijeËju “Savez”. Zato se “rijeËi Saveza ovoga”(Jeremija 11,3.6.8) odnose na Boæji zakon, uredbe, svjedoËanstava i za-povijedi.

Boæji Savez s Njegovim narodom Izraelom ukljuËivao je razliËitezahtjeve koji su bili presudni za oËuvanje tog posebnog odnosa koji jeOn æelio uspostaviti s njima. Je li se danas neπto promijenilo?

Sjetite se nekoga s kim imate blizak odnos. A sada zamisliteπto bi se dogodilo s tim odnosom ako ne biste bili ograniËeninikakvim pravilom, uredbom ni zakonom, veÊ biste imali potpunuslobodu da Ëinite πto god æelite. »ak i ako kaæete da volite tu osobui da Êe sama ta ljubav odrediti vaπe ponaπanje prema njoj, zaπto suipak potrebna pravila? Razgovarajte o tome.

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2756

Black

57

UTORAK 18. svibnja

ZAKON UNUTAR SAVEZA (Ponovljeni zakon 10,12.13)

»ega se najprije sjetite kad pomislite na zakon? Policijski sluæbe-nici, prometne kazne, suci i zatvor? Ili ograniËenja, pravila, strogi roditeljii kazne? Ili moæda pomislite na red, sklad, sigurnost? Moæda Ëak i na...ljubav?

Hebrejska rijeË tora, koja se u naπoj Bibliji prevodi kao “zakon”,zapravo znaËi “nauk” ili “uputa”. Taj izraz moæe se odnositi na sveBoæje upute, bilo moralne, graanske, druπtvene ili vjerske. On obuhva-Êa sve mudre savjete koje je Bog velikoduπno dao svojem narodu kakobi mogao imati izobilan æivot, tjelesno i duhovno. Nije Ëudo πto je psal-mist nazvao blaæenim Ëovjeka koji “uæiva u Zakonu Jahvinu, o Zakonunjegovu misli dan i noÊ” (Psalam 1,2).

Kad Ëitamo Zakon ili Toru — upute i nauk zabiljeæene u Petoknjiæju,koji su postali dio Saveza s Izraelom — poseban dojam vrπi πirina spek-tra tih uputa. Zakon dotiËe svaku pojedinost naËina æivota u Izraelu —ratarstvo, graansku vlast, druπtvene odnose i bogosluæje.

Zaπto je, prema vaπem miπljenju, Bog dao toliko uputa Izraelu?(Vidi Ponovljeni zakon 10,13.) U kojem su smislu te upute bile daneza njihovo dobro?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zakon je trebao pruæati smjernice za novi æivot ljudskim sudionici-ma u Savezu. Zakon predoËava sudionicima Saveza volju Boga, kojegapojedinac u punom smislu upoznaje posluπnoπÊu po vjeri Njegovim zapo-vijedima i drugim izrazima Njegove volje.

Uloga Zakona unutar æive realnosti Saveza znaËila je da Izrael nemoæe slijediti putove drugih naroda. Oni nisu mogli æivjeti samo u skladus prirodnim zakonima, ljudskim potrebama, æeljama, pa Ëak ni druπtve-nim, politiËkim i gospodarskim zahtjevima. Mogli su nastaviti æivjetikao Boæji sveti narod, kraljevsko sveÊenstvo i posebno blago jedino naosnovi beskompromisne posluπnosti otkrivenoj volji Boga koji je uspo-stavio Savez u svim podruËjima æivota.

Poput starog Izraela, i adventisti sedmoga dana, zahvaljujuÊisuvremenom oËitovanju proroËkog dara, primili su πirok spektarsavjeta koji proæimaju svaku fazu krπÊanskog æivljenja. Zaπto bismona te savjete trebali gledati kao na Boæji dar, a ne kao na opasnostpo slobodu miπljenja i ponaπanja? U isto vrijeme, s kojim se opasno-stima suoËavamo ako taj dar pretvorimo u neπto legalistiËko, kaoπto su Izraelci uËinili sa svojim darovima? (Vidi Rimljanima 9,32)

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2757

Black

58

SRIJEDA 19. svibnja

POSTOJANOST BOÆJEG ZAKONA

Kojoj nas istini o Bogu prisutnost Boæjeg zakona unutar Save-za uËi u vezi s Njegovom naravi? Malahija 3,6; Jakov 1,17.

Boæji zakon usmeni je i pisani izvor Njegove volje (usporedi Psalam40,9). BuduÊi da je to prijepis Njegovog karaktera, njegova prisutnostunutar Saveza uvjerava nas u Boæju postojanost i pouzdanost. PremdaneÊemo moÊi uvijek proniknuti u djelovanje Njegove promisli, ipak zna-mo da je On dostojan povjerenja. Njegovim svemirom vladaju nepro-mjenjivi moralni i fiziËki zakoni. To je Ëinjenica koja nam daje pravuslobodu i sigurnost.

“Uvjerenje da je Bog pouzdan i da se na Njega moæemo oslonitizasniva se na Ëinjenici da je On Bog Zakona. Njegova volja i NjegovZakon su jedno. Bog kaæe da je ispravno ono πto ureuje najbolje mogu-Êe odnose. Prema tome, Boæji zakon nikad nije proizvoljan niti podloæanhirovima. To je neπto najpostojanije u svemiru.” (Walter R. Beach, Dimen-sions in Salvation, str. 143)

Ako Boæji zakon ne moæe spasiti Ëovjeka od grijeha, zaπto gaje Bog uËinio dijelom Saveza? (Vidi Amos 3,3.)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Odnos zahtijeva dogovor i slogu. S obzirom na to da Bog nije samoStvoritelj svijeta, veÊ i njegov moralni Vladar, od presudne je vaænosti zasreÊu Njegovih stvorenih, razumnih biÊa da æive u skladu s njim. Boæjizakon, izraz Njegove volje, prema tome, temelj je Njegove vladavine. Onprirodno postaje mjerilo ili obveza dogovora i odnosa u Savezu. Njegovasvrha nije da spasi, veÊ da uredi naπu duænost prema Bogu (od 1. do 4.zapovijedi) i prema bliænjima (od 5. do 10. zapovijedi). Drugim rijeËima,on pokazuje naËin na koji Boæja djeca trebaju æivjeti u Savezu radi svojesreÊe i blagostanja. On je spreËavao Izrael da ga zamijeni nekom dru-gom filozofijom kao naËinom æivota. Svrha Saveza bila je da vjernikazahvaljujuÊi Boæjoj preobraæavajuÊoj milosti dovede u sklad sa svojomvoljom i karakterom.

Osvrnite se oko sebe. Zar ne vidite poraæavajuÊe posljedicebezakonja? Zar ne vidite, Ëak i u vlastitom æivotu, πtetu izazvanukrπenjem Boæjeg zakona? Na koji nam naËin te Ëinjenice potvrujuda je Boæji zakon dobar i da bi trebao biti kljuËni dio naπeg odnosas Njim?

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2758

Black

59


AKO...

Pogledajte sljedeÊe retke. Koja im je pojedinost zajedniËka iËemu nas ona uËi u vezi s naravi Saveza?

Postanak 18,19 ..................................................................................................

Postanak 26,4.5 .................................................................................................

Izlazak 19,5 .........................................................................................................

Levitski zakonik 26,3 ......................................................................................

Bog otvoreno tvrdi da je Abraham vjerno “sluπao moj glas i pokora-vao se mojim zapovijedima, mojim zakonima i odredbama” (Postanak26,5). To znaËi da je Bog oËekivao od svojeg ljudskog partnera u Savezuda æivi na takav naËin. Puni izraz biblijskog Saveza sa Sinaja jasnopotvruje da je posluπnost jedan od osnovnih aspekata tog Saveza.

U Izlasku 19,5 jasno stoji: “Ako me budete sluπali.” Uvjetna stranaSaveza je neprijeporna. Premda su darovana iz milosti, premda su ne-zasluæena, premda su dana kao dar, obeÊanja Saveza nisu bila bezuvjet-na. Narod je mogao odbiti dar, odreÊi se milosti i odbaciti obeÊanja.Savez, kao ni spasenje, nikad ne ukida slobodnu volju. Gospodin neprisiljava ljude da stupe u Savez s Njim. On im ga ne nameÊe. Besplatnoga nudi svima. Svatko je pozvan da ga prihvati. A kad to uËini, to podra-zumijeva odreene obveze, ne kao sredstvo kojim se zasluæuju blagoslo-vi Saveza, veÊ kao izvanjski izraz primanja blagoslova. Izrael je trebaoposluπati ne da bi zasluæio obeÊanja, veÊ da bi se obeÊanja mogla ispuniti.Njegova posluπnost pokazivala je kako izgleda biti blagoslovljen od Go-spodina. Posluπnost nije neπto Ëime se zasluæuje blagoslov u smislu daga je Bog, u tom sluËaju, obvezan pruæiti. Posluπnost stvara okruæenjeu kojem se blagoslov vjere moæe oËitovati.

“Slijedite potpuno put koji vam je Jahve, Bog vaπ, oznaËio, datako uzmognete æivjeti, imati sreÊu i dug æivot u zemlji koju Êetezaposjesti.” (Ponovljeni zakon 5,33) Govori li tu Bog Izraelcima daÊe, ako budu posluπni, zasluæiti sve te blagoslove, da Êe ti blagoslovipostati neπto πto im duguje? Ili On zapravo poruËuje: Ako posluπa-te, uslijedit Êe blagoslovi zato πto posluπnost otvara put kojimmogu izliti te blagoslove na vas? Koja je razlika izmeu ta dvashvaÊanja?

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2759

Black

60

PETAK 21. svibnja


U knjizi Ellen G. White Isusov æivot proËitajte poglavlje pod naslo-vom “Sukob”, str. 499—501 (u izvorniku 607,608), a u knjizi Patrijarsii proroci poglavlje pod naslovom “Zakon i Savez”, str. 297—306 (u izvor-niku 363—373).

Kako nam ulomak u Mateju 22,34-40 pomaæe da bolje razumijemo(1) mjesto i ulogu Boæjeg zakona u sklopu Njegovog Saveza i (2) misaoda je Savez sinonim za odnos?

“Najprije mora postojati ljubav u srcu da bi se osoba mogla, Kristo-vom snagom i miloπÊu, poËeti pridræavati propisa Boæjeg zakona (uspo-redi Rimljanima 8,3.4). Posluπnost bez ljubavi isto je toliko nemoguÊakoliko i bezvrijedna. Ali tamo gdje je ljubav prisutna, osoba Êe automat-ski poËeti svoj æivot usklaivati s Boæjom voljom izraæenom u Njegovimzapovijedima.” (The SDA Bible Commentary, sv. 5, str. 484)

“U propisima svojega svetog Zakona Bog je dao savrπeno pravilo zaæivot. On je objavio da Êe ovaj Zakon, u kojem se ne moæe promijenitini jedna crtica ili kovrËica, do svrπetka vremena zadræati zahtjeve uodnosu na ljudska biÊa. Krist je doπao da uzveliËa i proslavi Zakon. Onje pokazao da je utemeljen na πirokoj osnovi ljubavi prema Bogu i pre-ma Ëovjeku i da je posluπnost svim njegovim propisima Ëovjekova duæ-nost. On je u svojem vlastitom æivotu dao primjer posluπnosti Boæjemzakonu. U Govoru na gori pokazao je kako njegovi zahtjevi obuhvaÊajuviπe od vanjskih postupaka i uzimaju u obzir misli i nakane srca. (EllenG. White, Djela apostolska, str. 318; u izvorniku 505)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Zaπto nît ljubavi, u odnosu na uæe straha, ima veÊu snaguda privuËe ljudska biÊa Bogu?

2. Zaπto je zapovijed: “Ljubi Gospodina Boga svojega svimsrcem svojim, svom duπom svojom i svom pameti svojom!” (Matej22,37) — prva i najveÊa zapovijed?

3. Simone Weil (francuska politiËarka) napisala je: “Red je prvaod svih potreba.” (Citirano u Russell Kirk, The Roots of AmericanOrder, str. 3) Kako razumijete njezine rijeËi u kontekstu pouke zaovaj tjedan, pogotovo u odnosu na pojam Zakona?

ZakljuËak: Boæji zakon sastavni je dio Saveza. Da, to je pravi Savezmilosti. Milost, meutim, nikada ne ukida potrebu za Zakonom. Napro-tiv, Zakon je sredstvo putem kojeg se milost izraæava i oËituje u æivotuonih koji je prime.

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2760

Black

61


Znak Saveza“Stoga neka Izraelci dræe subotu — svetkujuÊi je od nara-

πtaja do naraπtaja — kao vjeËni savez.” (Izlazak 31,16)Biblijski tekstovi: Postanak 2,2.3; Izlazak 20,11; Izlazak 16;

Hebrejima 4,1-4; Izlazak 31,12-17; Ponovljeni zakon 5,14.

Sedmi dan, subota, s nepogreπivom nas pravilnoπÊu svakoga tjednavraÊa osnovi svega πto jesmo ili bismo mogli biti. Mi smo tako uæurbani,trËimo tamo-amo, troπimo novac, zaraujemo novac, idemo ovamo, tamo,svuda, a onda doe subota i ponovno nas uËvrπÊuje za naπ temelj, zapoËetnu toËku svega πto slijedi jer sve πto nam iπta znaËi postoji samozato πto je Bog stvorio nas i sve ostalo.

S nepogreπivom pravilnoπÊu i bez iznimke, subota tiho nadire pre-ko obzora i zalazi u svaku pukotinu i poru naπeg æivota. PodsjeÊa nasda svaka ta pukotina i pora pripada naπem Stvoritelju koji nas je postavioovdje, koji je “u poËetku” stvorio nebo i Zemlju Ëinom koji ostaje neo-borivi temelj svih krπÊanskih vjerovanja, a Ëiji je sedmi dan subotaneprijeporni, nenametljivi i nezaobilazni znak.

Ovog Êemo tjedna prouËavati taj znak u kontekstu Saveza sa Sinaja.

Kratak pregled pouke za ovaj tjedan: Odakle potjeËe subota? ©todokazuje da je subota postojala i prije Sinaja? Zaπto je subota takoprikladan znak Saveza?


BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2761

Black

62


PODRIJETLO

»esto Ëujemo izraz “hebrejska subota”. Meutim, Sveto pismo ja-sno pokazuje da je subota postojala mnogo prije nego πto se pojavioizraelski narod. Ona vodi podrijetlo od tjedna stvaranja.

Potraæite Postanak 2,2.3; Izlazak 20,11. Gdje ovi redci jasnoi nedvosmisleno smjeπtaju podrijetlo subote?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Premda se u Postanku 2,2.3 “sedmi dan” ne oznaËava kao subota(taj se naziv prvi put javlja u Izlasku 16,26.29), ovdje na nju jasnoukazuje reËenica: “I poËinu u sedmi dan.” (Postanak 2,2) Glagol “poËinu”(hebrejski πabat) povezan je s imenicom subota (hebr. πabat — odmor,poËinak). “RijeË πabat ne koristi se u Postanku 2,2.3, ali je jasno kakopisac kaæe da je Bog blagoslovio i posvetio sedmi dan subotu kao danodmora.” (G. F. Waterman, The Zondervan Pictorial Encyclopedia of theBible, sv. 5, str. 183) OËito je da nas Postanak 2,2.3 uËi o boæanskompodrijetlu i utemeljenju subote kao dana koji je blagoslovljen za cijeloËovjeËanstvo.

ProËitajte Marko 2,27. Isus kaæe da je subota naËinjena za “Ëovjeka”,πto podrazumijeva ËovjeËanstvo kao cjelinu, nasuprot tvrdnji da se toodnosi samo na Hebreje.

Zaπto je Bog i sâm poËinuo u sedmi dan? Je li to Njemu bilopotrebno? U koju je joπ svrhu moglo posluæiti Njegovo poËivanje?

..................................................................................................................................

