Boris-Bulic-Udicom s Jadranske Obale 1 Pribor i Jeska

Mojim najdraima - Nadi, Vladimiru i Klari

Boris Buli

Udicom s jadranske obale Pribor i jeka

Boris Buli

Udicom s jadranske oBale Br: 1 PriBor i jeka

izdava:slobodna dalmacija d.d.Hrvatske mornarice 4

21 000 split

Za izdavaa:Zoran krelj

Urednik:Fabijanko Vrtlar

lektura: nada Buli, dr. sc.

Fotografije:arhiva autora shutterstock

Grafika priprema:sd medijska produkcija

Tisak:sd print d.o.o.

sva prava pridrana. niti jedan dio ove knjige ne smije se kopirati, tiskati i distribuirati bez prethodne suglasnosti nakladnika i vlasnika autorskih prava.

isBn 978-953-7088-69-9

ciP zapis dostupan u raunalnom katalogu sveuiline knjinice u splitu pod brojem 140426031 Split, 2012.

Br. 1

Sadraj:

Puevi - Volak - Ostali puevi Raci - Kozica - Rakovi samci - Gambor - Ostali raci Ribe - Srdela - Srdela na igli - Osnovna montaa s jednom udicom - Montaa sa skrivenom udicom - Montaa bez glave - Izvrnuta rolada - Osnovni tandem - Ostala riba - ive ribe Glavonoci - Lignja - Ostali glavonoci Ostale animalne jeke - Jetra, prsa i gliste Kruh - Tvrda kuglica - Forma biggatini - Pahuljica - Korica Brum - Povrinski brum za ciple - Brum za oboritu pridnenu ribu - Brum za kanenicu - Brum za kurenat

LITERATURA

Prolog

I DIO PRIBOR

Udicatap - Produena ruka- Surf tapovi - Carp tapovi - Match tapovi - Bolognese tapovi - Feeder i multipicker tapovi - Spin tapovi - Kombinirani modeli - Odravanje Rola - Srce ribolovnog pribora Strune - Tanka spona povjerenjaSitni pribor - Zogulini - Perle - Plovci - Naglavne lampe - Olovnice - Odstojnici - Indikatori

II DIO JEKA

Pravila igre - Mesni i biljni men - Miris i boja Crvi - Veliki crv - Bibi - Ostali crvi koljke - Dagnja - ljanak - Ostale koljke

9

11

11 2022262728293031

3233343642434545464748485252

54

5758606264666870727576

7880808284858687889091

949698

100103104105106107108109109110111111112112113115116117117

120

Udicom s jadranske obale Pribor i jekaBr. 1

6

Pribor i jeka

7

(foto S. BiliDujmui)


8

Pribor i jeka

9

Prvi ribolovni pokuaji homo sapiensa datiraju iz vremena prije vie od 100 000 godina. Sve to se u to vrijeme micalo predstavljalo je potencijalno kvalitetan obrok tako da je uz iznalaenje i upotrebu ostalih orua i oruja, ribolov na sasvim logian i obian nain postao svakodnevna praksa ondanjeg ovjeka.

Crtei peinskih ljudi i okamine pronaene meu ostacima nastambi i ognjita onog vremena jasno su svjedoanstvo povezanosti ljudskog roda s ribljim svijetom na relaciji lovac i lovina.

Naravno prvi su ribolovni alati bili primitivni, no veliki se dio tih alata do danas nije bitnije izmijenio. Koplje je izraslo u osti, luk i strijela u podvodnu puku, pregrade od iblja u vre i mree, dok je osnovni alat dananjih sportskih ribolovaca, udica, ostao manje-vie isti. U prilog tome ide i najstariji nalaz udice koji datira iz vremena od prije 9000 godina, pronaen na prostoru dananje Palestine.

I mada je u principu sve ostalo isto, potreba za neprekidnim usavravanjem i iznalae-njem kvalitetnijih i boljih naina ribolova jo je uvijek prisutna. Jedan od temeljnih razloga zbog kojih neprestano nastojimo usavriti nau ribolovnu opremu je svakako stalno prisut-na ljudska tenja za usavravanjem, no ne smijemo zanemariti ni injenicu da je more za-pravo nama stran medij u koji moemo tek povremeno zaviriti. Iako je moderna tehnologija razotkrila jako puno detalja koji su donedavno bile potpuna nepoznanica, vodeni je svijet jo uvijek neistraeno carstvo tiine obavijeno velom misterije, u kojem je ovjek uvijek tako sitan, krhak i stran.

Stalna istraivanja podmorja dio su ivota svakog ribolovca. I dok ronioci istrauju na najneposredniji mogui nain, uranjanjem u podmorje i njegovim promatranjem, udiarima ne preostaje nita doli iskustvo i umovanje, bilo vlastito, bilo tue, drage volje preneseno ili jednostavno ukradeno.

Da li podlanici pustiti da odvue metar-dva strune ili kontrirati odmah, i kako uope znati da li je na udici podlanica ili kakva druga riba, ui se iskustvom i boravkom na moru. Naravno da i ovdje, ba kao i u svakoj drugoj koli, ima uspjenijih i manje uspjenih uenika, no u tome i jeste dra ribolova koji je, ak i kad smo sami, svojevrsno natjecanje, makar sa samim sobom. Uloviti vie, uloviti bolje, cilj je svakog ribolovca.

I dok se ribolovom iz brodice mogu baviti iskljuivo vlasnici brodica i njihovi prijatelji ili gosti, obalnim se ribolovom moe baviti doslovno svatko.

Sve potrebno se moe nabaviti u najblioj prodavaonici ribolovne opreme (i to ne nuno za veliki novac), nakon ega je dovoljno otii na obalu, najekati udice i izbaciti ih u more.

No put od tog prvog koraka do cilja na kojem ribolovac, ne u svakom trenutku, ali u veem dijelu ribolova zna ili bar ispravno nasluuje to se s njegovom u more izbaenom udicom dogaa, jedna je podua etnja. Na toj se etnji ribolovac upoznaje s priborom, vrstama riba i njihovim navikama, morskim i nebeskim mijenama gdje postupno otkriva sebe u jednom novom svjetlu.

I dok nad napetom strunom ekamo da riba koja je samo takla jeku pomamno proguta i ponese udicu, u nama se budi onaj pradavni lovac ijim venama teku plime, oseke i sva sjeanja pradavnih oceana u kojima je nekada davno zaet ivot. I tada nam ne smeta ni sunce, ni kia, ni vjetar U tom trenutku postoji samo jedno ovjek i riba.

Bronana udica - I st. p.n.e.


10

Pribor i jeka

11

Udice s vie zazubaca omoguuju laku

penetraciju a time i kvalitetnije kaenje ribe

I. dio

PRIBOR

Udica

Dok je prije tridesetak godina na naem prostoru postojalo tek nekoliko vrsta udica meu kojima su daleko najpopularnije bile Mustadove udice (Oslo, Norveka), dananje je trite doslovno zatrpano svim zamislivim i nezamislivim oblicima udica dok broj brandova koji stoje u potpisu neprestano raste. Kako odabrati dobru udicu kada na svakoj pie da je najbolja, problem je s kojim teko na kraj izlaze i prekaljeni majstori.

Ipak, neke se osnovne postavke unato promjenama koje donosi suvremena tehnologija ne mijenjaju. Udica je osnovni alat ribolovca-udiara i o njenoj izvedbi i kvaliteti ovisi u kona-nici ishod ribolova.

Udica se sastoji od vrha sa ili bez zazupca, zakrivljenog dijela poznatijeg kao luk, vrata te zavrnog dijela - ploice ili oka. Zavisno od odnosa irine luka, duine vrata i same zakrivlje-nosti, udice imaju razliite karakteristike, odnosno na razliit nain penetriraju i kae ribu.

Jednako tako i zavrni dio udice, u zavisnosti od izvedbe (kao oko ili uho) omoguuje razliito kaenje.

Neki modeli imaju vie zazubaca na vrhu udice koji olakavaju penetraciju, dok drugi mo-deli s izduenim vrhom i postranino izvedenim zazupcem omoguuju laku penetraciju i tee skidanje ribe s udice.


12

Pribor i jeka

13

Osim toga udice mogu biti i ravne ili zakrivljene, oteane, jednokuke, dvokuke ili trokuke.esto se moe uti da svaka riba ima svoju udicu. Mada je ta izjava prilino uopena i

gotovo pjesniki idealizirana, u nekim je situacijama vrlo tona. Tako primjerice ciple lovimo kristalkama, podlanice papagajkama, landrovinu velikim parangalkama No da se ne bismo izgubili u umi pretpostavki, krenimo redom.

Nekoliko je osnovnih modela udica kojima se sluimo u obalnom ribolovu.Najpopularnije cijenom i primjenom su Mustadove Crystal udice. To su tanke i ilave iane

udice relativno dugog vrata i istaknutog dugog vrha. Vrlo lako penetriraju probijajui se do-voljno duboko da osiguraju kvalitetno kaenje. Velika im je mana lomljiv vrh to kod ribolova Popularne papagajke mogu podnijeti velika naprezanja

vrsta koje imaju tvra usta, poput primjerice para moe biti problem. Naime, esto se do-gaa da se vrh ve nakon prve ulovljene ribe zatupi u tolikoj mjeri da se udica mora mijenjati. Nasuprot tome, ove su udice praktiki nenadomjestive u ribolovu cipala koji imaju mekana usta pa nema straha od oteenja vrha.

Velika prednost ianih udica lei u njihovom tankom presjeku zbog ega su pogodne za jekanje crvolikim jekama.

Meu natjecateljima su posebno popularne Tsuyoi udice, na prvi pogled vrlo sline Mu-stadovim kristalkama. Ipak razlika postoji: Tsuyoi udice se tee zatupljuju, lake vade iz ribljih usta, a prilikom zadjeva e se jednostavno ispraviti to e sauvati predvez. Velika im je mana relativno slaba nosivost, no s njima se uglavnom lovi sitna riba tako da ta stavka i nije toliko bitna. Problemi nastaju jedino kod sluajnih krupnijih ulova koje je u tom sluaju teko spasiti.

Crystal udice su pogodne za jekanje crvolikih jeki


14

Pribor i jeka

15

Za razliku od spomenutih ianih modela, udice popularno nazvane papagajke ili kovani-ce imaju znatno veu nosivost. Meu njima su nedvojbeno najpopularnije Owner udice koje su do sada nasukale vagone i vagone podlanica. Ove su udice oblikovane hladnim preanjem to garantira nepromijenjene fizikalno-kemijske karakteristike.

Osim toga na ovim se udicama nerijetko nalazi i oznaka carbon to esto dovodi do zabu-ne i pogrenog tumaenja. Carbon je engleski naziv za ugljik to nipoto ne znai da je rije o udicama izraenima od ugljika kako se esto tumai, ve zapravo znai da su te udice izrae-ne od cementiranog elika. To je termiko kemijski postupak kojim se elik, koji je po sastavu spoj eljeza i ugljika, dodatno povrinski bombardira ugljikom ime mu se poveava povrin-ska tvrdoa. Carbon (hrv. ugljik, u periodnom sustavu elemenata C) je kemijski element koji se u proizvodnji elika koristi kao jedna od osnovnih komponenti, jer je elik zapravo legura eljeza i ugljika s 0,05 do 1,7 posto ugljika (po nekim autorima i do 2,6 posto).

Stoga se eljezo koje sadri ugljik moe nazivati ugljinim eljezom, odnosno elikom. Da bi elik mogli nazivati ugljinim, potrebno ga je u zavrnoj obradi dodatno pougljiiti. Taj se postupak naziva cementiranjem, tako da su zapravo samo cementirani elici ugljini elici ili na engleskom carbon steel.

Takve su udice uistinu vrlo vrste i kao takve savren izbor za ribolov vrsta koje imaju jake eljusti poput podlanica.

Manji su modeli dobri za ribolov veine ljuskavki bez obzira koju tehniku koristili.Veina je ovih udica kemijski otrena to zapravo znai da su u finalnoj obradi kemijskim

putem uklonjene sve mikroneravnine ime je ostvarena idealna otrica. Posebno je dobro prihvaen i u praksi potvren patentirani Ownerov cuttig point, poseb-

no trostrano obraeni vrh s kojim je penetracija dovedena do savrenstva. Ovim je vrhom ulazna rana minimalna bez ikakvih tendencija za proirivanjem i eventualnim ispadanjem.

