Ekološki faktori značajni za rast i razviće...
-
Upload
nguyencong -
Category
Documents
-
view
243 -
download
0
Transcript of Ekološki faktori značajni za rast i razviće...
![Page 1: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/1.jpg)
Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljiva
Gustina i fiziološka aktivnost zajednice gljiva u različitim staništima varira.
Gustina populacije je određena kompeticijommeđu organizmima i karakteristikama sredine.
Glavni spoljašnji faktori koji utiču na razvoj Glavni spoljašnji faktori koji utiču na razvoj gljiva su: dostupnost organskih materija, koncentracija vodonikovih jona, temperatura i vlažnost.
![Page 2: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/2.jpg)
Gljive poseduju sposobnost razvića u različitim sredinama: vazduhu, zemljištu, slatkoj i slanoj vodi, različitim organskim supstratima, korenu i rizosferi drveća i dr.
Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na abiotičke i biotičke.
Abiotički faktori: temperatura, vlažnost i osmotski potencijal, koncentracija vodonikovih jona (pH) i svetlost.
Biotički faktori (odnos gljiva prema supstratu): saprobni, parazitni, simbiontni.
![Page 3: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/3.jpg)
Temperatura utiče na gljive kako na nivou individue tako i na nivou populacije.
Gljive preživljavaju opseg temperature normalan za sredinu u kojoj žive a aktivno rastu samo pri određenom temperaturnom opsegu.
Tmax za većinu vrsta je 30 – 400C.
Najviša temperatura na kojoj je zabeležen rast gljiva je 600C.
Temperatura
Najviša temperatura na kojoj je zabeležen rast gljiva je 600C.
Neke vrste roda Candida izolovane su iz zemljišta u hladnim i suvim dolinama Antarktika (Tmin).
![Page 4: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/4.jpg)
Mezofilne vrste rastu na 10 - 40 C - optimalnetemperature za većinu vrsta gljiva su između 20 i30 C (Aspergillus fumigatus je termotolerantna vrsta).
Termofilne vrste rastu na temperaturama između 20 i 50 C (Humicola lanuginosa, Chaetomium thermophilum, Talaromyces emersoni).
Psihrofilne vrste su tolerantne na hladnoću, za prave psihrofilne vrste optimum je 10 C
Aspergillus fumigatus, 40 C
prave psihrofilne vrste optimum je 10 C(Sporotrichum carnis).
Humicola lanuginosa 22-50 C:
Chaetomium thermophilum 27-58 C:
Talaromyces emersoni 30-60 C:
Paecilomyces variotii 30-60 C:
Sporotrichum carnis 0-10 C
![Page 5: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/5.jpg)
Vlažnost i osmotski pritisak Potrebe gljiva za vodom su vezane za hemijski
aktivnu vodu (av ).
av je slobodna voda prisutna u okolini organizma a ne sadržaj vode u podlozi.
Dokazano je da postoji veza između av, temperatute i ishrane.
Potrebe za vodom su različite za različite biološke procese.biološke procese..
Osmofilne gljive – mogu rasti pri visokom osmotskom pritisku (av 0.63-0.70).
![Page 6: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/6.jpg)
Koncentracija vodonikovih jona pH sredine se menja pod uticajem metabolita gljiva.
pH se održava konstantnom samo u bioreaktorima.
pH deluje na rast: indirektno, utiče na dostupnost nutrijenata, direktno, deluje na površinu ćelije.
Za većinu gljiva optimalna pH vrednost je 5,6 - 6,5. Za većinu gljiva optimalna pH vrednost je 5,6 - 6,5. Međutim, one tolerišu vrlo širok dijapazon pH vrednosti (2 - 9).
pH supstrata ima uticaj i na diferencijaciju polnih i bespolnih struktura, konidijacija je intenzivnija na nižim pH vrednostima a formiranje polnih struktura na višim.
![Page 7: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/7.jpg)
Acidofilne i acidotolerantne vrste često su izolovane iz kiselih rastvora: Penicillium citrinum (hematoksilin, pH 3), Oidiodendron griseum (HCl, pH 1,5), Aspergillus niger (taninska kiselina, pH 2,8).
