7/26/2019 2 7 Masaryk i Vjera A

1/4

Masaryk i vjera.

111

3 Papino stanovite

U papinim osudama valja razlikovati tr i stvari. One pokazuju:

1. to je dozvoljeno,2 to je pohvalno-, 3. to je tetno ili pogibeljno

po vjeru i duh katolike vjere.

1. Sv. Otac izriito naglasujei, dia je dozvoljeno zagovarati ili

republiku ili monarhijuugranicama pravednosti, jer svaki oblik vlada-

vine moe biti dobar

u

stalnim socijalnim prilikama. Dakle papa se ne

uputa u pitanje monarhije niti je osuuje u programu Action fran-

aise. Francuzi mogu raspravljati o monarhiji, ali je ne smiju ni-

kome nametnuti u ime Crkve. Ljudi oko spomenute organizacije

misle, da e s monarhijom u Francuskoj tei samo med i mlijeko, a

zaboravljaju, da je upravo monarhija uz pokvarenost plemstva, te i-

renje regalizma i ateizma otrovala bila narod i pripravila put velikoj

revoluciji. Dodue i moderna demokracija ima svojih tekih pogrje-

aka. No Crkva niti je kada osudila monarhiju niti demokraciju, ali

nije ni proglasila ovaj ili onaj oblik vladavine kao jedini spas.

2. Pijo XI. hvali rad organizacije Action fr. protiv revolucijo-

narnih naela i elemenata, protiv nepravednih francuskih zakona,

protiv progonitelja katolike Crkve. No te zasluge ne daju pravo ni-

kome, da papa ne pokudi ili ne zaprijei zlo, to netko sije ili iri na

tetu neumrlih dua.

3. Upravo ovo zadnje osuuje papa kod Action franaise, koja

pod prilikom dobra iri nekatolika naela, moderno poganstvo u svim

aplikacijama, Kako je Pijo X. moraousavjesti osuditi Sillon Marka

Sangiera, tako veli Pijo XI., da mora osuditi Action franaise, jer ga

na to sili svijest vlastite odgovornosti, nuna briga oko asti boan-

skoga Kralja, spas dua, dobrobit vjere i Francuske iste i njezine

katolike budunosti.

A Alfirevi D I

Masaryk i vjera

E. Radi je ovako oznaio Tomu Masaryka, predsjednika eho-

slovake republike: Masaryk je pristaa kritike slobode i pomagao

je slobodnu misao u borbi protiv crkvi, i ako nije slobodan mislilac u

posebnom znaenju te rijei. Jednako je pomagao socijalne demokrate,

premda nije usvojio njihove teorije. Imajmo vazda pred oima: Masa-

ryk sudi kritiki o tuem

miljenju

a to znai, da on prihvaa ovo mi-

ljenje i drugo zabacuje, te se na temelju te analize odluuje za jedno

ili drugo. Ondje, gdje ateista zabacuje Boji opstanak, Masaryk je pro-

tivan; ali je ondje, gdje pitanje postaje praktine vrijednosti, te gdje

ateista zahtijeva pravo slobodne kritike i katolik zabacuje to pravo,

7/26/2019 2 7 Masaryk i Vjera A

2/4

112

Masaryk i vjera.

Masaryk je odmah na strani ateiste (Masarykova filosofija u djelu

Masaryk osvoboditel, str. 131). Ovo nami izvrsno oznauje Masa-

ryka. Ako ovome nadodamo oznaku jednog drugog ekog pisca, onda

imamo u par redaka potpuni medaljon ovog ekog prototipa. J.

Tvrdy pie: Kod Masaryka je filozofija vazda bila u uskom odnosu

sa ivotom. Isti je ivot njemu nametnuo pitanja filozofska i naveo ga

na rjeavanje. Stoga kod Masaryka nije sluaj, to je filozofija pove-

zana uz politiku i politika ufilozofiju (K diskusi o Masarykovi, Mo-

ravsko-Slezska Revue 1923, s. 67.)

Ogledajmo malo poblie ovog filozofa-politiara.

G. 1872. upisa se na bekom sveuilitu u filozofski fakultet, te je

ondje g. 1876. promoviran na doktora filozofije. U to doba nauioi francuski,

njemaki, poljski, ruski i engleski. Dvije godine kasnije vjena Amerikanku

(koja je porijetlom bila francuska hugenota) Miss Garrigue. Ona je silno upii-

visala na svog mua. Te je godine Masaryk istupio iz katolikke Crkve i pre-

ao u protestante. 1881. je izdao tezu svoje habilitacije u njem. jeziku Der

Selbstaord als soziaie Erscheinung der modernen Civilisation. G. 1882.

otcijepilo se eko sveuilite u Pragu od njemakoga, pa je na njemu. Ma-

saryk bio prvim profesorom filozofije. Tu je djelovao na mlae ljudei, i nje-

govi su uenici Stjepan Radi i Josip Smodlaka, te ovei bro j ekih intelek-

tualaca. Od g. 1914. je djelovao kod antante za

1

samostalnost eske|> Iza

rata se vratio kui u triumfu, gdje su ga izabrali za prvog predsjednika u

novoj republici na 7 godina.

