broj 29 ÍESNAESTANEDJELJAKROZGODINU · NAKON BLAGOSLOVA: LIJEPA NAÍA PJESMA ZA KRAJ: ZDRAVO...
Transcript of broj 29 ÍESNAESTANEDJELJAKROZGODINU · NAKON BLAGOSLOVA: LIJEPA NAÍA PJESMA ZA KRAJ: ZDRAVO...
DOMINE SPERAVIIN TE
HRVATSKIH RIMOKATOLI◊KIH ¸UPA TORONTO • MISSISSAUGA • OAKVILLE
broj 2919. srpnja 2009.
stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa Toronto
ÍESNAESTA NEDJELJA KROZ GODINU
Tradicionalno hrvatsko hodo√aß≈e
Kanadskim mu√enicima u Midland
pod zaßtitom Majke BoΩje Bistri√ke
ULAZNA PJESMA: Evo, Bog mi pomaΩe,
Gospodin krijepi Ωivot moj. Od srca rado ≈u ti Ωrtvovati,
slavit ≈u ime tvoje, Gospodine, jer je dobrostivo.
ZBORNA MOLITVA: Molimo te, Gospodine,
budi nam milostiv i dareΩljiv. Probudi nam nadu, vjeru i
ljubav, da ustrajemo u budnosti i vrßenju tvoga zakona. Po
Gospodinu.
◊ITANJE KNJIGE PROROKA JEREMIJE (Jr23, 1-6): Jao pastirima koji upropaß≈uju i rasprßuju ovce
paße moje – rije√ je Gospodnja! Stoga ovako govori
Gospodin, Bog Izraelov, protiv pastira koji pasu narod moj:
»Vi ste rasprßili ovce moje, rastjerali ih, niste se brinuli za
njih. Zato ≈u se ja sada pobrinuti za vas zbog zlodjela vaßih
– rije√ je Gospodnja. I sam ≈u skupiti ostatak svojih ovaca
iz svih zemalja kamo sam ih rasprßio i vratiti ih na ispaße
njihove: bit ≈e plodne i mnoΩit ≈e se. I podi≈i ≈u im pastire
da ih pasu, te se ni√ega viße ne≈e bojati ni plaßiti niti ≈e se
gubiti – rije√ je Gospodnja.
Evo, dolaze dani – rije√ je Gospodnja – podi≈i ≈u
Davidu izdanak pravedni. On ≈e vladati kao kralj i biti
mudar i √init ≈e pravo i pravicu u zemlji. U njegove ≈e
dane Judeja biti spaßena i Izrael ≈e Ωivjeti spokojno. I evo
imena kojima ≈e ga nazivati: »Gospodin, Pravda naßa.«
Rije√ Gospodnja - Bogu hvala!
PRIPJEVNI PSALAM: 23 (22), 1-3a. 3b-4. 5. 6Gospodin je pastir moj: ni u √em ja ne oskudije-
vam!
...............................................................................................
Gospodin je pastir moj: ni u √em ja ne oskudijevam; na
poljanama zelenim on mi daje odmora. Na vrutke
me tihane vodi i krijepi dußu moju.
...............................................................................................
Stazama pravim on me upravlja radi imena svojega. Pa da
mi je i dolinom smrti pro≈i, zla se ne bojim, jer si ti
sa mnom. Tvoj ßtap i palica tvoja utjeha su meni.
...............................................................................................
Trpezu preda mnom prostireß na o√i dußmanima mojim.
Uljem mi glavu maΩeß, √aßa se moja prelijeva.
...............................................................................................
Dobrota i milost pratit ≈e mene sve dane Ωivota moga. U
Gospodnjem ≈u domu prebivati kroz dane mnoge.
...............................................................................................
◊ITANJE POSLANICE SVETOGA PAVLAAPOSTOLA EFE¸ANIMA (Ef 2, 13-18): Bra≈o! Sada, u
Kristu Isusu, vi koji neko≈ bijaste daleko, do∂oste blizu –
po Krvi Kristovoj. Doista, on je Mir naß, on koji od dvoga
u√ini jedno: pregradu razdvojnicu, neprijateljstvo razori u
svome tijelu. Zakon zapovijedi s propisima obeskrijepi da u
sebi, uspostavljaju≈i mir, od dvojice sazda jednoga novog
√ovjeka te obojicu u jednome Tijelu izmiri s Bogom po
kriΩu, ubivßi u sebi neprijateljstvo. I do∂e te navijesti mir
vama daleko i mir onima blizu, jer po njemu jedni i drugi u
jednome Duhu imamo pristup Ocu.
Rije√ Gospodnja – Bogu hvala!
PRIJE EVANÎELJA: Aleluja! Ovce slußaju glas
moj, govori Gospodin, ja ih poznajem i one idu za mnom.
Aleluja!
◊ITANJE SVETOG EVANÎELJA POMARKU (Mk 6, 30-34): U ono vrijeme: Apostoli se skupe
oko Isusa i izvijeste ga o svemu ßto su √inili i nau√avali. I
re√e im: »Hajdete i vi u osamu na samotno mjesto, i
otpo√inite malo.« Jer mnogo je svijeta dolazilo i odlazilo,
pa nisu imali kada ni jesti. Otploviße dakle la∂om na
samotno mjesto, u osamu. No kad su odlazili, mnogi ih vid-
jeße i prepoznaße te se pjeßice iz svih gradova str√aße
onamo i pretekoße ih.
