1. TEMELJNA CIVILIZACIJSKA DJELA

-stare civilizacije koje su temelj Europske kulture razvile su se na području:-Bliski istok (dolina Nila- Egipat, dolina Eufrata i Tigrisa – Sumerani)-Mediteran (Egejski otoci, Peloponez i obale Male Azije)-Srednji i daleki istok (Kina, Indija već u 3 st. p. k.)

Asirska književnostEp o Gilgamešu 1700 g. p. k.

-pronađen je zapisan na 12 ploča u knjižnici Asirskog cara Asurbanipala-to je najveće djelo Babilonsko-Asirske književnosti-glavni lik je kralj Gilgameš, priča o prijateljstvu kralja Gilgameša i Enkidua, zajedno se bore protiv zlih sila

Egipatska književnost-u Egipatskoj književnosti najstariji zapisi književnih tekstova potječu iz 2500 g. p. k. To su natpisi sa hodnika piramida i tekstovi iz grobnica ( knjiga mrtvih – upute za zagrobni život)

Arapska književnost (Kuran)-sveta knjiga Islama nastala između 612 i 639. Sadrži izreke Muhamedove koje mu je „diktirao“ melik Gabrijel, sastoji se od 114 poglavlja

Indijska književnost-Vede- znanje, svete staroindijske knjige nastale između 16 i 6 st. p. k. Sastoji se od 4 zbirke stihova-Vede: 1. Rgveda – najstarija i najopsežnija, ima više od 10 000 strofa 2. Samaveda 3. Jadžurveda 4. Atharveda- imaju veliko povijesni i folozofsko značenje, to su ujedno i najstariji uzorci Indoeuropskog stiha

Ramajana (Ramin udes), ep-nastao između 4 st. pr. k. i 2 st. p. k.

Mahabharata, ep-nastao između 4 st. p. k. I 4. St. pos. K.-to je najopsežnije djelo u svjetskoj književnosti, 200 000 stihova u 18 knjiga-okosnica djela je ep o postanku, suparništvu i ratu obitelji Pandova i Kaurava za vlast

Pančatantra-nastao u 3 st. p. k.- to je zbrika pripovjedaka. Osnova zbirke je pripovijest o dva glupa kraljeva sina koje mudrac pomoću priča uči vještini vladanja. Sadrži mnoštvo bajki i basni.- rano je prevedena na Grčki i Latinski i na narodne epske jezike a mnogi njezini motivi i teme nalaze se i u našoj narodnoj književnosti

Hebrejska književnost, Biblija (knjižnica)-to je jedno od najstarijih djela u svjetskoj kulturi. Kršćani i židovi smatraju je svetom knjigom u kojoj je zapisana riječ Božja.-najznačajniji prijevodi Biblije su:

Septuaginta- prijevod sedamdesetorice, prijevod na Grčki, nastao u 3 st. p. k.vulgata- prijevod na latinski svetog Jeronima

-tek 1831 g. prijevod na Hrvatski jezik, preveo ju je Matija Petar Katančić-stari i novi zavjet-stari zavjet- sastoji se od 46 knjiga pisanih na hebrejskom i armenijskom jeziku-sastoji se od:

1. Petoknjižje- knjiga postanka - knjiga izlaska -Levitski zakonik -knjiga brojeva -pnovljeni zakon2. Mudrosne i proročne knjige3. Psalmi

-novi zavjet- sastoji se od 27 knjiga pisanih na grčkom jeziku -dijelimo ga na:

1. Evanđelja( Matej, Marko, Luka i Ivan)2. Djela apostolska3. Poslanice apostola Pavla4. Katoličke poslanice5. Otkrivenje

