GRUPA A

1.GLAVNI KONCEPTI O SLOBODI? VRSTE DETERMINIZAMA I NJENI PREDSTAVNICI?

1.teleoloki determinizam (sva uenja do Kanta)

2. kauzalni determinizam (Spinoza i Hartman)

3 slojeviti determinizam (Hartman)

4 identerminizam (Sartr)

Determinizam je neto to je odereno na iju odreenost ja ne mogu da utiem.

2.ARISTOTELOVA PODJELA VRLINA I OBRLAZLOZENJE NJIHOVE SUTINE?

U svom djelu Nikomahova etika Aristotel razlikuje 2 vrste vrlina

1. DIJANOETIKE

2. MORALNOETIKE

Podjelu vri na bazi podjele due. Umna ili razumska podjela due kojoj odgovaraju dijanoetike osobine i strana koja ne zavisi od razuma koja je inherentna (bitna)moralnoetickim vrlinama. Aristotel je odbacio to da je moralno dobro stvar ljudske prirode, a dijanoeticke osobine se ticu ucenja. Novosti antickog ucenja Aristotel je najavio svojom stavkom o MESOTESU. Mesotes je sredina izmeu dva estrema.

3.NAVESTI DVA PRIMJERA STOIKOG UENJA?

Stoiko uenje polazi najprije od toga da treba uskladiti ivot sa razumom i uskladiti ivot sa prirodom. Stoiari su ti koji su se apsolutno zalagali za ivot bez dravnog ureenja po emu su se razlikovali od Platonovog uenja ideje o dravi. Oni smatraju da ako bi ivjeli u skladu sa prirodom bez zakona niko ne bi inio krivina djela. Oni nalau da se spozna stvarnost, priorda, dakle vanjska i vlastita priroda, ali ne daju slobodu da se vanjska i vlastita priroda mijenjaju , jer smo mi umna bia.

4.POLAZITE I ISHODITE FIHTEOVOG KONCEPTA SLOBODE ?

Fihte polazi od slobode i njegovo ishodiste je sloboda, za razliku od Kanta koji polazi od slobode a njegovo ishodiste je kategoricki imperativ.

6.KONSTRUKTIVNI ELEMENTI MORALNOSTI?1) prosuivanje

2) vrednovanje

3) djelovanje

GRUPA B:

1.Hartmanovo ucenje o autonomiji moralnosti?

Kod Hartmana susrecemo ucenje o slobodi kao spoznatoj nuznosti. Hartman razlikuje duhovni, dusevnii analiticki svijet, a razlika izmeu njega i ostalih je u sljedecem:

Moguce je uticati na svoju slobodu ali ne i da je mijenjamo. Najsistematicnije ucenje o slobodi razvija Kant. On se bitno razlikuje od Stojicara i Spinoze. Hartman Meni sloboda pomaze da uticem na to sto sam spoznao, ali ne da promijenim to sto sam spoznao

2.Ucenje o moralnoj indiferentnosti(ravnodusnost) i ko ga razvija?

Vrhovni kriterij i vrhovni cilj stoike metafizicke ili racionalisticke etike je adiafora, tj apatija ili ataraksija, moralna nepokolebljivost ili moralna indiferentnost. Ovi pojmovi bitno karakterisu stoickog moralno valjdanog covjeka, mudraca. Sadrzaj njegove moralnosti je skladnost sa prirodom sto se postize razumom ili umom. Stoicari su najvecu mudrost nalazili u mudracu, koji treba da sacuva opc u skladnost sa samim sobom, a to znaci da iskaze snagu u nadilazenju svih problema cjelokupnog zivota. Dakle, uenje o moralnoj indolentnosti razvijaju stoiari.3.Principi pravde po Dzonu Rawlsu?

Po Rawlsu postoje 2 principa pravde, a to su:

1. Svaki covjek koji ucestvuje u nekoj instituciji ima veze sa njenim funcionisanjem i ima jednako pravo na najsiru slobudu spojivom sa slobodom jednakom za sve.

2. Sve drustvene veijednosti (sloboda, mogucnosti, prihod, bogatstvo) treba da budu rasporedjene jednako osim ako je nejednaka raspodjela vrijednosti svima od koristi.