Kad izi∂e, vidje silan svijet, i saΩali mu se jer
bijahu kao ovce bez pastira pa ih stane pou√avati mnogo-
√emu.
Rije√ Gospodnja – Slava tebi Kriste!
DAROVNA MOLITVA: BoΩe, ti si u jedinoj Ωrtvi
svoga Sina ispunio razne Ωrtve starog Saveza. Primi ovaj
naß dar, blagoslovi ga kao i prinos Abelov: ßto svaki od nas
prikazuje tebi na √ast nek bude na spasenje svima. Po Kris-
tu.
PRI◊ESNA PJESMA: ◊udesima svojim spomen
postavi milostivi i blagi Gospodin.
POPRI◊ESNA MOLITVA: Budi, Gospodine,
uza svoj narod. Nahranio si nas nebeskim otajstvima: daj
da iz stare greßnosti prije∂emo u novi Ωivot. Po Kristu.
ÍESNAESTA NEDJELJAKROZ GODINU
¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 29/2009, NEDJELJA 19. SRPNJASTRANA 2
¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 29/2009, NEDJELJA 19. SRPNJA STRANA 3
◊esto govorimo, kako smo izgubili mirno≈u, koju su
imali ljudi prije. Bez obzira ßto su poznavali teΩinu Ωivota
na jedan druga√iji, usu∂ujem se re≈i intenzivniji na√in od
nas, imali su vremena. Dovoljno je da pomislimo samo na
obra∂ivanje zemlje. Koliko je nekad bilo teΩe obraditi
zemlju bez svih danaßnjih pomagala i strojeva koji posto-
je... Uza svu teΩinu, koju je donosio mukotrpan rad, ljudi
govore, kako su uvijek imali vremena za odmor. ¸ivot je
uvijek bio i bit ≈e na svoj na√in teΩak, ali svaki uspjeh ili
plod rada koji ubiremo, pruΩa nam zadovoljstvo i u njemu
pronalazimo
smisao naßeg
truda i napora.
Danaßnji
tempo Ωivota i
n a √ i n
funkcionira-
nja puno je
druga√iji od
onoga u
p r o ß l o s t i .
Govori se o
potrebi za
g o d i ß n j i m
o d m o r o m ,
kao prilici da
se na nekoliko
dana odvoji-
mo od svako-
dnevne vreve
Ωivota i potraΩimo mir u sebi, u drußtvu obitelji i prijatelja.
Me∂utim, nerijetko ni to vrijeme ne provodimo u pravom
opußtanju, jer navikli na svakodnevni na√in funkcioniranja,
ne ostavljamo misli o poslu niti za vrijeme odmora. Nadal-
je, okruΩeni smo reklamama, koje promoviraju i nude
najbolju zaßtitu za koΩu od sunca, najbolja jela, najbolja
mjesta za odmor… U svemu tome kaosu, ostajemo
izgubljeni i od odmora nam na kraju ne ostaje baß mnogo.
Dogodi nam se, da nehotice za vrijeme odmora zaboravimo
ono najvaΩnije - "odmoriti se". A za odmor zapravo i nije
potrebno tako puno. Potrebno je samo dopustiti da svakod-
nevni ustaljeni ritam bude prekinut, na na√in da vrijeme
posvetimo stvarnostima koje su nam u Ωivotu drage –
obitelji, prijateljima, prirodi…, Bogu.
Primje≈ujete, napisao sam "Bogu". Vjerujem da ne
smatrate da vam je i od Njega potreban odmor. Mislim, da
molitva i sveta misa ne ulaze u kategoriju naßih obaveza,
od kojih bismo se odmarali za vrijeme ljeta. Sje≈am se, joß
u osnovnoj ßkoli prije zavrßetka svake ßkolske godine,
Ωupnik nam je redovito govorio, kako krß≈anin nije nikada
na godißnjem odmoru. "To zna√i", govorio je vl√. Josip
Horvat, "da ne≈emo zanemariti svoju potrebu za duhovnom
hranom. Kao ßto hranimo svakodnevno svoje tijelo, pa i za
vrijeme odmora, tako trebamo hraniti i svoju dußu bez
obzira ßto je vrijeme godißnjeg odmora."
Isus se
t a k o ∂ e r
odmarao, pa je
i u√enike poti-
cao na odmor:
"Hajdete i vi u
osamu na
s a m o t n o
mjesto, i
o t p o √ i n i t e
malo." (Mk 6,
31) Prona∂imo
vremena za
sebe, za
odmor. Odmor
nam je potre-
ban kao ßto
nam je potre-
ban i rad. Prof.
T o m i s l a v
Ivan√i≈ uspore∂uje rad s udisanjem zraka, a odmor s izdis-
anjem. ◊ovjek ne moΩe cijelo vrijeme udisati zrak, kao ßto
ne moΩe cijelo vrijeme ni izdisati. Potreban je uskla∂eni
ritam ovih dviju aktivnosti, da bi organizam mogao nor-
malno funkcionirati.
