sarajevo bosna i hercegovina cijena 5 KM / €3 broj 07/2009 www.media-marketing.ba issn 1840-4340

MM0709.indd 1 9/13/2009 9:50:34 PM

2MM0709.indd 2 9/13/2009 9:50:40 PM

MM0709.indd 3 9/13/2009 9:50:46 PM

4

Izdavač:NO LIMIT SARAJEVO

Udruženje za promocijui razvoj kreativne industrije

Branka Mikuliæa 171000 Sarajevo, BiH+387 (0)33 272 950+387 (0)61 224 138

Direktor i glavni urednik:Ekrem Dupanoviæ

ekrem@media-marketing.ba

Stalni saradnici:Vladimir Čeh (Beograd)

Asja Dupanoviæ (New Delhi)Lazar Džamiæ (London)Sonja Lavrenčič (Dubai)Nastja Mulej (Ljubljana)Selma Prodanoviæ (Beč)

Lektorica:Rada Plivčiæ

Oglasi i pretplata:+387 (0)61 224 138

marketing@media-marketing.ba

Design by CommunisDTP by Filip

�tampa:BEMUST Sarajevo

Media Marketing izlazi jednom mjesečno

MM0709.indd 4 9/13/2009 9:50:50 PM

Izdavač:NO LIMIT SARAJEVO

Udruženje za promocijui razvoj kreativne industrije

Branka Mikuliæa 171000 Sarajevo, BiH+387 (0)33 272 950+387 (0)61 224 138

Direktor i glavni urednik:Ekrem Dupanoviæ

ekrem@media-marketing.ba

Stalni saradnici:Vladimir Čeh (Beograd)

Asja Dupanoviæ (New Delhi)Lazar Džamiæ (London)Sonja Lavrenčič (Dubai)Nastja Mulej (Ljubljana)Selma Prodanoviæ (Beč)

Lektorica:Rada Plivčiæ

Oglasi i pretplata:+387 (0)61 224 138

marketing@media-marketing.ba

Design by CommunisDTP by Filip

�tampa:BEMUST Sarajevo

Media Marketing izlazi jednom mjesečno

05/2009 5

UVODNIK

Vjerujem da ime Mihovil Skobe najveæem broju čita-

laca Media Marketinga ne govori mnogo. U oglaša-

vanju danas rade uglavnom mladi ljudi koji nisu čuli za

Skobea, nisu ga upoznali i nisu imali priliku da od njega

nešto nauče, a mogli bi mnogo. Nama, koji smo imali

tu privilegiju da se decenijama družimo i sarađujemo s

Mišom Skobeom, njegovi lik i djelo znače jako mnogo.

Skobe je bio istinski pionir oglašivačke struke u Jugo-

slaviji nakon Drugog svjetskog rata. Vrlo brzo je sticao

znanja u razvijenim zapadnim zemljama i nesebično ga

dijelio sa svojim prijateljima i saradnicima. Bio je jedin-

stvena pojava na ovim prostorima. Umro je u Zagrebu, u

82. godini života. Sahranjen je 7. avgusta na zagrebač-

kom groblju Mirogoj.

Mihovila Skobea sam upoznao 1971. godine. Pre-

davao je na jednogodišnjoj specijalizaciji za privrednu

propagandu koja je organizirana u Beogradu. Radio-

Sarajevo, u kojem sam ostvario svoje prvo zaposlenje,

platilo je godišnju školarinu kako bih se mogao obra-

zovati jer, tako su mislili moji šefovi, imam talenta za

ekonomsku propagandu. U Beograd sam godinu dana

odlazio svakog mjeseca zadnjih deset dana da bih pra-

tio predavanja. Moram biti iskren i priznati da sam tih

deset dana svakog mjueseca uglavnom provodio na

bazenu tek otvorenog hotela Jugoslavija, prvog hotela

Lux kategorije u našoj bivšoj zajedničkoj državi. Nisam

propuštao samo predavanja Žozefa Lončara i Mihovila

Skobea. Nadam se da mi Žozef neæe zamjeriti ako ka-

žem da su mi Mišina predavanja nekako bila privlačnija

i to, prije svega, zbog činjenice da je on govorio o prak-

si koju je sticao na zapadu, o znanjima koja je sticao za

vrijeme svojih brojnih putovanja u inostranstvo, gdje se

tada nije tako lako išlo. Kasnije smo se susretali na broj-

nim domaæim skupovima propagandista i u Zagrebu.

Vrlo često, za vrijeme boravka u Zagrebu, odlazio sam

u OZEHU da sa Skobeom popijem kafu i nešto od njega

naučim. Nisam učio samo ja, veæ svi ostali koji su imali

moguænost da se druže s njim. U e-mail poruci koju mi

je povodom Mišine smrti poslao Jure Apih, osnivač i

predsjednik Golden Drum Festivala, takođe jedan od pi-

onira advertisinga u regiji, između ostalog piše: “Meni

osobno, Mišo je, u onim davnim vremenima, bio pravi

mesija kulture i razumijevanja advertisinga. Mislim da je

bio jedan od prvih koji je zaista shvatio funkcioniranje

oglašavanja, reklame i propagande, kako smo to tada

nazivali, i koji je znao to jasno, plastično i uvjerljivo

demonstrirati i prenijeti svima koji smo ga voljeli sluša-

ti. Možda bih i ja sam krenuo nekim drugim putem, da

nisam imao prilike prisustvovati njegovim briljantnim

Mihovil Skobe

Piše: Ekrem Dupanoviæ

predavanjima, diskusijama i vruæim istupima.”

U ime svih nas, od Skobea se na Mirogoju oprostio Žo-

zef Lončar koji je, između ostalog, kazao:

“Organizacijom Prvog međunarodnog simpozijuma

privrednih propagandista „5+1” novembra 1968. go-

dine u Herceg Novom, ušao si, tada, u dvanaest veli-

kana, odvažnih da podučavaju jugoslovenske poslenike

marketinške prakse kako treba da se radi. Od tada si

mi postao i leva i desna ruka, ponekad i obe. Išli smo

iz akcije u akciju. Naročito u Opatiji kada si se, 1971.

godine, prihvatio da budeš predsednik Programskog

odbora četvrtog po redu simpozijuma, čija je tema bila

PRIVREDNA PROPAGANDA SEDAMDESETIH GODINA, a

zemlja je, u Narodnoj skupštini Jugoslavije, razmatrala

i usvajala Ekonomsku rezoluciju o daljem razvoju cen-

tralno-planske privrede!

Dok su mnogi jurili akademske karijere i naučna zva-

nja, ti si, prebogat teorijskim obrazovanjem i ogromnom

praksom na njenoj primeni, obrazovao mnoge. Malo ko

pamti kako si godinu dana, iz meseca u mesec, dolazio u

Beograd i slušaocima Prve (nažalost i jedine) jednogodišnje

specijalizacije iz privredne propagande, držao predavanja

i vežbe čiji su slušaoci bili iz svih krajeva nekadašnje nam

zajedničke domovine. Tvoj predmet ORGANIZACIJA PRI-

VREDNE PROPAGANDE bila je osnov za uspešan rad mno-

gim propagandnim poslenicima.

Ne mogu izračunati koliko smo puta u tvojoj maloj so-

bici u OZEHA, s pogledom na Tržnicu, kovali planove. Šta

i kako dalje?

Ni to nam nije bilo dovoljno. Sretali smo se u Lisabonu,

Minhenu, Milanu, Njujorku … i stalno govorili „šta i kako

dalje”. Kako iskoristiti svetsku praksu i naklonost koju smo

uživali kod mnogih znamenitih ljudi.”

Za sve one koji nisu poznavali Mihovila Skobea, ili

za njega nisu čak ni čuli, na zadnjim stranicama ovog

broja Media Marketinga prenosimo tekst kojeg je Skobe

napisao za časopis Taboo neposredno prije svoje smrti.

Bio sam u Beogradu 13. jula na osnivačkom sastanku

Svebalkanskog ADC festivala, kada nam je Žozef donio

najnoviji broj Taboo-a u kojem smo, nas nekolicina, bili

pozvani da napišemo tekst o svojim karijerama u ogla-

šavanju. Listajuæi ga naišao sam na Mišin tekst (ovaj koji

objavljujemo) i odmah ga pročitao. Do mene je u New

Momnent caffeu sjedio Ivica Vidoviæ, predsjednik agen-

cije McCann Erickson iz Zagreba. Pitao sam ga kako je

Mišo? Teškom mukom mi je odgovorio: Nažalost, neæe

još dugo. Jako je bolestan.

Nije prošlo ni mjesec dana, a dobio sam nekoliko poru-

ka e-mailom iste sadržine - Umro je Mihovil Skobe.

MM0709.indd 5 9/13/2009 9:50:53 PM

05/20096

Na tek završenom konkursu za izbor ponuđača za na-

bavku usluga izrade idejnog rješenja za „Program

marketinških, promotivnih i Public Relations aktivnosti u

cilju promoviranja dostignuæa Brčko Distrikta BiH u javnosti

BiH i regiona, sa posebnim naglaskom na privlačenje po-

tencijalnih investitora“ najboljom je proglašena zajednička

ponuda agencija Prime Communications iz Banjaluke i Fa-

brika iz Sarajeva.

Idejno rješenje SRCE 09 je ocijenjeno s maksimalnih

100 bodova od strane članova Komisije u postupku u

kome je ponude predalo 7 renomiranih agencija.

Ocjenjivane ponude su bile anonimne, a idejno rješenje

SRCE 09, ponuđača Prime Communications i Fabrika, do-

bilo je najveæi broj bodova zahvaljujuæi kvalitetnom projek-

tnom prijedlogu u kome su uvaženi zahtjevi Brčko Distrikta

BiH i nastojanja da se Brčko Distrikt što bolje približi poten-

cijalnim investitorima te da se bh. javnost što bolje upozna

sa pozitivnim dostignuæima Distrikta.

Realizacija projekta bi trebala započeti nakon potpisi-

vanja ugovora.

U prvih šest mjeseci ove godine, prema istraživanjima

agencije Puls, sedmični magazin Week& drugi je po

čitanosti u BiH u kategoriji porodičnih časopisa za ciljnu

skupinu žena starosti od 20 do 49 godina. Doseg do čita-

telja na nivou države je 12,72 odsto. U Republici Srpskoj

Week& je prvi po čitanosti u istoj kategoriji s dosegom do

čitatelja od 8,13 odsto, a u Banjoj Luci je najčitaniji sedmič-

ni časopis. U Federaciji BiH je, u kategoriji porodičnih ča-

sopisa, drugi po čitanosti uz doseg od 13,72 odsto. Week&

je jedini sedmični visokotiražni časopis koje se besplatno

dijeli u svim gradovima u Bosni i Hercegovini.

„Za samo dvije godine, od kada Week& izlazi, uspjeli

smo postati drugi po čitanosti u Bosni i Hercegovini. Veliko

nam je zadovoljstvo što su neke od najveæih kompanija iz

BiH, regiona i svijeta shvatile važnost ovog društveno od-

govornog projekta i što smo, kako pokazuju i ovi posljednji

podaci o čitanosti, opravdali njihovo povjerenje. Naš je cilj

podiæi kulturu čitanja u našoj zemlji i omoguæiti drugačiji

pogled na bh. stvarnost-bez politike, trača i crne hronike.“

istakao je direktor izdanja Oxigen Adis Hasakoviæ.

Nastao je 20. augusta 1997. godine kao prva komerci-

jalna radiostanica u Srednjobosanskom kantonu. TNT

je, nakon samo jedne godine, postao najslušanija radiosta-

nica u Travniku.

Kratko nakon toga, TNT širi signal na područje cijele

Centralne Bosne gdje, preko FM frekvencija, pokriva po-

dručje sa oko 600.000 odraslih osoba.

Početkom 1998. godine TNT postaje jedna od prvih bo-

sanskohercegovačkih radiostanica koje signal emituju preko

Interneta. Radio TNT sada ima slušatelje diljem svijeta, koji

ovaj jedinstveni radijski program slušaju preko Interneta.

Na FM frekvencijama 95.10 u Travniku, 93.40 u Zenici,

i 93.50 u Bugojnu nudi pažljivo odabranu muziku, uz vijesti

iz Centralne Bosne, kao i servisne informacije i zabavu.

TNT æe svoj dvanaesti rođendan proslaviti organizova-

njem drugog Code Music Festivala koji æe se održati u Trav-

niku od 28. septembra do 04. oktobra ove godine. Na festi-

valu æe nastupiti bendovi T.B.F (Split), Letu štuke (Sarajevo),

KillingJazzHardCoreBaby (Travnik), KZU ole,ole &PZU oje,oje

(Travnik) i nekoliko neafirmisanih bendova iz Srednje Bosne.

U saradnji sa

Goethe Institutom

iz Sarajeva i Otvo-

renim Univerzite-

tom APEIRON iz

Travnika biti æe or-

ganizovana i sed-

mica njemačkog

filma, a predviđe-

na je i organizacija

nekoliko okruglih

stolova, prezentacija, radionica i promocija.

Media Marketing se pridružuje rođendanskim čestitka-

ma sa željama da Radio TNT i dalje nastavi sa uspjesima.

Prime Communications i Fabrika osvojili Brčko

Week& drugi po čitanosti u BiH

U vrijeme Sarajevo Film Festivala, u kultnom sarajev-

skom caffeu So.ba, održana je jednodnevna prodajna

izložba cipela originalnog dizajna Mireldy. Mireldy su krea-

tivni dvojac-Imelda Ramoviæ i Mirel Hadžijusufoviæ.

Kao art directori i dizajneri rade na različitim projek-

tima u oblasti umjetnosti, kulture, muzike i advertisinga.

Trenutno žive i rade u Zegrebu, u agenciji Bruketa&ŽiniæOM.

Mireldy su, u agenciji Bruketa&ŽiniæOM, radili na mnogim

svijetski nagrađivanim projektima. Neki od njih su: redizajn

i kampanja poznatog hrvatskog brenda Ki-Ki bombona za

koje su Imelda i Mirel kreirali Ki-ki klaun likove, tu je na-

ravno i Podravkin Annual Report ‘Well done’ koji morate

prije korištenja prvo ispeæi (projekat s najviše komentara

na www.dezeen.com prošle godine), tu su i posteri za Za-

greb All Women Jazz Festival ‘Jazzarella’, Annual Report

za Adris kompaniju s 3000 različitih covera od kojih svaki

na sebi nosi jedno lice uposlenika ove kompanije, poster

za Internacionalni dan muzeja, kampanja Daj mi kino za

očuvanje starih kina u centru Zagreba itd.

Mireldy shoes nastaju kao samostalni projekat ovog

dvojca u potrebi da dizajn koji rade apliciraju na različi-

te medije. Tako su cipelice bile savršen medij za to jer su

uvijek u pokretu, a na njima ilustracije i dizajn koji rade

postaju ‘živahni’.

“Bavimo se, između ostalog, i ilustracijama, a polijeni

smo da neke od njih animiramo, kako bismo im udahnuli

život. Umjesto animacija, kao slika u pokretu, odlučili smo

se da naše ilustracije apliciramo na cipele jer su one u stal-

nom pokretu. Svaki par cipela je unikatan i ručno oslikan.

Trenutno su Mireldy cipelice izložene u nekoliko prostora

kao što su Kaopaoshu store u Los Angelesu, Prostor u Me-

sničkoj ulici u Zagrebu, u Mariboru u V5 ateljeu, Austriji…

a spremaju se da prošeæu i po nekim drugim gradovima u

regiji i šire,” kazala je Imelda Ramoviæ najavljujuæi da æe se

Mireldy shoes, nakon izložbe u Sobi, preseliti u novootvo-

reni izložbeno-prodajni prostor Ljepostvarnica u sarajevskoj

ulici Ćemaluši br.13.

Više Mireldy radova možete pogledati na www.myspa-

ce.com/imimix

Dizajn koji šeta

Dvanaesti rođendan travničkog radija TNT

MM0709.indd 6 9/13/2009 9:50:55 PM

05/2009 7

Podravka, kao dugogodišnji prijatelj i partner Sarajevo

Film Festivala, i ove je godine pripremila mnoštvo aktiv-

nosti kako bi gostima Festivala boravak u Sarajevu učinila

što ugodnijim i ljepšim. Po dinamici, obimu i kreativnosti

svojih aktivnosti za vrijeme Festivala, Podravka se svrstala

među najagilnije sponzore jedne od vodeæih kulturnih ma-

nifestacija u cijelom regionu, ne samo iz oblasti filmske in-

dustrije. Reklo bi se da iskustvo u partnerstvu svake godine

daje sve bolje i veæe rezultate.

Poklonici filma bili su ove godine u prilici da na Po-

dravkinom ručku, koji je organiziran svaki dan za vrijeme

Festivala, u veoma prijatnoj atmosferi provedu opuštajuæe

trenutke uz specijalitete koji su za njih priredili Podravkini

promotori kulinarstva.

Podravka je zajedno sa CineLink-om organizirala u At

Mejdanu roštilj za sudionike, uzvanike i prijatelje Sarajevo

Film Festivala, koji su uživali u prekrasnom ambijentu i uku-

snoj hrani.

Uspješna dugogodišnja suradnja između Podravke i

SFF-a je obilježena na Podravkinoj večeri koja je organizira-

na na Festivalskom trgu.

Veliki broj uzvanika, poslovnih partnera, suradnika, pri-

jatelja i gostiju uz ugodne zvuke dalmatinske klape „Hrvo-

je“ i najljepše dalmatinske pjesme uživali su u nenadmaš-

nom filmskom duhu kojim je Sarajevo odisalo u vrijeme

festivalskih dana.

„Kroz suradnju na 15. Sarajevo Film Festivalu nastavlja

se, sada veæ tradicionalna suradnja između kompanije sa

srcem i Festivala koji je u svijetu veæ odavno prepoznat kao

„srce Sarajeva“. Kroz Podravkine aktivnosti želimo svim

posjetiteljima i gostima Festivala stvoriti što ljepši ugođaj,

kako bi njihov boravak u prelijepom Sarajevu ostao u što

pozitivnijem sjeæanju“, istakao je Josip Canjar, direktor Po-

dravke BiH.

Uzvanike večeri je pozdravio i Krunoslav Bešvir, direktor

sektora Poslovni program hrana, ističuæi značaj petogodiš-

nje partnerske suradnje Podravke i Festivala koja je zasigur-

no doprinjela razvoju kulturnog i društvenog života u Bosni

i Hercegovini i pomogla da Sarajevo Film Festival postane

jedan od najkvalitetnijih i najuglednijih filmskih susreta u

našoj regiji.

Na druženjima su i Podravka i direkcija Sarajevo Film

Festivala isticali da se samo upornim radom sa srcem mogu

postiæi najbolji rezultati, kako u Bosni i Hercegovini tako i

u cijeloj regiji.

Veæ tradicionalno prijateljstvo sa SOS selom nastavlje-

no je kroz „Čokolino day“, koji je upriličen u Bosanskom

kulturom centru, gdje se održavaju dječije projekcije tokom

Festivala. Podravka je i ove godine pozvala štiæenike SOS

sela na projekciju dječijeg filma „Brendan i tajna starih

Kela“ i za svaku kuæu u SOS selu pripremila poklon pakete

koji su, na veliko zadovoljstvo djece, uručeni prije projekcije

ovog posebnog filma.

Završni ručak Sarajevo Film Festivala Podravka je or-

ganizirala na AT Mejdanu, priređujuæi i posljednji dan Fe-

stivala specijalitete za goste, prijatelje i sve filmske radnike

koji su posjetili najveæu kulturnu manifestaciju u Bosni i

Hercegovini.

Na Podravkinom ručku uživala je i Gillian Anderson,

zvijezda ovogodišnjeg Festivala.

Podravkin završni ručak je bio idealna prilika da gosti

Festivala uživaju u opuštajuæoj atmosferi, odmaraju od

burnog Festivalskog života u Sarajevu, ali i razgovaraju sa

kolegama i dogovaraju projekte koji bi mogli biti realizirani

veæ na slijedeæem Sarajevo Film Festivalu.

„Veliko nam je zadovoljstvo što je Podravkin završni

ručak bio veoma posjeæen i što su filmski umjetnici dolazili

na ručak i zbog ukusne hrane i zbog prijatne atmosfere.

Drago nam je što smo uspjeli da ostvarimo našu namjeru

i da gostima Festivala filmske dane učinimo što ugodnijim

i ljepšim.

Naši specijalisti kulinarstva su, kao i uvijek, svaki ručak

pripremali ‘sa srcem’ što je prepoznato od gostiju koji su se

rado vraæali i naredni dan“, istakla je Mila Zovko, direktori-

ca marketinga Podravke BiH.

Tijekom festivalskih dana Podravkin ručak su posjeti-

li mnogi ugledni filmski umjetnici poput Srđana Vuletiæa,

Aide Begiæ, Ademira Kenoviæa, Pjera Žalice, Svetozara

Cvetkoviæa, Anamarie Marincae, Adriana Binieza te mnogi

drugi.

Podravka jedan od najagilnijih sponzora Sarajevo Film Festivala

Gillian Anderson Pjer Žalica

Krunoslav Besvir, Miro Purivatra, Josip Canjar

MM0709.indd 7 9/13/2009 9:51:02 PM

05/20098MM0709.indd 8 9/13/2009 9:51:06 PM

Jednodnevna konferencija o odnosima s javnošæu „Sara-

jevo PR Open“ okupit æe 14.10.2009. po treæi put veliki

broj PR praktičara i profesionalaca iz Bosne i Hercegovine,

kao i stručnjaka iz regije koji æe na ovom jednodnevnom PR

skupu razmijeniti svoja iskustva o značaju društveno odgo-

vornog poslovanja.

„Nakon prva dva izuzetno uspješna Sarajevo PR Open-a,

koji su izazvali pozitivne reakcije i kod učesnika i kod preda-

vača, treæi Sarajevo PR Open o temi „Društveno odgovorno

poslovanje“ ugostit æe vrhunske stručnjake koji veæ dugo,

unutar svojih kompanija, posluju društveno odgovorno i koji

su veæ davno prepoznali značaj ovog vida poslovanja i shva-

tili da DOP nije trend veæ nužnost. Nakon što su prve dvije

konferencije okupile preko 300 učesnika, sigurni smo da æe i

ova tema izazvati veliko interesovanje domaæih PR-ovaca koji

konstantno rade na svojoj dodatnoj edukaciji“, izjavila je Lejla

Brčaninoviæ, PR direktorica agencije Prime Communications.

Nakon predavanja o trendovima u PR-u i značaja novih

medija za PR, domaæi PR praktičari æe na treæem Sarajevo

PR Open-u imati priliku da saznaju sve o moguænostima

koje društveno odgovorno poslovanje donosi kako kompa-

nijama, tako i pojedincima unutar njih, ali i koliko ovaj vid

poslovanja potiče uspjehe kompanije. O svojim iskustvima

na polju komunikacija i kako na pravi način komunicirati

društveno odgovorne aktivnosti govorit æe Ksenija Renko,

direktorica Publicis Consultants Zagreb, Dubravka Jusiæ,

direktorica korporativnih komunikacija Mobilkom Austria

grupe i predsjednica HUOJ-a ( Hrvatske udruge za odnose

s javnošæu), te drugi predavači iz BiH i regije.

Na konferenciji æe biti prezentirano i istraživanje koje æe

omoguæiti učesnicima da saznaju koje kompanije su pre-

poznate od strane građana i novinara kao društveno od-

govorne i da li javnost vjeruje društveno odgovornim aktiv-

nostima te da li prepoznaje kompanije koje to praktikuju.