4.Kardinalna vrlina po Spinozi?

Kardinalna vrlina po Spinozi je samoodrzanje u prirodi. 6.Sloboda po Fihteu?

Sloboda je stvaralaka bit ljudskog bia. Fihte polazi od slobode i njegovo ishodiste je sloboda, za razliku od Kanta koji polazi od slobode a njegovo ishodiste je kategoricki imperativ. Stubovi Fichteove etike su sloboda i djelotvornja radnja, a njegovo uenje se jo naziva i sistemom dinamizirane slobode koja polazi od slobode kao apsolutnog poetka, koja se ne moe dobiti od nekog drugog, nego nju ovjek stjee. On ne eli shvatiti da se sloboda moe drugaije odrediti nego samo unutar njenih etikih determinanti.

GRUPA C

1.KO SE ZALAGAO DA SE ETICKO KAO ETICKO NE MOZE DOKAZATI?Aristotel, Kant, Hartman

2.KINIKO UCENJE :Kiniko uenje osniva je Antisten. Prihvata Sokrat-ovo intelektualistiko ili racionalistiko shvatanje vrline. Vrlina je jedino i najvie dobro. Razvijaju uenje o srei.Ali za njega je posebno bitna maksima:Bolje je sto manje trebati jer samo to donosi potupuno zadovoljstvo i srecu.On ovom maksimom zeli reci da covjek moze imati materijalno bogatstvo a da ne bude bogat u dusi,tako da e moze biti ni sretan.To se naziva etikom minimuma.3.INTRISTNO DOBRO?Intristicno dobro je sredstvo da se neko drugo dobro postigne. S obzirom na to da se dobro kao dobro, odnosno moralno dobro kao moralno dobro ne moze cijepati, intristicno dobro posto je sredstvo moze se cijepati.

4.EUPARHIJA? Euparhija je pravilna radnja, odnosno pravilno djelovanje.

5.KO JE USPOSTAVIO PRIRODNI ZAKON I PRIRODNO STANJE?Uspostavio je Hobs i prema njemu to su sredisnji pojmovi religije.Bitna karakteristika prirodnog stanja je potpuna izoliranost jedinke od drugih jedinki sto na koncu ima za posljedicu rat protiv svih,U prirodnom stanju postoje savrsena prava, ali ne i savrsene duznosti. Postoji jedan osnovni zakon prirode a njegova sutina se sastoji u sljedeem: svaki covjek treba da tezi u miru i odzavanju mira na temelju zapovijesti uma ili opceg pravila. U prirodnom stanju prirodni zakoni nemaju obavezujuu snagu, vec samo savjet razuma, bez njega nije moguce izaci iz prirodnog stanja u gradjansko drustvo u kojem postoji miri i suradnja izmedju ljudi . Hobs upozorava na mmogucnost sukoba izmeu prirodnog i moralnog zakona (prava i uma) i pozitivnog ili gradjanskog prava.6.SUPROTNOST KANTOVOG UENJA?Kantova etika je bliza religioznoj etici , za razliku od Kanta eler i Hartman nemaju trebanje i kod njih je umjesto funkcije kategorickog imperativa stoje vriijednosti i osjecaji. Po njima trebanje stoji duboko u osobi i oni ne potenciraju na tome. Kod Kanta vlada zakon ( kategoriki imperativ) a kod elera nema zakona vec vrijedonosni principi. No, pored Selera kritikuju ga i ostali... znacajne ktitike su Hegelove koji izbacuje trebanje na kome je Kant znatno potencirao ... Takoer i OPENHAUER,HARTMAN I NIE ga kritikuju ( pa nisam siguran koji je tano jer ga vie njih kritikuje, pitanje je nekako nedovoljno precizno ).7.SUPROTNOST KANTOVOG UENJA? Dakle, postoje dva znaenja slobode, pozitivno i negativno Negativno znaenje slobode je dvosmislene prirode. S jedne strane ograniava podruje mog djelovanja, a sa druge strane osporava uplitanje drugih u moje djelovanjePozitivno znaenje slobode glasi: elim da moj ivot, moje djelovanje i moje odluke ovise od mene, a ne od neke spoljne sile. elim da budem subjekt, a ne objekt. Sadraju slobde otro se odupire Kantov etiki formalizam, po njemu slobodan sam jer sam autonoman.