Alkalofilne i alkalotolerantne vrste često su izolovane iz zemljišta: Gliocladium spp. Gliocladium spp. Acremonium spp.
Promena pH izaziva morfološke promene: septiranost hifa i konidiofora, atipično grananje konidiofora, formiranje brojnih vezikula.
![Page 8: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/8.jpg)
Svetlost
Odgovor na svetlost varira zavisno od: stadijuma razvića u kome je gljiva fotosenzitivna, kvaliteta i intenziteta svetlosti, dužine osvetljenja i promena drugih spoljašnjih faktora.
Pitanje fotoreceptora nije potpuno razjašnjeno. Kao mogući Pitanje fotoreceptora nije potpuno razjašnjeno. Kao mogući fotoreceptori kod gljiva se najčešće pominju flavoproteini i karoteni.
Još definitivno nije razjašnjen način na koji se ispoljava uticaj apsorbovane svetlosti kod gljiva.
![Page 9: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/9.jpg)
Efekat svetlosti na gljive je kompleksan i obuhvata niz
nemorfogenetskih i morfogenetskih pojava.
Nemorfogenetski uticaji su: određivanje pravca kretanja (fototaksija), diferencijalno rastenje neke strukture (fotoperiodizam), sinteza određenih produkata (npr. pigmenata).
Nemorfogenetske pojave najviše su istraživane kod vrsta rodova Phycomyces, Pilobolus i Thamnidium.
svetlost - karoten
fototaksija
![Page 10: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/10.jpg)
Svetlost izaziva ili destrukciju komponenti medijuma ili direktno deluje na metabolizam.
utiče na produkciju pigmenata:
indukuje biosintezu karotenoida (gubi se u odsustvu svetlosti ili se smanjuje intenzitet),
produkcija melanina.
plava svetlostgljiva
apsorbcija svetlosti
toksične, visokoreaktivne forme kiseonika
oksidacija ćelijskih konstituenata
sintezakarotenoidamelanina
inaktivacija
ključna jedinjenja metabolizma
![Page 11: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/11.jpg)
Morfogenetetski uticaji su: inicijacija i intenzitet sporulacije (ultraljubičasta i plava zona
spektra), Inicijacija obrazovanja polnih struktura.
askusi
konidije
![Page 12: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/12.jpg)
Odnos gljiva prema supstratu uslovljava njihovu adaptaciju na različite načine života.
Kao heterotrofi imaju značajne funkcije u ekosistemima: kao saprobi, kao paraziti - fakultativni (nekrotrofi), obligatni (biotrofi) kao simbionti - mutualistički simbionti i mikorizni partneri viših
biljaka.
Biotički faktori
biljaka.
saprob simbiont - mikorizaparazitmutualistička simbioza
![Page 13: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/13.jpg)
Micelija je prisutna u terestričnim i akvatičnimekosistemima gde ima ulogu u degradaciji biljnog materijala i vraćanju CO2 u atmosferu.
Micelija mikoriznih vrstauvećava efikasnost apsorbovanja vode i nutrienata mnogih biljaka i vode i nutrienata mnogih biljaka i povećava rezistentnost na neke biljne patogene.
![Page 14: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/14.jpg)
Dostupnost organskih materija Znanja o hemijskom sastavu ćelije gljiva nam ukazuju šta je
neophodno u ishrani gljiva za njihovo rastenje i razviće.
U toku metabolizma gljive prilagođavaju, modifikuju, hranljive materije da bi dobile molekule pogodne za njihove životne aktivnosti.
Elementi kao što su: vodonik, ugljenik, azot, kiseonik, fosfor i sumpor su neophodni za rast svih gljiva.
Kalijum, magnezijum i brojni mikroelementi (gvožđe, cink, mangan, bakar i molibden) su takođe neophodni za rast gljiva.
![Page 15: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/15.jpg)
Prosti šećeri - glukoza ima centralno mesto u metabolizmu gljiva, transportuje se ućeliju pasivnom difuzijom.
Polisaharidi - skrob, celuloza, lignin, hitin.