Problemi s ovim udicama nastaju jedino kod zadjeva, jer kad ove udice zapnu, tada nema ispravljanja, ve se najee ostaje bez predveza.

Pored klasinih papagajki, postoje i hibridni modeli okruglog presjeka na luku bono spljo-teni zahvaljujui emu imaju neto jau nosivost. To ih ini dobrim izborom za ribolov arbu-na, fratara i ostale sline ribe.

Udice dugog vrata, poput popularnih Aberdeen udica, su dobar izbor za ribolov bugava i uata. Dugi vrat naime uva predvez od otrih zuba ovih riba koje nakon kaenja bjesomuno pokuavaju pregristi strunu.

Mnogi ribolovci preferiraju udice dugog vrata u ribolovu brancina. Posebno su omiljeni modeli Fast Grip kod kojih se umjesto klasinog zazupca na vrhu nalaze tri mikro zazupca zahvaljujui kojima je znatno olakana penetracija udice. Osim toga, ove su udice izraene od ultra lakih legura koje u montai sa ivim jekama kod riba poput brancina smanjuju oprez i podozrivost.

Klasine Mustadove parangalke, koje se jo uvijek mogu kupiti vezane na kompletiranim tunjicama, sve se manje koriste. Cijenom su jo uvijek najprihvatljivije kao udice za ribolov parangalima, no u obalnom su ribolovu odavno pregaene suvremenim inaicama.

Nekadanje nomenklature udica su bile jednostavne. Razlikovali smo Mustadovu nomen-klaturu od broja 1 (najvee udice) do broja 20 (najmanje udice). Zbrku su povremeno unosili samo Talijani sa svojim oznakama od 1 do 28 i Sovjeti s oznakama od 1 do 14.

Dananja podjela udica je vrlo komplicirana i naalost ne postoji jedinstveni klju za odre-ivanje veliine i oblika.

Udice dugog vrata uvaju predvez

Hibridne udice objedinjuju eleganciju crystal modela i nosivost papagajki


16

Pribor i jeka

17

Potreba za modelima veima od najveih, na trite je dovela udice s oznakama 1/0, 2/1, 7/0 U praksi svaki brand ima svoju nomenklaturu pri emu se i unutar istog branda veliina kod razliitih modela ne podudara.

S obzirom na izvedbu zavrnog dijela udice, moemo razlikovati dva tipa - udice s ploicom ili uhom te udice s uicom ili okom.

Ploica ili uho je svojevrsni graninik na koji se naslanja vor kojim ostvarujemo vezu iz-meu strune i udice. Ploica se formira preanjem zavrnog dijela udice pri emu se profil od kojega je izraeno tijelo udice naprosto razlije. Modernija tehnologija primjenjuje preanje koncentrirano samo na sredinji dio ploice. Time se znatno poveava nosivost tog dijela, jer se na rubnim dijelovima dobija znatno deblji presjek.

Udice s uicom ili okom omoguuju njiuu montau udice. To se postie formiranjem vora koji ne stee oko udice ve omoguuje njihanje. Takve su montae pogodne za tehnike kod kojih se ribe same kae, pri emu udica, bez nae kontre, sama pronalazi najpogodniji kut za kaenje.

Udice s okom su jednako tako pogodne i kod rada sa sajlama. Naime, montaa predveza u kojem je zavrni dio izraen od sajle neizvodiv je bez udice s okom.

Budui da se oko kod veeg broja modela izrauje pukim savijanjem zavrnog dijela udice, posebnu panju treba posvetiti upravo zavretku oka. Naime, ponekad zbog loe finalne obrade zavrni dio oka moe otetiti pa i presjei strunu.

Posebno kvalitetni modeli imaju zavareno oko kod kojega ne postoje nikakvi rubovi koji bi eventualno mogli otetiti strunu.

Valja napomenuti da veina modela udice ima i svoju worm verziju. Na vratu tih udica se nalazi nekoliko zazubaca vrhovima okrenutih prema oku ili uhu udice. Ti zazupci omoguuju kvalitetnije dranje jeke na udici, prvenstveno crvolikih jeki.

Mada postoje neke obalne tehnike u kojima se osim jednokukih koriste i dvokuke ili trokuke udice, ove su udice nale svoju osnovnu primjenu u varaliarenju. Najee se montiraju na varalice kod kojih se, u zavisnosti od modela ili pozicije montae, koriste dvokuke ili trokuke udice. Posebno su kvalitetne, od ribolovaca dobro prihvaene i u praksi potvrene, kao vr-hunske VMC udice.

Neke trokuke udice imaju jednu udicu veu od ostalih to je u odreenim situacijama svakako znatna prednost.

Posebno mjesto zauzimaju tzv. jigg udice. To su udice s integriranim olovnim oteanjem na vratu. Namijenjene su prvenstveno ribolovu u kombinaciji sa silikonskim varalicama, rjee s animalnim jekama. Pored klasinih oblika, ove udice nerijetko imaju posebno izlomljene linije vrata koje omoguuju posebne i specifine montae.

Valja spomenuti i posebno izvinute Bent Hook udice. Kod ovih se udica linija uboda pokla-pa s linijom napete strune pa je penetracija neobino duboka. Izvijenost vrata, luka i vrnog dijela ini ove udice posebno ubojitima tako da s njima nema promaaja. Nakon to dospije u riblja usta, riba se ove udice vie ne moe osloboditi. Jedna od posljednjih verzija ovog modela udica je Mustadova serija Slow Death Hook koja, uz sve navedeno, na vratu ima i zazupce za kvalitetnije dranje jeke, a svojom izvijenou u povlaenju mamca ostvaruje spiralnu akciju.

Vanost kuta pod kojim udica u trenutku kaenja penetrira u uskoj je vezi s kvalitetom kaenja. to je kut uboda manji i blii 0 i ulazna je rana manja, a samim tim i mogunosti padanja lovine s udice. Zazupci na worm udicama omoguuju kvalitetnije postavljanje crvolikih jeki

Udice s okom omoguuju njiuu montau


18

Pribor i jeka

19

Na presjeku se jasno vidi kut uboda

Ako usporedimo najlovnije modele udica ustanovit emo da se kutovi uboda kreu od 5 na vrnom dijelu kod modela Mustad 3407SSD preko najeih 10 kod klasinih, do iznad 40 s tendencijom krunog penetriranja kod circle modela udice. Zato ne 0?

Jednostavnim pokusom moemo dobiti odgovor na to pitanje. Dovoljno je pravilno zave-zanu udicu vrhom osloniti o vrsto uporite te uz lagano napinjanje strune promatrati to se dogaa. U prvom trenutku e se vrh udice poravnati u pravac paralelan pravcu napete strune, no daljnjim potezanjem udica e zauzeti neto drugaiji poloaj. U tom potonjem poloaju, kut uboda je neto drugaiji, to nikako nije sluajno. Ukoliko taj pokus ponovimo s nekoliko razliitih modela udica, ustanovit emo da se svaki model drugaije izvija.

Prilino jasan prikaz kuta uboda i kuta nakon potpune penetracije moemo dobiti na vrlo jednostavan nain. Vrh vezane udice naslonimo na jabuku ili krumpir te povlaenjem strune simuliramo kaenje ribe. Presjekom krumpira na mjestu uboda jasno emo vidjeti put koji je prilikom prodora udica ostvarila, a daljnjim potiskivanjem moemo pratiti i eventualna ote-enja na putu penetracije.

U pokusu smo primijetili da se udica pri snanijem zatezanju donekle izvija. Ukoliko udici omoguimo penetraciju do maksimuma, vidjet emo da se udica u svojoj ulaznoj putanji ne zavlai pravocrtno ve kruno. Kad dosegne svoj penetracijski maksimum, vrh prestaje

biti bitan i tad sve poiva na izdrljivosti i pravilnom obliku luka udice. U tom maksimalno dubokom ubodu vrh je kod veine modela poravnat s pravcem zatezanja strune i ostvaruje savreni kut uboda od 0. Sve izvan toga nepravilno optereuje konstrukciju udice proirujui mjesto uboda i dovodei u pitanje pozitivan ishod.

Prvi i presudni trenutak u kaenju ribe je nedvojbeno trenutak uboda. Upravo u tom tre-nutku kut uboda udice ima najvaniju ulogu.

Iako je kod spomenutih Bent Hook udica uinkovitost kaenja bila gotovo stopostotna, te su udice imale i veliki nedostatak. Kutovi luka udice nisu mogli podnijeti velika naprezanja. Stoga su svoju primjenu nale u varaliarskom priboru, kakav je npr, svojevremeno bio vrlo popularni banjo, za ribolov ne pretjerano velikih riba.

Nasuprot tome, savren primjer uinkovitosti kaenja i velike rezerve snage nalazimo pri-mjerice kod Ownerovih Gorilla udica. Kut uboda je savren, a nakon potpune penetracije ulazna je rana istog promjera kao i udica.

Jigg udice na vratu imaju integrirano olovno oteanje


20

Pribor i jeka

21

tap


22

Pribor i jeka

23

Teleskopski se tapovi sklapaju i rasklapaju

ba kao i teleskop

11 Suvremeni je obalni ribolov nezamisliv bez upotrebe ribolovnog tapa tako da danas tek

zanemarivo mali broj tradicionalista s obale ne lovi tapom ve tunjom iz ruke. Iako se u prilog ribolovu iz ruke neprestano istie neposredni kontakt s lovinom, prednosti tapa u odnosu na takav tradicionalni nain su nebrojene. Daljina izbaaja, jednostavnost rukovanja, kvaliteta kontriranja, amortiziranje udaraca ribe u zamaranju, detekcija griza, potpuna kontrola ribe neposredno pred izvlaenje tek su neki od kljunih detalja koji govore o prednostima tapa. Naravno, pritom nikako nije svejedno kakav je tap u ruci. Mada deklarativno postoje uni-verzalni tapovi, u praksi takvih tapova nema. Svaki tap ima svoju namjenu i tako odreen pripada svojoj tehnici i nainu ribolova.

Ono to deklarira tap je prvenstveno njegova konstrukcija blanka ili tijela tapa, duina, raspored i vrsta provodnika te akcija odnosno gramaa.

Iako je u prolosti stakloplastika bila temeljni konstrukcijski materijal, danas je kompozitni grafit najkoriteniji. Budui da je grafit po strukturi vrlo krt i krhak, samo zahvaljujui poseb-nim tehnolokim postupcima, kakav je npr. howald proces, dobija se posebno ilava struktura koja tapove ini elastinima i savitljivima. Pritom se u brojne slojeva grafitnih vlakana, doda-ju raznorazni materijali poput kevlara, stakloplastike ili metalnih niti koje mu u kombinaciji s posebnim nainom pletenja daju odreenu kvalitetu. Podaci poput IM6, IM8 ili IM10 govore o istoi grafita to ima vie znaaja za proizvoaa i trgovca nego za krajnjeg korisnika.

Stakloplastini puni tapovi namijenjeni obalnom ribolovu se jo rijetko gdje mogu nai, mahom kod kolekcionara ili starijih ribolovaca koji jo uvijek uvaju svoju staru opremu. Jedan od najpoznatijih modela iz tog prolog vremena je Germina uz koju su mnogi nai ribolovci dobili i za uspomenu sauvali teniski lakat.

Danas je stakloplastika na tapovima uglavnom prisutna samo u vrnim segmentima koji su kao takvi upravo savreni za detekciju griza.

Prema konstrukcijskoj izvedbi razlikujemo jednodijelne, dvodijelne, trodijelne, viedijelne i teleskopske tapove.

Spajanje dvodijelnih, trodijelnih i viedijelnih tapova se ostvaruje tako da se dio jednog segmenta utakne u drugi. Pritom razlikujemo dva osnovna naina spajanja.

Put over je nain spajanja kod kojeg donji dio gornjeg segmenta svojom upljinom nalijee na gornji, neto ui i najee konusni dio drugog, donjeg segmenta.

Put in je nain spajanja kod kojeg se donji dio gornjeg segmenta najee preko konusnog trna utiskuje u gornji uplji dio donjeg segmenta.

Kod teleskopskih je tapova dosjed segmenata ostvaren tijesnim nalijeganjem konusnih krajeva, ba poput pravog teleskopa po emu su uostalom i dobili ime.

Provodnici na tapu mogu biti jednostopni, dvostopni i trostopni, a s obzirom na nain montae mogu biti nasadni ili vezni. Prvi se u pravilu montiraju iskljuivo na teleskopske ta-pove dok se drugi, vezni, mogu montirati na sve tapove. Najpoznatiji provodnici su dakako Fuji, ALPS, i Ti-Lite.