GRUPA D

1.RAZLIKA IZMEU KANTA I FIHTA (ISHODITA)

Razlikujemo sljedee razlike u ishoditima Kanta i Fihtea ( njemaki klasini idealizam ):

A) Fihte ne poznaje stvari po sebi (Smrt Boga ,besmrtnost duse i ideja slobode), Kant to kritiki razmatra.B) Kod Fihtea polazite i ishodite je sloboda a kod Kanta je polazite sloboda a ishodite kategoriki imperativ,C) Fihte odbija priznati Kantovo univerzalistiko znaenje kategorikog imperativa. Za to iznosi argument: svaki ovjek ima poseban ili specifian poziv, odnosno svoje specifine zadatke. Njegova formulacija imperativa glasi: ispuni uvijek svoj poziv ili zadatak koji je jasno odreen u ljudskoj svijesti i spojen sa tvojim pozivom u ivotu. 2.OBJASNITI SUTINU RACIONALNE TEOLOGIJE O ODNOSU MORALA I RELIGIJE ?Racionalna teologija - moral nije ispod religije, niti je religija ispod morala. Izmedju ovo dvoje mora postojati harmonija. Islamski predstavnici su Ibn Sina, Ibn Ruzd, Al-Kindi i Al-farabi, dok je kranski predstavnika Abelard.3.ARISTOTELOVO UCENJE O PRAVDI ?Aristotel Pravedno je ono to stvara i odrava sreu i u dravnoj zajednici.On pominje dva pojma pravde zakonitost i jednakost. Zakonitost je iri pojam od jednakosti sve to je zakonito nije nejednako, dok sve to je nejednako jeste nezakonito. Aristotel se bavi pravdom, kao empirijskim etikim pitanjem. On nije vjerovao u Boansku pravednost, a to odbacuju T. Akvinski i Al-Gazali. Po Aristotelu pravda predstavlja uzdravanje od sticanja neke prednosti ovjeka za sebe putem otimanja svega onoga to pripada drugome. Pravda je po njemu potpuno najvea od svih vrlina.U knjizi Nikomahova etika na poetku govori da je pravda ideal (a ideal se ne moe definisati, niti dijeliti) da bi na kraju knjige porekao svoj prvobitni stav. Pravda treba da stoji neovisno od pozitivne moralnosti.Aristotel je na bazi injenica podijelio pravdu na: a) Distributivna koja dolazi do izraaja prilikom dodjele poasti, novca i drugih dobara na koje pripadnici drave opravdano polau pravo. Ovu dijeli zakonodavac, karakterie se jednakou a sastoji se u dodjeljivanju poasti, nagrada itd b) Korektivna ili komutativna je onaj oblik pravde koju dijeli sudija prilikom rijeavanja raznih sporova i donoenja odreenih presuda kojim sankcionira prestupnika.4.RAZLIKA IZMEU INDIVIDUE I PERSONE PO ELERU ILI FIHTEU?Individum ne potencira na ljudskosti, nego na interesu bilo koje vrste. Moralna licnost potencira na ljudsom dostojanstvu. Sve eticke teorije bez obzira na to sto je vrhovni princip moralnost potenciraju na moraln orazvijenoj licnosti ... Moralno razvijenu licnost prvi put spominje Max Scheler. Biti moralno odgovoran znaci biti odgovoran za svoje prosudjivanje, vrednovanje razlikovanje dobrog od losega, lazi od istine, vjerovanje pred drugima, pa tek onda samom sebi. Samo moralno razvijena licnost cini moralno dobro ....5.OSAM PRETPOSTAVKI PO SELERU O MORALU?Prva pretpostavka svaka materijalna etika nuno mora biti etika dobara i ciljeva, to Kant energino odbacuje, kao I eler s razlikom to on smatra da je nedopustivo staviti znak identiteta izmeu etike dobra I ciljeva sa materijalno vrijednosnom etikom.