Odlazite li potraΩiti svoj odmor u ljepotama prirode, ne
zaboravite na Boga, koji je te ljepote stvorio. Kao ßto i
psalam pjeva: "na poljanama zelenim on mi daje odmora.
Na vrutke me tihane vodi i krijepi dußu moju." (Ps 23, 2-3)
¸elim vam, da za vrijeme svojeg godißnjeg odmora, bez
obzira gdje ga provodili, odahnete od svakodnevne vreve i
da prona∂ete na√ina kako ≈ete se zaista odmoriti.
piße: Krunoslav Novak
VRIJEME GODIÍNJIH (OD)MORA
¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 29/2009, NEDJELJA 19. SRPNJASTRANA 4
Od 9:30 do 11:45: prilika za sv. Ispovijed
U 11:00 sati: poboΩnost kriΩnog puta
U 12:00 sati: Misno slavlje predvodi mr. don Jenko Buli≈,
Ωupnik sv. Ivana Krstitelja u Splitu i povjerenik za duhovna
zvanja Splitsko-Makarske nadbiskupije
Pjesme za misno slavlje:
ULAZNA PJESMA:
DO NEBESA nek se ori naßih grudi gromki glas,
neka jeknu rajski dvori, nek nas √uje Isus Spas:
Isukrste, srcu tvom s nama naß se kune domdußom, tijelom vijek sam tvoj, za krst √asni biju≈ boj.
◊ujte puci ßirom svijeta, oci naßi √ujte sad;
√ujte sluge pakla kleta kako Hrvat kli√e mlad:
Isukrste….Stijeg Hrvata Srce Krista; tu nam rudi sre≈a, spas.
Tu sloboda zlatna bilsta, tu se ori slavski glas:
Isukrste…..
PSALAM; antifona: Slavit ≈u te dovijeka, BoΩe kralju moj!
PRIKAZNA PJESMA:
1. ¸ivot svoj prikazujemo Bogu
za budu≈nost hrvatskome rodu.
Za tebe molimo, za tebe Ωrtvujemo,
lijepa naßa zemljo hrvatska!
2. Kruh i vino prinosimo Bogu…….
3. Svoje Ωelje prinosimo Bogu………
PRI◊ESNE PJESME:
VESELO BRA˛O KLIKNIMO na radost roda svog.
Pjevajmo bijeloj hostiji, u njoj je Ωivi Bog.
Hostijo sveta BoΩe naß o√uvaj, brani nas.
Naßa budu≈nost s tobom sja, u tebi naß je spas.
Spasitelj svijeta s nama je, naß prijatelj i brat.
Sve patnje, boli, radosti on s nama dijeli rad.
Budimo i mi zahvalni i vjerni Kristu svom.
Svoj Ωivot njemu darujmo, obitelj i svoj dom.
KRUÍE ¸IVOTA ljubavi vir,
Ti dußam naßim donosiß mir,
Ti snagu dajeß na putu tom,
Ti vodiß nas u O√ev dom.
O divna tajno ljubavi znak,
Íto svijetlom svojim razgoniß mrak.
Ti snagu dajeß……………..
Sunce Ωivota toplota tva,
grije sve duße i srca sva;
Ti snagu dajeß………..
UZMITE, JEDITE, moje vam tijelo to je,
uzmite, pijte svi, evo vam krvi moje.
Spasitelj re√e to, njegova rije√ bi dosta,
tijelo i sveta krv u taj √as namah posta.
Danas, kroz vjekove u Crkvi isto biva:
me∂ nama, sretni smo, imamo Krista Ωiva.
Kada nas Ωi≈a put ho≈e da jadom smrvi,
ßtita gle Kristova: tijela mu, svete krvi!
NAKON BLAGOSLOVA: LIJEPA NAÍA
PJESMA ZA KRAJ:
ZDRAVO DJEVO, svih milosti puna,
vje√nog sunca ogrnu te sjaj.
Oko √ela zvjezdana ti kruha,
ispod nogu stenje pakla zmaj.
Rajska Djevo, Kraljice Hrvata,naßa Majko, naßa zoro zlatna,odanih ti srca primi dar,Primi √iste ljubavi nam Ωar.
BlaΩena si, jerbo sva si √ista,
zmijin dah ne okruΩi ti grud!
Zvijezda sre≈e i nama da blista,
no≈i grijeha mrak rasprßi hud!
Rajska Djevo…..
POBO¸NOST KRI¸NOG PUTA
STALA PLA◊U˛
Stala pla√u≈ tuΩna Mati Vrelo milja slatka Mati
gledala je kako pati, bol mi gorku osje≈ati
Sin joj na kriΩ uzdignut. daj da s tobom procvilim.
Dußom njenom razboljenom, Rane drage, Majko sveta
rastuΩenom, raΩaljenom, Spasa za me razapeta
prolazio ma√ je ljut. tisni usred srca mog.
O koliko ucviljena Neka ljubav srca moga
bjeße ona uzvißena gori sve∂ za Krista Boga
Majka Sina jedinog. da mu u svem omilim.
Bol bolova sve to lju≈i Neka do∂u i na mene
blaga Mati gledaju≈i patnje za me podnesene
muke slavnog √eda svog. Sina tvoga ranjenog.
Koji √ovjek ne bi plako Daj mi s Tobom suze livat
Majku BoΩju vide≈ tako raspetoga oplakivat
u tjeskobi tolikoj? dok na svijetu budem ja.
