A S T R O N O M I J A ~ Priprema za natjecanje

5. i 6. razred OŠ

I. Naše nebo Zvjezdana karta: cirkumpolarno područje Zvjezdana karta: zviježđa po godišnjim dobima Zvjezdana karta: Zodijak ili Životinjski pojas Zvjezdana karta: Mliječni Put Zvjezdana karta: nebeski ekvator, sjeverni nebeski pol, ekliptika Najpoznatija zviježđa za opažača na 45° sj. g. š. Najsjajnije zvijezde našeg neba Zanimljivi objekti na našem nebu

II. Crteži Pomrčina Sunca Pomrčina Mjeseca Faze Mjeseca Položaji unutarnjih planeta Položaji vanjskih planeta Gnomon i visina Sunca Horizontske koordinate: visina i azimut zvijezde, zenitna daljina I. Keplerov zakon II. Keplerov zakon

III. Sunčev sustav Terestrički planeti Jovijalni planeti Mala tijela Sunčeva sustava Osnove astronautike – istraživanje svemira Sunčev i zvjezdan dan Rotacija i revolucija Zemlje Mjesec Sateliti planeta

I. Naše nebo

Zvjezdana karta: cirkumpolarno područje

Zvjezdana karta: zviježđa po godišnjim dobima Veliki zimski šesterokut Sjeverna Kruna, Volar i Herkul Ljetni trokut Pegaz i Andromeda

Zvjezdana karta: Zodijak ili Životinjski pojas Proljetna točka u Ribama Lav Škorpion

Zvjezdana karta: Mliječni Put

Zvjezdana karta: nebeski ekvator sjeverni nebeski pol ekliptika

Zanimljivi objekti na našem nebuM objekti: (Messier objekti) Objekti na južnom nebu: (mi ih ne vidimo)M 1 –maglica Rakovica u Biku (Crab nebula) pulsar u srediniM 13 – kuglasti skup u Herkulu Proxima – najbliža zvijezda, zv. Centaurus – 4,2 gsM 31 – Andromedina galaktika, slična Mliječnom Putu Veliki i Mali Mageljanov oblak – patuljaste galaktike,M 42 – Velika Orionova maglina, rodilište zvijezda pratioci Mliječnog PutaM 45 – otvoreni skup u Biku: Vlašići ili PlejadeM 57 – prstenasta maglica u Lyri

Najpoznatija zviježđa za opažača na 45° sj. g. š.CIRKUMPOLARNA ZVIJEŽĐA (vidimo ih kroz cijelu godinu)

α (alfa) β (beta)Veliki Medvjed Mali Medvjed α (alfa) Sjevernjača

Cefej i Kasiopeja

α (alfa) Šedir α (alfa) Alderamin

Veliki i Mali Medvjed (6 puta razmak α i β)

Najpoznatija zviježđa za opažača na 45° sj. g. š.

Veliki Medvjed – Ursa Maior (UMa)Mali Medvjed – Ursa Minor (UMi)Kasiopeja – Cassiopeia (Cass)Cefej – Cepheus (Cep)Zmaj – Draco (Dra)Žirafa – Camelopardalis (Cam)Ris – Lynx (Lyn)

Kasiopeja – oblik slova ''W'' ili ''M''Cefej – oblik kućice *okrenuti su prema Sjevernjači u M. Medvjedu

Sjevernjača je udaljena 0,5° od sjevernog nebeskog pola

Veliki zimski šesterokut:

Orion – Orion (Ori)Veliki Pas – Canis Maior (CMa)Mali Pas – Canis Minor (CMi)Blizanci – Gemini (Gem)Kočijaš – Auriga (Aur)Bik – Taurus (Tau)

Sjajne zvijezde:Betelgeuse i Rigel u OrionuSirius u Velikom Psu Procion u Malom PsuKastor i Poluks u BlizancimaKapela u KočijašuAldebaran u Biku

Najsjajnija zvijezda cijelog neba!