Druga pretpostavka Kant nastoji obrazloiti da materijalna etika nuno ima samo empirijsko induktivno I aposteriorno vaenje.

Trea pretpostavka Kant pokazuje da je materijalna etika nuno etika uinka

etvrta pretpostavka Naglaava se da materijalna etika nuno mora svesti na hedonizam

Peta pretpostavka Svaka materijalna etika je nuno heteronomna

esta pretpostavka Svaka materijalna etika void legalitetu postupanja, a nasuprot njoj formalna etika moe zasnovati I moralitet volje

Sedma pretpostavka svaka materijalna etika postavlja linost u ovisnost od njenih vlastitih stanja ili spoljanjih dobaram a suprotno tome formalna etika utemeljuje dostojanstvo linosti

Osma pretpostavka Svaka materijalna etika nalazi temelj svih etikih vrednovanja u nagonskom egoizmu ljudske prirode, a formalna etika utemeljuje moralni zakon koji vai za sva umna bia

eler odbacuje svih osam Kantovih pretpostavki, u njima prepoznaje izrazitu ogranienost i jednostranost Kantove teorije, jer njima nedostaje topline, tj onoga pto odgovara etikom i vrijednosmom

6. U EMU SE SASTOJI MUROV PRIGOVOR (ODNOS) HEDONIZMU EUDASPONIZMU I UTILATIRIZMU?Mur kae da su pogrijeili jer su htjeli odrediti dobro po sebi tj. sreu, to je za posljedicu imalo naturalistike greke.Mur je kritikovao i Mill-a, zato to je ovaj smatrao da je poeljno i prijatno isto, to je Mur smatrao kardinalnom grekom.

7.RELIGIJSKO UENJE O MORALU?Nema morala bez religije, smatraju teolozi Akvinski i Gazali. Hartman se ovome protivi i kae da religija polazi od Boga, a etika od ovjeka. Moralne vrijednosti u religiji nemaju status autonomnog, dok su u etici autonomne, jer iza njih ne postoji nikakav autoritet, gospodar svijeta i posjednik apsolutnog znanja i istine. Religija dakle, po Hartmanu svojim zapovjestima ponitava fenomen moralnosti i njegov temelj tj. slobodu. Predmet etikog miljenja nije neto to bi se moglo vjerovati, dok se religija zasniva na vjerovanju. Hegel se energino okree protiv teologije ali ne i protiv hrianstva.Filozofska maksima glasi umu nije potrebno nikakvo otkrovenje, nikakvo uenje izvana; Bog nije nita drugo nego ovjek koji gui svoj razum.Religijska glasi Sve to stvaramo osueno je da nestane i sam ovjek kao konano bie. Po njoj ovjek bez religije ne moe biti svjestan svojih vlastitih ontolokih i moralnih slabosti.U monoteistikim religijama imamo dvije varijante: a)racionalna teologija- moral nije ispod religije nit je religija ispod morala,mora postojati harmonija. Islamski predstavnici su Ibn Sina, Ibn Ruzd, Al-Kindi i Al-farabi, dok je kranski predstavnika Abelard. b) ortodoksna teologija- utemeljiva je Toma Akvinski i po njemu moral nema smisla bez religije, moral je podreen religiji.Islamski predstavnik je Al Gazalli.GRUPA E

1.NAVESTI VARIJANTE ETIKE HISTORIJSKE I PLANETARNE ODGOVORNOSTI?Moralno-etiko otrenjavanje savremenog ovjeka i drutva postaje predmet tri glavna koncepta kojima se istie potreba: Historijske i planetarne odgovornosti znanstvenika, tehniara i politiara kod Jonasa

Moralnog suosjeanja ovjeka prema prirodi kod Heinricha

Univerzalistikog karaktera moi suenja kod Hoffea

Pored ovih stajalita postoji i uenje o univerzalnoj komunikativnoj i normativnoj moralnosti, koga razvija Karl Otto Apel i ono se razlikuje od prethodnih uenja tako to rekonstruira Kantovo uenje o faktumu uma.2.UENJE O SPECIFINOJ DETERMINACIJI SLOBODNE VOLJE ?