Tko protuΩit ne≈e s √istom U Tvom drußtvu uz kriΩ stati
kada vidi gdje za Kristom s Tobom jade jadovati
razdire se srce njoj. Ωelja mi je jedina.
Zarad grijeha svoga puka Kada do∂u smrtni √asi
gleda njega usred muka Kriste BoΩe nek me spasi
i gdje bi√em bijen bi. Majke Tvoje zagovor.
Gleda svoga milog sina Kad mi zemlja tijelo primi
ostavljena sred gor√ina dußu onda uzmi Ti mi
gdje se s dußom podjeli. u nebeski blaΩen dvor.
GODIÍNJE HODO◊AͲE HRVATA U MIDLAND
¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 29/2009 NEDJELJA 19. SRPNJA STRANA 5
Proßloga tjedna svijet se oprostio od √ovjeka kojega su
mnogi nazivali i smatrali kraljem pop-glazbe – Michaelom
Jacksonom. Njegov sprovod pratili su milijuni ljudi putem
izravnog televizijskog i internetskog prijenosa. Joß jedna
legenda otißla je u povijest. Svako vrijeme ima svoje
veli√ine i svoje proroke koji propagiraju odre∂ene vrijed-
nosti ili anti-vrijednosti. I Michaela Jacksona moΩemo
smatrati takvim pod navodnicima prorokom svoga doba.
No, ßto je vizija koju je ovaj pjeva√ zastupao i donosio svo-
jim suvremenicima? Ne ulaze≈i u njegov glazbeni opus –
jer o ukusima se ne raspravlja – moΩemo re≈i da je bio
pravi marketinßki mag. Svaki njegov javni nastup bio je
dotjeran do savrßenosti i plijenio je pozornost i onih koji su
ga kao pjeva√a voljeli i onih kojima njegov glazbeni izri√aj
nije odgovarao.
No, ako zanemarimo svjetla pozornice i bljeßtavilo nastu-
pa, tko je zapravo bio Michael Jackson? Od svih silnih
slavopoja koji mu se od trenutka smrti izri√u, moΩe li
uop≈e itko re≈i tko je bio taj √ovjek? Je li to uop≈e znao on
sam? MoΩda bismo najkra≈e mogli re≈i da je uporno Ωelio
biti – netko drugi. Nevjerojatna koli√ina razli√itih kemi-
jskih preparata koje je unosio u sebe, mnogobrojne
operacije i razli√iti zahvati – a sve s ciljem da postane
druga√iji, da promijeni boju koΩe, izgled lica, fizionomiju.
Taj √ovjek kao da se sramio svoga izgleda, svoga porijekla
i svoje pripadnosti te je sav svoj Ωivot i svoje veliko bogat-
stvo uloΩio u nastojanja da pobjegne od samoga sebe, da
postane drugi i druga√iji. Od radosnog dje√aka punog
Ωivota postao je osamljenik koji je bjeΩao od svijeta i Ωivio
u izolaciji svoga posjeda vrlo znakovitog naziva.
Po svemu tome Michael Jackson zaista je pod navodnicima
prorok svoga vremena, simbol suvremenog √ovjeka koji
bjeΩi od samoga sebe i pokußava igrati razli√ite uloge, biti
uspjeßan i savrßen u svemu osim u poznavanju i
prihva≈anju samoga sebe onakvim kakav zapravo jest.
Suvremeni √ovjek traΩi smisao svoga postojanja ali istovre-
meno uporno nije√e Onoga tko je taj smisao u njega ugra-
dio. Bavimo se svime i sva√ime, zaboravljaju≈i zahvaliti
svome Stvoritelju za primljene darove. Pjevamo i pleßemo
pod svjetlima pozornice, ali kada se ta svjetla pogase,
postajemo izgubljeni i bjeΩimo u izolaciju svoje samod-
ostatnosti i samodopadnosti.
Puno je anti-proroka, odnosno proroka iskrivljenih vrijed-
nosti koji se skrivaju pod ovakvom ili onakvom market-
inßkom krinkom. Puno je onih koji veli√aju √ovjekove
sposobnosti, prikazuju≈i √ovjeka „supermenom" koji moΩe
i smije sve ßto poΩeli, zanemaruju≈i √ovjekovu usmjerenost
prema stvarnom dobru i onostranosti. I recesija kroz koju
svijet trenutno prolazi zorno pokazuje kamo nas je dovelo
SVECI I BLAGDANI U OVOM TJEDNU
Ned, 19. srpnja 2009 – 16. NEDJELJA KROZ GODINU; Aureliija
Pon, 20. srpnja 2009 – Sv. Ilija prorok; Iljko
Uto, 21. srpnja 2009 – Lovro Brindizijski; Danijel
Sri, 22. srpnja 2009 – Marija Magdalena◊et, 23. srpnja 2009 – Brigita; Apolinar; Ivan Cassian
Pet, 24. srpnja 2009 – Kristina; Mirjana; Kunigunda
Sub, 25. sripnja 2009 – Sv. Jakov st. ap.; Kristofor
takvo poimanje svijeta i √ovjeka. Proßloga tjedna papa
Benedikt objavio je svoju tre≈u encikliku koja nosi naslov
„Ljubav u istini", a bavi se socijalnim temama. Vjerojatno
nije slu√ajno objavljena upravo u danima kada se u Italiji
odrΩava susret drΩavnika najbogatijih i najmo≈nijih drΩava
svijeta. Papa njima ali i √itavom √ovje√anstvu Ωeli svratiti
pozornost na to kako napredak pod svaku cijenu vodi
√ovje√anstvo prema unißtenju i kako kapital ne moΩe biti
svrha samome sebi i voditi ra√una samo o bogatima, nego
da je nuΩno probuditi uspavanu savjest √ovje√anstva i
shvatiti kako moramo misliti jedni na druge jer samo to
moΩe dovesti do odrΩivog razvoja dostojnog √ovjeka.