Kroz domaæe primjere učesnici æe imati priliku saznati

kako uspješne kompanije u BiH realizuju društveno odgo-

vorne aktivnosti i koliko DOP zaista može biti dobra vodilja

za uspješno poslovanje.

Sastavni dio jednodnevne konferencije je i panel disku-

sija o temi „Značaj društveno odgovornog poslovanja za

kompanije u vrijeme krize“ na kojoj æe istaknuti profesio-

nalci iz ove oblasti i direktori kompanija imati priliku iznijeti

svoja mišljenja i stavove o toj temi.

Treæi Sarajevo PR Open æe ponovo imati specijalne po-

puste za studente u želji da omoguæi buduæim PR-ovcima

sticanje novih znanja. A uz malo inovativnosti, svi zaintere-

sovani æe biti u prilici da osvoje i besplatne kotizacije putem

„Sarajevo PR Open Facebook grupe“.

Jednodnevni skup PR-ovaca, pored edukacije PR prakti-

čara iz BiH, radi i na promociji odnosa s javnošæu kao neop-

hodne funkcije menadžmenta u našim poduzeæima i orga-

nizacijama, ali i na uspostavljanju profesionalnih standarda

u kvalitetnoj komunikaciji sa svim javnostima.

Svi zainteresovani mogu više informacija pronaæi na

web stranici www.sarajevopropen.ba, putem koje se mogu

i prijaviti na konferenciju.

BH Telecom je po drugi put obilježio 5. septembar kao Dan

kompanije. Ovaj datum odabran je kao sjeæanje na 5.

septembar 1993. godine kada su, u najtežnim ratnim uslo-

vima, struč nj ac i BH Tel ec oma us pj el i monti rati i pi sti ti u rad

međunarodnu satelitsku vezu BiH-Švicarska (Sarajevo-

Bern) posredstvom EUTELSAT-a.

U povodu Dana BH Telecoma promovirana je i pušte-

na u eksperimentalno, besplatno korištenje nova usluga -

Moja TV. Riječ je o usluzi digitalne televizije bazirane na

ADSL tehnologiji koja korisnicima omoguæava da na svom

TV prijemniku prate televizijske i radijske kanale, te koriste

brojne interaktivne usluge. U odnosu na analognu TV koje

je danas u širokoj upotrebi, digitalna televizija donosi bolju,

jasniju sliku s manje smetnji i boljim zvukom, te nudi odre-

đenu fleksibilnost i interaktivnost korištenja. Izbor TV pro-

grama je tako koncipiran da svakom članu domaæinstva

omoguæava da pronađe TV kanal koji mu najviše odgovara

(dječiji, edukativni, informativni, program za odrasle, film-

ski, sportski program itd.)

U eksperimentalnom periodu BH Telecom æe korisnici-

ma svojih usluga omoguæiti besplatno korištenje IPTV uslu-

ge pod nazivom “Moja TV”, slijedeæih karakteristika:

• 58 TV kanala SD rezolucije (20 lokalnih + 30

osnovnih + 8 dodatnih satelitskih,

• 2 TV kanala HD rezolucije

• 5 testnih filmova - Video on Demand usluga

• EPG - elektronski programski vodič

• Time Shift TV - gledanje ranije emitovanog, sni-

mljenog programa do nekoliko dana unazad

(određeni TV kanali)

Treća PR konferencija Sarajevo PR Open

Moja TV

MM0709.indd 9 9/13/2009 9:51:07 PM

05/200910

Selma Prodanoviæ, osnivač i CEO Brainswork Beč

Luigi Colani: Evropa je generalno stara i troma; Njena jedina nada je u kreativnosti njenog jugoistoka

Razgovarao: Ekrem DupanoviæViše sam se puta zapitala zašto postoje World Economic Forum u Davosu, Crans Montana Forum i druge velike konferencije koje oku-pljaju ljude od posla i politike kako bi raspravljali o aktuelnim proble-mima pokušavajuæi da nađu naj-bolja rješenja, a da niko ne okuplja kreativce kako bi oni nešto kazali o globalnim problemima i načinima njihovog rješavanja. Nije problem samo u tome što ih se ne pita, veæ i u tome što se kreativci sami ne javljaju reagirajuæi na neke stvari. Oni najčešæe uzimaju sebi za pravo da govore kako se te stvari njih ne tiču jer su oni iznad toga, to su za njih banalnosti, oni se bave višim stvarima. To je ono što ne mogu da shvatim jer mi stalno kukamo kako nešto ne funkcionira, a sami ništa ne poduzimamo zato što smo mi, zaboga, iznad toga.

Kada sam 1990. godine s Goranom Takačem osnivao

IMS Studio 6 Yugoslavia, mješovitu jugoslovensko-švi-

carsku marketing agenciju sa sjedištem u Sarajevu, tragao

sam za mladim, talentovanim i obrazovanim ljudima koji

bi sačinjavali pobjednički tim agencije. U tom traganju

razgovarao sam i sa dr. Borisom Tihijem, profesorom na

Ekonoskom fakultetu u Sarajevu, zamolivši ga da mi ukaže

na nekog od najboljih diplomanata na katedri za marke-

ting. Izvadio je svoj notes, malo ga prelistao i rekao mi da

zapišem ime Selme Muzuroviæ, napomenuvši da se radi o

izvrsno obrazovanoj i ambicioznoj djevojci. Govorila je če-

tiri jezika, imala je odličan smisao za komunikaciju, jedno-

stavno – bila je rođena za rad u komunikacijskoj agenciji.

Sarađivali smo godinu dana, a onda se Selma, zbog svega

onoga što æe se kasnije dešavati u Bosni i Hercegovini, od-

lučila preseliti u Beč.

BRAINSWORK

„Kad sam došla u Austriju prvi problem je bio jezik.

Veæ sam odlično govorila četiri jezika, ali nisam znala

njemački i valjalo ga je naučiti. Počela sam raditi u jednoj

firmi, ali je ubrzo izašao oglas agencije Young&Rubicam

u njihovoj direkciji za Srednju i Istočnu Evropu. Bio je to

posao na engleskom jeziku što je meni jako odgovaralo.

Na intervjuu su mi kazali da je sve u redu osim što imam

daleko veæe kvalifikacija od onih koje oni traže i nisu me

primili. Ali, kako ja lako ne odustajem, ubijedila sam ih

da ne tražim ništa više od onoga što oni nude, bez obzi-

ra na moje kvalifikacije. Na kraju su me morali primiti. To

je bio predivan posao. Radila sam na projektima velikih

klijenata kao što su Colgate, Kodak itd. U to vrijeme smo

otkrivali Novu Evropu za globalne klijente. Komunikacija

je bila vrlo teška. Kad prođe fax u Mađarsku, Češku ili

Rusiju to je bio veliki uspjeh. Sve u svemu, bilo je vrlo

zanimljivo i uzbudljivo. Otvarala sam podružnice, birala

ljude, učestvovali smo na pitchevima za velike globalne

klijente, koordinirali smo posao unutar nekoliko zema-

lja. Ja sam svakodnevno morala znati šta se, recimo, za

Colgate događa u Južnoj Americi, Australiji i na zapad-

noevropskom tržištu da bih mogla savjetovati naše po-

družnice u Istočnoj Evropi. Međutim, nakon par godina,

Y&R je preselio centralu u London, ja nisam htjela iæi iz

Beča i tako je ta priča o uspjehu završena. Prešla sam u

Ogilvy&Mather gdje nisam ostala dugo. Ono što nika-

ko ne volim jeste princip rada unutar velikih agencijskih

mreža u kojem ima jako mnogo politike. Ja sam osoba

koja želi da se stvari brzo rješavaju i da se odluke, koje

su donesene, odmah provode, a ne da se prolazi kroz

šesnaest nivoa da bi se nešto implementiralo. Najgore

mi je bilo kada neko, ko sjedi u New Yorku, meni govori

kako treba napraviti radio oglas za Sloveniju. Pri tom ta

osoba i ne zna gdje je Slovenija na geografskoj karti,

kakva je to kultura i kakvo tržište. Tada sam odustala od

advertisinga, velikih mreža i korporacija.

Neko vrijeme sam provela u kuæama koje su se bavi-

le produkcijom video oglasa, zatim u finansijama, četiri

godine sam predavala marketing i komunikacije na Višoj

turističkoj školi u Beču. Radila sam, dakle, na različitim po-

slovima dok nisam odlučila da osnujem svoju firmu jer se

ispostavilo da to, što ja želim i kako želim da radim, niko ne

traži. Moj CV nema jednu konstantnu liniju, nešto specii-

fično čime se ja bavim, veæ su područja mog interesovanja

vrlo različita i široka. Smatrala sam da je to moja velika

prednost ali bio je problem za potencijalnog poslodavca. U

međuvremenu sam rodila i dvoje djece pa je i to bila ote-

žavajuæa okolnost jer u kompanijama ne vole zapošljavati

majke s malom djecom.

Tako je Brainswork nastao na različitosti mojih znanja

i iskustava (ispostavilo se da sam se uvijek bavila savjeto-

vanjem i razvojem poslovanja, business development-om,

samo u različitim područjima), i želji da pokušam nešto

uraditi drugačije. Moji saradnici i ja smatramo da iskustva i

znanja koja imamo iz jednog područja možemo primijeniti

i prilagoditi nekim drugim područjima. Recimo, nešto što

smo naučili u bankarstvu možemo iskoristiti u modnom di-

zajnu i to smo dokazali. To je ono što nas čini uspješnim u

poslu. Imamo biro u Beču i jednu kancelariju u Americi, ali

je poenta u tome da mi imamo oko 130 ljudi i firmi iz cije-

loga svijeta s kojima usko sarađujemo. Radili smo na jed-

nom časopisu za mlade, osnivali smo firmu za naše ljude u

Ukrajini, ja sam u savjetodavnom odboru jedne kompanije

u Brazilu. Ima nas, dakle, po cijelom svijetu.

MM

Iite

rvju

MM0709.indd 10 9/13/2009 9:51:07 PM

MM0709.indd 11 9/13/2009 9:51:08 PM

05/200912

Kao zemlja, Austrija je za mene bila dobro rješenje

nakon odlaska iz Bosne i Hercegovine. Beč je, međutim,

jako monoton grad za mlade ljude. Divan je za stariju ge-

neraciju, ali nama se u početku doimao kao vrlo dosadan

grad. Moj suprug Dejan (arhitekta i dizajner) i ja smo raz-

mišljali o Americi, Novom Zelandu i nekim drugim dalekim

zemljama, ali smo se ipak skrasili u Austriji i to je bila dobra

odluka. U tom i takvom Beču vidjela sam mnogo prilika za

mene. Vidjela sam da pored velike organiziranosti ipak ne-

dostaje mnogo stvari. Umjesto da zbog toga, čega u Beču

nema, odem iz tog grada, shvatila sam da je to moja velika

šansa. Globalno, ali i regionalno gledano, Beč je odlična

lokacija. Razmišljamo i o kancelariji u Aziji, imamo veæ neke

kontakte, ne žuri nam se.

ED: S kojim je projektima Brainswork krenuo u život?

Prodanović: Krenuli smo s projektima koje smo

sami razvijali. Imaš neku ideju i pokušavaš raditi na

njenom ostvarenju. Dakle, nema klijenta veæ radiš

na projektu kojeg si sam kreirao i, u neku ruku,

stvaraš klijente. S druge strane, imali smo klijente

iz Hrvatske na području turizma i bankarstva, u Au-

striji smo radili na projektima Austrijske privredne

komore, radili smo za neke časopise i manje firme.

NETWORKING

ED: Kroz te projekte si došla u vrlo blisku vezu

s kreativnom industrijom Austrije.

Prodanović: U Beču sam upoznala Carinu

Felzman i pratila njen rad. Ona je postala prva

predsjednica Asocijacije kretivne industrije Austri-

je. Počele smo sarađivati i ja sam ubrzo postala

dopredsjednica Asocijacije. Moja je uloga bila in-

ternacionalizacija projekta.

ED: Razvoj kreativne industrije u Austriji je do-

bio veliki značaj. Koliko se sjeæam, Carina je po-

stala i članica austrijskog parlamenta zahvaljujuæi

svojim aktivnostima u kreativnoj industriji.

Prodanović: Da, bio je to nacionalni projekat

od velikog značaja. Početak je bio sjajan da bi, na-

kon izvjesnog vremena, kao svugdje u svijetu, i tu

politika umiješala svoje prste.

Dolazili su ljudi iz Irske, Finske i još nekih ze-

malja da vide kako radimo i da nauče nešto iz na-

šeg iskustva. Za Evropu je to bio vrlo specifičan

projekat. Sve je bilo bazirano u Privrednoj komori

Austrije. Naša je ideja bila da je Komora sjajno

mjesto susreta poslovnih ljudi i ljudi iz kreativne

industrije. Kreativcima trebaju budžeti za realizaci-

ju projekata, a poslovnim ljudima trebaju sveježe

kreativne ideje. Na toj razmjeni vrijednosti mi smo napravili

velike stvari. To se i dalje razvija, kreativna industrija dobija

na sve veæem značaju u Austriji.

Konferencija IncrediblEurope, koju smo mi inicirali i or-

ganizirali krajem juna, bila je korak dalje, razvoj ideje na

internacionalnom planu. S ovom smo konferencijom posti-

gli veliki uspjeh i ja sam veæ pozvana na nekoliko evropskih

konferencija da predstavim taj projekat.

ED: Prije IncrediblEurope samo da se kratko vratimo

na networking, projekat koji si lansirala u svijet i s kojim

si takođe postigla sjajne rezultate. Hvala ti što si mi prije

ovog razgovora poklonila knjigu Brainsbook on Networ-

king čiji si autor.

Prodanović: Networking je umrežavanje i to postoji

veæ dugo, nije nikakva novost, pogotovu ne u društvima

kao što je američko.

Ono što sam ja uradila jeste pokušaj profesionalizacije

umrežavanja. Mreže su se uvijek stvarale nekako instiktiv-

no. Slična se stvar desila s prezentacijama. Svi su radili na

prezentaciji ideja i projekata onako kako su oni mislili da

to treba raditi, sve dok nije došao trenutak da se to treba

profesionalizirati, odnosno naučiti kako se rade efikasne

prezentacije. Tako je i s networkingom. Sa insitiktivnog

stvaranja mreža počeli smo istraživati moguænosti profe-

sionalnog umrežavanja. Postoje tehnologije kako se to

radi, postoje alati koji omoguæavaju čovjeku da bude bolji

u stvaranju mreža od onih koji se i dalje oslanjaju na svoj

instinkt. Umrežavanje je danas zasnovano na ciljevima,

na budžetima koji su potrebni za postizanje ciljeva, na

resursima koje čine ljudi, njihovo vrijeme, novac itd. Da-

kle, mi smo kreirali menadžment umrežavanja, potpuno

smo ga profesionalizirali. U jednom trenutku sam počela

s Chief networking officerom kao novom fukcijom u me-

nadžmentu. Ispostavilo se da je i jedan kolega u Brazilu

počeo raditi na istom projektu. Pokazuje se da za tim ima

sve više interesa. Hoæe li to zaživjeti kao funkcija, pokazat

æe vrijeme. Ja mislim da je to neophodno. U vrijeme kada

smo toliko ovisni o internetu i mrežama mislim da æe za-

ista morati postojati neko ko æe obučavati ljude kako da

to profesionaliziraju.

U Brainsworku smo razvili Brainsworking. Tu je stra-

tegija poslovnog razvoja bazirana na umrežavanju. Ima

smisla ako služi poslovnom razvoju, ako ljudi shvate su-

štinu. U Austriji, recimo, ko god šalje pozivnicu za neki

event obavezno napiše kako on predstavlja i moguænost

umrežavanja. Međutim, za veæinu ljudi to znači samo

razmjenu vizit kartica i ništa više. Ljudi odlaze na even-

te i vraæaju se zadovoljni jer su upoznali mnogo ljudi i

od svakog dobili vizitku, a ustvari od toga nemaju ništa.

Odlože kartice u etuie iz kojih ih uglavnom više nikada

ne izvade. Ako ih nakon nekog vremena izvade i obra-

te se osobi od koje su je dobili, ta osoba nema pojma

ko ih zove niti gdje su se upoznali. Na ovaj način se

osnovni smisao umrežavanja uništava, stvari se potpuno

banaliziraju. Imate ljude koji odlaze na svaki event, trude

se da budu pozvani, da se susreæu i upoznaju s ljudima

i, na kraju, to poprimi takvu dimenziju da počnu mrzi-

ti susrete, upoznavanja, potpuno se izoluju i prestanu

normalno komunicirati. Komuniciranje postaje

nekontrolirano i gubi svoju funkciju. Osjeti se

ta neiskrenost u komunikaciji kada jedan čovjek

prilazi drugom čovjeku samo da bi ga upoznao

i dobio njegov kontakt. Šta ja imam od toga što

æu se rukovati s predsjednikom austrijske drža-

ve? Ništa ako me on neæe upamtiti, a ja se ni-

kada ne mognem pozvati na taj susret. U svakoj

komunikaciji mora postojati neki zajednički in-

teres koji povezuje ljude koji komuniciraju. Ima

različitih alata pomoæu kojih se može ostvariti

takva obostrano korisna komunikacija.

Postoji problem što ljudi smatraju da ako to

radiš u businessu onda to predstavlja iskorišta-

vanje. Ali, postavimo situaciju drugačije. Ako se

nekom mladom čovjeku dopada neka djevojka,

on æe se okrenuti naglavačke samo da bi stupio u

kontakt s njom. Angažovaæe sve zajedničke pri-

jatelje da bi došao do nje i pri tom neæe misliti da

je bilo koga iskoristio kako bi ostvario svoj cilj. U

privatnim relacijama je sasvim normalno da kori-

stiš sve raspoložive kontakte da bi ostvario nešto.

U poslu se to odmah smatra iskorištavanjem. OK.

Svaka komunikacija ima neki svoj cilj. Ali, ako ja

želim nekoga upoznati moram znati šta ja mogu

ponuditi za vrijednost koju očekujem od te osobe

da bi me se ona mogla sjetiti nakon izvjesnog

vremena i da bi željela razgovarati samnom. Jer,

ako samo je nešto hoæu, onda od toga neæe biti

ništa. Naravno, te razmjene vrijednosti se ne mo-

raju dogoditi istovremeno. Danas æu ja učiniti

nekom nešto, za izvjesno vrijeme æe on meni to

uzvratiti. Komunikacija, u kojoj tražimo i nalazi-

mo sinergiju, vodi ka pravom umrežavanju.

Što se tiče knjige Brainsbook on Networking, koju si

maločas pomenuo, ona je nastala tako što smo prvo po-

zvali nekoliko eksperata s područja networkinga da nam

napišu po jedan članak za web stranicu da bi nakon toga,

zapravo, svako ko je želio mogao napisati svoj članak. Sve

smo članke bodovali i one, koji su dobili najviše bodova,

smo uvrstili u knjigu. Eto, i to je bila jedna od ideja umre-

žavanja. Ljudi su posjeæivali našu web stranicu, čitali članke

raznih autora, onda napisali i svoj i tako se priključili mreži.

Autori, čije smo članke objavili u knjizi, zaista predstavljaju

jednu moænu mrežu vrlo zanimljivih ljudi.

INCREDIBLEUROPE

ED: Umrežavanje je posao u kojem æeš nastaviti raditi?

MM0709.indd 12 9/13/2009 9:51:10 PM

05/2009 13

Prodanović: Svakako. Networkig Management, kao

umrežavanje i Brainsworking, kao način na koji se umre-

žavanje može iskoristiti za uspješan posao, su teme koje

predajem na seminarima i na nekoliko fakulteta. Ove sam

teme analizirala i s naučne strane jer sam pripremala dok-

torat na tu temu, ali ga nisam završila. Valjda æe i za to

jednom biti vremena.

ED: Dođosmo do najnovije ideje IncrediblEurope koju si

nedavno tako uspješno realizirala kroz jednodnevnu konfe-

renciju koja je imala odjeka u cijelom svijetu.

Prodanović: Više sam se puta zapitala zašto postoje

World Economic Forum u Davosu, Crans Montana Forum

i druge velike konferencije koje okupljaju ljude od posla i

politike kako bi raspravljali o aktuelnim problemima po-

kušavajuæi da nađu najbolja rješenja, a da niko ne okuplja

kreativce kako bi oni nešto kazali o globalnim problemi-

ma i načinima njihovog rješavanja. Nije problem samo u

tome što ih se ne pita, veæ i u tome što se kreativci sami

ne javljaju reagirajuæi na neke stvari. Oni najčešæe uzimaju

sebi za pravo da govore kako se te stvari njih ne tiču jer su

oni iznad toga, to su za njih banalnosti, oni se bave višim

stvarima. To je ono što ne mogu da shvatim jer mi stalno

kukamo kako nešto ne funkcionira, a sami ništa ne podu-

zimamo zato što smo mi, zaboga, iznad toga.

Poenta jeste da se nađe neki forum, da se odredi neko

mjesto na kojem æe se cijele godine lobirati za neka pita-

nja koja je potrebno riješiti kako bi se kreativna zajednica

mogla razvijati. Nesumnjiva je potreba za više inovativnosti

i kreativnosti i treba stvarati sve potrebne uvjete da se ona

i ostvari. Sistem društva koji danas funkcionira nije dobar,

neke se promjene moraju dogoditi, mora se uspostaviti

novi sistem vrijednosti. Najuspješnije kompanije danas u

svijetu i jesu tako uspješne zato što su konstantno kreativ-

ne i inovativne. O kreativnosti danas govore kreativci, a o

inovativnosti uglavnom poslovni ljudi. U suštini govorimo o

istim ili sličnim stvarima. Moje shvatanje je da je različitost

baza za kreativnost, a kreativnost baza za inovativnost. Sve

to zajedno tvori osnovu za poslovni uspjeh. U tom kon-

tekstu je nastao projekat IncrediblEurope koji bi trebalo da

okuplja velika imena iz svijeta kreativnosti, ali i obične lju-

de, kako bismo na jednom mjestu imali tu različitost koja

je neophodna da bi se kreativnost mogla razvijati. Trebamo

okupiti ljude s različitih područja djelovanja kako bismo na

toj različitosti gradili bolje sutra.

ED: Prva konferencija IncrediblEurope je postigla veliki

uspjeh. Kako to objašnjavaš?

Prodanović: Prva je konferencija zaista postigla sjajan

uspjeh iako smo je pripremali u vrlo teškim okolnostima,

imali smo jako loše uvjete zato što se početak priprema po-

klopio s kulminacijom recesije. Krenuli smo tražiti sponzore

u vrijeme najžešæeg kresanja marketing budžeta. Svjesni da

nam okolnosti ne idu na ruku nismo odustali veæ nam je to

dalo motiv da pokažemo kako kreativnost može funkcio-

nirati i u teškim vremenima. Uspjeli smo dovesti prestižne

govornike i napraviti jedan kreativno vrlo uzbudljiv dan.

Veliki dizajner Luigi Colani je upravo govorio o tome kako

je Evropa generalno stara i troma te da je njena jedina nada

u kreativnosti Jugoistočne Evrope. To je zaista činjenica i

velika šansa Zapadne Evrope jeste da dobije malo infuzije

s njenog jugoistoka. Zapad je jednostavno previše bogat i

to ga je umrtvilo.

Na konferenciju je došlo preko 200 učesnika iz 24

zemlje. To je, za prvu konferenciju, sjajan rezultat. Preko

interneta su nas pratili ljudi iz 67 zemalja, medijska pokri-

venost je bila fantastična jer su informacije o Incredibl Eu-

rope objavili mediji iz Kine, s Novog Zelanda, Indije i jedno

30-tak evropskih zemalja.

ED: Kakva je vizija tog projekta?