Premda neki tumaËi misle da je Bogu bio potreban fiziËki odmornakon stvaranja, prava svrha Njegovog poËivanja bila je pruæanje primje-ra ljudima. Ljudi takoer trebaju raditi πest dana, a zatim se odmaratiu sedmi dan subotu. Teolog Karl Barth primjeÊuje da je Boæje poËivanjena kraju stvaranja bilo sastavni dio “saveza milosti” u okviru kojeg jeljudski rod pozvan “da ue u Boæji pokoj”. (Church Dogmatics, sv. 3, dio1, str. 98)

Bog je u svojoj ljubavi, dan nakon stvaranja, pozvao muπkarca iæenu da se druæe u miru, da uspostave prisnu vezu s Onim na Ëiju susliku stvoreni. To druæenje i zajedniπtvo trebalo je trajati zauvijek. Anakon pada u grijeh subota nam jednom tjedno pruæa taj vrhunac æivljenjasa Spasiteljem.

Kad bi vas netko pitao na koji naËin svetkovanje subote una-preuje vaπ odnos s Bogom, πto biste mu odgovorili?

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2762

Black

63


SUBOTA PRIJE SINAJA

“On im reËe: ‘Ovo je zapovijed Jahvina: Sutra je dan potpunogodmora, subota Jahvi posveÊena. Ispecite πto æelite peÊi; skuhajteπto æelite kuhati. Sve πto vam preteËe ostavite za sutra.’” (Izlazak16,23)

ProËitajte cijelo poglavlje Postanak 16 o mani koju su dobivali Izra-elci u pustinji prije dolaska pod Sinajsku goru. Zapazite πto se ovdjenaglaπava:

1. Svakog dana mogao se prikupiti samo jedan obrok mane, a πestogdana trebalo je prikupiti dvostruku koliËinu.

2. Mana nije davana subotom.3. Dodatna koliËina mane za subotu nije se kvarila nakon πestog

dana, dok se u ostale dane nije mogla saËuvati za sutradan.©to nam taj izvjeπtaj otkriva o svetosti subote prije davanja

Zakona na Sinaju? (Vidi Postanak 16,23-28.)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“PoistovjeÊivanje subote sa sedmim danom, Ëinjenica da je BogIzraelcima dao subotu i da se narod na Boæju zapovijed odmarao usedmi dan — sve to nepogreπivo ukazuje na praiskonsku uspostavusubote prigodom stvaranja.” (G. F. Waterman, The Zondervan PictorialEncyclopedia of the Bible, sv. 5, str. 184)

U Izlasku 16 o suboti se govori mnogo viπe nego πto izgleda naprvi pogled. Zapazite Ëemu nas ovo poglavlje uËi:

1. Koji je dan pripreme za subotu?2. Koji je dan u tjednu subota?3. Odakle subota potjeËe?4. Kakav bi dan subota trebala biti?5. Je li subota dan posta?6. Je li subota ispit odanosti Bogu?

U kojoj se mjeri vaπe razumijevanje subote slaæe s onim o Ëemunas uËi Izlazak 16?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2763

Black

64

UTORAK 25. svibnja

ZNAK SAVEZA

“Stoga neka Izraelci dræe subotu — svetkujuÊi je od naraπtajado naraπtaja — kao vjeËni savez. Neka je ona znak, zauvijek, izmeumene i Izraelaca. Ta Jahve je za πest dana sazdao nebo i zemlju,a sedmoga je dana prestao raditi i odahnuo.” (Izlazak 31,16.17)

»etiri puta u Svetom pismu subota je oznaËena kao “znak” (Izlazak31,13.17; Ezekiel 20,12.20). “Znak” nije “simbol” u smislu da neπtoprikazuje, da upuÊuje na neπto ili da podsjeÊa na neπto zato πto posjedujesliËne osobine (na primjer πaka kao simbol Ëesto oznaËava moÊ ili silu).U Bibliji je subota bila vanjski znak, predmet ili stanje Ëija je svrha bilada prenese prepoznatljivu poruku. U samom tom znaku nije bilo niËegaπto bi ga posebno vezivalo za Savez. Subota je bila znak Saveza “izmeumene i vas od naraπtaja do naraπtaja” (Izlazak 31,13) samo zato πto jeBog tako rekao.

Zaπto bi Bog upotrijebio subotu kao znak Saveza? Po Ëemu jesubota tako prikladan simbol spasonosnog odnosa s Bogom? Sobzirom na to da je kljuËni aspekt Saveza spasenje miloπÊu i da nasdjela ne mogu spasiti, kako je subota dobar simbol tog odnosa?(Vidi Postanak 2,3; Hebrejima 4,1-4)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U vezi sa subotom kao znakom Saveza milosti, zadivljuje Ëinjenicada su Izraelci stoljeÊima shvaÊali subotu kao znak mesijanskog otkup-ljenja. Oni su u suboti vidjeli sliku spasenja preko Mesije. S obzirom nato da mi spasenje razumijemo kao neπto πto se dobiva samo na osnovimilosti koja je sræ Saveza, povezanost izmeu subote, otkupljenja iSaveza postaje jasna (vidi Ponovljeni zakon 5,13-15). Prema tome, subotaje znak Boæje spasonosne milosti, a ne znak spasenja djelima.

Kako vi razumijete πto znaËi subotnji “odmor”? Kako se viodmarate u subotu? ©to radite drugaËije tog dana zbog Ëega onpostaje “znak”? Bi li netko tko vas poznaje mogao na osnovi vaπegæivota zapaziti da je subota za vas poseban dan?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2764

Black

65

SRIJEDA 26. svibnja

ZNAK POSVE∆ENJA

“Subote moje morate odræavati, jer subota je znak izmeu me-ne i vas od naraπtaja do naraπtaja, da budete svjesni da vas ja,Jahve, posveÊujem.” (Izlazak 31,13)

Odlomak u Postanku 31,12-17, koji slijedi nakon Gospodnjih uputaza gradnju Svetiπta i uspostavljanje njegovih sluæbi, iznimno je sadræa-jan u vezi sa subotom.

Ovdje je po prvi put subota opisana kao “znak” — vidljivi, vanjskii vjeËni znak izmeu Boga i Njegovog naroda. Sam tekst sadræi nekezadivljujuÊe pojmove koji zavreuju naπu pozornost. U ovom ulomkupojavljuju se dvije nove misli:

1. Subota kao znak znanja.2. Subota kao znak posveÊenja.Razmotrimo aspekt tog znaka koji se odnosi na znanje. Hebrejski

pojam znanja obuhvaÊao je umne, druπtvene i emotivne aspekte. “Znati”nije znaËilo jednostavno poznavati Ëinjenice, pogotovo kad se radilo onekoj osobi. To je znaËilo imati vaæan odnos s nekim koga poznajemo.Tako je poznavati Boga znaËilo biti u ispravnom odnosu s Njim — “sluæiti”Mu (1. Ljetopisa 28,9), “bojati” Ga se (Izaija 11,2), “vjerovati” Mu (Izaija43,10), “uzdati” se u Njega, “traæiti” Ga (Psalam 9,10) i “prizivati” Njegovoime (Jeremija 10,25).

Potraæite tekstove navedene u prethodnom odlomku. Kako namoni pomaæu da razumijemo πto znaËi “poznavati” Boga?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Osim toga, subota je znaËajna i kao znak posveÊenja. Ona oznaËavada Jahve “posveÊuje” svoj narod (usporedi Levitski zakonik 20,8) ËineÊiga “svetim” (Ponovljeni zakon 7,6).

Proces posveÊenja u istoj je mjeri djelo Boæje otkupiteljske ljubavikao πto su to i Njegovo djelo spasenja i oËiπÊenja. Pravednost (opravda-nje) i posveÊenje Boæje su djelo: “Ja, Jahve, posveÊujem vas.” (Levitskizakonik 20,8) Dakle, subota je znak koji prenosi znanje o Bogu kojiposveÊuje. “Subota koja je dana svijetu kao znak da je Bog Stvoritelj,dana je Boæjoj djeci i kao znak da je On Onaj koji posveÊuje.” (Ellen G.White, SvjedoËanstva za Crkvu, sv. 6, str 302,303; u izvorniku 350)

Razmiπljajte o subotnjem danu i procesu posveÊenja na osnovikojeg postajemo sveti. Koju ulogu dræanje subote ima u tom proce-su? Kako Bog moæe iskoristiti naπe svetkovanje subote da bi nasposvetio?

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2765

Black

66


PODSJE∆ANJE NA SUBOTU

“Sjeti se da svetkujeπ dan subotni.” (Izlazak 20,8)Subota je znak kojeg se Ëovjek treba “sjeÊati”. RijeË “sjeÊanje”

moæe posluæiti u razliËite svrhe. Prvo, sjeÊati se neËega znaËi gledatiunatrag, osvrnuti se na proπlost. U tom smislu subota nam ukazuje nastvaranje, Ëiji je vrhunac bio uspostavljanje subote kao tjednog dana zaodmor i posebno zajedniπtvo s Bogom.

Zapovijed da se sjeÊamo odnosi se i na sadaπnjost. Mi se ne trebamosamo “sjeÊati” subote (Izlazak 20,8), veÊ je trebamo i “svetkovati” i“obdræavati” (vidi Ponovljeni zakon 5,12). Dakle, subota je vaæna za nasi u sadaπnjosti.

KonaËno, sjeÊanje na subotu upuÊuje nas da gledamo u buduÊnost.Onaj tko se sjeÊa da svetkuje subotu ima obeÊavajuÊu, bogatu i sadræaj-nu buduÊnost s Gospodarom subote. On ostaje u Savezu zato πto ostajeu Gospodinu. Dakle, kad shvatimo da je Savez odnos izmeu Boga iËovjeËanstva, subota, koja moæe snaæno doprinijeti jaËanju tog odnosa,dobiva posebno znaËenje.

SjeÊajuÊi se stvaranja i Stvoritelja, Boæji narod se prisjeÊa Boæjihmilostivih djela spasenja (vidi Ponovljeni zakon 5,14 gdje se subotasagledava kao znak osloboenja iz Egipta, simbol konaËnog izbavljenjakoje nalazimo u Bogu). Stvaranje i obnova (novo stvaranje) Ëine cjelinu.Prvo omoguÊava drugo. Subota je znak koji prenosi poruku da je BogStvoritelj svijeta i ZaËetnik naπeg spasenja.

“Svetkovanjem subote mi pokazujemo da smo Njegov narod.Njegova RijeË proglaπava subotu znakom na osnovi kog se prepo-znaje narod koji dræi zapovijedi. ... Oni koji dræe Boæji zakon bitÊe jedno s Njim u velikoj borbi koja se zaËela na Nebu izmeu Bogai Sotone.” (Ellen G. White, Selected Messages, sv. 2, str. 160)

Razmotrite tu izjavu Gospodnje sluπkinje. Kako se na osnovisvetkovanja subote moæe prepoznati “narod koji vrπi zapovijedi”,moæda Ëak i prije nego na osnovi bilo koje druge zapovijedi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2766

Black

67

PETAK 28. svibnja


U knjizi Ellen G. White Patrijarsi i proroci proËitajte poglavlje podnaslovom “Od Crvenog mora do Sinaja”, str. 237—240 (u izvorniku 295—297). Ako ste u moguÊnosti, proËitajte i sljedeÊe: Ellen G. White, TheSDA Bible Commentary, sv. 7, str. 968—970; SvjedoËanstva za Crkvu,sv. 6, “Svetkovanje subote”, str. 302,303 (u izvorniku 349—351).

Deset zapovijedi temeljito i sveobuhvatno ureuju boæansko-ljud-ske i ljudsko-ljudske odnose. U srediπtu Dekaloga nalazi se zapovijed osuboti. Ona na poseban naËin otkriva identitet Gospodara subote i uka-zuje na podruËje Njegovog autoriteta i vlasti. Zapazite sljedeÊa dva as-pekta: (1) identitet Boga — Jahve (Gospodin) je Stvoritelj (Izlazak 20,11;31,17) i zato zauzima jedinstveni poloæaj; (2) podruËje Njegove vlasti iautoriteta — nebo, zemlja, more i sve πto je u njima (Izlazak 20,11;usporedi Izlazak 31,17). Na osnovi tih dviju Ëinjenica vidimo da zapovi-jed o suboti ima karakteristike peËata koji su se koristili prigodomsklapanja bliskoistoËnih meunarodnih sporazuma u proπlosti. Ti pe-Ëati obiËno su utiskivani u srediπte dokumenta, a joπ su sadræavali: (1)identitet njihovog boæanstva (obiËno nekog poganskog boga) i (2) podru-Ëje njegove vlasti i autoriteta (obiËno geografsko podruËje unutar odre-enih granica).

“PosveÊenje Duhom postavlja crtu razgraniËenja izmeu onih kojiimaju Boæji peËat i onih koji svetkuju laæni dan odmora. Kad taj ispitdoe, jasno Êe se pokazati πto je æig Zvijeri. To je svetkovanje nedjelje.... Bog je odredio sedmi dan kao svoju subotu. (Citiran Postanak31,13.17.16.) Na taj je naËin zacrtana razlika izmeu vjernih i nevjernih.Oni koji æele dobiti Boæji peËat na svoje Ëelo moraju svetkovati subotuiz Ëetvrte zapovijedi.” (Ellen G. White, The SDA Bible Commentary, sv.7, str. 980,981)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. ProËitajte Levitski zakonik 19,30. Zapazite kako se ovdjepovezuje Svetiπte sa subotom. S obzirom na ono πto smo dosadnauËili o znaËenju subote, kako bismo objasnili zaπto je ta povezanosttoliko logiËna?

2. Postavite sebi pitanje: Je li svetkovanje subote ojaËalo mojhod s Gospodinom? Ako nije, πto moæete promijeniti?

ZakljuËak: Subota je znak Saveza koji seæe unaprijed do vremenakad Êe se plan spasenja dovrπiti. Ona upuÊuje i unatrag na stvaranje, akao znak Saveza milosti skreÊe nam pozornost na konaËnu obnovu, kadÊe Bog sve nanovo stvoriti.

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2767

Black

68

Pouka 10 29. svibnja—5. lipnja 2021.

Novi Savez“Evo dolaze dani — rijeË je Jahvina — kad Êu s domom

Izraelovim i s domom Judinim sklopiti Novi savez.” (Jeremija31,31)

Biblijski tekstovi: Jeremija 31,31-34; Matej 5,17-28; Hoπea2,18-20; Izaija 56,6.7; Hebrejima 8,7.8; Hebrejima 10,4; Matej27,51.

U jednom stripu prikazan je direktor nekog poduzeÊa kako stojipred skupinom voditelja odjela. Pokazivao im je kutiju deterdæenta kojuje dræao u rukama. Ponosno je upirao prstom na rijeË “Novo” ispisanuvelikim crvenim slovima na kutiji, πto je, naravno, trebalo znaËiti da jerijeË o novom proizvodu. A onda je rekao: “Na kutiji je zapravo samo ovarijeË nova.” Drugim rijeËima, sva promjena, sva novina sastojala se jed-nostavno u toj rijeËi “Novo” na kutiji. Sve ostalo bilo je isto.

U odreenom smislu moglo bi se reÊi da to vrijedi i za novi Savez.Temelj Saveza, nada koju on sadræi, uvjeti pod kojima je dan isti su kaooni koje nalazimo u starom Savezu. To je oduvijek bio Savez Boæjemilosti, Savez zasnovan na ljubavi koja nadilazi ljudske mane i poraze.

Kratak pregled pouke za ovaj tjedan: Koje su sliËnosti izmeustarog i novog Saveza? Koju ulogu Zakon ima u sklopu Saveza? S kimsu ti savezi naËinjeni? Na πto se misli u Poslanici Hebrejima kada segovori o “boljem Savezu”? (Hebrejima 8,6) Kakav odnos postoji izmeuSaveza i nebeskog Svetiπta?


BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2768

Black

69


EVO, IDU DANI...

ProËitajte Jeremija 31,31-34 i odgovorite na sljedeÊa pitanja:1. Tko pokreÊe Savez?

..................................................................................................................................2. O Ëijem je Zakonu tu rijeË? Koji je to Zakon?

..................................................................................................................................3. Kakvu vrstu odnosa Bog æeli imati sa svojim narodom?