Mi krß≈ani moramo shvatiti da nam je Krist ostavio svoje
Evan∂elje s ciljem da budemo proroci u ovome svijetu.
BoΩja rije√ nam je darovana ne zato da bismo se njome
ponosili i ljubomorno je √uvali za sebe, nego zato da bismo
ju svjedo√ili i navijeßtali svim ljudima, nastoje≈i da ju i oni
shvate i prihvate BoΩji naum s √ovjekom. Nikada nije bilo
lako biti prorokom, kao ßto nam to svjedo√i i BoΩja rije√
koju danas slußamo u misnim √itanjima. Uvijek je lakße
laΩnim prorocima koji govore ono ßto ljudima godi.
Iskreno svjedo√enje BoΩje rije√i uvijek je zahtjevno i
nailazi na otpor, ali je nuΩno potrebno da svi zajedno ne
bismo zavrßili u nekakvom „neverlandu" ljudske taßtine i
bahatosti. Puno puta imamo dojam da je nemogu≈e biti
BoΩjim prorokom u danaßnjem vremenu, jer malo je onih
koje Bog zanima i koji imaju sluha za njegovu rije√. No,
ako nas je Bog pozvao i poslao da kao krß≈ani budemo pro-
roci, onda to zaista i ima smisla. Bog uvijek prona∂e na√ina
kako ≈e doprijeti do ljudskih srdaca i umova. Naße je svje-
do√iti i navijeßtati, a Bog ≈e se pobrinuti da to i urodi
plodom.
Piße Robert Íreter
PROROCI i „PROROCI"
¸ U P A
NAÍE GOSPE KRALJICE HRVATA7 Croatia Street, Toronto, Ontario M6H 1K8 Tel. (416) 536-3669 Fax. (416) 536-6066
Sve≈enici:
MISE SUBOTA - 6:00 p.m. je nedjeljna Misa. Tko zbog opravdanih
razloga ne moΩe do≈i na Misu nedjeljom, ovom subotnjom Misom zadovoljava nedjeljnu duΩnost sudjelovanja na Misi.
NEDJELJA: 9:30 i 11:00 a.m.; MISE U TJEDNU - 6:30 p.m. KRÍTENJA - subotom ili nedjeljom
Krsne priprave - roditelji su duΩni prijaviti se najkasnijeMJESEC DANA prije krßtenja svoga djeteta i ispunitiprijavu. Datum priprave dogovorit ≈e se sa Ωupnikom...
BOLESNIKE po bolnicama ili stanovima posje≈ujemo na poziv u svako doba dana i no≈i.
VJEN◊ANJA - samo subotom. Prema odredbi biskupa, zaru√nici se moraju javiti sve≈eniku u svojoj Ωupi sdokumentima godinu dana prije vjen√anja. Potrebno jepro≈i i te√aj zaru√ni√ke priprave prema dogovoru sasve≈enikom. Ako je netko ranije sklopio bilo crkvenubilo samo civilnu Ωenidbu s drugom osobom, ne moΩe seodrediti niti datum vjen√anja bez odobrenja mjesnogbiskupa.
ISPOVIJEDANJA imamo u tjednu i nedjeljom prije Mise.¸UPNI URED JE OTVOREN radnim danom
od 9:00 - 12:00 a.m., te od 1:00 - 5:00 p.m., PETKOM od 9:00 do 12:00 i 1:00 do 6:00SUBOTOM samo od 9:00 - 12:00 a.m. PONEDJELJKOM URED NE RADI.
Neka nas sve prate molitve hrvatskih svetaca i mu√enika, zagovor Naße Gospe Kraljice Hrvata,
i blagoslov Trojedinoga Boga Oca i Sina i Duha Svetoga
Rev. JOSIP KOS - ¸upnik Rev. MARJAN UKA - ¸upni vikar za Albance
IZ MATI◊NIH KNJIGA
Iz Matice vjen√anih:U subotu, 11. srpnja sakrament Ωenidbe sklopili su u naßoj
crkvi Peter SKOKO i Natalia LJUBI˛. Novoj obitelji
Ωelimo sretan zajedni√ki i obiteljski Ωivot uz BoΩju potporu po
sakramentu Ωenidbe.