Masaryk je napisao ova glavna djela: Temelji konkretne logike, klasi-

fikacija .i znanstveni

1

sistemi; Bla Pascal, njegov ivot i njegova filozofija;

Humeoiv skepticizam i raun probabilnosti; Rusija i Evropa; Potekoe demo-

kracije; eko pitanje; Socijalno pitanje; Svjetska revolucija; Flusser je izdao

g. 1921. Aus M. Werken, gdie su glavne misli tono prikazane.

Toma Masaryk objelodanio je niz lanaka u Nae doba god.

1897. i 1898. o Modernom ovjeku i vjer i. Tue nalazimo vjerski

credo. Redom prikazuje ove misli: Samoubojstvo je socijalno zlo

moderne civilizacije. emu ta nervoznost, ta openita nevrastenija

nae dobe? Mi se nalazimo u nekom patolokom stanju. Socijalni

organizam treba duboke reforme. Tu nije dovoljan pesimizam Scho-

penhauerov, niti moral Nietzscheov, niti sva savremena knjievnost

iza Goethea i Byrona sve do naturalista i simbolista. Ni Dostoievsky,ni Zola ni Bourget ni D Annunzio nitko tu ne moe pomoi. Tko e

dakle pomoi? Vjera je bitni sadraj ovjejeg duhovnog ivota, pa

mu je ova potrebna kao zrak. ovjek zadojen modernom kulturom,

ovjek koji nema vjerske potpore, taj je kao bolesnik, koji sam istra-

uje svoju bolest. Pretjerana ga subjektivnoist tjera na samoubojstvo

1

,

taj in protiv naravi. Samoubojstvo regbi malo ima dodira s vjerom,

ali za Masaryka ima i te kako; on veli, da u srednjem vijeku nije bilo

toliko samoubojstva, jer je bilo daleko vie vjere.

7/26/2019 2 7 Masaryk i Vjera A

3/4

Masaryk i vjera.

113

U kojem su odnosu filozofija i vjera? Kant, Comte, Spencer i

Augustin Smetana sagradise svoje teorijske sustave- Masaryk trai

sredstva, kojima bi mogao da nadvlada nutarnju krizu modernog o-

vjeka. Nee li tu pomoi filozofija? Filozofija su i znanosti u opreci

s postojeim vjerama, ali to ne znai da su u opreci s vjerom, u naji-

rem znaenju te rijei. Najvei mislioci nijesu zanemarili vjersko pi-

tanje, nego su naprotiv posvetili najbolji dio svoje energije.

Masaryk priznaje, da jeufilozofiji najvanije pitanje o spoznaji.

Stoga veli o tome: Noetiki Kantov dualizam jest prva njegova velika

pogreka. Kantova je filozofija vie manje skeptina kao i Humeova.

Kantova me filozofija nikako ne privlai. Meutim sam ipak upoznao,

da je njegovafilozofija najvei pokuaj e bi se umaklo Humeovu skep-

ticizmu. Masaryk priznaje da je od Kanta potekla sva daljna filozo-

fija do Stirnera i Nietzschea, te da je Kant bio zgodna reakcija protiv

Jean-Jacqueova sentimentalizma i frivolnosti Voltaireove dobe.

Masaryk ustaje i protiv Comteovog pozitivizima, i ako je neko

doba uza nj pristajao. 0 Comteovoj noetici veli, da je naivna: pro-

matra pitanje spoznaje samo sa stanovita biologije i povjesti i time

ne promatra subjektivni dio spoznaje, pa zato po njemu psihologija ne

moe biti neovisna znanost. Pozitivizam je nemoguuteoriji i praksi.