Determinizam neto to je odreeno, na iju odreenost ja ne mogu da utiem nadilazi um.

Postoje razni oblici determinizma:

1.teleoloki determinizam (sva uenja do Kanta)2. kauzalni determinizam (Spinoza i Hartman)

3 slojeviti determinizam (Hartman)

4 identerminizam (Sartr)

Najsistematinije uenje o determinaciji slobodne volje razvija Imanuel Kant. Kant hoe od svih nas da budemo umna i moralna bia. Kategoriki imperativ koji je objektivan i nuan mora abstrahirati sve pojedinane moralne maxime, odnosno sve njih unificirati, ali kroz normu ne kroz sadraj. Za Kanta sloboda predstavlja bazu moralnosti. Ona podrazumjeva odsustvo bilo kojeg oblika pristiska.

3.NAVESTI ELEROVE PRETPOSTAVKE O ETICI DOBRA ?

Prva pretpostavka svaka materijalna etika nuno mora biti etika dobara i ciljeva, to Kant energino odbacuje, kao I eler s razlikom to on smatra da je nedopustivo staviti znak identiteteta izmeu etike dobra I ciljeva sa materijalno vrijednosnom etikom.

Druga pretpostavka Kant nastoji obrazloiti da materijalna etika nuno ima samo empirijsko induktivno I aposteriorno vaenje.

Trea pretpostavka Kant pokazuje da je materijalna etika nuno etika uinka

etvrta pretpostavka Naglaava se da materijalna etika nuno mora svesti na hedonizam

Peta pretpostavka Svaka materijalna etika je nuno heteronomna

esta pretpostavka Svaka materijalna etika void legalitetu postupanja, a nasuprot njoj formalna etika moe zasnovati I moralitet volje

Sedma pretpostavka svaka materijalna etika postavlja linost u ovisnost od njenih vlastitih stanja ili spoljanjih dobaram a suprotno tome formalna etika utemeljuje dostojanstvo linosti

Osma pretpostavka Svaka materijalna etika nalazi temelj svih etikih vrednovanja u nagonskom egoizmu ljudske prirode, a formalna etika utemeljuje moralni zakon koji vai za sva umna bia

4.KANTOVO TROSTRUKO ZNAENJE SLOBODE ?

Kant pojam slobode razumjeva u trostrukom smislu:

Sloboda kao autonomija ova sloboda predstavlja misaonu stvar, odnosno neto to nije dato iskustvom. Ona se nalazi u naem miljenju, a praktiki se primjenjuje moralnim zakonom u nama. Da bismo djelovali prema zahtjevu moralnog zakona trebamo biti slobodni od svih nasal osjetilnog svijeta, a to je praktiki ideal umnih bia. Iz ovoga slijedi misao das u moralnost i sloboda odentini, to predstavlja nit vodilju Kantove etike teorije.

Sloboda kao inteligibilna sutina u razumjevanju ovog smisla sutine presudno je Kantovo pitanje: kako je mogue da nam naa samosvijest postavlja zahtjev da budemo slobodni ? Ovo je mogue pomou slobode, odnosno da bi ovaj zahtjev mogao postojati potrebna je moralna sloboda, koja je nadempirijska, I moe se samo misaono shvatiti jer je inteligibilna

Sloboda kao sluaj je ista samovolja, a takva sloboda ne bi bila mogua u inteligibilnom svijetu jer bi pojmu inteligibilne slobode protivrijeilo da bude odreena neim drugim a ne zakonom uma. Sloboda sluaja ne bi bila mogua ni u empirijskom svijetu, jer u nunoj uzronoj vezi svakog dogaanja uvijek je mogue samo jedno kao rezultat sudjelujuih okolnosti.

5.ORTODOKSNA TEOLOGIJA O ODNOSU MORALA I RELIGIJE I NJENI PREDSTAVNICI ?

Ortodoksna teologija- utemeljiva je Toma Akvinski i po njemu moral nema smisla bez religije, moral je podreen religiji. Islamski predstavnik je Al Gazalli.