Sam rukohvat tapa moe biti obloen plutom, sintetikim materijalima poput duplona ili neoprena, te potpuno gol, u kojem su sluaju rukohvatne povrine najee izrovaene ili na neki drugi nain ohrapavljene kako tap ne bi klizio.

Produena ruka


24

Pribor i jeka

25

Akcija, gramaa, krivuljni test (test curve TC) i teina bacanja (casting weight CW) su stavke koje mnoge ribolovce poprilino zbunjuju. Svojevremeno je svaki brand imao svoj sistem oznaavanja tapova, pa je tako Shakespeare svoje tapove oznaavao oznakama od A do D pri emu je tap oznake A bio najkrui, vrne akcije, a tap oznake D najsavitljiviji i najmeki. DAM je u to vrijeme svoje tapove svrstavao isto u etiri akcijske grupe. Prva najmeka i najsavitljivija je bila grupa tapova oznaenih s 1,5 -2,0, a posljednja i najtvra je nosila oznaku 4,5 - 5,0. Danas je stvar neto drugaija tako da se karakteristike tapa dekla-rativno gledaju kroz nekoliko stavki.

Teina bacanja (CW) je vrijednost koja govori o preporuenoj teini kojom moemo opte-retiti tap prilikom izbaaja. Najee je izraena rasponom izmeu dvije gramske teine, npr 30 60 grama. To znai da se preporuena teina ukupnog optereenja prilikom izbaaja treba kretati od 30 do 60 grama. To ne znai da taj tap ne moe izbaciti veu ili manju teinu od navedene ve samo da emo koritenjem navedenog optereenja s tim tapom ostvariti optimum.

Akcija tapa je najee opisna vrijednost, a govori o nainu na koji se tap savija prilikom optereenja maksimalnom teinom. U tom smislu razlikujemo brze tapove kod kojih je savit-ljiv samo vrni segment (akcija A), brze tapove kod kojih je savitljiva prva treina (akcija B), tapove kod kojih se savijaju prve dvije treine (akcija C), te tapove kod kojih se tijelo tapa savija cijelom duinom od vrha do rukohvata, takozvane parabolike (akcija D).

Kod pojedinih brandova kao to je LineaEffe jo uvijek moemo naii na oznaku akcije izra-enu u gramima. Takva oznaka akcije, primjerice up to 120 g, zapravo govori samo o gornjoj granici koritenog oteanja preko koje ne bismo trebali optereivati tap prilikom izbaaja to zapravo nije nita drugo doli CW.

Krivuljni test (TC) je karakteristika parabolika, tapova koji akcijom pripadaju skupini D i govori o teini koja je potrebna da bi se vrh tapa koji je postavljen paralelno s podlogom, odnosno vodoravno, savio pod pravim kutem. Ta se vrijednost izraava u librama (lb).

Da bi iz vrijednosti krivuljnog testa (TC) dobili teinu bacanja (CW) potrebno je navedene libre pomnoiti s 453,6 (1lb = 453,6g) ime se dobija vrijednost u gramima, te tu vrijednost podijeliti s 16.

Da bi iz vrijednosti krivuljnog testa (TC) dobili idealnu nosivost strune za taj tap potrebno je navedene libre ponovo pomnoiti s 453,6, no ovaj puta rezultat treba pomnoiti s 5.

Pored grama i libri povremeno se pojavljuju i vrlo uopene opisne deklaracijske oznake Light, Medium i Heavy, no uglavnom na tapovima nie kvalitete.

Valja napomenuti da suvremena ribolovna industrija neprestano prekraja stare i izbacuje

Parabolici se savijaju cijelom duinom blanka

Na deklaraciji se nalaze podaci koji jasno govore o karakteristikama tapa

nove modele tapova deklarativno ih svrstavajui u neke od grupa koje su najee plod dobro uigrane i uhodane marketinke mree.

Tako primjerice prema nekim suvremenijim podjelama tapove razvrstavamo po tehni-kama, dok se prema drugima pak razvrstavaju po lovini za koju su namijenjeni. Da stvar bude zanimljivija, postoje i travel modeli namijenjeni ribolovcima koji vole putovati. Naalost, rezultat takve neusklaenosti je samo velika nomenklaturna zbrka uvjetovana snanim mar-ketinkim pritiskom. U tom moru deklaracija i zvunih naziva nije nimalo lako plivati.

Ipak, u praktinom je ribolovu osnovna praktina podjela opstala. Ta podjela ignorira mar-ketinki pritisak i kao temelj koristi osnovnu namjenu i temeljne karakteristike tapova. Po-imo redom.


26

Pribor i jeka

27

Carp tapovi Carp tapovi su kao to im i naziv govori temeljno namijenjeni ribolovu arana na slatki

vodama. Ipak, unato temeljnoj namjeni, ovi su tapovi vrlo brzo nali svoju slanu primjenu. Naime, koliko se god arani i podlanice kao vrsta razlikovali toliko su pristup, nain i sama tehnika ribolova slini.

Ovi su tapovi najee dvodijelne izvedbe, duine 3,30 3,90 metara, izrazito ilavi i u odnosu na surf modele znatno meki. Krivuljni test (TC) je kod ovih tapova u pravilu usko vezan uz duinu. Tako tapovi od 11ft (3,3 m) imaju TC 1,3 2.1lb, tapovi od 12 ft (3,6 m) imaju TC 2,1 2,3 lb, dok tapovi od 13 ft (3,9 m) imaju TC 2,3 3,1 lb.

To nisu tapovi za cjelodnevno dranje u ruci. S njima se optimalni rezultati postiu kori-tenjem pridnenih sistema uz ekanje nakon izbaaja. Iako meki od surf modela s ovim se tapovima u rukama majstora u izbaajima mogu postii ekstremno velike daljine.

Pored svega navedenog odlikuju ih tanki blankovi i izrazito ergonomski pogoeni rukohva-ti. Najpoznatiji carp tapovi su svakako Greys Of Alnwick uz koje ide i doivotna bezuvjetna garancija.

Carp tapovi se esto koriste u ribolovu podlanica fermama

Surf tapovi Surf tapovi su namijenjeni ribolovu na plitkim poloenim pjeanim terenima kakve su

primjerice, oceanske plae. Surf tapovi su najee trodijelne izvedbe, mada postoje i te-leskopske verzije. To su robusni, ilavi i relativno kruti tapovi irokih provodnika, uglavnom trostopnih, uz tek nekoliko posljednjih dvostopnih. Dra role je pomaknut prema vrhu tapa ostavljajui polugu za izbaaj dovoljno dugom. Kod nekih je modela dra role klizni tako da ribolovac moe poloaj role prilagoditi vlastitim proporcijama. Teinom izbaaja od 100 do 300 grama spadaju u snanije tapove.

Zbog krutosti tapa ponekad je gotovo nemogue detektirati griz, a kontre zahtijevaju strano puno snage. Stoga su ovi tapovi idealni za ribolov ekanjem.

Ono to ove tapove izdvaja od ostalih je svakako njihov domet. Daljine koje se mogu ostvariti s ovim tapovima su zastraujue. Tako primjerice uigrani surfer moe ostvariti zabaaj i preko 200 metara to je, mora se priznati, respektabilna daljina.

I koliko god njihova ilavost i snaga imali prednosti, to je ujedno i glavna mana ovih ta-pova. Naime, ukoliko je riba laka od pola kilograma, s rasnim surfom ribolovac teko moe razlikovati to ima na udici, to realno gledano i nije neki gut.

Varijacija na temu su Beach ledgering modeli. Za razliku od surf tapova, laki su, teleskop-ske forme, esto s pominim rukohvatom. Domet im je neto manji nego kod klasinih surf modela, ali u potpunosti zadovoljavaju veinu situacija u kojima treba ostvariti veliki domet uz malo uloene energije.

Surf tapovi su kreirani za daleke izbaaje


28

Pribor i jeka

29

Match tapoviMatch tapovi su nastali u Engleskoj kao odgovor na potrebe ribolovaca, prvenstveno

natjecatelja, koji love na kanalima i rijekama s relativno brzim protokom vode. Svoj naziv ovaj tap, ali i tehnika ribolova ovim tapom, duguju prvenstveno dinamici i samom nainu ribolo-va. Naime, i kad je ribolovac potpuno sam, match ribolov izgleda kao natjecanje.

Match tapovi su najee dugi oko 3,6 do 4,5 metara. Teleskopske su ili trodijelne izved-be, tankog i ilavog blanka te kao takvi vrlo elastini. Namijenjeni su mahom ribolovu povr-inske ribe pri emu se u pravilu koristi fini pribor, strune malih promjera sa sitnim udicama. Iako se ine krhkima u pravim rukama mogu za kratko vrijeme nasukati lijepu koliinu ulova, pri emu uz malo vjetine i vei primjerci zavravaju na suhom.

Provodnici su kod ovih tapova najee vrhunski trostopni prvenstveno zbog velikog optereenja koju namee akcija ovih tapova, dok je nosa role smjeten relativno visoko kako bi se omoguili to kvalitetniji izbaaj i kontroliranje zakaene ribe prilikom zamaranja i izvlaenja.

Bolognesima se u pravilu lovi sitnija ribaMatch tapovima se na moru najee love cipli

Bolognese tapoviPostojbina bolognese tapova je Italija, tonije Bologna po kojoj su tapovi i dobili ime.

Jedna od glavnih karakteristika bolognese tapova je iznimna duina uz minimalnu teinu. Tako primjerice prosjean bolognese tap duine 6 metara tei tek 250 grama. Takav je tap opremljen taktiki rasporeenim jednako tipinim i karakteristinim jednostopnim provod-nicima. Izvorni su modeli bolognese tapova u poetku imali znatno manji broj provodnika to je omoguavalo lake i dalje zabacivanje, no nakon to se bolognese tehnika proirila po svijetu, tapovi su dobili dodatne provodnike. Naime, u suhoj klimi odakle bolognese potjee strune se nisu lijepile za blank tapa, no u vlanijim uvjetima, kakvi vladaju primjerice u Engle-skoj, lijepljenje strune za blank je postao ozbiljan problem tako da engleski modeli bolognese tapova znaju imati i preko 20 provodnika.

Kod ovih je tapova ak i nosa role tipian rije je o kliznom slide-grip nosau, a ne navojnom mehanizmu za prihvat stope role.

Nosivost nije jaa strana bolognese tapova. Zbog tanke stjenke blanka, koja je takva zbog potrebe za smanjenom teinom, nosivost ovih tapova je manja nego kod veine ostalih. Stoga prilikom zamaranja i izvlaenja lovine treba taktizirati. Jedna od osnovnih greaka koje poetnici u ribolovu s ovim tapovima rade je podizanje ulovljene ribe na prsa. Takvo izvlae-nje u 99 posto sluajeva dovodi do pucanja vrnog segmenta.

Bolognese e kod kaenja veih primjeraka uz dobro podeenu konicu savreno odigrati svoju ulogu, pri emu se uz malo prakse lako stie potpuna kontrola nad zakaenom ribom. Ipak, u samom izvlaenju lovine s bolognese tapom, podmeta adekvatne duine je neop-hodan alat.


30

Pribor i jeka

31

Feeder i multipicker tapoviFeederi su, kako im ime kae, namijenjeni ribolovu uz pomo hranilica. Samim time imaju

neto jau akciju, no vrh im je nezavisno od snage besprijekorno detektorski toan.Multipickeri su pak tapovi kod kojih je vrni segment odvojiv i izmjenjiv. Najee se pro-

daju u kompletima s dva ili tri, rjee etiri vrha. Manje su nosivi u zabaaju no detekcija im je jednako jaka kao i kod feedera, s jednom velikom prednosti - vrh im se moe prilagoditi teini olovnice ime se osjetljivost dodatno pojaava.

Ovi tapovi deklarativno nemaju onako impresivne teine izbaaja kakve moemo nai kod surf modela. Mada povremeno na trite iskoe modeli gramae do nevjerojatnih 300 grama, feederi najee imaju deklaraciju na 40 60 grama, pa im je u skladu s gramaom i domet ogranien.

Feederi su parabolici i nisu predvieni za brzi ribolov. Iako su u kontrama vrlo spori, prili-kom zamaranja do punog izraaja dolazi sva njihova ilavost i snaga.

