Enver 2 - savezrada.files.wordpress.com
Transcript of Enver 2 - savezrada.files.wordpress.com
2 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
3 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
REVOLUCIONARNI SAVEZ RADA SRBIJE
savezrada.org
4 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
ENVER HODŢA
SA STALJINOM
(iz knjige)
PRVO IZDANJE
5 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
sadrţaj
Povodom stogodišnjice rođenja Josifa Staljina ............ 7 - 40
Prvi susret .............................................................................. 42 - 48
Drugi susret ............................................................................ 49 - 51
Treći susret ............................................................................. 52 - 55
Ĉetvrti susret ......................................................................... 56 - 59
Peti susret ............................................................................... 60 - 74
6 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
JOSIF STALJIN
7 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
POVODOM STOGODIŠNJICE ROĐENJA
VELIKOG MARKSISTE-LENJINISTE
JOSIFA STALJINA
21. decembra ove godine, navršava se 100. godina od
roĎenja Josifa Staljina, najdraţeg, istaknutog voĎe
proletarijata Rusije i Sveta, iskrenog prijatelja albanskog
naroda, prijatelja ugnjetavanih naroda celog sveta, koji se
bore za slobodu, demokratiju i socijalizam.
Ceo Staljinov ţivot, odlikovao se neprestanom i upornom
borbom protiv ruskog kapitalizma, protiv svetskog
kapitalizma, imperijalizma, protiv antimarksitičkih i
antilenjinskih procesa, koji su sebe stavljali u sluţbu
svetskom kapitalu i reakciji. Pod Lenjinovim
rukovodstvom, i zajedno sa njim, bio je jedan od
inspiratora i rukovodilaca Velike Oktobarske socijalističke
revolucije, nepokolebljiva ličnost Boljševičke partije.
Nakon Lenjinove smrti, Staljin je tokom 30. godina,
rukovodio borbom za pobedu i odbranu socijalizma u
Sovjetskom Savezu. To je razlog zašto je u srcima
svetskog proletarijata, naroda sveta posebno mesto
zauzima ljubav, poštovanje i vernost njegovom delu i
ličnosti. Upravo zato kapitalistička burţoazija i svetska
reakcija ispoljavaju naročito neprijateljstvo prema tom
velikom učeniku i izvanrednom , nepokolebljivom
Lenjinovom saradniku.
Staljin stoji u istoj ravni sa velikim klasicima marksizma-
lenjinizma, zahvaljujući svojoj odlučnoj i principijelnoj
borbi za odbranu, dosledno sprovoĎenje i dalji razvitak
ideja Marksa, Engelsa i Lenjina. Sa svojom specifičnom
8 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
bistrinom i sposobnošću, uspevao je da se uspešno
orijentiše čak i u veoma sloţenim vremenima, kada su
burţoazija i reakcija na svaki način, pokušavali da spreče
pobedu Velike Oktobarske socijalističke revolucije. U
borbi za ostvarenje svojih nada, ruski proletarijat je
nailazio na velike prepreke, jer je u Rusiji, i celom svetu,
vladao kapitalizam. Ali u to vreme, kapitalizam je stvorio i
svog grobara – proletarijat, najrevolucionarniju klasu,
pozvanu da rukovodi revolucijom. Ta klasa je uspešno
ispunila svoju istorijsku misiju, u nemilosrdnoj borbi sa
neprijateljima, i, ujedno uspevši da u toj borbi izvojuje
svoja prava i slobode, uzme političku vlast u svoje ruke.
Proletarijat je morao oteti političku i ekonomsku vlast od
ugnjetača i eksploatatorske kapitalističke burţoazije, i
graditi novi svet.
Marks i Engels su stvorili proletersku nauku revolucije i
naučnog socijalizma. Oni su stvorili MeĎunarodno
udruţenje radnika, pozatije pod nazivom Prva
Internacionala. Osnovni principi te prve meĎunarodne
organizacije radnika sadrţani su u njenom Osnivačkom
Manifestu, ukazujući put proletarijatu ka uništenju
privatne svojine nad sredstvima za proizvodnju, izgradnji
partije proletarijata, koja je pozvana da uzme vlast u svoje
ruke revolucionarnim putem, kao i borbu koju je
proletarijat trebao da vodi protiv kapitalizma i
oportunizma, pojavljujući se u raznim zemljama u
različitim ‘’teoretskim'' oblicima.
Vladimir Iljič Lenjin, genijalni nastavljač dela Karla
Marksa i Fridriha Engelsa, zasnivajući svoju nauku na
njihovim velikim delima i sa retkim majstorstvom ih
9 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
braneći, rasplamsao je borbu protiv stremljenja
revizionista, oportunista i drugih renegata. Izdajnici su
bacili veliku zastavu Prve Internacionale i potpuno
otvoreno pogazili poziv iz iz Komunističkog Manifesta
koji je glasio ''Proleteri svih zemalja, ujedinite se!''. Ti
renegati marksizma su glasali za kredite imperijalističkog
rata, umesto da istupe protiv njega. Lenjin je napisao
kapitalna dela u cilju odbrane i deljeg razvijanja
marksističke nauke. Posebno je obogatio ideje Marksa i
Engelsa, o izgradnji socijalističkog i komunističkog
društva. Uvek uzimajući u obzir materijalistički razvitak
istorije, kao i uslove mesta i vremena u kom je ţiveo,
Lenjin se borio za izgradnju i konsolidaciju Boljševičke
partije.Vladimir Iljič i drugi boljševici, tokom intenzivne
revolucionarne borbe u Rusiji, i u inostranstvu, u uslovima
raspada carizma i njegove armije, pripremili su i otpočeli
Veliku Oktobarsku socijalističku revoluciju.
Genijalni lenjinski plan pobede revolucije bio je
sproveden u ţivot. Nakon uspešnog završetka Velike
revolucije, koja je potresla stari svet, i otkrivajući novu eru
u istoriji čovečanstva, eru uništenja ugnjetavanja i
eksploatacije, Lenjin je nastavio borbu za izgradnju prve
socijalističke drţave. Zajedno sa Lenjinom, borio se i
radio, njegov verni saradnik, Josif Visarionovič Staljin.
Jasno je zašto protiv ideja Marksa, Engelsa i Lenjina,
protiv njihovih pravednih, odlučnih i nepokolebljivih
delovanja, koje su bile u interesu radničke klase i naroda,
nije mogla a da ne istupi burţoazija, koja je na njih slala
različite vrste oruţja.
10 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
Nasuprot toj velikoj i organizovanoj neprijateljskoj akciji
kapitalizma i meĎunarodne reakcionarne burţoazije, bila
je organizovana, neuništiva sila ruskog proletarijata,
ujedinjenog sa proleterima sveta. Ta konfrontacija je bila
izraz oštre klasne borbe u Rusiji, i van njenih granica, koja
se ispoljavala tokom celog tog vremena sukoba sa silama
intervencije, ostacima carizma i ruske reakcije. Sa tim
neprijateljima je bilo neophodno voditi bespoštednu
borbu.
U tom procesu klasne borbe bilo je neophodno čeličiti
Boljševičku partiju, bilo je neophodno izgraditi drţavu
diktature proletarijata, što je glavno pitanje revolucije, bilo
je potrebno uspostaviti osnove socijalističke ekonomije.
Logično, potrebno je bilo izvršiti kardinalne izmene u
svim oblastima ţivota, ali novim putem, u novom duhu, sa
novim ciljem; bilo je potrebno da stvaralački, u odnosu sa
konkretnim okolnostima carske Rusije, sprovesti teoriju
Marksa o filozofiji, političkoj ekonomiji i naučnom
socijaizmu. Svi ti ciljevi su mogli da se ostvare pod
rukovodstvom proletarijata, kao najnaprednije i
najrevolucionarnije klase u savezu sa siromašnim i srednje
imućnim seljaštvom. Nakon uspostavljanja nove vlasti,
bilo je neophodno voditi upornu, herojsku borbu za
poboljšanje ekonomskog i kulturnog ţivota naroda,
osloboĎenog od jarma carizma, i inostranog, evropskog
kapitala. U toj titanskoj borbi, Staljin je čvrsto stajao na
strani Lenjina, bio je borac u prvim redovima.
Kako u političkoj konsolidaciji nove, sovjetske vlasti,
razvitka svih delova industrije, tako i u razvitku kolhozne
seljačke privrede, razvitka nove, socijalističke kulture u
11 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
Sovjetskom Savezu, zaoštravao se otpor spoljnih
neprijatelja i unutrašnje reakcije.
Neprijatelji su pojačali svoju borbu, naročito nakon smrti
Vladimira Iljiča Lenjina. Staljin se pred Lenjinovim telom
zakleo, da će verno provoditi njegovo učenje, pretvarati u
ţivot njegove reči o čuvanju čistote visokog zvanja
komuniste, čuvati i razvijati jedinstvo Boljševičke partije,
čuvati i i neprestano jačati diktaturu proletarijata,
neprestano jačati savez radničke klase sa seljaštvom, biti
veran do kraja principima proleterskog internacionalizma,
braniti prvu socijalističku drţavu, kako od intriga
unutrašnjih neprijatelja- burţoazije i veleposednika, tako i
od spoljnih neprijatelja – imperijalista koji streme njenom
uništenju, dovesti do kraja delo izgradnje socijalizma na
jednoj šestini sveta.
Josif Staljin je odrţao reč. Rukovodeći Boljševičkom
partijom, uspeo je da rukovodi delom izgradnje
socijalizma u Sovjetskom Savezu, pretvotivši veliku
domovinu ruskog proletarijata i svih naroda Sovjetskog
Saveza u kolosalnu silu svetske revolucije. Pokazao se
dostojnim nastavljačem dela Marksa, Engelsa i Lenjina i
sjajno dokazao da je bio veliki, mudri i čvrsti marksista-
lenjinista.
Unutrašnji neprijatelji Sovjetskog Saveza – trockisti,
buharinovci, zinovjevci i ostali, bili su tesno povezani sa
kapitalistima u inostranstvu, bili su njihove sluge. Neki od
njih su kao članovi Boljševičke partije, imali nameru da
zauzmu tvrĎavu iznutra,
12 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
deformišu pravilnu marksističko-lenjinističku liniju
partije, na čelu sa Staljinom. Drugi su, bivajući u vrhu
nepartijskih drţavnih organa, kovali zavere, ispod ţita i
otvoreno, remetili delo socijalističke izgradnje. U tim
uslovima je Staljin, uporno provodeći jednu od glavnih
poruka Lenjina, o odlučnoj čistki partije od oportunističkih
elemenata od svih onih koji kapituliraju pod pritiskom
burţoazije i imperijalizma, pred bilo kakvim stavovima
stranih marksizmu-lenjinizmu. Borba koju je Staljin vodio,
rukovodeći Boljševičkom partijom, protiv trockista i
buharinovaca, je direktan produţetak Lenjinove borbe,
duboko principijelna borba za spas, bez koje ne bi bilo ni
socijalističke izgradnje, ni mogućnosti odbrane
socijalizma.
Josif Staljin je shvatio da je pobedu moguće odrţati i
odbraniti naporima i odricanjima, a zatim i borbom. On
nikada nije iskazivao optimizam bez osnova pri dostizanju
pobeda, i nikada pesimizam pred licem teškoća koje su se
javljale. Naprotiv, Staljin se pokazao isključivo zrelim,
umerenim u svojim mislima, odlukama, delovanju. Kao
veliki čovek, uspeo je da zavlada srcem partije i naroda,
mobilišući njihovu energiju, čeličieći borce u borbama i
bitkama, podiţući ih politički i ideološki, i
osposobljavajući ih da prave velika, neviĎena dela.
Staljinske petoljetke razvitka narodne privrede i kulture,
pretvorili su prvu zemlju socijalizma u moćnu socijalitičku
drţavu. Rukovodeći se lenjinskom postavkom o
preteţnom razvitku teške industrije pri socijalističkoj
industrijalizaciji, Boljševička partija , na čelu sa Staljinom,
dala je zemlji veoma moćnu industriju za proizvodnju
13 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
sredstava za proizvodnju, gigantsku industriju mašina,
sposobnu da obezbedi brzi razvitak čitave narodne
privrede, kao i sve neophodno za organizovanje neuništive
odbrane. Teška socijalistička industrija je bila stvorena,
kako je govorio Staljin ''sopstvenim silama bez
nepovoljnih kredita i zajmova izvana''. Staljin je svima
razjasnio, da je pri stvaranju teške industrije sovjetska
drţava nije mogla ići putem kojim idu kapitalističke
zemlje – dobijati zajmove od drugih, ili pljačkom drugih
zemalja. Nakon kolektivizacije seoske privrede, u
Sovjetskom Savezu je stvorena moćna seoska
socijalistička privreda, zasnovana na moćnoj mehanici -
proizvodima socijalističke teške industrije. Time je bio
rešen problem proizvodnje zrna, i drugih poljoprivrednih i
stočarskih proizvoda. Staljin je dalje razvijao lenjinski
plan kooperacije, rukovodio ostvarenjem tog plana u
ţestokoj borbi sa neprijateljima socijalizma – kulaštvom,
buharinovskim izdajnicima, bezbrojnim teškoćama i
preprekama koji su se javljali, ne samo kao rezultat
neprijateljske delatnosti, već i nedostatkom iskustva,
privatnosobstveničkoj psihologiji, koja je imala duboke
korene u biću seljaka.
Jačanje privrede i podizanje kulturnog nivoa, doprineli su i
učvršćivanju diktature proletarijata u Sovjetskom Savezu.
Nalazeći se na čelu Boljševičke partije, Staljin je uspeo da
majstorski organizuje Sovjetsku drţavu, rukovodi njome,
dalje usavršavajući sav taj posao, i uvek, marksističko-
lenjinskim metodama, razvijati osnovu i nadgradnju
društva u kontekstu političkih okolnosti i unutarpolitičke
situacije, ne ispuštajući iz vida spoljnopoljitičke okolnosti,
tj. osvajačke planove i intrige, koje su preduzimali
14 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
burţoasko kapitalističke drţave, s ciljem da stave klipove
u točkove delu stvaranja nove proleterske drţave.
MeĎunarodni kapitalizam je u Sovjetskom Savezu video
svog opasnog neprijatelja, zato je pokušavao da ga izoluje
na meĎunarodnoj areni, istovremeno, iznutra
organizujućći zavere renegata, špijuna, izdajnika i
pristalica desnih skretanja. Diktatura proletarijata je
bespoštedno tukla neprijatelje. Svim izdajnicima je suĎeno
javno. Njihova krivica je tada bila potvrĎena neospornim
dokazima, na najubedljiviji način. Povodom organizovanja
sudshih procesa, u skladu sa revolucionarnim zakonima u
SSSR, u slučaju trockista, buharinovaca, radekovaca,
zinovjevaca, kamenjevaca, pjatakovaca i tuhačevskih,
veliku galamu je podigla burţoaska propaganda, još više
jačajući svoju klevetničku i destruktivnu propagandu
protiv pravedne borbe Sovjetske vlasti, Boljševićke partije
i Staljina, koji su branili ţivote svojih naroda, štiteći novi,
socijalistički sistem, ustanovljen krvlju radnika i seljaka,
braneći Veliku Oktobarsku socijalističku revoluciju, i
čistoću marksizma-lenjinizma.