..................................................................................................................................4. Koji Boæji Ëin tvori osnovu tog zavjetnog odnosa?

..................................................................................................................................Jasno je da se novi Savez ne razlikuje mnogo od starog Saveza

sklopljenog s Izraelom na Sinajskoj gori. Problem sa sinajskim Savezomnije se ogledao u tome πto je on zastario. Problem je bio u tome πto jeprekrπen (vidi Jeremija 31,32).

Odgovori na pitanja koja smo postavili na poËetku, od kojih se svinalaze u uvodnom tekstu, pokazuju da mnogi aspekti “starog Saveza”ostaju isti i u novom. “Novi Savez” u odreenom je smislu “obnovljeniSavez”. To je zavrπetak, ili ispunjenje onog prvog.

Obratite pozornost na posljednji dio ulomka, Jeremija 31,34,gdje Jahve kaæe da Êe oprostiti bezakonje i grijeh svojeg naroda.Iako Gospodin kaæe da Êe upisati Zakon u naπe srce i staviti ga unas, On ipak naglaπava da Êe oprostiti naπe grijehe i bezakonje kojinaruπavaju Zakon upisan u naπe srce. UoËavate li ikakvo proturjeËjeili napetost izmeu tih tvrdnji? Ako ne, kako to objaπnjavate? ©toznaËi, kao πto piπe u Rimljanima 2,15, imati Zakon upisan u naπimsrcima? (Matej 5,17-28)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ako pogledate uvodni tekst za danaπnji odsjek, kako biste ga mogliupotrijebiti kao odgovor na tvrdnju da je Deset zapovijedi (ili konkretnosubota) ukinuto u novom Savezu? Kako bi se taj tekst, naprotiv, mogaoupotrijebiti kao dokaz neprolaznosti Zakona?

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2769

Black

70


DJELO SRCA

U trenutku kad se juæno kraljevstvo, Juda, bliæilo svojem kraju, anarod bio odveden u babilonsko suæanjstvo, Bog je preko proroka Jere-mije najavio “novi Savez”. To je prvi put da se ovaj pojam spominje uBibliji. Meutim, pred propast sjevernog kraljevstva od deset izraelskihplemena (nekih stotinu i pedeset godina prije Jeremijinog vremena),spomenut je joπ jedan savez, ovog puta od strane proroka Hoπee (Hoπea2,18-20).

ProËitajte Hoπea 2,18-20. Zapazite sliËnost izmeu onoga πtoGospodin tu kaæe svojem narodu i onoga πto je reËeno u Jeremiji31,31-34. Koja je zajedniËka slika ovdje upotrijebljena i πto onagovori o osnovnom znaËenju i naravi Saveza?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U povijesnim trenucima kad su Boæji planovi bili ometani pobunomi nevjerovanjem, Bog je slao proroke da objave kako Savezu s Njegovimvjernim narodom nije doπao kraj. Bez obzira na to koliko je narod ne-vjeran, bez obzira na njihov otpad, pobunu i neposluπnost, Gospodin joπuvijek objavljuje da je spreman stupiti u Savez sa svima onima koji suse spremni pokajati, posluπati i pozvati se na Njegova obeÊanja.

Potraæite sljedeÊe tekstove. Premda se u njima Savez ne spomi-nje izrijekom, koji elementi u njima odraæavaju naËela novog Save-za?

Ezekiel 11,19 ......................................................................................................

Ezekiel 18,31 ......................................................................................................

Ezekiel 36,26 ......................................................................................................

Gospodin Êe nam dati “srce da me poznaju da sam ja Jahve” (Je-remija 24,7). On poruËuje: “IπËupat Êu iz njih njihovo kameno srce istavit Êu u njih srce od mesa.” (Ezekiel 11,19) Bog Êe nam dati “novosrce i nov duh” (Ezekiel 36,26). On takoer kaæe: “Duh svoj udahnut Êuu vas.” (Ezekiel 36,27) To Boæje djelo Ëini temelj novog Saveza.

Kad bi vam netko priπao i rekao: “Æelim novo srce, æelim da Zakonbude upisan u mojem srcu, æelim srce koje poznaje Gospodina, ali neznam kako da ga dobijem”, πto biste mu rekli?

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2770

Black

71

UTORAK 1. lipnja

STARI I NOVI SAVEZ

“A sinove tuinske koji pristadoπe uz Jahvu da mu sluæe i daljube ime Jahvino i da mu budu sluæbenici, koji poπtuju subotu ine oskvrnjuju je i postojani su u Savezu mome, njih Êu dovesti nasvoju svetu goru i razveseliti u svojem Domu molitve. Njihove ærtvepaljenice i klanice bit Êe ugodne na mojem ærtveniku, jer Êe se Dommoj zvati Dom molitve za sve narode.” (Izaija 56,6.7)

..................................................................................................................................

Jeremija tvrdi da se “s domom Izraelovim” treba uspostaviti noviSavez (Jeremija 31,33). ZnaËi li to onda da samo doslovni Abrahamovipotomci, Izraelci po krvi i roenju, primaju obeÊanja Saveza?

Ne! Tako nije bilo Ëak ni u starozavjetno vrijeme. ToËno je, naravno,da su hebrejskom narodu kao cjelini dana obeÊanja Saveza. Meutim, tone iskljuËuje druge. Naprotiv, svi, Izraelci i neznaboπci, bili su pozvanida uzmu dijela u obeÊanjima, ali su prethodno morali stupiti u Savez.To se nije promijenilo do danas.

ProËitajte Izaija 56,6.7. Koji se uvjeti tu iznose pred one kojiæele sluæiti Jahvi? Ima li ikakve stvarne razlike izmeu onoga πtoje Bog traæio od njih i onoga πto traæi od nas danas? Objasnite svojodgovor.

..................................................................................................................................

Premda se taj novi Savez naziva “boljim” (pogledajte odsjek odsrijede), nema nikakve stvarne razlike u osnovnim elementima koji tvorei stari i novi Savez. Isti Bog nudi spasenje na isti naËin — miloπÊu(Izlazak 34,6; Rimljanima 3,24). Isti Bog traæi narod koji Êe se vjerompozivati na Njegova obeÊanja o oprostu (Jeremija 31,34; Hebrejima 8,12).Isti Bog upisuje Zakon u srca onih koji Ga vjerom slijede (Jeremija31,33; Hebrejima 8,10), bili to Izraelci ili neznaboπci.

OdgovarajuÊi na poziv milosti, Æidovi su u novom Savezu primiliIsusa Krista i Njegovo Evanelje. Jedno vrijeme oni su bili æila kucavicaCrkve, “Ostatak izabran po milosti” (Rimljanima 11,5), za razliku odonih koji “otvrdnuπe” (Rimljanima 11,8). U isto vrijeme pogani, koji prijenisu vjerovali, prihvatili su Evanelje i bili pricijepljeni na Boæji istinskinarod, sastavljen od vjernika bez obzira na etniËku pripadnost ili rasu(Rimljanima 11,13-24). Tako su pogani, “u ono vrijeme bez Krista …otueni od izraelskoga graanstva, bez dijela u Savezima obeÊanja” (Efe-æanima 2,12), Kristovom krvlju pribliæeni Bogu i Njegovom narodu. Kristje “posrednik jednoga novog saveza” (Hebrejima 9,15) za sve vjernike,bez obzira na njihovu etniËku pripadnost ili rasu.

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2771

Black

72

SRIJEDA 2. lipnja

“BOLJI SAVEZ” (Hebrejima 8,6)

JuËer smo vidjeli da su stari i novi Savez u osnovi isti. Bit je uspasenju vjerom u Boga koji nam opraπta grijehe ne zbog neËega vrijed-nog u nama, veÊ samo zahvaljujuÊi Njegovoj milosti. Nakon πto nam jeoproπteno, mi stupamo s Njim u odnos u kojem Mu se predajemo u vjerii posluπnosti.

Bez obzira na to, u Poslanici Hebrejima novi Savez naziva se “bo-ljim Savezom”. Kako to razumijemo? U kojem je smislu jedan savezbolji od drugog?

Koji je nedostatak doveo do “neuspjeha” starog Saveza? (Heb-rejima 8,7.8)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Problem sa starim Savezom nije bio sam Savez, veÊ nemoguÊnostljudi da ga dræe vjerom (Hebrejima 4,2). Prednost novog Saveza ogledase u tome πto se Isus — umjesto da bude prikazan samo æivotinjskimærtvama (kao u starom Savezu) — sada pojavljuje u realnosti svoje smrtii velikosveÊeniËke sluæbe. Drugim rijeËima, spasenje koje je ponuenou starom Savezu isto je kao i spasenje u novom. Ipak, u sklopu novogSaveza dano nam je veÊe, potpunije otkrivenje Boga Saveza i Njegoveljubavi prema palom ËovjeËanstvu. Taj je Savez bolji u smislu da je sveono o Ëemu uËe simboli i protulikovi starog Saveza naπlo svoje ispunje-nje u Isusu, Ëiji su bezgreπni æivot, smrt i velikosveÊeniËka sluæba bilisimboliËki prikazivani sluæbama u zemaljskom Svetiπtu (Hebrejima 9,8-14).

Sada, meutim, umjesto simbola, protulikova i slika imamo Isusaosobno, ne samo kao zaklano Janje Ëija je krv prolivena radi naπihgrijeha (Hebrejima 9,12), veÊ i kao Onoga koji stoji u svojstvu naπegaVelikog sveÊenika na Nebu posredujuÊi za nas (Hebrejima 7,25). Premdaje spasenje koje On nudi isto, to potpunije otkrivenje Njega i spasenjakoje u Njemu nalazimo, kao πto je otkriveno u novom Savezu, Ëini tajSavez nadmoÊnijim u odnosu na stari.

ProËitajte Hebrejima 8,5; 10,1. Kojom rijeËju pisac opisujesluæbe u starozavjetnom Svetiπtu? Kako nam upotreba te rijeËipomaæe da razumijemo nadmoÊnost novog Saveza?

Zaπto nam znanje o Kristovom æivotu, smrti i velikosveÊeniËkojsluæbi pruæa bolje razumijevanje Boga u odnosu na znanje kojestjeËemo samo na osnovi obrednih sluæbi prinoπenja æivotinjskihærtava u ovozemaljskom Svetiπtu?

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2772

Black

73

»ETVRTAK 3. lipnja

VELIKI SVE∆ENIK U NOVOM SAVEZU

Poslanica Hebrejima stavlja snaæan naglasak na Isusa kao naπegaVelikog sveÊenika u nebeskom Svetiπtu. Ovdje se nalazi najjasnije izla-ganje o novom Savezu s naglaskom na Kristu kao Velikom sveÊeniku.To nije sluËajnost. Kristova nebeska sluæba viπestruko je povezana sobeÊanjima novoga Saveza.

Sluæba u starozavjetnom Svetiπtu bila je sredstvo pomoÊu kojeg sunauËavane starozavjetne istine. U njezinom srediπtu bili su ærtva i posre-dovanje. Æivotinje su se klale, a sveÊenik je posredovao njihovom krvlju.To su, naravno, sve bili simboli spasenja koje nalazimo u Isusu. Nikakvogspasenja nije bilo u njima samima.

ProËitajte Hebrejima 10,4. Zaπto se spasenje nije nalazilo usmrti tih æivotinja? Zaπto smrt æivotinje nije dovoljna da bi donijelaspasenje?

..................................................................................................................................

Sve te ærtve, zajedno sa sveÊeniËkim posredovanjem koje ih je pratilo,naπle su svoje ispunjenje u Kristu. Isus je postao Ærtva na Ëijoj se krvizasniva novi Savez. Kristova krv uËinila je sinajski Savez i njegove ærtve“starim” i nevaæeÊim. Prinesena je prava ærtva, jedanput i za sve (Heb-rejima 9,26). Nakon πto je Krist umro, nije bilo potrebe da se viπe ijednaæivotinja zakolje. Sluæba u starozavjetnom Svetiπtu ispunila je svojusvrhu.

ProËitajte Matej 27,51, gdje se govori o tome kako se zavjesau ovozemaljskom Svetiπtu razderala kad je Isus umro. Kako nam tajdogaaj pomaæe da razumijemo zaπto je zemaljsko Svetiπte zamije-njeno?

..................................................................................................................................

Povezana s tim æivotinjskim ærtvama, naravno, bila je i sluæba sveÊe-nika, levita, koji su prinosili ærtve i posredovali za narod u zemaljskomSvetiπtu. Kada je prinoπenje ærtava zavrπeno, i potreba za njihovomsluæbom takoer je prestala. Sve se ispunilo u Isusu koji sada vrπisluæbu vlastitom krvlju u Svetiπtu na Nebu (vidi Hebrejima 8,1-5). Po-slanica Hebrejima posebno istiËe Krista kao naπega Velikog sveÊenikana Nebu, koji ulazi u Svetinju prinoseÊi vlastitu krv (Hebrejima 9,12) iposredujuÊi u naπu korist. To je temelj nade i obeÊanja koje imamo unovom Savezu.

Kako se osjeÊate zbog spoznaje da Ëak i sada Isus prinosisvoju krv na Nebu za vas? Kakvu vam to pruæa sigurnost u spasenje?

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2773

Black

74

PETAK 4. lipnja


“UzimajuÊi sa svojim uËenicima udjela u kruhu i Ëaπi, Krist seobvezao da Êe im biti Otkupitelj. Povjerio im je novi savez kojim svi onikoji Ga prime postaju Boæja djeca i subaπtinici s Kristom. Ovim save-zom svaki blagoslov koji Nebo moæe pokloniti za ovaj æivot i æivot kojiÊe doÊi pripadao je njima. Djelo ovog saveza moralo je biti potvrenoKristovom krvlju. Obred VeËere Gospodnje trebao je stalno podsjeÊatiuËenike na beskonaËnu ærtvu koja je prinesena za svakoga od njih po-jedinaËno kao Ëlana palog ljudskog roda.” (Ellen G. White, Isusov æivot,str. 547; u izvorniku 659)

“Najizrazitije obiljeæje tog saveza mira jest obilno bogatstvo milostii opraπtanja koje je ponueno greπniku ako se pokaje i ostavi svojgrijeh. Sveti Duh opisuje Evanelje kao spasenje njeænom miloπÊu na-πega Boga. ‘Jer Êe biti milostiv prestupcima njihovim, grijeha se njihovihviπe neÊu nikako sjeÊati!’ (Hebrejima 8,12) Je li Bog zanemario praved-nost kada je pokazao milost prema greπniku? Ne; Bog nikada ne bimogao nanijeti sramotu svojem Zakonu dopuπtajuÊi da ga ljudi namjer-no i drsko krπe. Pod novim Savezom savrπena posluπnost je uvjet zaæivot! Ako se greπnik pokaje i prizna svoje grijehe, dobit Êe pomilovanje.Ærtvom koju je Krist prinio za njega, oprost mu je osiguran. Krist jeumjesto svakog pokajanog greπnika koji vjeruje zadovoljio zahtjeveZakona.” (Ellen G. White, Boæja zadivljujuÊa milost, str. 138)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Kakva je prednost imati Zakon upisan u srcu, a ne samo nakamenim ploËama? Koji je lakπe zaboraviti, Zakon napisan na ka-menu ili onaj u srcu?

2. Joπ od pada ËovjeËanstva spasenje se moglo naÊi samo uIsusu, premda se ta istina otkrivala na razliËite naËine u razliËitimpovijesnim razdobljima. Zar to isto ne vrijedi i kad je rijeË o Savezu?

3. Pogledajte drugi citat Ellen G. White u odsjeku za danas. Naπto ona misli kad kaæe da se u novom Savezu zahtijeva “savrπenaposluπnost”? Tko je jedini pokazao “savrπenu posluπnost”? Kako taposluπnost odgovara na zahtjeve koje Zakon postavlja pred nas?

ZakljuËak: Novi Savez donosi veÊe, potpunije i bolje otkrivenje planaspasenja. Mi koji sudjelujemo u njemu Ëinimo to na osnovi vjere kojase oËituje u posluπnosti Zakonu upisanom u naπem srcu.

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2774

Black

75

Pouka 11 5.—12. lipnja 2021.