6.FIHTEOVA ODREDBA SLOBODE ?Sloboda je stvaralaka bit ljudskog bia. Fihte polazi od slobode i njegovo ishodiste je sloboda, za razliku od Kanta koji polazi od slobode a njegovo ishodiste je kategoricki imperativ. Stubovi Fichteove etike su sloboda I djelotvornja radnja, a njegovo uenje se jo naziva i sistemom dinamizirane slobode koja polazi od slobode kao apsolutnog poetka, koja se ne moe dobiti od nekog drugog, nego nju ovjek stjee. On ne eli shvatiti da se sloboda moe drugaije odrediti nego samo unutar njenih etikih determinant.GRUPA F

1.NABROJ DVA IMPERATIVA ETIKE HISTORIJSKE I PLANETARNE ODGOVORNOSTI ?

Imperativ etiara historijske i planetarne odgovornosti nareuje da ovjek mora postojati, on je fundament njihove teorije, a to je imperativ opstanka ljudske vrste, koji se iskazuje kroz dvije formule:

I imperativ - djelujte tako da maksime vaeg djelovanja budu ope pretpostavke opstanka ljudi i biosfere.

II imperativ - djelujte tako da vaim djelovanjem buduim generacijama obezbjedite sretan ivot.

2.RAZLIKA IZMEU MAKSIME I IMPERATIVA ?

Maksima predstavlja subjektivni praktiki princip djelovanja, dok imperativ znai objektivni praktiki princip

Maksima nam daje savjet kako da djelujemo, a imperativ zapovjeda kako da djelujemo

3.UENJE O POZITIVNOM ZASNIVANJU MORALNOSTI ?

Otru i odlunu kritiku Kantovog moralnog nazora poduzima Hegel, koji insistira na pozitivnom zasnivanju moralnosti (pozitivno-onaj koji namee norme ponaanja). Po Hegelu moralni postulat onoga to treba da bude nema realnosti, nema odreenja ideje kao jedinstva pojma I zbilje. Moralni postulat nema mogunosti da se potvrdi u zbiljskom praktinom ivotu, odnosno u objektivnim drutvenim I historijskim uvjetima egzistencija individuuma. Ono objektivno Hegel oznaava zasnivanjem pozitivne moralnosti. Da bi obrazloio u emu je sutina tog zasnivanja, on pokazuje moralno kao moralno ne postoji u ljudskoj praksi, ono se vrti samo u istoj moralnoj svijesti apstrahiranoj od svega stvarnog ili praktinog.

Hegelovo pozitivno zasnivanje moralnosti je bitno suprotno zamiljenom, imaginarnom moralitetu, takvo zasnivanje odluno odbacuje ono treba da.

4.MOGUNOSTI ILI NEMOGUNOSTI IZVOENJA MORALNIH NORMI IZ SADRAJA IVOTA ?

Pitanje mogunosti ili nemogunosti izvoenja moralnih normi iz sadraja ivota dobija znaajno mjesto u engleskom empiristikom uenju, a bitna karakteristika je ideja da ovjek svoje norme ponaanja usklauje prema stvarnosti koja diktira pravila ponaanja i djelovanja.Nasuprot ideji o mogunostima izvoenja moralnih normi i ponaanja iz sadraja ivota, historija etike misli poznaje I mislioce koji zamiljaju ili idealiziraju ovjeka. Ideja o nemogunostima moralnih normi iz sadraja ivota postaje predmet raspravljanja predstavnika tradicionalnih etikih uenja I nekih savremenih etiara, u prvom redu elera i HarmanaMoralne norme i vrijednosti kao moralne norme i vrijednosti ne mogu se izvoditi iz ivota jer su nespojive sa ivotom, jer vlada sukob izmeu moralne norme kao moralne norme.

5.RAZLIKA IZMEU HJUMOVOG I ELEROVOG UENJA O EMOCIJAMA ?

Hjum je predstavnik engleskog etikog uenja 17. stoljea. On vri prvi obraz kod emocija I stavlja ih u jednaku ravan sa razumom. Mislioci prije njega su potpuno odbacivali bilo kakav znaaj emocija.