Šta sve nisu izmišljali neprijatelji, naročito protiv samog
Staljina, nastavljača dela Marksa i Lenjina, talentovanog
voĎe Sovjetskog Saveza, koga su nazivali ''tiraninom'',
''ubicom'', ''krvopijom''. Sve te klevete i izmišljanja
karakterisala su se cinizmom. Ne, Staljin nije bio tiranin,
nije bio despot. On je bio principijelan, pravedan,
skroman, osetljiv i paţljiv prema ljudima, kadrovima,
svojim saradnicima. Upravo zato su ga tako voleli partija,
narodi Sovjetskog Saveza, svi proleteri sveta. Po tome je
bio poznat milionima komunista i svim značajnim
15 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
revolucionarima i progresivnim ljudima. Opisujući
Staljinov lik, Anri Barbi u svojoj knjizi ‘’Staljin'', izmeĎu
ostalog primećuje: ''On je ustanovio i podrţava susrete sa
radnicima, seljacima i intelektualcima u SSSR, i
revolucionarima sveta, u čijem je srcu njihova domovina –
to je više od 200 miliona ljudi''. I dodaje : ''Taj bistri i
oštroumni čovek, skroman... On ima dečji osmeh.. U
mnogim osobinama Staljin neobično liči na Iljiča - takvo
vladanje teorijom, obuzetost, ista odlučnost.. Kod Staljina,
više nego kod drugih, će se naći misao i reč Lenjina. On je
Lenjin današnjice''.
Sve misli i dela Staljina, napisane i pretvorene u realnost,
crvenom niti su protkane revolucionarnim, marksističko-
lenjinističkim idejama. Ne moţe se naći niti jedna
principijelna greška u delima tog marksiste-lenjiniste.
Njegovo delo je bilo u saglasju sa interesima proletarijata,
trudbenika, interesima revolucije, socijalizma i
komunizma, interesima nacionalno-oslobodilačke i
antiimperijalističke borbe. On nije bio eklektik u svojim
teoretskim mislima, nije dopuštao kolebanja u praksi.
Onaj, ko bi se oslonio na iskreno prijateljstvo Staljina, bio
je uveren da će ići napred , ka srećnijoj budućnosti svog
naroda. Dvolični ljudi nisu mogli pobeći od njegove
obazrivosti i oštre osude. Te osude su imale u sebi, kao
izvor, velike ideje marksističko-lenjinističke teorije, koja
je kristalizovana u njegovom oštrom umu i čistoj duši.
Čitavog ţivota je uspevao da čvrsto u svojim rukama drţi
kormilo socijalizma, čak i tokom bura i uragana.
Staljin je znao kada i do koje mere treba ići na
kompromise, ali da ne bi štetili marksističko-lenjinističkoj
16 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
ideologiji, već naprotiv, da bi koristili revoluciji,
socijalizmu, Sovjetskom Savezu, i prijateljima SSSR.
Proletarijat, marksističko-lenjinističke partije, istinski
komunisti, i svi progresivni ljudi u svetu, nalazili su
pravilnost razum i nuţnost u spasilačkim delima
Boljševičke partije i Staljina, za odbranu novog,
socijalističkog društveno-ekonomskog ureĎenja i drţave.
Dela Staljina su odobravali proletarijat i narodi sveta, zato
što su znali da se bori protiv ugnjetavanja i eksploatacije,
koje su iskusili na sebi. Narodi su slušali klevete i
izmišljotine na Staljina iz usta tih istih, koji su
organizovali mučenja i masovna istrebljenja u
kapitalističkom društvu, iz usta onih, koji su bili vinovnici
gladi siromaštva, nezaposlenosti i bezbrojnih odricanja, i
upravo zato, nisu poverovali u laţi. Protiv tih neprijatelja,
milioni proletera su istupali snaţnim barikadama i
demonstracijama, na ulicama gradova, gde su napadali
fabrike i preduzeća kapitalista. Narodi su se digli na borbu
protiv kolonizatora, traţili su svoja prava i slobode. U to
vreme je rasla internacionalna podrška Sovjetskom Savezu
i Staljinu, ona je ojačala poloţaj nove drţave Sovjeta,
rastu autoriteta SSSR.
Svi komunisti, boreći se protiv svetskog kapitalizma , bilo
gde da su, prozvani su od strane burţoazije ''agentima''
Sovjetskog Saveza i Staljina. MeĎutim, komunisti su bili
časni ljudi, nisu bili bilo čiji agenti, već samo verni
poštovaoci učenja Marksa, Engelsa, Lenjina i Staljina. Oni
su podrţavali Sovjetski Savez zato, jer su u tome videli
moćan oslonac u borbi za pobedu komunističkih ideja,
videli su svetao primer kako treba voditi borbu da bi se
17 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
dobijale pobede, jednu za drugom, da bi uništili
neprijatelje, da bi se izbavili od vlasti kapitala, i ustanovili
novo, socijalističko društveno ureĎenje. U to vreme, kako
je kapitalizam, kao zastareli, truli sistem, slabio, tako je u
Sovjetskom Savezu novo ureĎenje budućnosti pobeĎivalo
i sve više i više postajao nada i oslonac svetske revolucije.
U tim okolnostima, kapitalizam je počeo da koristi sva
raspoloţiva sredstva da bi naneo smrtonosni udar prvoj
socijalističkoj drţavi proletera, koja je svetu ukazivala put
izbavljanja od eksploatacije. Zato su kapitalisti otpočeli
Drugi svetski rat. Oni su podigli, podrţali, naoruţali
hitlerovce i nahuškali ih na ''boljševizam'', na Sovjetski
Savez, na rat za ostvarenje ''ţivotnog prostora'' na Istoku.
Sovjetski Savez je shvatio preteću opasnost. Staljin je bio
oprezan, savršeno dobro znajući, da kleveta koju su
izmislili protiv njega meĎunarodna kapitalistička
burţoazija, tvrdeći da se on ne bori protiv rastućeg fašizma
i nacizma, pričajući različite izmišljotine, računajući da će
obmanuti svetsku javnost i ostvariti svoju zamisao – napad
na Sovjetski Savez.
Sedmi Kongres Kominterne je pravilno nazvao fašizam
1935. godine najvećim zlom naroda u konkretim uslovima
tog vremena. Taj kongres, po ličnoj inicijativi Staljina,
lansirao je parolu o opštem antifašističkom narodnom
frontu, koji je trebao da se stvori u svakoj zemlji sa ciljem
razobličavnja agresivnih osvajačkih planova i delatnost
fašističkih drţava, poziv narodima da ustanu na noge
protiv tih planova i protiv tih pojava, da bi predupredili
pretnju novog imperijalističkog rata.
18 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
Nikada, ni u jednom momentu, Staljin nije zaboravio na tu
opasnost koja je pretila Sovjetskom Savezu. On je uvek
vodio odlučnu borbu, i jasno je ukazivao da treba jačati
partiju za buduće velike bitke, jačati narode Sovjetskog
Saveza marksističko-lenjinističkim čeličnim jedinstvom,
krepiti sovjetsku ekonomuiju socijalističkim putem
razvitka, jačati odbranu Sovjetskog Saveza materijalnim
sredstvima i kadrovima, naoruţati ih revolucionarnom
strategijom i taktikom. Činjenice dokazuju da je Staljin na
to ukazivao, i dokazivao da su imperijalisti huškači na rat,
da je imperijalizam nosilac ideje osvajačkog rata,te u vezi
s tim, je i savetovao ljudima, da budu spremni da odbiju
bilo kakav napad hitlerovih nacista, italijanskih fašista, ili
japanskih militarista, koji bi preduzeli napad, zajedno sa
ostalim kapitalističkim drţavama sveta.
Staljinove reči, dragocene poput zlata, postale su zvezda
vodilja proleterima i narodima sveta.
Staljin je predloţio vladama kapitalističkih drţava Zapada
stvaranje saveza protiv hitlerovske kuge, meĎutim, te
vlade su to odbile, štaviše, one su narušile čak i ranije
sporazume zaključene sa Sovjetskim Savezom, nadajući se
da će hitlerovci uništiti ''seme boljševizma'', da će
hitlerovci umesto njih vaditi kestenje iz vatre.
U tako ozbiljnoj situaciji, proţetoj raznim opasnostima, ne
uspevajući da vlade tzv. zapadnih demokratija ubedi o
neophodnosti stvaranja zajedničkog antifašitičkog fronta,
Staljin je pokušavao da odgodi rat protiv Sovjetskog
Saveza, da bi dobio na vremenu za dalje učvršćivanje
odbrambene moći. S tim ciljem je potpisao pakt o
19 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
nenepadanju sa Nemačkom. Taj pakt je trebao da bude
modus vivendi za privremeno odlaganje opasnosti, mada
je Staljin bio svestan agresivnosti hitlerovaca, i bio je
spreman za njihovo odvraćanje.
Mnogi burţoaski i revizionistički političari tvrde i pišu, da
je hitlerovska agresija zatekla Sovjetski Savez
nespremnim i nepripremljenim, i da je za to kriv Staljin!
MeĎutim, činjenice obaraju takve tvrdnje. Poznato je, da
je hitlerovska Nemačka, kršeći pakt o nenapadanju, krajnje
verolomno i razbojnički koristila efekat strateškog
iznenaĎenja, i brojnom nadmoćnošću i ogromnom silom,
sa pribliţno 200 divizija, svojih i svojih saveznika, koje je
bacila u svoj ''munjeviti rat'', računajući, da će Sovjetski
Savez biti uništen i pobeĎen, za ne više od dva meseca!
Šta se dogodilo u realnosti - poznato je. ‘’Munjeviti rat'',
koji je imao uspeha u Zapadnoj Evropi, na Istoku je
propao. Crvena Armija je, imajući jaku pozadinu, imajući
podršku svih naroda Sovjetskog Saveza, za vreme
odstupanja, izmorila neprijatelja, zaustavila ga, i prešla u
kontranapad, nizom udara ga uništila, i prisilila na
bezuslovnu kapitulaciju. U istoriji je ostala zapisana
odlučujuća uloga Sovjetskog Saveza u delu uništenja
hitlerovske Nemačke, uništenja fašizma uopšte u Drugom
svetskom ratu.
Kako se moglo dogoditi da doĎe do propasti hitlerovskog
munjevitog rata protiv SSSR, i kako bi ta drţava odigrala
tako veliku ulogu u izbavljanju čovečanstva od fašističkog
ropstva bez pripreme, bez čelične volje i sposobnosti
socijalističkog sistema, izdrţavajući najveća iskušenja u
20 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
ratu? Kako je moguće odvojiti pobedu, i ulogu Staljina, u
pripremi zemlje za odvraćanje imperijalističke agresije,
uništenju hitlerovske Nemačke i istorijskoj pobedi nad
fašizmom? Svaki maliciozni pokušaj odvajanja Staljina od
partije i naroda, i uopšte od Sovjetske drţave, razbija se u
prah i pepeo pred istorijskim činjenicama koje nikakava
sila ne moţe izbrisati, osporavati ili zatamniti.
Borba naroda Sovjetskog Saveza, na čelu sa Staljinom, je
doprinela osloboĎenju čitavog niza zemalja i naroda
nacističkog ropstva, omogućila uspostavljanje
narodnodemokratskog ureĎenja u mnogim drţavama
Istočne Evrope, probudila nacionalnooslobolilačku,
antiimperijalističku i antikolonijalnu borbu, koja je, samim
tim, doprinela raspadu i rušenju kolonijalnog sistema,
uspostavljanju novog odnosa sila u svetu, u korist
socijalizma i revolucije.
Hruščov je, bez trunke griţe savesti, nazvao Staljina
‘’introvertnim’’, koji, navodno, nije mogao da razume
stanje u Sovjetskom Savezu i svetu, kako nije znao gde su
bile dislocirane jedinice Crvene armije, navodno,
komandujući na školskom globusu!
Staljinove neosporne zasluge su morali priznati čak
kapitalistički lideri poput Čerčila, Ruzvelta, Trumana,
Idna, Montgomerija, Hopkinsa i drugih, istovremeno ne
skrivajući neprijateljstvo ka politici i ideologiji marksizma
– lenjinizma, i samom Staljinu. Čitao sam njihova sećanja
i video, da su se oni sa uvaţavanjem odnosili prema
Staljinu, kao drţavniku i vojskovoĎi, nazivajući ga
velikim čovekom ‘’nadarenim, izvanrednim strategom'',
21 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
''sa vanrednim umećem da brzo uvidi problem''. Čerčil je
govorio o Staljinu:’’…Uvaţavam tog velikog i sjajnog
čoveka... Vrlo malo ljudi su mogli imati takva shvatanja,
tako brza, ono što je sa drugima bilo potrebno mesecima,
sa njegovom sposobnošću shvatanja problema, bila je
potrebna sekunda.''
Hruščovci su pokušavali da stvore iluziju o tome da nije
Staljin, već da su oni, rukovodili Velikim otadţbinskim
ratom Sovjetskog Saveza protiv nacizma! MeĎutim, svima
je jasno, da su oni u to vreme bili samo u Staljinovoj senci,
kome su pevali licemerne ode govoreći : '' Za sve naše
pobede i uspehe, duţni smo drugu Staljinu’’ itd. I to u ono
vreme, kada su se spremali da podriju te pobede. Iskrene
himne, iz srca, pevali su sovjetski vojnici, koji su sa
njegovim imenom na usnama branili svoju domovinu u
istorijskim bitkama.
Albanski komunisti, albanski narod, su veoma snaţno i
neposredno (iako smo veoma udaljeni Sovjetskog Saveza),
osećali veliku ulogu Staljina, i to u najteţim trenucima
koje je preţivljavala naša zemlja tokom perioda italijanske
i nemačke okupacije, kada se rešavala sudbina naše zemlje
– kada je bilo pitanje ostaviti je u nevolji, ili je osloboditi i
izvesti na svetli put. U najteţim trenucima, Staljin je bio sa
nama. Jačao je naše nade, davao perspektivu, čeličio naša
srca i volju, povećavao našu veru u pobedu. Često su
poslednje reči albanskih komunista, patriota i partizana,
polaţući svoj ţivot na poljima bitaka, pred vešanjem,
neprijateljskim metkom, automatom, glasile:'' Ţivela
Komunistička partija!'', ''Ţiveo Staljin''. Bezbroj puta su
meci, probijajući srca sinova i ćerki našeg naroda,
22 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
probijali i dela Staljina, koje su oni drţali pod pazuhom,
kao svetinju.
Bez obzira na skrivene i otvorene pokušaje unutrašnjih i
spoljašnih neprijatelja Sovjetskog Saveza da podriju
socijalizam nakon rata, velikim meĎunarodnim
problemima davala je ton pravilna staljinska politika.
Zemlja Sovjeta, razrušena u ratu, koja je ostavila na
bojnim poljima 20. miliona ţrtava, bila je obnovljena
zapanjujućom brzinom. Taj ogromni rad bio je postignut
od strane sovjetskog naroda, sovjetskih radnika,
kolhoznika, pod rukovodstvom Boljševičke partije i
velikog Staljina.
U godinama rata, revizionisti u SAD, Brauder, bivši
generalni sekretar KP SAD, raspustio je partiju, i stao u
sluţbu američkog imperijalizma. On je istupao protiv
granice izmeĎu burţoazije i proletarijata, izmeĎu
kapitalizma i socijalizma, za njihovo stapanje, istupao
protiv revolucije i graĎanskog rata, za mirno postojanje
klasa u društvu. Mogu da kaţem, da je ta ‘’bela linija'' u
Brauderovoj politici bila preteča Tita, koji je u skladu sa
svojim antimarksističkim i antilenjinskim stavovima i
pozicijama, stupio u otvoren konflikt sa Sovjetskim
Savezom, još za vreme, a naročito posle rata. Posle
ogromnih nastojanja da vrati renegata Tita na pravi put,
Staljin, Partija boljševika, i sve istinski komunističke
partije sveta, ubedivši se da je bio na pogrešnom putu,
jednodušno su osudile Tita. Postalo je očito, da je Titova
delatnost išla na ruku svetskom imperijalizmu, zato su ga i
uzeli u zaštitu američki imperijalizam i druge
kapitalističke drţave.
