angiologija
-
Upload
sofija-vukadinovic -
Category
Documents
-
view
470 -
download
1
Transcript of angiologija
UVOD U KARDIOVASKULARNI SISTEM
(Nauka o krvnim sudovima)
ANGIOLOGIA
Autor
Re cardiovasculare" potie of grke rei kardia (cor - srce) i latinske rei vasculum (vas - sud).
Prof. dr Ljiljana Vasovi
SYSTEMA CARDIOVASCULARESrce (cor) Arterije (arteriae) Vene (venae) Kapilari (vasa capillaria)SEKUNDARNE KOMPONENTE PRIMARNE KOMPONENTE
SRCE (C O R)
Slezina (splen) Limfni sudovi (vasa lymphatica)
Srce je osnovni organ kardiovaskularnog sistema Kod oveka, srce pumpa krv u krupne arterije, putem kojih krv ispunjava manje arterije, arteriole i kapilare. Iz kapilara krv ulazi u venule, manje i vee vene i ponovo se vraa u srce.
UVOD
Cirkulatorni sistem je glavni sistem za rashladjivanje i glavni transportni sistem tela oveka. Cirkuliu hranljive materije i respiratorni gasovi. Oko 5 litara krvi stalno protie kroz cirkulatorni sistem. Oksidovana i redukovana krv se ne meaju. Omoguena je dovoljna koliina oksidovane krvi svim organima u telu oveka. U cirkulatornom sistemu - srce, plua i krvni sudovi imaju zajedniki zadatak. Cirkulatorni sistem ima 3 razliita dela: pulmonalnu, koronarnu i sistemsku cirkulaciju. U okviru sistemske cirkulacije kod oveka postoji hepatini portalni sistem, kao transportni sistem izmeu creva, slezine, jetre i srca. Renalni portalni sistem postoji kod kimenjaka izuzev kod sisara.
VRSTE KRVNIH SUDOVAKrupna vena Elastina arterija
Vena srednje veliine
Miina arterija
Fenestriran kapilar
Kontinuiran kapilar
ARTERIATunica intima
ArteriaEndotelne elije Prisutna (debela) Debela sa glatkim miiem Prisutna Membrana elastica interna Tunica media Membrana elastica externa Tunica adventitia Lumen shape
Arterije su elastino-miini sudovi koji nose krv od srca ka tkivima i organima. Arterijski sistem je deo cirkulatornog sistema u kome vlada visok pritisak - sistolni (za vreme srane kontrakcije) i dijastolni pritisak (izmeu dve kontrakcije). Varijacije pritiska produkuju puls, odnosno reflektuju sranu aktivnost.
Tanka Kruan
ARTERIOLAKapilarno korito
1. Arteriole dilatirane
2. Arteriole kontrahovane
Arteriola je najmanja prava arterija koja pomae u regulaciji krvnog pritiska i oslobaa krv u kapilare. Arteriole imaju zbirno najvei uticaj na lokalni i opti krvotok, a samim tim i na pritisak.
Razlike izmeu male arterije i arteriolePostoji oko 8 slojeva glatkog miia
Postoje 1-2 sloja glatkog miia Membrana elastica interna ne postoji Tunica adventitia je tanka
Membrana elastica interna je prisutna Tunica adventitia je tanka
VenaTunica intima Membrana elastica interna Tunica media Membrana elastica externa Tunica adventitia Lumen glatke endotelijalne elije ne tanka ne
VENAValvula
Bazalna membrana
Glatki mii
tanka komprimovanVezivno tkivo
Vena vodi krv ka srcu. Ima tanke valvule, koje spreavaju vraanje krvi. Nema pulsa. Povrne vene su vidljive na koi. Svojim proirenjem (vazodilatacijom), vena regulie termoregulaciju.
VRSTE VENAPovrna vena (spojnina vena)
Odnos povrnih i dubokih vena
Duboka vena
Komparacija izmeu arterije i vene(endotelne elije)
VARIKOZITETI VENA
(glatki mii)
(rastresito vezivno tkivo)
Varices Neke vene, uglavnom u ekstremitetima imaju valvule koje spreavaju vraanje krvi, koje bi nastalo pod dejstvom Zemljine tee, da nema njih. Ukoliko su valvule oteene, vene postaju proirene, varikozne.
(epitelne elije)
Komparacija arteriole i venuleArteriola Glatke miine elije "Patent" (prohodan) lumen Nema valvule Venula Tanki zid Kolapsni lumen Ima valvule
VAS CAPILLARE
Arterija
Kapilari
Tkivo
Vena
Razlikuju se arterijski i venski kapilari. Ovi sudovi nemaju glatka miina vlakna i imaju dijametar (5 m) manji nego Eritrociti (7 m), tako da se prvo moraju razgraditi da bi proli kroz kapilare. Mali dijametar kapilara obezbeuje relativno krupnu povrinu za razmenu gasova i hranljivih materija. ta rade kapilari? U pluima, CO2 biva zamenjen sa O2 . U tkivima: O2, CO2, nutriensi i otpadne materije se menjaju. U bubrezima: pomau da se eliminiu strane materije. U crevima: preuzimaju nutriense, eliminiu strane materije. Razmena materija izmeu intersticijelnog fluida i krvi, primarno se vri putem difuzije.