Prodanović: Vjerujem da æe se na konferenciji jednog

dana sastajati ljudi koji æe moæi nešto promijeniti, napraviti

nešto da ovaj svijet bude barem malo bolji. Dakle, nije po-

enta konferencije samo u tome da se ljudi susreæu, veæ da

se nešto desi, da to ima svoju ulogu. Ne možemo mi sada

odjednom nahraniti sedam milijardi ljudi, ali sam sigurna

da svako od nas može napraviti pozitivnu promjenu u svom

životu i, ako se uspije formirati jedna grupa ljudi koja oko

sebe nešto može promijeniti na bolje da počnemo malo

više razmišljati o posljedicama našeg djelovanja, mislim da

bi to bio uspjeh koji bi me učinio sretnom i zadovoljnom.

ED: Na redu je Euroforum?

Prodanović: Da, 22. oktobra organiziramo Euroforum

Communications koji postoji veæ dugo godina, a ovo je tre-

æa godina kako ga mi organiziramo. Naš je kocept da svake

godine fokus bude na nekoj regiji Prije dvije godine su to

bile Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercegovina, prošle godine

Rumunija, Bugarska i Moldavija, a ove nam je godine fokus

na Rusiji, odnosno na Moskvi, Saint Petersburgu i Sočiju.

Svi oni, koji na jednom mjestu žele saznati više o tržištu

Rusije, mogu doæi na Euroforum u Beč. Rumuni koji su uče-

stvovali na našem eventu prošle godine, veæ su najavili svoj

dolazak na ovogodišnji Euroforum kako bi saznali nešto

više o moguænostima poslovanja u Rusiji. Oni tvrde da su

mnogo više saznali o Bugarskoj na Euroforumu nego što

su mislili da znaju.

Ideja Euroforum Communications je da se u jednom

danu dobije mnogo informacija. U prvom dijelu su to in-

formacije o tržištu, a u drugom se govori o kreativnoj in-

dustrije i tu agencije prezentiraju svoja iskustva u različitim

aspektima oglašivačke industrije. Kao u svemu što radimo,

i ovdje je od presudnog značaja umrežavanje učesnika, na-

laženje sinergije s ciljem dugoročnog poslovnog uspjeha.

MM0709.indd 13 9/13/2009 9:51:10 PM

05/200914

15. međunarodni festival oglašavanja Golden Drum 2009

Kad-tad, svaka lokalna ili regionalna agencija, oglašivač, medij ili potrošač morat će odgovoriti na pitanje: »Šta globalna rekonstrukcija znači za moj posao u budućnosti?«

Priredila: Džejna MurtezoviæSituacija je slična globalnom zagrijavanju koje ostavlja poslje-dice svuda – na lokalnom, regi-onalnom nivou... Činjenica je da u medijima, kao i na drugim po-dručjima, vlada haos. Pitanje je šta æemo u tom pogledu uraditi mi sami. Golden Drum je prava moguænost da se zajednički po-traže rješenja koja æe poboljšati naš život i uz čiju æemo pomoæ moæi očuvati našu kulturu

Međunarodni frestival oglašavanja Golden Drum sva-

ke godine počinje Media Meetingom, konferenci-

jom i takmičenjem na temu trenutnog stanja u medijima i

utiče na poslove na području komunikacija.

Prvog dana, u ponedjeljak 5. oktobra, na Festivalu æe

se diskutovati o trendovima na području tradicionalnih

masovnih medija koji danas obuhvataju sve osim digitalnih

medija. Bob Garfild je, u svojoj knjizi The Caos Scemnario,

tradicionalne medije odredio kao gubitnike bez buduæno-

sti dok, s druge strane, priznati stručnjaci govore kako su

upravo tradicionalni mediji vječni.

Izjave, koje govore o propasti masovnih medija, fra-

gmentaciji čitalaca i scenariju haosa na području komu-

nikacija, su veæ zastarjele vijesti. Svakodnevno nas bom-

bardiraju vijestima o tehnološkom napretku i integriranim

komunikacijskim alatima, a još češæe slušamo vijesti o pro-

blemima kako sa starim, tako i s novim poslovnim modeli-

ma u medijima.

S evropskog stanovišta, još više sa stanovišta ne-engle-

ski govornih tržišta, vijesti koje dolaze iz Amerike, ili ta-

kozvanog globalnog tržišta, doimaju se daleko po strani

od trenutnog stanja. Još uvijek imamo nezavisne medije,

veoma velike segmente čitalaca časopisa i gledalaca televi-

zije – još uvijek postoje uspješni mediji koji uspješno djeluju

na regionalnom nivou.

I pored toga da smo privrženi praktično istim trendo-

vima kao i zapadna obala Amerike, još uvijek koračamo

naprijed svojim tempom i činjenica je da ga neæemo promi-

jeniti preko noæi. Kultura i jezik još uvijek utiču na nas, a ne

samo na tehnološki napredak i poslovne interese. Ili je naše

uvjerenje da imamo dovoljno vremena za prilagođavanje

samo priviđenje.

Kad-tad, svaka lokalna ili regionalna agencija, oglašivač,

medij ili potrošač morat æe odgovoriti na pitanje: »Šta glo-

balna rekonstrukcija znači za moj posao u buduænosti?«

Situacija je slična globalnom zagrijavanju koje ostavlja

posljedice svuda – na lokalnom, regionalnom nivou...Činje-

nica je da u medijima, kao i na drugim područjima, vlada

haos. Pitanje je šta æemo u tom pogledu uraditi mi sami.

Golden Drum je prava moguænost da se zajednički potraže

rješenja koja æe poboljšati naš život i uz čiju æemo pomoæ

moæi očuvati našu kulturu.

Priznati stručnjaci, koji æe predavati prvog dana Media

Meetinga su:

• Mike Haas, medijski konsultant, stariji partner The BCI

Group GmbH & Co. KG, Njemačka

• Franz Prenner, glavni izvršni direktor Mediaprint, Beč,

Austrija

• Mariusz Jan Demner, poslovodni partner Demner, Mer-

licek & Bergmann, Beč, Austrija

• Anna Lubowska, glavna izvršna direktorica za Srednju i

Istočnu Evropu, Mediaedge:cia, Poljska

• Rupert Slade, direktor PHD International, Mađarska

• Demet Ikiler, glavni izvršni direktor Mindshare, Turska

Drugog dana Media Meetinga, u utorak, 6. oktobra, bit

æe održan okrugli sto na kojem æe biti govora o različitim

aspektima i praksi jačanja »tradicionalnih« tržišnih komu-

nikacija s digitalnim alatima koji se koriste u komunikaciji

s »krasnim novim potrošačem« za kojeg još uvijek ne po-

stoje nepremostive granice među medijskim platformama.

OFF DRUm TAKmIčENjE

Takmičarske skupine Golden Druma bez kotizacije

æe najbolje nagraditi finansijskim nagradama, paketima

iznenađenja ili smještajem u luksuznom hotelu. Svako ko

ima ideju, volju i vjeruje u sebe može se prijaviti i takmičiti

za lijepe nagrade. Takmičarske skupine unutar Off Drum

takmičenja su: “Portorož, Piran Poster Award - Birthwat-

ching”, koje æe kao glavnu nagradu dodijeliti novčanu

nagradu od 5.000 eura, takmičenje pod nazivom “I Feel

Slovenia, Slovenia for you” æe nagraditi tri najbolja autora

pisanog poziva na temu: “Zašto posjetiti Sloveniju?” i to s

punom kotizacijom za Golden Drum i smještajem za dvije

osobe u prestižnom hotelu Kempinski, takmičenje mobil-

nih filmova “Blue Tooth” za pobjednika priprema Nokijin

poklon iznenađenja. Takmičenje “Studio Drum Bernardin”

æe pobjednika nagraditi sa super odmorom za dvije osobe

u Grand Hotelu Bernardin, “PR takmičenje za studente” æe

najboljeg nagraditi stipendijom u vrijednosti 8.000 SFR za

magistrski program korporativnih komunikacija na

Univerzitetu u Luganu (�vajcarska). Više informacija

o nagradama, takmičenju i prijavama možete naći na

Fest

ival

i

MM0709.indd 14 9/13/2009 9:51:10 PM

05/2009 15

web stranici: www.goldendrum.com/competition/off-

drum

The Network of the Year

Golden Drum æe ove godine obnoviti nagradu “The

Network of the Year”, jer je posljednjih godina nastalo

barem 10 moænih mreža koje se mogu takmičiti za naju-

spješnijeg igrača na regionalnom nivou i zaslužiti nagradu

»Golden net«.

The Golden Net se tako vraæa na sam vrh liste svih na-

grada. Sve nagrade i osvojeni bodovi evropskih agencija na

Golden Drum New Europe ili Golden Drum Open takmiče-

nju, koji predstavljaju dio određene mreže, bit æe uključeni

u finalni rezultat pojedine mreže. To svakako uključuje i PR

nagrade i njihove bodove. Za više informacija kliknite na

slijedeæi link: http://www.goldendrum.com/competition/

SEDAm VRHOVNIH SUDIjA

FESTIVALA GOLDEN DRUm

Žiri za film, štampu, vanjsko oglašavanje i radio

Stefan Schmidt, izvršni kreativni direktor TBWA\

Group Germany- predsjednik

Stefan je svoju karijeru započeo 1987. godine kao tek-

stopisac u Publicisu. Njegov se put počeo uspinjati u agen-

ciji Ogilvy & Mather, gdje je kreirao kampanje za Deutsche

Bahn, Pro Kennex Tennis Equipment i American Express.

Godine 1994. se pridružio Springer & Jacoby, gdje je sarađi-

vao na projektima Spiegel i Mercedes Benz. Godine 1999.

postao je jedan od osnivača S&J International u Londonu.

Stefan je dobitnik brojnih međunarodnih nagrada

za inovativnost za Mercedes Benz, Lufthansu, Spiegel,

Playstation, Adidas i Kawasaki - Clio, Euro ADC, Eurobest

i New York Festival.

Od aprila 2002. je izvršni kreativni direktor i član Ger-

man Management Boarda TBWA. Istovremeno piše oglase

za klijente u berlinskoj agenciji - Adidas, Apple, Playstation,

Absolut Vodka i Masterfoods. Stefan je isto tako član Ger-

man Art Directors Cluba i British D&AD.

Žiri za oglašivačke kampanje

Adrian Botan, izvršni kreativni direktor mcCann

Erickson CEE – predsjednik

Adrian je u ranim 90-im studirao arhitekturu i dizajn u

Bukureštu. Nakon završenog studija pokušao je naæi posao

koji objedinjuje umjetničku i racionalnu stranu. Ubrzo je

zaključio kako sve to može naæi u advertisingu jer je taj

posao, pored svega navedenog, i jako zabavan. Tako je

1995. godine počeo graditi svoju karijeru kao dizajner u

rumunskoj butik dizajnerskoj agenciji. Godine 1997. po-

stao je kreativni direktor za DMB&B (koji je kasnije postao

D’Arcy), gdje je sarađivao s nekim članovima ekipe koja je

bila dobitnica zlatnih i srebrenih nagrada za Rumuniju na

prvom internacionalnom Golden Drum Festivalu.

Adrian se 1998. godine pridružio agenciji McCann

Erickson. Kao kreativni direktor za nekoliko je godina po-

stigao mnogo jer je njegov tim dobio preko 150 nagrada

za kreativnost i uspješnost. Istovremeno, McCann je šest

puta postao Agencija godine i to na tri nacionalna i re-

gionalna takmičenja među kojima je bio i Golden Drum.

Godine 2007. agencija McCann Rumunija je svrstana i u

Gunn Report koji je uvrstio među Top 50 najkreativnijih

agencija na svijetu.

Adrian je od 2006. godine regionalni kreativni direktor

za Centralnu i Istočnu Evropu u agenciji McCann Erickson,

zamjenik direktora i izvršni kreativni direktor za McCann

Erickson Bucharest, osnivač, član i potpredsjednik rumun-

skog Art Directors Cluba te potpredsjednik udruženja ru-

munskih oglašivačkih agencija.

mediji

mariusz jan Demner, partner Demner, merlicek &

Bergmann, Austrija - predsjednik

Demner je odrastao u Beču, studirao je pravo, novinar-

stvo i umjetnost, govori pet jezika. Kad je napunio 23 godi-

ne otvorio je svoju oglašivačku agenciju s ciljem da postane

vodeæi na tom području u svojoj zemlji.

Mariusz Jan Demner je suosnivač Creative Cluba Au-

stria (CCA). Osim toga je i član ADC New York i ADC Ger-

many te potpredsjednik IAA Austria (International Adverti-

sing Association).

Interaktivni žiri

martin Lange, direktor Argonauten G2, Njemačka

- predsjednik

Martin je postao direktor Argonauten G2 u Berlinu, a

2008. godine je njegova karijera krenula uzlaznom puta-

njom jer se Argonauten G2 svrstao među vodeæe digitalne

agencije. Martin je počeo raditi za klijente kao što su Ba-

cardi i Bayer-Schering. Pomogao im je da steknu međuna-

rodni ugled i položaj. Isto tako, jednu je godinu radio kao

vanjski savjetnik za Coca-Colu – Njemačka, te je s odličnim

rezultatima doveo svoju ekipu do vodeæe digitalne agencije

u Njemačkoj i do različitih internacionalnih nagrada i posti-

gnuæa kao što su: kampanja Coca-Cola World Cup 2006 i

digitalna kampanja Fanta u 2007. godini.

Kao direktor Argonauten G2 u Berlinu, Martin sara-

đuje s vodeæim internacionalnim klijentima među kojima

su Coca-Cola, Volkswagen, UBS, Grohe, La Prairie i Berlin

Philharmonics. Pomena su vrijedne i brojne nagrade, jer

je, između ostalih, dobtinik nacionalnih i međunarodnih

nagrada kao što su ADC, New York Festivals i LIAA. Mar-

tin svoje slobodno vrijeme posveæuje različitim sportovi-

ma i veliki je obožavalac rock muzike.

Žiri za dizajn

Franco moretti, izvršni direktor Leo Burnett Italija

i predsjednik ADC*E Europe-predsjednik

Franco je studirao arhitekturu v Italiji. Njegova karijera

u oglašavanju je počela u Australiji, gdje je počeo kao ilu-

strator i nastavio kao pomoænik kreativnog direktora sve

do položaja kreativnog direktora u tri različite agencije.

Godine 1970. preselio se u Evropu skrasivši se u Londonu

kao kreativni direktor u Brunningsu.

Godine 1973 se na poziciji kreativnog direktora pri-

ključio McCann-Ericksonu u Milanu gdje je radio s glavnim

međunarodnim klijentima kao što su Coca-Cola, Nestle,

Martini & Rossi, GM, Gillette i Nabisco.

Nakon šest godina (1979) preselio se u New York gdje

je, kao jedan od osnivača tima, radio na području razvi-

janja kampanja na globalnom nivou i na zahtjevnim pro-

jektima. Zajedno s Milkom Pogliani, izvršnom kreativnom

direktoricom i potpredsjednicom tri italijanske McCann

agencije, 1984. godine je izabran za vođenje agencije na

globalnom nivou. Godine 1990. postao je potpredsjed-

nik McCann Worldwide i kreativni direktor za Evropu. Isto

MM0709.indd 15 9/13/2009 9:51:16 PM

05/200916

tako, 1995. godine je izabran za predsjednika italijanskog

Art Directors Cluba. Svoj put nastavlja u agenciji Leo Bur-

nett u Italiji. Kao izvršni direktor dovodi Leo Burnett u

sam vrh italijanskih agencija, zbog čega je 2001. godine

imenovan za potpredsjednika agencije.

Sa svojom ekipom je dobio brojna priznanja za kreativ-

nost na velikim internacionalnim i nacionalnim takmičenji-

ma. Osim toga, Franco je često biran za predsjednika ili čla-

na na svim važnijim međunarodnim festivalima oglašavanja.

Danas je predsjednik Art Directors Cluba Evrope, član

upravnoga odbora Pubblicitŕ Progresso fondacije. Predaje

komunikologiju na univerzitetu IULM Milano. Franco je ože-

njen i ima sina Filipa. Njegov najomiljeniji hobi je letenje.

Žiri za Best Act Award

Andrew Hammett, Global Advertising Develo-

pment Department CEEmEA, Procter & Gamble, Nje-

mačka – predsednik

U zadnjih 25 godina, Andrew Hammett je radio na

brojnim područjima u korporaciji Procter & Gamble. Dje-

luje u specializiranoj skupini za interno savjetovanje i ko-

munikacije, učenje, obrazovanje i razvoj. Odgovoran je za

komunikacijsku podršku za CEEMEA (Centralna Evropa,

Bliski istok i Afrika), za sve brendove za odjeæu i tekstil koji

se prodaju na tržištima u razvoju po cijelom svijetu.

Andrew je diplomirao hemiju na Oxford University, sje-

dište mu je u Frankfurtu. U slobodnom vremenu je član

odbora Oxfam u Njemačkoj, savjetnik za Oxfam Internatio-

nal i zaljubljenik u sport.

Žiri za PR

Dejan Verčič, PhD, partner u agenciji Pristop i van-

redni profesor za odnose s javnostima na Univerzite-

tu u Ljubljani – predsjednik

Među njegovim klijentima su vladine, lokalne i me-

đunarodne korporacije i udruženja. Dejan je doktorirao

na London School of Economics. Godine 2001. dobio je

posebno priznanje Britanskog društva za odnose s javno-

stima - The Alan Campbell - Johnson Medal, za posebna

dostignuæa na području međunarodnih odnosa s javnosti-

ma. Sve od 1994. godine na Bledu svake godine organizira

međunarodni simpozij o istraživanju odnosa s javnostima.

Među njegove najnovije publikacije spadaju Public Relati-

ons Metrics (2008) i The Global Handbook of Public Relati-

ons (prošireno izdanje 2009).

Alfred Autischer, član žirija za PR.

Alfred je stekao doktorat iz komunikacijskih nauka

(Univerzitet u Salzburgu, Austria). U Salzburgu je počela

i njegova karijera kada je 1986. godine osnovao “ikp-In-

stitut za komunikacije” koji je brzo širio svoje aktivnosti

tako da je 1993. godine preselio u Beč. Od 2001. godine

Alfred je član savjetodavnog odbora Trimedia Internatio-

nal i predsjednik Trimedia Austria. Godine 2005. postaje

predsjednik Trimedia Communications Austria, Njemačka

i Švicarska te član međunarodnog odbora Trimedia. Danas

je Alfred potpredsjednik Trimedia International te profesor

na Austrijskom univerzitetu u Salzburgu, Kremsu i Beču.

Posjeduje specijalistička znanja iz komunikacijskih strate-

gija, korporativnog komuniciranja, kriznog komuniciranja i

lobiranja. Između 1995. i 2001. bio je član uprave direktora

PRVA (Austrian PR Asaociation). Alfred je danas predsjednik

PR kruga Heidelberg/Krems čija je svrha da povezuje isku-

stva praktičara iz različitih disciplina s poznatim naučnicima

iz industrije i mladim ljudima sa svježim idejama i novim po-

gledima. Alfred živi u Beču sa svojom ženom i dvoje djece.

Grzegorz Kiszluk, član žirija za PR, jedan od pionira

oglašavanja u Poljskoj.

Radio je u međunarodnoj marketing agenciji osnovanoj

prije nastanka slobodnog tržišta u Poljskoj. Od 1991. do

1996. bio je direktor medijskog odjela u Publicis FCB i gene-

ralni direktor Optimedia Poljska (1994-1996). Od 1996. do

1999. glavni je urednik magazina za marketinške komunika-

cije “Impact”. Godine 1999 osniva izdavačku kuæu AdPre-

ss u kojoj postaje glavni urednik magazina “Brief” – prvog

poljskog magazina za marketing i prodaju. Od 1996. do

1998. član je upravnog odbora Press Distibution Monitoring

Association i prvi predsjednik odbora za superviziju i nadzor

Poljske asocijacije za istraživanje čitanosti štampanih medija.

Od 1993. godine je član chaptera IAA Poland, a od 1999. do

2005. bio je član uprave IAA. Predaje na mnogim univerzite-

tima i seminarima. Član je žirija za Cackfilm, Złote Orły, Bo-

omerang, Media Trendy, KTR. Laureat je“Stalowe Przęsło”

(Zlatni luk, prestižna nagrada za gradnju mostova između

različitih aspekata marketing komunikacija).

Francesco Lurati, član žirija za PR

Francesco predaje korporativno komuniciranje na Uni-

verztitetu u Luganu – USI i na Università della Svizzera Itali-

ana, na kojem je ujedno i direktor za nastavu na Executive

Master of Science i komunikacijskom menadžmentu (Exe-

sutive MScom) i u MS full-time

programu korporativnog komuniciranja. Takođe je ko-

ordinator komunikacijskih događaja i predavač u okviru

FIFA Master programa. Veoma rado se bavi istraživanjima

na područjima identiteta, reputacije, ponašanja u medij-

skim komunikacijama i CSR komunikacijama. Član je ne-

koliko profesionalnih i akademskih odbora. Član je uprav-

nog odbora fondacije Swiss Public Relations Institute, a od

naučnih institucija valja istaæi članstvo u upravnom odboru

‘Osservatorio sulle Relazioni pubbliche e Comunicazione

d’Impresa’ IULM University Foundation, Milan, Italija. Član

je i Švicarskog naučnog društva za komunikacije i medije

(SGKM) te European Public Relations Education and Rese-

arch Association (EUPRERA).

Francesco je studirao ekonomiju na Univerzitetu u Fri-

bourgu (Švicarska), na kojem je 1992. godine odbranio

doktorski rad s područja ekonomije. Na Univerzitetu u Fre-

ibourgu, studirao je i međunarodnu ekonomiju. Prije nego

æe upisati Fakultet komunikacijskih nauka USI, bio je van-

redni student na University of California, Riverside (SAD),

te studirao marketing na University of Applied Science u

Luganu. Danas je savjetnik na raznim područjima komuni-

kacijskog menadžmenta.

Adriana Săftoiu, članica žirija za PR

Trenutno članica Rumunskog parlamenta, ekspert za od-

nose s javnostima, krizni menadžment i komunikacije. Ima

golemo iskustvo u političkom novinarstvu u najznačajnijim

rumunskim novinskim agencijama Rompres i Mediafax, a

akademsko obrazovanje je stekla na prestižnom Internati-

onal Republican Institute - Washington DC. Godine 1998.

postala je glasnogovornik rumunske vlade. Poslije toga,

2000. godine bila je šef ureda ministra transporta, 2001.

godine postaje direktor Odjela za komunikacije Demokrat-

ske partije Rumunije, a 2004. – direktor odjela za komunika-

cije rumunskog predsjedništva i glasnogovornik rumunskog

predsjednika. Vodila je tri pobjedničke predsjedničke kam-

panje: 2000. i 2004. za gradonačelnika Bucharesta (glavni

grad Rumunije) i 2004 za rumunskog predsjednika. Godine

2000. zajedno sa svojim suprugom, takođe specijalistom iz

oblasti komuniciranja, osniva vlastitu PR i komunikacijsku

kompaniju Capital Promotion. Od 2008. predaje političko

novinarstvo na Školi novinarstva i Stdiju masovnih komuni-

kacija na Univerzitetu u Bucharestu.