Svetiπte novog Saveza“Zato je on posrednik jednoga novog saveza: da, poπto je

nastupila smrt za otkupljenje prekrπaja uËinjenih u vrijemeprvoga Saveza oni koji su pozvani prime obeÊanje — vjeËnubaπtinu.” (Hebrejima 9,15)

Biblijski tekstovi: Izlazak 25,8; Izaija 53,4-12; Hebrejima 10,4;Hebrejima 9,14; Hebrejima 8,1-6; 1. Timoteju 2,5.6.

NoÊ bez mjeseËine, s nebom crnim kao prolivena tinta, obavijala jeFranka svojim sjenama dok je hodao praznim gradskim ulicama. Nakonnekog vremena iza sebe je zaËuo korake. Netko ga je slijedio u tami. Aonda ga je taj netko sustigao i obratio mu se: “Jeste li vi Frank, tiskar?”

“Jesam. Otkud vi to znate?”“Ja vas ne poznajem”, odgovorio je neznanac. Ali jako dobro po-

znajem vaπeg brata, a vaπ stas, naËin hoda i pokreti, Ëak i u ovommraku, toliko su me podsjetili na njega da sam, poπto mi je rekao daima brata, pomislio da ste to vi.”

Ova priËa dobro oslikava veliku istinu o izraelskoj sluæbi u Svetiπtu.Bila je to, kaæe Biblija, sjena, protulik, slika odreene stvarnosti. Ipak,te sjene i slike bile su dovoljne da pretkaæu i otkriju istine koje suprikazivale — Kristovu smrt i sluæbu Velikog sveÊenika u nebeskomSvetiπtu.

Kratak pregled pouke za ovaj tjedan: Zaπto je Bog æelio da Izrael-ci sagrade Svetiπte? »emu nas to Svetiπte uËi u vezi s Kristom kaonaπom Zamjenom? ©to Isus radi na Nebu kao naπ Predstavnik?


BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2775

Black

76

NEDJELJA 6. lipnja

ODNOSI

“Meu vama Êu postaviti svoje prebivaliπte, i neÊu vas odbaciti;meu vama Êu hoditi i bit Êu vam Bog, a vi Êete mi biti narod.”(Levitski zakonik 26,11.12)

Jedno bi dosad veÊ trebalo biti jasno — bilo u starom ili novomSavezu, Gospodin æeli ostvariti blizak, topao odnos sa svojim narodom.Savez zapravo pomaæe da se uspostave (u nedostatku bolje rijeËi) “pra-vila” u tom odnosu.

Odnos je od presudne vaænosti unutar Saveza bez obzira na vrijemei okolnosti. Da bi odnos postojao, treba doÊi do uzajamne povezanosti,komunikacije i kontakta, πto posebno vrijedi za smrtne, pogreπive, ne-povjerljive ljude. Gospodin je, naravno, znajuÊi to, preuzeo inicijativukako bi bio siguran da nam se otkrio u dovoljnoj mjeri da bismo se usvojim ljudskim granicama mogli povezati s Njim na smislen naËin.

ProËitajte Postanak 25,8 gdje Bog nareuje Izraelcima da na-Ëine Svetiπte. Koji razlog Gospodin navodi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Odgovor na to pitanje, naravno, pokreÊe sljedeÊe pitanje: Zaπto?Zaπto Bog æeli prebivati meu svojim narodom?

Istina bi se moæda mogla naÊi u redcima koje smo naveli u naπemuvodnom ulomku. Zapazite da Bog æeli “postaviti prebivaliπte” (ili “pre-bivati“) meu njima. A onda kaæe da ih neÊe “odbaciti”. Zatim dodaje daÊe “hoditi” meu njima i da Êe im biti Bog, dok Êe oni biti Njegov narod(Levitski zakonik 26,11.12). Pogledajte pojedinosti koje nalazimo u tomulomku. Ponovno se vrlo jasno istiËe aspekt uzajamnih odnosa.

Odvojite par minuta i razmiπljajte o tekstovima u Levitskomzakoniku 26,11.12 i Izlasku 25,8. Zapiπite kako se sve ove poje-dinosti uklapaju u Gospodnju æelju da izgradi odnos sa svojimnarodom?

..................................................................................................................................

Obratite posebnu pozornost na rijeËi: “NeÊu vas odbaciti”. ©tou vezi sa Svetiπtem Ëini da pali, greπni ljudi budu prihvaÊeni odGospodina i zaπto je to toliko vaæno za uspostavljanje Saveza?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2776

Black

77

PONEDJELJAK 7. lipnja

GRIJEH, ÆRTVA I PRIHVA∆ANJE (Hebrejima 9,22)

U okviru Starog zavjeta boæanski odreen naËin na koji se greπnikmogao osloboditi grijeha i krivnje podrazumijevao je æivotinjske ærtve.Izraelski ærtveni sustav opπirno je izloæen u Levitskom zakoniku od 1.do 7. poglavlja. Velika pozornost posveÊivala se upotrebi i odstranjiva-nju krvi prigodom prinoπenja raznih vrsta ærtava. Uloga krvi u ærtvenimobredima povezuje sve elemente izraelskog ærtvenog sustava.

Osoba koja je sagrijeπila i na taj naËin prekrπila Savez i Zakon kojiureuje odnose unutar Saveza mogla je obnoviti puno zajedniπtvo sBogom i ljudima donoseÊi æivotinjsku ærtvu kao zamjenu. Ærtve i obredeBog je dao kao sredstvo za oËiπÊenje od grijeha i krivnje. Oni su uspo-stavljeni da bi se greπnik oËistio tako πto su njegov osobni grijeh ikrivnja unoπeni u Svetiπte πkropljenjem krvlju, Ëime se obnavljalo zaje-dniπtvo i pun zavjetni odnos pokajnika s Bogom, Gospodinom koji spa-πava.

Kako nam pojmovi koje smo naveli u prethodnom odlomku po-maæu da odgovorimo na pitanje s kraja odsjeka za juËeraπnje prou-Ëavanje?

Kakvo su proroËko znaËenje imale æivotinjske ærtve? (Izaija53,4-12; Hebrejima 10,4)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Starozavjetne æivotinjske ærtve bile su boæanski odreeno sredstvoza oslobaanje greπnika od grijeha i krivnje. One su mijenjale greπnikovpoloæaj pa je krivcu koji je zasluæivao smrt bilo oproπteno i ponovno bioprimljen u boæansko-ljudski Savez. Ali te su æivotinjske ærtve po svojojnaravi u odreenom smislu imale proroËku ulogu. Nijedna æivotinja nijemogla biti odgovarajuÊa zamjena za otkupljenje ljudskog grijeha i krivnje.Pavao to ovako kaæe: “NemoÊna je, naime, krv bikova i jaraca da uzmegrijehe.” (Hebrejima 10,4) Prema tome, æivotinjska ærtva ukazivala je nadolazak boæansko-ljudskog Sluge Boæjeg, koji Êe umrijeti kao Zamjenaza grijehe svijeta. Tim Ëinom greπnik biva pomilovan i prihvaÊen odGospodina, Ëime se postavlja temelj zavjetnog odnosa.

Stavite se u poloæaj nekoga tko je æivio u starozavjetno vrijeme,kad su ærtvovane æivotinje. S obzirom na vaænost æivotinja za ta-daπnje gospodarstvo, kulturu i naËin æivota, Ëemu su te ærtve treba-le pouËiti u vezi s cijenom grijeha?

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2777

Black

78

UTORAK 8. lipnja

ZAMJENA

“Koji je sam sebe predao za naπe grijehe da nas izbavi odsadaπnjega pokvarenog svijeta, u skladu s voljom Boga, Oca naπega!”(GalaÊanima 1,4)

Neprijeporno je da je jedna od kljuËnih novozavjetnih tema (ako nei jedina) Kristova ærtvena smrt za grijehe svijeta. Ta istina temelj jeËitavog plana spasenja. Teologija koja nijeËe pomirenje Kristovom krvljuodriËe se srca i duπe krπÊanstva. Kriæ bez krvi ne moæe nikoga spasiti.

Duboko razmislite o danaπnjem uvodnom retku, a onda odgo-vorite na sljedeÊa pitanja: Je li Isus dragovoljno umro? Za koga jeumro? ©to je Njegova smrt ostvarila?

..................................................................................................................................

Zamjena je kljuË za Ëitav plan spasenja. Zbog svojih grijeha mizasluæujemo smrt. Iz ljubavi prema nama, Krist “je sam sebe predao zanaπe grijehe” (GalaÊanima 1,4). On je umro smrÊu koju mi zasluæujemo.Smrt Krista kao Zamjene za greπnika velika je istina iz koje proizlazesve druge istine. Naπa nada u obnovu, slobodu, oprost i vjeËni æivot uraju poËiva na onome πto je Isus uËinio davπi sebe za naπe grijehe. Beztoga bi naπa vjera bila besmislena. U tom bismo sluËaju mogli svojunadu i povjerenje polagati i u kip ribe. Spasenje dolazi jedino putemkrvi, i to Kristove krvi.

Potraæite sljedeÊe retke: Matej 26,28; Efeæanima 2,13; Hebreji-ma 9,14; 1. Petrova 1,19. ©to nam oni govore o toj krvi? Kakvuulogu krv ima u planu spasenja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Boæja volja nije da sumnjiËite i muËite svoju duπu strahom da vasBog neÊe prihvatiti jer ste greπni i nedostojni. … Vi moæete reÊi: ‘Znamda sam greπnik i zato trebam Spasitelja. ... Ja nemam zasluga ili dobrotezbog Ëega bih mogao zahtijevati spasenje, ali Bogu iznosim otkupiteljskukrv bezgreπnoga Boæjeg Janjeta koje uzima grijehe svijeta. To je mojajedina obrana.’” (Ellen G. White, Vjera kojom æivim, str. 106; u izvorniku100)

Razmiπljajte o navedenom navodu Ellen G White. Izrazite gasvojim rijeËima. Dajte mu osobni ton. Primijenite ga na svoje strahovei boli, a onda zapiπite πto obeÊanja koja on sadræi vama pruæaju.Kakvu nadu imate zahvaljujuÊi krvi novog Saveza?

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2778

Black

79

SRIJEDA 9. lipnja

NOVOZAVJETNI VELIKI SVE∆ENIK

Srediπnja sluæba u zemaljskom Svetiπtu, u kojem je Bog odluËioprebivati meu svojim narodom, bila je ærtvovanje æivotinja. Ipak, sluæbanije zavrπavala smrÊu tih stvorenja. Nakon πto bi ærtva bila ubijena,sveÊenik je tom krvlju u Svetiπtu vrπio sluæbu pomirenja za greπnika.

Meutim, Ëitava ta sluæba bila je samo sjena, slika onoga πto ÊeKrist uËiniti za svijet. Dakle, kao πto se simboliËna sluæba u Svetiπtunije zavrπavala smrÊu æivotinje, tako se ni Kristova sluæba za nas nijezavrπila Njegovom smrÊu na kriæu.

ProuËite ulomak u Hebrejima 8,1-6. Molite se nad tim redcima.Traæite od Gospodina da vam pomogne da razumijete o Ëemu je turijeË i zaπto je vaæno da mi to znamo. Kad zavrπite, zapiπite vlasti-tim rijeËima koju nam poruku Gospodin, po vaπem miπljenju, upu-Êuje preko tih redaka. Zapitajte se takoer: Kako nam ti redcipomaæu da razumijemo novi Savez?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kao πto je postojalo zemaljsko Svetiπte, sveÊenstvo i sluæba podstarim Savezom, tako postoji i nebesko Svetiπte, nebesko sveÊenstvo inebeska sluæba pod novim Savezom. Ali ono πto je bilo samo protulik,slika i sjena (Hebrejima 8,5) u starom, postalo je stvarnost u novomSavezu.

Osim toga, umjesto æivotinje koja nema osjeÊaj za moral, naπa jezamjena bezgreπni Isus. Umjesto æivotinjske krvi, imamo Kristovu krv.Umjesto Svetiπta koje su naËinili ljudi, pristupamo “pravom ©atoru, ono-me koji podiæe Gospodin, a ne Ëovjek” (Hebrejima 8,2). A umjesto nekogsmrtnog, pogreπivog sveÊenika, naπ je Veliki sveÊenik Isus koji vrπisluæbu u naπu korist. ImajuÊi to na umu, razmislite o Pavlovim rijeËima:“Kako Êemo joj (pravednoj plaÊi) izbjeÊi mi ako zanemarimo takvo itoliko spasenje?” (Hebrejima 2,3)

Razmislite: Isus je æivio bezgreπnim æivotom umjesto vas, umroje umjesto vas i sada se nalazi na Nebu, gdje sluæi u SvetiπtuzastupajuÊi vas. Sve je to uËinjeno da biste vi bili spaπeni odstraπnih, konaËnih posljedica grijeha. U danima koji dolaze plani-rajte govoriti nekome o toj predivnoj vijesti, nekome za koga misliteda to treba Ëuti. Na osnovi danaπnje pouke osmislite unaprijed πtoÊete reÊi.

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2779

Black

80

»ETVRTAK 10. lipnja

NEBESKA SLUÆBA (Hebrejima 9,24)

ProuËite Hebrejima 9,24, pogotovo u danom kontekstu, kao objaπ-njenje Kristove sluæbe na Nebu nakon Njegove ærtvene smrti za nas.Premda se mnogo moæe reÊi, usredotoËimo se na jedno — na izraz kojise nalazi na samom kraju, a koji kaæe da Krist sada posreduje za naspred licem Boæjim.

Razmislite πto to znaËi. Mi, greπni, pali ljudi; mi, koji bismo bilispræeni sjajem Boæje slave kad bismo se s njom sada suoËili; mi, kolikogod bili loπi, koliko god drsko krπili Boæji sveti Zakon — imamo Nekogatko posreduje pred Boæjim licem za nas. Mi imamo Zagovornika kojistoji pred Ocem u naπe ime. Sjetite se koliko je Krist bio pun ljubavi ikoliko je opraπtao i prihvaÊao dok je boravio ovdje na Zemlji. Taj istiIsus naπ je Zagovornik na Nebu!

To je druga strana Radosne vijesti. Ne samo πto je platio kaznu zanaπe grijehe uzevπi ih na sebe na kriæu (1. Petrova 2,24), veÊ i sada stojiu Boæjoj prisutnosti kao Posrednik izmeu Neba i Zemlje, izmeu Bogai ËovjeËanstva.

To je zadivljujuÊa spoznaja. Isus, koji je istodobno Bog i »ovjek(bezgreπni, savrπeni »ovjek), jedini moæe premostiti jaz izmeu Ëovje-Ëanstva i Boga izazvan grijehom. Ono najvaænije πto od svega ovog trebaupamtiti (a ima puno toga) jest Ëinjenica da postoji »ovjek, ljudsko BiÊekoje moæe suosjeÊati sa svim naπim teπkoÊama, bolima i kuπnjama(Hebrejima 4,14.15), a koje nas upravo sada zagovara pred Ocem.

“Jedan je Bog, jedan je posrednik izmeu Boga i ljudi: ËovjekKrist Isus koji dade samog sebe kao otkup mjesto sviju — to πtoje u svoje vrijeme objavljeno.” (1. Timoteju 2,5.6) Koje dvije ulogetaj tekst pripisuje Isusu i kako su te uloge pretkazivale sluæbe uzemaljskom Svetiπtu?

..................................................................................................................................

Sjajna je vijest novog Saveza da sada, zahvaljujuÊi Isusu, pokajanigreπnici imaju Nekoga tko ih predstavlja na Nebu pred Ocem, Nekogatko je za njih stekao neπto πto sami nikad ne bi mogli steÊi — savrπenupravednost, jedinu pravednost koja se moæe odræati u Boæjoj prisutno-sti. S tom savrπenom pravednoπÊu koju je u svojem æivotu postigaopatnjama (Hebrejima 2,10), Isus stoji pred Bogom zahtijevajuÊi za nasoprost grijeha i vlast nad grijehom, jer bez toga ne bismo imali nadu nisada, a pogotovo ne na sudu.