U kapilarnom koritu plua deava se izmena gasova
TIPOVI ARTERIJA
Plune (funkcionalne)arterije
VELIKI ILI SISTEMSKI I MALI ILI PLUNI KRVOTOK (circulus
PLUNI KRVOTOKAa. pulmonales
Vv. pulmonales
Sistemske arterijeAorta je koren sistemskih arterija
Atrium sin. Ventriculus sin. COR
Atrium / Ventriculus dex.
arteriosus major / minor)
SISTEMSKI KRVOTOK
Oksidovana krv Redukovana krv
U kapilarnom koritu tkiva deava se izmena gasova
KRVNI SUDOVI NA BAZI SRCA
AORTATruncus brachiocephalicus V. cava superior
Arcus aortae
Aorta ascendens
Truncus pulmonalis
SRCEV. cava inferior
SRCE
Pars ascendensFigure 19.8
Arcus
Pars descendens
A. CORONARIA SINISTRA / DEXTRA(Grane bulbus-a aortae)
GRANE:
PARS THORACICA AORTAE
Rr. bronchiales Rr. oesophageales Rr. pericardiaci Rr. mediastinales Aa. phrenicae superiores Aa. intercostales posteriores (8-9 pari)
Aorta abdominalisA. phrenica inf. Tr. coeliacus A. suprarenalis media A. renalis A. mesenterica sup. A. testicularis vel. ovarica A. mesenterica inf. A. iliaca communis A. sacralis medianaFigure 19.11
Truncus coeliacusTr. coeliacusA. hepatica propria
A. hepatica communis
A. gastrica sinistra A. splenica
Aa. lumbales
AortaFigure 19.12
A. MESENTERICA SUPERIOR(Desne grane)
(Leve grane - Aa. jejunales / ileales)
A. MESENTERICA SUP.
A. colica media
A. colica dextra
A. ileocolica
A. MESENTERICA INFERIOR
AORTA ABDOMINALIS (Zavrne grane)
A. colica sinistra (bona grana)
Aa. sigmoideae (bone grane)
A. rectalis superior (zavrna grana)
A. iliaca communis dextra
et
sinistra
TRUNCUS BRACHIOCEPHALICUSA. temporalis superficialis
A. carotis externa A. carotis communis A. subclavia
A. maxillaris
A. carotis interna
Truncus brachiocephalicus
A. CAROTIS EXTERNA (bone i zavrne grane
A. occipitalis A. facialis A. lingualis A. thyroidea sup.
A. CAROTIS INTERNAPoetakUnutranja karotidna arterija se odvaja od zajednike karotidne arterije, najee u nivou gornje ivice titne hrskavice grkljana (nivo C4 prljena). Topografski segmenti: - Pars cervicalis (C1) - Pars petrosa (C2) - Pars cavernosa (C3) - Pars cerebralis (C4)
A. VERTEBRALISV4
4 3 2 V3
V2 1
V1
TOK 1) Pars prevertebralis (V1) 2) Pars. transversaria s. cervicalis (V2) 3) Pars atlantica (V3) 4) Pars intracranialis (V4)
Circulus arteriosus cerebriA. communicans ant. A. cerebri ant.
A. SUBCLAVIA (Bone i zavrna grana)
Glavna anastomoza izmeu karotidnog i vertebrobazilarnog sistema.
A. carotis int.
CACA. communicans post.
A. cerebri post.
A. axillaris (zavrna grana)
A. basilaris
Transverse scapular
A. axillaris
ARTERIJE GORNJEG EKSTREMITETA
A. iliaca communis A. iliaca externa
A. brachialis
A. femoralis
ARTERIJE DONJEG EKSTREMITETA
A. poplitea
A. radialis A. ulnaris Arcus palmaris profundus Arcus palmaris superficialis
A. tibialis ant. A. tibialis post. A. fibularis
A. dorsalis pedis
V. JUGULARIS INTERNA
VENE GLAVE I VRATA
V. retromandibularis V. jugularis externa V. facialis V. jugularis interna V. subclavia
VENE VRATA veinInternal jugular V. jugularis interna vein
(uliva se u desnu pretkomoru srca)V. jugularis int.
V. CAVA SUPERIOR
External externa vein V. jugularis jugularV. jugularis anterior
A. et V. subclavia
Vv. brachiocephalicae V. CAVA SUP.
V. CAVA INFERIORV. cava sup. Vv. intercostales post. sinistrae
V. azygosV. hemiazygos accessoria V. hemiazygos V. cava inf. Vv. lumbales
SISTEM VENA AZIGOS
POETAK Spoj leve i desne zajednike ilijane vene* TOK Nalazi se desno od aorte, vena prolazi kroz retroperitonealni prostor, prima veliki broj pritoka, i uliva se u desnu pretkomoru srca.