Izvori ugljenika
Organske kiseline i alkoholi - intermedijeri Krebsovog ciklusa (limunska i sukcinatna kiselina), zatim mlečna, sirćetna i masne kiseline (u obliku soli zbog regulacije pH), glicerol, metanol.
Lipidi - gljive produkuju lipaze koje hidrolizuju lipide do glicerola i masnih kiselina.
Proteini - retko izvori ugljenika kod gljiva.
![Page 16: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/16.jpg)
Izvori azota
Mnoge gljive zadovoljavaju svoje potrebe za azotom iz neorganskih izvora (amonijum, nitratni i nitritni joni).
U nedostatku neorganskih izvora gljive mogu koristiti organskeizvore:
amino kiseline, amino kiseline,
amine,
amide,
peptide – kazein i pepton,
proteine – degraduju se ekstracelularnim enzimima,
purine.
![Page 17: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/17.jpg)
Značaj gljiva Gljive imaju veliki značaj za život na zemlji i široko su rasprostranjene.
Zahvaljujući sposobnosti produkcije velikog broja jedinjenja u procesima primarnog i sekundarnog metabolizma gljive imaju
značajnu ulogu za čoveka: kao hrana, kao producenti biološki aktivnih jedinjenja, kao izazivači bolesti. kao izazivači bolesti.
Mnoga svojstva gljiva su poznata ljudima od davnina.
Nauka se bavi proučavanjem gljiva tek poslednjih 250 godina.
![Page 18: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/18.jpg)
Imaju značajno mesto u ishrani ljudi, sakupljaju se u prirodi ili se uzgajaju.
Biološka aktivnost gljiva je iskorišćena u mnogim biotehnološkim procesima: fermentacija prehrambenih proizvoda, alkoholna vrenja, proizvodnja organskih kiselina, produkcija hormona i proteina, biodegradacija. biodegradacija.
Produkcija sekundarnih metabolita: alkaloida, mikotoksina, antibiotika.
![Page 19: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/19.jpg)
![Page 20: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/20.jpg)
Korišćenje gljiva u ishrani Prvi pisani podatci o korišćenju gljiva datiraju još iz
V veka p. n. e., Hipokrit.
Tradicija korišćenja gljiva u ishrani i medicini najduža je u Kini i Japanu.
Plodonosna tela gljiva su bogata proteinima, ugljenim hidratima, mineralima i vitaminima.ugljenim hidratima, mineralima i vitaminima.
Po jestivosti plodonosnih tela gljive su podeljene na: jestive, nejestive, otrovne i smrtonosne.
Sve veći broj vrsta gljiva se komercijalno gaji jer predstavljaju jeftinu i nutritivno vrednu hranu.
![Page 21: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/21.jpg)
Lentinus edodes(Shitake)
Jestive i lekovite vrste gljiva koje se Jestive i lekovite vrste gljiva koje se najviše komercijalno proizvodenajviše komercijalno proizvode
Auricularia spp., Grifola frondosa,
Trametes, spp. i dr.
Pleurotus sp. (Bukovača)
Volvariella volvacea
Flammulina velutipes
(Zimska pečurka )
Agaricus bisporus(Šampinjon)
Trametes, spp. i dr.
![Page 22: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/22.jpg)
![Page 23: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/23.jpg)
Najčešće gajene vrste su: Agaricus bisporus, Lentius edodes i Pleurotus ostreatus
Agaricus bisporus
Pleurotus ostreatus
Agaricus bisporus
Lentius edodes
U drugoj polovini XX veka komercijalna proizvodnja gljiva je porasla zbog dva razloga:
razvoja modernih tehnologija (sterilne tehnologije, kulture micelije i dr.) irazumevanja pozitivnih svojstava jestivih i lekovitih vrsta gljiva.
![Page 24: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/24.jpg)
Kultivacija Pleurotus ostreatus
![Page 25: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/25.jpg)
![Page 26: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/26.jpg)
![Page 27: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/27.jpg)
Amanita caesarea Boletus edulis
Cenjene samonikle vrste gljiva:
Amanita caesarea Boletus edulis
Agaricus arvensis Cantharellus cibarius
![Page 28: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/28.jpg)
Indijanci, posebno iz Meksika i Gvatemale, su koristili psihoaktivnevrste u mnogim religijskim i spiritualnim obredima kao i u medicinske svrhe.