MM0709.indd 16 9/13/2009 9:51:25 PM

MM0709.indd 17 9/13/2009 9:51:27 PM

05/200918

Izvršna direkcija za marketing ASA Grupacije

ASA Grupacija—jedina bh. kompanija s kojom čovjek može praviti svoj životni plan

Piše: Ekrem DupanoviæŠirina proizvoda i usluga koje mi trenutno nudimo, daleko je veæa od ostalih kompanija u Bosni i Her-cegovini, možda čak i u regionu. Ono što je još značajnije, nama nimalo nije problematično da se još više širimo u svojoj ponudi, ako nam neko danas dođe sa željom da ostvarimo dugoročnu saradnju na području na kojem mi nismo, u ovom trenutku, prisutni. Dok god ima tržišta, mi æemo nastaviti s ra-stom. Osnovali smo firmu Establish koja se bavi business i IT Consultin-gom tako da u nju može doæi svako kome je potreban savjet o tome šta mu treba kako bi razvio i unaprije-dio svoj posao (Janko Gojković)

Gotovo od prvih dana osnivanja ASA Auta bio sam vrlo

često u prilici da saznajem nove informacije o uspješnom

poslovanju i planove za buduænost. Tako je bilo i s Preventom

kada je počela prva proizvodnja auto presvlaka u Visokom.

Družio sam se s ljudima iz menadžmenta tako da sam imao

privilegiju o razvojnim planovima saznavati i ponešto što nije

bilo dostupno drugim novinarima. Trudio sam se da mi šta ne

promakne jer sam imao čvrst osjeæaj da se iz dana u dan razvi-

ja nešto što bi moglo postati poslovnim razvojnim modelom

ne samo u Bosni i Hercegovini veæ i u čitavoj regiji. Jednako

kao i ljudima iz ASA-e i Preventa, teško su mi padale neke

medijske podvale i nerazumijevanje u sredini koja oprašta sve

osim uspjeha. Međutim, ASA i Prevent su išli dalje u razvoj,

širili se, osvajali međunarodno tržište i postali primjer kako se

i u ovakvoj, biznisu nenaklonjenoj državi, može uspješno po-

slovati uz primjenu najsavremenijih poslovnih modela.

Sticajem okolnosti, u posljednje dvije-tri godine nisam

više tako intenzvino u kontaktu s ASA-om. Povremeno sam

iz različitih izvora, onako usput, saznavao neke novosti, ali

kada sam nedavno posjetio Izvršnu direkciju za marketing da

bih napravio prvi tekst ‘Media Marketing u posjeti’, bio sam

vrlo iznenađen. Dakle, kada propustite makar i kratak period

praæenja razvoja u poslovnom sistemu ASA, shvatite koliko

su otišli naprijed od onoga što ste o njima saznali prethodni

put. Ne samo u razvoju poslovnih aktivnosti, veæ i u razvoju

ideja, načina razmišljanja o poslu itd. Čitav proces osnivanja i

razvoja ASA Grupacije bio je dobro promišljen i vizioniran od

strane ljudi koji su taj proces na samom početku pokrenuli,

mada znam da su se neke krupne razvojne stvari dogodi-

le gotovo slučajno, što samo potvrđuje onu narodnu kako

sreæa prati hrabre. Recimo, otvaranje Preventovog pogona

u malom selu kraj Visokog. Vjerovatno bi proizvodnja pres-

vlaka za prvu ugradnju u automobilskoj industriji kad-tad

stigla u Bosnu i Hercegovinu, ali je pitanje da li bi se tako

brzo i uspješno razvijala da nije počela onda kada je počela,

na način kako je počela i s ljudima koji su je pokrenuli. No-

vinar jednog sarajevskog medija je, prije nekoliko godina,

pogrešno naveo ukupan promet koji je planiran za narednu

godinu, zapravo napisao je mnogo veæu cifru od one koja

je stvarno planirana, dodao je jednu nulu na kraju više. U

ASA-i to nisu protumačili kao grešku, veæ kao znak da bi

zapravo to trebao biti cilj u narednoj godini i ostvaren je. Bilo

je tu još mnogo zanimljivosti. Trebala bi cijela knjiga da bi

sve stalo. A možda je i vrijeme da je neko napiše. Iz te knjige

bi se moglo mnogo toga naučiti, ona bi bila vrlo korisna za

razvoj poduzetništva u Bosni i Hercegovini.

ASA Grupacija je danas poslovni sistem koji obuhvata

automobilski, uslužni i finansijski sektor. Međutim, ja ASA

Grupaciju nikada ne bih definirao kao poslovni sistem, ona

je za mene jedna velika ideja nekolicine ljudi koji su načinili

prve korake u njenom definiranju i realizaciji. Iako Grupa-

cija danas raspolaže velikim kapitalom u novcu, zgradama,

mašinama i vozilima, njen najveæi kapital su njeni ljudi i nji-

hove ideje. Tri hiljade ideja su kapital kojim danas raspolaže

malo koja kompanija u Bosni i Hercegovini. Kako ovako

strukturirane kompanije dobrim dijelom počivaju i na do-

brim idejama svog marketinga, u ovom æemo vam broju

predstaviti Izvršnu direkciju za marketing i njene pojedine

segmente čija je odgovornost dobro informisan i dugoroč-

no zadovoljan kupac ili korisnik usluga.

U razgovoru su učestvovali Janko Gojkoviæ, direktor

Izvršne direkcije za marketing, Irhad Kovačeviæ, direktor

marketing agencije Euromedija, Amila Lagumdžija, CRM

konsultant, Sanjin Hakaloviæ, marketing manager Eurome-

dije i Vedran Peršiæ, PR Manager ASA Grupacije.

EUROmEDIA

mm: Kako æemo, u najkraæem, predstaviti Izvršnu di-

rekciju za marketing, njene odgovornosti i poziciju spram

svih članica ASA Grupacije?

Gojković: Izvršna direkcija za marketing je postavljena

tako da razvija nove marketinške strategije, obavlja kontrol-

nu funkciju unutar operativnih komunikacija koje se ostva-

ruju po pojedinim firmama unutar Grupacije ili brendovima.

Vrlo brzo nakon našeg uspostavljanja preuzeli smo vla-

sništvo nad Euromedijom, agencijom koja je veæ godinama

uspješno sarađivala s ASA Grupacijom. Agenciju smo preuzeli

prije godinu i po dana, a u februaru ove godine smo napra-

vili reorganizaciju Izvršene direkciija i Agencije, tako da smo

spojili ono što se dalo spojiti. Određen broj ljudi koji su radili

u Izvršnoj direkciji sada je raspoređeno tako da dijelom rade u

Direkciji, a dijelom u Agenciji. Stvorili smo kvalitetnu organiza-

MM

u p

osje

ti

MM0709.indd 18 9/13/2009 9:51:27 PM

05/2009 19

ciju kojoj, vjerovatno, teže sve veæe agencije, a to je da imaju

kompletan uvid u poslovanje svoj najvažnijeg i najveæeg kli-

jenta. Mi se sad nalazimo s obje strane, sa strane agencije i sa

strane klijenta iz čega možemo izvlačiti puno poslovnih pouka

koje su nam od koristi u kreiranju uspješnijeg nastupa prema

treæim licima, dakle prema klijentima van naše grupacije.

mm: Kako ste uspostavili odnos između ASA Grupa-

cije, kao klijenta, i agencije čiji ste vlasnik te kako æe sada

funkconirati vaša međusobna saradnja, a da se agencija ne

uspava u čvrstom zagrljaju svog uspješnog i bogatog vla-

snika. In house agencije se, u mnogim slučajevcima, nisu

pokazale kao najbolje rješenje.

Gojković: Moglo bi se kazati da je agencija bila malo

uspavana do našeg preuzimanja jer je imala dobar ugovor,

sigurnog i velikog klijenta tako da i nije bilo razloga za neku

veliku borbu. Agencija se osjeæala sigurnom. S našim preu-

zimanjem pred agenciju su postavljeni ciljevi koje su usvojili

Upravni i Nadzorni odbor Grupacije, tako da o uspavanosti

više nije moglo biti govora. Postoje ciljevi na godišnjem ni-

vou koji trebaju biti ostvareni, jasna je interna i eksterna ras-

podjela prihoda tako da ambiciozni poslovni ciljevi i planovi,

koji trebaju biti ostvareni na tržištu, ne dozvoljavaju opušta-

nje. Kao interni klijent, mi vršimo stalni pritisak na agenciju

tražeæi poboljšanje kvaliteta usluga, poboljšanje cijena, po-

boljšanje uslova medijskog zakupa itd. Ne mogu reæi da smo

uspjeli 100 odsto, jer sam i sam dio tog procesa, ali smo si-

gurno u velikom procentu uspjeli agenciju dovesti u poziciju

da se tržišno ponaša i da bude svjesna postojanja poslovnih

rezultata koji na kraju godine trebaju biti ostvareni.

mm: Ono što vidim kao veliku prednost za agenciju jeste

moguænost da ASA Grupacija investira u njen razvoj kako bi

ona zaista, u nekom novom vremenu, postala nova agencija

na tržištu Bosne i Hercegovine s novom orijentacijom, servi-

sima koji æe predstavljati kvalitet više za njene klijente.

Gojković: Sigurno je da Euromedija ima našu veliku

podršku, kako u finansijskom tako i u svakom drugom

pogledu. Sama činjenica da Agencija iza sebe ima 3000

ljudi koji su dijelom dio i njene infrastrukture, automatski

znači i veæe moguænosti za razvoj. Mi smo svoj dio podrške

obezbijedili i sada su sve oči uprte prema agenciji da vidi-

mo kako æe se sama izboriti za svoj dio tržišnog kolača i

obezbijediti svoj poslovni uspjeh. Prvi rezultati su pozitivni,

agencija sigurno preuzima dio marketinškog tržišta i veæ se

pozicionira onako kako smo zamišljali.

mm: Da li je sada na redu razgovor o agenciji ili mislite

da bismo nekim drugim pravcem trebali krenuti u prezen-

taciji marketing funkcije ASA Grupacije?

Gojković: Mislim da je svejedno, jer kako god da kre-

nete na kraju æe to biti zaokružena priča. Dosta toga što mi

razvijamo In House, recimo CRM (customer relationship ma-

nagement - upravljanje odnosima s kupcima), kada i to zao-

kružimo i interno implementiramo, postat æe cjelovit proizvod

na koji se agencija može osloniti u svom poslovanju. Imamo

i firmu Establish koja veæ ima ugovore s Microsoftom i svoju

hardversku strukturu. I ona kreæe na tržište. Međutim, CRM

postaje sve značajniji dio marketinga i mislim da je fantastična

prilika za agenciju da ulazi u ta polja poslovanja. PR odjel,

kojeg vodi Vedran Peršiæ, ima svoj tim koji je takođe uz Euro-

mediju, veæ imaju svoje eksterne klijente, rade kvalitetno s nji-

ma. Strateški razvoj marketinga, koji se provlači kroz sve ove

funkcije, omoguæava da sve bude kako treba i na najbolji na-

čin prezentirano klijentima. Možda je najbolje da nastavimo s

Agencijom pa da nakon toga razgovor krene ka svojoj cjelini.

mm: Gospodin Gojkoviæ je rekao kakva je pozicija

agencije unutar ASA Grupacije. Kako Vi na to sve gledate

s pozicije agencije? Nalazite se u jednom sjajnom poslov-

nom okruženju.

Kovačević: Važno je kazati da se sve ovo, o čemu je

govorio gospodin Gojkoviæ, događalo u jeku ekonomske

krize i recesije koja je, kao što vam je poznato, posebno

pogodila automobilski sektor. Ta kriza je za nas bila dodatni

poticaj i ne možemo sebi dozvoliti da se uspavamo.

Što se tiče uloge Euromedije od samog početka, mi smo

u svakom slučaju djelovali više-manje kao jedno tijelo. Di-

rekcija je bila korektiv naših aktivnosti tako da smo zajedno,

kao tim, djelovali na svim važnim projektima u prošloj godini

koja je bila probna. Na kraju se pokazala uspješnom prvom

godinom za Euromediju kao članicu ASA grupacije. Naravno

da je u početku bilo nekih grešaka u koracima, ali su rezulta-

ti koje je agencija postigla vidljivi. Mislim i nadam se da smo

se uspjeli pozicionirati na tržištu onako kako smo željeli, a to

je da se fokusiramo i specijaliziramo za sportski marketing,

ne zanemarujuæi time i druge usluge koje nudimo svojim

klijentima. Rekao bih da na tržištu ima dosta prostora, kako

vi rekoste, za nove servise i usluge. Mi se moramo na neki

način razlikovati od drugih agencija. To je bila i želja naših

vlasnika i mi smo to uspjeli jednim dijelom ostvariti veæ u

prvoj godini našeg poslovanja u okviru Grupacije. Investirali

smo u sportski marketing. Veæ na samom početku košar-

kaške sezone mogli ste vidjeti na utakmicama košarkaškog

kluba Bosna ASA BH Telecom da smo nabavili led-ekrane

oko terena, što je bila velika novost i što je pokazalo da ide-

mo u korak s regijom. Čim se ova vrsta prezentacije pojavila

u NLB ligi mi smo to spremno dočekali. Veliki klubovi, kao

što su Cibona i Partizan, nisu to imali u prošloj sezoni. Iz-

među ostalog, mi smo i ekskluzivna agencija KK Bosna ASA

BH Telecom. Zajedno rastemo s klubom kojem bi ovo, da je

osvojio prvenstvo, bila najuspješnija poslijeratna godina. Na

izvjestan način mi se osjeæamo dijelom uspjeha košarkaškog

kluba i siguran sam da smo doprinijeli boljem imidžu kluba

jer se ove godine igrala i regionalna liga koju prate gledao-

ci iz više zemalja. Led-ekrani, koje smo nabavili za sportski

marketing, su multifunkcionalni tako da ih koristimo i za

neke druge događaje, kako naše tako i eksternih klijenata.

Zamijenili smo i naš displej u centralnoj zoni Sarajeva,

na neki način opet pružajuæi nove moguænosti našim kli-

jentima i iduæi u korak s najnovijim tehnologijama.

U drugoj polovni prošle godine smo na tržište plasirali

novi proizvod sportskog marketinga. Riječ je o Derbiju kola

kojeg realiziramo na BHT 1, televiziji koja svojim signalom

pokriva cijelu državu. Ovaj projekt smo dugo pripremali.

Dobili smo punu podršku Direkcije i cijele Grupacije da

idemo u tom smjeru i uspjeli smo ga pokrenuti. Bez ja-

kih sponzora, vlastitim smo snagama krenuli s prenosom

derbi utakmica svakog kola Premijer lige. Svi znamo kakav

imidž ima naš ligaški nogomet, ali mi smo ipak ispunili sva

očekivanja, gledanost je jako dobra ako uzmemo u obzir

kvalitet utakmica. U partnerskim odnosima s BHT 1 uspjeli

smo dobiti prime-time termin.

mm: Sve ovo, o čemu ste do sada govorili, je uglavnom

bila Euromedija i prije nego je postala punopravnom člani-

com ASA Grupacije. Naravno, ako izuzmemo Derbi kola.

Šta je kvalitet ponude koji ste dobili ili æe te ga dobiti kao

dio jedne velike i uspješne grupacije kakva je ASA.

Kovačević: Velika prednost je jača i sveobuhvatnija sa-

radnja sa brendovima ASA grupacije. U prilici smo da kon-

kretnije i svrsishodnije pratimo trendove u oglašavanju velikih

brendova koje ASA zastupa u Bosni i Hercegovini. Nova uslu-

ga, koju ranije nismo nudili, jeste PR. Formiranjem PR tima u

prošloj godini rezultati su veoma vidljivi kroz jačanje imidža

Grupacije za šta dio zasluga svakako pripada našoj agenciji.

Dakle, ako rezimiramo prvu godinu rada, uspjeli smo

zadobiti povjerenje bez obzira koliko je vlasnička struktura

na strani Grupacije. Svaka članica Grupacije ponaosob ima

povjerenja u nas. Uostalim, svi naši rezultati su mjerljivi ako

govorimo o kvalitetu usluga, uvjetima zakupa medijskog pro-

stora i drugim servisima. Možda nije na meni da to kažem,

ali ja vjerujem da smo uspjeli ostvariti zadatke koje je Grupa-

cija postavila pred nas. Bez obzira što smo In House agencija,

neke stvari nam se ne tolerišu. Moramo uvijek raditi najbolje i

ispunjavati visoke zahtjeve internih i eksternih klijenata.

mm: Razmišljate li šta biste na planu sportskog mar-

ketinga mogli raditi ako se fudbalska reprezentacija Bosne

i Hercegovine plasira na Svjetsko prvenstvo što se iduæe

godine održava u Južnoj Africi?

Kovačević: Mi pokušavamo uspostaviti jedan kvalitetniji

kontakt s Nogometnim savezom Bosne i Hercegovine. Me-

đutim, tu su neke stvari veæ uređene kada je reprezentaci-

ja u pitanju. Predstavili smo projekat Derbi kola i selektoru

Miroslavu Blaževiæu, jer smo mi bili gotovo jedina država u

Evropi koja ne prati svoju nacionalnu ligu, što je apsurdno ka-

kva god ona bila. Sada nam je cilj ojačati projekat Derbi kola

s maksimalnim tehničkih moguænostima koje poruža BHT 1,

Janko Gojković Irhad Kovačević Amila Lagumdžija

MM0709.indd 19 9/13/2009 9:51:41 PM

05/200920

a to je prenos s osam kamera i vrlo pristojna grafika. Imamo

mnogo novih ideja, ali nam je za njihovu realizaciju potrebno

više vremena te veæa podrška klubova i Nogometnog saveza.

Očekujemo da i BHT 1 sa svoje strane učini sve što je potreb-

no, a to je, prije svega, određivanje čvrstog termina za derbi

nacionalne fudbalske lige kako je to u svim drugim evropskim

zemljama. Nama se dešavalo da nam prenosi ispadaju iz pro-

gramske šeme zato što televizija u vrijeme odigravanja derbija

ima planirane neke druge sadržaje. Ne često, ali se dešavalo.

UPRAVLjANjE ODNOSImA S KUPCImA

mm: Sad nam se nekako logičnim čini da nastavimo

CRM-om. Zanima nas prije svega šta je posao CRM (Costu-

mer Relations Management) konsultanta u ASA Grupaciji?

Lagumdžija: Generalno, to je upravljanje odnosima s

kupcima koje se dotiče jako mnogo procesa, tehnologija i

marketinških aktivnosti. Konkretno, u našoj grupaciji ima-

mo dosta članica koje pružaju razne usluge i nude različite

proizvode svojim korisnicima i kupcima.

mm: Zanima me kako to sve objedinjujete u jednoj

osobi i u jednoj funkciji, jer se Grupacija bavi od prodaje i

servisiranja automobila do prodaje finansijskih usluga?

Lagumdžija: Proizvod CRM programa je centralizirani

sistem prvenstveno kao podrška programu prodaje za sve

proizvode, odnosno usluge Grupacije i njenih članica.

Jednim dijelom, sistem se oslanja na standardizirane pro-

cedure koje su propisane ISO standardima, kao i standardima

naših principala Audi i Volkswagen, u kojima se nalažu odre-

đeni procesi koji se moraju odvijati u toku prodaje i plasmana

proizvoda. Mi te dobre prakse naših principala želimo primi-

jeniti na ostale članice Grupacije koje takve standarde nisu

definirale. Izuzetno su dobre prakse koje prate kupca tokom

cijelog procesa pretprodaje i prodaje, preko odnosa s tim kup-

cem i nakon prodaje. Konačan cilj procesa je da potencijalnog

kupca pretvorimo u zadovoljnog i lojalnog kupca koji ostaje

uz našu grupaciju dugoročno, vjeran svim proizvodima i uslu-

gama koje nudimo. Dakle, od prvog kontakta koji odražava

početni interes, do dugoročne lojalnosti ili, drugim riječima re-

čeno, kada kupac uđe prvi put da ostane zauvijek naš kupac.

Osnovni argument za ovakvo opredjeljenje leži u činjenici da

mi svakom kupcu možemo pružiti kompletne usluge za svo

vrijeme njegovog životnog ciklusa. Tako da jednim centralizi-

ranim sistemom, kroz sve članice, možemo postiæi vrlo dobre

rezultate Cross-sellingom i Up-sellingom naših proizvoda. Je-

dini način da bismo mogli plasirati sve proizvode jednoj osobi

jeste da imamo centralizirani sistem.

mm: Kako vi kupca, kad dođe da obavi jednu kupovi-

nu, povezujete s ostalim članicama? Da li obavite razgovor,

ili mu date neki materijal u kojem ga informirate da, ako

je kupio auto može ga osigurati, može imati svoje brokere

ako želi poslovati preko berze i sl.

Lagumdžija: Mi smo razradili sistem u kojem prodajni

savjetnici svih članica upuæuju sve potencijalne kupce na

ostale proizvode i usluge koje Grupacija ima u svojoj ponu-

di. Prednost je u tome što kupac sve može dobiti na jed-

nom mjestu, tako da su generalno svi usko povezani kako

bi potencijalnom kupcu ponudili sve proizvode i usluge za

koje bi on mogo biti zainteresiran.

S druge strane, željela bih napomenuti da takvim siste-

mom možemo steæi jako dobar i detaljan uvid u potrebe

naših klijenata. Na osnovu toga možemo vršiti segmenta-

ciju koja omoguæava identificarnje potreba kod određenih

klijenata, što nas dovodi do dobrih rezultata nakon što kli-

jentima prezentiramo određene proizvode ili usluge.

mm: Mjerite li poveæanje zadovoljstva kupaca ASA

Grupacije, imate li te podatke?

Lagumdžija: Zadovoljstvo kupaca se mjeri na jedan spe-

cifičan način. CRM, o kojem sam do sada govorila, se odnosi

isključivo na pretprodaju, odnosom s kupcem u fazi prodaje i

nakon prodaje. Mjerenje zadovoljstva se vrši specijaliziranim

anketama u saradnji sa agencijama s kojima sarađujemo na

tom planu. Agencije mjere rezultate nakon određenih kam-

panja, nakon određenih sezonskih akcija itd.

mm: Kakvi su rezultati?

Lagumdžija: Oni ponekad varijaju, ali su generalno

vrlo pozitivni i ohrabrujuæi. Otežavajuæa okolnost u ovim

poslovima jeste činjenica da je na našem tržištu vrlo malo

zastupljena provjera zadovoljstva kupaca, tako da kupci

nisu navikli na ankete te vrste. U posljednje vrijeme i to se

mijenja, problemi bivaju sve manji.

mm: Kako vizionirate idealnog kupca ASA Grupacije?

Lagumdžija: Sve ono što mi tražimo od kupca jeste

da nam kaže svoje inicijalne potrebe. Šta je to što je na

vrhu liste njegovih prioriteta i šta ga je potaklo da dođe na

prodajno mjesto jedne od naših članica.

mm: Da li to znači da kupac i bez trenutne potrebe za

kupovinom može doæi i sa nekim od vaših prodajnih savjet-

nika razgovarati o svojim planovima? Da, recimo, kaže: „Ni-

sam kupac auta niti neke od vaših usluga, moje trenutno

finansijsko stanje je takvo i takvo, moji planovi podrazumije-

vaju to i to, možemo li zajednički napraviti plan realizacije?“

Lagumdžija: Apsolutno. To je prednost centralizacije o

kojoj sam govorila. Kupac izražava svoje potrebe, a mi mu

pomažemo da napravi što realniji i efikasniji plan kako bi te

svoje potrebe realizirao.

DRU�TVENA ODGOVORNOST

mm: Postoji li još neka kompanija u BiH koja nudi ta-

kve usluge svojim potencijalnim kupcima?

Gojković: Širina proizvoda i usluga koje mi trenutno

nudimo je daleko veæa od ostalih kompanija u Bosni i Her-

cegovini, možda čak i u regionu. Ono što je još značajnije,

nama nimalo nije problem da se još više širimo u svojoj

ponudi, ako nam neko danas dođe sa željom da ostvari-

mo dugoročnu saradnju na području na kojem mi nismo

u ovom trenutku prisutni. Dok god ima tržišta, mi æemo

nastaviti sa rastom. Osnovali smo firmu Establish koja se

bavi business i IT konsultingom tako da u nju može doæi

svako kome je potreban savjet, o tome šta mu treba kako

bi razvio i unaprijedio svoj posao.