Molite se i razmiπljajte o Onome koji je kao ljudsko BiÊe odolionapasti da sagrijeπi, kako stoji pred Bogom na Nebu. ©to to znaËiza vas osobno? Kakvu vam to nadu i ohrabrenje donosi?

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2780

Black

81

PETAK 11. lipnja


“Ni najuzviπeniji aneo na Nebu nije posjedovao moÊ da plati otkupni za jednu duπu. Kerubini i serafini imaju samo onu slavu kojom ih jeStvoritelj obdario kao svoja stvorenja, a pomirenje Ëovjeka s Bogommoglo se postiÊi samo preko posrednika koji je jednak s Bogom iposjeduje osobine koje Ga osposobljavaju i proglaπavaju dostojnim dase kod beskonaËnog Boga zaloæi za Ëovjeka i da predstavi Boga ovompalom svijetu. »ovjekova Zamjena i Jamac morao je posjedovati ljudskunarav — vezu s ljudskim rodom koji je trebao predstavljati, a kao Boæjipredstavnik morao je imati udjela u boæanskoj naravi — vezu s Besko-naËnim, kako bi otkrio Boga ovom svijetu i bio posrednik izmeu Bogai Ëovjeka.” (Ellen G. White, Selected Messages, sv. 1, str. 257)

“Isus je nastavio: Kao πto vi mene priznajete pred ljudima, tako Êuja vas priznati pred svetim anelima. Vi trebate biti moji svjedoci naZemlji, korita kroz koja Êe moÊi teÊi moja milost za iscjeljenje svijeta.Na taj naËin bit Êu vaπ predstavnik na Nebu. Otac ne gleda vaπ greπnikarakter, nego vas vidi odjevene u moje savrπenstvo. Ja sam posrednikpreko koga Êe nebeski blagoslovi doÊi k vama. Svatko tko me priznajeuzimajuÊi udjela u mojoj ærtvi za izgubljene, bit Êe priznat kao dioniku slavi i radosti otkupljenih.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 288; uizvorniku 357)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. ProËitajte sljedeÊe retke: Rimljanima 5,2; Efeæanima 2,18 iEfeæanima 3,12. Kako nam oni pomaæu da razumijemo naπ pristupOcu preko Isusa?

2. Pogledajte drugi citat Ellen G. White naveden u odsjeku zadanas. Zapazite kako ona objaπnjava ulogu posrednika. Kad naspogleda, Otac ne vidi naπ greπni karakter, veÊ Kristovu savrπenupravednost. Razmislite πto to znaËi i razgovarajte o tome u razredu.

3. Osvrnuvπi se na ono πto smo prouËavali ovoga tjedna, kakobiste odgovorili na sljedeÊe pitanje: “U redu, Krist se nalazi unebeskom Svetiπtu. ©to to znaËi za naπ svakidaπnji, praktiËni æi-vot?”

ZakljuËak: Starozavjetni ærtveni sustav bio je zamijenjen novoza-vjetnim, ali umjesto da greπni sveÊenici ærtvuju æivotinje u zemaljskomSvetiπtu, sada imamo Isusa, naπu savrπenu Ærtvu. On nas predstavljapred Ocem u nebeskom Svetiπtu, πto je temelj novog Saveza i njegovihobeÊanja.

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2781

Black

82

Pouka 12 12.—19. lipnja 2021.

Vjera Saveza“A da se Zakonom nitko ne opravdava pred Bogom, to je

oËito, jer pravednik Êe æivjeti od vjere.” (GalaÊanima 3,11)Biblijski tekstovi: GaÊanima 6,14; Rimljanima 6,23; 1. Ivanova

5,11.13; Rimljanima 4,1-7; Levitski zakonik 7,18; Levitski zakonik17,1-4; Rimljanima 5,1.

Oko sedam stoljeÊa prije Krista, pjesnik Homer napisao je Odiseju,priËu o velikom ratniku Odiseju koji je nakon Trojanskog rata u kojemje opljaËkao grad Troju, otpoËeo desetogodiπnje putovanje u pokuπajuda se vrati na svoju rodnu Itaku. Putovanje je trajalo tako dugo zato πtose suoËavao s brodolomima, pobunama, olujama, Ëudoviπtima i drugimpreprekama koje su ga ometale u postizanju cilja. KonaËno, poπto subogovi zakljuËili da je Odisej dovoljno postradao, dopustili su tom umor-nom ratniku da se vrati svojem domu i obitelji. On se u svojim nevolja-ma, sloæili su se, iskupio za svoje pogreπke.

U odreenom smislu i mi se poput Odiseja nalazimo na dugomputovanju kuÊi. Presudna razlika, meutim, ogleda se u tome πto mi, zarazliku od Odiseja, nikad ne moæemo “dovoljno postradati” da bismozasluæili povratak. Nebo i Zemlja previπe su udaljeni da bismo se mogliiskupiti za svoje pogreπke. Ako stignemo kuÊi, bit Êe to samo zahvalju-juÊi Boæjoj milosti.

Kratak pregled pouke za ovaj tjedan: Zaπto je spasenje dar?Zaπto je samo netko jednak Bogu mogao otkupiti naπe duπe? ©to ËiniAbrahama tako dobrim predstavnikom vjere? ©to znaËi da nam se pra-vednost “pripisuje” ili “uraËunava”? Kako moæemo prisvojiti obeÊanja inadu koju nam pruæa kriæ?


BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2782

Black

83

NEDJELJA 13. lipnja

RAZMI©LJANJE O GOLGOTI

Starozavjetni put spasenja u Mojsijevom Savezu ne razlikuje se odnovozavjetnog naËina na koji se spaπavamo u novom Savezu. Bilo da jerijeË o starozavjetnim ili novozavjetnim spisima, o starom ili novomSavezu, spasenje dobivamo jedino vjerom. Kad bi se ono moglo steÊi nabilo koji drugi naËin kao, primjerice, djelima, spasenje bi bilo neπto πtonam s pravom pripada, neπto πto bi nam Stvoritelj bio duæan udijeliti.Samo oni koji ne shvaÊaju ozbiljnost grijeha mogu pomisliti kako Bogima nekakvu obvezu da nas spasi. Naprotiv, ako postoji ikakva obveza,onda je to ono πto mi dugujemo zbog krπenja Zakona. Mi, naravno, nemoæemo platiti taj dug. SreÊom, Isus ga je platio umjesto nas.

“Kad muπkarci i æene potpunije shvate veliËinu ærtve koju je uËiniloVeliËanstvo Neba kad je umrlo umjesto Ëovjeka, plan spasenja bit ÊeuzveliËan, a razmiπljanje o Golgoti probudit Êe u srcu krπÊanina njeæne,svete i æivahne osjeÊaje. U njihovim srcima i na njihovim usnama bit Êehvale Bogu i Janjetu. U srcima koja se æivo sjeÊaju prizora s Golgote nemoæe cvjetati oholost i samoljublje. … Sva njegova bogatstva nisu dovoljnada otkupe jednu jedinu izgubljenu duπu. Tko moæe izmjeriti ljubav kojuje Krist osjeÊao prema izgubljenom svijetu dok je visio na kriæu i patiozbog prijestupa greπnih ljudi? Ova je ljubav bila nemjerljiva, beskona-Ëna.

Krist je pokazao da je Njegova ljubav jaËa od smrti. On je Ëovjekudonio spasenje; i premda je vodio najæeπÊu borbu sa silama tame, usredsvega toga Njegova ljubav bivala je sve jaËa i jaËa. Pretrpio je skrivanjeOËeva lica, dok na kraju nije s gorËinom u duπi morao uskliknuti: ‘Boæemoj, Boæe moj! Zaπto si me ostavio?’ Njegova je miπica donijela spasenje.Kad je u posljednjoj duπevnoj borbi plaÊena cijena za Ëovjekov otkup,izgovorene su blagoslovljene rijeËi koje su odjeknule kroz sve πto jestvoreno: ‘Svrπeno je!’ …

Prizori s Golgote zahtijevaju pokretanje najdubljih osjeÊaja. ImatÊete ispriku ako u ovom predmetu pokaæete oduπevljenje. Da je Krist,tako divan, tako nevin, trebao umrijeti tako bolnom smrÊu noseÊi teretgrijeha Ëitavog svijeta, naπe misli i maπta nikad neÊe moÊi potpunoshvatiti. Ne moæemo shvatiti veliËinu, πirinu, visinu i dubinu takve Ëude-sne ljubavi. Razmiπljanje o neusporedivoj dubini Spasiteljeve ljubavitreba ispuniti um, ganuti i omekπati duπu, oplemeniti i uzdiÊi osjeÊajei potpuno preobraziti karakter.” (Ellen G. White, SvjedoËanstva za Crkvu,sv. 2, str. 179,180; u izvorniku 212,213)

Molite se nad ovim rijeËima koje je napisala Ellen G. White. Utom duhu proËitajte GalaÊanima 6,14, a onda postavite sebi pita-nje: Na koji se naËin mogu hvaliti kriæem Isusa Krista?

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2783

Black

84


SAVEZ I ÆRTVA

“Znajte da niste otkupljeni neËim raspadljivim — srebrom ilizlatom — od svoga bezvrijednog, od otaca baπtinjenog naËina æivo-ta, nego skupocjenom krvi Krista kao nevina i bez mane Janjeta.”(1. Petrova 1,18.19) ©to Petar ovdje misli kad kaæe da smo otkup-ljeni?

..................................................................................................................................

Kad govori o Kristovoj otkupiteljskoj smrti na kriæu, “otkup” ilicijena na koju Petar upuÊuje, priziva sjeÊanje na obiËaj oslobaanjarobova tako πto bi netko za njih platio otkupninu (obiËno neki roak).SliËno tome, Krist je nas otkupio od robovanja grijehu i njegovog kraj-njeg ploda — smrti. Ali On je to uËinio svojom “skupocjenom krvi”,svojom zamjeniËkom i dragovoljnom smrÊu na Golgoti. To je temelj svihSaveza — bez toga Savez postaje niπtavan jer Bog ne bi mogao pravednoispuniti svoj dio pogodbe, darovati vjeËni æivot svima koji vjeruju.

Potraæite sljedeÊe retke: Rimljanima 6,23; 1. Ivanova 5,11.13.Koja je njihova zajedniËka poruka?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Mi imamo obeÊanje o vjeËnom æivotu samo zato πto je Isus premo-stio taj jaz zbog kojeg smo izgubili vjeËni æivot. Kako je to bilo moguÊe?Samo tako πto je pravednost i beskrajna vrijednost Stvoritelja pokriladug koji smo mi imali prema prekrπenom Zakonu — toliko je πirok biojaz izazvan grijehom. Na kraju krajeva, πto bi to govorilo o ozbiljnostiBoæjeg vjeËnog moralnog Zakona ako bi neko smrtno, ograniËeno, stvo-reno biÊe moglo platiti otkupninu za njegovo krπenje? Jedino netko tkoje ravan samom Bogu, u kojem postoji nepozajmljeni, neizvedeni, vjeËniæivot, mogao je platiti otkupninu kako bi nas oslobodio naπeg dugaprema Zakonu. Tako su ispunjena obeÊanja Saveza. Na taj naËin miimamo obeÊanje o vjeËnom æivotu, Ëak i sad. Tako smo otkupljeni odgrijeha i smrti.

Zamislite da neËije dijete u muzeju baci balon ispunjen tintomna Rembrandtovu sliku i potpuno je uniπti. Ta slika vrijedi milijune,a roditelji, Ëak i da prodaju sve πto imaju, ne bi mogli ni pribliænopokriti taj dug. U kojem nam smislu ta slika pomaæe da razumijemokoliko je ozbiljna provalija koju je izazvao grijeh, koliko smo mibespomoÊni da je premostimo i zaπto je samo Bog mogao platiti tajdug?

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2784

Black

85

UTORAK 15. lipnja

ABRAHAMOVA VJERA (1)

“I povjerova Abram Jahvi, i on mu to uraËuna u pravednost.”(Postanak 15,6)

Ovo je jedan od najdubljih iskaza u cijelom Svetome pismu. Ovdjese izriËe presudna istina biblijske vjere — istina o opravdanju samovjerom, izreËena stoljeÊima prije nego πto je Pavao napisao PoslanicuRimljanima. Sve to dokazuje da se spasenje joπ od Edena dobiva na istinaËin.

Neposredni kontekst tog retka pomaæe nam da razumijemo kolikoje velika bila Abramova vjera, koji se uzdao u Boæje obeÊanje o sinuusprkos svim fiziËkim Ëinjenicama koje su to obeÊanje Ëinile naizglednemoguÊim. To je ona vrsta vjere koja uvia svoju potpunu bespomoÊ-nost, koja zahtijeva potpunu predaju sebe i bespogovorno pokoravanjeGospodinu. To je vjera iz koje proizlazi posluπnost. Takva je bila Abra-mova vjera koja mu je uraËunata “u pravednost“.

Zaπto Biblija kaæe da mu je to “uraËunato” ili “primljeno” kaopravednost? Je li Abram bio “pravedan” u smislu u kojem je Bogpravedan? ©to je on uËinio nedugo nakon πto ga je Bog proglasiopravednim, πto nam pomaæe da razumijemo zaπto mu je ta praved-nost bila pripisana usprkos njegovom stvarnom stanju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Koliko god Abram bio vjeran i posluπan, to ipak nije bila savrπenavjera i savrπena posluπnost. On je povremeno pokazivao slabosti u obapodruËja. (PodsjeÊa li vas to na nekoga koga poznajete?) Sve to vodi kpresudnom zakljuËku koji glasi da nas spaπava pravednost koja nam seuraËunava, pravednost koja nam se (da upotrijebimo popularan teoloπkiizraz) pripisuje. To znaËi da smo mi proglaπeni pravednima u BoæjimoËima usprkos naπim manama. To znaËi da nebeski Bog gleda na naskao da smo pravedni iako nismo. On je to uËinio za Abrama i to ÊeuËiniti za svakoga koji je “dionik vjere Abrahamove” (Rimljanima 4,16).

ProËitajte Rimljanima 4,1-7. Zapazite u kojem kontekstu Pavaonavodi Postanak 15,6. Molite se nad tim redcima i napiπite svojimrijeËima πto oni vama poruËuju.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2785

Black

86

SRIJEDA 16. lipnja

ABRAHAMOVA VJERA (2)

Ako ponovno pogledamo Postanak 15,6, moæemo vidjeti da se izraz“uraËunati” (hebr. chashab) prevodi i kao “smatrati”, “pripisati”.

Isti izraz koristi se i na drugim mjestima u Petoknjiæju. Osobi se“pripisivalo” ili “uraËunavalo” neπto πto nije posjedovala, “smatrana” jeneËim πto nije bila. Na primjer, u Postanku 31,15 Rahela i Lea tvrde daih je otac “smatrao” tuinkama, premda su mu bile kÊeri. Desetina odlevita “zaraËunavala se” (“smatrala” ili “pripisivala”) kao “prinos s gum-na i ... od kace”, premda to nije bila (Brojevi 18,27.30).

Kako je pojam uraËunavanja izraæen u prinoπenju ærtava? (Le-vitski zakonik 7,18; 17,1-4).

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ako se neka ærtva (“priËesnica”) ne bi pojela do treÊeg dana, ona biizgubila svoju vrijednost i ne bi bila “primljena” (Levitski zakonik 7,18;hebr. chashab). U Levitskom zakoniku 7,18 opisuje se situacija u kojojje ærtva “primana” u korist greπnika (usporedi Levitski zakonik 17,1-4),koji bi onda stajao opravdan pred Bogom. Bog prima greπnika kao pra-vednog, iako on to zapravo nije.

Odvojite malo vremena da biste razmiπljali o toj Ëudesnoj istinida mi, usprkos naπim manama, moæemo biti primljeni ili smatranipravednima u Boæjim oËima. Napiπite svojim rijeËima kako vi razu-mijete πto to znaËi.