Feederi su izuzetno jaki tapovi Spin tapovi su u pravilu ergonomski savreni

Spin tapoviSpin tapovi su namijenjeni varaliarenju. Najee su dugi od 2,4 do 3,6 metara, a akcija

im je u uskoj vezi s duinom i teinom izbaaja. Ipak, generalno gledano, spin tapovi spadaju u grupu brzih tapova akcije B, rjee akcije C. Provodnici su kod ovih tapova iroki i najee meusobno vrlo udaljeni kako bi omoguili to dalje izbaaje sa to manjim optereenjem. Uglavnom su grafitni, jednodijelne, dvodijelne ili pak teleskopske izvedbe.

U posljednje su vrijeme sve brojniji tapovi na kojima je rijeju i slikom naznaeno kojoj su ribljoj vrsti namijenjeni. Naravno, i ovdje je rije o marketinkom triku jer realno gledano nema razloga zbog kojega varaliarski tap sa slikom tuke ne moe posluiti obalnom vara-liarenju brancina.

Iako su dostupni u raznim gramaama i duinama, najee se koriste modeli dugi 2,7 metara gramae 30 60 grama.


32

Pribor i jeka

33

Kombinirani modeliZahvaljujui mogunosti kombiniranja tek naizgled nespojivih elemenata stvoreni su ta-

povi nove generacije koji nisu nita drugo doli hibridi ve postojeih modela.Moderni surf tap ima teleskopsku formu sa sklopivim prvim provodnikom, dok su osta-

li provodnici tipini za bolognese, visoke jednostopne, samo malo robusnije. Nosa role je nerijetko bolognese slide-grip, dok je sami blank zahvaljujui modernim kompozitnim mate-rijalima stanjen ime se izgubilo na teini, a dobilo na nosivosti i osjetljivosti. Ovakvi tapovi zapravo ne spadaju niti u jednu od strogo omeenih trgovako proizvodno - deklariranih grupa. Mogu se koristiti na vie naina, a kad im natjecatelji izmijene vrh, tada postaju vie-namjenski obalni univerzalci.

Tipian hibrid

OdravanjeOdravanje tapova nije teko. Bez obzira na kvalitetu tapa, nakon povratka s mora, tap

bi trebalo isprati u mlakoj vodi, ukloniti eventualne neistoe, prebrisati ga i ostaviti na su-hom mjestu da se do kraja osui. Posebnu panju treba posvetiti teleskopskim modelima koji su zbog veeg broja segmenata, i samim time veeg broja dodirnih povrina, skloniji ote-enjima. Pijesak i sol mogu na spojnim mjestima ostaviti ogrebotine koje vrlo brzo postaju prava oteenja koja u konanici dovode do pucanja tapa.

Teleskopske tapove valja isprati pod mlazom tople vode od vrnih segmenta prema naj-debljem. Naravno prije toga valja odvinuti ep na dnu tapa kako bi voda mogla otjecati.

Jednako tako valja ispirati i nosae za role bez obzira na izvedbu. Rukohvate od pluta ne treba brusiti vodobrusnim papirom ve ih je dovoljno oprati mekanom spuvom.

Oteene, potpuno razbijene ili pak odlijepljene provodnike valja uvrstiti ili zamijeniti no-vima.

U sluaju loma vrha tapa, na mjestu loma se moe postaviti novi vrni provodnik ime je tap naravno, postao krai. U tom sluaju valja imati na umu da je time tap promijenio akciju, a moda i CW.

Kod teleskopskih modela najpraktinije je u potpunosti zamijeniti vrni segment. Teleskopski su tapovi jednako osjetljivi i kod sklapanja na silu. Naime, mnogi ribolovci ta-

pove sklapaju tako da ih debljim krajem oslone na podlogu nakon ega, drei ih za segment koji ele sklopiti, udaraju tim istim debljim krajem o pod. Na taj je nain povrina dosjeda izloena mogunosti najgrubljih oteenja. Jo ako se na taj nain sklapaju gornji segmenti dok su donji ve sklopljeni, tada pored povrine dosjeda pate i sve ve sklopljeni provodnici.

Teleskopski se tapovi moraju sklapati na nain da se susjedni segmenti prihvate rukama i uz lagano guranje i zakretanje u suprotnim pravcima pokuaju sloiti.

Ipak, ponekad se dogodi da segmenti unato svom trudu ostanu zaglavljeni. Ukoliko je rije o prvim, najdebljim segmentima, dovoljno je osloniti tap krajem o zid ili

podlogu, te dok se jednom rukom tanji segment gura, drugom rukom se krunim pokretima mjesto dosjeda polako izvija.

Ukoliko su zaglavljeni segmenti po sredini tapa, postupak je isti s tim da vam je potrebna pomo druge osobe koja e rukama drati deblji od dva zaglavljena segmenta i na taj nain pruati otpor prilikom pokuaja sklapanja.


34

Pribor i jeka

35

Role sa slobodnim hodom pule sve su zastupljenije u tehnikama

obalnog ribolova

Rola


36

Pribor i jeka

37

Suvremene role objedinjuju sva tehnika postignua

Velika veina obalnih ribolovnih tehnika u kojima koristimo tap podrazumijeva i upotrebu role. Iako postoje tehnike kod kojih se lovi bez role, primjerice kod ribolova tekama ili direk-taima, u morskom obalnom ribolovu su vrlo slabo primjenjene, mogli bismo rei i potpuno nezastupljene. Rije je o tehnikama koje su svoju primjenu nale u slatkovodnom ribolovu, a na moru se mogu vidjeti jedino ukoliko ih neki, najee neupueni slatkovodni ribolovac donese kao osobni pribor.

Rola se sastoji od kuita s prijenosnim mehanizmom, pogonske ruice, rotora s preklo-pnom oprugom, kalema i konice.

Suvremene su role veinom izraene od nehrajuih materijala. To su uglavnom kompo-zitni ili grafitni materijali, aluminij i inox, dok se izloene tarne povrine poput rolera ili ruba kalema presvlae materijalima otpornima na habanje, npr. titana, to rolama znatno produ-ljuje radni vijek.

Suvremeni tehnoloki procesi su i role, ba kao i sve ostale dijelove ribolovne opreme, danas doveli na vrlo impresivni nivo. Anti twist ili infinite bearing su do jo prije desetak godina isticani kao posebnost, dok su danas postali standard to je sluaj i s veinom ostalih tehnikih postignua.

Osnovne karakteristike na koje kod odabira role treba obratiti panju su svakako veliina role, kapacitet i oblik kalema, prijenosni odnos, broj leajeva, kvaliteta slaganja strune, te pozicija i kvaliteta konice.

Veliina role je esto izraena zavrnim brojem koji je sastavni dio imena. Najmanji zavrni broj u imenu role znai da je u pitanju i najmanji model te serije. Tako primjerice kod serije rola Van Staal VSB model Van Staal VSB 100 je najmanji dok je model Van Staal VSB 250 najvei.

Kod nekih je modela taj zavrni broj u uskoj vezi s kapacitetom kalema role i oznaava kapacitet u odnosu na promjer strune. Tako bi zavrni broj na oznaci za rolu Trance RD 820 znaio da je kapacitet te role 100 metara 0,20 milimetarske strune. No ta je podudarnost najee sluaj samo kod najmanjih modela iz iste serije. Najvei model ima oznaku Trance RD 840 a ima kapacitet 190 metara 0,35 milimetarske strune.

Veliinu role u principu odreuje ribolovna tehnika pa tako ba kao i kod tapova moemo razlikovati surf, match, spin U takvoj je podjeli lako odrediti to nam zapravo treba jer je razlika izmeu surf i spin role jasna ve na prvi pogled. No postoje i modeli koji nemaju tako jasne oznake pa se u tim sluajevima moramo osloniti na vlastitu prosudbu. Ne postoji neka stroga granica koja odreuje koliko velika rola mora biti, no mudro je veliinu uskladiti s veli-inom tapa, oekivanom lovinom tehnikom i osobnom konstitucijom.

Kapacitet kalema se izraava brojanom oznakom, primjerice 150/0,15 pri emu prvi broj oznaava kapacitet strune u metrima (m), dok drugi oznaava promjer strune u milimetrima (mm). Prema tome oznaka 150/0,15 znai da kalem, odnosno rola, moe primiti 150 metara 0,15 milimetarske strune.

esto je prisutan i drugi nain oznaavanja kod kojega prvi broj oznaava nosivost strune izraenu u kilogramima (kg), dok drugi broj oznaava kapacitet kalema izraen u metrima (m), npr 4/140.

Kod nekih se modela kapacitet oznaava engleskim mjernim jedinicama pri emu prvi broj

oznaava kapacitet izraen u jardima (Yds), a drugi broj nosivost strune izraen u librama (Lbs).

U pravilu je prije brojanog zapisa istaknuta mjerna jedinica koja se primjenjuje na nave-dene brojeve m/mm, kg/m ili Yds/Lbs.

U zavisnosti od vrste role, odnosno njene namjene, profili kalema mogu biti razliiti. Tako surf role imaju najee plitke, visoke i konusne kaleme velikog kapaciteta s kojima se lako mogu ostvariti daleki zabaaji, dok su nasuprot njima kalemi za match ribolov plitki, malog kapaciteta, sve u skladu sa zahtjevima koje namee ribolovna tehnika.

Prijenosni odnos role (gear ratio) je veliina koja govori koliko e se puta rotor role okre-nuti za jedan okret pogonske ruice. Ta se veliina izraava brojevnim odnosom, npr. 1:5,2. gdje je 1 broj okretaja pogonske ruice, a 5,2 broj okretaja rotora. to je prijenosni odnos vei i brzina je vea.

Broj leajeva u roli je vrlo bitan detalj. Dovoljan broj leajeva je garancija mirnog i stabilnog rada, ali i duljeg radnog vijeka. Tako e primjerice jedna varaliarska rola u jednom ribolovu odraditi dva ili tri puta vie nego surf rola u jednako dugom ribolovu pri emu je dobra ule-itenost od presudnog znaaja.

U rolama se najee koriste kuglini leajevi, dok se igliasti ili valjkasti koriste samo kao nepovratni.

Minimalni broj leajeva ispod kojeg ne bi trebalo ii je 3+1, to znai da rola ima tri kuglina i jedan nepovratni leaj. Ta tri su najee postavljeni tako da su dva kuglina leaja oslonac osovini pogonske ruice, dok je trei kuglini postavljen na centralnu osovinu, a nepovratni na spoj rotora i kuita.

Neke role imaju i preko 15 leajeva to im esto neopravdano podie cijenu, dok neke pak umjesto leajeva imaju tek plastine piksne. Ove posljednje se lako prepoznaju po izrazito niskim cijenama.

Srce ribolovnog pribora


38

Pribor i jeka

39

Borbena je konica kreirana za brzo i jednostavno koenje tijekom zamaranja lovine

Slaganje strune prilikom namatanja je jako vana stavka pogotovo kod rada s upredenica-ma. Pravilno sloena struna omoguuje kvalitetnije zabacivanje i svakako ugodniji ribolov.

Prilikom namatanja strune centralna se osovina podie i sputa, to zapravo omoguuje ravnomjerno slaganje strune. Nekadanji kulisni mehanizam je danas gotovo u potpunosti naputen i zamijenjen worm-shaft mehanizmom, dok je kod najsuvremenijih rola pravilno namatanje postignuto S-Curve oscilation mehanizmom.

Brand koji je u pravilnom namatanju postigao savrenstvo je svakako Shimano sa svojom serijom rola Aero Technium gdje je za jedno podizanje i sputanje kalema pogonsku ruicu potrebno okrenuti ak 80 puta!

S obzirom na smjetaj razlikujemo prednju i stranju konicu. Role s prednjom konicom najee unutar naziva imaju oznaku FD (front drag) - primjerice Black Magic FD, dok role sa stranjom konicom imaju oznaku RD (rear drag) - primjerice Black Magic RD.

Prednja se konica nalazi na kalemu role, dok je stranja smjetena na dnu kuita. I jedna i druga konica funkcioniraju po istom principu. Zatezanjem koionog pokretaa, opruga

konice sabija koione ploice i na taj nain poveava silu trenja. to su koione ploice ire to je sila trenja, a time i snaga koenja potencijalno vea i kvalitetnija.

Podeavanje konice se vri tako da se struna provuena kroz sve provodnike na tapu optereti, nakon ega se otputanjem ili zatezanjem pokretaa konice, konica dovede u poloaj laganog proklizavanja. Ovako podeena konica e s lakoom odraditi svoj posao kad se na udici nae riba vea i tea od krajnje nosivosti pribora.