M 1 – maglica Rakovica u BikuM 42 – Velika Orionova maglica, ispod Orionova pojasaM 45 – Vlašići ili Plejade

Veliki zimski šesterokut

Ljetni trokut:

Lyra – Lyra (Lyr)Labud – Cygnus (Cyg)Orao – Aquilla (Aql)

Sjajne zvijezde:

Vega u LyriDeneb u LabuduAltair u Orlu

M 57 – prstenasta maglica u Lyri

Ljetni trokut

Herkul – Sjeverna Kruna – Volar Andromeda – Pegaz Lav – zviježđe Zodijaka

Životinjski pojas ili Zodijak – pojas od 13 zviježđa uz EKLIPTIKU – putanju Zemlje oko Sunca α Škorpiona (Sco)

II. CrtežiPomrčina Sunca (potpuna, djelomična, prstenasta) Pomrčina Mjeseca (Mjesec vidimo pepeljasto crven!)Sunce Mjesec Zemlja

Sjena Polusjena

Sunce Zemlja Mjesec

Sjena Polusjena

Faze Mjeseca

Položaji unutarnjih planeta Položaji vanjskih planeta

Gornja konjunkcija

Elongacija

Donja konjunkcija

Zemlja

Gornja konjunkcija

Kvadratura

Opozicija

Gnomon i visina Sunca Horizontske koordinate: visina (h), azimut (A), zenitna daljina (z)

Sunce

Sunce

Gnomon – štap okomit na podlogu

α – visina Sunca

L – visina Štapa α l – duljina sjene

h – mjeri se od horizonta prema zenitu, od 0° do ± 90°A – mjeri se po horizontu, od južne točke prema zapadu: 0° - 360°z – nadopunjuje se s visinom: 90° = h + z

Zenitz

Nebeski meridijan

hOpažač

Horizont

A

Nadir

I. Keplerov zakon II. Keplerov zakon III. Keplerov zakonPlaneti se oko Sunca kreću po elipsama, a Sunce je u jednom od žarišta.

Za Zemlju:perigej - apogejZa Jupiter: perijov - apojov

Spojnica planet – Sunce u jednakim vremenskim razmacima prebriše jednake površine.

Isto vrijeme ~ jednake površine!

Kvadrati ophodnih vremena odnose se kao kubovi srednjih udaljenosti planeta od Sunca.

T – ophodno vrijemea – srednja udaljenost

za Zemlju: T = 1 god a = 1 aj

III. Sunčev sustavTerestrički planeti Jovijalni planetiNalik Zemlji: Merkur, Venera, Zemlja, Mars- imaju veću gustoću, čvrstu površinu, mali radius, mali broj satelita, nalaze se unutar asteroidnog pojasa

Nalik Jupiteru: Jupiter, Saturn, Uran, Neptun- imaju manju gustoću (blizu gustoće vode), veliki radius, velike i duboke atmosfere, brzu rotaciju, prstenove, veliki broj satelita – između asteroidnog i Kuiperovog pojasa

Sateliti planeta Mala tijela Sunčeva sustavaMerkur – 0 Venera – 0Zemlja – 1 (Mjesec)Mars - 2 (Strah i Užas, Fobos i Deimos)Jupiter - (Galileievi sateliti: Io, Europa, Ganymed, Kalisto)Saturn - (Titan)Uran - (Oberon, Miranda, Ariel, Umbriel, Titania…)Neptun - (Triton i Nereid)

Osnove astronautike – istraživanje svemira

Prvi čovjek u svemiru: Jurij GagarinPrva žena u svemiru:Valentina Tereškova

Na Mjesecu:SAD – Program Apollo

SSSR – Program Luna - Lunohod

Prema granici Sunčeva sustava:Pioneer I X i XVoyager I i II

Istraživanje VenerePrva letjelica koja je za cilj imala Veneru je bila ruski Sputnik 7 (1961.), ali je završila neuspjehom, kao i nekoliko misija nakon nje (1961.: Venera 1, 1962.: Mariner 1 i Sputnik 23).

Istraživanje Marsa Istraživanje Jupitera i Saturna…