23 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
Prisajedinivši se ekipi burţoaske propagande, da bi
zasluţio kredite, dobijene od imperijalista, Tito je, uprkos
svemu, izmislio da je Staljin navodno, planirao napad na
Jugoslaviju. Vreme je potvrdilo da je Tito lagao. U više
razgovora, koje sam imao sa Staljinom, koje smatram
velikom čašću, govorio mi je da nijednom nije pomislio na
mogućnost napada na Jugoslaviju. Mi komunisti, govorio
je, nikada nismo napadali tuĎe zemlje, samim tim ni
Jugoslaviju, ali ćemo Tita i titoiste raskrinkavati uvek, jer
je to naš marksistički dug. Bilo da Tito ostane na vlasti, ili
bude smenjen, to je unutrašnje pitanje koje treba da
rešavaju narodi Jugoslavije, i mi ne treba da se mešamo u
to, govorio je. Bandu Nikite Hruščova, njene klevete na
Staljina, podrţava renegat Josip Broz Tito, ranije otvoreno
istupajući, a zatim i Mao Cedung sa kompanijom, i drugi
revizionisti svih boja. Faktički su, svi oni bili sluge
kapitalizma, prihvatajući na sebe zadatak da unište
socijalizam u Sovjetskom Savezu, spreče izgradnju
socijalizma u Jugosaviji, i da ometaju socijalističku
izgradnju u Kini i celom svetu. Zato su se i suprotstavljali
Staljinu, u kome su videli snaţnog čoveka, kome za ţivota
nisu uspeli da naude. Ti izdajnici su bili sledbenici
socijaldemokratskih, revizionističkih i oportunističkih
renegata Druge Internacionale, nastavljači njihivog
neslavng dela, radeći u novim uslovima i okolnostima.
Tvrdili su, da su preduzimali sve neophodno, da bi
navodno svoje ideje ‘’ispravili'' i ''dopunili'' u ''skladu sa
duhom vremena'', itd. Sav taj talog, bez obzira na svoje
formalne razlike, koje su izraţavali u svojim mislima i
stavovima, stremeo je ka jednom cilju- da se bori protiv
marksizma-lenjinizma, poricanju neophodnsti proleterske
revolucije, uništenju socijalizma, gušenja klasne borbe, i
24 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
sprečavanja rušenja do temelja starog, kapitalističkig
društva.
Staljin je bio istinski internacionalista. Duboko i paţljivo
je shavatao osobenost Sovjetske drţave, da se ta zemlja
zasniva na rezultatima jedinstva mnogih republika, koje su
se sastojale od mnogih narodnosti, nacionalnosti. Upravo
zato je drţavni poredak u tim republikama usavršavao,
vodeći računa o njihovoj ravnopravnosti. Svojom
pravilnom, marksističko-lenjinističkom politikom u
nacionalnom pitanju, Staljin je uspeo da uspostavi i učvrsti
veliko jedinstvo različitih naroda Saveza Sovjetskih
Socijalističkih Republika. Kao lider partije i Sovjetske
drţave, učestvovao je u preobraćanju ''tamnice naroda'',
kakva je bila stara carska Rusija, u slobodnu, nezavisnu, i
suverenu zemlju, gde su narodi i republike ţiveli u
saglasju, prijateljstvu, jedinstvu, u uslovima
ravnopravnosti. Staljin je poznavao nacije, njihovo
istorijsko formiranje, poznavao je njihove različite
osobenosti i kulturu, psihologiju svakog naroda, i prilazio
je tome kroz marksističko-lenjinističku prizmu.
Internacionalizam Josifa Staljina se iskazivao i u
odnosima sa zemljama narodne demokratije, koje je
smatrao slobodnim zemljama, nezavisnim, suverenim
drţavama, bliskim saveznicima Sovjetskog Saveza.
Nikada nije imao predstavu da su to potčinjene zemlje
Sovjetskom Savezu, politički ili ekonomski. To je bila
pravilna, marksističko-lenjinistička politika, koju je Staljin
provodio.
25 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
U svojim sećanjima sam pisao o tome, da sam se 1947.
obratio Staljinu, sa molbom o osnivanju niza albansko-
sovjetskih društava, koje bi eksploatisale naša podzemna
bogatstva. On je odgovorio da ne treba stvarati zajednička
društva sa bratskim zemljama. Obasnio mi je da su
odustali od takvih koraka, da je to pogrešno, da bi tako
nešto u odnosima sa zemaljama narodne demokratije, bilo
pogrešno. Mi smo, rekao je, obavezni da pruţimo
tehnologiju kojom mi sami raspolaţemo, koju moţemo
dati, i uvek smo spremni da i dalje pruţamo pomoć. Tako
je mislio i radio Staljin.
Hruščovci su, naprotiv, ne pridrţavajući se toga, pošli
putem najpokvarenijih kapitalističkih društava, stvarajući
sa zemljama bivših narodnih demokratija vojno, političko i
ekonomsko jedinstvo, za svoj interes na tuĎ račun.
Oni su i Varšavski ugovor pretvorili u oruĎe, koje im
pomaţe da pod jarmom drţe svoje nove kolonije pod,
navodno, načinom i formom socijalizma. SEV su iz
organizacije uzajamne ekonomske pomoći, što je i bio u
Staljinovo vreme, pretvorili u oruĎe kontrole i
eksploatacije drţava-članica. Tako da je politika Josifa
Staljina u odnosu na velike ekonomske, političke
ideološke probleme, krajnje protivna hruščovskoj politici,
i politici drugih savremenih revizionista. Staljinova
politika je bila principijelna i internacionalistička, dok je
politika sovjetskih revizionista usmerena na porobljavanje
drugih naroda, koji su upali u njihovu zamku.
Imperijalisti, Tito, hruščovci, i svi drugi neprijatelji su
optuţivali Staljina da je on, navodno, podelio zone uticaja,
26 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
sporazumevajući se sa bivšim antifašističkim saveznicima
– SAD i Velikom Britanijom. Ta optuţba, kao i ostale,
vreme je bacilo na smeće istorije. Nakon Drugog svetskog
rata, Staljin je, rukovodeći se obrascem pravednosti,
odbranio narode i njihovu nacionalnu borbu, njihova
nacionalna i socijalna prava od nečasnih namera bivših
saveznika u antifašističkom ratu. Neprijatelji komunizma,
počev od svetske burţoazije do hruščovaca, i svih drugih
revizionista, svim silama su se upinjali da zatamne i
iskrive sve visoke kvalitete tog vrsnog marksiste-
lenjiniste, sve njegove jasne misli i pravilna dela, ocrniti
prvu socijalističku drţavu Lenjina i Staljina.
Hruščovci, ti novi trockisti, buharinovci, zinovjevci, i
tuhačevci, podlo su hvalili osećaj oholosti i nadmoćnosti
ljudi, učesnika rata. Oni su povećavali privilegije eliti,
otvarajući put birokratizmu i liberalizmu u partiji i
drţavnim organima, prepravljali vaţeće revolucionarne
norme, postepeno usaĎujući ljudima osećaj defetizma. Sva
svoja zlodela pravdali su posledicom ‘’surovog sektašenja
metoda stila rada’’ Staljina. To su podmukla dela onih,
koji su radili ispod ţita, što je sluţilo kao manipulacija za
radničku klasu, kolhoznike i inteligenciju, za oţivljavanje
svih, do tada pritajenih, disidenata i njihovih pokreta.
Disidentima, karijeristima i drugim ništavnim elementima
su govorili da je sada ‘’prava sloboda’’, da su im tu
‘’slobodu’’ doneli Nikita Hruščov i njegova grupa. To je
bila priprema za uništenje socijalizma u SSSR, za obaranje
diktature proletarijata, i uspostave ‘’opštenarodne'' drţave,
koja, faktički, nije bila ništa drugo do diktatorska drţava
fašističkog tipa, kakva je i danas.
27 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
Te podlosti su isplivale na površinu ubrzo nakon
Staljinove smrti. Mogu da kaţem, verovatnije , ''posle
ubistva Staljina'', zato, jer nam je Mikojan rekao, da su
oni, Hruščov i kompanija, bili rešili da izvrše ''atentat'',
ubiti Staljina, ali su kasnije, kako Mikojan kaţe, odustali.
Poznata je činjenica, da su hruščovci sa nestrpljenjem
čekali Staljinovu smrt. Okolnosti njegove smrti ostale su
nejasne.
S tim u vezi, ostalo ne bez odgovora slučaj ‘’belih mantila
'', proces lekarima Kremlja, koji su, dok je Staljin još bio
ţiv, bili optuţeni za pokušaj ubistva mnogih rukovodilaca
Sovjetskog Saveza. Posle Staljinove smrti, svi su
rehabilitovani, i time je ta afera završena. Zašto je taj
slučaj zataškan?! Da li je bila dokazana zločinačka
delatnost lekara, kada su im sudili, ili ne? Pitanje doktora
je zataškano zato , jer da je istraga voĎena dalje, ako bi se
dublje počelo istraţivati, isteralo bi se na čistac mnogo
toga, otkrili bi se mnogi zločini i zavere maskiranih
revizionista, sa Hruščovom i Mikojanom na čelu. Time bi
se mogla objasniti činjenica smrti od izlečivih bolesti, za
veoma kratko vreme Gotvalda, Bjeruta, Fostera,
Dimitrova, i drugih, o kojima sam pisao u svojim
sećanjima ‘’Hruščovci i mi''. Na taj način bi se mogao
dokazati razlog neočekivane smrti Staljina.
Hruščov i njegova grupa u nameri postizanja svojih
nečasnih ciljeva, i ostvarenja planova borbe protiv
marksizma-lenjinizma i socijalizma, likvidirao je, bez
velike buke i tajno, jednog za drugim glavne rukovodioce
Kominterne. Tako je, izmeĎu ostalog, napadan i
28 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
diskreditovan Rakoši, koga su smenili, i poslali u daleke
stepe Rusije.
Nikita Hruščov i njegovi jednomišljenici su u ''tajnom''
referatu , sa kojim su istupili na 20. kongresu, Josifa
Visarionoviča Staljina namazali blatom, i pokušali su da
ga nipodaštavaju na najodvratniji način, najciničnijim
trockističkim metodama. Kompromitacijom dela kadrova
u rukovodstvu KPSS, najpre su ih iskoristili, a zatim
odbacili, likvidirali ih kao antipartijske elemente.
Hruščovci, na čelu sa Hruščovom su, osudivši kult
Staljina, u nameri sakrivanja svojih zločinačkih dela protiv
SSSR i socijalizma, uzdigli do neba kult samog Hruščova.
Ţestina, pokvarenost, verolomstvo, podlost karaktera,
hapšenja i ubistva, koji su ušli u krv tih istih rukovodilaca
partije i Sovjetske drţave, koji su postali praksa, oni su
pripisali Staljinu. Za Staljinovog ţivota, isti ti ljudi, pevali
su mu pohvalne ode, s ciljem da sakriju svoj karijerizam,
svoje ruţne namere i dela. Godine 1949, Hruščov je
Staljina nazivao ‘’genijalnim voĎom i učiteljem'', govorio
je da '' ime druga Staljina je zastava borbe trudbenika
celog sveta ''. Mikojan je davao ocenu Staljinovih radova
kao ‘’novi, viši stupanj lenjinizma''. Kosigin je govorio, da
''smo za sve pobede duţni drugu Staljinu'', itd. Nakon
Staljinove smrti su govorili drugačije. Upravo su
hruščovci ugušili glas partije, radničke klase, i napunili
koncentracione logore patriotama. Upravo su oni pustili iz
zatvora podle neprijatelje, trockiste i sve one koje su
vreme i činjenice označili kao protivnike socijalizma i
agenturu spoljnih neprijatelja-kapitalista, što su dokazivali
svojim delovanjem kao disidenti. Hruščovci su tajno
29 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
''sudili'' i osudili ne samo sovjetske revolucionare, već i
ljude iz drugih zemalja. U svojim zapisima sam napisao o
jednom susretu sa sovjetskim rukovodiocima, gde su
prisustvovali Hruščov, Mikojan, Molotov i drugi. Mikojan
se tada spremao da ide u Austriju, a Molotov je, kao u šali
rekao: ''Oprezno, nemoj da zakuvaš kašu kao u
MaĎarskoj''. Pitao sam Molotova: ‘’zašto je zakuvao
''kašu'' u MaĎarskoj?'' Odgovorio mi je: ''Da'', i rekao da
''ako Mikojan ponovo bude išao tamo, obesiće ga''.
Mikojan, taj skriveni antimarksistički kosmopolita, mu je
odgovorio: ’’Ako mene obese, obesiće i Kadara’’. Da su
ih čak obojicu obesili, intrige i podlosti ostaju amoralne
pojave.
Hruščov, Mikojan i Suslov su u početku uzeli pod zaštitu
Imre NaĎa, a zatim su mu sudili i kaznili ga negde u
Rumuniji! Po kom pravu su na taj način postupili sa
strancem?
Njemu je trebalo, iako je bio zaverenik, biti suĎeno u
njegovoj zemlji, za njega nisu bili nadleţni zakoni i sudovi
drugih zemalja. Staljin nikada nije dopuštao takve stvari.
Ne, Staljin nikada tako nije postupao. Izdajnicima partije i
drţave je suĎeno javno. Partiji i narodu su otvoreno bili
pokazani njihovi zločini. Nikada se kod Staljina nisu
mogle pronaći takve mafijaške metode, kakve su bile
prisutne kod sovjetskih revizionističkih lidera.
Takvim metodama su pribegavali i pribegavaju sovjetski
revizionisti i jedni protiv drugih, u borbi za vlast, kao što
rade i u drugim kapitalističkim drţavama. Pučem je vlast
30 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
preuzeo Hruščov, pučem ga je sa prestola skinuo
Breţnjev.
Breţnjev i njegovi istomišljenici su uklonili Hruščova, da
bi spasili revizionističku politiku i ideologiju diskreditacije
i raskrinkavanja, politiku, koja je postala impulsivna, i
krajnje stupidna. On nije poništio hruščovizam, referate i
odluke 20. i 22. kongresa, koji su oličenje hruščovizma.
Ali, Breţnjev se pokazao nezahvalnim prema Hruščovu,
kog je ranije dizao u nebesa, čak se nije mogla naći cigla u
zidinama Kremlja, gde je mogao da ga sahrani, kada je
umro! Naravno, domaća i svetska javnost nikada nisu
saznali pravi razlog smene Hruščova. I danas je u
zvaničnim dokumentima razlog ‘’starost, i pogoršanje
zdravlja''!
Staljin nije ni malo bio onakav kakvim ga nazivaju
neprijatelji komunizma. Naprotiv, bio je principijelan i
pravedan. On je, u skladu sa okolnostima, pomagao
ljudima i zabludi, u cilju da ih promeni, kritikovao, ili
pohvaljivao one koji su verno sluţili
marksizmulenjinizmu. Poznati su slučajevi sa Ţukova i
Rokosovskog. Kada su pogrešili, bili su kritikovani i
smenjeni. Ali, od njih se nije odustalo, pruţena im je
pomoć, da bi bili vraćeni na svoje poloţaje, dobijajući
zvanja maršala, a u vreme Otadţbinskog rata su dobili
izuzetno vaţne zadatke na glavnim frontovima. Tako je
mogao postupati jedino voĎa kome je bio jasan i koji je
pretvarao u ţivot princip marksističko-lenjinističke
pravednosti pri oceni rada ljudi, njihovim dobrim stranama
i pogreškama.