Pogreno je podeavanje konice direktnim povlaenjem strune. Tako podeena konica je uvijek pretegnuta to u borbi s ribom moe rezultirati pucanjem pribora i gubitkom lovine.

Pored prednje i stranje konice postoji i borbena konica. Najee je smjetena nepo-sredno iznad stranje konice kao prstenasti nastavak s polunim izdankom koji se tijekom borbe jednostavnim pokretom palca moe pomicati lijevo-desno ime se poveava, odnosno smanjuje sila koenja.

Posebno mjesto zauzimaju role sa slobodnim hodom pule. To su role koje istovremeno imaju i prednju i stranju konicu. Koriste se uglavnom u ribolovnim tehnikama koje zahti-jevaju due ekanje. Iako su kreirane za ribolov arana na slatkim vodama, vrlo su se brzo udomaile na morskoj obali gdje se ponajvie koriste u ribolovu plahih ljuskavki, prvenstveno podlanica.

Polugom slobodnog hoda pule biramo konicu koja e biti aktivna. Nakon zabacivanja sistema, polugom se aktivira stranja konica podeena na minimum. Kad se eli kontrirati, polugom se odabere gornja konica podeena na tvrdo. Prebacivanje na gornju konicu se moe ostvariti i jednim okretom pogonske ruice.

Role sa slobodnim hodom pule sve su zastupljenije u tehnikama obalnog ribolova


40

Pribor i jeka

41

Oznaka Engleski Hrvatski

ABS Anti Backlash SystemDaiwin patent obrnuto konusnog slaganja

pule koji smanjuje mogunost mrenja prilikom izbaaja

Aero Wrap II Aero Wrap IIShimanov patent koji omoguuje izuzetno

pravilno i ujednaeno namatanja strune oscilacijom pule preko pune osovine

A-RB Anti rust bearing Nehrajui leajevi

AR-C Spool AR-C Spool line menagement systempula s konusno obraenim gornjim rubom

koji omoguuje kvalitetniji i laki izbaaj

AVS Anti vibro system Balansirani rotor radi smanjenja neeljenih vibracija

Baitrunnerspool Baitrunner spool Shimanov patent slobodnog hoda pule

BB Ball bearings Kuglini leajevi

CF Aluminium Cold Forged Spool Hladno preana aluminijska pula

CRBB Corrosion resistant ball bearing Vrsta zatvorenih leajeva otpornih na koroziju

CRC Corrosion Resistant CoatingAntikorozivni premaz na metalnim

dijelovima role

DDS Direct Drive System Direktan prijenos s tanjura na pu bez meuelemenata

ELC Elastic line clip

Elastini dra strune na kalemu. Smjeten je na donjem rubu kalema i slui za kaenje

kraja strune u transportu ili kao graninik prilikom zabacivanja.

EOS Elliptical Oscillation SystemPosebno osmiljen sistem koji omoguuje

mirniji rad i pravilnije namatanje strune.

FD Front drag Prednja konica

FS Free spoo Slobodni hod pule

HDGr High durability gear Posebna zatitna presvlaka zupanika koja omoguuje veu snagu i finiji rad

HDGII Corrosion Resistant, High Density Gearing

Izuzetno otporna legura sa specijalnim premazom protiv korozije od koje su na nekim rolama izraeni zupanici i ostali

unutarnji pogonski dijelovi role

Infinite Infinite Nepovratni leaj

LC Long cast Visoka pula za daleke izbaaje

Left handversion Left hand version

Role s mogunou promjene poloaja pogonske ruice, za ljevake i denjake

Line guardprotector Line guard protector

etkice ili gumice smjetene na unutarnjoj strani ramena rotora koje sprjeavaju

upadanje strune pod kalem

LMK Line memory knobRotirajui podesivi otvor na kalemu koji

omoguuje prikaz promjera trenutno koritene strune

Micro brakeadjusment Micro brake adjusment Finopodesiva konica

NCCB Non corrosion ball bearings Nehrajui kuglini leajevi

OWC One way clutch Nepovratni hod rotora

Powerbail tube(Airbail)

Lagani preklopnik cjevastog profila s kojim je postignuto optimalno dovoenje strune

pod roler

RD Rear drag Stranja konica

S-Curve oscilation S-Curve oscilation

Najsuvremeniji mehanizam za pravilno slaganje strune prilikom namatanja

SS Spare spool Rezervni kalem

S-Stroke system Sistem za usklaeno namatanje strune

STAR Single touch anti reverse Pritiskom gumba se aktivira, odnosno neutralizira nepovratni leaj

Super metal body Super metal body Metalno kuite

VBS VBSKoioni sistem sastavljen od est

centrifugalnih leajeva kojima se postie maksimalno fino podeavanje konice

Worm shaft Worm shaft Mehanizam beskonanog pua

WRFD Wide range fighting drag Borbena konica

QD Fast dragInaica slobodnog hoda pule kod kojega je potrebno manje od jednog okreta pogonske

ruice za aktiviranje mehanizma

Quick snap Quick snap Lako sklopiva pogonska ruica radi lakeg transporta

Oznaka Engleski Hrvatski

Najee koritene oznake na deklaracijama rola:


42

Pribor i jeka

43

Tanka spona povjerenja Struna uz udicu spada u osnovni dio ribolovnog pribora. To je nit kojom se vezuje udica i za-

kaena riba izvlai. Strune dijelimo na dvije osnovne grupe. Prvu ine monofilne ili jednostruke strune dok drugu ine polifilne ili vienitne strune poznatije kao upredenice ili vienitke.

Osnovna i najvea razlika izmeu ove dvije vrste struna je u nosivosti i istezljivosti. Naime, upredenice mogu podnijeti gotovo dvostruko vee linearno optereenje od monofila istog promjera, pri emu su za razliku od monofila potpuno neistezljive.

Ostali najei nazivi za strunu su tunja, krena, fildepanj, silk ili svila te njihove izvedenice. Monofilna struna je najee izraena od polyamida, pa zavisno od primjesa ima veu ili

manju memoriju. To znai da e se nakon plastine deformacije (dugog leanja na kalemu, guvanja ili istegnua) bre ili sporije vraati u prvotno stanje. Strune s natpisima Low me-mory, No memory ili Amnesia, imaju sposobnost neusporedivo bre regeneracije od klasinih najlonskih struna. Monofili bez memorije ne formiraju oprugu nakon izbaaja, ali su kontre, pogotovo na veim daljinama manje uinkovite. Razlog je tome to su takve strune najee i znatno elastinije od onih to pamte, pa je u kontriranju, da bi se udica pomakla, najprije potrebno istegnuti elastini dio. Njihove prednosti najvie dolaze do izraaja prilikom dueg zamaranja lovine na veoj distanci.

Strune s memorijom su ilave, krute i manje istezljive to ih ini pogodnijima za direktnije kontakte s lovinom no u principu imaju manju nosivost od struna bez memorije.

Posebno mjesto zauzimaju fluorokarbonske strune. To su strune koje imaju isti koeficijent loma svjetlosti kao i more to ih nakon potapanja ini potpuno nevidljivima. Suvremenije inaice imaju i istu specifinu teinu zbog ega u moru imaju neutralan uzgon. To ih ini idealnima za varaliarenje.

Iako su fluorokarboni u pravilu bezbojni neki brandovi proizvode i obojane fluorokarbone, najee s preljevima boja to pomae izlomljenosti slike i dojmu nevidljivosti. Iako imaju mnotvo prednosti valja naglasiti da im je i linearna nosivost i nosivost na voru manja od klasinih monofila.

Upredenice su izraene od sintetikih materijala visoke nosivosti kao to je Spectra Pol-yethylen Fiber ili visokomodulirani Polyethylen Fiber poznatiji kao Dyneema. Svoju su primje-nu nale prvenstveno u ribolovnim tehnikama koje zahtijevaju daleke izbaaje poput surf ca-stinga ili u tehnikama koje trae najneposredniji kontakt s lovinom kao to je varaliarenje.

Iako imaju cijeli niz prednosti upredenice imaju i nekoliko ozbiljnih mana koje se ne smiju ignorirati.

Zbog neistezljivosti ovih struna i ostali pribor valja uskladiti s tom injenicom. Upredenice u pravilu dre loe na voru pa se stoga u radu s njima trebaju primjenjivati

samo provjereni vorovi namijenjeni upredenicama. Upredenice su jako sklone oteenjima. Stoga ih valja uvati od kontakta s otrim predme-

tima poput stijena, kao i otvorenog plamena s kojim mogu doi u kontakt prilikom spaljivanja krajeva kod formiranja nekih vorova i montaa.

S obzirom na presjek, razlikujemo upredenice plosnatog i okruglog presjeka. Upredenice okruglog presjeka se bolje slau prilikom namatanja na kalem to je svakako prednost pri dale-

Strune


44

Pribor i jeka

45

kim izbaajima. Iako su formirane od mnotva niti, suvremena tehnologija razlikuje upredenice od 4, 6 i 8 upletenih niti. Naravno, rije je o mikroupredenicama ijim s uplitanjem dobija finalni proizvod. Iako temeljno namijenjene ribolovu iz brodice, ove su upredenice svojim karakteristi-kama jednako izvrsne i za obalni ribolov. Jedina im je mana jo uvijek vrlo visoka cijena.

Deklarativni podaci koje nalazimo na pakiranjima struna vrlo esto odstupaju od stvar-nog stanja. Najea odstupanja se naalost odnose na kljune detalje linearnu nosivost i jednakomjernost navedenog promjera. Naalost tonost navedenih podataka se ne moe provjeriti u kunoj radinosti tako da se prilikom kupovine najee moramo pouzdati u vla-stito iskustvo.

No da ne bi sve palo na osobne procjene postoje i EFTTA deklaracije. Te su deklaracije potvrda proizvodnih deklaracija, a izdaje ih EFTTA (European Fishing

Tacle Trade Association). Potvrde se izdaju temeljem testova obavljenih u EFTTA labora-torijima. Ukoliko se deklarativni podaci neke strune nakon testova pokau tonima, struna dobija oznaku EFTTA approved to znai da se u podatke navedene na pakiranju moemo pouzdati.

Potpun izvjetaj sa svim testiranim strunama moe se vidjeti na slubenim stranicama EFTTA-e na adresi: http://eftta.com/english/line_test_results.html?cart=124394611714628331&printThis

Sitni priborSastavni dio svakog ribolovnog pribora je takozvani sitni pribor. Iako se bez dobrog dijela

tog sitnog pribora ipak moe uloviti riba, s njim je to neusporedivo lake i ugodnije uiniti. Zavisno do ribolovne tehnike svaka ribolovna kutija drukije izgleda. Dok jedan dio sitnog pribora nalazi primjenu u svim oblicima ribolova, drugi je dio strogo namjenski.

Ne elei ulaziti u najsitnije detalje, na ovom mjestu ipak moemo izdvojiti jedan dio ne-zaobilaznih sitnica.

ZoguliniZogulini, virble ili naprosto vrtuljci su elementi koji neutraliziraju sukanje ili kovranje stru-

ne. Montiraju se u zavisnosti od tehnike na razliitim mjestima no uglavnom na osnovi. Mno-tvo je razliitih izvedbi ali u principu razlikujemo samo dvije osnovne s kopom i bez kope.

Upredenice su u mnogim suvremenim ribolovnim tehnikama standardna oprema

EFFTA Aproved je garancija pouzdanosti


46

Pribor i jeka

47

Zogulini s kopom omoguuju bru montau i demontau. Pogodni su za kaenje olovnica, varalica i predveza. Prilikom odabira treba obratiti panju na tip kope i kvalitetu kaenja bu-dui da nisu sve kope jednako nosive i kvalitetne. Zogulini bez kope su pogodni za montae kod kojih nema potrebe za demontaama. Osim klasinih, postoje i trostrani i etverostrani zogulini.

Svakako valja istaknuti posebno kvalitetne Sampo zoguline koji su, ukoliko ih ne izgubite, doslovno vjeni. Svoju anti twist ulogu savreno odrauju kako bez optereenja tako i pod najveim optereenjem.

U posljednje su vrijeme posebno popularni lanani zogulini sastavljeni od tri ili pet se-gmenata koji su, mada izvorno namijenjeni lignjolovnoj tataki tehnici, nali svoju primjenu u obalnom varaliarenju.

Perle Perle imaju viestruku primjenu. Dok se na nekim mjestima koriste kao graninici, drugdje

su osnovna spona. Najpoznatije perle su one dvostrano probuene popularne tehnosfere, koje slue za spoj osnove predveza i prama.