Ta velika istina o tome da smo proglaπeni pravednima ne zbogneËega πto sami moæemo uËiniti, veÊ samo zbog vjere u ono πto je IsusuËinio za nas, naziva se “pravednoπÊu po vjeri”. Ipak, naπa vjera samapo sebi nije ono πto nas Ëini pravednima. Prije bi se reklo da je vjerasredstvo pomoÊu kojeg dobivamo dar pravednosti. To je ljepota, tajna islava krπÊanstva. Sve u πto vjerujemo kao krπÊani, kao Kristovi sljed-benici, duboko je ukorijenjeno u tom Ëudesnom pojmu. Po vjeri seubrajamo meu pravedne u Boæjim oËima. Sve ostalo πto slijedi — po-sluπnost, posveÊenje, svetost, razvoj karaktera, ljubav — proizlazi iz tekljuËne istine.

Kako biste odgovorili nekom tko æeli biti krπÊanin, ali kaæe:“Ne osjeÊam se pravednim”?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2786

Black

87


OSLANJANJE NA OBE∆ANJA

»uveni kardinal Bellarmine, veliki rimokatoliËki apologet, cijelogse æivota borio protiv poruke o opravdanju samo po uraËunatoj praved-nosti. Dok je leæao na samrtniËkoj postelji, donijeli su mu raspelo irelikvije da mu pruæe utjehu i ohrabrenje pred smrt. Ali Bellarmine jerekao: “Nosite to. Sigurnije je osloniti se na Kristove zasluge.”

Mnogi ljudi, kako im se pribliæava kraj æivota, osvrnu se za sobomi uviaju koliko su isprazni, uzaludni i beskorisni svi njihovi pokuπajida djelima zasluæe spasenje pred svetim Bogom i koliko im je potrebnaKristova pravednost. Ipak, dobra je vijest da ne moramo Ëekati da namse smrt pribliæi da bismo pronaπli sigurnost u Gospodinu. »itav Savezzasniva se na Boæjim pouzdanim obeÊanjima u ovom trenutku, kojanam On daje upravo sada, koja veÊ sad mogu uËiniti naπ æivot boljim.

Potraæite sljedeÊe retke, a na pitanja koja se nalaze uz njih,odgovorite u kontekstu razvijanja, oËuvanja i jaËanja vaπeg zavjet-nog odnosa s Bogom:

Psalam 34,8 (Kako moæete iskusiti Boæju dobrotu?)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Matej 11,30 (©to u onome πto je Isus ostvario za nas Ëini tajjaram blagim?)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Rimljanima 5,1 (Kakve veze opravdanje ima s mirom?)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Filipljanima 2,7.8 (©to ste zadobili na osnovi Kristovog isku-stva?)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Uz molitvu preispitajte svoj æivot i postavite sebi pitanje: ©to jaËamoj odnos s Bogom, a πto ga naruπava? Koje bih promjene trebao uËiniti?

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2787

Black

88

PETAK 18. lipnja


“Greπnik moæe postiÊi pravednost jedino putem vjere. Vjerom onmoæe prinijeti Bogu Kristove zasluge, a Gospodin Êe posluπnost svojegaSina upisati u greπnikov izvjeπtaj. Kristova pravednost prihvaÊa seumjesto Ëovjekovih nedostataka, a Bog prima i opravdava duπu koja sekaje i vjeruje, odnosi se prema njoj kao da je pravedna i ljubi je kao πtoljubi svojeg Sina. Na taj se naËin vjera uraËunava kao pravednost.” (EllenG. White, Selected Messages, sv. 1, str. 367)

“Kada u pokajanju i vjeri prihvatimo Krista kao svojeg Spasitelja,Gospodin opraπta naπe grijehe i ukida kaznu predvienu za krπenjeZakona. Greπnik tada stoji pred Bogom kao pravedna osoba, stjeËenaklonost Neba i preko Duha ulazi u zajedniπtvo s Ocem i Sinom. Tadapostoji samo joπ jedno djelo koje treba obaviti, a ono je razvojne naravi.Duπa se treba posvetiti istinom. I to se takoer ostvaruje putem vjere.Jer karakter se moæe preobraziti jedino Kristovom miloπÊu koju prima-mo vjerom.” (Ellen G. White, Selected Messages, sv. 3, str. 191)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Koja je razlika izmeu æive i mrtve vjere? (Jakov 2,17.18)Kako Pavao opisuje æivu vjeru? (Rimljanima 16,26) Koja nam kljuË-na rijeË pomaæe da otkrijemo πto vjera zahtijeva?

2. Kako odgovarate na tvrdnju (u kojoj ima odreene logiËnedosljednosti) da, ako se spaπavamo samo na osnovi uraËunate pra-vednosti, a ne pravednosti koja postoji u nama, uopÊe nije vaænoπto i kako radimo?

3. “Bog nas prihvaÊa jedino preko svojega ljubljenog Sina, adobra djela samo su rezultat djelovanja Njegove ljubavi koja opraπtagrijehe. Mi nismo za njih zasluæni i ona nam se ne priznaju kaoneπto na osnovi Ëega bismo mogli tvrditi da imamo udjela u spasenjusvoje duπe. ... On (vjernik) ne moæe preporuËiti svoja dobra djela uprilog spasenju svoje duπe.” (Ellen G. White, Selected Messages, sv.3, str. 199) ImajuÊi u vidu tu izjavu Ellen G. White, zaπto su dobradjela ipak tako bitan dio krπÊanskog iskustva?

ZakljuËak: Stari Savez, novi Savez: Isus je platio naπ dug premaZakonu da bismo mi mogli stajati kao pravedni pred Bogom.

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2788

Black

89


Pouka 13 19.—26. lipnja 2021.

Æivot u novom Savezu“Ja sam doπao da ovce imaju æivot i da ga imaju u izobilju.”

(Ivan 10,10)Biblijski tekstovi: 1. Ivanova 1,4; Ivan 5,24; Rimljanima 3,24.25;

2. KorinÊanima 5,21; 1. Ivanova 4,16; Otkrivenje 2,11; Otkrivenje20,6.14; Otkrivenje 21,8.

Ovog tromjeseËja prouËavali smo Savez putem kojega nam (kada gasvedemo na njegov najjednostavniji, najËistiji oblik) Bog poruËuje: Evokako Êu vas spasiti od grijeha. ToËka.

Mada je krajnji ishod ili velika zavrπnica obeÊanja Saveza, naravno,vjeËni æivot na obnovljenom svijetu, u blagoslovima Saveza moæemouæivati veÊ danas. Bogu je stalo i do naπeg sadaπnjeg æivota, On æelinajbolje za nas veÊ sada. Savez nije neka pogodba da Êete, ako budeteradili ovo i ono, dobiti nagradu u nekoj dalekoj buduÊnosti. Nagrada idarovi — to su blagoslovi u kojima oni koji uu u Savez mogu uæivativeÊ ovdje i sada. U pouci za ovaj tjedan, na kraju naπeg niza razmiπljanjao Savezu, osvrnut Êemo se na neke neposredne blagoslove, na nekaobeÊanja proistekla iz Boæje milosti koja se izlila u naπe srce zato πtosmo Ëuli kako Bog kuca i otvorili Mu vrata. Naravno, ima viπe blagoslovanego πto Êemo ih moÊi navesti ovaj tjedan. Ali to je tek poËetak, poËetakneËega πto se nikad neÊe zavrπiti.

Kratak pregled pouke za ovaj tjedan: Zaπto bismo trebali bitiradosni? Na osnovi Ëega se pozivamo na to obeÊanje? ©to bi nas u vezisa Savezom trebalo osloboditi tereta krivnje? ©to znaËi imati novo srce?

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2789

Black

90

NEDJELJA 20. lipnja

RADOST

“Mi vam ovo piπemo da naπa radost bude potpuna.” (1. Ivanova1,4)

Pogledajte πto je Ivan tu napisao. U par jednostavnih rijeËi izrazioje neπto πto bi trebalo biti jedna od velikih prednosti koje mi kao narodSaveza imamo, a to je obeÊanje o radosti.

Kao krπÊanima, Ëesto nam se govori da se ne trebamo povoditi zaosjeÊajima, da vjera nisu osjeÊaji, da trebamo vladati svojim osjeÊajima— i sve je to toËno. Ali s druge strane, mi ne bismo bili ljudska biÊa kadne bismo imali osjeÊaje. Mi ih ne moæemo nijekati. Ono πto trebamouËiniti jest da ih razumijemo, da im dodijelimo odgovarajuÊu ulogu i da,koliko god je moguÊe, njima vladamo. Ali nijekati ih znaËilo bi odreÊi sevlastite ljudskosti (mogli bismo isto tako reÊi krugu da ne smije bitizaobljen). I kao πto nam kaæe i uvodni redak, ne samo da trebamonjegovati osjeÊaje (u ovom sluËaju radost), veÊ oni trebaju biti potpuni.To ne zvuËi baπ kao da bi osjeÊaje trebalo nijekati, zar ne?

ProËitajte kontekst uvodnog retka, poËevπi od poËetka poglav-lja. O Ëemu je to Ivan pisao prvim krπÊanima, zbog Ëega je æelio danjihova radost bude potpuna? I zaπto im je to trebalo donijetiradost?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ivan je bio Ëlan prvobitne Dvanaestorice. On je bio tamo skoro odsamog poËetka Kristove troipolgodiπnje sluæbe, kao svjedok nekih odnajËudesnijih dogaaja iz Isusovog æivota (bio je pod kriæem, u Getse-maniju, kao i na Gori preobraæenja). Dakle, kao oËevidac bio je itekakopozvan da govori na tu temu.

Ipak zapazite da on ne stavlja naglasak na sebe, nego na ono πtoje Isus uËinio za uËenike kako bi oni sada mogli imati zajedniπtvo nesamo jedni s drugima, veÊ i sa samim Bogom. Isus nam je omoguÊio daostvarimo taj blizak odnos s Gospodinom, a jedan od rezultata tog zaje-dniπtva — tog odnosa — jest radost. Ivan je æelio da ljudi znaju da je onoπto su Ëuli o Isusu toËno (on Ga je vidio, dodirivao, osjetio, sluπao), teda i oni mogu ostvariti radostan odnos sa svojim nebeskim Ocem kojiih voli i koji je preko svojeg Sina dao sebe za njih.

U odreenom smislu, Ivan iznosi svoje osobno svjedoËanstvo.Kakvo je naπe svjedoËanstvo o osobnom odnosu s Isusom? Kakobiste mogli doprinijeti da se uveÊa neËija radost u Gospodinu, kaoπto je Ivan uËinio u ovom tekstu?

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2790

Black

91


OSLOBO–ENI KRIVNJE

“Zato sad nema nikakve osude onima koji su u Kristu Isusu,i ne hode po tijelu, nego po Duhu.” (Rimljanima 8,1 — ©ariÊ)

Jedna mlada æena bila je okrutno ubijena, a poËinitelj je ostaonepoznat. Ali policija mu je namjestila zamku postavivπi skriveni mi-krofon na njezin grob. Jedne veËeri, mnogo mjeseci nakon njezine smr-ti, grobu je priπao mladi muπkarac i plaËuÊi, na koljenima, preklinjaoæenu da mu oprosti. Policija ga je, naravno, poπto je presluπala njegoverijeËi, uhitila zbog ubojstva.

©to je natjeralo tog Ëovjeka da doe na grob? Bila je to krivnja, πtodrugo?

Premda nitko od nas, naravno, nije uËinio niπta toliko loπe kao tajmladiÊ (ili se bar nadamo da nismo), svi mi nosimo krivnju, svi smouËinili neπto Ëega se stidimo, πto bismo æeljeli ispraviti, a ne moæemo.

Ali zahvaljujuÊi Isusu i krvi novoga Saveza, nitko od nas ne moraæivjeti sa stigmom krivnje. Prema danaπnjem uvodnom retku, za nasnema osude. Vrhovni Sudac proglasio je da nismo krivi i gleda na naskao da nismo ni uËinili to zbog Ëega se osjeÊamo krivim.

Kako nam sljedeÊi redci pomaæu da razumijemo Rimljanima8,1: Ivan 5,24; Rimljanima 3,24.25; 2. KorinÊanima 5,21?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jedno od velikih obeÊanja povezanih sa æivotom u zavjetnom odno-su s Gospodinom jest πto viπe ne moramo æivjeti pod teretom krivnje.ZahvaljujuÊi krvi Saveza, s nas — koji odluËimo stupiti u Savez s Bogomi pridræavati se uvjeta: vjere, pokajanja, posluπnosti — teret krivnje moæebiti skinut. Kad nam Sotona pokuπa doπapnuti da smo zli i pokvareni,da smo odviπe greπni da bi nas Bog prihvatio, moæemo uËiniti isto πtoje Isus uËinio kad Ga je Sotona kuπao u pustinji: moæemo citirati Svetopismo, a jedan od najboljih redaka u takvim prilikama je Rimljanima8,1. To ne znaËi da nijeËemo postojanje grijeha u svojem æivotu, veÊ da,zahvaljujuÊi zavjetnom odnosu koji imamo s Gospodinom, mi viπe neæivimo pod osudom grijeha. Isus je platio kaznu za nas i On sada stojiu OËevoj prisutnosti prinoseÊi vlastitu krv za nas, nudeÊi svoju praved-nost umjesto naπih grijeha.

©to se mijenja u vaπem æivotu zato πto vam je Gospodin oprostio,bez obzira na grijeh koji ste poËinili? Kako vam ta Ëinjenica poma-æe da se nosite s onima koji su sagrijeπili protiv vas? Kako bi totrebalo utjecati na vaπe postupanje prema tim ljudima?

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2791

Black

92

UTORAK 22. lipnja

NOVI SAVEZ I NOVO SRCE

“Da Krist stanuje u vaπim srcima po vjeri; da u ljubavi uvrije-æeni i utemeljeni budete sposobni shvatiti zajedno sa svim svetimakoja je tu πirina, duljina, visina i dubina, i upoznati ljubav Kristovukoja nadilazi spoznaju; da budete ispunjeni do sve punine kojadolazi od Boga.” (Efeæanima 3,17-19)

Kao πto smo vidjeli u prethodnim poukama u ovom tromjeseËju, unovom Savezu Gospodin stavlja Zakon u naπe srce (Jeremija 31,31-33).I ne samo πto je Zakon tu, u naπem srcu, veÊ je, prema danaπnjemnaslovnom retku, tu i Krist, πto je, naravno, potpuno logiËno, jer suKrist i Njegov Zakon blisko povezani. Prema tome, s Kristovim Zakonomu srcu, i s Kristom koji takoer tu boravi, dolazimo do joπ jedne velikekoristi od Saveza, a to je novo srce.

Zaπto nam je potrebno novo srce? Koje Êe se promjene vidjetikod onih koji imaju novo srce?

..................................................................................................................................

ProËitajte ponovno uvodni redak za danaπnji odsjek. Zapazite daPavao naglaπava ljubav, rekavπi da moramo biti “uvrijeæeni i utemeljeni”u njoj. Te rijeËi podrazumijevaju postojanost, Ëvrstinu i trajnost koje senalaze u osnovi ljubavi. Naπa vjera ne znaËi niπta ako nije uvrijeæena uljubavi prema Bogu i ljubavi prema drugima (Matej 22,37-39; 1. Ko-rinÊanima 13). Ta ljubav se ne javlja sama po sebi. Naprotiv, ona se javljazato πto dobivamo letimiËan uvid u Boæju ljubav prema nama (ljubavkoja “nadilazi spoznaju”) kakva se pokazala preko Isusa. Naπ æivot semijenja, naπe srce biva promijenjeno i mi postajemo novi ljudi s novimmislima, æeljama i ciljevima. Mi odgovaramo na Boæju ljubav tako πtoona mijenja naπe srce i ulijeva nam ljubav prema drugima. Moæda Pavaomisli na to, makar djelomiËno, kad kaæe da trebamo biti ispunjeni dosve punine “koja dolazi od Boga”.

ProËitajte 1. Ivanova 4,16. Na koji je naËin ovaj redak povezans onim o Ëemu Pavao piπe u Efeæanima 3,17-19?

..................................................................................................................................