Lagumdžija: Klijent, dakle, može doæi s vrlo malim

željama i potrebama. Na nama je da identificiramo neke

dodatne potrebe koje on nije ni prepoznao, a neophodne

su da bi sve imalo svog poslovnog, finansijskog i investicio-

nog opravdanja i rezona. Nije naš interes samo u tome da

kupcu prodamo proizvod ili uslugu sad i odmah. Mi smo

zainteresirani za dugoročnu saradnju. Veæ sam vam kazala,

mi želimo da kada kupac jednom uđe o poslovne prostore

jedne od naših članica, da više iz njih nikada ne izađe.

mm: Kakva je uloga Finansijske divizije u realizaciji

marketinga?

Sanjin: Ono čime se ja bavim dotiče se unapređenja,

implementacije i kontrole svih marketinških aktivnosti kroz

Finansijsku diviziju u šta se, odnedavno, uključuje i Prodaj-

na divizija kroz konsultantski rad i saradnju sa agencijom

Euromedia. Tako smo stvorili marketing mix potrebnih akr-

tivnosti kako bi ciljevi klijenta bili ostvareni uz maksimalne

rezultate koje klijent očekuje.

Finansijska divizija koristi interne resurse kroz sinergiju

članica i njihovih brendova unutar Grupacije, kako bismo

klijentu, kroz ASA pakete, pružili veæu vrijednost. Dakle,

kreirali smo određene pakete kroz koje kupac može na

najlakši, najbrži i najjednostavniji način doæi do svog vozila

i do nekih drugih usluga unutar Grupacije, pa čak i izvan

nje, kroz finansiranje koje æemo mu mi obezbijediti, kroz

osiguranje bilo koje vrste za predmet kupovine.

ASA Grupacija je društveno vrlo odgovorna kompani-

ja. Tu odgovornost crpimo iz potrebe da našim kupcima

i poslovnim partnerima pružimo dodatnu vrijednost tako

što æemo kroz sponzorstvo i na druge načine podržati ma-

nifestacije i događaje koji su, po našem mišljenju, od ko-

risti za društvo u kojem živimo i radimo. Sponzorirali smo

koncert Dine Merlina na Koševu i njegovu turneju na kojoj

je promovirao album Ispočetka. I ove smo godine snažno

podržali održavanje Sarajevo Film Festivala jer ga smatramo

jednim od najvažnijih događaja koji snažno promovira jed-

no novo Sarajevo drugačije od onog po kojem nas veæina u

inozemstvu još uvijek pamti.

ODNOSI S jAVNO�ĆU

mm: Gospodine Peršiæu, sve što smo do sada čuli treba

lijepo upakovati i kroz PR aktivnosti prezentirati javnosti.

Peršić: Gospodin Gojkoviæ je na samom početku kazao

da je strategija poslovanja ASA Grupacije profiliranje u tri

sektora: vozila, finansije i usluge. Nametnut se kao lider

na ta tri područja je nešto što je izazov ne samo za naš

menadžment, veæ i za nas koji se bavimo komunikacijama.

Kad je u pitanju prodaja automobila, mi smo veæ lider. U

oblast finansija ulazimo kao relativno nov partner, a kada je u

pitanju oblast usluge, gdje smo relativno novi, moram kazati

da mi imamo širok dijapazon usluga, o čemu je do sada bilo

dosta riječi. Iza sebe imamo jedan veliki brend koji se zove

ASA i kojem ljudi vjeruju i u kojeg se mogu pouzdati. Svaka-

ko da nas ta pozicija i cijeli koncept Grupacije promovira u

poslovnog lidera na tržištu koji teži stalnom razvoju i jačanju.

Kao poslovni lider imamo društvenu odgovornost prema cije-

loj zajednici, što nas dovodi u poziciju da budemo pokretači

promjena. Mi to jesmo, a bit æemo i u buduænosti. Želimo na-

metati trendove. Agencija Euromedia treba da postavlja tren-

dove u marketingu, svaka članica treba da gradi poseban pri-

stup prema kupcima ili korisnicima usluga kroz, recimo, ASA

pakete itd. Promjenama želimo doprinijeti razvoju bosansko-

hercegovačke zajednice. Gospodin Gojkoviæ je napomenuo

da su nama granice Bosne i Hercegovine veæ odavno tijesne

tako da želimo našu viziju, filozofiju i naš način razmišljanja

prenijeti na region, predstavljajuæi Bosnu i Hercegovinu u naj-

boljem svjetlu. Istovremeno, želimo u Bosnu i Hercegovinu,

kroz saradnju s našim inozemnim partnerima, uvesti najbolje

inozemne poslovne prakse i nove trendove.

mm: Šta sve obuhvata PR funkcija ASA Grupacije?

Peršić: Lepeza naših PR aktivnosti je dosta široka. Stra-

teško planiranje i implementacija na nivou Grupacije je

nama povjereno. To znači da sva komunikacija sa medijima,

ali i ostalim javnostima, ide preko nas. Vrlo smo aktivni u pla-

niranju i realizaciji projekata gdje želimo doprinijeti privred-

nom razvoju kroz isticanje prepreka savremenom poslovanju

i podizanju svijesti o potrebi pomaganja ugroženima. Održa-

vamo redovne kontakte sa vladinim i nevladinim sektorom

kako bi bili aktivni sudionici procesa evropeizacije bh. druš-

MM0709.indd 20 9/13/2009 9:51:41 PM

05/2009 21

tva. Rukovodimo protokolarnim aktivnostima i prezentiramo

Grupaciju prema strateškim partnerima.

Kada govorimo o komuniciranju pojedinačnih brendova,

ostvarujemo direktnu saradnju s marketing i PR menadžerima

svakog pojedinačnog brenda. Pomažemo im da poruke, koje

oni žele plasirati, budu razumljive, pravovremene i da dođu

do onih kojima su namijenjene. Mislim da smo u zadnje vri-

jeme značajno unaprijedili komunikaciju brendova s njihovim

ciljnim javnostima. Kada su u pitanju članice izvan automobil-

skog sektora, i njima pomažemo u aktivnostima blagovreme-

nog, tačnog, planiranog i kontinuiranog informisanja.

U ASA Grupaciji postoji sektor za ljudske resurse s ko-

jim usko sarađujemo na internim komunikacijama jer je to

njihova odgovornost. Interne novine zajedno uređujemo i

distribuiramo svim našim uposlenicima. Cilj internog infor-

miranja je da, od menadžmenta do radnika, svi budu infor-

misani i uključeni u promjene koje se dešavaju.

mm: Kada kažete: „Mi njima pomažemo“, stiče se

utisak da ste vi tu kada im zatrebate, a kada im niste po-

trebni da i sami mogu ostvarivati komuniciranje sa svojim

javnostima. Nisam siguran da se to baš tako radi u ovako

složenim grupacijama kakva je ASA.

Peršić: Svi imamo svoje nadležnosti kada je komuni-

ciranje u pitanju. Mi u Izvršnoj direkciji za marketing smo

zaduženi, da tako kažem, za finalni proizvod u eksternim

komunikacijama.

mm: Znači sve što izlazi izvan kuæe treba da bude veri-

ficirano s vaše strane?

Peršić: Da, ali to ne znači da im je uskraæena inicijativa

i kreativnost. Ova se situacija odnosi samo na brendove u

automobilskoj industriji. Ali, ako uzmemo za primjer ASA

Osiguranje, kod njih ne postoji osoba koja je zadužena za

marketing i odnose s javnostima. Oni se oslanjaju na Euro-

mediju ili Izvršnu direkciju za marketing kada su u pitanju

odnosi s medijima, marketing, oglašavanje, zagovaranje,

itd. Saradnja sa ASA Autom je lakša zbog izgrađene struk-

ture, ali neke firme unutar grupacije to nemaju i zato im je

naša podrška neophodna. Ipak, ulogu PR u Grupaciji nije

samo nadzor i korekcije, veæ i edukacija. Vrlo je lijepo sa-

rađivati unutar Grupacije, a imati agenciju unutar kuæe jer

nam to daje moguænost brze reakcije.

mm: Struktura je dobro postavljena, potrebna je samo

disciplina u provođenju procedura.

Kovačević: Discipliniranje procesa i jeste jedan od naj-

važnijih zadataka Izvršne direkcije za marketing. Da nje

nema, možda bi i dolazilo do opuštanja. Ako znamo da

sve marketing aktivnosti, dogovori, planovi i realizacija na

tom području moraju proæi kroz Izvršnu direkciju za marke-

ting, onda znamo da su i moguænosti za nekakvu bahatost

agencije i oslanjanje na čvrst zagrljaj vlasnika, minimalne.

Možda to nije moguæe 100 odsto elimninrati iz svijesti upo-

slenika, ali u praksi toga nema.

mm: Pretpostavljam da se odgovornost Euromedije

prema ASA Grupaciji poveæala ulaskom u sistem u odnosu

na vrijeme kada je ASA bila najveæi klijent Euromedie kao

eksterne agencije.

Kovačević: Potpuno ste u pravu.

Gojković: Prvog dana kada smo preuzeli veæinsko vla-

sništvo u Euromediji, agencija je morala da smanji svoju

agencijsku proviziju prema članicama Grupacije, a da isto-

vremeno poveæa obim i kvalitet usluga. To ih nije omelo da

veæ u prvoj godini ostvare sve postavljene ciljeve i naprave

odličan rezultat.

Peršić: Agencija mora shvatiti da ne zarađuje samim

radom za klijenta veæ na osnovu klijentovih rezultata. Ako

klijent zaradi, zaradila je i agencija. Ako klijent uspije na

tržištu, uspjela je i agencija.

STRATE�KI PLAN

mm: Na području korporativnog komuniciranja jedan

od najvažnijih problema kojeg trebate riješiti jeste to da

najšira javnost još uvijek poistovjeæuje ASA Grupaciju s ASA

Autom, iako je ASA Auto samo jedna od članica Grupacije.

Gojković: To je jako dobro pitanje i mi to pokušavamo

riješiti veæ godinu-dvije dana. Realnost je da je poslovanje

Grupacije dugo vremena bilo vezano isključivo za auto indu-

striju. Gotovo 12 godina se radilo samo na prodaji i servisira-

nju automobila i nemoguæe je sad očekivati da æe se percep-

cija javnosti promijeniti preko noæi, da æe kada formiramo

Finansijsku diviziju svi odmah znati da smo to učinili. Ta pro-

mjena u javnosti je srednjoročan cilj kojeg moramo riješiti.

Pokrenuli smo projekat novog korporativnog identite-

ta. Priveli smo ga kraju što se tiče strateškog planiranja i

vizuelnog identiteta, interno komuniciranje je počelo itd.

Ono što je možda najbitnije u narednom periodu jeste da

smo oformili tri subbrenda. ASA ostaje glavni brend, a su-

bbrendovi su ASA Vozila, ASA Usluge i ASA Finansije. Imat

æemo moguænost da s jednim vizualom prezentiramo sva

tri subbrenda. Mislim da æemo s tom novom vizuelnom ko-

munikacijom u javnosti uspostaviti taj balans i ljudi æe po-

lako shavati da ASA nije samo ASA Auto. Navike je teško

mijenjati, ali mi vjerujemo u te promjene.

U oktobru mjesecu prošle godine lansirali smo web stra-

nicu na kojoj jasno komuniciramo koje proizvode i usluge

imamo i ko ih unutar Grupacije nudi. Auto industrija jeste

bila temelj ASA Grupacije, ali ako neko sad ode na našu stra-

nicu, neznajuæi istoriju ASA-e, mislim da to neæe primijetiti.

mm: Kažite nam nešto o strateškim planovima ASA Gru-

pacije. Vrlo je zanimljivo da ste u vrijeme kulminacije krize, u

Grupaciji pravili strateški poslovni plan za naredne tri godine.

Gojković: Mi smo kompletnu priču oko novog korpo-

rativnog identiteta započeli prije godinu i po dana. Dakle,

to je nešto što je inicirano prije krize. Vizuali i neka rješenja

su završena u decembru mjesecu, tako da mi sad pratimo

naš komunikacijski plan kojeg je, doduše, kriza malo us-

porila. Razmišljamo o tome kada izaæi na tržište s tim no-

vim rješenjima. U jesen ili æemo čekati novu godinu i novi

budžet. Sve zavisi od kretanja na tržištu.

Zadaci su nam dosta ambiciozni. Vidimo da ASA, kao

grupacija, nije baš prepoznatljiva u dijelovima bosansko-

hercegovačke javnosti. Mi se toj javnosti želimo prezentira-

ti i nametnuti. To zahtjeva snažnu komunikaciju podržanu

PR aktivnostima.

mm: Da li je u ASA Grupaciji marketing trošak ili in-

vesticija?

Gojković: U najveæem broju slučajeva mi marketing po-

smatramo kao investiciju. Naravno, što nas kriza više pritišæe

to sve više ljudi počinje marketing promatrati i kao trošak, ili

nešto što bi trebalo imati povrat investicije maltene u roku od

24 sata. U onom dijelu, u kojem mi poslujemo, to je gotovo

nemoguæe. U odnosu na ranija iskustva, mogu kazati da ima-

mo kvalitetnu podršku i razumijevanje menadžmenta Grupa-

cije te da je, kada govorimo o marketingu, riječ o investiciji.

mm: Na koji način educirate članice Grupacije o marke-

tingu kako biste s njima mogli ostvariti kvalitetniju saradnju.

Nekima, vjerujem, po njihovom mišljenju, ne treba ovo što

vi radite i ne žele na to trošiti novac. Neki i bi i ne bi. Kako

komunicirate s njima potrebu za oglašavanjem i PR-om?

Gojković: Osim neformalne edukacije kroz svakod-

nevne kontakte, uvedeni su i neki formalni oblici učenja

između ostalog i o marketingu. Recimo, svakog petka se

okuplja marketing cijele Grupacije na sastanak na kojem

analiziramo ono što je urađeno i šta se planira, ima i edu-

kacije kroz međusobnu komunikaciju. Novoosnovane fir-

me još uvijek rade na formiranju prodajnih procesa, tako

da marketing čeka pogodno vrijeme kako bi ušao u proces

edukacije. Mislim da æe edukacija u buduænosti zauzimati

sve veæi prostor te da æe prepoznatljivost marketinga, kao

alata kompletne prodaje, biti sve izraženija.

U formalnom dijelu provodimo edukacijske procese u

saradnji s Ekonomskim fakultetom i našom firmom Esta-

blish. Veæ smo u drugoj godini tog procesa i u njoj je marke-

ting zauzeo jedan cijeli modul koji je, prije svega, namijenjen

menadžerima i potencijalnim menadžerima u Grupaciji.

mm: Napravili smo priču o marketingu, a da uopšte

nismo govorili o oglašavanju. Sada ga se ne bismo ni doti-

cali, možda jednom napravimo i o tome temu. Na kraju nas

još zanima koliko ljudi u ASA Grupaciji radi na poslovima

marketinga?

Gojković: Formalno, Izvršna direkcija za marketing ima

sada samo troje ljudi. Obzirom da smo povezani s Euro-

medijom, koja ima 16 uposlenih i sa brend menadžerima,

dolazimo do 24 uposlena koji su, na nivou Grupacije, za-

duženi za marketing aktivnosti.

mm: Da li je to malo ili mnogo ljuidi?

Gojković: Obzirom da imamo agenciju, ne želimo du-

plirati radna mjesta i funkcije veæ se oslanjamo na znanje

i iskustvo ljudi koji rade u njoj. Imamo i vanjsku kreativnu

agenciju s kojom smo uspostavili partnerske odnose. Re-

kao bih da imamo sve što nam je u ovom trenutku potreb-

no. Dosta vremena posveæujemo internim procesima koji

nam omoguæavaju da riješimo mnoge probleme. Tu spada

CRM, koji je povezan s drirektnim marketingom, nove teh-

nologije od telefonije do web aplikacija i baza podataka,

dakle nešto što je daleko kompleksnije od oglašavanja.

Sanjin Hakalović Vedran Peršić

MM0709.indd 21 9/13/2009 9:51:50 PM

05/200922

Najnoviji projekt hrvatske reklamne agencije Bru-

keta & ŽiniæOM je knjiga koja svijetli u mraku, go-

dišnje izvješæe Adris grupe za 2008. godinu. Projekt na-

slova Dobre ideje svijetle u mraku sada se pridružio listi

neobičnih knjiga proizašlih iz kreativne radionice ove

reklamne agencije poput kuharice koja se mora ispe-

æi prije upotrebe, knjige s 3000 različitih naslovnica i

školske monografije u obliku funkcionalne pernice.

Uprkos globalnoj krizi i lokanim problemima tržišta, Adris

grupa je u protekloj godini ostvarila dobre rezultate, pr-

venstveno zahvaljuæi idejema i trudu svojih 3000 zaposle-

nika. Dobre ideje osvjetljavaju put izlaska iz krize. Zato i

godišnje izvješæe, u kojem se između ostalog nalaze imena

svih zaposlenika, kada se ugase svjetla doslovno svijetli.

Kreativni koncept glasi: Ideje su energija. Nastaju u trenu

i šire se brzinom misli, a ljudi su njihov vodič. Ideje pre-

laze s čovjeka na čovjeka sve dok ih se ne sakupi silan

broj i sve dok njihov sjaj ne postane sposoban rasvijetli-

ti buduænost. Adris se može pohvaliti s više od tri tisuæe

takvih svjetala - to su njihovi zaposlenici. Svatko od njih

može imati ideju koja svijet može učiniti boljim, no tek

kad se svi okupe s jednim ciljem, snaga njihovih ideja za-

ista postaje sposobna razbiti tminu. Zato ova knjiga svi-

jetli u mraku – napaja je više od tri tisuæe dobrih ideja.

Agencijski tim koji je radio na projektu činili su kreativni

direktori Davor Bruketa i Nikola Žiniæ, art direktor Tomislav

Jurica Kaæuniæ, copywriteri Daniel Vukoviæ i Ivan Čadež,

dizajneri Igor Miletiæ, Radovan Radičeviæ (DTP) te Ivanka

Mabiæ, account direktorica. Urednik je Predrag D. Grubiæ,

voditelj Ureda za odnose s javnošæu Adris grupe.

Za ovogodišnji Weekend Media Festival, najveæi regio-

nalni festival komunikacijske industrije, kreativni stu-

dio Sheriff&Cherry, predvođen dizajnerom i ilustratorom

Maurom Massarottom, kreirao je ekskluzivan ‘festivalski’

model planetarno popularnih Startasica prigodnog naziva

Startas Weekend.

Model Startas tenisice-Startas Weeknd, popularnog

ping-pong uzroka 183, kreirane su u skladu sa službenim

vizualom Weekend Media Festivala-vizualom vlasi trave

aplicirane na bijelu tenisicu Startas Originals. Startas Wee-

kend tenisica ima zelene vezice. Nova Startasica na sebi ima

i posebno apliciranu etiketu, s natpisom Startas Weekend,

kojom se garantira kako se radi o originalu izrađenom u

strogo limitiranoj seriji. Startas Weekend tenisica namije-

njena je isključivo sudionicima i uzvanicima Festivala.

„Rijetko se odlučujemo za saradnju Startasa i drugih

projekata i umjetnika. Dokaz tomu su i rijetki primje-

ri saradnje koje za sada pripremamo samo s francuskim

brandom Kitsune, u obliku posebnog Startas&Kitsune ho-

mmage Borisu Ljubičiæu ili suradnja s megapopularnim al-

ternativnim brendom Cobra Snake iz Los Angelesa. Poziv

organizatora Weekend Media Festivala na prvu nam je bio

zanimljiv buduæi da okuplja medijske profesionalce iz cijele

regije koji su vjerojatno nekad u svome životu imali doticaj

sa Startasicom. Nama æe biti vrlo zanimljivo vidjeti njihovu

reakciju na ovu posebnu Weekend Startasicu,“ komentirao

je Mauro Massarotto i nastavio „ Dizajnom Weekend Star-

tasice zadovoljili smo dva uvjeta – da Startasica i dalje bude

prepoznatljiva po svome izgledu i dizajnu, a upravo smo iz

tog razloga za osnovu i izabrali bijelu Startasicu model Ori-

ginals, te da jasno komuniciramo poveznicu s Media Festi-

valom što smo postigli koristeæi njihov prepozntaljivi vizual

- vlasi zelene trave. Naravno, ova Startasica ima i posebno

ime-Startas Weekend...Vjerujemo kako je Weeekend Star-

tasica genijalan suvenir, podsjetnik na nekoliko dana dobre

zabave i kvalitetnog programa koje Weekend nudi svojim

posjetiteljima“.

Stvorene 1976. godine, u ‘zlatno doba’ socijalističke

Jugoslavije, Startas tenisice bile su, a danas iznova posta-

ju, važan dio kako sportske tako i modne scene. Izvorno

dizajnirane za igranje stolnog tenisa, proizvedene su u

vukovarskoj tvornici Borovo osnovanoj 1931.g. koja je u

svojim zlatnim danima upošljavala više od 22 tisuæe upo-

slenih. Startasice su vrlo brzo postale dio iskonskog kul-

turnog nasljeđa bivše države. Njihov dizajn odlikuju jedno-

stavnost, funkcionalnost i, prije svega, dostupnost svima,

te su kao takve zasigurno jedne od najljepših platnenih

tenisica gumenog i laganog đona - odražavajuæi pravi so-

cijalistički ideal jednakosti za sve, ali i sportski i modni izri-

čaj tadašnjeg vremena. S prodajom veæom od 5 milijuna

pari godišnje, Startas je narastao u najveæi sportski brend

u bivšoj državi, toliko velik da je 1987. godine bio službe-

ni sponzor Međunarodnih studentskih igara UNIVERZIJA-

DA - ključnog YU-sportskog događaja s kraja 80-ih, koji je

ugostio više od 3900 sportaša iz 122 zemlje, opskrbljujuæi

sve sudionike sportskom opremom Startas. Nakon što je

1991. godine izbio rat, Borovo i njegovi radnici usprotivili

su se vojnoj agresiji, žrtvujuæi ne samo tvornicu i proizvod-

nju nego i ljudske živote. Ipak, Startasice su preživjele i taj

dio povijesti, a njihova proizvodnja nije bila prekinuta čak

ni za vrijeme rata. Danas, 18 godina nakon što su skoro

postale “stvar prošlosti”, Startas tenisice doživljavaju pravu

revoluciju - dobile su novo lice i cjeloviti redizajn zahva-

ljujuæi dizajneru Mauru Massarottu i kreativnom studiju

Sheriff&Cherry. Projekt Long Live Startas i dizajner Mauro

Massarotto krajem 2008. godine nagrađeni su posebnom

nagradom Grand Prix Hrvatskog dizajnerskog društva u

sklopu Izložbe dizajna 0708.

Dobre ideje svijetle u mraku

Kretaivni studio Sheriff&Sherry predstavlja model Startas Weekend

MM0709.indd 22 9/13/2009 9:51:53 PM

Poslovna konferencija, koja æe 19. i 20. novembra biti

održana u Portorožu, predstavlja događaj na kojem pri-

vrednici, i drugi uticajni ljudi iz Slovenije i okolnih država,

zajedno traže odgovore na važna privredno-politička pita-

nja od evropskog i svjetskog značaja.

