037 Plus [broj 84, 29.9.2011]

8/3/2019 037 Plus [broj 84, 29.9.2011]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-84-2992011 1/24

Biha} • êtvrtak, 29.09.2011. • Broj 84 • Godina II • Cijena 0,50 KM /za inostranstvo 0,50 eura/ INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST

Biha} Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Buìm

Cazin Klju~ Sanski Most Velika Kladu{a

Poslovanjem do imena!

Nastavljena tradicija s t r.

2 3.

Osmi memorijalni turnir “Biha} 2011”

@rtve zlo~ina-~kog plana s t r. 4.

Obiljeèna 19. godi{njicastradanja u naselju Duljci

Gladni sitimame|u namane vjeruju s t r.

6. i 7

.

OGLEDALO: Agrokomerc -sredstvo i cilj Fikretu Abdi}u

Stolje}epregala{tva usticanju znanja

Stanovni{tvo je partner urazvoju Nacio-nalnog parka

Vlada USK-a i op}ina na zajedni~kom zadatku

Intervju: Amarildo Muli}

Pozicioniranje Biha}au evropski gradGimnazija u Biha}u slavi jubilej

Sa ~elnim ljudima biha}ke op}ine razgovaralo se oimplementaciji op}inskih projekata, rje{avanju stanovaza bora~ke populacije na Ozimicama II, izvr{enju sudskihodluka, odnosno isplate duga Unsko-sanskog kantonaop}ini Biha}

s t r.3.

str.10.

s t r. 1 7

.

8/3/2019 037 Plus [broj 84, 29.9.2011]


29.9.2011.godine7 dana2

Izdava~ JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}Direktor: Mirela POPR@ENOVI]Izvr{ni direktor: Safet HRNJICA

Adresa: Ul. Krupska bb77000 Biha}

Telefon: 037/226-688; Fax: 037/226-866

Sedmi~ni informativni list 037Plus

Glavni i odgovorni urednik: Dilajla OBAJDINUre|uje redakcijski kolegij:

Dilajla OBAJDIN, Safet HRNJICA,Midhat KALIMAN, Hilmija HRNJI],

Halid ALIJAGI]

Sudski registar: U/I 455/05Mati~ni broj: 1-279-00[tampa: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINE

d.o.o. Banja Luka

Cijena: 0,50 KM, za inostranstvo 0,50 eura

plus PTT tro{kovi

E-mail: [email protected]

U krugu Kantonalne bolnice“dr. irfan Ljubijanki}” u Biha}u,odràno protestno okupljanjeljekara iz svih zdravstvenihustanova Unsko-sanskog ka-ntona, koji su u tre}oj sedmici{trajka.Jo{ jednom je ukazano na nji-

hov teàk poloàj, te nedovo-ljna primanja. Osnovni zahtjev je pove}anje plata. Ljekari op}eprakse, tvrde u sindikatu, tre-balo bi da imaju startnu platu u

visini dvije prosje~ne plate uFederaciji BiH, a specijalist tri.Nedim dr. Kurtagi}, predsje-dnik Strukovnog sindikata lje-kara USK-a, istakao je da jeUpravni odbor Sindikatadonio odluku o poo{travanjumjera generalnog {trajka, teda }e se zbrinjavati samo

slu~ajevi, u kojim je ugroènìvot pacijenta.

Ukoliko se u roku osam danane formira pregovara~ki tim

Vlade kantona radi po~etkapregovora, Sindikat }e traìti

smjenu resornog ministra, Amira dr. Muri}a.Ministar Muri} je obznaniokako je ve} uputio prijedlog zaosnivanje pregovara~kog tima,koji }e imenovati Vlada ili pre-mijer kantona, nakon ~ega }epo~eti pregovori. Ministar sma-

tra da je u dosada{njim razgo- vorima i pregovorima, najve}iproblem dr. Kurtagi}, predsje-dnik Sindikata i predlaè im daizaberu drugog predstavnikaza pregovore. Vjeruje da }e senjegovim isklju~ivanjem lak{edo}i do rje{enja.- Prema informacijama s terena,najve}i broj ljekara u zdra-

vstvenim ustanovama radi i do sada nisam imao ozbiljnijih pritu`bi od gra|ana, tvrdi mi-nistar Muri}. M. K.

Skup{tina USK-a odbila jeprijedlog sastava Nezavisnogodbora za izbor i reviziju poli-

cijskog komesara.Poslanici su predlaga~u za-mjerili da pri odabiru u prviplan nije stavljena stru~nost ineovisnost kandidata, te danije po{tovan nacionalniklju~.