U elerovom etikom uenju emocije postaju jedini kriterij za ocjenivanje i samoocjenivanje ovjekovog ponaanja, djelovanja I vrednovanja izvjesnih postupaka i radnji. Kod njega emocije imaju status apriori, odnosno emocije su iznad razuma.

6.KANTOVO ODREENJE MORALNOG DOBRA ?

Prema Kantovoj teoriji moralno dobro je odreeno moralnim zakonom i nastaje poslije tog zakona.Odnosno moralni zakon prethodi moralnom dobru i odreuje ga. Kantov pojam apsolutnog dobra predstavlja apsolutno vaenje moralnog zakona, iji uvjet predstavlja sloboda. On pojam dobra razumijeva u dvostrukom smislu:

U spoljanjem smislu ili prema principu legaliteta I radnje dobar je onaj ije su maksime univerzibilne

U unutranjem smislu ili prema principu moraliteta dobar je onaj iji je osnovni princip da postupa samo po maksimama koje su univerzabilne

7.ARISTOTELOVA PODJELA PRAVDE ?

Aristotel je na bazi injenica podijelio pravdu na:

a) Distributivna koja dolazi do izraaja prilikom dodjele poasti, novca i drugih dobara na koje pripadnici drave opravdano polau pravo. Ovu dijeli zakonodavac, karakterie se jednakou a sastoji se u dodjeljivanju poasti, nagrada itdb) Korektivna ili komutativna je onaj oblik pravde koju dijeli sudija prilikom rijeavanja raznih sporova i donoenja odreenih presuda kojim sankcionira prestupnika.

GRUPA G:

1. Spinoza o strastima i afektima ?On smatra da su strasti i afekti beznacajni ali on ih uzima u razmatranje.O tome Spinoza izlaze u spisu Etika.On nudi opcu odredbu afekata.po nejmu afekat koji sezove trpljenje duse jeste nejasna ideja kojom duh potvrdjuje vecu ili manju snagu postojanja svoga tijela ili jednoga njegovog dijela nego ranije i cijom je datoscu sam duh opredjeljen da misli prije an ovo nego na ono.Po njemu postoje tri osnovna afekta i to:

1. POZUDA,2. RADOST,3. ZALOST

2. Podjela etikih teorija prema vrhovnom naelu moralnosti ?Eticke teorije prema vrhovnom kriteriju moralnosti dijele se:

1 teleoloska etika, etika dobara, heteronomna etika, sadrzajna etika (sva ucenja do Kanta)2. ucenja formalizma (Kant i Fihte)

3. emocionalna etika ( Seler i Hartman)

4. Etika historijske planetarne odgovornosti

3. Koncepti u odnosu religije i morala ?U monoteistickim religijama imamo dvije varijante:

1. Racionalna teologija ... izmeu morala i religije mora postojati harmonija, niti moral moze biti podreen religiji niti religija moze biti podredjena moralu... Za tu su se teologiju zalagali ... Petar Abelard i Ibn sina, Ibn Ruzd, Alkindi, Al farabi

2. Ortodoksna teologija... moral je ispod religije, religija bukvalno proizvodi moral, odnosno moral proizilazi iz religije za tu se ideju zalazu Toma Akvinski i Algazali

4. Fichte-ov odnos prema Kantovom moralnom zakonu ?Fihte nije priznao univerzalisticnko znacenje Kantovog kategorickog imperativa. On je za to iznio argument koji glasi da svaki covjek ima specifican ili poseban zadatak ili poziv i on smatra da svaki covjek treba da ispuni svoj zadatak koji je jasno odredjen u ljudskoj svijesti i spojen sa pozivom u zivotu covjeka. Njegovo odbacivanje Kantovog ucenja ukljucije i nastojanje da u stvarima vidi proizvod svijesti i svjesnog, umnog i prirodno moralnog djelovanja, a to je sustina Fichteovog dinamiziranog idealizma. On utemeljuje teoriju identiteta sto je nasuprot Kantovom izrazenom rigorizmu.

5. Navesti osobine moralno razvijene linosti ? moralna odgovornost,

moralno suenje,

moralni stid,

moralno dobro

i kajanje.