Organizatori su se i ove godine latili aktuelne privredno-

političke problematike. U centar pažnje su postavili reakcije

različitih tipova privreda na globalnu finansijsku i ekonom-

sku krizu. Poslovne ljude i ekonomske stručnjake svuda u

svijetu uznemirava nepredvidivost bliže buduænosti na koju,

u ovakvom obliku, do sada nisu bili naviknuti. Prve reakcije

na pojavu krize razlikuju se prema obliku kapitalizma. U dr-

žavama s anglo-američkim modelom kapitalizma posegli su,

prije svega, za finansijskim poticajima, dok je veæina evrop-

skih država pažnju usmjerila, prije svega, na ublažavanje efe-

kata krize i obezbjeđivanje socijalne stabilnosti.

Za Sloveniju i države Jugoistočne Evrope izuzetno je

važno kako æe se kretati tržišta koja su za njih relevantna,

kao što je to Njemačka. Za poslovne je ljude od nepro-

cjenjivog značaja poznavanje valutnih rizika i kako se od

njih zaštiti.

Da li su s ekonomskom krizom klimatske promjene otiš-

le u drugi plan? To se ne bi smjelo dogoditi iz više razloga.

Klimatske promjene, i s njima povezane mjere, isitču ne-

ophodne promjene u tehnologiji koja po jedinici proizvoda

omoguæava manju potrošnju energije zbog čega izbacuje i

manje toplotnih gasova.

Zajedno s uglednim stručnjacima učesnici ovogodišnje

Poslovne konferencije Portorož tražit æe odgovore na pitanja:

• Šta æe se dogoditi s njemačkom privredom u 2010.

godini?

• Kakva je najava za Sloveniju i države Jugoistočne

Evrope u narednoj godini?

• Kakvi su valutni rizici i kako se od njih zaštititi?

• Kakve su se promjene dogodile u politikama

Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Me-

đunarodnog monetarnog fonda (IMF), s akcentom

na Jugoistočnu Evropu i nadzor finansijskih tržišta.

• Da li se veæ vidi svjetlo na kraju dugih lanaca za

snabdjevanje koji su u krizi najranjiviji?

• Koliko je daleko stigao razvoj ”zelenih tehnologi-

ja” i šta možemo od njega očekivati?

• Rezultati istraživanja: Kako se različiti oblici kapita-

lizma snalaze u krizi?

05/2009

Čak 50 oglašivačkih kampanja, koje su u posljednje

dvije godine postigle značajne poslovne rezultate te

uspješno ostvarile ciljeve postavljene od strane klijenata,

prijavljeno je na natječaj za dodjelu prvih hrvatskih Effie

nagrada. Prijavljene radove ocjenjivat æe žiri sastavljen od

vrhunskih stručnjaka kao predstavnika klijenata, kreativnih

i medijskih agencija, medijskih kuæa te agencija za odnose

s javnošæu i istraživanje tržišta. Dobitnicima zlatnih, srebr-

nih i brončanih Effiea nagrade æe biti uručene na svečanoj

dodjeli koja æe se, u organizaciji Best Marketinga i Hrvatske

udruge reklamnih agencija (HURA), održati 2. listopada/ok-

tobra u Zagrebu, u sklopu 4. Effie konferencije.

Predsjednik ovogodišnjeg žirija Effie nagrada u Hrvat-

skoj, koji ima 21 člana, bit æe Mario Fraculj, direktor Službe

tržišnog razvoja Kraša, a ostali članovi su: Slaven Fischer

(BBDO), Dario Vince (Digitel), Dean Vraniæ (Imago), Nikola

Žiniæ (Bruketa&Žiniæ), Vanesa Priseker (McCann Erickson),

Andrea Šumanovac (Unex), Marijana Prpiæ (T-Com), Nina

Pentek (Erste banka), Miro Bižiæ (RTL), Sanja Mlačak (EPH),

Marko Propadalo (Media Val), Nevenka Hendrih (Hendal),

Gabrijela Klariæ (Outdoor Akzent), Andrea Blažičeviæ (Vi-

pnet), Sandro Baričeviæ (Coca-Cola), Dražen Nikoliæ (Raif-

feisen Consulting), Marcel Janekoviæ (Podravka), Vedrana

Majetiæ (T-Mobile), Jasna Hrviæ (Digitel medijski servisi) i

Mario Blaiæ (Carlsberg Croatia).

Cilj 4. Effie konferencije o učinkovitosti marketinga je

predstaviti i analizirati marketinški najučinkovitije i najna-

građivanije kampanje iz cijeloga svijeta s naglaskom na

našu regiju – Srednju i Istočnu Europu. Sudionici konfe-

rencije imat æe priliku slušati prezentacije europskih mar-

ketinških stručnjaka koji predstavljaju najuspješnije svjetske

brandove i njihove oglašivačke kampanje koje su odnijele

prestižne Effie nagrade.

Effie nagrade dodjeljuju se za ideje koje djeluju. To su

mahom odlične ideje koje postižu stvarne rezultate zahva-

ljujuæi promišljenim strategijama uz pomoæ kojih su realizi-

rane. Dobitnici Effie nagrada u pravilu su timovi sastavljeni

od klijenta i agencije koji su se uspješno uhvatili u koštac

s tržišnim izazovima te svojim marketinškim kampanjama

postigle izrazite rezultate. Ono što odlikuje timove-dobit-

nike je odlična ideja i jasna strategija komuniciranja poru-

ke. Od 1968. godine, od kada se dodjeljuju, Effie nagrade

postale su međunarodni simbol marketinške učinkovitosti.

Uz Global Effie i Euro Effie nagrade, Effie se dodjeljuje i na

nacionalnoj razini i to u 35 zemalja, među kojima su SAD,

Njemačka, Francuska, Poljska, Austrija i dr.

O organizatorima

Hrvatska udruga agencija za tržišno komuniciranje

(HURA) je udruženje koje okuplja 32 društva za tržišno

komuniciranje koje zastupaju otprilike 70% oglašivačkih

budžeta u Hrvatskoj. HURA ima za cilj poveæanje efikasno-

sti tržišnih komunikacija, unapređivanje etičkih standarda

struke i principa korektne tržišne utakmice, pozicioniranje

oglašivačke industrije prema najvišim standardima struke,

edukaciju, organizaciju strukovnih festivala i suradnju sa

srodnim organizacijama u Europi i svijetu.

Best marketing je ogranak tvrtke Hansa Conferences,

vodeæeg organizatora poslovnih konferencija u istočnoj i

središnjoj Europi. Hansa Conferences djeluje od 1997. go-

dine i do danas su organizirali brojna poslovna događanja

u mnogim europskim državama: Estoniji, Latviji, Litvi, Fin-

skoj, Ukrajini, Poljskoj, Češkoj, Kini i Hrvatskoj.

Specijalnost Best Marketinga je organizacija visoko-

kvalitetnih konferencija u području marketinga, leadershi-

pa, inovacija i customer servicea.

Konferencije, seminari i ostala događanja u organizaciji

Best Marketinga namijenjeni su direktorima i voditeljima

marketinga, brand menadžerima, specijalistima marketin-

ga iz različitih industrija uključujuæi maloprodaju, FMCG,

financije i bankarstvo, medije, telekomunikacije i dr. Na-

mijenjeni su, također, i marketinškim profesionalcima koji

rade u marketinškim agencijama, medijskim, PR i event

agencijama, ali i svim ostalim profesionalcima koji se bave

tržišnim komunikacijama i customer serviceom. Više na

hr.best-marketing.com.

23

Čak 50 oglašivačkih kampanja u borbi za prve hrvatske Effie nagrade

Poslovna konferencija u Portorožu

MM0709.indd 23 9/13/2009 9:51:55 PM

05/200924

MM bih.fh11 5/19/09 12:24 PM Page 1

Composite

C M Y CM MY CY CMY K

Agencija Pristop Ljubljana realizirala je nedavno vrlo za-

nimljivu kampanju za koju je naručilac bio nogometni

klub Olimpija.

Prije prvog kola Slovenske nogometne lige u sezoni

2009/10 trebalo je sve ljubitelje nogometa u Ljubljani i ši-

roj okolini upozoriti na početak nogometnog prvenstva. Za

Nogometni klub Olimpija Ljubljana to je bilo od posebnog

značaja zato što se klub nakon 2005. godine, kada je bio

isključen iz prvoligaškog takmičenja, ponovo vratio među

najbolje slovenske ekipe. Ime Olimpija je u nogometu po-

vezano sa snažnim emocijama, nogometni zaljubljenici se

nakon nekoliko godina ponovo mogu radovati derbiju iz-

među Olimpije i Maribora te derbiju dva ljubljanska kluba.

U agenciji Pristop su za kampanju kreirali slogan koji

glasi: Nogomet se igra srcem, a ne jezikom! Razlog za ta-

kav slogan postaje jasan, ako detaljnije pogledate gigant

plakate na kojima piše:

• Želimo pozdraviti sve navijače Olimpije, a posebno one

koji navijaju za Olimpiju

• U ovogodišnjoj sezoni nam je sasvim svejedno ako iz-

gubimo sve utakmice, samo da osvojimo prvenstvo

• Ove godine æemo biti veoma samokritični, ponekad i

prema samim sebi

Ovi natpisi su nastali zbog nekih vrlo poznatih izjava

nogometaša među kojima svi fudbalski fanovi, ali i oni koji

to nisu, prepoznaju izjavu Sebastijana Cimerotiča Cimeta

koji je jednom izjavio: Želio bih se zahvaliti svojim roditelji-

ma, a posebno mojoj mami i mom ocu. A Klinton Bozgo

jednom je prilikom izjavio: Ova noæ nije bila naš dan!

Zbog toga su se u Pristopu odlučili da u kampanji isko-

riste parafraze tih izjava, da se malo našale i privuku pažnju

navijača i šire nogometne publike. Pri tom je bitno naglasiti

da se nogomet igra srcem i dušom te da se nogometašima

ne može zamjeriti kada daju neku pogrešnu izjavu jer one

i nisu najvažnije. Važniji je igra, fudbal.

Za kampanju je iskorištena i činjenica da je Cime u Lju-

bljani još uvijek Car, kako ga navijači nazivaju, on je duša

Olimpije i svi ga vole baš takvog kakav je. Svi su razumnjeli

kampanju kao šalu, kao parafraziranje njegovih izjava.

Nogomet se igra srcem, a ne jezikom

Hrvatski oglašivači tražereviziju novinskih naklada

Nogomet se igra s srcem,ne z jezikom.

ki navijajo za Olimpijo.

“Radi bi Pozdravilivse olimpijine navijace, se posebej tiste,

”

Nogomet se igra s srcem,ne z jezikom.

osvojimo prvenstvo. nam je cisto vseeno,

ce izgubimo vse tekme, samo da

"

"V letosnji sezoni

Nogomet se igra s srcem,ne z jezikom.

samokriticni."Letos bomo zelo "

Hrvatska udruga reklamnih agencija (HURA), pokre-

nula je projekat kojim æe od novinskih izdavača tra-

žiti da precizno deklariraju svoje naklade i remitende kako

bi realnije odredile cijene oglasnog prostora u medijima.

Inicijativa se, prije svega, odnosi na tiskane medije, dakle

dnevne i tjedne novine te periodičke tiskovine, ali i inter-

netske portale. Taj æe projekat za HURA-u provoditi tvrtka

ABC Hrvatska (Audit bureau od Circulation), koja æe od

izdavača tražiti da se dobrovoljno pridruže ovoj inicijativi,

odnosno da se sami deklariraju koliko su primjeraka ti-

skali, a koliko su ih prodali. Točnost prijavljenih podataka

provjeravale bi neovisne revizorske kuæe koje æe biti anga-

žirane na ovom projektu.

„Dosad smo podatke o tiskanoj i prodatoj nakladi

dobijali od prijatelja iz Tiska ili Distri pressa, naših pri-

vatnih kontakata u tiskari ili smo jednostavno vjerovali

novinskom izdavaču kada bi rekao brojku, no ovim se

napokon želi uvesti red na tržište,” rekao je za Busine-

ss.hr Igor Kern, direktor nedavno osnovane tvrtke ABC

Hrvatska i supokretač projekta, zadužen za njegovu ope-

rativnu provedbu u praksi. ABC je u kontaktima s izda-

vačima i pregovara s njima o ulasku u projekat. Prema

zamisli ABC-a medij bi trebao izraziti želju da uđe u pro-

ces revizije, zatim bi slao podatke za svaki tiskani broj, a

svakih bi šest mjesci ili godinu dana neovisni revizor za

ABC kontrolirao točnost dostavljenih podataka. Ako su

podaci točni ili postoje samo manja odstupanja, medij

bi dobio certifi kat, u protivnom bi ostao bez certifi kata

što bi svakako umanjilo efi kasnost tog medija na tržištu

oglašavanja

„Iskustva drugih zemalja gdje to postoji pokazuju da

onima koji su u sustavu ABC oglašavanje nije palo ili jest,

ali neznatno, dok je onima koji su odbili uæi pad bio od 30

odsto i više,“ rekao je Igor Kern. Time se, naime, želi stati

u kraj medijima koji imaju veoma male naklade, a dekla-

riraju i po nekoliko puta veæe brojke prodanih primjeraka

te na temelju toga oglašivačima određuju znatno veæu ci-

jenu od one koja bi bila realna. „No, ne želimo smanjiti

cijene oglasnog prostora. One bi mogle čak i porasti me-

dijima koji točno deklaliraju brojke o prodaji,“ kaže Kern.

„Sa stajališta marketinške struke bitno je znati koliko

je točan doseg medija u koji želite plasirati svoju kampa-

nju, kako bi se realnije određivale cijene oglasnog prostora

agencijama i oglašivačima,“ rekao je Slaven Fischer, pred-

sjednik uprave HURA-e.

„Čuo sam za pokretanje tog projekta i pozdravljam

svaku inicijativu koja æe pomoæi regulaciji hrvatskog tržišta

oglašavanja,“ rekao je predsjednik Uprave Večernjeg lista

Marjan Jurleka.

Sada je sve na medijima.

Španci ukidaju oglašavanje na državnoj televiziji

Španska vlada podnijela je kongresu prijedlog zakona

o izmjeni načina fi nansiranja državne radio-televizije

RTVE kojim se oglašavanje ukida kao jedan od izvora pri-

hoda. Prijedlog je sastavljen po ugleda na Francusku, gdje

je ovaj zakon veæ na snazi.

Kongres je raspravljao o prijedlogu i prihvatio ga. Upr-

kos snažnoj inicijativi Udruženja oglašivača Španije da se pri-

jedlog zakona izmijeni uz podršku, odnosno amandmane,

nekoliko političkih partija, do toga nije došlo. I pored upo-

zorenja da æe na ovaj način fi nansiranje javnog servisa biti

ozbiljno dovedeno u pitanje, naročito u vrijeme ekonomske

krize, 173 poslanika je glasalo protiv prijedloga o reviziji pri-

jedloga zakona, 13 ih je bilo „za“, a 150 uzdržano.

MM0709.indd 24 9/13/2009 9:52:28 PM

MM bih.fh11 5/19/09 12:24 PM Page 1

Composite

C M Y CM MY CY CMY K

MM0709.indd 25 9/13/2009 9:52:31 PM

05/200926

Prema podacima istraživanja koje je provela istraživačka

kompanija Harris Interactive, dvije treæine Amerikana-

ca, njih 66 odsto, vjeruju da oglasne agencije snose bar dio

odgovornosti za sadašnju ekonomsku krizu jer su podstica-

le ljude da kupuju stvari koje realno ne mogu sebi priuštiti.

Anketa takođe otkriva da mediji nisu daleko iza ogla-

snih agencija, kad je u pitanju odgovornost. Oko 60 odsto

Amerikanaca smatra da su štampani mediji dijelom odgo-

vorni za ekonomsku krizu, dok 56 odsto anketiranih ističe

da dio krivice snose i web stranice koje pružaju informacije.

U kompaniji Harris Interactive ističu da više od polovine

Amerikanaca smatra da su radijske i TV emisije (55 odsto),

programi na kablovskoj televiziji (54 odsto) i programi lo-

kalnih stanica (53 odsto), dijelom doprinijeli ekonomskoj

krizi jer su uticali na potrošačke navike gledalaca.

Iako mnogi Amerikanci upiru prstom u medije i oglasne

agencije, znatan broj njih je takođe spreman da pogleda i

u svoje dvorište. Skoro polovina ispitanih (46 odsto) vjeruje

da dio krivice za ekonomsku krizu snose njihovi prijatelji

i porodica, dok veæina (54 odsto) ipak smatra da ljudi iz

njihovog okruženja nisu odgovorni.

Izveštaj kompanije Harris Interactive pokazuje da je

određivanje krivca za ekonomsku krizu u velikoj mjeri ve-

zano za starost ispitanika. Ljudi koji imaju preko 55 go-

dina uglavnom krive medije i oglasne agencije. Nasuprot

tome, anketirani uzrasta od 18 do 34 godine smatraju

svoje prijatelje i porodicu odgovornim za ekonomsku kri-

zu prije nego medije.

Tri četvrtine ispitanih (75 odsto) pripadnika starije po-

pulacije ističe da su oglasne agencije barem djelimično od-

govorne za krizu, dok je 60 odsto mlađe populacije (18-34

godine) istog mišljenja. Kada je riječ o štampanim mediji-

ma, dvije treæine (67 odsto) anketiranih starijih od 55 godi-

na smatra da oni snose barem neku odgovornost, dok æe

samo polovina (51 odsto), onih mlađeg uzrasta, reæi to isto.

Ovo istraživanje provedeno je u SAD aprila 2009. godi-

ne. U njemu je učestvovalo 2.220 ispitanika starijih od 18

godina. (Taboo)

Sedam od deset anketiranih potrošača smatra da ogla-

šavanje doprinosi bržem ekonomskom rastu, a njih

osam od deset misli da oglašavanje doprinosi poveæanju

broja aktivnih radnih mjesta, pokazali su nedavno objav-

ljeni rezultati istraživanja Nielsena, provedenog u pedeset

država širom svijeta tokom marta i aprila 2009. za potrebe

Svjetskog udruženja oglašivača (WFA - World Federation

of Advertisers).

Oko 68 odsto ispitanika obuhvaæenih ovim istraživa-

njem izjavilo je da oglašavanje doprinosi stvaranju funkcio-

nalnijih i kvalitetnijih proizvoda i te formiranju nižih cijena.

Stavovi anketiranih potrošača o prednostima koje oglaša-

vanje donosi gotovo su istovjetna u svim regionima širom

svijeta – Americi, Evropi, Africi, Srednjem Istoku i Azijsko-

pacifičkom regionu.

Nielsenovo istraživanje pokazalo je da potrošači na

svim tržištima shvataju značaj oglašavanja i sponzorstva

kao najvažniji izvor finansiranja kulturnih i sportskih doga-

đaja (81 odsto), kao i medija (87 odsto).

Kada je riječ o oglašavanju kao izvoru informacija, za-

nimljivo je sagledati razlike koje postoje među potrošačima

različitih regiona.

Prema riječima Jonatana Karsona, predsjednika Onli-

ne International The Nielsen Company, evropski potrošači

su skeptičniji od ostalih (samo polovina ispitanika smatra

da im oglašavanje pomaže da donesu kvalitetnije i raci-

onalnije odluke prilikom kupovine). Potrošači u ostatku

svijeta, konstatovao je Karson, imaju pozitivniji stav o

ovom pitanju – četiri od pet ispitanika u Latinskoj Americi

smatra da ih oglašavanje dodatno informiše, kao i sedam

od deset u Sjevernoj Americi i tri četvrtine u Azijsko-paci-

fičkom regionu.

Na pitanje da li ih oglašavanje zabavlja, potvrdno je

odgovorilo 79 odsto ispitanika, u okviru istraživanja, u La-

tinskoj Americi, 76 odsto u Azijsko-pacifičkom i 59 odsto

u Sjevernoj Americi.

Nielsenovo istraživanje o stavovima potrošača prema

oglašavanju provedeno je kao dio šire kampanje s ciljem

da donosioci odluka, u vremenu ekonomske recesije, do-

bro razmisle prije nego što se odluče na nove restrikcije

marketinških budžeta. Praksa pokazuje da značajan dio

donosioca odluka smatra kresanje budžeta korisnim za

efikasnije finansijsko poslovanje svoje kompanije, što ne

mora biti tačno.

Stefan Lerke, direktor WFA, izjavio je povodom objav-

ljivanja rezultata istraživanja: “Oglašavanje je moæan eko-

nomski stimulans i potrošači su toga svjesni. Ipak, moramo

raditi na tome da i donosioci odluka u kompanijama dođu

do istog zaključka i uzmu ga u obzir pri formuliranju po-

slovne politike.” (Taboo dnevne vijesti)

Amerikanci krive oglasne agencije i medije za ekonomsku krizu

Oglašavanje je važno za ekonomski rast

Da li se pitate kako se mijenjaju potrošači, kako trgovci

gledaju na dobavljače, kako predsjednici uprava trgo-

vačkih društava vide buduænost trgovine, kakvi su putevi

do uspjeha na različitim tržištima s različitim trgovcima, za-

što je cjelokupan pristup trademarketingu garancija uspje-

ha, koji su ključni izazovi trademarketinga?

To su samo neka od pitanja na koja æe, kroz praktična

izlaganja i rasprave, odgovoriti brojni učesnici na prvoj kon-

ferenciji ‘Prodaja i marketing na policama’. Specijalno fo-

kusirana konferencija, koja je još nazvana i “Sales Summit

focused edition”, namijenjena je svima čiji poslovni uspjeh

zavisi od prodaje na prodajnim policama u trgovinama, lo-

kalima, na benzinskim pumpama...

Učesnici æe u jednom danu čuti praktične primjere broj-

nih poduzeæa koja æe učestvovati, a to su Petrol, Droga

Kolinska, Perutnina Ptuj, Wrigley, RedBull, Barilla Adriatic,

Valicon i drugi.

U četiri sadržajne cjeline učesnici æe, kroz praktične pri-

mjere, saznati:

• promjene navika potrošača – u čemu su moguænosti

uspješnog trademarketinga u buduænosti,

• čuti primjere o tredmarketingu u praksi,

• različita tržišta, različiti trgovci – koji putevi vode do

uspjeha

• konferencija æe biti završena okruglim stolom o tome

kako buduænost trgovine izgleda kada se gleda s vrha.

Konferencija æe biti održana 7. oktobra u Ljubljani, u

organizaciji dnevnog lista Finance. Kotizacija za učešæe

iznosi 320 eura.

Više informacija na www.finance.si.

Konferencija: Prodaja i marketing na policama

MM0709.indd 26 9/13/2009 9:52:32 PM

Publicis Group i Microsoft Corporation istovremeno su, u

Parizu i Washingtonu, objavili da æe uskoro potpisati ugo-

vor kojim æe Publicis Group otkupiti od Microsofta digitalnu

agenciju Razorfish, vodeæu digitalnu marketing agenciju. Ova

transakcija æe Publicis koštati oko 530 miliona dolara.

“Kupovina agencije Razorfish je još jedan korak u re-

alizaciji naše strateške vizije da postanemo svjetski lideri

u digitalnim komunikacijama,” izjavio je ovim povodom

Maurice Levy, predsjednik i izvršni direktor Publicis Group.