EVANĐELJE-izvorno grč. riječ što znači radosna vijest-sadrži sve što je Isus činio i učinio-Isus je Sin Božji i sin čovječji, te je u tom smislu Evanđelje jedno, a s obzirom na knjigečetiriju evanđelista ono je četveroliko-MATEJ – pisac prvog evanđelja – opisuje Isusovu osobu i život pracrkve; Isus je prorok Kraljevstva, on je Mesija u kome se ispunjavaju stara proročanstva; Matej je najsustavnijii najpregledniji; njegovo Evanđelje pisano je na aramejskom, a poslije prevedeno na grčki-IVAN – pripisuje se apostolu Ivanu; Ivan ne osvjetljuje toliko ljudsku stranu Isusovaživota, već daje njegov duhovni profil, ne iznosi samo gole činjenice, već odabire onedogađaje koji imaju i simboličko značenje, ne tumači Kristovo učenje o ljubavi, milosti iživotu vječnom; upotrebljava stare simbole kao Pastir, Janje, Put, Svjetlost; napisano je nagrčkom jeziku-još postoje Evanđelja po Marku (najbliži pučkom pristupu i iskazu) i Luki (najkritičniji istilski najuglađeniji)

JUDITA-jedan od najdramatskijih biblijskih opisa i najmlađih djelova Biblije-iako je sadržaj najvjerojatnije samo piščeva literarna fikcija, on je svojom poukom iidejom vrlo stvaran-knjiga veliča židovsku religiju i rodoljublje-religija je toliko nacionalna, zakonsta i praktična da se zapravo izjednačuje sa samimživotom naroda i domoljubljem-obrana domovine jest obrana vjere-knjiga je pisana apokaliptičnim stilom, u Palestini u vrijeme grčke vladavine-zbog svoje zbijenosti izražavanja, fino zapaženih detalja i plastičnih opisa, Judita je privukla mnoge umjetnike kista, pisane riječi i zvuka – jedan takav umjetnik bio je i M.Marulić kojeg je biblijska priča inspirirala za pisanje epa Judite-gl. likovi su Holoferno koji je utjelovljena neprijateljska sila i Judita kao simbolžidovskog naroda koji dolazi u sukob sa svojim neprijateljem

PJESMA NAD PJESMAMA-ljubavna lirika-nastala negdje u 4.st.pr. Krista – predaja ga pripisuje Salomonu; neki smatraju da je todjelo nastalo na dvoru Salomonovu u 10 st.pr. Krista-samo se tumači već preko 20 stoljeća muče da odgonetnu o kojoj je ljubavi riječ- pjesme su se najprije pjevale na svadbenim svečanostima, a uvrštene su u Bibliju (iakonisu bile sastavljene za nju) na temelju novog konteksta, a to je da veliča ljubav Jahve

prema njegovom narodu-međutim, od 18.st. javlja se mišljenje da je u Pjesmi nad pjesmama opjevana ljubavizmeđu zaručnika i zaručnice-u svakom slučaju to je najljepša i najuzvišenija pjesma-ljubavni osjećaji se iskazuju poredbama i metaforama koje nam sve to pobliže dočaravaju-u današnjim izdanjima teksta Pjesme podijeljen je najčešće na 5 dijelovam (Prvi susret,Uzajamna ljubav raste, Zaručnicu dovode zaručniku, Zaručničina ljubav na kušnji,Pristalost i radosti zaručnice)-zaručnik koristi motive iz prirode kako bi opisao njezinu ljepotu te njezinu duhovnuljepotu-na kraju ističe njeno savršenstvo-zaručnica na zborovo pitanje kakav je njezin z. odgovara na sličan način kao i on – ističeljepotu-iskreni osjećaji i čistoća ljubavi; čovjekova povezanost s prirodomKNJIGA POSTANKA-13.-4. st. pr. Krista- prva i najzanimljivija knjiga Petoknjižja-tu nalazimo sličnosti s babilonskom i staroegipatskom književnosti-dijeli se na 2 dijela – prvi iznosi židovske predaje o stvaranju svijeta, svemira, prvih ljudi izavršava pričom o općem potopu – taj tio razmatra literature starog istoka i općeljudska pitanja o čovjekovoj sudbini-druga ima povjesnu tematiku - prati život židovskog naroda od njegova praoca Abrahamado odlaska Židova u Egipat