31 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
Nakon Staljinove smrti, Ţukov je postao oruĎe u rukama
Nikite Hruščova i njegove grupe. Podrţavao je izdajničku
ulogu Hruščova protiv Sovjetskog Saveza, Boljševičke
partije i Staljina. Na kraju je Nikita Hruščov odbacio
Ţukova kao isceĎen limun. To isto je uradio i sa
Rokosovskim, i drugim glavnim kadrovima.
Mnogi sovjetski komunisti su bili opčinjeni demagogijom
hruščovljeve revizionističke grupe, pomislili su da će
nakon Staljinove smrti Sovjetski Savez postati pravi raj,
kako su počeli da trube revizionistički izdajnici. Oni su
pompezno izjavljivali, da će 1980. godine u Sovjetskom
Savezu biti ustanovljen komunizam!! Ali šta se, zapravo,
desilo? Desilo se suprotno, jer drugačije nije ni moglo biti.
Revizionisti su uzeli vlast, ne zato da bi Sovjetski Savez
cvetao, već za njegov povratak unazad, da bi ga pretvorili,
što su i uspeli, u kapitalistčku drţavu, podčinjenu
ekonomski inostranom kapitalu, za zaključenje tajnih i
javnih sporazuma sa američkim imperijalizmom, za
podčinjavanje naroda i zemalja narodne demokratije pod
maskom vojnih i ekonomskih ugovora, da bi te zemlje bile
drţane pod jarmom, da bi bile stvorene zone uticaja i
trgovine u svetu.
Za to Hruščovljevci su koristili uspešnu izgradnju
socijalizma u Sovjetskom Savezu, a dostignute uspehe su
skrenuli na takav krajnje nepravilan put, da su stvorili
novu klasu socijalimperijalističke burţoazije, sa ciljem da
od SSSR naprave svetsku supersilu, da bi sa SAD
gospodarili svetom. Staljin je svojevremeno upozoravao
partiju o toj opasnosti.
32 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
Sam Hruščov nam je pričao da im je Staljin govorio, da
će posle njega oni prodati Sovjetski Savez imperijalizmu.
Faktički se to i dogodilo, to se i potvrdilo.
Narodi sveta, proletarijat, trezveni ljudi sa čistim srcem,
sami će suditi o pravilnosti Staljinove pozicije. Samo na
osnovu široke političke, ideološke i ekonomske platforme,
ljudi mogu suditi pravilnosti njegove marksističko-
lenjinističke linije.
Do juče su burţoazija i revizionisti, izvrćući istoriju,
dovodili ljude u zabludu u pogledu Staljinove delatnosti.
Sada, kada se jasno vidi, da takvi kao hruščovci, titoisti,
maoisti, ''evrokomunisti'', itd., i novi hitlerovci, američki
imperijalisti i svetski kapitalizam, počinju da shvataju ko
je bio Staljin, za šta su se borili boljševici, proleteri i
istinski marksisti-lenjinisti, a za šta se bore njihovi
neprijatelji, koji su u sluţbi kapitalizma, za šta se bore
revizionisti. Oni koji misle da je komunizam ‘’neuspešan'',
mogu da budu razočarani, i nesumnjivo, zauvek će i biti.
Vreme svakog dana dokazuje da naša nauka ţivi, da je
svemoguća.
Dajući ocenu dela Staljina u celini, svako moţe shvatiti
genijalnost, i komunistički duh tog velikog radnika,
ubediti se u to, da ljude poput njega, svet malo zna. Veliko
delo Marksa, Engelsa, Lenjina i Staljina, delo socijalizma i
komunizma, su budućnost sveta.
Mi, albanski komunisti, uspešno provodimo Staljinove
naznake, u prvom redu savete o tome, da treba imati jaku,
čeličnu partiju, uvek vernu marksizmu-lenjinizmu,
33 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
bespoštednu ka klasnim neprijateljima. Uvek smo davali
značaj delu zaštite jedinstva mišljenja i delovanja u partiji,
ukrepljenju jedinstva partije sa narodom. Poslušali smo
Staljinove savete o stvaranju socijalističke industrije,
kolektivizaciji sela, i postigli smo velike uspehe. Naša
partija i narod se bore za jačanje tesnog saveza radnika i
seljaka, pod rukovodstvom radničke klase. Mi nikada
nećemo podleći nagovaranju i prevrtljivosti neprijatelja,
bilo da su spoljašnji ili unutrašnji, nastavićemo dalje
klasnu borbu, kako u zemlji, tako i na meĎinarodnoj sceni,
i uvek biti budni u odnosu na njihova štetočinska
delovanja. Ako ne bismo tako postupali, ako ne bi smo bili
verni uputstvima Marksa, Engelsa, Lenjina i Staljina,
Albanija bi skliznula u blato savremenog revizionizma, ne
bi više bila nezavisna, socijalistička zemlja, u njoj ne bi
bilo diktature proletarijata, gospodarilo bi ugnjetavanje
imperijalističko-revizionističkih zemalja.
Naša partija i narod, biće nastavljači puta Karla Marksa,
Fridriha Engelsa, Vladimira Uljanova Lenjina i Josifa
Staljina. Budući naraštaji socijalističke Albanije će verno
slediti liniju svoje voljene partije.
Albanci, komunisti i nepartijci, sa dubokim poštovanjem
se klanjaju senima svog slavnog učitelja, Josifa
Visarionoviča Staljina. Povodom 100. godina njegovog
roĎenja, mi se sa uvaţavanjem sećamo ko nam je
pomogao, ko nam je omogućio da uvećamo snagu našeg
naroda, i kako je, zahvaljujući tome, partija postala
gospodar svoje sudbine.
34 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
OsloboĎenjem domovine, socijalističkom izgradnjom, mi,
u našoj zemlji smo obavezni prema internacionalnoj
podršci Staljina. Njegovo bogato, i vrlo dragoceno
iskustvo nam je posluţilo kao vodilja na našem putu i
radu.
Naša partija će u ovoj jubilarnoj godini provesti širok i
stalan rad, da bi još više postao poznat ţivot i slavno delo
velikog marksiste-lenjiniste, Josifa Staljina. Sva delatnost
naše partije, od njenog osnivanja do danas, potvrda je
visokog uvaţavanja i vernosti besmrtnom učenju naših
velikih klasika, samim tim i idejama Josifa Staljina. Tako
će biti kod nas, od pokoljenja ka pokoljenju.
Kao partijski radnik, kao jedan od njenih rukovodilaca,
kom je partija nekoliko puta ukazivala čast, šaljući me da
se sretnem sa drugom Staljinom, da razgovaram sa njim o
brigama, o našem poloţaju i našim uslovima, i zamoliti ga
za savet i pomoć, trudio sam se da uvek zapišem sećanja
na te susrete, onako kako sam to doţiveo, da predstavim
Staljina takvim, kakvim sam ga video tokom obraćanja
predstavnicima tako male partije, malog naroda, kao što je
naš. Dajući u štampu ova skromna sećanja, bio sam
rukovoĎen ţeljom da pomognem komunistima,
trudbenicima i omladini naše zemlje, da se upoznaju sa
figurom tog velikog i besmrtnog čoveka.
Povodom ove slavne godišnjice, ja, sa izrazima poštovanja
i predanosti, saginjem glavu pred partijom i narodom, koji
su me rodili, vaspitali i prekalili, i pred Josifom Staljinom,
koji mi je dao tako dragocene, za sreću mog naroda savete,
koji je ostavio u mom srcu i umu neizbrisiva sećanja.
35 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
Ova stogodišnjica za nas, marksiste- lenjiniste i kao i za
bezbrojne pristalice velikih ideala radničke klase u svetu,
treba da sluţi jačanju jedinstva u našim redovima.
Sada, povodom ovog velikog jubileja Staljina, za časne
ljude svuda u svetu nastalo je vreme dubokih razmišljanja,
za pronalaţenje pravilnog puta, uklanjanja magle iz
umova, koju je stvorila kapitalistička i revizionistička
burţoazija, sa ciljem da zaustave revolucionarni nalet,
revolucionarne misli masa. Revolucionarna misao i
revolucionarno delovanje će ljude dobre volje, ljude iz
naroda, izvesti na put izbavljenja naroda od jarma kapitala.
Sećajući se Staljina i njegovog dela, povodom
stogodišnjice njegovog roĎenja, mi marksisti-lenjinisti ne
moţemo, a da se ne obratimo narodu Sovjetskog Saveza, i
najotvorenije im reći:
Vi, koji ste sa Staljinovim imenom na usnama napadali na
najopasnije neprijatelje čovečanstva i pobedili ih, da li
ćete ćutati povodom ovog slavnog jubileja?
Hruščovski revizionisti, koji nema šta nisu govorili o
Staljinu, jer im je bilo nemoguće da sakriju njegovo ime i
delo, mogu da pišu nekakve blede reči o njemu. Ali vi ste
obavezni , vi, koji ste izveli Veliku Oktobarsku revoluciju,
da se sa uvaţavanjem setite svog velikog voĎe. Vi ste
duţni da uništite fašistički diktatorski reţim, koji se skriva
iza prevarantskih reči. Vi treba da znate, da su oni, koji
vama upravljaju, fašisti, šovinisti i imperijalisti. Oni od
vas prave topovsko meso za surovi imperijalistički rat, za
36 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
istrebljenje naroda i uništenje zemalja koji su mnogo nada
polagali u zemlju Lenjina i Staljina. Narodi sveta neće da
vi budete takvi. Ako budete i dalje takvi, oni vas neće
uvaţavati, oni će vas omrznuti.
Narodi sveta mrze vaše kontrarevolucionarne vlasteline,
koji prave atomsko oruţje, pokazujući ih na paradama na
Crvenom trgu, provodeći vojne manevre, predstavljajući
ih kao odbranu naroda od opasnosti, i radi njihovog
osloboĎenja, kao što se tvrdi i u slučaju atomskog oruţja,
parada i manevara američkog imperijalizma i svetskog
kapitalizma.
Naoruţanje i armija u Sovjetskom Savezu se više ne nalazi
u rukama naroda, i ne sluţi delu osloboĎenja svetskog
proletarijata, naprotiv, ona sluţe protiv sovjetskog i drugih
naroda.
Obavezni ste da shvatite i da budete svesni, da su vas
neprijatelji odavno skrenuli sa puta revolucije. Hruščovski
revizionisti se bore da kod vas probude osećaj upravljanja
i gospodstva nad drugima. Oni tvrde, da vašu veliku silu
upotrebljavaju za borbu rotiv američkog imperijalizma i
svetskog kapitalizma, ali, ta tvrdnja je laţna. Vaši
vlastelini se nalaze u protivrečnosti, i savezu sa američkim
imperijalizmom i svetskim kapitalizmom, ne u interesu
revolucije, već u korist imperijalističkih ambicija, i
stremljenju ka podeli sfera uticaja, i gospodstvu nad
narodima.
Narodi sveta su zabrinuti činjenicom da li ćete vi, sinovi,
unuci i praunuci tih slavnih vojnika, koji su izveli Veliku
37 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
oktobarsku socijalističku revoluciju, vi sovjetski proleteri i
kolhoznici, vojnici i inteligencija, ići i dalje
neprijateljskim putem, na koji su vas izveli oni koji vas
ugnjetavaju, ili ćete poći putem revolucije, sa imenom
Lenjina i Staljina na usnama? Svet hoće i ţeli da poĎete
putem revolucije, i da se pokrenete napred, voĎeni
parolama, kao što su vodili i vaše pretke: ''Za Lenjina!''
''Za Staljina!'', za istinski socijalizam, protiv
imperijalizma, socijal-imperijalizma i revizionizma.
Izdajničko rukovodstvo vas nepravilno informiše o
stradanjima drugih naroda, koji ginu na ulicama tokom
demonstracija protiv imprijalista i kapitalista-krvopija.
Vama ne govore istinu, zašto je narod Irana vapeći za
slobodom, ustao na noge i oborio šahatiranina, saradnika
američkih imperijalista. Hruščovska revizionistička klika
vas drţi u zabludi o stradanju arapskih naroda, naroda
američkog kontinenta, i svih kontinenata Sveta, zato, jer
tim stradanjima doprinosi upravo imperijalizam i vaši
rukovodioci – izdajnici. Vama ne govore ništa o tome ,
kako vaši ljudi i njihovi vazali muče narode Afrike, vama
nisu poznate intrige, koje pletu u svetu novi kremaljski
carevi, ne govore vam, da su prijatelji hruščovaca,
istomišljenici vašeg rukovodstva, sa kojima je Nikita
Hruščov i njegovi naslednici sa Breţnjevim na čelu, izašli
na čist put izdaje, istupaju zajedno sa kapitalistima na štetu
radničke klase, i interesa svojih naroda. Vi ne znate puno o
stradanjima običnih ljudi u vašoj zemlji, od iţivljavanju
nad njima, jer o tome šačica ljudi koja vas ugnjetava ćuti.
Vi treba da znate, da su se narodi digli na revoluciju, da
vode herojsku borbu, istovremeno, vas, koji predstavljate
38 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
ogromnu silu ugnjetavaju, uljuljkavaju i uspavljuju. Šačica
vlastodrţaca je pretvorila vašu zemlju u
socijalimperijalističku drţavu. Put spasa je – put
revolucije, koju su nam ukazali Marks, Engels, Lenjin i
Staljin. Razni breţnjevi, kosigini, ustinovi i jakubovski,
kao i solţenjicini i saharovi, su ništa drugo do
kontrarevolucija, i kao takvi treba da budu oboreni i
likvidirani.
Vi ste impozantna sila, mada je potrebno ponovo osvojiti
poverenje proletera u svetu, poverenje naroda sveta, to
veliko poverenje, koje su radom i borbom stvorili Lenjin i
Staljin. Vi se duţni da neodloţno razmislite o vašoj
budućnosti, i budućnosti čovečanstva. Vi treba da budete
onakvi kakvi ste bili za vreme Lenjina i Staljina - slavni
učesnici proeterske revolucije, - zato ne treba da sedite
pod jarmom neprijatelja revolucije i naroda, neprijatelja
slobode i nezavisnosti drţava. Vi nikada ne smete postati
oruţje imperijalizma, sa namerom da pokore narode,
koristeći lenjinizam kao masku. Ukoliko poĎete putem
revolucije i marksizma-lenjinizma, ako se tesno poveţete
sa proleterima sveta, tada će američki imperijalizam i truli
kapitaliizam uopšte, biti uništeni do temelja, svet će
izmeniti oblik, socijalizam će pobediti.
Na vama, Sovjetskom narodu, Sovjetskim radnicima i
vojnicima, leţi velika odgovosnost i velike obaveze pred
čovečanstvom. Te obaveze ćete biti duţni da ispunite sa
čašću, i samo u tom slučaju, ako ne budete čistili cipele
varvarskoj kliki, koja upravlja bivšom Boljševičkom
partijom i vama.
39 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
Vaša partija više nije marksističko-lenjinistička. Vi morate
u borbi stvoriti novu partiju lenjinsko-staljinskog tipa. Vi
ste duţni znati, da Sovjetski Savez više nije jedinstvo
slobodnih naroda, koje ţivi u punoj harmoniji.