Gumene perle pak slue uglavnom kao distanceri ili uvari vorova dok su sedefaste i arene perlice najee dopuna varaliarskom priboru.

PlovciPlovci su esto nezaobilazan dio pribora u ribolovu povrinske ribe poput cipala, bugava,

uata S obzirom na oblik postoji cijeli niz tehnikih rjeenja. Tako razlikujemo bavaste, mr-kvaste, plosnate, antenske, iglaste

S obzirom na nain montae plovke dijelimo na fiksne i klizne. Fiksni su kao to im i ime kae fiksirani na odreenoj udaljenosti od udica, dok se klizni mogu etati od zavretka osno-ve do gornjeg graninika. Pojedini modeli imaju uplju prozirnu ili izmjenjivu antenu tako da mogu primiti starletu, svjetlei plastini uloak neophodan za ribolov plovkom nou.

Na moru se esto koriste waggler plovci koji imaju integrirano olovno oteanje koje je kod pojedinih modela izmjenjivo. Ti su plovci namijenjeni prvenstveno ribolovu na veim udalje-nostima koje su upravo zbog olovnog oteanja s ovim plovcima lako dostupne.


48

Pribor i jeka

49

Naglavne lampe Naglavna lampa je najpraktiniji oblik rasvjete bez koje je kvalitetan noni ribolov nezami-

sliv. Na tritu je prisutno mnotvo raznih modela meu kojima u principu nema loih. Najbolji-ma su se pokazali tedljivi modeli s led diodama koji za napajanje koriste najee tri mala AAA baterijska uloka s kojima se u ribolovu bez straha moe provesti i vie noi. Velika prednost naglavnih lampi u odnosu na klasine je u tome to s njima imate dvije slobodne ruke.

Olovnice se mogu podijeliti u nekoliko kategorija od kojih je najprihvaenija podjela na fiksne i klizne olovnice.

Tako se fiksne olovnice u principu nalaze na krajevima sistema poput primjerice kanenica. U tu se svrhu najee rabe stoaste olovnice s klasinim okom ili pak integriranim zogulinom na samom vrhu. No takve olovnice ipak najee koriste ribolovci koji udiare iz brodice. Ve-lika prednost ovih olovnica u ribolovu iz brodice lei u karakteristinom obliku zbog kojeg se nakon izvlaenja iz mora ne kotrljaju po pajolama.

Ribolovci koji love beach ledgering ili surf tehnikama koriste fiksne olovnice potpuno dru-gaijeg oblika. Najee je rije o olovnicama krukastog ili suza oblika. Posebno su popularne olovnice koje su kreirali nai zapadni susjedi tzv. roccobomb. Ove olovnice imaju izdueni oblik suze sa stabilizatorima ime je postignut znatno dalji domet u izbaaju nego s drugim klasinijim olovnicama.

Osim osnovnog oblika, roccobomb ima i niz inaica prilagoenih razliitim situacijama, koje su prihvaene i od strane ostalih proizvoaa olovnica.

Tako na tritu moemo nai sidrena olova koja imaju iane nastavke koji sprjeavaju ukopavanje u muljevito, zaraslo ili hridinasto dno.

Olovnice sa stoastim izdancima tzv. rogovima, su namijenjene lovu na pjeano muljevitom dnu po kojem kad ih se povue za sobom podiu oblai mulja koji provjereno privlai ribu.

Posebno su zanimljive olovnice namijenjene ribolovu u kurentu. Imaju oblik kose prizme s tim da se oko za kaenje nalazi na sredini baze, a ne kako bi se oekivalo, na vrhu. Nakon izbaaja, takva se olovnica poslije jednog do dva okreta postavlja u optimalni poloaj, nakon ega se zaustavlja i omoguuje kvalitetan ribolov.

Olovnice Olovnice su u veini ribolovnih tehnika neizostavni dio pribora. Malo je ribolovaca koji u ribolovu ne koriste nikakvo oteanje. To su uglavnom oni koji love

tehnikama volo ili pak oni koji se bave varaliarenjem. Svi ostali ne mogu bez optereenja ma kako ono malo bilo.

ak i za ribolov vrsta koje se zadravaju u gornjem sloju mora potrebno je oteanje radi lakeg izbaaja. Osim wasser-kugli, koje realno gledano koriste uistinu malobrojni slano orijen-tirani ribolovci, veina ribolovaca kao oteanje koristi olovno optereenje.


50

Pribor i jeka

51

Klizne olovnice su najprihvaenije u ribolovu pridnenim tehnikama. To su u prvom redu popularne ferme kojima se love plahi pripadnici obitelji ljuskavki poput podlanica. Postavljaju se uglavnom na osnovu, a hod im se ograniava ili zogulinima ili silikonskim stoperima. Za ta-kav oblik optereenja se moe koristiti veina standardnih oblika olovnica koje konstrukcijom udovoljavaju namjeni.

Iako su temeljno namijenjene fiksnim montaama, olovnice s integriranim zogulinom se esto koriste kao klizne olovnice. Vrlo je esto koritena montaa preko boom-a, cjevastog odstojnika koji sprjeava petljanje predveza i osnove.

Naravno, umjesto zogulinskih nastavaka prisutni su i obini iani nastavci. Razlika je samo u tome to se olovnice sa zogulinom mogu okretati oko vlastite osi ne mrsei strunu, a one sa ianim okom ne.

Posebno su zanimljive i popularne olovnice poznate kao tirolsko drvce (tirol tree). To su olovnice na koje je navueno plastino crijevo ispunjeno zrakom. Nakon to takva olovnica dotakne dno zauzima uspravan poloaj koji smanjuje mogunost zapinjanja i omoguuje kva-litetniju prezentaciju na zaratenim dnima.

Samaste olovnice

Valjakste olovnice

Brojane oznake za okrugle (samaste) olovnice

Oznaka Teina u gramima

12 0,02

11 0,028

10 0,04

9 0,056

8 0,07

7 0,08

6 0,112

5 0,135

4 0,177

3 0,22

2 0,27

1 0,29

0 0,39

2/0 0,42

3/0 0,47

4/0 0,68

5/0 0,79

Engleske brojane oznake za samaste olovnice


1 0,3

4 0,2

6 0,1

8 0,068

9 0.051

10 0,03

11 0,02

12 0,012

13 0,005

Slovne oznake za samaste olovnice


BB 0,4

aB 0,6

aaa 0,81

sG 1,2

ssG 1,6

Engleske slovne oznake za samaste olovnice


BB 0,4

aB 0,6

aaa 0,8

sa 1,2

ssG 1,6

Brojane oznake za Styl olovnice (po Sensas-u)


10,5 0,035

11 0,028

11,5 0,023

12 0.018

13 0,010

14 0,004


52

Pribor i jeka

53

Odstojnici Odstojnici su elementi koji sprjeavaju mrenje pribora prilikom zabacivanja. To su cjevice

ravne ili izlomljene konstrukcije (najee pod kutem od 150o) kroz koju prolazi osnova, a na koje se preko kope kai olovno optereenje. U stranim se katalozima mogu pronai pod nazivom boom (boom eng. = bum, debljenjak na jedru).

Da bi se ostvarila signalizacija i u sluaju kada riba s udicom krene prema obali koriste se hangeri (hanger, eng. - vjealica, visei nosa, kuka u smislu onaj koji visi). Hanger je naje-e kreiran kao mala oteana tipaljka i nije nita drugo doli protuuteg. Kai se na strunu sa strane koja je blia roli. Struna se zategne do eljene napetosti, konica na roli se popusti, nakon ega se hanger jednostavno objesi. U trenutku kada riba s udicom u ustima zapliva prema obali, struna se oputa zbog ega hanger pada i svojom teinom provlai strunu preko valjia na indikatoru.

Da bi stvar bila jo ljepa, u najsuvremenijoj ponudi su i daljinski dojavljivai s dometom od preko 100 metara. Uz njih ribolovac ne mora cijelo vrijeme biti u zasjedi ve se moe i opustiti to je posebno pogodno u viednevnim ribolovnim pohodima ili za kinih noi kada moe potraiti zaklon u atoru.

Od ostale sitne opreme koju bi svaki ribolovac trebao imati sa sobom valja navesti karice, no, upalja, noktaricu, silikonski konac, iglu, kirurke kare peanke, pribor za prvu pomo, i svakako krpu za brisanje ruku.

Indikatori Elektronski indikatori su elementi koji signaliziraju pomicanje strune, odnosno riblju aktiv-

nost, zvukom, svjetlom ili kombinacijom zvune i svjetlosne signalizacije. Najee se monti-raju na rod-pod ili kakav drugi nosa tapa pri emu se tap postavlja u leite indikatora na nain da struna prelazi preko valjia indikatora. Izvlaenje strune prema van okree valji koji svojim osovinskim nastavkom u okretanju ostvaruje elektro impuls koji pak aktivira svje-tlosni i zvuni signal.


54

Pribor i jeka

55

JEKAII. dio


56

Pribor i jeka

57

Pravila igreZnati to ribe ele jesti u trenutku dok jekamo udicu, znai ostvariti uspjeh. Ipak, malo-

brojni to znaju ili pak uspijevaju pogoditi. Uzaludno je slaganje savrenih sistema ukoliko se na udici nalazi pogrena jeka. to staviti na udicu, pitanje je koje mui veinu ribolovaca. Iako postoje univerzalne jeke poput dagnje, srdele ili crva, injenica je da se pomno odabranom jekom ciljano mogu ostvariti bitno kvalitetniji i kvantitativno bolji ulovi.

Jednom zgodom, sad ve davnih, osamdesetih godina, u vrijeme dok su samice kao sport-skoribolovni alat bile u okviru zakona, jedan moj prijatelj je ostao bez jeke. Ostalo mu je desetak samica, no velikog je crva bilo jo samo za polovicu praznih udica. Stoga je odluio na svakoj samici jednu udicu najekati crvom, a drugu sa zaleenom lignjom patagonikom koja je, usput budi reeno, odmrzavana i ponovo zamrzavana bar est do sedam puta. Re-zultat je nakon nekih sat vremena iznenadio i mog prijatelja i mene. Na svakoj od tih samica je bio krasan fratar, no niti jedan se nije polakomio za crvom. Svi su bili ulovljeni na naizgled neupotrebljivu lignju.

Riblja osjetila i openito nain na koji ribe percipiraju hranu, okuse i mirise bitno se razliku-ju od naeg. To je podruje sa znanstvenog stajalita jo uvijek prilino neistraeno. Pojedine vrste itekako dobro razlikuju koji zalogaj sadri vie, a koji manje proteina i to je u datom trenutku dobro ili naprosto ukusno, a to nije.

U takvim je situacijama jako vano ponuditi pravu jeku, naravno, ako elimo uloviti aka-demika s perajama.

Poznato je da na odreenim mikrolokacijama ribe ne potuju uobiajene obrasce, odno-sno da trae specifian pristup. Iako je krdobul na veem dijelu Jadrana uinkovita jeka, na nekim pozicijama ne radi savreno, dok je na nekima opet ubojit do bola. Bibi isto tako ne radi svuda, kao ni veliki crv, dok je lignja jednako tako arena.

Razlog tome je ponekad vrlo teko dokuiti, a odabrati pravu jeku na nepoznatom tere-nu jo i tee. Ipak, ovim se problemima ili bolje rei dilemama djelomino moe doskoiti.

Na slatkim je vodama, pogotovo u muiarenju, uobiajeni postupak otvaranje prve ulov-ljene ribe. Razlog je jednostavan i opravdan sadraj eluca otkriva kakvu jeku, u ovom sluaju muhu, valja koristiti toga dana na tom mjestu.

Morski ribii rijetko kada to rade, no sadraj ribljeg eluca otvorena je knjiga koja bi, ukoli-ko se odlue pogledati u nju, mogla mnogog vrsnog ribolovca itekako iznenaditi.

Analiza posljednjeg obroka koji je neka riba uivala prije nego to smo je nasukali moe nam pomoi u nasukavanju ostatka obiteljskog skupa.

Jednom sam se prilikom, lovei brancine na ive gavune prilino namuio, a sve za neke mrave rezultate. Iako sam koristio savrene sisteme i neozlijeene ive gavune, brancine sam dobivao jako teko, i to tek kad bi ih povlaio poput varalice. U oajanju sam otvorio jed-nog ulovljenog brancina i u elucu naao naravno - gavune, ali niti jednog ni dueg ni kraeg od 5 centimetara. Otvorio sam jo jednog i naao identinu sliku. Naravno da mi je uspjeh bio Sadraj eluca nam moe puno toga rei


58

Pribor i jeka

59

skroman jer sam zabacivao prevelike gavune. Odmah sam najekao jednog od pet i naravno, u prvom zabacivanju dobio ribu.