Ta tko e mi zabraniti te potraim odakle je svijet i ivot? Moda e

ljudi upoznati uzaludnost svojih nastojanja, ali e ta ideja biti kritika

ideja, ne pozitivistika. Masaryk pripisuje subjektu vei udio u spo-

znaji i time se odaleuje od Comtea i pribliuje se Kantu

G. 1902. je uzeo u raspravi Humanitarni ideali da nam prikae

odnos morala i vjere. Koja je razlika izmeu vjere i morala? Moral

raspravlja o odnosu ovjeka s ovjekom. Vjera proizlazi iz odnosa,

to ga ima prema svemiru i posebno Bogu; ona dakle ukljuuje i moral

i ona je njegov temelj. Ne moemo si zamisliti, da se pitanje morala

moglo rijeiti izvan vjere. Moramo li moral osloniti na razum, kako

to ini Kant, ili na uvstvo, kako je to uinio Hume? Ja se pridruu-

jem onima, koji vele da je temelj moralu uvstvo, ali mislim, da se

uvstvo ne mora protiviti razumu. Oni moraju biti u skladu. uvstvo

je slijepo, pa

mu

je nuna svjetlost razuma, te valja da se s razumom

slae. To je nudian praktini odgoj kao i filozofijski. Nae doba

treba nada sve politikog odgoja.

Temelj je Masarykova spomenutog odgoja ljubav prema ovje-

anstvu. Moramo vjerovati u napredak pojedinaca i zajednice. o-

vjek ovjeka mora promatrati sub speeie aeternitatis. Ljudska je dua

vjena. Vjenost utimo ve sada. Nada jeuvjeni ivot temelj nae

vjere u ivot. Vjera je ona, na koju se oslanja na ivot i rad, a ne

na skepticizam i sumnju.No stoga naa vjera ne mora biti slijepa i bez

loginosti, negomora da je prola kroz reeto kritike. Evo tu je sve

to mislim o raznim

udorednim sustavima. Tu nema nita nova. Pi-

tanja su tu stara, a i odgovori.

7/26/2019 2 7 Masaryk i Vjera A

4/4

114

Masaryk i vjera.

Masaryk temelji udorednost na vjeri. No koja je to vjera?

Vjera u ovjeanstvo. Je

U

to ovjeanstvo iz pozitivistike Com-

tove kole? Ne. Masaryk je taj izraz uzeo od Herdera, koji je na i j

silno uplivisao. Tu mu je ovjeanstvo kao vjera u neumrlost ovjeje

due. Ta vjera u neumrlost due kod Masarykal je glavni e le ment

vjere kod modernog ovjeka. To je vjera skroz nutarnja, koja nema

nita vanjskog niti kakove praktike.

G.

1904.

pie

u

brouri Borba za vjeru: Bibliju kao i druge svete

knjige moemo cijeniti kao plod nastojanja prolih vijekova. No nae

se znanje i nae djelovanje oslanja, u velikoj mjeri, na druge temelje,

na temelj, na kome hoemo da sagradimo- svoju vjeru, jer ne postoji

nego samo jedna i to jedina istina, znanstvena istina, koja je podvrg-

nuta kritici. Eto na tom temelju mora poivati vjera modernog o-

vjeka, na uvjerenju, ne na vjeri. Vjerovati znai vjerovati u neto i

u nekoga; a veeg auktoriteta nema nego li je onaj znanosti i onoga

koji znade. Evo stoga zahtijevamo slobodu za budui razvitak vjere

(12). Eto tu se dakle ne dri ni protestantizma. Malo zatimi nadodaje:

Ne oekujem nita od reformiranog katolicizma, a jo manje od pro-

testantizma. Mi si moramo sami pomoi. Tu ne koristi govoriti protiv

klerikalizma, mi moramo raditi oko rijeenja vjerskog pitanja. Neka

se okupe na borbu protiv crkvi svi oni, kojima je vjera mila. Valja

rastaviti crkve od drave, osobito kolu (14). Masaryk dakle zabacuje

objavu i dogme, uope vanjski auktoritet. Nova se vjera pozivlje je-

dino

1

na refleksiju, na duboko promiljanje ovjekovo, jer da e jedino

to biti jamstvo udoredne odgovornosti pojedinca ovjeka. Po Masa-

ryku vjera nema nita zajednnikog s crkvama dapae im se po svojoj

biti protivi. Zato Masaryk zagovara rastavu crkve od drave, kako

to ine svi framasuni (La Revue franaise de Prague 1926, 234).

Masaryk je u glavnome husita, koji iz svega hoe da napravi

eku vjeru, ali kako on to shvaa eku duu. Masaryk je prote-

stant, kada nastupa protiv katolike nauke, ali skroz svoj protestant

nejedinstvenog subjektivizma Masaryk je idov u smionosti i ruenju,

jer je i sam po ocu iziao iz krila Abrahamova, ali idov koji hoe da

rauna s prolou ekoga naroda. Masaryk je deistiki oportunista,

koji rado iz svih naela poput eklektiara bira to e mu koristiti za

njegovu sintezu misli i rada, pa emo stoga kod njega uzalud traiti

dosljednost ili trajno uvjerenje. Masaryk je tip idovske energije i

ateistikog idealizma. a.