Boljševizam je uspeo da stvori bratsko jedinstvo naroda
Sovjetskog Saveza. Revizionizam je uradio obrnuto,
napravio je raskol u vašoj zemlji, probudio šovinizam u
svakoj republici, posejao neprijateljstvo meĎu njima, ulio
drugim narodima mrţnju prema ruskom narodu, koji je bio
na čelu revolucije pod rukovodstvom Lenjina i Staljina.
Da li ćete dozvoliti da vas i dalje gaze? Da li ćete dopustiti
da se u vašoj zemlji nastavi proces poburţoazenja u svim
oblastima ţivota, kako to rade revizionisti? Da li ćete
primiti jaram novog kapitalizma, odevenog u laţni
socijalizam?
Mi, albanski komunisti i albanski narod, kao i svi
komunisti i slobodoljubivi narodi sveta, voleli smo pravi
Sovjetski Savez vremena Lenjina i Staljina. Mi odlučno
idemo putem Lenjina i Staljina, verujemo u veliku
revolucionarnu silu sovjetskog naroda, sovjetskog
proletarijata, zato smo ubeĎeni, da će ta sila postepeno
rasti, u borbi, odlučnosti, i da će biti na visini zadatka, i do
temelja uništiti sovjetski socijal-imperijalizam.
Revolucija i ţrtve koje ćete podneti, neće oslabiti vašu
zemlju, već će stvoriti istinski socijalistički Sovjetski
Savez. Oni će dovesti do smene socijal-imperijalističke
diktature, a Sovjetski Savez će izaći iz te revolucije jači,
kao nikada pre. U tom slavnom delu, vi ćete imati podršku
svih naroda sveta, podršku svetskog proletarijata. Upravo
40 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
u takvoj revoluciji, kroji se moć ideja socijalizma i
komunizma, a ne u praznim rečima i ruţnim delima klike,
koja gospodari vama. Samo na taj način, idući tim putem,
istinski komunisti, marksisti-lenjinisti, svuda u svetu, će
biti u stanju da nadvladaju imperijalizam i kapitalizam.
Oni će pomoći narodima sveta u osloboĎenju jednog za
drugim, pomoći će velikoj Kini da se vrati na pravi put
socijalizma, i neće postati supersila da bi gospodario
svetom, pretvorivši se u trećeg partnera u osvajačkim
ratovima, koje priprema američki imperijalizam, sovjetski
socijal-imperijalizam, i trenutno gospodsvujuća u Kini
klika Hua Guofenga i Deng Sjaopinga.
Mi, albanski komunisti, kao verni učenici Lenjina i
Staljina, i vojnici revolucije, povodom ovog slavnog
jubileja, vas pozivamo da se zamislite nad tim, kako za
vas, tako i za ceo svet po ţivot vaţnim problemima, jer mi
smo vaša braća, vaši drugovi po pitanju dela proleterske
revolucije i osloboĎenja naroda. Ukoliko stanete na put
osvajačkih, imperijalističkih ratova , kuda vas vode vaši
rukovodioci, mi ćemo, nesumnjivo, ostati neprijatelji
vašeg sistema, i vaših kontrarevolucionarnih dela. To je
jasno kao dan.
Drugačije ne moţe biti.
Mi, albanski komunisti, koje je nemoguće odvojiti od
naroda, smo ubeĎeni da postupamo pravilno, ne prezamo
ni od kakvih bura, ma koliko ona bila jaka. I ubeĎeni smo,
da ćemo izdrţati sve bure, kao što su ih nadvladali Partija
Boljševika i vlast Sovjeta, kao što su ih nadvladali velike
voĎe revolucije, Lenjin i Staljin.
41 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
Staljin, Enver, Molotov, moskovski stadion 1947.
42 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
PRVI SUSRET
14. jula 1947. godine sam doputovao u Moskvu. Bio sam
u prijateljskoj poseti Sovjetskom Savezu, na čelu prve
zvanične delegacije Vlade Narodne Republike Albanije i
KP Albanije. Moja radost, radost drugih drugova, koji su
poslati od strane CK da putuju u Moskvu i sretnu se sa
drugom Staljinom, bila je neopisiva. O susretu sa drugom
Staljinom smo oduvek maštali, danju i noću, još od
trenutka kada smo se upoznali sa teorijom marksizma-
lenjinizma. Ta ţelja je jačala još više tokom Antifašističke
narodnooslobodilačke borbe. Posle velikih figura Marksa,
Engelsa i Lenjina, drug Staljin nam je bio naročito drag i
poštovan, njegove reči su nas rukovodile tokom borbe za
osnivanje KP Albanije, kao partije lenjinskog tipa,
nadahnjivao nas u vreme NOB, i pomagao nam u izgradnji
socijalizma.
Razgovori sa Staljinom, i njegovi saveti, su trebali da nam
budu vodič u našem ogromnom i teškom radu u
učvršćivanju postignutih pobeda. Upravo zato je naša prva
poseta Sovjetskom Savezu bio neopisiva radost i
zadovoljstvo, ne samo za komuniste i nas, članove
delegacije, već i za ceo albanski narod, koji je sa
nestrpljenjem iščekivao tu posetu, koji je to primio sa
velikim entuzijazmom. Staljin i Sovjetska Vlada, kako
smo i videli svojim očima, i osetili svim srcem, su primili
našu delegaciju vrlo srdačno i toplo, sa iskrenom ljubavlju.
Za 12. dana našeg boravka u Moskvi smo se nekoliko puta
sreli sa drugom Staljinom, i ragovarajući sa njim, njegove
savete i uputstva čuvamo ceo ţivot, kao zenicu oka, kao
nešto drago. Nikada neću zaboraviti moj prvi susret sa J.
43 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
V. Staljinom. To je bilo 16. jula 1947. godine, trećeg dana
našeg boravka u Moskvi. Taj dan je počeo neobično. Još
ujutru smo išli u Mauzolej velikog Lenjina, sa dubokim
poštovanjem se poklonili pred telom genijalnog voĎe
revolucije, pred čovekom, čije je ime i kolosalno delo bilo
duboko zapečaćeno u našim umovima i srcima koje je
osvetljavalo i osvetljava naš slavni put borbe za slobodu,
revoluciju i socijalizam. Tim povodom sam, u ime
albanskog naroda, naše Komunstičke partije, i mene lično,
poloţio venac od različitog cveća kod postamenta
Mauzoleja besmrtnog Lenjina. Odavde, gledajući groblje
hrabrih boraca Oktobarske socijalističke revolucije,
značajnih ličnosti Boljševičke partije i Sovjetske drţave,
koji su sahranjeni u podnoţju Kremaljskih zidina, pošli
smo u Centralni Muzej V. I. Lenjina. Više od dva sata smo
išli iz sale u salu, i neposredno se upoznali sa
dokumentima i eksponatima, koji su podrobno opisivali
ţivot i delo velokog Lenjina. Pre nego što smo napustili
muzej, u knjigu utisaka sam, izmeĎu ostalog, napisao
sledeće reči: ''Lenjinovo delo je besmrtno, ono će ţiveti u
srcima budućih pokoljenja. Sećanje na njega će zauvek
ţiveti u srcima albanskog naroda ''. Baš tog dana, koji je
bio pun nezaboravnih utisaka i emocija, nas je primio i
dugo sa nama razgovarao verni učenik i nastavljač dela
Lenjina, J. V. Staljin. Od samog početka, stvorio je u
nama takvu drugarsku atmosferu , da smo brzo osetili
olakšanje od tog velikog uzbuĎenja, koje nas je zahvatilo
pri ulasku u njegov kabinet, prostranu salu sa dugačkim
stolom, uporedo sa njegovim radnim stolom. Nekoliko
minuta kasnije, nakon prvih reči, imali smo osećaj da
nismo razgovarali sa velikim Staljinom, već da smo sedeli
sa drugom, kog smo znali ranije, sa kojim smo razgovarali
44 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
mnogo puta. Tada sam bio još uvek mlad, i predstavljao
sam malu partiju i zemlju. Zato je Staljin, da bi stvorio što
bolju prijateljsku atmosferu, počeo da se šali i sa ljubavlju
i velikim poštovanjem počeo da govori o našem narodu, o
njegovim ratnim tradicijama iz prošlosti, njegovom
heroizmu, Narodnooslobodilačkoj borbi. Govorio je tiho,
spokojno, sa jednom vrstom toplote.
Drug Staljin je izmeĎu ostalog rekao, da je imao duboke
simpatije za naš narod, kao vrlo drevnom narodu Balkana,
koji ima svoju herojsku prošlost. ‘’Veoma sam upoznat sa
heroizmom, koji se ispoljio albanskim narodom u vreme
antifašističke, narodnooslobodilačke borbe'', nastavio je,
''iako ta moja saznanja nisu u dovoljnoj meri opširna i
duboka, zato bih vas zamolio da ispričate nešto o vašoj
zemlji, o vašem narodu, a takoĎe i o problemima, koje
imate danas.'' Nakon toga sam uzeo reč, i izloţio sam
drugu Staljinu dug i slavan put našeg naroda, o njegovim
neprestanim borbama i stradanjima za slobodu i
nezavisnost. Naročito sam se zadrţao na našoj
Narodnooslobodilačkoj borbi, ispričao sam o osnivanju
naše Komunstičke partije, kao partije lenjinskog tipa, o
presudnoj ulozi, koju je imala i ima, kao rukovodeća sila u
borbi i naporima albanskog naroda za osvajanje slobode i
nezavisnosti Domovine, smeni stare, feudalno-burţoaske
vlasti, stvaranju nove, Narodne vlasti, i kretanju naše
zemlje napred, na putu dubokih socijalističkih preobraţaja.
Iskoristivši priliku, još jednom sam zahvalio drugu
Staljinu, izrazivši duboko priznanje od strane albanskih
komunista i celog albanskog naroda za plamenu podršku,
koju je Komunistička partija Sovjetskog Saveza, Sovjetska
Vlada, i on lično pruţili našem narodu i našoj partiji kako
45 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
za vreme rata, tako i posle osloboĎenja Domovine. Dalje
sam opisao drugu Staljinu duboke političke, ekonomske i
socijalne promene , koje su bile učinjene i koje su se korak
po korak, učvršćivale u Albaniji u prvim godinama
Narodne vlasti. ‘’Unutrašnji politički i ekonomski poloţaj
Albanije’’, rekao sam, ‘’primetno su se poboljšali. Ta
poboljšanja kao svoj izvor imaju pravilno shvatanje
neophodnosti prevazilaţenja teškoća, i ogromnih napora,
koje narod i partija treba da priloţe za prevazilaţenje tih
problema radom. Naš narod je ubeĎen u pravilnost svog
puta i čvrsto veruje u Komunističku partiju,u Vladu naše
Narodne Republike, u svoje stvaralačke snage, u svje
iskrene prijatelje. Iz dana u dan, zahvaljujući našoj
mobilizaciji snaga, samopregoru i velikom entuzijazmu,
ispunjavamo zadatke koje smo postavili’’.
Drug Staljin je izrazio radost povodom uspeha, postignutih
našim narodom i partijom u stvaralačkom radu, i
zaintereovao se nešto više o poloţaju klasa u našoj zemlji.
(...)
‘’Unutršnju reakciju’’, rekao sam mu, ‘’smo uništili i
nastavljamo redovno da je razaramo. U borbi za njeno
raskrinkavanje i uništenje mi imamo uspeha. Što se tiče
fizičkog uništenja neprijatelja, mi smo ih uništili ili u
borbama, sa naoruţanim krimnalnim bandama, ili po
presudi narodnih sudova, koji su sudili izdajnicima i
bliskim saradnicima okupatora. Bez obzira na dostignute
uspehe, još ne moţemo reći da unutrašnja reakcija više ne
postoji. Ona nije u stanju da se organizuje i nanese
ozbiljan udar, ali ona i dalje vodi propaandu protiv nas.
Unutrašnjeg neprijatelja podrţava spoljašnji, zarad svojih
ciljeva. Spoljašnja reakcija teţi da pomogne, ohrabri i
46 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
organizuje unutrašnje neprijatelje kroz svoju agenturu,
koju nam šalju sa kopna i vazduha’’... Tokom razgovora
koje smo imali sa drugom Staljinom, vaţno mesto smo
posvetili problemima u odnosima naše drţave sa drţavama
u susedstvu. Najpre sam izloţio stanje oko naših granica,
ispričao o našim odnosima sa FNRJ, posebno sam se
osvrnuo na naše odnose sa Grčkom, da bi pojasnio stanje
na našim juţnim granicama. Podvukao sam da su grčki
monarho-fašisti koji nisu uspeli da ostvare svoje
megalomanske ideje da odvoje od nas Juţnu Albaniju,
nastavljaju bezbrojne pogranične provokacije. Njihov cij
je, rekao sam Staljinu, da izazovu poţar na našim
granicama i da stvore stanje napetosti u odnosima sa
Grčkom, u toj situaciji, kada grmljavina bitaka još nije
utihnula. Objasnio sam mu da se trudimo, koliko je god to
moguće, da izbegnemo provokacije grčkih
monarhofašista, i da ne odgovaramo na njih. Samo onda
kada odu do krajnosti, i ubijaju naše ljude, mi
preduzimamo mere i prelazimo u kontradejstvo da bi
monarhofašisti shvatili da su Albanija i njene granice
neprikosnoveni...
‘’Da li je vaš narod nezadovoljan odnosima sa
Jugoslavijom'', pitao me je, i nastavio ''to je vrlo dobro da
se graničite sa prijateljskom Jugoslavijom, jer je Albanija
mala zemlja, i kao takvoj je potrebna moćna podrška sa
strane svojih prijatelja‘’. Odgovorio sam da svaka zemlja,
velika i mala treba da ima svoje prijatelje i saveznike i da
smatramo Jugoslaviju prijateljskom zemljom...
Nekoliko dana nakon našeg dolaska u Moskvu sam
prisustvoavo, zajedno sa drugom Staljinom i drugim
rukovodiocima partije i Sovjetske drţave fiskulturnoj
47 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
manifestaciji na Centralnom stadionu u Moskvi. Sa
kakvom strašću je Staljin pratio taj dogaĎaj. Više od dva
sata je sedeo sasvim koncentrisan, prateći aktivnosti
učesnika manifestacije, bez obzira na to, što je na kraju
manifestacije počela kiša, i što je nekoliko puta Molotov
molio da krenu, do kraja je sa paţnjom ispratio aktivnost
fiskulturnika, šalio se, pozdravljao ih. Sećam se da su na
kraju takmičari trčali kros oko stadiona. Kako se
takmičenje završavalo, pred tribinom je prolazio zaostali
takmičar... Staljin ga je pogledao i rekao ‘’Mili moj’’,
obratio mu se kao za sebe, ’’idi kući odmori se malo, i
ponovo doĎi. Biće još trčanja...''
Na jednom od susreta tih dana, za vreme doručka koji je
organizovao Staljin u Kremlju u čast naše delegacije, imali
smo vrlo interesantan razgovor o poreklu i jeziku
albanskog naroda...
Nakon doručka, drug Staljin nas je pozvao u kremaljski
bioskop, gde smo, osim nekoliko filmskih ţurnala,
pogledali film ‘’Traktorista ''. Sedeli smo jedan pored
drugog na divanu, i porazila me je paţnja, sa kojom je
Staljin gledao taj novi film sovjetske proizvodnje. Često je
govorio jače svojim toplim glasom, i komentarisao
različite momente i dogaĎaje iz filma. Posebno mu se
dopao traktorista, protagonist, koji se, da bi zadobio
poverenje svojih drugova i zemljoradnika, trudio da više
sazna običaje i ponašanje ljudi sa polja, njihove misli i
stremljenja. Radeći i ţiveći sa ljudima, taj traktorist je
mogao da postane uvaţavan i poštovan od strane seljaka
kao rukovodilac. Staljin nam je u tom trenutku rekao: ‘’Da
bi umeli da rukovodimo, treba znati masu, a da bi je
48 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
upoznali, neophodno je ići u masu‘’. Posle toga se
pozdravio sa svima nama redom, i pruţajući mi ruku
zamolio: ''Prenesite moje srdačne pozdrave herojskom
albanskom narodu, kojem ţelim uspeha!''