“Više od svega, ova akvizicija pokazuje da Publicis Group

sada predstavlja široko ujedinjene snage resursa, talenata

i eksperta koji æe pomoæi našim klijentima da za svoje pro-

izvode i usluge iskoriste maksimum prednosti koje pruža

novi digitalni svijet. Naše sposobnosti æe biti snažno oja-

čane talentima Razorfisha i ja sam veoma sretan da mogu

poželjeti dobrodošlicu novom članu naše familije. Razorfish

je poznat po izuzetnom iskustvu s digitalnim klijentima i sa

sobom donosi raširenu infrastrukturu alata koji æe ojačati

postojeæi portfolio naših aktivnosti kako bismo naše klijen-

te mogli povezati s ljudima u digitalnom svijetu koji brzo

raste. Kombinacija vrijednosti Razorfisha s komplemen-

tarnim vrijednostima naše grupacije bit æe od dragocjene

koristi za naše klijente i naše dioničare. Kada završimo ovu

transakciju, oko četvrtine naših godišnjih prihoda ostva-

rivat æemo u digitalnim komunikacijama. Ja vjerujem da

æemo ovim dobiti nove kapacitete za rast s novim klijen-

tima. Isto je tako važno da smo vrlo zadovoljni činjenicom

da ova transakcija doprinosi izgradnji strateških odnosa

s Microsoftom. Mi smo u junu objavili da æemo zajedno

iznalaziti puteve međusobne saradnje kako bismo pomogli

širenju inovativnih on-line rješenja širokom spektru brend

marketera,” zaključio je Levy.

Steve Ballmer, Microsoftov izvršni direktor je kazao: “

Mi smo vrlo zahvalni Razorfishu za doprinos kojeg je dao

razvoju našeg on-line advertising businessa od trenutka

spajanja 2007. godine kroz akviziciju aQuantive. Veoma

sam zadovoljan da smo ga utemeljili na duži period u kuæu

pod krovom Publicis Group. S veseljem očekujemo nasta-

vak saradnje s agencijom Razorfish ubijeđeni da æe, kao

dio Publicis Group, Razorfish doprinostiti njenom uspjehu

u dobu digitalne advertising industrije.”

Razorfish æe nastaviti da posluje pod svojim imenom, a

organizaciono æe biti dio VivaKi, nove cjeline Publicis Grupe

koja je u junu 2008. godine kreirana kao poluga koja spaja

skalu nezavisnih operacija Digitasa, Media Vest Group, De-

nuo i ZenithOptimedia. Glavni klijenti Razorfisha uključuju

Best Buy, Ford, McDonald’s, Microsoft i Starwood Hotels.

Razorfish management tim, kojeg predvodi Izvršni di-

rektor Bob Lord, ostaje u punom sastavu i tu neæe biti ni-

kakvih promjena.

“Publicis Group je ponudila idealan tehnološki i kul-

turološki savez i moguænost da zajedno kreiramo nove

resurse za naše klijente. Naša tehnološka ospobljenost je

visoko kompatibilna s on-line advertising operacijama Pu-

blicis Group što æe ubrzati da se misija Razorfisha proširi na

globalnom planu te da se podigne kvalitet servisa klijenti-

ma. Usko sarađujuæi s ostalim sjajnim kompanijama unutar

Publicis Gruop/VivaKi portfolia, bit æemo sposbni da razvi-

jamo naše talente te da osiguramo dodatne moguænosti za

profesionalni razvoj i nove serrvise našim klijentima.”

05/2009 27

Publicis od Microsofta za 530 miliona dolara kupuje digitalnu agenciju Razorfish

Maurice Levy Steve Ballmer

Radio Vatikan, medijski glas Rimokatoličke crkve, poči-

nje emitovati oglasne poruke prvi put u 80-godišnjoj

istoriji te stanice za šta je blagoslov morao dati lično papa

Benedikt XVI, objavila je kao ekskluzivnu vijest britanska

televizija BBC.

Prva oglasna poruka koja æe biti emitovana bit æe oglas

za italijanskog prodavca prirodnog gasa i električne ener-

gije Enel.

Radio Vatikan do sada je u cjelosti finansirala Rimo-

katolička crkva. Godišnji budžet te stanice iznosi oko 30

miliona američkih dolara. Radio Vatikan æe emitovati ogla-

sne poruke za Enel koji æe za to platiti 250.000 dolara u

narednih šest meseci.

Hoæe li program Radio Vatikana u skorijoj buduænosti

biti otvoren i za druge oglašivače, osim Enela, ostaje da

se vidi.

Radio Vatikan je 1931. godine osnovao poznati itali-

janski izumitelj Guljelmo Markoni. Emituje program na 45

svjetskih jezika na FM talasima i internetu i jedna je od

najslušanijih radio stanica.

Radio Vatikan počinje emitovati oglasne poruke

MM0709.indd 27 9/13/2009 9:52:39 PM

05/200928

Sportisti na Twitteru

Mikroblogerska platforma Twitter, čiji je broj posjetilaca

u jednoj godini sa 475.000 narastao na više od 7 miliona i

trenutno predstavlja najbrže rastuæu internet zajednicu, po-

staje izuzetno omiljen komunikacijski kanal sve veæeg broja

sportista i sportskih organizacija. Jedan od prvih sportista,

koji je za svoju bolju prepoznatljivost počeo koristiti Twitter,

jeste biciklista Lance Armstrong. Njegov mikroblog danas

bilježi 1.284.568 posjetilaca čime se uvrstio na drugo mje-

sto najpopularnijih sportista na Twitteru. Prvo mjesto za-

uzima košarkaš Shaquille O’Neil s 1.545.532 posjetilaca.

UniCredit novi sponzor UEFA Lige prvaka

U društvo velikih pokrovitelja UEFA Lige prvaka, zvanič-

no se uključila i italijanska bankarska grupacija UniCredit.

U naredne tri sezone, za koliko su potpisali ugovor, UniCre-

dit Group želi, kao jedina bankarska institucija Lige, krenuti

na put koji æe njihovu marku učvrstiti kako na evropskom,

tako i na svjetskom nivou. Jedna od UniCreditovih aktivno-

sti, s kojom žele nogometnim fanaticima što više približi-

ti bilo Lige prvaka i osvježiti svoje djelovanje, jeste »UEFA

Champions League Trophy Tour presented by UniCredit«.

Turneja æe startati u septembru u Milanu i do oktobra

æe se zaustaviti u Hrvatskoj, Madžarskoj, Rumuniji i Bugar-

skoj. Druga skupina evropskih država æe turneju ugostiti

2010. godine, a treæa 2011. godine.

Taco Bell u NBA zamijenio mcDonald’s

Američki lanac brze prehrane Taco Bell zamijenio je,

nakon dvadeset godina, »fast-food partnera« lige NBA,

McDonald’s. U četvorogodišnji ugovor je uključeno tele-

vizijsko oglašavanje u toku prenosa košarkaških utakmica

NBA lige na televizijskim mrežama ABC, TNT i ESPN, ko-

šarkaški obojene promocijske akcije lanca brze prehrane s

5.600 restorana, generalno sponzorstvo »All-Star Saturday

Night Skills Challenge« i sponzorstvo događaja »All-Star

Jam Session«.

Najveća sponzorstva u junu: olimpijska sponzor-

stva na pohodu

IFM Sports Marketing Surveys (IFM SMS), nezavisna

istraživačka agencija specializirana za područje sponzor-

stva, u junu je zabilježila 139 novih, odnosno produženih

sponzorskih ugovora. U poređenju s prethodnim razdo-

bljem, ugovori su, u najveæoj mjeri, sklopljeni za dvogo-

dišnji preiod, što je manje od prethodne prakse. Na vrhu

ljestvice – slično kao i u prethodnom mjesecu – nalazi se

engleski nogomet, odnosno Manchester United, koji je

potpisao 123 miliona dolara vrijedan četvorogodišnji ugo-

vor s američkim osiguranjem AON. Sve je više slučajeva

olimpijskih sponzorstva, kako za naredne Olimpijske igre

u Vancouveru 2010, tako i za Ljetne OI u Londonu 2012.

Sponzorstvo u sportu

Prijava radova za Outward 2009Outward je godišnja nagrada za najbolji dizajn velikih

plakata. Pokrenula ga je 2000. godine agencija za

vanjsko oglašavanje Outdoor Akzent s namjerom da pota-

kne i nagradi kvalitetu i kreativnost u dizajnu plakata.

Veliki plakat jedinstven je medij koji komunicira s pu-

blikom u pokretu, najčešæe u prometu i uvijek izvan kuæe

— out of home. Širenje takva oglašavanja dobar je pokaza-

telj socijalnih i ekonomskih promjena u posljednje vrijeme

te poveæane potrebe za pokretljivošæu (prijevoz na posao i

shopping).

Od 1. do 25. septembra 2009. godine mogu se kan-

didirati idejna rješenja velikih plakata za godišnju nagradu

Outward.

Zvanični uvjeti za prijavu radova su da je plakat objav-

ljen na službeno registriranim oglasnim površinama u

Republici Hrvatskoj i to u razdoblju od avgusta 2008. do

avgusta 2009. godine.

Radovi se mogu prijaviti u pet kategorija:

• billboard

• serija billboarda

• citylight

• serija citylighta

• megaboard

Stručni žiri, sastavljen od pet članova, nakon prijema

svih radova napravit æe uži izbor u svih pet kategorija kra-

jem septembra 2009. godine.

Publika æe i ove godine moæi glasati za najbolji billboard

na web stranici www.outdoor-akzent.hr.

Outdoor Akzent član je grupe EPAMEDIA - vodeæe

kompanije za oglašavanje na javnim površinama na po-

dručju Srednje i Istočne Evrope.

EPAMEDIA i njene tvrtke kæeri aktivne su u 12 zema-

lja srednje i istočne Evrope - Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj,

Češkoj, Madžarskoj, Makedoniji, Moldaviji, Poljskoj, Ru-

munjskoj, Srbiji, Slovačkoj i Sloveniji – u veæini tih zemalja

i kao lider na tržištu. Sa sjedištem u Austriji (Beč), ima više

od osam decenija iskustva, a od 1998. godine predvodnik

je u razvoju oglašavanja na javnim površinama u Srednjoj i

Istočnoj Europi.

Tvrtka EPAMEDIA usredotočena je na odgovorno obli-

kovanje javnih površina s obzirom na razvoj inovativnih

oglašivačkih medija, kao i stalna poboljšanja našeg klasič-

nog portfelja.

Za sve dodatne informacije kontaktirajte: Outdoor Ak-

zent d.o.o, Krapinska 27, Zagreb, tel. 01 3040 940, fax

3040 950, e-mail office@outdoor-akzent.hr

MM0709.indd 28 9/13/2009 9:52:45 PM

MM0709.indd 29 9/13/2009 9:52:45 PM

05/200930

Vodeæi proizvođači kuæanskih aparata prošle su se go-

dine po prvi put udružili u prezentaciji Home Appli-

ances@IFA u okviru sajma IFA Berlin koji važi za jedan nod

najveæih sajmova zabavne elektronike i kuæanskih aparata

na svijetu. Gorenje je tu moguænost uspješno iskoristilo za

predstavljanje brojnih novosti i inovacija. Masovna posjeta

trgovaca, poslovnih partnera i krajnjih kupaca te izuzetno

zanimanje medija, ubijedili su ih da je odluka o izlasku na

sajam bila pravilna te æe tako na njemu učestvovati i ove

godine. Pripremaju tri svjetske premijerne prezentacije, s

kojima stupaju u novu dimenziju. Sadašnji pravac nazvan

je: »beyonde white«.

Nove kolekcije vas uvjeravaju svaka po svom. Veo tajno-

sti i očekivanja obavija kolekciju Gorenje designed by Karim

Rashid koja æe posjetioce privuæi svojom magičnom svjetlošæu

i karizmatičnom osobnošæu posjetitelja, Gorenje Rento kolek-

cija æe zasijati u duginoj paleti novih boja, nova linija Gorenje

Simplicity æe sve privuæi svojom racionalnom savršenošæu i

jednostavnim rukovanjem. Sve njih odlikuje visoka energetska

efikasnost i rad koji je ekološki potpuno prihvatljiv.

»Svjesni smo da je razvoj novih proizvoda u vremenu

krize ključan za dalji razvoj kompanije i robne marke,« ko-

mentira odluku Franjo Bobinac, predsjednik uprave Gore-

nje te dodaje: »Pobijedit æe one kompanije koje æe i u kri-

znim vremenima održati visok nivo inovativnosti i razvojnih

aktivnosti. Kako Gorenje želi kraj krize dočekati najspre-

mnije, s osvježenom i prilagođenom paletom proizvoda, i

ove se godine predstavlja na sajmu IFA u Berlinu.«

Tako Gorenje iznova potvrđuje svoju viziju proizvođača

usmjerenog ka dizajnu kuæanskih aparata koji svojim ino-

vativnim, tehnološki naprednim i energetski efikasnim rje-

šenjima određuje nove trendove i podiže standarde.

Među Gorenjevim inovacijama i novostima prošle je go-

dine najviše oduševljenja među posjetiocima izazvao proto-

tip inovativnog frižidera Gorenje »Made for iPod«, ove æe

godine promovirati interaktivni frižider koji je, zbog izuzet-

nog interesovanja kupaca, veæ u proizvodnji. U Gorenju i

ovogodišnjim novostima žele pokazati kako integracijom

savremenih informatičkih tehnologija upotreba kuæanskih

aparata postaje sve savršenija, a istovremeno jednostavna,

interaktivna i zabavna. U jednom od projekata su se pove-

zali i s Microsoftom.

U nov dizajn su odjenuli i poznatu SmarTable koja je æe

od sada privlačiti poglede u novim bojama i materijalima. U

Gorenje Design Studiu su u ovoj prilici, naime, ostvarili ek-

skluzivnu sajamsku varijantu SmaTable u dinamičnoj bijelo-

ljubičastoj kombinaciji, a izrađena je od bijelog Kerrocka.

Inovacije i dodir boja svjetlosti

Nakon što je objavljen izvještaj koji pokazuje da je u pr-

vih šest meseci grupacija WPP zabilježila pad prihoda

od 47 odsto, Martin Sorel, izvršni direktor ovog marketinš-

kog giganta, ističe da sportski događaji koji æe biti održani

u 2010. godini, uključujuæi Svetsko prvenstvo u fudbalu

u Južnoj Africi i Zimske olimpijske igre u Vankuveru, neæe

poveæati profit kompanije.

Kako prenosi britanska novinska agencija Press Asso-

ciation, WPP grupa je prije oporezivanja prijavila profit od

179,3 miliona funti, u poređenju sa 338,5 miliona funti

2008. godine. Prihodi od oglašavanja pali su za 7,8 odsto,

a od odnosa s javnošæu i javnih poslova za 8,2 odsto.

“Iako je još uvijek rano predviđati budžet ili davati pro-

gnoze za 2010. godinu, gornja linija prihoda najvjerovat-

nije æe ostati nepromijenjena uprkos značaju Zimskih olim-

pijskih igara u Vankuveru, Azijskim igrama u Guangdžou,

Svjetkom prvenstvu u fudbalu u Južnoj Africi i izborima za

kongres u SAD,” rekao je Sorel.

Pad prihoda WPP grupe za 47 odsto

MM0709.indd 30 9/13/2009 9:52:53 PM

05/2009 31

Oglašivači su u oglašavanje od usta do usta (WOM)

prošle godine investirali 1,54 milijardi dolara, pokaza-

lo je istraživanje kompanije PQ Media. Dok su tradicionalni

komunikacijski kanali zabilježili pad oglašivačkih budžeta,

marketinški alati od usta do usta, u šta spada stvaranje

priče, virusni marketing i marketing preko zajednica, prošle

je godine porastao za 14,2 odsto. Prednjače robne marke

hrane i piæa koje su zabilježile 30-odstotni udio u cjeloku-

pnom marketingu od usta do usta.

PQ Media prognozira da æe budžeti za oglašavanje od

usta do usta ove godine porasti uprkos recesiji i to za više

od 10 odsto. “Robne marke cijene marketing od usta do

usta. Naše istraživanje pokazuje da robne marke namjenju-

ju više svojih budžeta za dugoročne akcije komuniciranja

od usta do usta kako preko interneta, tako i s klasičnim ak-

tivnostima koje imaju odjeka kod potrošača,” kaže Patrick

Quinn, direktor PQ Media.

Američki oglašivači su komunikaciju od usta do usta u

najveæoj mjeri razvijali na mrežnim društvenim zajednicama

kao što su Twitter, Facebook i MySpace i za nju su namije-

nili 26 odsto sredstava više nego lani, odnosno 119 miliona

dolara. Najviše sredstava, oko 832 miliona dolara, namije-

nili su realizaciji strategije komunikacije od usta do usta i

savjetodavnim uslugama s tog područja. Prihodi agencija,

koje se bave tom vrstom komunikacije, porasli su za 18,7

odsto i dostigli 197 miliona dolara.

“I pored poštovanja vrijednog rasta u marketinškoj in-

dustriji, marketing od usta do usta ostaje samo dio ogla-

šivačkog kolača. Ta dvocifrena stopa rasta je ipak snažan

znak koji ukazuje koje æe to djelatnosti preovladavati u bu-

duænosti,” dodao je Quinn.

Da li je budućnost u oglašavanju od usta do usta

MM0709.indd 31 9/13/2009 9:52:58 PM

05/200932

EPICA, najveæa evropska nagrada za kreativnost u

oglašavnju, veæ je 23. put otvorena za prijavu radova

u slijedeæim kategorijama: TV/kino oglasi, press, outdoor,

radio, business-to-business, lijekovi, direktni marketing,

inovacija u medijima, promocija, dizajn, interaktivne i in-

tegrirane kampanje.

Prijava radova otvorena je za sve agencije, produkcijske

kuæe, medijske savjetnike, fotografske i dizajnerske studije

koji djeluju na područje Evrope i u regiji EMEA.

Rok za prijavu radova je 30. septembar 2009., a re-

zultati æe biti objavljeni na web stranici Epica krajem no-

vembra mjeseca.

Ceremonija dodjele nagrada bit æe održana u Beogra-

du 22. januara 2010. godine u organizaciji New Moment

Magazina. Ceremonija æe biti održana u Kraljevskoj Palači,

zvaničnoj rezidenciji princa Aleksandra II Karađorđeviæa,

nakon čega æe biti organiziran beogradski „never-ending

party“. Ovo æe biti prvi put da se ova ceremonija održava

u Beogradu, čime se glavni grad Srbije svrstao u krug 18

evropskih gradova koji su imali privilegiju da im bude dodi-

jeljena organizacija svečane dodjele EPICA nagrade.

22. EPICA knjiga bit æe promovirana krajem septembra.

Godišnja knjiga koja ima 400 strana sadrži sve pobjednike i

finaliste prošlogodišnje Epice, zajedno sa posebnom selek-

cijom ostalih sjajnih radova koji su se našli u konkurenciji

za nagrade. Knjigu je uredio Amir Kassei, kreativni direktor

agencije DDB Njemačka, a uključuje i tekstove o četiri osva-

jača grand-prix nagrada 2008. godine. Autori tekstova su

Lewis Blackwell, Jan Burney i Mark Tungate.

Fotografiju za omot knjige snimio je Tim Flash koji je

poznat po svojim vrhunskim konceptualnim fotografija-

ma životinja.

Više informacija o uslovima prijave radova za EPICA na-

gradu potražite na web stranici www.epica-awards.com,

a ukoliko vas zanimaju informacije o ceremoniji dodjele

nagrada, kontaktirajte Kseniju Marinkoviæ u agenciji New

Moment Beograd, putem e-mail adrese: ksenija.marinko-

vic@newmoment.com

EPICA 2009

Ovodišnja SPORTO konferencija bit æe održana 22. i

23. novembra u Portorožu (Slovenija), u Kongresnom

centru Portus (Hotel Slovenija).

Iako je do konferencije ostalo još vremena, eæ su po-

tvrđeni glavni predavači koji æe predstaviti zanimljive sport-

sko-marketinške i sponzorske slučajeve. Među njih svakako

spada i kompanija G4S (Group 4 Securicor), vodeæa među-

narodna grupacija za rješenja i usluge na području zaštite,

koja je za projekat „G4S 4teen“ za 2008. godinu osvojilo

nagradu koju dodjeljuje ESA (evropsko udruženje sponzo-

ra) i to u kategoriji »Business to Employee«, koja poseb-

nu pažnju posveæuje ciljevima i efektima koje sponzorstvo

donosi zaposlenim. Projekt æe na SPORTO konferenciji biti

predstavljen kako iz ugla kompanije-sponzora, tako i iz

ugla britanske agencije Fast Track koja se brine za uspješnu

realizaciju sponzorskog programa.

Zanimljivo predavanje pripremaju i Marco Stenger iz

agencije OF Consulting, koji je na kongresu ISPO Spo-

Bis u Münchenu, zajedno s nogometnim klubom 1.FC

Kaiserslautern, osvojio sportsko-marketinšku nagradu

za projekat „Lautrer Hezblut“, mobilizacijsku kampanju

navijača kluba.

Ne treba zanemariti ni druge predavače: stručnja-

ka s područja vrednovanja sponzorstva Nigela Geacha,

direktora IFM Sports Marketing Surveys i Davida Farre-

lleya, odgovornog urednika UEFA Media Tehnologies.

Učešæe na SPORTO 09 Slovenija potvrdili su i Damjan

Pintar (direktor Unitura), dr. Milan Hosta (stručnjak s

područja filozofije sporta), Jesus Bueno (direktor špan-

skog košarkaškog saveza), Francesca Capodanno (šef

odnosa s javnostima jedriličarske regate Barcelona),

Walter Jeklin (bivši slovenski košarkaški reprezentati-

vac, sada predsjednik košarkarškog kluba Polonia 2011

Varšava), dr. Marko Hočevar (redovni profesor Ekonom-

skog fakulteta u Ljubljani) i Jožko Križan (od ove godi-

ne direktor poduzeæa OKS Olimp koje, u okviru Olim-

pijskog komiteta Slovenije, vodi brigu o marketinškim

aktivnostrima).

Naravno, SPORTO konferencija tradicionalno nudi još

niz dodatnih aktivnosti kao što su takmičenje za SPORTO

nagradu, SPORTO dobrotvorna aukcija i još mnogo toga

zanimljivog.

Nagrađeni projekti na SPORTO konferenciji

MM0709.indd 32 9/13/2009 9:52:59 PM

MM0709.indd 33 9/13/2009 9:53:00 PM

05/200934

Šta se događa nakon udruživanja Microsofta i Yahoo-a

Sad, kada je Google postao Microsoft

Piše: Zoran Savin, medijski strateg i partner u poduzeæu Sonce.net, Slovenija

Udruživanje Yahooa i Microsofta vjerovatno neæe imati veæeg uticaja na tržištu pretraživačkog marketin-ga, jer kompanijama neæe donijeti mnogo veæe prihode. Uglavnom æe smanjiti ili preraspodijeliti troškove razvoja i prodaje. Iako i to samo malo jer je dogovor sklopljen za na-rednih deset godina, što je premalo za sticanje povjerenja i previše za operacionalizaciju.Osim toga, oba æe velikana još uvijek dobar dio podataka o upotrebi tajiti za sebe, jer su još uvijek konkurenti na mnogim područjima (elektronska pošta, trenutno izvještavanje itd.). U tom æe kontekstu spajanje biti sporo i bolno, a pri tom i ne tako profita-bilno što su potvrdile i berze.

Kada su stanfordski studenti David Filo i Jerry Yang

sredinom devedesetih svijetu predstavili prvi pretra-

živač Yahoo, najvjerovatnije nisu ni slutili da æe približno

petnaest godina kasnije sjediti za okruglim stolom i svoje

stvaralaštvo zamijeniti s dobrim dijelom oglašivačkog nov-

ca, a pretraživački posao prodati kompaniji Microsoft. Pri-

je svega zato, jer je u navedenom razdoblju svaka njihova

inovacija nastajala kao plod želje za pobjedom nad velikim

bratom.

Ali ipak, što se mora nije teško.

Povezivanje Microsofta i Yahooa je, naravno, prikazano

kao veličanstvena pobjeda dosadašnje i buduæe saradnje

dvije vrlo uspješne kompanije, iako je u suštini riječ o tome

da su ove kompanije zapale u æorsokak zbog čega su, u

posljednje vrijeme, zaostale za novim velikim bratom Go-

oglom.