©to moæete uËiniti da se obeÊanja koja smo danas prouËavaliispune u vama? Ima li neËega πto trebate promijeniti, neËega πtovas moæda spreËava da budete ispunjeni “do sve punine koja dolaziod Boga” (Efeæanima 3,19)? Napravite listu promjena koje trebateunijeti u svoj æivot. Napravite jednu takvu listu za sebe, i jednukoju biste, ako vam nije nelagodno, mogli podijeliti s razredom.Kako moæete pomoÊi jedni drugima da izvrπite nuæne promjene?

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2792

Black

93

SRIJEDA 23. lipnja

NOVI SAVEZ I VJE»NI ÆIVOT

“Ja sam uskrsnuÊe i æivot — reËe joj Isus. — Tko vjeruje umene, ako i umre, æivjet Êe.” (Ivan 11,25.26)

VjeËni æivot ima dvije dimenzije. Sadaπnja dimenzija donosi vjerni-ku iskustvo izobilnog æivota (Ivan 10,10), πto obuhvaÊa mnoga obeÊanjakoja su nam dana za sadaπnji æivot.

BuduÊa dimenzija je, naravno, vjeËni æivot — obeÊanje o uskrsnuÊutijela (Ivan 5,28.29; 6,39). Premda je joπ uvijek u buduÊnosti, to je doga-aj koji svemu drugom daje vrijednost, dogaaj koji kruni sve nade kojeimamo kao krπÊani.

ProuËite danaπnji uvodni redak. ©to Isus tu govori? Gdje senalazi vjeËni æivot? Kako razumijemo Njegove rijeËi da Êe oni kojiæive i vjeruju u Njega, Ëak i ako umru, æivjeti? (Vidi Otkrivenje2,11; 20,6.14; 21,8)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Naravno, svi mi umiremo, ali prema Isusu ta smrt je samo san,privremeni prekid koji Êe se — za one koji vjeruju u Njega — zavrπitiuskrsnuÊem u æivot. Kad se Krist vrati, mrtvi u Njemu ustat Êe u bes-mrtnost, dok Êe Njegovi æivi sljedbenici, u tren oka, biti preobraæeni ubesmrtnost. I mrtvi i æivi koji su u Kristu posjedovat Êe istu vrstuuskrslog tijela. Za Boæji narod besmrtnost poËinje u tom trenutku. Kakvaje radost veÊ sada znati da naπ kraj nije u grobu, veÊ da kraja nema, daÊemo svi dobiti vjeËni æivot koji traje zauvijek.

“Krist je postao jedno tijelo s nama, da bismo mi mogli postatijedan duh s Njim. Posredovanjem ovog jedinstva ustat Êemo iz groba —ne samo kao izraz Kristove sile, nego zato πto je Njegov æivot vjerompostao naπim æivotom. Oni koji promatraju Krista u Njegovom pravomkarakteru i primaju Ga u srce, imaju vjeËni æivot. Krist prebiva u namaDuhom, a Boæji Duh, primljen vjerom u srce, zaËetnik je vjeËnog æivo-ta.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 312; u izvorniku 388)

Na koje naËine moæemo veÊ sada uæivati u prednostima vjeËnogæivota? Drugim rijeËima, πto nam to obeÊanje veÊ danas pruæa?Zapiπite neke prednosti koje to obeÊanje o vjeËnom æivotu pruæavama osobno u vaπoj svakodnevici. Kako biste mogli primiti tunadu i obeÊanje i podijeliti ih s nekim tko se bori, moæda Ëak i sasmrÊu nekog od najmilijih?

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2793

Black

94


NOVI SAVEZ I MISIJA

“Zato idite i uËinite sve narode uËenicima mojim! Krstite ih uima Oca i Sina i Duha Svetoga! UËite ih da vrπe sve πto sam vamzapovjedio! Ja sam s vama u sve vrijeme do svrπetka svijeta.” (Matej28,19.20)

©irom svijeta ljudi se uvelike bore s onim πto je juænoafriËki pisacLaurens Van Der Post nazvao “teretom besmisla”. Ljudi imaju dar æivo-ta, ali ne znaju πto bi s njim, ne znaju koja je svrha tog dara niti kakoga upotrijebiti. To je kao da nekome poklonite knjiænicu punu rijetkihknjiga, ali ta osoba uopÊe ne Ëita knjige, veÊ ih koristi za potpalu.Kakvo straπno uniπtavanje neËega tako dragocjenog!

Za novozavjetnog krπÊanina, meutim, to nije problem s kojim setreba boriti. Naprotiv, oni koji znaju i koji su osobno doæivjeli Ëudesnuvijest o raspetom i uskrslom Spasitelju koji je umro za grijehe svakogljudskog biÊa na Zemlji da bi svi mogli imati vjeËni æivot — oni seraduju. S obzirom na nedvosmislen poziv u Mateju 28,19.20, vjerniknesumnjivo ima poslanje i svrhu u æivotu — navjeπÊivati svijetu Ëude-snu istinu o Kristu Isusu koju je osobno doæivio. Skoro sve drugo πtoradimo na ovom svijetu zavrπit Êe se kad i ovaj svijet. Ali objavljivanjeEvanelja drugima ostavit Êe trag za vjeËnost. Razgovarajte o misiji iosjeÊaju svrhe!

Podijelite danaπnji uvodni tekst na viπe dijelova. ©to nam sveIsus konkretno kaæe da radimo i πto svaka od tih pojedinosti pod-razumijeva? Koje bi nam obeÊanje trebalo uliti vjeru i hrabrost dauËinimo ono πto zapovijeda Krist?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kao novozavjetnim krπÊanima, dan nam je jasan nalog od samo-ga Gospodina. Tko god mi bili, kakav god poloæaj u svijetu imali,kakva god ograniËenja trpjeli, svi moæemo odigrati svoju ulogu.»inite li vi neπto? Biste li mogli uËiniti viπe? ©to bi vaπ razredmogao uËiniti zajedno kako bi imao veÊu ulogu u tom djelu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2794

Black

95

PETAK 25. lipnja


U knjizi Ellen G. White Velika borba proËitajte poglavlje pod na-slovom “Boæji narod izbavljen”, str. 500—508 (u izvorniku 635—645), au knjizi Put Kristu poglavlje “Radosni u Gospodinu”, str. 122—135 (uizvorniku 115—126). “Sveti Boæji Sin nije imao vlastitih grijeha i æalostikoje bi ponio. On je nosio æalosti drugih jer je na Njega poloæeno be-zakonje svih nas. Boæanskim suosjeÊanjem On se povezuje s Ëovjekomi kao predstavnik ljudskog roda dopuπta da se prema Njemu postupakao prema prekrπitelju Zakona. On gleda u bezdan jada koji su naπigrijesi otvorili pred nama i premoπÊuje jaz Ëovjekove odvojenosti odBoga.” (Ellen G. White, Bible Echo and Signs of the Times, 1. kolovoza1892.) “Doi, moj brate, doi takav kakav jesi, greπan i optereÊen. Poloæisvoj teret krivnje na Isusa i vjerom se uhvati za Njegove zasluge. Doisada dok se milosre zadræava, doi s priznanjem, s poniznom duπomi Bog Êe ti izobilno oprostiti. Ne usudi se Ëekati neku drugu priliku.Posluπaj glas milosra koji sada moli za tebe da ustaneπ od mrtvih kakobi ti Krist mogao dati svjetlo. Svaki trenutak u sadaπnjosti izravno jepovezan sa sudbinama nevidljivoga svijeta. Ne dopusti onda da te tvojaoholost i nevjerovanje navodi da i dalje odbacujeπ ponueno milosre.Ako to uËiniπ, na kraju Êeπ zakukati: ‘Æetva proe, minu ljeto, a minismo spaπeni!’ (Jeremija 8,20)” (Ellen G. White, SvjedoËanstva za Cr-kvu, sv. 5, str. 308; u izvorniku 353)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. “Mi promatramo sebe u odnosu na svemir”, pisao je Francis-co José Moreno, “i svjesni smo svojeg neznanja i krajnje nemoÊi.Otuda i naπa nesigurnost. A posljedica je da osjeÊamo strah.” (Be-tween Faith and Reason: Basic Fear and the Human Condition,str. 7) Usporedite tu izjavu s Efeæanima 3,17-19. Razgovarajte orazlikama izmeu ta dva glediπta.

2. Bog nam obeÊava radost ako vjerujemo u Isusa. Je li radostisto πto i sreÊa? Bismo li uvijek trebali biti sretni? A ako nismo,znaËi li to da neπto nije u redu s naπim krπÊanskim iskustvom? ©tonam u Isusovom æivotu moæe pomoÊi da doemo do odgovora na tapitanja?

3. Razgovarajte o pozivu da budemo ispunjeni “do sve puninekoja dolazi od Boga” (Efeæanima 3,19). ©to to znaËi? Kako tomoæemo iskusiti u svojem æivotu?

ZakljuËak: Savez nije samo neki duboki teoloπki pojam. On ureujevrijednosti naπeg spasonosnog odnosa s Kristom, odnosa koji nam pru-æa izvanredne prednosti veÊ sada, kao i prigodom Njegovog povratka.

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2795

Black

96

01 » Izreke 23,26 Naπe srce je najdragocjeniji dar02 P Izreke 4,23 »uvanje srca nuæno za rast u milosti03 S Ezekiel 36,26 Bog nam obeÊava novo srce

04 N Ivan 13,34 Obnovljeno srce ljubi kao Krist ljubio05 P Matej 12,35 Iz obnovljenog srca izlazi dobro06 U Matej 5,8 Obnovljeno srce je Ëisto07 S Filipljanima 4,7 Boæji mir odræava novo srce08 » Rimljanima 12,2 PreobliËeni obnovom uma09 P Izreke 24,5 Snaga uma se poveÊava naporima10 S 2. KorinÊanima 10,5 Svaka misao pokorena Kristu

11 N Izreke 30,5 Um se mora hraniti Ëistom hranom12 P Psalam 46,11 Vrijeme za razmiπljanje o Bogu13 U Psalam 8,3.4 Neka se um bavi onim πto je prirodno14 S Izreke 10,9 Um usmjeren na Krista15 » Izaija 1,18 Od greπnika do svetaca16 P Rimljanima 12,9 Naπu grubost mijenja u plemenitost17 S Rimljanima 12,11 Mijenja naπu lijenost u gorljivost

18 N Efeæanima 6,6 Mijenja tvrdoglavu volju u posveÊenu19 P Psalam 107,8 Mijenja stalne prigovore u slavljenje20 U Hebrejima 13,17 Mijenja naπe protivljenje u pokornost21 S Matej 25,4 Puni naπe prazne svjetiljke22 » 2. KorinÊanima 12,9 Boæja milost zadovoljava svaku potrebu23 P 1. Petrova 5,10 Boæji darovi trebaju utvrditi i ojaËati24 S Hebrejima 4,16 Pristupajmo k prijestolju milosti

25 N Ponovljeni zakon 26,11 Raduj se bogatim riznicama milosti26 P Ivan 1,16 Primili smo iz riznice Boæjeg obilja27 U 2. KorinÊanima 3,18 Preobraæavamo se u slavniju sliku28 S Efeæanima 1,7.8 Otkupljeni bogatstvom Boæje milosti29 » Marko 10,51 Bartimejeva vjera u Boæju milost30 P Postanak 32,29 Od roba grijeha do Boæjeg princa

JUTARNJI REDCI — TRAVANJ 2021.

Srce je najdragocjeniji dar

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2796

Black

97

01 S Ivan 5,19 Isus se oslanjao na boæansku snagu

02 N Luka 2,51 Pokoravao se roditeljskom autoritetu03 P Hebrejima 5,8 Bio je posluπan i pun poπtovanja04 U Ivan 9,4 Bio je marljiv05 S Luka 2,52 JednostavnoπÊu je zadobivao naklonost06 » Matej 3,16.17 U krπtenju07 P Luka 24,27 U prouËavanju Biblije08 S Job 12,8 U prouËavanju prirode

09 N Matej 14,23 U zajednici s Bogom10 P Ivan 15,10 U dræanju zapovijedi svojega Oca11 U Ivan 8,12 Kao svjetlo svijeta12 S Psalam 103,13 U prikazu Boæjih roditeljskih osobina13 » Luka 2,40 U tjelesnom razvoju14 P Matej 4,3.4 U postizanju pobjede nad apetitom15 S Izaija 53,7 U obuzdavanju sebe

16 N Ivan 13,15 Njegova naËela trebaju postati i naπa17 P 1. Petrova 2,23 Kada su Mu se rugali, nije uzvraÊao18 U Izaija 63,3 »esto pogreπno shvaÊen i usamljen19 S Ivan 18,36 Nije se sukobljavao s vlastodrπcima20 » Efeæanima 5,1.2 U ljubavi prema bliænjima21 P Matej 14,14 U suosjeÊanju22 S Djela 27,22 U radosti

23 N Matej 4,19 U zadobivanju duπa24 P Djela 10,38 U Ëinjenju dobra i blagoslivljanju drugih25 U Jakov 1,17 U priznavanju Boga kao Darovatelja26 S Luka 23,34 U opraπtanju27 » Hebrejima 5,9 Moramo biti savrπeni kao Krist28 P 1. Petrova 1,16 Moramo biti sveti kao πto je Krist svet29 S Ivan 16,33 Moramo pobijediti kao Krist

30 N Ivan 13,14.15 Slijedimo Krista u obredu poniznosti31 P 1. KorinÊanima 11,25 Slijedimo Krista u Gospodnjoj veËeri

JUTARNJI REDCI — SVIBANJ 2021.

Slijedimo Krista

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2797

Black

98

01 U Joπua 24,15 Izaberi danas da Êeπ sluæiti Kristu02 S Joπua 5,14 Izaberi Krista kao svojeg vou03 » Izreke 27,9 Savjet iskrenog prijatelja veseli srce04 P Izreke 13,20 Traæimo druπtvo mudrih05 S Brojevi 6,27 Paæljivo birajmo svoje prijatelje

06 N Izreke 1,10.16 Ne prihvaÊaj pozive greπnika07 P Amos 3,3 Biramo æivotnog druga koji ljubi Boga08 U Izreke 17,17 Mnogo prijatelja09 S Izreke 18,24 Isus je prijatelj bliæi od brata10 » Psalam 144,15 Sretno ozraËje utjeËe na zdravlje11 P Ponovljeni zakon 16,15 Zdravlje i sreÊa posljedice su rada12 S Psalam 104,24 SreÊa i zdravlje izvan doma

13 N 3. Ivanova 2 »uvanje æivog mehanizma14 P Jeremija 30,17 Promiπljene navike osiguravaju zdravlje15 U Ezekiel 36,25 Moramo biti Ëisti izvana i iznutra16 S Daniel 1,15 Daniel je izabrao najbolje17 » Ivan 8,29 OdluËili smo ugaati Bogu, a ne sebi18 P Koloπanima 3,17 Sve Ëinimo u Isusovo ime19 S Psalam 5,12 Rekreacija koja donosi radost

20 N Otkrivenje 1,3 Dobre knjige oplemenjuju um21 P Psalam 100,2 Dobra glazba je blagoslov22 U 1. Petrova 1,15 Svetost u svakom razgovoru23 S Levitski zakonik 23,3 Sretan subotnji dan bogosluæja i odmora24 » Psalam 43,3 Prihvatili smo svjetlo koje nam Bog πalje25 P Izreke 8,11 Boæanska mudrost26 S Psalam 90,17 Istinska ljepota

27 N 2. KorinÊanima 8,21 Poπtenje28 P Izreke 2,11 Razboritost29 U GalaÊanima 6,8 Josip je izabrao najbolje; Samson nije30 S 1. Petrova 1,4 Bolja baπtina

JUTARNJI REDCI — LIPANJ 2021.