(...)
49 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
DRUGI SUSRET
21. marta 1949. godine sam ponovo putovao u Moskvu na
čelu zvanične delegacije Vlade NR Albanije, boraveći
tamo do 11. aprila te godine...
Drug Staljin nas je primio u svom radnom kabinetu sa
dubokom srdačnošću. Pri susretu i pozdravljanju sa nama
po redu, zaustavio se preda mnom: ‘’Čini mi se da si
mršaviji'', obratio mi se, ''da nisi bolestan, ili umoran?''.
‘’Vrlo mi je drago i srećan sam što se srećem ponovo sa
vama’’, rekao sam, i sedajući sam dodao da bih hteo da
pokrenem neka pitanja. ''Neograničeni ste sa vremenom'',
rekao je blagonaklono, i da mogu da izloţim sve što
smatram potrebnim. Ukratko sam izloţio niz problema.
Govorio sam o opštem stanju u partiji i zemlji, o
poslednjim dogaĎajima, o greškama, kao i o našem odnosu
prema jugoslovenskom problemu. Podvukao sam da
istraga o uticaju trockističkog jugoslovenskog rukovodstva
na rukovodstvo naše partije i preteranog poverenja nekih
naših rukovodilaca u izdajničko jugoslovensko
rukovodstvo,da su dopuštene grube greške, posebno u
organizacionoj liniji partije, koji su bili pomenuti 11.
Plenumom CK, čiji je rad bio u skladu sa pismima
CKVKP(b), poslatih CK KPJ...
Kao i ranije o našim molbama za pomoć, drug Staljin je
dočekao blagonaklono, i rekao sasvim otvoreno: ''Drugovi,
mi smo velika zemlja, ali vi znate, da teške posledice rata
kod nas još nisu likvidirane. MeĎutim, kako danas, tako i
ubuduće, mi ćemo vam pomagati, moţda i ne tako mnogo,
ali u merama mogućeg. Mi shvatamo da je vama potrebno
50 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
da razvijate sektor industrije, i u vezi s tim smo saglasni da
ispunimo sve vaše zahteve, a s tim u vezi i molbe koje se
tiču seoske privrede''. Zatim je, smejući se dodao ‘’A,
sami Albanci, hoće li oni da rade?’’ Shvatio sam zašto me
to pita. To je bio rezultat zlonamernih informacija od
strane jermenskog trgovca Mikojana, koji je pri susretu,
koji sam imao s njim, govorio ne samo jezikom dalekim
od Staljinovog, već je pribegao ţestokim izrazima u
svojim utiscima o ispunjenju planova u našoj zemlji, da
navodno narod kod nas ne radi, itd. Njegov cilj je bio da
nam se smanji pomoć. Tako se ponašao Mikojan.
Istovremeno, Staljin je ispunio naše zahteve. ‘’Mi ćemo
vam poslati kadrove koje ste od nas traţili’’, rekao je,
‘’oni neće ţaliti sebe da vam pomognu na sve načine, ali
oni neće zauvek ostati u Albaniji. Zato, drugovi, vi treba
da osposobite svoje kadrove, svoje specijaliste, koji će
zameniti naše. To je vaţno pitanje. Koliko god vam doĎe
inostranih kadrova, vi treba da imate svoje. Zato drugovi,
vi treba da otvorite svoj univerzitet, koji će postati krupni
centar za školovanje budućih kadrova’’. ‘’Mi smo otvorili
prve institute’’, rekao sam, ‘’i oni rade, ali mi još uvek
pravimo prve korake. Sem iskustva i udţbenika, mi
nemamo neophodnih kadrova da bi otvorili univerzitet’’.
‘’Glavno je da se počne’’, rekao nam je, ‘’a zatim korak
po korak će sve doći na svoje mesto. Mi ćemo sa svoje
strane, pomoći i u literature, i u specijalistima, da biste
uvećali broj instituta, koji su baza za otvaranje univerziteta
u budućnosti’’. ‘’Sovjetski specijalisti’’, rekao je, ‘’će u
Albaniji dobijati platu isto kao i albanski. Nemojte im
omogućavati bilo kakve olakšice u poreĎenju sa vašim
specijalistima’’. ‘’Sovjetski specijalisti dolaze iz daleka’’,
odgovorio sam, ‘’i mi ne moţemo da im isplaćujemo platu
51 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
istu kao našim specijalistima’’. Drug Staljin mi je
odgovorio: ‘’Ne, ne, bilo da dolaze iz Azerbejdţana, ili
bilo kog drugog dela Sovjestskog Saveza, mi imamo svoja
pravila u materijalnom obezbeĎivanju specijalista, koje
šaljemo kao pomoć bratskim narodima. Oni su obavezni
da rade svim silama, kao revolucionari internacionalisti,
raditi u korist Albanije, kao što rade za Sovjetski Savez.
Razliku u zaradi će pokriti Sovjetska vlada.’’ Zahvalivši
drugu Staljinu, postavio sam pitanje o potrebnim ekipama
za geološke i hidroelektro istraţivanja, o gradnji
ţelezničkih pruga, i nizu problema povezanih sa pitanjima
našeg industrijskog razvitka…
52 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
ТREĆI SUSRET
U novembru 1949. godine sam putovao u Moskvu treći
put. Na putu sam se zadrţao u Budimpešti, gde sam sreo
Rakošija, koji me je vrlo srdačno dočekao, i zainteresovao
se za ekonomsko stanje u Albaniji, neprijateljsku delatnost
titovaca, i borbi grčkih demokratskih snaga. Govorili smo
prijateljski, razmenili mišljenja po nizu pitanja, i on me je,
koliko se sećam, upoznao sa stanjem u MaĎarskoj. Na
putu sam se zadrţao u Kijevu. Tamo su me dočekali
izuzetno srdačno. U Moskvi su me dočekali Lavrentijev,
maršal Sokolovski, Orlov i drugi vojni i civilni
predstavnici. Zatim sam se sreo sa Maljenkovim, sa kojim
sam imao prvu kratku besedu. Maljenkov mi je rekao da
ako ţelim, mogu da zapišem pitanja, koje sam hteo da
postavim tokom pregovora, i da bi tako bilo lakše da se
prenese drugu Staljinu. Potom ćemo sačekati odgovor od
drugaStaljina, da li ćete poći u Suhumi, gde se on nalazi
na odmoru, i lično sa njim razgovarati, ili ćete razgovarati
sa nekom drugim drugom iz sovjetskog rukovodstva, koje
preporuči Josif Visarionovič. Uveče sam zapisao pitanja,
koje sam mislio da postavim, i predao ih Maljenkovu.
Upoznajući se sa njima, Staljin je zamolio da razgovaram
sa njim. Tako smo i uradili. Sreo sam se sa njim u vrtu
kuće gde se odmarao. Interesantno dvorište, sa posaĎenim
voćnim drvećem, i ukrasima najrazličitijeg cveća, sa obe
strane staze i aleja. Video sam ga u daljini, išao je polako,
malo pognut, sa rukama na leĎima. Kao i uvek, primio me
je vrlo srdačno, i razgovarao sa mnom prijateljski.
Izgledao je vrlo dobro. Po ceo dan šetam, samo tokom
ručka me vidi kuća. Obradovavši se što ga ponovo vidim, i
kako dobro izgleda, rekao sam ''Da ţivite još sto godina
53 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
druţe Staljin!'' ''Sto?’’ rekao je i skupivši oči, osmehnuo
se, ''to je malo’’. ‘’Kod nas u Gruziji postoje starci kojima
je 145. godina, i još su ţivi''. ''Još sto godina druţe Staljin,
tako kaţe naš narod'', rekao sam. ''Tako moţe'', rekao je u
dobrom raspoloţenju. ''To je dobro , slaţem se''. Smejali
smo se.
Pregovori u kojima smo učestvovali samo drug Staljin i ja
(i naš prevodilac Serdjo Djogoreci) bili su na balkonu.
Bilo je 9. sati po moskovskom vremenu. Staljin je imao
kapu, braon šal, vunenu odeću, takoĎe braon boje. Pre
nego što smo počeli razgovor, učtivo sam skinuo kapu i
stavio je na vešalicu, ali mi je rakao ‘’Ne skidaj kapu, nosi
je i ti’’. Usprotivio sam se, ali je bio uporan, bojao se da se
ne prehladim o vlaţnosti i rekao je svom pratiocu da mi je
donese. Za vreme tog nezaboravnog susreta, dotaknuli
smo razna pitanja. IzmeĎu ostalog sam mu izloţio naše
gledanje na pogrešne pozicije rukovodećih drugova iz KP
Grčke, i njihove nepravedne optuţbe na našu adresu.
Rekao sam mu, izmeĎu ostalog da je CK naše partije uvek
podrţavao tesne odnose sa CK KPG, da je naša partija i
narod uvek podrţavao herojsku borbu grčkog naroda za
slobodu i demokratiju, a protiv inostranog anglo-
američkog mešanja. Podrţavajući posebne veze sa grčkim
drugovima,naročito tokom 1949. Godine, smo primetili
greške i nedostatke u radu rukovodstva KPG, i naše
stavove i poglede smo tvoreno u skladu sa drugarskim i
internacionalističkim duhom im izloţili...
Tokom razgovora sam drugu Staljinu ukazao na ponašanje
klera u Albaniji, naročito katoličkog, na naš odnos prema
njemu i pitao ga, kakva je njegova pozicija. ‘’Vatikan’’,
54 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
rekao je izmeĎu ostalog, ‘’je centar reakcije, oruĎe u
sluţbi kapitalu i svetskoj reakciji, koji podrţava tu
špijunsku i diverzantsku meĎunarodnu organizaciju.
Činjenica je da mnogi katolički sveštenici i misionari
Vatikana su zapravo špijuni svetskog ranga. Preko njih je
imperijalizam hteo i hoće da ostvari svoje ciljeve’’. Zatim
mi je rekao šta mu se desilo na Jalti, sa Ruzveltom, sa
predstvnikom američke katoličke crkve itd.
Razgovarajući o problemima antihitlesovske koalicije,
Ruzvelt, Čerčil i drugi su mu rekli ''Hajde da se ne borimo
više protiv Pape. Zašto se obrušavate na njega?'' ''Ja
nemam ništa s njim'', rekao im je Staljin. ''Onda da
napravimo od njega saveznika'' rekli su, ''da ga uključimo
u koaliciju velikih saveznika''. ''Saglasan sam’’, odgovorio
im je Staljin, ‘’ali antifašistički savez – to je savez za
likvidaciju fašizma i nacizma. Kao što vam je poznato
gospodo, taj rat se vodi vojnicima, topovima, puškama,
tenkovima, avionima. Neka nam Papa kaţe ili kaţite vi,
kakvom armijom, topovima, automatima, tenkovima
raspolaţe Papa u ratu i ćemo od njega napraviti
saveznika’’...
Na kraju tog nezeboravnog susreta, sećam se, drug Staljin
mi je dao savet. Dobro učvrstite unutrašnju situaciju.
Snaţite politički rad sa masama...
25. novembra smo posetili grad Suhumi, naselje sa 60 000
ljudi. Suhumi je prelep grad, veoma čist, sa cvetnim
parkovima i vrtovima...
55 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
Knjiga koju je probio metak u grudima albanskog
partizana poklonjena je Staljinu pri susretu 1947.
56 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
ĈETVRTI SUSRET
Januar 1950.
Tokom susreta, koji sam imao u Moskvi sa drugom
Staljinom u Suhumiju u novembru 1949. godine, pitao me
je kada bi bilo zgodno da se upriliči zajednički sastanak
predstavnika KPG i nas, radi razjašnjenja razlika
pricnipijelnog karaktera izmaĎu nas i rukovodilaca te
partije. Mi smo se saglasili da se sastanak odrţi u januaru,
i nakon što smo dobili saglasnost grčkih drugova,
početkom januara 1950. godine u Moskvi, u Kremlju se
sastanak i dogodio. Sa sovjetske strane sastanku su
prisustvovali drug Staljin, Molotov, Maljenkov i nekoliko
odgovornih radnika CK KP Sovjetskog Saveza. U ime
naše partije ja i Mehmet Šehu, a od KPG drugovi Nikos
Zahariadis i Micos Parcalidis. Susret je bio u radnom
kabinetu Staljina. Staljin je, kao i obično bi ljubazan i sa
osmehom nas dočekao, ustao od stola, prišao nam i pruţio
ruku svima po redu. Razgovor je započeo on, obrativši mi
se pitanjem: ‘’Šta imate, druţe Hodţa da kaţete na adresu
KPG?’’ U isto vreme, obrativši se grčkim drugovima
rekavši: ''Neka prvo govore albanski drugovi, zatim vi
uzmite reč i izloţite svoje mišljenje o rečenom.'' Uzevši
reč, rekao sam: ‘’Mi smo druţe Staljin poslali pismo CK
KP Sovjetskog Saveza povodom naših principijelnih
nesuglasica sa KPG, i naročito sa njenim glavnim
rukovodiocima. Mi smo zahtevali ovaj sastanak sa vama,
da bi presudili o našim stavovima, da li su pravilni, ili ne
‘’. ‘’U toku sam pokrenutih pitanja'', rekao mi je Staljin,
''ali sam hteo da te probleme ponovo izloţite i ovde, pred
grčkim drugovima. ‘’Naravno, ja ću i ovde pomenuti sve
57 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
probleme koje je naša partija pomenula u pismu vama. Ta
pitanja smo razmatrali i sa grčkim drugovima, posebno sa
Nikosom Zahariadisom, drugom Joanidisom, generalom
Vlandasom, Bardzotasom i drugim drugovima iz
rukovodstva KPG. Na početku bih hteo da podvučem, da
razmimoilaţenja postoje izmeĎu nas u nizu pitanja, ali ću
pomenuti glavne''. ''To ţelimo i mi '', rekao je Staljin.
Zatim sam počeo svoje izlaganje: ...''Naša nesaglasnost sa
rukovodstvom KPG i drugom Zahariadisom na čelu, ima
svoj početak pre svega u Varkizi, gde su KPG i EAM
potpisali sporazum , koji nije ništa drugo do kapitulacija,
predaja oruţja. Partija rada Albanije smatra taj akt izdajom
u odnosu na KP Grčke i bratski grčki narod. Varkizu ne
samo da nije trebalo dopustiti, već je treba oštro osuditi...
Strategijska shvatanja Zahariadisa su u suprotnoti sa
našim. Pregrupisavanje partizanskih Narodno-
oslobodilačkih snaga drugovi iz rukovodstva KPG je nisu
nazvali samo ‘’regularnom’’ i ‘’savremenom’’, armijom.
Oni tvrde da su tu armiju snabdeli strategijom i taktikom
frontalne borbe regularne armije. U stvarnosti, mislimo, da
pregrupisavanje nije dovelo do njihovog naoruţavanja ni
partizansnkom taktikom , ni ratnom taktikom regularne
armije. Sa druge strane, grčki drugovi u ratu se pridrţavaju
taktike pasivne odbrane... TakoĎe, ne delimo stavove i
poglede koje sadrţi pismo KPG na adresu Politbiroa naše
partije, gde su oni, ne udubljujući se u svoje greške, trude
se da ih prikriju, tvrdeći da su njihovi porazi izazvani time
što ih nismo dovoljno snabdeli oruţjem, municijom i
odećom, i što je neprijatelj imao preimućstvo u vazduhu...