Nasuprot ovom primjeru, lei injenica da ponekad veliina jeke nije nikakva prepreka.Tako sam jednom prilikom istei podlanicu oko kilograma teine, u elucu pronaao ep

od volka promjera 1,5 centimetra. Pokuajte zamisliti koliki je bio volak kojeg je ta, relativno mala podlanica uspjela zdrobiti i progutati.

U jednom prosjeno velikom modracu sam pronaao dva vrlo tvrda crva dua od 5 cen-timetara promjera oko 8 do 10 milimetara. Budui da su bili napola provareni nisu mogli biti nametnici. Kako ih je progutao, ni danas mi nije jasno.

A to mogu rae, make i psi progutati ne treba ni spominjati. Veliina njihovog plijena ni u kom sluaju nije ograniena veliinom njihovih usta.

I mada se moe uiniti da ribe jedu sve to se mie, odnosno sve to je mogue progutati u svakom trenutku, nije tako.

Obian kanjac koji na ponudi ima svu silu najraznovrsnije hrane koja se zadrava na rubu litoralnog spusta u gustim nasadima trave i algi ipak ne jede sve. Osnovna su mu hrana rakovi, s tim da na odreenim podrujima jede i odreene vrste rakova. Tako su kanjci oko Paga, ali i irja najskloniji malim strigljaima. Naravno, kanjca moete dobiti na gotovo bilo kakvu jeku, ali stavite li raka odgovarajue veliine rezultati su neusporedivo bolji.

Ipak, unato nekim opim pravilima ne treba generalizirati i rei da primjerice arbun naj-bolje radi na svjeu dagnju ili da se kova najbolje lovi na srdelu. Na nekim mjestima poput zapadne obale Istre arbun najbolje radi na krdobule, dok se na srednjem Jadranu kova bolje lovi manulom.

Mikrolokacije nose svoja pravila igre, a da biste ih otkrili morate biti uvijek spremni i sa sobom imati dovoljno raznovrsne jeke i naravno, dovoljno vremena i volje za isprobavanje i eksperimentiranje.

Jedan ribolovni pokuaj nita ne znai jer trenutni uspjeh moe biti samo iznimka. Tek kada se uvjerite da odreena jeka na odreenom terenu u ribolovu odreene vrste i to kroz vie ribolova daje dobre rezultate, tada moete rei to je to.

Mesni i biljni menOsnovna se podjela ribljeg jelovnika ipak moe napraviti tako da moemo razlikovati dva

osnovna menja - mesni i biljni. Mesni se nadalje moe podijeliti na ivi i neivi, od ega ivi moe imati riblji, raji, glavononi ili okus po koljkama, dok je u mrtvom (varaliarskom) dijelu menija to ipak sporedna stavka.

Biljni je men izrazito jednostavniji, prvenstveno zbog ograniene mogue koliine bjelan-evina, no zato je mesni vrlo bogat.

Dagnja, riblji filet ili bilo kakav morski crvi e uspjeno prevariti veinu ribljih vrsta svih slojeva mora pa se najee rabe u ribolovu plovkom ili omecem, a zahtijevaju estu provjeru stanja na udicama.

Veliki crv, bibi, komadi glavonoaca ili volci, pogodni su za ribolov postavom na dnu kada se zabaeni sistemi ostavljaju due vremena bez izvlaenja. Takva je jeka otporna na grickanje

sitne ribe i namijenjeni su uglavnom krupnijim primjercima.ive ribe zakaene pod kou s jednom ili dvije udice namijenjene su prvenstveno velikim

predatorima, ali i ugoru i svim bentoskim grabeljivcima. Jedino ako se postave u gornjem ili srednjem sloju mora pomou waggler plovka, mogu prevariti gofa, licu, palamidu

Veina je riba mesno orijentirana i rado e pojesti bilo kakav morsko-mesni obrok bez ob-zira na porijeklo, rok trajanja i datum proizvodnje. Ipak za vrhunske rezultate treba ponuditi i vrhunsku jeku. Potreba za kvalitetom mamca raste proporcionalno s koliinom plave krvi


60

Pribor i jeka

61

u riba koje lovimo. To znai da oboriti koji se nalaze na vrhu ljestvice plemenitaa ipak ne jedu bilo to.

Tako e zubatac najradije smazati ivu ribu, podlanica crva ili volka, a brancin ivu ribu ili kozicu. Naravno da e u nedostatku takve jeke posluiti i manje kvalitetna, ali to je vrh i kao takav ima svoje visoke standarde.

Neto manje plemeniti riblji velikodostojnici, kao to su fratri, arbuni i kantari nemaju tako profinjeno nepce pa e lako zagristi u komad lignje, riblji filet ili bilo kojeg koljkaa.

Na dnu ove ljestvice su svejedi, vjeno gladni, koji jedu bilo to. Tu spadaju psi, rae, ma-ke, ugori i cijelo mnotvo bentoske ihtiofaune.

Biljojedi u morskom ribljem svijetu su zastupljeni sa znatno manjim brojem vrsta. Najpo-znatiji vegetarijanci su cipli i salpe koji se uspjeno love na sve kombinacije kruha, sira i brana. Dodaci zelenih nitastih algi dodatni su stimulans za buenje apetita tih morskih biljojeda.

Ipak, vano je napomenuti da riblji vegetarijanci nisu u potpunosti okrenuti biljnoj prehra-ni. Dodatak ribljeg brana ili salamure u neku od pastura e isprovocirati vei broj grizeva, a neoekivano dobar uspjeh moe se postii s crijevima od srdele ili sitnim morskim crviima.

Ne treba zaboraviti da postoje i svejedi poput uata koje jednako rado jedu kruh kao i ive gavune.

Miris i boja Veliki broj riba je podloan vanjskim utjecajima koji odreuju koliko i to e u odreenom

periodu jesti. Temperatura mora, doba dana i godine, tlak zraka, faza mjeseca, salinitet, stanje vegetacije i prisutnost ostalih vrsta su tek neki imbenici presudni za odabir dnevnog menija. Stoga je potrebno biti prilagodljiv i uvijek imati nekoliko vrsta jeki koje moemo po-nuditi, uz nadu da ribe toga dana nisu na dijeti.

Bez obzira koju vrstu lovili, prvi je korak privlaenje panje. To se moe postii na vie naina mirisom, izgledom, pokretom ili zvukom. Pod pretpostavkom da pokuavamo uloviti ribu prosjene veliine i kvalitete, kakve se zapravo najee i love, panju moemo pokuati privui brumom. No svejedno, iako privuena u zonu lova, riba ne mora reagirati na nau jeku. Stoga jeka mora biti mirisna, mirisnija od bruma. Malo salamure od slanih srdela kao dip moe popraviti stvar, no najee je sam miris jeke, bila to srdela ili dagnja sasvim do-statan. Budui da jeka mora biti vidljiva treba je plasirati na istinu i povremeno animirati laganim trzajem. Lako je mogue da i unato takvom postupku jeka ostane nevidljiva. Stoga bi trebalo birati jeku koja je bojom u kontrastu s okolinom. To ne bi trebalo biti teko ukoliko znate kakva je okolina na dnu.

Jo jedna bitna stavka je svakako i boja jeke.Odabir prave boje jeke za ribolov na dubinama do desetak metara nije problem. Svjetla

ima dovoljno i ne treba se pretjerano truditi, no na 30 ili 40 metara stvar je bitno drugaija. Budui da je more svojevrsni filter za boje sunevog spektra, na dubini od tridesetak metara sve postaje sivkasto-plavkasto-zelenkasto. ak i jarko obojane olovnice gube svoje bljetavilo i postaju sive. Ipak, u tom sivilu ribe na nekakav nama jo uvijek udnovat nain uspijevaju razluiti spektar boja. Potapanje bezbojnih jeki svakako daje rezultate, no u usporedbi s

jekama koje su obojane ti su rezultati gotovo nitavni.No kako obojiti jeku? Naravno, nitko to ne radi kistom. U slatkovodnom se ribolovu to

postie umjetnim bojama i potapanjem jeke u obojane ekstrakte. No sreom u moru postoji dovoljno prirodno obojanih jeki kojima se postiu izvrsni rezultati bez neke velike mudrosti.

Obina lakirka ili sranka, ima izrazito crveni mii kojim se odguruje u supstratu u kojem ivi. Nadijevanje takve koljke iz temelja moe promijeniti konani ishod ribolova. Rakovi samci su redovito jarko obojani, pogotovo njihov zadak, ba kao i mnogi crvi.

Ukoliko lovite na riblje filete, panju ribe moete privui ako uz mesni dio jeke nadjenete i srebrnkastu trakicu koe.

Ako lovite na dagnje, primijetiti ete da bolje rezultati ostvarujete s intenzivnije obojanim primjercima. One blijede koljke najee donose slabe rezultate.

Ne zaboravite - potrebno je u prvom redu privui panju ribe, a tek je potom natjerati da proguta udicu. U tom vjenom nastojanju sitnice poput boje jeke esto imaju presudan utjecaj. Stoga se nemojte libiti iskuati neto to vai prijatelji ili ribolovni partneri ne podr-avaju jer samo inovativni imaju ribu vie.

Boja jeke je jako vaan detalj


62

Pribor i jeka

63

Crvi


64

Pribor i jeka

65

Veliki crv (Eunice aphroditois, Pallas, 1788.)Veliki crv iz roda Eunice je za veinu ribia jeka broj jedan. Nalazimo ga uzdu cijele Ja-

dranske obale od muljevitog, preko pjeskovitog, pa do kamenitog dna. Naraste i preko 3 me-tra. Ako je neozlijeen, ivim se moe odrati i vie od mjesec dana. uvati ga treba u irokim posudama s malo mora na tamnom mjestu stalne temperature, idealno oko 10 12oC .

Najcjenjeniji je onaj ulovljen na kamenitom terenu, tzv. crv od kamena. Najilaviji je, a i boje su mu najivlje.

Crv je omiljen kao jeka jer ga izvanredno prima gotovo sva riba, a i najmanji se komad na udici treperei prelijeva u crveno-plavo-zelenom spektru. Potrebno je uvati se ugriza koji moe biti vrlo bolan. Da bismo mu kao mamcu produili i poveali lovnost, treba ga rezati od repa prema glavi, jer na taj nain due ostaje iv. Najilaviji i najmesnatiji dio crva je prva tre-ina, dok su ostale dvije treine uplje i u njima je smjeten zavrni dio probavnog trakta.

Nije ga teko pronai, pod uvjetom da na terenu koji pretraujete nije izlovljen. Ulaz u rupu je opleten sivo-zelenkastom pauinastom tvari i oko njega emo redovito nai tragove gozbe ovog nonog grabeljivca. Da bismo ga danju natjerali da izae, moramo mu ponuditi izrazito mirisnu jeku. Za to se najee koristi usmrena srdela ili nerijetko ljudski izmet, oboje uvezani u ensku arapu. Da se podsjetimo, sa stajalita kemiara, postoje samo mirisi. Lovi se posebno konstruiranim napravama, tzv. trapulama, koje su najee kvadratnog, rjee okruglog presje-ka, a napravljene su tako da crv, povlaenjem mamca, aktivira mehanizam slian miolovki, koji

ga priklijeti. Tada ga je potrebno jo samo izvui. Prazna, plastina boca vezana za trapulu, polako i uporno, zahvaljujui uzgonu, izvui e cijelog crva. Naravno, ako se uzme prevelika boca, crv e pui. Optimum je boca od 1,5 litre, neto vie od pola napunjena morem.

Velika veina ribolovaca svjee ulovljenog velikog crva dri za bolju jeku od crva starog nekoliko dana, no injenica je da se crv kroz nekoliko dana stigne iistiti ime postaje u potpunosti vrlo jestiv. Osim toga, preko igle najekani komadi od posljednje dvije treine velikog crva koji se sam oistio, nakon zabaaja su znatno ivlji i aktivniji od komada netom ulovljenog i neiienog crva.