SAKRAMENT ¸ENIDBE ¸ELE SKLOPITI: Nicholas Anthony ¸eljkovi≈ i Katarina Gali≈
ELEVATOR AND EXTENDED LOBBYPoßtovani Ωupljani, kao ßto vam je ve≈ poznato, intenzivno se
radi na projektu za izgradnju dizala koje ≈e omogu≈iti invalid-
nim i starijim osobama lakßi pristup crkvi i dvorani (o √emu se
odavno govori). Uz to je povezano i zatvaranje otvorenog
prostora sadaßnje terase ispred dvorane i pristupa uredu i
crkvi, kojega su arhitekti nazvali „extended lobby“. Taj koris-
ni projekt dakako ne moΩemo napraviti bez vaße podrßke i
pomo≈i. Stoga se
obra≈am svima vama
kojima ve≈ sada treba
dizalo, i onima kojima
≈e kasnije trebati (osim
ako misle biti „forever
young“!), da posebnimnov√anim prilozimapomognete tu akciju,
koja predstavlja zajed-
ni√ko dobro, a sve javne zgrade po zakonu trebaju imati prist-
up za invalidne osobe. Do mene su doßle informacije da neki
govore da nam to ne treba (vjerojatno zato ßto traΩim nov√ane
priloge). Hvala unaprijed na vaßim dragovoljnim prilozima
kojima potvr∂ujete osje≈aj pripadnosti ovoj zajednici koju ne
Ωelite samo koristiti nego i pomagati.
Josip, Ωupnik
NAGRADNI NATJE◊AJ ZLATNA RIBICA
Hrvatska Matica Iseljenika - podruΩnica Rijeka organizirala je
ove godine 6. nagradni natje√aj Zlatna ribica za u√enike
hrvatskog porijekla, a koji poha∂aju nastavu hrvatskog jezika
izvan domovine Hrvatske. U√enici 3. i 4. razreda iz naße
hrvatske ßkole Kardinal Alojzije Stepinac su pod mojim vod-
¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 29/2009, NEDJELJA 19. SRPNJASTRANA 6
E-mail: [email protected] www.torontozupa.com
¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 29/2009, NEDJELJA 19. SRPNJA STRANA 7
Nedjelja, 19. srpnja 2009 u 6:00 p.m.† Mile MESI˛
† Stana i Mijo KARLOVI˛
† √asna sestra Maristela JEL◊I˛
† Mißo RAI˛
Ponedjeljak, 20. srpnja u 6:30p.m.- na nakanu
Utorak, 21. srpnja u 6:30 p.m.† Jandre KRMPOTI˛
† Marija i Ivan GRIVI◊I˛ i † iz
obitelji
Srijeda, 22. srpnja u 6:30 p.m.† Magdalena BANDULA
† Magda BANDULA
† Magdalena ÍMINTI˛ i
Magdalena HERCEG
◊etvrtak, 23. srpnja u 6:30 p.m.†
Petak, 24. srpnja u 6:30 p.m. † Ana KOVA◊ i Ana ¸ALJIK
† Ljuba KAPETANOVI˛
† iz obitelji PERKOVI˛ i ◊A◊I˛
RASPORED MISA
Subota, 25. srpnja u 6:00 pm† iz obitleji Zore TOMINAC
† Anka LJUBI◊I˛
† Stjepan, Barica i Jakov
OV◊ARI˛
† Ankica i Jakov PRÍA
† Anica, Janko, Tade, Janko i
Ilija ÍAJATOVI˛
† Ilija VOJNI˛
† Ljuba BOGDANI˛
† Anka ÍPRAJC
† Petar i Ankica BOLDIN
† Stipe i Marija MANDI˛, god.
i † iz obitelji
† Janja CUKINA
† BlaΩ RAZUMI˛ i Marija
MIHALI˛
† Ana i John MUSIL
† Mißko Josip i Stanko BILJAN
† Jana, Ilija, Luka i Kata
KAPAC
† Stjepan OV◊ARI˛, god.
Nedjelja, 26. srpnja 2009 - 9:30 a.m.† Marija i Mato KOVA◊EVI˛
i † iz obitelji
† Mile MESI˛
- 11:00 - Nema mise u crkvi- 1:00 p.m. – Park – Zagorje
stvom prvi put sudjelovali na ovom nagradnom natje√aju.
Ukupno se odazvalo 395 u√enika iz 18 zemalja u dobnoj
skupini od 7 do 18 godina.
Ovom prilikom Ωelim se zahavliti svim u√enicima 3. i 4.
razreda ßto su se vrlo rado odazvali za sudjelovanje na nagrad-
nom natje√aju, a isto tako i njihovim roditeljima ßto su ih
podrΩali. Iz Matice smo primili zahvalnice ßto smo sudjelovali
na nagradnom natje√aju, kako u√enici tako i ja. Osim toga
u√enici su dobili i hrvatske ßalove na poklon. Zadnji dan ßkole
podijelili smo zahvalnice i poklone, ßto smo i ovjekovje√ili
zajedni√kim fotografiranjem.
Dragi moji u√enici ponosna sam na Vas ßto ste bili jako vri-
jedni i potrudili se pisati o Hrvatskoj ili o svojim bakama i
djedama. Puno Vam hvala i nikad nemojte zaboraviti svoje
hrvatsko porijeklo i njegujte svoj hrvatski jezik. ◊estitam
svima Vama, a posebno naßem Mateu Menalo koji je osvojio
2. mjesto u svojoj dobnoj skupini od 7 - 12 godina sa pri√om
o hrabroj baki Janji.