Svaka ozbiljna bolest se smatrala lošom funkcijom duha, pa se "lečila"
Psilocybe bohemicaPsilocybe bohemica
Psilocybe coprophila
Korišćenje gljiva u farmaciji i medicini
lošom funkcijom duha, pa se "lečila"različitim vrstama roda Psilocybe.
Psilocybe coprophila
Gljive su korišćene za lečenje mnogih bolesti
za zaustavljanje krvarenja - vrste rodova Lycoperdon, Bovista, Calvatia;za lečenje groznice, diareje, žutice, krvarenja – Fomes officinalis
Lycoperdon sp.
Bovista sp.
![Page 29: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/29.jpg)
U Kini Ganoderma lucidum (LING ZHI)nazivaju gljivom besmtrnosti.
Po drevnom Kineskom verovanju, G. lucidum odgovara 5 ukusa(gorak, slan, kiseo, ljut i sladak) (gorak, slan, kiseo, ljut i sladak) a svaki odgovara po jednom organu (srce, bubrezi, jetra, pluća, slezina).
Veruje se da Lentinus edodes (SHIANGU) usporava starenje.
![Page 30: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/30.jpg)
Mada se u Kini i Japanu već hiljadama godina zna za lekovita svojstva brojnih makromiceta, tek u novije vreme su iz gljiva izolovana aktivna jedinjenja (lentinan, lovastatin i dr.) koja objašnjavaju lekovita svojstva velikog broja vrsta.
Vrste rodova Penicillium i Aspergillus su najčešće korišćene mikromicete u farmaciji, kao producenti brojnih supstanci sa antibiotskim dejstvom.
![Page 31: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/31.jpg)
U farmakopeji iz 16. veka opisano je korišćenje Ling Zhi ili Reishi
(Ganoderma lucidum): “Pozitivno deluje na životnu energiju, povećava intelektualni kapacitet i sprečava zaboravnost..."
![Page 32: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/32.jpg)
Prvi muzej u svetu posvećen Ganoderma lucidum otvoren je 2004. godine u Kini, u Nantongu.
![Page 33: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/33.jpg)
Modifikatori biološkog
Brojna jedinjenja gljiva pozitivno deluju na imuni sistem. Poznata su kao:
biološkog odgovora
![Page 34: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/34.jpg)
Učešće gljiva u biotehnološkim procesima
Korišćenje gljiva u različitim biotehnološkim procesima ima dugu tradiciju. Gljive učestvuju u proizvodnji:
hleba,piva,vina,sira.
Danas gljive imaju široku primenu
ne samo u prehrambenoj industriji već i
u tekstilnoj i papirnoj industriji i u
proizvodnji biogoriva.
.
![Page 35: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/35.jpg)
Biotehnologija = primenjeni genetički inženjering
-O2 anaerobni metabolizam
Fermentacija
+O2 aerobni metabolizam
U fermentaciji učestvuju: Saccharomyces cerevisiae (pivski ili vinski kvasac), Aspergillus oryzae (vino “sake”), A tamari (soja sos i miso), A. niger (limunska kiselina), Penicilium camembert, P. rowueforti, P. gorgonzola (sira) i dr.
Fermentori - zapremine od nekoliko desetina do nekoliko stotina litara; strogo kontrolisani pH, nivo aeracije, temperatura i dr. uslovi.
![Page 36: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/36.jpg)
Hlebpšenično brašno sadrži 1 - 2% šećera(uglavnom oligosaharide od glukoze, fruktoze ili oba šećera) i protein gluten;
kvasci fermentišu šećer, produkujući CO2, etanol (isparava u toku pečenja) i brojna druga manje isparljiva jedinjenja u tragovima (doprinose ukusu i aromi hleba);
Sirevi i fermentisani mlečni napitci
Mikroorganizmi koji učestvuju u proizvodnji sireva i fermentisanih mlečnih napitaka su bakterije mlečno kiselinskog vrenja i gljive.
Sirevi: kamembert, rokfort, gorgonzola,
Mlečni napitci: jogurt, kefir, kumis.
