Najnaprednije porodice današnjih, i izumrlih primata su:

- porodica hominida (Hominidae)

- porodica čovjekolikih majmuna (Pongidae), sa rodovima orangutana, čimpanzi i gorila.

Njihov razvoj tekao je odvojeno još od prije 15 milijuna godina.

Znanstvenici dijele današnje primate na:

- PRIMITIVNE PRIMATE: lemuri, prstaši, verirovke, lorisi i zastopaljci

- NAPREDNE PRIMATE ili ANTROPOIDE: majmuni tropske Afrike, majmuni starog svijeta, gorile, čimpanze, orangutane

- HOMINIDI: čovjek

Čovjek nije nastao od majmuna.

I čovjek i majmun su u dalekoj prošlosti imali isto ishodište, tjneki oblik iz kojeg su se na jednu stranu razvili ljudski oblici (Hominidi), a na drugu viši majmuni (Pongidi).

Čovjek je usavršio dvonožno hodanje, oblik lubanje je drugačiji.

Počinju koristiti oruđe i ruke za rad, žive na otvorenom, travnatom okolišu.

Hrane se sjemenkama, plodovima, kukcima.

Majmunski oblici žive u šumskom okruženju.

Udovi služe za penjanje po granama, pa nema uspravnog hoda.

Izražene su kosti čeljusti.

Još ih ne smatramo ljudima. Prva čovjekolika bića. Kapacitet lubanje približan današnjim višim

majmunima. Živjeli u pliocenu prije 5-1 milijun godina. Naziv Australophitecus znači “južni majmun” Živjeli su u Africi. Bili su svežderi. Postoje dva oblika: gracilis (nježan, lak) i

robustus (krupan, grub)

Smatra se da su se razvili iz jednog oblika Australophitecusa, i to iz oblika gracilis.

Prvi predstavnici roda Homo.

Star 1,8 milijuna godina.

Kapacitet lubanje 650-700cm3.

Bavio se lovom, i izrađivao poneko oruđe.

Služi se artikuliranim govorom.

Živio prije 1,2 milijuna god do prije 300 000 god.

Prvi ljudski oblik.

Potječe iz Afrike, ali se raširio po cijelom svijetu.

Izrađivao je oruđe od drva, kostiju i kamena.

Znao je postavljati zamke za životinje.

Koristio je vatru i pravio nastambe.

Bili su nomadi, selili su se zbog lova i skupljanja plodova.

Postoje dva tipa: stariji ili preneandertalci i mlađi ili klasični neandertalci.

STARIJI NEANDERTALCI su pronađeni u Njemačkoj, Slovačkoj, Italiji i Hrvatskoj.

Prethode zadnjem ledenom dobu u Wϋrmu

Najpoznatije nalazište u Krapini, otkrio ga je 1899.god. Dragutin Gorjanović-Kramberger.

Poznato je i nalazište Vindija kraj Varaždina.

NEANDERTALCI POSLJEDNJEG LEDENOG DOBA

Nalazište Neanderthal u Njemačkoj.

Kapacitet lubanje skoro kao kod današnjeg čovjeka.

Izrađivali su oruđe od kostiju i kamena.

Pokapali su mrtve, uz obrede.

Lovili su medvjede, jelene, bizone i druge sisavce.

Pojavio se u Africi prije 100 000 god. Šireći se potisnuo je svoje pretke neandertalce.

Šireći se na sve kontinente došlo je do definiranja raznih lokalnih rasa.

Najpoznatije nalazište je Kromanjon u Francuskoj.

Visok rast, veliki kapacitet lubanje, uspravno čelo.

Pokapanje mrtvih uz obrede i prvi put se javlja svijest o smrti i pokušaju da je se prevlada.