Nadam se da ≈emo i slijede≈e godine sudjelovati na Zlatnoj
ribici.
¸elim Vam svima ugodne ljetne praznike, a u rujnu se pono-
vo vidimo u naßoj hrvatskoj ßkoli .
RuΩica Vuj√i≈
POSEBNA ¸UPNA SLAVLJA U 2009. GODINI
19. srpnja – hodo√aß≈e u Midland16. kolovoza – Velika Gospa, blagdan zaßtitnice Ωupe6. rujna – Mala Gospa18. listopada – godißnjica Ωupe1. studenoga – molitva za pokojne na groblju „Assumption“20. prosinca – BoΩi≈na ispovijed
Ako Ωelite da vaße misne nakane budu objavljene u Vjesniku,
upißite ih najkasnije do srijede!
RASPORED PIKNIKA U PARKU „FATHER KAMBER“
26.07. – ZAGORJE02.08. – IMOTSKI03.08. – DRUÍTVO HRVATA LIKE09.08. – GORANI16.08. – VELIKA GOSPA06.09. – MALA GOSPA13.09. – SLAVONIJA
NAÍI ¸UPLJANI DARUJU:
Za crkvuJosip i Ana Pali- za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100
Obitelji Slavko Tomi≈ - za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100
Pirc Pepo - za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100
Katica i Pino Íkrabi≈ - za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100
Zora i Josip Tominac - za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100
John Krivi√i≈ - za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100
Mila Herceg - za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $ 50
Za CaritasLucija Dukovac - za Antu Marketa . . . . . . . . . . . . . . . . .$100
Klara Íali≈ - za Majku BoΩju Bistri√ku . . . . . . . . . . . . . .$ 20
Obitelji Slavko Tomi≈ - za Mostar . . . . . . . . . . . . . . . . .$100
Ljubica Ov√ari≈ - za Sv. Antun . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..$ 20
Za svaki vaß dar od srca hvala!
Danas kolektu skupljaju: HODO◊AͲE U MIDLAND
Slijede≈e nedjelje kolektu skupljaju: u 9:30: Janko
Bradica, Josip Grbac, Miljenko Barbir i Slavko
Augustin
u 1:00 sat poslije podne: Misa u Parku
K O M E N TA R "GLAS KONCILA"19. srpnja 2009.
STRANA 28
Zaßto je nuΩdan zaokret?
¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 29/2009, NEDJELJA 19. SRPNJA
Slußajte redovitohrvatski vjersko-kulturni radio program “HRVATSKA STRA¸A”,
svake nedjelje od 3:00 do 4:00 na srednjem valu 1320 CJMR radio postaje.
Izdaju: HRVATSKE RIMOKATOLI◊KE ¸UPE - TORONTO - MISSISSAUGA - OAKVILLEUre∂uje: Rev. Josip Kos
Tisak: Graphos Printing Limited 5359 Timberlea Boulevard. Unit 54, Mississauga, Ont. L4W 4N5 Tel. (905) 238-6977 • Fax: (905) 238-8198 • Toll Free 1-800-370-3844 • e-mail: [email protected]
Ivan Mikleni≈
Dok je nova Vlada zapo√injala prve svoje √asove i pripremala
prve korake na pripremi drugoga rebalansa drΩavnoga prora√una, u
Zagrebu je u organizaciji Razreda za drußtvene znanosti HAZU-a u
utorak 7. srpnja odrΩan iznimno zna√ajan okrugli stol o temi
»Kriza i okviri ekonomske politike«, na kojem je petnaestak
znanstvenika i stru√njaka iznijelo svoje analize gospodarskog sta-
nja i donekle stanja drußtva u cjelini u Hrvatskoj. S toga skupa
javnosti je na senzacionalisti√ki na√in prenesen podatak da se
hrvatska drΩava joß do kraja ove godine mora zaduΩiti 42 milijarde
kuna, ßto ga je iznio guverner Hrvatske narodne banke, a brojne
druge, joß vaΩnije i dalekoseΩnije poruke drugih sudionika
okrugloga stola u HAZU-u uglavnom su preßu≈ene, premda
upu≈uju na neke klju√ne momente zbog kojih je u Hrvatskoj
nuΩdan zaokret.