Smatramo da stvar nije u snabdevanju. Mislimo da KPG,
ukidajući taktiku partizanskog rata.. je lišila sebe
58 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
mogućnosti da pronikne u druge delove zemlje, gde bi
došla do novih nepresušnih izvora ţive sile, mladih ljudi iz
naroda. TakoĎe je samu sebe lišila mogućnosti da zarobi
oruţje od neprijatelja... Partizanska armija, govorili smo
našim grčkim drugovima , u prvom redu treba da se
poveţe sa narodom, od koga je odvojena, i bez kojeg ne
moţe postojati. Narod treba da nauči da se bori zajedno sa
armijom, u sadejstvu, i da je voli kao oslobodioca. To je
neophodan uslov’’... Da bi objasnio uzroke poraza,
Zahariadis je izmeĎu ostalog rekao: ''Da smo znali da će
Tito postati izdajnik 1946, mi ne bismo ni počeli borbu
protiv grčkih monarho-fašista''. Zatim je nabrojao još neke
uzroke koje objašnjavaju poraz, ponavljajući da im je
nedostajalo oruţja, a albanci postavljali prepreke itd.. Tada
je reč uzeo drug Staljin... ‘’Što se tiče sporazuma, albanci
su u pravu to je greška... Prihvatili smo vašu molbu da svi
Grci izbeglice preĎu u druge zemlje. Svo ostalo oruţje,
municija, koje su albanski drugovi oduzeli od tih vojnika-
demokrata, treba da ostane u Albaniji… jer je ta zemlja,
primajući ih, ugrozila svoju nezavisnost... Što se tiče vaše
izjave da smo znali 1946. da će Tito postati izdajnik ne bi
ni počinjali borbu, to je pogrešno, jer za slobodu naroda se
treba boriti i u okruţenju, vama je sa severa Albanija i
Bugarska, vaša pravedna borba je bila obasuta opštom
podrškom... Šta vi drugovi albanci kaţete?''
''Mi smo saglasni sa vašim stavovima'', odgovorili smo. ''
A vi drugovi Grci, drugovi Zahariadis i Parcalidis, šta
kaţete?'' Drug Nikos je rekao:'' Vi ste nam mnogo
pomogli, sada shvatamo da smo nepravilno postupali i
postaraćemo se da ispravimo svoje greške'' Staljin se
umešao i rekao: '' Jasno je da je problem zatvoren.
59 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
Sastanak je završen! Staljin je ustao, pruţio ruku svima
nama po redu, i krenuli smo ka izlazu. Sala je bila
dugačka, i kada smo bili kod samih vrata, Staljin nam je
rekao: ''Zastanite, drugovi. Zagrlite se, druţe Hodţa i
druţe Zahariadis!’’ Zagrlili smo se. Kada smo izašli,
Micos Parcalidis je rekao: ‘’Ravnog Staljinu nema. Poneo
se prema nama kao otac. Sada je sve jasno.’’ Tako se
završilo to saslušanje kod Staljina.
Vaza sa zemljom sa
staljingradskog
Mamajev Kurgana
60 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
PETI SUSRET
April 1951.
Мoj poslednji susret sa drugom Staljinom bio je u Moskvi,
uveče, 2. aprila 1951. u 10.30. po moskovskom vremenu.
Tom susretu su prisustvovali Molotov, Maljenkov, Berija i
Bulganjin.
Tokom razgovora smo se doticali raznih pitanja, u vezi sa
unutrašnjim poloţajem naše partije i poloţajem naše
drţave, ekonomskih pitanja, naročito u oblasti
poljoprivrede, pitanja ekonomskih sporazuma, koje bi u
budućnosti mogli biti zaključeni sa raznim zemljama,
usavršavanju rada na našim visokonaučnim ustanovama,
pitanjima meĎunarodne situacije, i drugih problema.
Na početku sam u opštim crtama govorio drugu Staljinu o
političkoj situaciji u našoj zemlji, o velikom radu, koju je
partija vodila i vodi po pitanju vaspitanja masa u visokom
revolucionarnom duhu, o ustanovljenju i neprestanom
jačanju čvrstog jedinstva redova naše partije i naroda, o
tvrdoj i neposrednoj veri naroda u partiju. Ta dostignuća,
rekao sam drugu Staljinu, ćemo neprekidno jačati,
postojano čuvajući oprez i iskazujući spremnost da
branimo nezavisnost i slobodu, teritorijalnu celovitost
zemlje i postignuća naroda od napada bilo kog spoljašnjeg
ili unutrašnjeg neprijatelja, koji bi pokušao da nas ugrozi.
Mi, rekao sam drugu Staljinu, sa naročitim oprezom
pratimo bezbrojne intrige američkog imperijalizma, koji
uz pomoć svojih lakeja, beogradskih nacionalista, atinskih
61 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
monarhofašista i rimskih neofašista, pokušavaju da svrgnu
našu narodnu vlast, porobiti i rasparčati Albaniju.
TakoĎe sam druga Staljina upoznao sa odlukom Haškog
suda.
Taj sud je, rekao sam izmeĎu ostalog, kao što sam vam i
ranije govorio, ocenjujući tzv. incident u Krfskom kanalu i
kao rezultat, budući da je izmanipulisan anglo-američkim
imperijalistima, nas nepravedno osudio da platimo odštetu
Englezima. Mi se nismo saglasili sa tom proizvoljnom
odlukom, ali su Englezi posegnuli za našim zlatom, koje je
opljačkano od strane nemačkih fašista iz bivše Nacionalne
banke Albanije. Otkriveno zlato, opljačkano od okupiranih
zemalja i odvezeno od strane nacista u Nemačku, deli
Tročlana Komisija, koja zaseda u Briselu 1948., oduzela je
Albaniji količinu koja joj pripada. Na naše zlato su
posegnuli Englezi, koji su ga blokirali, i ne dozvoljavaju
da ga vratimo nazad, saglasno odluci iz Brisela.
Tesne, i već savršeno otvorene veze su meĎu spoljnim
neprijateljima naše zemlje, rekao sam dalje drugu Staljinu.
Oni neprestno pripremaju protiv nas provokacije, kako sa
jugoslovenske granice, tako i sa grčke i italijanske, kako
na kopnu, tako u moru i vazduhu. Osim javne antialbanske
politike, koja se preduzima od strane vlada tih triju
zemalja, tamo se nalaze i fašistički izdajnici, albanski
emigranti, banditi, dezerteri i razni zločinci koje stranci
pripremaju da ih pošalju u Albaniju za organizovanje
oruţanih meteţa, ekonomskih sabotaţa, atentata na
partijske i drţavne rukovodioce, stvaranje špijunskih
centara za sebe i svoje gazde itd.
62 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
Uvek ćemo sa oprezom pratiti te aktivnosti naše reakcije,
pruţamo i pruţaćemo im dostojan otpor bilo kom
njihovom pokušaju. Naša armija i organi drţavne
bezbednosti su veoma doprineli aktivnostima u tom
pravcu, i jačaju, vaspitani kako dolikuje, i korak po korak
se modernizuju se, vladajući marksističko-lenjinskom
umetnošću ratovanja.
Dalje sam drugu Staljinu govorio o nekim vojnim
problemima, kao i o glavnim pravcima odakle bi, po
nama, neprijatelji mogli napasti našu zemlju izvana.
‘’Otkud znate da vas mogu napati sa tih strana’’, pitao me
je drug Staljin.
Dao sam mu podrobni odgovor na to, a on je, saslušajući
me, rekao: ‘’Što se tiče vojnih problema koje ste
pomenuli, imenovali smo druga Bulganjina da ih detaljno
razmotri sa vama’’.
Zatim mi je postavio niz drugih pitanja, na primer: kojim
oruţjima branite vaše granice, gde vam je trofejno oruţje,
koliko ljudi moţete mobilisati u slučaju rata, kakvom
armijom sada raspolaţete itd.
Odgovorio sam po redu na sva pitanja druga Staljina.
Posebno sam mu govorio o čvrstim vezama naše armije sa
narodom, o tome kako narod svom svojom dušom voli
svoju armiju, i u slučaju napada spolja, rekao sam, ceo naš
narod je spreman da se podigne na noge u zaštitu slobode i
nezavisnosti domovine, u zaštitu narodne vlasti.
63 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
Pošto je saslušao moje odgovore na pitanja, drug Staljin je
uzeo reč. Izraţavajući radost povodom jačanja naše armije
i njenih veza sa narodom, on me je posebno posavetovao:
‘’Mislim da prave armije imate dovoljno, i savetujem vam
da je ne uveličavate, a to mnogo i košta. Trebalo bi uvećati
broj tenkova i aviona. U postojećoj situaciji budite
obazrivi, da ne bi bili ugroţeni od Jugoslavije. Titovci
imaju kod vas svoje agente, slaće vam i druge. Oni hoće
da vas napadnu, ali se ne rešavaju, boje se. Vi ne treba da
se bojite, već treba da radite na jačanju ekonomije,
vaspitavate kadrove, jačate partiju, čuvate budnost, i
obučavajte armiju. Ako imate jaku partiju, jaku ekonomiju
i armiju, nemate čega da se bojite’’. ‘’Grčki monarho-
fašisti’’ rekao je , ‘’imaju strah da bi ih Bugari mogli
napasti. I Jugosloveni kaţu isto to, da bi dobili američku
pomoć. Bugarska takvih ciljeva nema, ni u odnosu na
Grčku ni na Jugoslaviju’’.
Dalje sam govorio drugu Staljinu o ogromnom radu koji
provodimo da bismo učvrstili jedinstvo naroda i partije, o
udarima koje su nam naneli izdajnički i neprijateljski
elementi u zemlji. Rekao sam mu da u odnosu na takve
elemente nismo ispoljavali neodlučnost i oportunizam, da
smo primenili mere ka odstranjivanju svih posledica
njihove neprijateljske delatnosti. Oni, koji su svojom
neprijateljskom delatnošću prepunili čašu, rekao sam
drugu Staljinu, su poslati pred sud, gde su dobili zasluţenu
kaznu.
‘’Pravilno ste postupali’’, rekao mi je. ‘’Neprijatelj’’,
rekao je dalje, ‘’će pokušavati da se uvuče i u partiju, u
njen Centralni Komitet, ali je te pokušaje moguće otkriti,
64 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
pri visokoj budnosti, i zauzimajući odlučnu poziciju u
odnosu na njih’’.
I ovog puta smo zajedno sa drugom Staljinom široko
diskutovali o našem ekonomskom stanju, govorili o
dostignućima i perspektivama ekonomskog i kulturnog
razvitka naše zemlje. Posebno sam govorio drugu Staljinu
o uspešnom kursu naše partije na socijalističku
industrijalizaciju naše zemlje, i razvitku poljoprivrede, kao
i o nizu zadataka, koje smo predvideli za prvi petogodišnji
plan 1951.-1955. godine.
Drug Staljin je, kao i uvek, ispoljio veliki interes za našu
ekonomsku situaciju i politiku partije u tom pravcu.
Redom me je pitao kada će se završiti izgradnja tekstilnog
kombinata, fabrike šećera, i drugih industrijskih objekata
koje se grade u našoj zemlji. Odgovorio sam na pitanja
druga Staljina, i podvukao da smo uporedo sa uspesima
dostignutim u izgradnji tih, i drugih industrijskih,
kulturnih objekata, kao i u oblasti poljoprivrede, imali i
primera neispunjenja plana. Uzroci toga su bili predmet
naše analize u Centralnom Komitetu partije, u duhu kritike
i samokritike, i ustanovili odgovornost svakog. Posebnu
paţnju smo pridali jačanju rukovodeće uloge partije,
postojanoj boljševizaciji njenog ţivota, uspostavljanju
najtešnjih veza sa narodnim masama. TakoĎe sam mu
pričao i o unutrašnjem poloţaju naše partije.
‘’Zašto da nam govorite o pitanjima koje vi znate bolje od
nas, druţe Enver?’’ Prekinuo me je drug Staljin, i rekao:
‘’Radujemo se što se kod vas gradi čitav niz industrijskih
objekata. Ali bih hteo da podvučem da uporedo sa
65 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
izgradnjom industrijskih objekata, vi treba da posvetite
veliku paţnju konsolidaciji radničke klase i kadrovima.
Partija je obavezna da posebno vodi računa o radničkoj
klasi, koja svakog dana raste i jača u meri razvitka
industrije u Albaniji’’.
‘’Pitanje razvitka poljoprivrede, naročito’’, rekao sam
drugu Staljinu, ‘’ima za nas veliko značenje. Poznato vam
je da je naša zemlja poljoprivredna, koja je nasledila iz
prošlosti veliku zaostalost. Naš cilj je i biće povećanje
poljoprivredne proizvodnje, iako se naša poljoprivreda
sastoji u osnovi iz sitne seoske proizvodnje, tako da je naš
zadatak da primenimo mnogobrojne mere s ciljem da
pomognemo seljaku, i da mu probudimo interes da više
radi i više proizvodi. Napredak se vidi, proizvodnja se
uvećala, ali mi znamo, da sadašnji nivo seoske privrede ne
odgovara u pravoj meri rastu potreba stanovništva u
prehrambenoj proizvodnji, u sirovinama za potrebe
industrije i uvećanja izvoza. Mi smo shvatili da je jedini
mogući put da konačno izvučemo našu poljoprivredu iz
zaostalosti, i da bi imala čvrstu osnovu za razvitak krupne
proizvodnje, put kolektivizacije. Istovremeno, tom pitanju
smo prilazili i prilazimo obazrivo’’.
‘’Ima li sada u Albaniji puno kooperativa?’’ Pitao me je
drug Staljin. ‘’Oko 90’’, odgovorio sam.
‘’U kakvoj su situaciji, kako ţive seljaci u njima?’’, pitao
je.
‘’Većini tih kooperativa’’, odgovorio sam, ‘’je tek 1-2
godine, ali oni već pokazuju svoje prednosti pred
usitnjenom sitnosopstveničkom vlasništvu. Zajedničkim i
organizovanim radom stalna pomoć drţave tim
66 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
kolektivima semenima , mehanizacijom, kadrovima itd. su
nam dozvolili da njihovu proizvodnju postavimo na čvršću
osnovu i da je uvećamo. Naravno, još mnogo treba da se
uradi da bi seljački kolektivi posluţili kao primer i obrazac
individualnim seoskim proizvoĎačima. Zato je naš glavni
cilj u oblasti organizacije naše seoske privrede u tome, da
uporedo sa jačanjem postojećih kooperativa, povećanjem
pomoći i brige o njima, preduzimati i oprezne korake ka
izgradnji novih kooperativa’’.
Pošto me je saslušao, Staljin je posavetovao: ‘’Sa
izgradnjom novih seoskih kooperativa ne treba ţuriti.
Postarajte se da učvrstite postojeće, ali prinos
poljoprivrednih kultura u tim kooperativima mora biti
visok, rekao je. Na taj način’’, rekao je, ‘’članovi zadruge
će biti zadovoljni dobrim rezultatima, i povećati
zainteresovanost drugih da uĎu u zadrugu. Dokle god se
seljaci ne ubede o svim prednostima kolektivnog
vlasništva, kod vas se ništa neće promeniti sa povećanjem
broja zadruga. Ako je seljacima korist od postojećih
kooperativa, i ostali će krenuti za vama’’.