Isus je Prijatelj

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2798

Black

99

VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

TRAVANJ

01. Psalam 8002. Psalam 8103. Psalam 82

04. Psalam 83,1-905. Psalam 83,10-1906. Psalam 8407. Psalam 8508. Psalam 8609. Psalam 8710. Psalam 88,1-9

11. Psalam 88,10-1912. Psalam 89,1-1513. Psalam 89,16-3014. Psalam 89,31-5315. Psalam 9016. Psalam 9117. Psalam 92

18. Psalam 9319. Psalam 9420. Psalam 9521. Psalam 9622. Psalam 9723. Psalam 9824. Psalam 99

25. Psalam 10026. Psalam 10127. Psalam 102,1-1228. Psalam 102,13-2929. Psalam 10330. Psalam 104,1-18

SVIBANJ

01. Psalam 104,19-35

02. Psalam 105,1-1503. Psalam 105,16-3204. Psalam 105,33-4505. Psalam 106,1-1506. Psalam 106,16-3307. Psalam 106,34-4808. Psalam 107,1-22

09. Psalam 107,23-4310. Psalam 10811. Psalam 109,1-1912. Psalam 109,20-3113. Psalam 11014. Psalam 11115. Psalam 112

16. Psalam 11317. Psalam 11418. Psalam 11519. Psalam 11620. Psalam 11721. Psalam 11822. Psalam 119,1-24

23. Psalam 119,25-4824. Psalam 119,49-8025. Psalam 119,81-9626. Psalam 119,97-13627. Psalam 12028. Psalam 12129. Psalam 122

30. Psalam 12331. Psalam 124

LIPANJ

01. Psalam 12502. Psalam 12603. Psalam 12704. Psalam 12805. Psalam 129

06. Psalam 13007. Psalam 13108. Psalam 13209. Psalam 13310. Psalam 13411. Psalam 13512. Psalam 136

13. Psalam 13714. Psalam 13815. Psalam 139,1-1216. Psalam 139,13-2417. Psalam 14018. Psalam 14119. Psalam 142

20. Psalam 14321. Psalam 144,1-1122. Psalam 144,12-1523. Psalam 14524. Psalam 14625. Psalam 14726. Psalam 148

27. Psalam 14928. Psalam 15029. Psalam 130. Psalam 2

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:2799

Black

100

»ITANJE BIBLIJE REDOM

TRAVANJ

01. 1. Kraljevi 12-1402. 1. Kraljevi 15-1703. 1. Kraljevi 18-20

04. 1. Kraljevi 21-2205. 2. Kraljevi 1-406. 2. Kraljevi 5-707. 2. Kraljevi 8-1008. 2. Kraljevi 11-1309. 2. Kraljevi 14-1610. 2. Kraljevi 17-19

11. 2. Kraljevi 20-2212. 2. Kraljevi 23-2513. 1. Ljetopisa 1-314. 1. Ljetopisa 4-615. 1. Ljetopisa 7-916. 1. Ljetopisa 10-1217. 1. Ljetopisa 13-15

18. 1. Ljetopisa 16-1819. 1. Ljetopisa 19-2120. 1. Ljetopisa 22-2421. 1. Ljetopisa 25-2722. 2. Ljetopisa 28-2923. 2. Ljetopisa 1-324. 2. Ljetopisa 4-6

25. 2. Ljetopisa 7-926. 2. Ljetopisa 10-1327. 2. Ljetopisa 14-1628. 2. Ljetopisa 17-1929. 2. Ljetopisa 20-2230. 2. Ljetopisa 23-24

LIPANJ

01. Psalam 7-902. Psalam 10-1203. Psalam 13-1504. Psalam 16-1905. Psalam 20-23

06. Psalam 24-2607. Psalam 27-2908. Psalam 30-3209. Psalam 33-3510. Psalam 36-3811. Psalam 39-4212. Psalam 43-46



27. Psalam 90-9228. Psalam 93-9529. Psalam 96-9830. Psalam 99-101

SVIBANJ

01. 2. Ljetopisa 25-27

02. 2. Ljetopisa 28-3003. 2. Ljetopisa 31-3304. 2. Ljetopisa 34-3605. Ezra 1-306. Ezra 4-607. Ezra 7-1008. Nehemija 1-3

09. Nehemija 4-610. Nehemija 7-911. Nehemija 10-1112. Nehemija 12-1313. Estera 1-314. Estera 4-715. Estera 8-10

16. Job 1-317. Job 4-618. Job 7-919. Job 10-1220. Job 13-1521. Job 16-1822. Job 19-21

23. Job 22-2424. Job 25-2725. Job 28-3026. Job 31-3327. Job 34-3628. Job 37-3929. Job 40-42

30. Psalam 1-331. Psalam 4-6

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:27100

Black

101

»ITANJE BIBLIJE REDOM — JEDNO POGLAVLJE DNEVNO

TRAVANJ

01. Mihej 502. Mihej 603. Nahum 1

04. Nahum 205. Nahum 306. Habakuk 107. Habakuk 208. Habakuk 309. Sefanija 110. Sefanija 2

11. Sefanija 312. Hagaj 113. Hagaj 214. Zaharija 115. Zaharija 216. Zaharija 317. Zaharija 4

18. Zaharija 519. Zaharija 620. Zaharija 721. Zaharija 822. Zaharija 923. Zaharija 1024. Zaharija 11

25. Zaharija 1226. Zaharija 1327. Zaharija 1428. Malahija 129. Malahija 230. Malahija 3

SVIBANJ

01. Malahija 4

02. Matej 103. Matej 204. Matej 305. Matej 406. Matej 507. Matej 608. Matej 7




30. Marko 131. Marko 2

LIPANJ

01. Marko 302. Marko 403. Marko 504. Marko 605. Marko 7

06. Marko 807. Marko 908. Marko 1009. Marko 1110. Marko 1211. Marko 1312. Marko 14

13. Marko 1514. Marko 1615. Luka 116. Luka 217. Luka 318. Luka 419. Luka 5

20. Luka 621. Luka 722. Luka 823. Luka 924. Luka 1025. Luka 1126. Luka 12

27. Luka 1328. Luka 1429. Luka 1530. Luka 16

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:27101

Black

102

PO»ECI SUBOTA U TRAVNJU, SVIBNJU I LIPNJU 2021.

TRAVANJ SVIBANJ LIPANJMJESTO 2.4. 9.4. 16.4. 23.4. 30.4. 7.5. 14.5. 21.5. 28.5. 4.6. 11.6. 18.6. 25.6.

Beli Manastir 19.20 19.29 19.38 19.47 19.56 20.05 20.13 20.21 20.27 20.32 20.37 20.39 20.39Biograd 19.31 19.39 19.47 19.56 20.04 20.13 20.20 20.27 20.32 20.38 20.41 20.44 20.44Bjelovar 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.13 20.21 20.29 20.35 20.40 20.44 20.47 20.47Borovo 19.19 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.12 20.19 20.25 20.31 20.35 20.37 20.38BraË 19.26 19.34 19.43 19.50 19.59 20.07 20.14 20.22 20.27 20.32 20.36 20.38 20.38Cres 19.36 19.44 19.53 20.02 20.11 20.19 20.27 20.34 20.40 20.46 20.50 20.52 20.52Crikvenica 19.35 19.44 19.53 20.02 20.11 20.20 20.28 20.35 20.41 20.47 20.51 20.53 20.53»akovec 19.29 19.39 19.48 19.58 20.07 20.16 20.25 20.32 20.38 20.44 20.48 20.50 20.51Dalj 19.19 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.12 20.19 20.26 20.31 20.35 20.37 20.38Daruvar 19.25 19.34 19.43 19.52 20.01 20.10 20.18 20.26 20.32 20.37 20.41 20.43 20.44Delnice 19.35 19.44 19.53 20.02 20.11 20.20 20.28 20.36 20.42 20.47 20.51 20.53 20.54Dubrovnik 19.19 19.26 19.34 19.42 19.50 19.58 20.05 20.12 20.17 20.23 20.26 20.28 20.29Dugi Otok 19.32 19.41 19.49 19.58 20.07 20.14 20.22 20.29 20.35 20.40 20.44 20.47 20.47–akovo 19.20 19.29 19.38 19.47 19.56 20.05 20.13 20.20 20.26 20.32 20.36 20.38 20.38Gareπnica 19.27 19.36 19.45 19.54 20.04 20.12 20.20 20.28 20.34 20.39 20.43 20.46 20.46GospiÊ 19.32 19.40 19.49 19.58 20.07 20.14 20.22 20.29 20.35 20.41 20.44 20.47 20.47Grubiπno Polje 19.25 19.34 19.43 19.52 20.01 20.10 20.18 20.26 20.32 20.37 20.41 20.43 20.44Hvar 19.26 19.34 19.43 19.51 19.59 20.07 20.14 20.22 20.27 20.32 20.36 20.38 20.38Ilok 19.16 19.25 19.34 19.43 19.52 20.01 20.09 20.16 20.22 20.28 20.32 20.34 20.35Karlovac 19.32 19.41 19.50 19.59 20.08 20.17 20.25 20.32 20.38 20.44 20.48 20.50 20.51Knin 19.28 19.36 19.44 19.53 20.02 20.10 20.17 20.25 20.31 20.36 20.40 20.42 20.43Koprivnica 19.28 19.38 19.47 19.56 20.05 20.14 20.23 20.31 20.37 20.43 20.47 20.49 20.49KorËula 19.23 19.31 19.38 19.46 19.55 20.02 20.10 20.17 20.22 20.27 20.31 20.33 20.34Kornat 19.31 19.40 19.47 19.56 20.05 20.13 20.20 20.27 20.33 20.38 20.41 20.44 20.44Krapina 19.32 19.41 19.51 20.00 20.10 20.19 20.27 20.35 20.41 20.46 20.50 20.53 20.53Kriæevci 19.29 19.38 19.47 19.56 20.06 20.15 20.23 20.31 20.37 20.43 20.47 20.49 20.50Krk 19.36 19.45 19.53 20.02 20.11 20.20 20.28 20.35 20.41 20.47 20.51 20.53 20.53Kutina 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.13 20.20 20.28 20.34 20.40 20.43 20.46 20.46Lastovo 19.25 19.32 19.40 19.49 19.56 20.04 20.11 20.19 20.24 20.29 20.32 20.35 20.35Lipik 19.25 19.34 19.43 19.52 20.01 20.10 20.18 20.25 20.31 20.37 20.41 20.43 20.44Loπinj 19.35 19.44 19.53 20.01 20.10 20.18 20.26 20.34 20.39 20.44 20.49 20.50 20.51Makarska 19.23 19.32 19.40 19.48 19.56 20.04 20.12 20.19 20.25 20.29 20.33 20.35 20.36Maruπevec 19.30 19.39 19.49 19.58 20.07 20.16 20.25 20.32 20.39 20.44 20.49 20.51 20.51MetkoviÊ 19.22 19.30 19.38 19.46 19.55 20.02 20.10 20.17 20.22 20.28 20.31 20.34 20.34

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:27102

Black

103

PO»ECI SUBOTA U TRAVNJU, SVIBNJU I LIPNJU 2021.

TRAVANJ SVIBANJ LIPANJMJESTO 2.4. 9.4. 16.4. 23.4. 30.4. 7.5. 14.5. 21.5. 28.5. 4.6. 11.6. 18.6. 25.6.

Mljet 19.22 19.29 19.37 19.45 19.53 20.01 20.08 20.15 20.20 20.26 20.29 20.32 20.32Naπice 19.21 19.30 19.39 19.48 19.58 20.06 20.14 20.22 20.28 20.33 20.37 20.40 20.40Nova Gradiπka 19.25 19.34 19.42 19.51 20.01 20.09 20.17 20.25 20.31 20.36 20.40 20.42 20.43Novska 19.27 19.36 19.45 19.54 20.03 20.11 20.20 20.27 20.33 20.38 20.43 20.45 20.46Opatija 19.37 19.46 19.55 20.04 20.13 20.21 20.29 20.37 20.43 20.49 20.52 20.55 20.55Osijek 19.20 19.29 19.38 19.47 19.56 20.05 20.13 20.20 20.26 20.32 20.36 20.38 20.38OtoËac 19.32 19.41 19.50 19.58 20.07 20.16 20.23 20.31 20.37 20.42 20.46 20.48 20.49Pag 19.32 19.41 19.49 19.58 20.07 20.15 20.23 20.30 20.36 20.41 20.45 20.47 20.48Pakrac 19.25 19.34 19.43 19.52 20.01 20.10 20.18 20.25 20.31 20.37 20.41 20.43 20.43Peljeπac 19.22 19.30 19.38 19.46 19.54 20.02 20.09 20.16 20.21 20.26 20.30 20.32 20.32Petrinja 19.29 19.38 19.47 19.56 20.05 20.13 20.22 20.29 20.35 20.41 20.44 20.47 20.47PloËe 19.22 19.31 19.38 19.47 19.55 20.03 20.10 20.17 20.23 20.28 20.32 20.34 20.34PoreË 19.40 19.49 19.58 20.07 20.16 20.24 20.32 20.40 20.46 20.51 20.55 20.58 20.58Poæega 19.24 19.32 19.41 19.50 20.00 20.08 20.16 20.24 20.30 20.35 20.40 20.41 20.42Pula 19.39 19.47 19.56 20.05 20.14 20.22 20.30 20.37 20.43 20.49 20.52 20.55 20.55Rab 19.35 19.44 19.52 20.01 20.10 20.18 20.26 20.34 20.39 20.44 20.49 20.50 20.51Rijeka 19.37 19.46 19.54 20.03 20.13 20.21 20.29 20.37 20.43 20.48 20.52 20.54 20.55Rovinj 19.40 19.49 19.58 20.06 20.16 20.24 20.32 20.40 20.46 20.51 20.55 20.57 20.58Sinj 19.26 19.34 19.43 19.51 19.59 20.07 20.15 20.22 20.28 20.33 20.37 20.39 20.40Sisak 19.29 19.38 19.46 19.55 20.05 20.13 20.22 20.29 20.35 20.40 20.44 20.47 20.47Slatina 19.24 19.33 19.42 19.51 20.00 20.09 20.17 20.25 20.31 20.36 20.40 20.43 20.43Slavonski Brod 19.21 19.30 19.39 19.48 19.57 20.05 20.14 20.21 20.27 20.32 20.37 20.39 20.39Slunj 19.32 19.41 19.50 19.58 20.08 20.16 20.24 20.32 20.38 20.43 20.47 20.49 20.50Split 19.26 19.35 19.43 19.51 20.00 20.08 20.15 20.22 20.28 20.33 20.37 20.39 20.40©ibenik 19.31 19.38 19.47 19.55 20.04 20.12 20.19 20.26 20.32 20.37 20.41 20.43 20.44Varaædin 19.29 19.39 19.48 19.58 20.07 20.16 20.25 20.32 20.38 20.44 20.48 20.50 20.51Vinkovci 19.19 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.12 20.19 20.25 20.31 20.35 20.37 20.38Virovitica 19.25 19.34 19.43 19.52 20.01 20.10 20.18 20.26 20.32 20.37 20.41 20.44 20.44Vis 19.27 19.35 19.43 19.52 20.00 20.08 20.15 20.22 20.28 20.32 20.37 20.38 20.39Vukovar 19.19 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.11 20.19 20.25 20.31 20.35 20.37 20.37Zadar 19.32 19.40 19.49 19.57 20.06 20.14 20.22 20.29 20.35 20.40 20.44 20.46 20.47Zagreb 19.31 19.40 19.49 19.58 20.08 20.16 20.25 20.32 20.38 20.44 20.48 20.50 20.50Æupanja 19.20 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.12 20.19 20.25 20.31 20.35 20.37 20.37

(Vremena u ovoj tablici navedena su po ljetnom raËunanju.)

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:27103

Black

104

“Dio je Boæjeg plana da nam kao odgovor na molitvu vjere dade onoπto nam ne bi dao da Ga nismo molili.” (Ellen G. White, Velika borba,str. 415) “Razvijajte naviku da razgovarate sa Spasiteljem. ... Neka sevaπe srce uvijek diæe u tihoj molitvi za pomoÊ, za svjetlost, za snagu, zamudrost. Neka svaki vaπ dah bude molitva.” (Ellen G. White, SluæbalijeËenja, str. 328)

PosredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka2.2021 cet15 18.02.2021, 20:27104

Black

Gerhard F. Hasel - Adventisti Hrvatska

Documents

Transcript of Gerhard F. Hasel - Adventisti Hrvatska