*
Vv. hepaticae dex. / sin. / intermedia V. suprarenalis dextra
V. phrenica inf. sin. / dex.V. suprarenalis sin.
Vene rukeV. axillaris
V. jugularis externa
Sinus V. vertebralis durae matris
V. jugularis interna V. subclavia
Slian obrazac na desnoj strani V. brachiocephalica dex.V. azygos
V. brachiocephalica sin.
Vv. renales V. testicularis vel ovarica dex.
V. CAVA SUP. Atrium dex.Diaphragma
Vv. lumbalesV. testicularis vel ovarica sin.
V. CAVA INF.V. suprarenalis dex. V. testicularis vel ovarica dex. V. iliaca comm. sin. Vene leve noge Vv. hepaticae Vv. renales Vv. lumbales V. iliaca comm. dex. Vene desne nogeParne pritoke
V. iliaca communis dextra
V. iliaca communis sin.
Neparne pritoke
Parijetalne pritoke Visceralne pritoke
V. CAVA INFERIOR
POVRNE VENE RUKE
V. subclavia V. axillaris Vv. brachiales V. cephalica V. basilica
1. V. cephalica 2. V. basilica 3. V. mediana s. obliqua cubiti
Neke duboke vene ruke
MANUS
V. iliaca externa V. femoralis V. saphena magna
V. PORTAE (Funkcionalni krvni sud jetre)Venska udesna mrea (rete mirabile): Preterminalni i terminalni ogranci portne vene direktno prelaze u terminalne grane hepatine vene.
VENE DONJEG EKSTREMITETA
V. poplitea Vv. tibiales ant. Vv. fibulares
V. PORTAEPOETNE PRITOKE: 1. V. MESENTERICA SUPERIOR 2. V. SPLENICA 2.1. V. MESENTERICA INFERIOR
LIMFNI ORGANIPrimarni organiKotana sr (medulla ossium) = svi limfociti vode poreklo. Grudna lezda (thymus) = T limfociti maturiraju nadalje, B limfociti naputaju kostnu sr kao maturirane elije.
Sekundarni organiSlezina (splen), limfni vorovi (lymphonodi), krajnici (tonsillae), crvuljak (appendix), Payer-ove ploe*
Anatomija i fiziologija limfnog sistemaLimfni sistem je deo imunog sistema i deluje kao sekundarni (akcesorni) cirkulatorni sistem. Sadri dva polunezavisna dela: 1) mreu vijugavih limfnih sudova, i 2) limfno tkivo i organe, rasejane po telu. Fluid u ovom sistemu zove se
ema limfnog sistemaLimfni kanali omoguavaju drenau blizu 10% intersticijelnog fluida, dok ostatak od 90% biva dreniran putem venskog sistema. Limf stalno cirkulie putem limfnih sudova koji prolaze kroz seriju limfnih nodusa. To je jednosmerni sistem, tkiva srce.
limfa.
SYSTEMA LYMPHOIDEUMVenski sistem Arterijski sistemLimfni kanali Limfna stabla Limfni vor
DUCTUS THORACICUS Drenira limfu iz celog potpreanog i leve polovine natpreanog dela tela. DUCTUS LYMPHATICUS DEXTER Drenira limfu iz desne polovine natpreanog dela tela.
Ductus lymphaticus dexter
Limfni sudovi preuzimaju limfu iz kapilara. Limfni sudovi, kao i vene, poseduju valvule koje spreavaju vraanje limfe. Pomou levog i desnog grudnog kanala limfa utie u vensku cirkulaciju i srce.Krvni kapilari
Limfni, valvularni sudovi Limfni kapilar
Limfa
Rastresito vezivno tkivo oko kapilara
DRENIRANJE LIMFE U VENSKI SISTEM
Angulus venosus (spojJugular trunk 1 i v. subclavia2) v. jugularis interna 1
2
KLINIKI ZNAAJ NEKIH MIINIH REGIJADUCTUS THORACICUS Thoracic duct L
DUCTUS LYMPHATICUS duct Right lymphatic DEXTER
R
(npr. sternokleidomastoidna regija pokriva jugularnu venu, karotidu i vagusni nerv.
PALPACIJA PULSA
Spolja od one duplje
Ispod preponske vezeA. FEMORALIS
A. TEMPORALIS SUPERFICIALIS
Donja vilica na liniji sa uglom usta
Pozadi kolena
A. FACIALIS
A. POPLITEA
Spolja od grkljanaA. CAROTIS COMMUNIS
Distalna polovina rujaA. RADIALIS
Poloaj neurovaskularnih sudova u rebarnom lebu
Medijalna strana dvoglavog miia nadlaktaA. BRACHIALIS A. DORSALIS PEDIS
Iznad poleine stopala