![Page 37: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/37.jpg)
Alkoholna pića
Alkoholna fermentacija –
produkcija etanola i CO2
u uslovima male količine
kiseonika ili njegovog odsustva i visoke koncentracije šećera.
Alkoholna pića se na osnovu produkcije, svrstavaju u tri grupe: Alkoholna pića se na osnovu produkcije, svrstavaju u tri grupe:
ona koja nastaju fermentacijom biljnih sokova bogatihšećerom (vina, jabukovača),
ona koja se prave iz biljnog materijala bogatog skrobom kojise prevodi u šećer pre procesa fermentacije (pivo, pirinčanovino),
ona za čiju je proizvodnju potrebna destilacija da bi sedobila viša koncentracija alkohola od one koja se dobijasamo procesom fermentacije.
![Page 38: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/38.jpg)
Gljive kao izazivači bolesti
Brojne vrste gljiva uzročnici su različitih bolesti kod biljaka, životinja i čoveka – mikoze.
Mikoze biljaka Animalne mikoze Humane mikoze
![Page 39: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/39.jpg)
Mikoze biljaka Poznato je da oko 75% biljnih bolesti izazivaju gljive.
Fitopatogene vrste gljiva su brojne i pripadaju različitim taksonomskim grupama.
Često se mikoze biljaka nazivaju prema simptomima koje izazivaju: pepelnice, garke, rđe, plamenjače i dr.
Patogene gljive redukuju plodnost domaćina, utiču na strukturu i sastav biljnih zajednica a utiču na strukturu i sastav biljnih zajednica a predstavljaju i jak selekcioni pritisak tokom evolucije biljaka
Phytophthora infestans,izazivač plamenjače krompira, je u Irskoj 1845. izazvala masovne seobe ljudi usled gladi.
![Page 40: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/40.jpg)
pepelnica Erysiphe cichoracearum
plamenjača Phytopthora infestans
Monilinia fruticola
Botritis cinerearđa Puccinia triticina
![Page 41: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/41.jpg)
Mikoze ljudi i životinja
Humani i animalni patogeni, napadaju kožu, keratinizirana tkiva i unutrašnje organe i izazivaju hipersenzitivne reakcije.
U poređenju sa biljnim mikozama ređe su i uglavnom se javljaju kod organizama sa oslabljenim imunitetom.
Na koži čoveka se razvijaju kao saprobi ili paraziti i mogu biti: površinske mikoze (koža i kosa; Pityriasis versicolor) površinske mikoze (koža i kosa; Pityriasis versicolor) kutinozne (u epidermisu – Trichophyton spp., Microsporum
spp., Epidermophyton spp.) subkutinozne (dermis, mišići i vezivna tkiva) sistemske (aspergiloze, kriptokokoze i kandidiaze)
primarne (infekcija unutrašnjih organa, primarno pluća) oportunističke (narušen imunitet).
![Page 42: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/42.jpg)
Microsporum canis
Trichophyton rubrum
Pityriasis versicolor
Candida albicans
![Page 43: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/43.jpg)
Mikotoksikoze
Akutna i hronična oštećenja zdravlja izazvana mikotoksinimanazivaju se mikotoksikoze.
Mikotoksikoze: nastaju kao posledica ingestije mikotoksina, najčešće se unose putem hrane, nema imunog odgovora, veoma teška diagnostika, nema lečenja. nema lečenja.
Biološki efekti mikotoksina: kancerogenost, mutagenost, imunosupresija, teratogenost.
![Page 44: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/44.jpg)
Vrsta toksina Dužina unošenja
Količina unetog toksina
toksičnost
Ostali faktori
Mehanizmi dejstva mikotoksina - na ćelijskom nivou:biohemijske promena,funkcionalne promene (permeabilitet membrane),ultrastrukturne promene,patohistološke promene,SMRT.
![Page 45: Ekološki faktori značajni za rast i razviće gljivabiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/III Mik 2017.pdf · Ekološki faktori koji utiču na rast gljiva su podeljeni na](https://reader031.fdocuments.net/reader031/viewer/2022022608/5b87b6057f8b9a301e8bd3e0/html5/thumbnails/45.jpg)