◊as je da sve dobronamjerne sastavnice hrvatskoga drußtvadaju svoj doprinos da se hrvatsku drΩavu ßto prije postavi navlastite i realne temelje koji su ukorijenjeni u hrvatskoj baßtini, uhrvatskim komparativnim prednostima i u zasadama zakonitosti idemokracije Budu≈i da nitko nema pravo igrati se sa sudbinom
hrvatske drΩave, pa ni politi√ke stranke, bile one na vlasti ili u
opoziciji, upravo u ovo krizno doba sazrijeva povijesni trenutak u
kojem sve dobronamjerne snage, bez obzira na ideoloßki ili poli-
ti√ki predznak, moraju zajedni√ki ostvariti vißestruki radikalni
zaokret i u unutraßnjem ure∂enju drΩave i u strukturiranju gospo-
darskog i ukupnog drußtvenog Ωivota. Hrvatska je mogla biti
stvorena i obranjena kao samostalna i suverena drΩava isklju√ivo
zbog velike ideje nacionalnoga pomirenja u hrvatskom drußtvu i s
hrvatskim iseljenißtvom, koju je zastupao i provodio prvi hrvatski
predsjednik, no to nije bilo dovoljno i za postavljanje Hrvatske na
svoje zdrave noge. Hrvatska zbog brojnih okolnosti nije uspjela
sve dosad postati ono ßto je dobronamjerna ve≈ina priΩeljkivala i
ßto, opravdano, priΩeljkuje i danas. Stoga je vaΩno da sve dobron-
amjerne sastavnice hrvatskoga drußtva daju svoj dragocjeni dopri-
nos da se hrvatska drΩava, koja je u vanjsko-politi√kom i sigurnos-
nom smislu u√vrß≈ena i stabilizirana, ßto prije postavi na vlastite i
realne temelje koji su ukorijenjeni u hrvatskoj baßtini, u hrvatskim
komparativnim prednostima i u zasadama zakonitosti i stvarne
demokracije. Osobito je vaΩno da tzv. »politi√ke elite« u ovom
povijesnom √asu ne budu bahate i samodostatne ve≈ da omogu≈e i
iniciraju doprinos svih dobronamjernih sastavnica hrvatskoga
drußtva, osobito kompetentnih stru√njaka na razli√itim podru√jima.
Na okruglom stolu HAZU-a √ulo se, a i jasno je svim imalo
pozornijim analiti√arima ili pratiteljima hrvatskoga drußtvenoga i
politi√koga Ωivota, da hrvatska drΩava sve dosad ima apsurdno glo-
mazni, neu√inkoviti i preskupi birokratski aparat, i to od lokalne do
drΩavne razine. Hrvatska drΩava usprkos trajnom naporu
uskla∂ivanja zakonodavstva s europskom pravnom ste√evinom,
√ini se, joß je uvijek zarobljena brojnim birokratskim odredbama,
postupcima i ponaßanjima koji guße gospodarstvo, poduzetnißtvo,
kreativnost te su ko√nica svakom stvarnom razvitku i napretku.
Svojedobno je bila otvorena rasprava i √ak su bili pozvani gra∂ani
da upozore na suvißne, besmislene i zaostale odredbe, no sve je
negdje ili na nekome zapelo, a birokratski Ωrvanj i dalje se okre≈e
jednakim sporim i neu√inkovitim tempom. U aktualnim okolnos-
tima kad se drΩavni prora√un i njegova sudbina uvelike poistov-
je≈uje s drΩavom - a to je samo maska da se ne bi ußlo u potrebne
stvarne i korjenite promjene - ni jedno podru√je javnoga
drußtvenog Ωivota, ni ikoji segment politi√kog upravljanja struktu-
rama vlasti na svim razinama ne smije biti tabu-tema, ne smije
biti poßte∂en smirenog i dobronamjernog propitkivanja. Mnogi s
punim pravom ve≈ duΩe propitkuju prekobrojnost op≈ina, Ωupani-
ja, ministarstva, broja zastupnika u Hrvatskom saboru i broja
√inovnika u brojnim drΩavnim tijelima na razli√itim razinama, a
za koje javnost jedva znade da postoje. Nastupa povijesni trenu-
tak kad bi sve to ponovno trebalo analizirati, kriti√ki preispitati i
reorganizirati da drΩavne strukture budu sposobne sluΩiti
hrvatskom drußtvu i svim njegovim subjektima, od privatnih do
osobnih, te da prestanu biti neizdrΩivi financijski i birokratski bal-
ast.
Na okruglom stolu HAZU-a bilo je rije√i i o lutanju u
temeljnoj orijentaciji hrvatskoga gospodarstva te je istaknuto da
bi poljoprivreda sa svim svojim granama trebala biti prioritetna
djelatnost, a upravo to je temelj za ostvarivanje vrhunskoga
hrvatskog nacionalnog cilja - opstanka hrvatskoga naroda, opstan-
ka hrvatskoga sela, hrvatskoga identiteta. Analiti√ari isti√u da je
baß poljoprivreda sustavno zapostavljana barem posljednjih 30
godina, a ni dosad nema politi√ke volje ni strategije da se na njoj
gradi budu≈nost hrvatske drΩave, premda je to jedino realno.
VaΩne su i druge hrvatske strateßke mogu≈nosti i privredne grane,
ali samo utoliko ukoliko se uklapaju u velike strateßke europske
projekte, pa je doista nastupio povijesni √as da stru√njaci predloΩe
i razrade velike strateßke projekte koji ≈e biti svakako, ali ne samo
u interesu Hrvatske nego i Europe i drugih strateßkih partnera.
Teolog Stjepan Baloban na tom je okruglom stolu upozorio
na krizu na√ina Ωivota u Hrvatskoj te istaknuo da nuΩno potrebnu
promjenu mentaliteta ne mogu dati isklju√ivo gospodarstvo,
financije i poduzetnißtvo, ve≈ da to uz njih, ukoliko su tijesno
povezani s op≈im dobrom, moΩe zajam√iti eti√ko vi∂enje rada i
poßtivanje √ovjeka. U nuΩnom velikom zaokretu Hrvatska mora
nadahnu≈e za prave poteze crpsti i iz socijalnoga nauka Crkve, pa
i najnovije enciklike Benedikta XVI. »Ljubav u istini«.