U razgovoru sa drugom Staljinom o problemima naše
poljoprivrede i poloţajem seljaštva, njegovim tradicijama i
stanjem svesti, protekla je većina vremena na tom susretu.
Drug Staljin se interesovao što više, raspitivao se do
detalja, radovao se uspesima, davao nam prijateljske i
dragocene napomene i savete o tome, kako je moguće
poboljšati rad u budućnosti.
‘’Kukuruz je glavna poljoprivredna kultura u Albaniji?’’
pitao me je drug Staljin. ‘’Da’’, odgovorio sam, ‘’kukuruz,
67 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
zatim pšenica’. Ali zadnjih godina je sve rasprostranjeniji
pamuk, suncokret, povrće, šećerna repa i druge kulture’’.
‘’Da li puno pamuka sejete, kakav je prinos?’’
‘’Mi neprekidno povećavamo površinu pod tom
tehničkom kulturom, i naši poljoprivrednici imaju ne tako
malo iskustva. U tekućoj godini smo planirali da zasejemo
pamukom oko 20 000 hektara’’, rekao sam. - ‘’Ali što se
tiče prinosa pamuka i njegovog kvaliteta, i dalje
zaostajemo. U proseku prinos je oko 5 centnera po hektaru
(jedan centner je 100kg prim.prev). Takvo stanje treba
popraviti. Više puta smo raspravljali i anilizirali taj
problem, koji za nas ima veliki značaj, jer je to povezano
sa sabdevanjem naroda odećom. Mi smo primenjivali i
primenjujemo niz mera, ali još nemamo potrebne
rezultate. Pamuku je potrebna voda i sunce. Sunca
imamo’’, rekao sam drugu Staljinu, ‘’podloga i klima su
pogdne za gajenje ove kulture, ali što se tiče
navodnjavanja, tu još zaostajemo. Neophodno je stvoriti
dobar sistem za navodnjavanje, da bi se ta kultura kod nas
razvila’’.
’Čemu više vaši seljaci daju prednost, navodnjavanju
kukuruza ili pamuka?’’ Pitao me je Staljin. ‘’Kukuruzu’’,
odgovorio sam.
‘’Znači, seljaci pamuk još uvek ne vole, potcenjuju ga’’,
rekao je.
Dalje sam pričao drugu Staljinu da smo u poslednje vreme
razmatrali postojeće nedostatke i utvrdili zadatke u vezi sa
gajenjem pamuka. Podvukao sam da su pojedinačne
analize pokazale da se u nekim slučajevima izmeĎu
68 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
ostalog, upotrebljavalo pogrešno seme, i zamolio ga za
pomoć da bi taj posao išao normalno, kako u tekstilnom
kombinatu, tako i u fabrici pamuka.
‘’Mislim da je moguće da i specijalista napravi grešku’’,
rekao je. ‘’Ali glavno je rad zemljoradnika. Što se tiče
vaše molbe, mi ćemo u potpunosti udovoljiti zahtevu, ako
to bude neophodno. Videćemo’’.
Za vreme tog susreta, drug Staljin je više puta interesovao
našim seoskim kooperativima, sadašnjem stanju, i
perspektivama razvitka. Sećam se, da mi je izmeĎu ostalog
postavio pitanja: kakvim mašinama raspolaţu zadruge,
kako rade MTS, ima li kod vas zadruţnih instruktora, itd.
Odgovorio sam na pitanja, ali nije bio sasvim uveren o
organizaciji rada u tom pravcu, pa mi je rekao:
‘’Nije postavljeno sve kako treba kod vas. Tako se moţe
napraviti šteta i već postojećim kooperativima. Pored
neprekidne kvalifikacije vaših kadrova, ne bi bilo loše da
imate i naše savetnike pri stvaranju seoskih zadruga. I da
ne sede u kabinetima, već da pomaţu na terenu. Ako vaši
glavni rukovodioci poljoprivrede’’, rekao mi je, ‘’nigde
nisu videli kako se upravlja seoskim kooperativima i kako
se organizuje rad, ako postoje teškoće, neka doĎu kod nas,
u Sovjetski Savez, da se uče našem iskustvu, i neka to
prenesu albanskim zemljoradnicima’’.
U mom izlaganju sam govorio drugu Staljinu o
neophodnosti zaključivanja ekonomskih sporazuma sa
drugim drţavama. Saslušavši me, rekao mi je sledeće:
‘’Ko vas je sprečavao da zaključite takve sporazume? Vi
69 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
imate sporazume sa zemljama narodne demokratije, koje
su vam dale kredite. Sporazume koje imate sa Bugarskom,
probajte, molim vas, da zaključite sa drugim zemljama. Mi
nemamo ništa protiv toga, naprotiv, to smatramo kao
dobru stvar’’.
U toku razgovora sam izloţio drugu Staljinu neke od
zahteva za pomoći sa strane Sovjetske drţave za razvoj
naše narodne privrede i kulture. Kao i svaki put, drug
Staljin se blagonaklono poneo prema našim zahtevima,
rekao mi je da za podrobniju analizu treba da se sretnem sa
Mikojanom, sa kojim sam se tih dana sreo tri puta.
Drug Staljin je uslišio moju molbu da pošalje u našu
zemlju nekoliko sovjetskih pedagoga za naše visoke škole
i ustanove, ali me je pitao: ‘’Kako će biti našim
pedagozima, koji ne znaju albanski jezik?’’ Zatim me je
pogledao pravo u oči i rekao:
‘’Mi dobro shvatamo vaš poloţaj, zato pomaţemo i
pomagaćemo. Istovremeno, moram da napomenem vama,
drugovi Albanci. Izučavao sam vaše zahteve, i primetio
sam da imate malo zahteva u odnosu na na poljoprivredu.
Vi traţite pomoć za industriju, ali industrija bez
poljoprivrede ne moţe ostati na nogama, i ići napred.
Hoću da kaţem, drugovi, da treba više paţnje posvetiti
razvitku poljoprivrede. Poslali smo vam savetnike za
pomoć u ekonomskim pitanjima, dodao je, ali izgleda da
su oni nesposobni’’. ‘’Pomagali su nam’’, umešao sam se,
ali Staljin se nije ubedio u vezi sovjetskih savetnika i
ponovio je svoju misao. Zatim je pitao osmehujući se:
70 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
‘’Šta ste uradili sa semenom kukuruza iz Gruzije koje sam
vam dao, da li ste ih posejali, ili ste bacili?’’
Osetio sam da se moje lice zacrvenelo, zato jer me je
stavio u nelagodnu situaciju, i odgovorio sam da smo ih
podelili u različite zone ali nisam u toku da li su dali
rezultate. Vrativši se u Tiranu, odmah sam se pozabavio
tim pitanjem, i drugovi su mi rekli da su dali vidne
rezultate. Zemljoradnici su dobili čak 70 centnera po
hektaru. Svugde se priča o gruzinskom semenu,
‘Staljinovom poklonu'.
‘’Kako kod vas stoji stvar u vezi gajenja eukaliptusa,
da li ste posejali seme koje sam vam poslao?’’
‘’Dostavili smo ih u Mjuzečejsku dolinu, gde ima dosta
blatnjavih površina’’, odgovorio sam, ‘’i rekli našim
specijalistima vaše savete’’.
‘’Dobro’’, rekao je Staljin, ‘’oni treba da se brinu o
tome da uspeju i rastu. To je drvo koje brzo raste,
veoma dobro u borbi sa vlagom.’’ - ‘’Kukuruzna
semena, koje sam vam dao, se mogu brzo razmnoţiti, i
moţete ih rasporediti po čitavoj Albaniji’’, rekao mi je
drug Staljin i pitao: ‘’Postoje li kod vas naučne
ustanove koje se bave odabirom semena?’’ ‘’Da’’,
odgovorio sam, ‘’osnovali smo sektor za seme,
podreĎeno Ministarstvu poljoprivrede, koje ćemo u
budućnosti osnaţiti i širiti’’.
‘’To će biti dobro, rekao je drug Staljin. Te institucije
treba da znaju koje biljke i semena su u skladu sa
raznim delovima zemlje, i koliko im treba. I od nas
treba da uzimate semena, čiji je prinos dva i tri puta
veći od običnih. I ranije sam vam govorio, da ćemo
71 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
pomoći svim snagama, ali glavno je vaš rad, drugovi,
neprekidan rad za svestran razvitak zemlje industrije,
poljoprivrede, kulture, odbrane’’.
‘’Mi ćemo svakako pretvoriti u ţivot vaše savete, druţe
Staljin’’, rekao sam, i od srca mu zahvalio za topao i
srdačan prijem, za dragocene savete i uputstva.
U Sovjetskom Savezu sam tada proveo čitav april.
Neoliko dana posle tog susreta, 6.aprila, išao sam u
''Boljšoj teatar'', da gledam novu operu ''Od sveg srca'',
koja je, kako su mi objasnili pre početka, pevala o novom
ţivotu na kolhoznom selu. Te večeri je u operu došao i
drug Staljin, koji je sedeo u prvoj loţi, uporedo sa scenom,
a ja u drugoj, sa druge strane scene, zajedno sa našim i
sovjetskim drugovima, koji su nam bili pratnja.
Idućeg dana su nam rekli da je drug Staljin podvrgao
kritici tu operu, koja je ranije u kritikama bila hvaljena do
neba, kao cenjeno muzičko ostvarenje. Rekli su mi i to’,
da je drug Staljin kritikovao operu, jer neobjektivno
neistinito opisuje ţivot u kolhoznom selu. Drug Staljin je
govorio da se kolhozni ţivot tako idealizuje, da se
predstavlja neistinito, u njoj nije bila prikazana borba
masa protiv različitih nedostataka i teškoća, sve se
prikazivalo prelakirano i proţeto niti o tome kako ‘’sve ide
dobro''.
Kasnije je opera bila kritikovana i u centralnoj partijskoj
štampi, i osetio sam duboko nespokojstvo Staljina u vezi
tih pojava, koje su u sebi nosile seme velike opasnosti u
budućnosti.
72 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
Iz nezaboravnih poseta tih dana, u meni se urezalo sećanje
o poseti Staljingradu, izmeĎu ostalog sam posetio
Mamajev Kurgan. U godinama antihitlerovskog rata, borci
Crvene armije sa imenom Staljina na usnama, su branili ne
svaki pedalj, već svaki milimetar kurgana. Mamajev
Kurgan je bio zasut granatama i izmenio je oblik zbog
strašnih bombardovanja. Dok je pre rata bio prekriven
travom i cvećem, pretvorio se u uzvišenje od gvoţĎa i
čelika, u gomilu tenkova, koji su jedan drugog uništavali.
Sagnuo sam se i uzeo komad zemlje sa tog Kurgana,
simbola heroizma staljinskog ratnika, i vrativši se u
Albaniju, poklonio muzeju Narodno-oslobodilačke borbe
u Tirani.
Sa Mamajevog Kurgana se, kao na dlanu, moţe videti ceo
Staljingrad, kroz koga je proticala reka Volga. U tom
legendarnom gradu saglasno staljinskom planu uništenja
hitlerovskih hordi, sovjetski vojnici su ispisali slavne
stranice, prevladali su nacističke agresore i postavili temelj
prelomu u celom Drugom svetskom ratu. Taj grad, koji
nosi ime Staljina, bio je u pepelu, porušen, ceo je bio
pretvoren u ruševine, ali se nije predao. Preda mnom se
sada ukazalo nešto potpuno drugačije. Grad razrušen
ratom, bio je izgraĎen ponovo, za vrlo kratko vreme. Nove
višespratne zgrade, kulturne ustanove, škole, univerziteti,
bioskopi, bolnice, savremene fabrike, nove, široke i lepe
ulice koje su potpuno promenili oblik grada. Ulice su se
zelenele od mladog drveća, parkovi i trgovi su puni cveća
i dece. Bio sam i u fabrici traktora u tom gradu, i sreo se
sa dosta radnika. ‘’Mi veoma volimo albanski narod i sada
u mirno vreme, mi radimo i za njega takoĎe'', rekao mi je
73 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
radnik fabrike. ''Poslaćemo još više traktora albanskim
seljacima, jer je to volja i nareĎenje Staljina''.
Svuda smo osećali ljubav i poštovanje, u čijem duhu su
bili vaspitani obični sovjetski ljudi Staljinom, voljenim i
nezaboravnim prijateljem albanskog naroda i Partije rada
Albanije.
Tako je bila završena i ova poseta Sovjetskom Savezu,
kada sam se poslednji put sreo sa velikim Staljinom, o
kojem ću, kako sam i ranije govorio, celog ţivota čuvati
neizbrisiva sećanja, uspomene i utiske.
Enver na XIX Kongresu boljševičke partije, 1952.
U oktobru 1952. sam ponovo putovao u Moskvu, na čelu
delegacije Partije rada Albanije, da bi prisustvovali 19.
kongresu Svesavezne komunističke partije (boljševika).
Upravo sam tamo poslednji put video Staljina, poslednji
74 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
put čuo njegov drag i očaravajući glas, gde je on sa
govornice napomenuo da je burţoazija otvoreno odbacila
zastavu demokratskih sloboda, suvereniteta i nezavisnosti,
obratio se komunističkim i demokratskim partijama koje
nisu na vlasti sledećim rečima: ‘’Mislim da tu zastavu
treba da podignete vi,... i da je ponesete napred, ako ţelite
da okupite oko sebe većinu naroda,... ako ţelite da budete
patriote svoje zemlje, ako ţelite da postanete rukovodeća
sila nacije. Niko drugi je više neće podići.’’
Čuvam i zauvek ću čuvati ţivo i paţljivo sećanje u mom
umu i srcu taj momenat kada je sa govornice kongresa
inspirisao naša srca, nazivajući komunističke partije
socijalističkih zemalja ''udarnim brigadama svetskog
revolucionarnog pokreta''. Zakleli smo se tih dana da će
Partija rada Albanije visoko nositi zastavu ''udarne
brigade'' i da će savete i uputstva druga Staljina čuvati kao
zenicu oka, kao istorijski zavet, i da će ih provoditi u
ţivot, sa potpunom doslednošću.
Tu svečanu zakletvu smo ponovili i u danima velike tuge,
kada je besmrtni Staljin otišao od nas, i ponosimo se, što
je naša partija, kao staljinska udarna brigada, uvek drţala
svoju reč, da nikada nije, niti će bilo šta staviti iznad sebe,
osim učenja Marksa, Engelsa i Lenjina, kao i učenika, i
vernog nastavljača njihovog dela, našeg dragog prijatelja,
slavnog voĎe, Josifa Visarionoviča Staljina.
75 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
Kada je Staljin umro, u Albaniji je proglašeno 14 dana ţalosti
“Susreo sam se sa Staljinom mnogo puta i uvek je
pokušavao na svaki način da mi pruži osecaj
ravnopravnog druga, da stvoriti intimnost. Primio me je u
svom domu i sam mi dodavao jelo, konobarima je dao
slobodno, a mi smo se posluživali međusobno kao u svojim
domovima; Staljin bi me uzeo pod ruku i hodao sa mnom u
svojoj bašti, umorao se zarad mene mnogo puta,
preduzimajuci najvecu brigu za mene, čak i za šešir koji
bih trebao nositi da se izbegne prehlada i išao je dotle da
mi je pokazivao gde su bili toaleti ako su mi bili potrebni.
Da li biste mogli da nazovete ovakvo Staljinovo držanje
kao "učitelja prema učeniku", dok smo mi u stvari bili
učenici, i to mladi učenici, pred njim?”
- Enver
76 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
77 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom
78 Enver savezrada.org
Enver Enver sa Staljinom