Novi posao bi oboma trebao donijeti veæi udio na veo-

ma profitabilnom pretraživačkom tržištu, mada je riječ više

o operativnom koraku koji ovog trenutka spašava od æor-

sokaka obje kompanije. Microsoft je u æorsokaku s Bingom

koji na svijet nije donio ništa revolucionarno, a istovremeno

nije bio pažljiv u rukovanju snagom robne marke (odnosno

upotrebnom vrijednošæu), isto kao Yahoo-eva nemoæ pri

održavanju vasione aplikacija, servisa i sadržina koji pred-

stavljaju njegovu svakodnevnicu.

Istovremeno, to najavljuje kraj tipične fraze ovog raz-

doblja “Google je pretraživač, Yahoo je više portal”, koja

je, doduše, sasvim precizno opisivala strateške odluke obje

kompanije, mada Googlu, očito, širom otvara put kojeg je

karakterisala tehnologija.

Yahoo, naravno, još uvijek bije boj, posebno na kine-

skom tržištu gdje se uspješno opire Googlu (dogovor iz-

među Microsofta i Yahooa ne obuhvata kineske operacije,

Yahoo China ostaje pod upravom kompanije Alibaba Gro-

up), te u Americi, gdje je udio njihovih prihoda i upotrebe

za sada još uvijek prevelik.

Iako je sadržajni kruh i dandanas teži od tehnološ-

kog, vrlo malo je vjerovatno da æe Yahoo ikada sustiæi

Google. Gledano s današnjeg aspekta, to bi mogla biti

pobjeda tehnologije nad sadržajem ili dokaz da se teh-

Prom

jene

na

glob

alno

m t

ržiš

tu

MM0709.indd 34 9/13/2009 9:53:03 PM

05/2009 35

nologijom bave tehnolozi, a sadržajem ljudi specijalizira-

ni za sadržaj. Tako to ide.

Upravo je to, vjerovatno, prilikom čitanja neke knjige,

sinulo u glavi Stevu Ballmeru, kada je razmišljao o buduæ-

nosti Microsofta. “Mi smo, valjda, tehnološka kompanija,”

pomislio je i najprije prodao svoj dio, u inače vrlo uspješ-

noj digitalnoj oglašivačkoj agenciji Razorfish, koju je kupio

prilikom svoje investicije u Aquanative (dok je preostali,

tehnološki dio kupovine, zadržao u kuæi). Podsjeæamo, di-

gitalnu agenciju Razorfish kupio je Publicis.

Ako to povežemo s dogovorom “Za oglašavanje æe se

pobrinuti oni, a za tehnologiju mi”, kojeg je sklopio s Ya-

hoo-om, više je nego očito da se odlučio zbiti sve redove i

okupiti snažnu vojsku.

Vojsku koja æe mu sigurno trebati u narednim godi-

nama kada æe ratište obuhvatiti i njihovo područje “pro-

gramske opreme”. Google je, naime, i pored poprilične

drskosti, za sada zadao razmjerno malo udaraca u tom

pravcu (izuzimajuæi gmail, naravno). Vojska mrežnih ured-

skih i sličnih aplikacija još nije ušla u široku upotrebu, ali

to æe se promijeniti.

“Informatika u oblacima” je u tom kontekstu vrlo za-

nimljiva ključna riječ oko koje se veæ tuku najveæi (Oracle,

IBM itd.), a predstavlja ozbiljnu tehnološku zaleđinu koja æe

možda ovaj put zaista omoguæiti prenos svih programskih

alata na Internet, što bi za Google, naravno, predstavljalo

ogromnu prednost jer bi se riješio najveæih neprijatelja koji

mu prijete s Microsoftove strane pod poznatim nazivom

Windows i Office.

Osim toga, ne treba zaboraviti da je stvarnim ulaskom

u svijet mobilnih operativnih sistema Google najavio jasnu

buduænost. Google æe biti jednako Microsoft. Ili, još gore.

Google æe biti Microsoft.

Da bi tu Microsoft pobijedio, potrebna su mu poprilič-

na sredstva i jasna strategija – i oboje je dobio za nepunih

mjesec dana. Za Razorfish je, naime, od Publicisa istržio

mnogo novca, za sebe je zadržao tehnološke aspekte

oglašavanja, dok se istovremeno preko posla s Yahoo-om

otarasio sadržajnih, a zadržao ruku na tehnološkim rje-

šenjima pretraživanja koja æe, u novoj okolini Office, biti

veoma značajna.

Ako tome dodamo da æe nova, semantička mreža, po-

čivati upravo na tehnologiji pretrage podataka i kreiranja

informacija, onda je sasvim jasno da je odluka gospodina

Ballmera pobjednička.

Udruživanje Yahooa i Microsofta vjerovatno neæe ima-

ti veæeg uticaja na tržištu pretraživačkog marketinga, jer

kompanijama neæe donijeti mnogo veæe prihode. Uglav-

nom æe smanjiti ili preraspodijeliti troškove razvoja i proda-

je. Iako i to samo malo jer je dogovor sklopljen za narednih

deset godina, što je premalo za sticanje povjerenja i previše

za potpunu operacionalizaciju projekata koji predstavljaju

osnovu udruživanja.

Osim toga, oba æe velikana još uvijek dobar dio poda-

taka o upotrebi tajiti samo za sebe, jer su još uvijek kon-

kurenti na mnogim drugim područjima (elektronska pošta,

trenutno izvještavanje itd.). U tom æe kontekstu spajanje

biti sporo i bolno, a pri tom i ne tako profitabilno što su

potvrdile i berze.

Što se korisnika tiče, naravno da postoji moguænost

da æe taj dogovor stvoriti snažniju konkurenciju Googlu i

time ubrzati njegov razvoj, mada se to, zbog gore nave-

denih razloga, neæe dogoditi baš tako brzo. Oglašivačima

æe se, sva je prilika, najvjerovatnije otvoriti nova, gotovo

potpuno ujedinjena platforma za zakup pretraživačkog

oglasnog prostora.

To je svakako pohvalno, mada nikako ne smijemo za-

boraviti da se time ukupan doseg pretraga, koje æe obu-

hvatiti obje kompanije, neæe značajno poveæati. Prije æe

se dogoditi da æe doseg pretraga ostati isti ili æe se samo

malo poveæati.

Dogovor, kako je veæ rečeno, ne obuhvata Yahoo-ove

djelatnosti u Kini koje su za razvoj sigurno od velikog stra-

teškog značaja i Googlu za sada predstavljaju nepremo-

stivu prepreku.

Dakle, za veæe promjene u raspodjeli tržišta pretraži-

vanja treba svejedno sačekati na neku veæu tehnološku ili

prodajnu inovaciju.

A big new BOOK on a short but rich history of new creativity, winners, heroes andwitnesses!

15 YEARS of the NEW EUROPEAN ADVERTISINGThe first anthology of creative break throughsand a WHO IS WHO? Dossier of all Golden Drumwinners and finalists

PERSONAL TRIBUTES TO THE GOLDEN DRUM� & % ž " ) � , + . ž ! � � & . & � & ( " 8 � ! . & ž + � , 0ž+ � � 2ž + � % & * č 1. , 2� � 1! &� , č 6 ž � . ž $ ž + � ž ( ž + � � 1. ž ' � ž 1) & ( � � ž . ( , � & č& č� � ž . " ( � & " č & + / ( &

A SHORT HISTORY OF ADVERTISING IN THE NEW EUROPE� % 5 & / � , . 0, . , ž & + � , . 0, . , ž 1/ 0. & ž � � . , ž0& ž � � 6 " % � " - 1č ) & � � 1+ $ ž . 5� � / . ž " ) � � , ) ž + ! � � 1/ / & ž �� " . č & ž

GOLDEN DRUM 1994–20087 � % ž0 ! " # & + " ! 0% " 3 , . ) ! & + ž + 5 žč , 2" 5" ž . / 7 � % ž0 ! " # & + " ! 0% " � , ) ! " + . 1* 7 ) ) ž3 ž. ! / 3 & 0% . " ! & 0/ ž + ! - % , 0, /7 ) ) # & + ž ) & / 0/

The INTERCONTINENTAL ADVERTISING CUP

� % " � � � � � � 5" ž . / , # 0% " � " 3 � 1. , - " ž + ! 2" . 0& / & + $ 7 � � 5" ž . /, # � , ) ! " + . 1* � * , . " 0% ž + � � � - ž $ " / � � � � 4 � � � * * � & + ) 1! & + $� , ) ! " + . 1* � � 3 & + + " . / �

Pre-release price: 65 EUR + 8,5 % VAT + shipping

ORDER NOW at info@festfest.si

www.goldendrum.com

MM0709.indd 35 9/13/2009 9:53:03 PM

05/200936

Mihovil Skobe, diplomirani ekonomista

Razvijajte međusobno štovanje kako bi se osjetilo da ste članovi jednog ceha koji ima svoje dostojanstvo, načela u životu i radu

Piše: Mihovil SkobeOvo je, vjerovatno, posljednji tekst kojeg je Mihovil Skobe napisao. Uradio je to na molbu Ivana Žoze-fa Lončara, svog višedecenijskog prijatelja i saradnika, povodom 50 godina Žozefovog rada u oglaša-vanju. Tekst je objavljen u specijal-nom broju magazina Taboo koji je iz štampe izašao nepunih mjesec dana prije Skobeove smrti.Zahvaljujemo se časopisu Taboo i njegovom glavnom uredniku Žo-zefu Lončaru što su nam omogu-æili da prenesemo ovaj tekst.

U svijet naše oglašivačke stuke došao sam sasvim slu-

čajno. Po završetku studije na ekonomskom fakul-

tetu, tadašnji sistem planske privrede odredio je da uz

dodatno stručno obrazovanje s područja financija radim

kao finanscijski direktor u zagrebačkoj direkciji Jugoslo-

venskih željeznica u Zagrebu. Nisam se dobro osjeæao pri

toj pomisli i zato sam tražio drugo rješenje, pa sam se

javio na oglas Ozeha (Oglasni zavod Hrvatske). Bio sam

izabran između nekoliko kandidata. Tako je počela moja

karijera u oglašavanju.

Još u početku je moj credo, koji sam sam sebi zadao,

bio da o struci, o kojoj ništa ne znam, naučim što više

mogu, naročito u zapadnim zemljama, u kojima je stru-

ka bila na visokom nivou razvijenosti. To su bile dvije za-

padne zemlje. Do stručne literature u to se vrijeme teško

dolazilo, tako da je u tim prvim danima bilo dragocjeno

prijateljstvo s direktorom IPA (Institute of Practicioners)

u Londonu Jimom O’Connorom. Ta institucija je, u to vri-

jeme, bila sigurno najveæa asocijacija propagandnih agen-

cija u Velikoj Britaniji.

Kakvo je bilo političko okruženje u to doba?

Radi se o pedesetim. Politički vrh bivše države sma-

trao je da je ta aktivnost naše struke štetna i da je ele-

ment ortodoksnog kapitalizma, pa se o privrednoj pro-

pagandi na političkim sastancima govorilo u negativnom

kontekstu. Tako je i propao prvi pokušaj osnivanja strane

agencije. Naime, agencija Young and Rubicam započela je

pravne radnje za otvaranje ureda, ali je zahtjev odbijen uz

obrazloženje da bi kroz tu agenciju curile informacije na

kapitalistički zapad.

Toliko o okruženju u kojem se rađala struka. Ozeha

je tada bila najveæa agencija u zemlji s područnim kan-

celarijama u veæini republičkih centara tadašnje jugoslo-

venske federacije.

Aktivnosti agencija su tada bile daleko od današnjih

programa rada. Ilustracije radi, aktivnosti su se tada svo-

dile na izradu dijapozitiva za prikazivanje u kinematogra-

fima, a bili su izrađivani ručno i to tako da se dijapoziv lije-

pio između dva stakla. Agencija je imala svoje kontrolore

u kinima koji su pratili prikazivanje dijapozitiva. Postojalo

je i plakatiranje koje je imalo svoje probleme. Naime,

štamparije u to vrijeme nisu imale sistem lakiranja plakata

tako da su postavljeni plakati poslije kiše izgledali kao

ružne, nečitljive mase, jer je kiša saprala svu štamparsku

boju. Od ostalih aktivnosti agencija postojalo je: kreiranje

i štampanje etiketa, ambalaže za izvoz, izrada štandova,

prospekata, zidnih kalendara, itd. Probijanje agencije na

tržište medija bilo je vrlo otežano zbog prisustva velikog

broja akvizitera koji su bili nestručni i agesivni i koji su

se služili nedopustivim sredstvima. Istovremeno, me-

diji su radije surađivali s takvim akviziterima jer nisu bili

raspoloženi za odobravanje agencijske provizije. Agenci-

jska provizija je dugo, i u svijetu i kod nas, bila glavni izvor

dohotka… Toliko o okruženju.

Prvo strukovno udruženje osnovano je u Zagrebu 19.

septembra 1958. godine. Bio sam prvi sekretar i na toj po-

ziciji vrlo aktivan na podizanju struke na viši nivo, kao i na

poslovima osnivanja udruženja u drugim republikama. Pra-

vila i programi prvog udruženja bili su toliko kvalitetni da bi

se i danas mogli primjenjivati. U Ozeha su prepoznali moje

stručne ambicije, te sam veæ nakon dvije godine postao

vođa stručnog uzdizanja agencije.

Mnogi događaji u istoriji struke dogodili su se prvi put.

U to doba bilo je nezamislivo organizirati sastanak direk-

tora zapadnih i istočnih agencija kako bi u toku nedelju

dana razmjenili iskustva i davali savjete o nastupima na

konkurentnim tržištima. Takav sastanak smo organizirali u

Dubrovniku Jim O’Connor i ja.

Prelomni trenutak za moju karijeru bio je odlazak u

SAD na dvogodišnju specijalizaciju. Prošao sam fakultetske

programe na Harvard Business School, University of Chi-

cago, University of Illinois, Columbia University… Posebno

mi je bio interesantan program instituta IMI koji je osnovao

Interpublic group of companies, New York.

Moj

a ka

rijer

a

MM0709.indd 36 9/13/2009 9:53:04 PM

Razvijajte međusobno štovanje kako bi se osjetilo da ste članovi jednog ceha koji ima svoje dostojanstvo, načela u životu i radu

MM0709.indd 37 9/13/2009 9:53:04 PM

05/200938

OGLASBEMUST

U to vrijeme, sredinom pedesetih godina, Marion

Harper uspio je putem inovativnog marketinga i potpu-

no nove organizacije agencija osnovati do tada neviđen

konglomerat agencija. Svijet propagande je promijenjen

kao nikada do tada i Interpublic je postao najveæi sistem

agencija u svijetu. Posebno mi je drago da sam pozvan da

prisustvujem programu permanentnog obrazovanja ko-

jem su prisutvovali direktori najveæih agencija u sistemu.

Program je vodio lično Marion Harper. Pozvan sam takođe

da, kao član tima, sudjelujem u izradi marketing i pro-

motivnog plana Coca-Cola Worldwide za jednu godinu.

New York Times i Chicago Tribune tada objavljuju članke

o mom boravku i aktivnostima.

U Njujorku Ras Jonston prvi put radi na izradi TOP 20

Marketing Cases, prezentacije dvadeset vrhunskih mar-

keting programa, nešto što do tada još nije bilo viđeno u

svijetu, obzirom da agencije i klijenti nisu bili voljni odava-

ti svoje poslovne tajne. Ras me je pozvao da sarađujemo.

Prihvatio sam uz dogovor da æe on, za uzvrat, održati pre-

zentacije u Zagrebu i Beogradu kako bi i naši marketinga-

ši mogli saznati nešto o najnovijim svjetskim trendovima.

Tada se, naime, nije tako često putovalo u inozemstvo pa

je ovo bila prilika da se veæi broj naših stručnjkaka upozna

s Jonstonovim projektom.

Od mojih značajnijih nastupa u inozemstvu pomenuo

bih predavanje u Washingtonu održano povodom pede-

setogodišnjice postojanja American Marketing Association

(AMA), pred auditorijumom od 400 uglednih američkih

profesora marketinga.

Jedan od važnijih nastupa bio je na kreativnoj radionici

u Chicagu, koja je okupila stručnjake iz cijelog svijeta. Moj

tadašnji nastup i referat ocijenjen je kao jedan od tri najbo-

lja, odmah poslije Amerikanca i Japanca.

Osim na fakultetima, znanje sam sticao u raznim udru-

ženjima agencija za privrednu propagandu. Na primjer, bila

je to American Association of Advertising Agencies New

York (AAAA), vrlo snažna organizacija gde su mi stavili na

raspolaganje svoje resurse od biblioteke, različitih prezen-

tacija i, što je tada bilo važno, veliki broj stručnih priručnika

za pojedine specijalnosti u agencijama koje sam u svrhu

edukacije donio i distribuirao kako u Ozeha, tako i u dru-

gim organizacijama.

Kao pridruženi član, prisustvovao sam sastancima

ECAM-a, udruženja direktora agencijskih asocijacija u za-

padnim zemljama. Na tim sastancima su se razmjenjivale

informacije o nivou i specifičnostima marketinških aktivno-

sti u pojedinim zemljama u tekuæoj godini.

Bio sam i prvi član International Advertising Association

(IAA) na ovim prostorima.

Osnovao sam prvi ured agencije Publicis FCB u Hrvatskoj.

Radio sam na opširnom programu istraživanja moguæ-

nosti plasmana i promocije na američko tržište proizvoda

Podravke i to za „vegetu”, a kasnije i za marmelade. Ovi

programi ostvareni su u saradnji s University of Florida i

doktorom Frankom Pierceom.

Sve ovo je navedeno da bi se dobio uvid u broj potreb-

nih kontakata, nastupa i sudjelovanja na raznim programi-

ma, a sve u svrhu dodatnih saznanja i edukacije.

I, kakav je rezime dugogodišnjeg rada u struci i u struč-

nim udruženjima? Moram priznati da se radilo o poseb-

nom zadovoljstvu jer smo stvarali nešto novo i korisno za

sve. Predstavljalo je zadovoljstvo jer smo usprkos mnogim

poteškoæama uspjeli da podignemo struku na jedan viši

nivo, ali isto tako unijeli smo u nju dostojanstvo, među-

sobno poštovanje i poštovanje od strane drugih ustanova,

uključujuæi i državne institucije. Spriječili smo da na našim

skupovima harače i neprimjereno se ponašaju akviziteri,

postavili smo kriterijume koji su razgraničili privrednu pro-

pagandu od onoga što ona nije.

Dugogodišnji rad u Ozeha pričinjavao mi je posebno za-

dovoljstvo jer sam radio na profiliranju moderne organizacije

koju su poštovale i agencije iz razvijenih zemalja. U početku

je rad u Ozeha obilovao nestručnošæu i diletantizmom, koji

je bio prisutan u celoj zemlji. Da bih odvojio stručni rad od

nestručnog, osnovao sam u Ozeha marketing sektor s mla-

dim ljudima i dao im potrebnu edukaciju. Tako je funkcioni-

rala agencija u agenciji. Ostvareni su mnogi značajni projek-

ti, na zadovoljstvo domaæih i stranih klijenata.

Ono što mi se nije sviđalo u Ozeha svih tih godina, je-

ste činjenica da je glavnog direktora agencije postavljao

partijski komitet isključivo na osnovu političke podobnosti.

To je, na kraju, rezultiralo odlaženjem mladih stručnih ljudi

iz agencije. Kada su došla teža vremena, partijski direktor,

inače nestručna osoba, nije se mogao nositi s novonasta-

lom situacijom, pa je agencija konačno zatvorila svoja vrata

i otišla u likvidaciju.

Marketinška praksa u Hrvatskoj danas je na zavidnoj vi-

sini, u odnosu na raniji period. Ipak, zbog prisustva velikog

broja stranih aktivnosti, događa se da neki poslenici misle

da je sve što strane kompanije rade dobro, pa dolazi do

kopiranja takve prakse.

Kako bi izgledala moja poruka sadašnjim marketinš-

kim poslenicima? Prije svega, neka razvijaju međusobno

štovanje kako bi se osjetilo da su članovi jednog ceha koji

ima svoje dostojanstvo, načela u životu i radu. Ne mislim

na pojedine skupove na kojima se o tome govori ex cate-

dra, veæ na svakodnevni život u praksi, u kontaktima sa

poslenicima iz vlastite struke, ali posebno u kontaktima sa

drugim strukama.

Navešæu jedan primjer. Bio sam na zabavi u jednom

advertising klubu u New Yorku. Nekoliko dana prije toga

završena je oštra promotivna borba dva velika prizvo-

đača deterdženata. Naravno, kako to uvijek biva, jedna

kampanja je postigla vrlo dobre rezultate na tržištu, a

druga veoma slabe. U klubu su se zajedno našli rukovo-

dioci programa obje promocije istovremeno. Onaj, čija

je kampanja loše prošla, dobio je otkaz i, na moje veliko

iznenađenje, prišao je i čestitao drugom kolegi na us-

pjehu naglasivši da je zaista bio bolji.

Kompjuteri su udaljili zaposlene u marketing agenci-

jama i kompanijama (klijenti). Ranije se bar za donošenje

godišnjih planova sastajao tim agencije s timom klijenta.

Nakon prezentacije bilo bi nastavljeno druženje u noæ i

bolje upoznavanje.

Poznata je stvar da se nekada u velikim agencijama

mogla vidjeti ogromna razlika u izgledu pojedinih odjela –

kreativnog, medijskog, istraživačkog, itd. Po unutrašnjem

uređenju posebno je lijepo i specifično, gotovo po pravilu,

bio uređen kreativni odjel svake agencije. Danas, nažalost,

toga više nema.

Jednom prilikom, dok kod nas još nije bilo kompju-

tera, vodio sam klijenta da vidi kako izgleda i radi jedna

velika agencija u Chicagu. S direktorom agencije dogo-

varao sam se o obilasku agencije, a on mi je uporno go-

vorio da se nema što za vidjeti jer su svi odeli poptuno

identični. Svi gledaju u svoje kompjutere, rješenja se šalju

klijentu mailom, kao i primedbe, prihvat proizvoda, tako

da se događalo da dvoje uposlenih iz agencije i kompanije

oglašivača rade dvije godine zajedno, a da se za svo to

vrijeme nikada nisu sreli.

U takvim okolnostima cehovsko druženje ima poseban

značaj i predlažem mladim marketinškim poslenicima da od

prvog dana zaposlenja njeguju takve odnose. I ne samo njih,

nego da se upoznaju i druže sa sličnim cehovima u inozems-

tvu i na taj način dolaze do novih znanja i iskustava. Samo

se tako može ostvarivati širiti misija i vizija jedne od kreativno

najuzbudljivijih profesija na svijetu.

Mihovil Skobe (sjedi drugi s desna) sa diplomcima Harward Bisness School

MM0709.indd 38 9/13/2009 9:53:05 PM

OGLASBEMUST

MM0709.indd 39 9/13/2009 9:53:05 PM

16TH ADVERTISING FESTIVAL AND MEDIA MEETINGPORTOROŽ, 4 - 9 OCTOBER, 2009 WWW.GOLDENDRUM.COMBlack clouds are gathering above advertising industry. Nobody knows what’s going to happen. So instead of old, untested and even dubious skills and recipes, instead of passive teaching by gurus who like everybody else have never experienced anything like what we are facing now – instead of pretending to know, we will o�er an active brainstorming for all delegates. Come to Portorož, challenge your brain and mind your hairstyle. There’s going to be a storm!

MM0709.indd 40 9/13/2009 9:53:07 PM