6. Glavne teme Nitzche-ovog uenja ?a) Natovjek;b) Smrt Boga;

c) Prevrednovanje svih vrijednosti;

d) Vjeno vraanje istom;e) Volja za mo

1) Spinozino objanjenje strasti i afekta?Iako je smatrao da su strasti i afekti beznacajni, ipak ih je uzeo u razmatranje u djelu Etika Po njegovoj opcoj odredbi afekat trpljenja duse jeste nejasna ideja kojom duh potvruje vecu ili manju snagu postojanja svoga tijela ili jednoga njegovog dijela nego ranije i cime je sam duh opredjeljen na sta da misli. Po njemu su znacajna 3 osnovna afekta i to:1. POZUDA,2. RADOST,3. ZALOST

3) Epikurovo uenje je pripremljeno od ijeg uenja?S obzirom na to da su Kirenaicari prvi uveli hedonizam, epikurovo ucenje je pripremljeno iz njihovog ucenja. Epikur usavrsava kinicki koncept moralnog. Meutim njegovo ucenje kao sokratovo, kirenaicko i kinicko obraca se individui. Zbog toga se naziva individualistickom etikom. 4) Lokovo uenje?Lock je jedan od najvanijih englenskih etiara. Po njemu sve proizilazi iz iskustva mada ne porie i ulogu razuma. Vana osobina Lockovog ucenja lei u otme to naglaava da se sve ono to se kod ovjeka pokaziva valjanim, pamet, pravinost i ovjekoljubivost dato je vaspitanje. On odbacuje slobodnu volju ona je za njega besmislica. Lock iskaazuje dvije covjekove situacije:prirodno stanje i graansko drutvo. Po njemu postoje 3 vrste zakona:Boanski, Graanski i Zakon javnog miljenja.

5) Sta je moralno suenje?Je pojam za diferenciranje moralnog dobra od moralnog zla. To je jedno od najvaznijih etickih pitanja. Ni jedan problem o moralu se ne moze zamisliti, a kamoli razmatrati bez moralnog suda. On je od neprocjenjive vaznosti za diferenciranje moralnog dobra od moralnog zla. Moralno suenje se ne moe zamisliti bez objekt-subjekt relacije . Objekt je osoba o kojoj se donosi sud, a subjekt osoba koja donosi sud o objektu.

6) Osnovni motivi radnje po openhaueru? a)Zlobna radnja kojom se nanosti zlo ili patnja drugom.

b)Samilost kojom se eli svakom ovjeku dobro.

Prve dvije radnje su bez moralne vrijednosti, a trea predstavlja pravnu ili istinsku vrijednost.

c)Bezgranini egoizam sutina se iskazuje u postizanju sree ili koristi i po cjenu patnje i bola drugog.

7) Navesti predstavnike utilitarnog etikog uenja?SMITH; LOCK; HJUM; HACESON; SHAZBERI

8) Koncepti moralne svijesti?1.Prvi misaonio krug javlja se kod Grka i to s pojavom Sokratoovg intelektualizma i individualizma, Platonovg etikog idealizma i Aristotelovog etikog realizma.

2.Drugom krugu pripadaju empirijska ucenja englenskih i francuskih etiara 17 i 18.stoljea, sa mnotvom varijanti izmeu kojih dominira izraena opreka.

3.Treci krug je idealistiki.Njegova historija kao historija prvog kruga poinje sa milejnjem starih Grka prije svega Anaksagorom i njegovom teorijom da um vlada svijetom

4. Pripadaju ona miljenja koja u razumijevanju odnosa izmeu svijesti i moralne sviejsti polaze od razuma.Taj krug je racionalistiki gdje imamo vie varijante Stoiari i Spinoza i Kantov kritiki racionalizam.

5.Pripada Scelerova emocionalna etika prema kojoj su emocije apriorne prema razumu.6.esti krug se moe podiejliti u dviej grupe: Prvu grupi pripadaju oni koji ele rehabilitirati Aristotelovu praktinu filozofiju i drugi koje ele transformirati Kantov moralni imprerativ u imperativ postojanja