Crv se moe sauvati soljenjem. ivi se crv prekrije solju i ostavi u vlastitoj salamuri. Ugi-nulog je prije soljenja poeljno oistiti provlaenjem izmeu prstiju i istiskivanjem sadraja zadnje dvije treine. Na dno prikladne posude bace se aka-dvije soli, poloi uginuli crv i pospe se jo jednom akom soli. Ve nakon dva do tri sata crv e otpustiti vei dio tekuine. Tada ga treba ocijediti i prosuiti i takav je spreman za skladitenje. uva se u manjoj posudi omrvi-en solju. Naravno, to due stoji to mu kvaliteta i lovnost opada jer postaje drven i konast i sve ga je tee nadjenuti na udicu. Ne treba ga mijeati s drugom usoljenom jekom jer e neminovno poprimiti miris te druge jeke, a i sam e otpustiti svoju aromu.

Iako ga mnogi ribolovci viekratno zamrzavaju to nije dobro jer ve nakon drugog odlei-vanja kvalitetom neusporedivo zaostaje ak i za drugim u startu znatno manje atraktivnim i lovnim jekama.

Crv se kod jekanja proiva ili nadjeva pomou igle pri emu vrh udice obavezno mora viriti van mamca.

Trapula je alat kojim se love veliki crvi


66

Pribor i jeka

67

Bibi (Sipunculus nudus, Linnaeus, 1766.)Bibi je potpuno drugaija jeka od svih morskih animalnih jeki. Stoga je i nain nadijevanja

potpuno drugaiji od svega dosad primijenjenog. Ovaj je crv bez obzira na raznorazne ko-mentare i ponekad potpuno oprena stajalita, jeka koja je u sportskom ribolovu na moru postala standard.

Otkrili su ga Talijani. Vadei koljke iz Venecijanske lagune nisu mogli ne primijetiti veliku koliinu tih inertnih i udnovatih crva. Poslovino praktinim susjedima nije trebalo dugo da shvate mogunosti koje nudi trgovina takvom usputnom robom i uskoro je bibi postao in. Danas ne postoji prodavaonica ribolovnom opremom koja dri do sebe, a da u svojoj ponudi nema bar usoljene, ako ne i ive bibije.

Bibi se jeka cijeli, u komadu pomou igle za nadijevanje. Trenutno su dva tipa igala na naem tritu.

Prvi je tip zapravo tek cjevica malog promjera, koja se jednim krajem nasadi na vrh udice. Tada se bibi, prethodno navuen na iglu, paljivo navue na predvez. Da u pola nadijevanja bibi ne bi spao, struna i igla moraju stalno biti napeti to uz malo prakse i nije neki problem. vor kojim je vezana udica mora biti to kompaktniji bez repa da bi bibi to lake kliznuo na strunu.

Drugi tip igle na kraju ima kukicu ili oko. S ovom iglom se bibi na predvez navlai s kraja nasuprot udici. To se radi, naravno, prije spajanja predveza s osnovom.

Jadranski bibi je uglavnom prilino krupan, da ne kaemo ogroman crv, pa poneki ribolovci upravo iz tog razloga zaziru od njega. Mada se mogu nabaviti i manji primjerci (uglavnom iz Normandije) i na se veliki bibi lako moe skratiti.

Potrebno ga je paljivo presjei na pola, najbolje otrim karama, te navui na predvez jednim od opisanih naina. Pritom treba voditi rauna o tome da vrh bibija treba biti blie udici, a presjeeni kraj blie zogulinu. Mjesto presjeka se na 5 do 6 milimetara od ruba vrsto omota silikonskim koncem ime se sprjeava isticanje sadraja. Tako presjeeni bibi nije izgu-bio na atraktivnosti, a primjereniji je sitnijoj lovini.1

2

3


68

Pribor i jeka

69

Ostali crviU zoni plime i oseke ivi mnotvo organizama od kojih su nama, sportskim ribolovcima,

najinteresantniji crvi, posebno mali crveni. Do njih se lako dolazi prevrui kamenje i kopka-jui po alu kad se more povue. Ovi crvi vole pjeskovito-muljevito dno. Potrebno ih je brzo skupljati, jer brzina kojom se povlae u svoje vlane i skliske kanalie moe impresionirati. ive u aerobnom dijelu pijeska i blata na obali, pa stoga ako pri traganju naiete na crni sloj, promijenite pravac (osim ako ne traite bakterije, i to one, anaerobne). Ukoliko je dno mulje-vito-pjeskovito, a sputa se blago i postepeno, crvie moemo potraiti i u moru. Lopatom se zagrabi sloj dna i pretraivanjem na obali ili prosijavanjem kroz plutajue sito, potrae se crvii. Na dno iste, plastine posude prostre se deblji sloj krupnije granuliranog pijeska na koji se stavljaju ulovljeni crvii. Za kratko vrijeme crvii e napustiti glib i neistoe iz gornjeg sloja i ukopati se u pripremljeni pijesak. Tada je jo samo potrebno ukloniti gornji, prljavi sloj i crvie zajedno s pijeskom premjestiti u vlanu krpu u kojoj ih uvamo i transportiramo do mjesta ribolova. Ako ih ima toliko da nam omoguuju viesatno uivanje u ribolovu s obale ili Cordelle su vrlo provokativna jeka

broda, tada krpu s crviima moramo ee vlaiti sa svjeim morem.Jekaju se ivi i itavi, a vole ih gotovo sve ribe. U surf castingu je praktino najekane

predveze, pogotovo ako ih ima vie u pripremi, prekriti slojem pijeska to sprjeava isuivanje i omoguuje veu ivost jeke na udicama.

U pretraivanju lopatom moemo naii i na morsku pjeskulju (Arenicola marina, Linnaeus, 1758.), crva ekinjaa koji moe, poput velikog crva, svojim eljustima lako zadati bolan ugriz. Bude dug do tridesetak centimetara. Zavisno od duine se jeka itav ili se ree. uva se iv ili se soli, ba kao i njegov, gore opisani, stariji roak.

Crve cjevae, tzv. morske ljiljane, nalazimo privrene za tvrde kamenite podloge i do njih se najee dolazi ronjenjem. Ne treba ih dirati jer je njihova ljepota daleko iznad njihove lovnosti.

U posljednje vrijeme se mogu nabaviti razni crvi koji nisu iz naeg mora. koreani, america-ni, cordelle Veina ih je vrlo upotrebljiva i lovna, no naalost za dep prosjenog ribolovca


70

Pribor i jeka

71

koljke


72

Pribor i jeka

73

koljkeDagnja (muula, pedo) je naa najea koljka i nalazimo je gotovo posvuda. Raste u

grozdovima i nije je teko sakupiti. Tamo gdje teren dozvoljava do nje se moe doi ronje-njem, ili je dovoljno zagaziti u more do prvog kamena koji se crni i pobrati ih. Treba se uvati otrih rubova koji vrlo lako mogu izazvati neugodne posjekotine. Dagnje se gotovo redovito mogu nai i na okomito betoniranim obalama lukih pristanita. Tu se smije roniti, ali se do koljki moe doi grampom, modificiranim grabljama, alatom koji se lako moe izraditi u ku-noj radinosti. Na grablje s produenim dralom se montira mrea, razapeta preko ianog kostura uvrenog za same grablje. Uloga mree je da zadri dagnje, grebanjem odvojene od podloge. Oblik mree je stvar mate, a materijal koji se pokazao najisplativijim je obina mreasta ambalana vrea za krumpire. Oni koji se pak na ele baviti takvim aktivnostima, a ipak ele dagnje, mogu ih uvijek pronai po jo uvijek pristupanim cijenama na ribarnici.

Ova koljka na paleti jeki naalost zauzima nie mjesto nego to joj pripada. Veina ribolo-vaca koji je ne upotrebljavaju za jeku pri udiarenju, navode kao glavni razlog loe dranje na udici i sluzavost to znatno oteava jekanje. Naravno, takvo je objanjenje samo opravdanje vlastite nespretnosti. Pravilnim jekanjem uz pomo silikonskog konca, dagnja u surf izbaaju s lakoom leti i preko 120 metara.

Svjee se dagnje otvaraju noem (kuhanje, pa makar i kratkotrajno, nepovratno naruava ionako krhku strukturu). koljka se poloi u dlan lijeve ruke tako da joj niti kojima se u moru dri vezana za podlogu gledaju gore, a iljati dio se postavi izmeu palca i kaiprsta. Noem se ue neposredno iznad niti i zakretanjem noa uz gornju ljuturu preree se mii, tzv. ep, koji spaja dvije ljuture. koljka se otvori, te se krunim pokretom noa naslanjajui se na unutarnju stranu ljuture, u potpunosti odvoji mesni dio.

Svjee oiene dagnje se dre u prikladnoj posudi, a prije jekanja ih je poeljno malo ocijediti. enska najlon arapa se pokazala kao idealno cjedilo. arapa se jednostavno navue na otvor kakve posude, te se na nju postave oiene dagnje.

Dagnje se mogu i usoliti te kao takve uvati due vrijeme.Oiene se dagnje raire na upijajuu podlogu, najee karton te se dobro posole. Nakon

sat dva vremena su spremne za skladitenje. Na dno plastine posude (poeljno je da ima poklopac koji dobro brtvi) prospe se sloj soli debljine nekoliko milimetara. Potom se poloe dagnje, a na zavrni sloj se stavi toliko soli da u potpunosti prekrije koljke. Tako pripremljene, dagnje vie nisu sluzave, a tvrdoa i ilavost su upravo takvi kakvi trebaju biti.

Jedan od popularnih naina jekanja dagnje je u njenoj vlastitoj ljuturi. koljku je potreb-no samo djelomino otvoriti, zasijecajui glavni mii to je mogue blie jednoj ljuturi, na-kon ega je potrebno umetnuti udicu u prostor koljke. Ljuturu je potom potrebno zatvoriti i vrsto omotati silikonskim koncem da se ne otvori u zabaaju. Poeljno je ostaviti malo mesa da viri izmeu ljutura to e svakako imati svoj uinak u privlaenju.

Jo je efikasnija montaa razbijene koljke. Dagnju je potrebno udariti tvrdim predmetom tako da naprsne, nakon ega je po potrebi dodatno otvorimo noem, ali tek toliko da moe-mo montirati udicu. Tako najekanu dagnju nije potrebno armirati silikonskim koncem osim ako se na udici ne dri jako slabo.

Jo je provokativniji nain u kojem se dagnja otvara tako da svo meso ostane samo na Dagnja se vrlo jednostavno otvara

Dagnja (Mytilus galloprovincialis, Lamarck, 1819.)1

3

2

4

5


74

Pribor i jeka

75

jednoj ljuturi dok se druga baca. Udice se sakriva u mesu, a cijela se koljka omota sa sili-konskim koncem, tako da sitna riba ne moe do mesa.

Najagresivnija montaa ukljuuje dvije udice, poput onih na terminalima za panulu. Na obje su udice postavljene koljke, najee razliite montae. Tako primjerice na prvoj bude dagnja s naprslom ljuturom, dok je na drugoj cijela, omotana silikonskim koncem. Udice su meusobno udaljene tek centimetar do centimetar i pol, to je izazov kojem podlanice teko mogu odoljeti. Mada mnogi misle da druga dagnja samo smeta i plai podlanicu prilikom od-vlaenja jeke, praksa je pokazala da podlanice ulovljene na takvu montau redovito gutaju obje udice.

Jedna od posebno uinkovitih montaa podrazumijeva montau neotvorene dagnje. To se postie tako da se vrhom udice ue unutar koljke sa stranje strane, nasuprot onoj s kojom se dagnja dri za podlogu. Udicom se laganim svrdlanjem ljuture probijaju to je mogue blie picu koljke. Nakon to je vrh udice uao unutar koljke udica se zakretanjem postavlja u poloaj koji oblikom udice prati oblik koljke. Vano je da udica na kraju montae proe iznad miia koljke. Vrh udice ne treba viriti van koljke jer je ova montaa namijenjena pod-lanici koja nakon e dagnju nakon to je pokupi svakako zdrobiti tako da e udica s lakoom odraditi svoj posao.

Jo jedna vana stavka je pravilan odabir veliine koljke. Kao i u mnogim drugim situaci-jama tako je i ovdje primjenjiva svima poznata maksima Mala jeka mala riba, velika jeka velika riba. Ljutura ponuenih koljki veliinom ne smije bitno prelaziti veliinu udice ukoliko ne oekujete uistinu velike ribe. Tako su najprimjereniji p

Boris-Bulic-Udicom s Jadranske Obale 1 Pribor i Jeska

Documents

Transcript of Boris-Bulic-Udicom s Jadranske Obale 1 Pribor i Jeska