Skup{tina USK-a

Nezavisni odbor“na ~ekanju”

EU je donijela odluku da zatvori svoju policijsku misijuu BiH (EUPM) do sredine idu}e godine, pi{e internet po-rtal “Evropean Voice”.Odluku je donesena na sastanku Komiteta za sigurnost ipolitiku EU 14. jula, a bi}e podnesena na odobrenje {efovi-

ma diplomatija EU na sastanku u oktobru ili novembru.Misija je produèna na {est mjeseci do kraja juna 2012.godine u sklopu modifikovanog mandata i ima mjesecdana za obavljanje faze administrativnog zatvaranja.Tokom tog mjeseca, EUPM bi trebalo da preda odre|enefunkcije novoj jedinici u sklopu Delegacije EU u Sarajevu.Nisu poznati drugi detalji.

Zavr{ava se misija u BiHPolicijska misijaEvropske unije

Ustavni sud BiH usvojio jezahtjev ~lana Predsjedni{tva BiHBakira Izetbegovi}a za dono-{enje privremene mjere i obu-

stavio primjenu Zakona o kata-stru Republike Srpske.Ova odluka stupa na snaguodmah i proizvodi pravno djelo-

vanje do dono{enja kona~neodluke Ustavnog suda BiH,saop{teno je iz tog suda.

Odbor za ustavna pitanjaNarodne skup{tine Srpskepredloìo je Ustavnom suduBiH da odbije Izetbegovi}ev

zahtjev za privremenom obu-stavom primjene Zakona okatastru do okon~anja postu-pka ocjene ustavnosti togzakona, jer bi takva odlukaugrozila sve oblike pravnogprometa u RS-u.

Obustavljena primjenaZakona o katastru RS-a

Ustavnisud BiH

[trajk ljekara u Unsko-sanskom kantonu

Ukoliko se u rokuosam dana ne formira

pregovara~ki tim Vladekantona radi po~etkapregovora, Sindikat }etraìti smjenu resornogministra, Amira dr.Muri}a. Ministar smatrada je u dosada{njimrazgovorima i pregovorima, najve}i problemdr. Kurtagi}, predsjednikSindikata i predlaè im

da izaberu drugog pre-dstavnika za pregovore. Vjeruje da }e se njegovim isklju~ivanjem lak{edo}i do rje{enja.

Nekad saborci, sada protivnici: Amir dr. Muri}, ministar zdravstva i Nedim dr. Kurtagi}, predsjednik sindikata

Nema dogovora, pacijenti najugroèniji

8/3/2019 037 Plus [broj 84, 29.9.2011]


7 dana 329.9.2011.godine

Ustavni sud BiH usvojio je zahtjev Izetbegovi}a i odlu~io da ~lanovi 17. i39. Zakona o dràvljanstvu BiH, a koji

govore o sticanju drugog dràvlja-nstva, nisu u skladu sa odredbamaUstava BiH.Sud je naloìo Parlamentarnoj sku-p{tini BiH da najkasnije u roku od {estmjeseci od dana dostavljanja oveodluke uskladi te ~lanove sa Ustavom.

Federalna uprava za inspe-kcijske poslove ima saznanja opojavi “la`nih inspektora” uBiH koji zloupotrebljavajupoja~ani inspekcijski nadzor

rada “na crno”, te poslije la`nihinspekcijskih pregleda napla-}uju kazne na licu mjesta.- Upozoravamo sve privredne

subjekte da ukoliko utvrde postojanje bilo kakve sumnje prilikomdolaska inspektora, pored nave-

denih zakonom propisanih prava, obavezno i bez bilo kakvogustru~avanja kontaktiraju Fede-ralnu upravu za inspekcijske

poslove na broj tel. 033/563-

360 ili 033/563-383, kako bi potvrdili identitet slu`benihosoba - inspektora, navedeno jeu saop{tenju Federalne upraveza inspekcijske poslove.O ovoj pojavi obavje{teni su inadle`ni policijski organi.

Federalna uprava zainspekcijske posloveNeustavni ~lanovi

17. i 39. Anel Dudakovi} (19) mla|i sin Atifa Dudakovi}a,penzionisanog generala Armije R BiH, objesio se uporodi~nom stanu u sarajevskom naselju Ko{evskobrdo.

Nezvani~no se saznaje kako su mogu}i uzrok ovetragedije problemi s ispitima na Prirodno-matemati-~kom fakultetu u Sarajevu, na kojem je studiraobiologiju.Tragedija je bolno odjeknula u Unsko-sanskomkantonu, posebno me|u ratnim drugovima legenda-rnog komandanta Petog korpusa.

Porodi~natragedija

Ubio se singenerala Dudakovi}a

La`ni inspektoriZakon o dràvljanstvu BiH

Posjetom op}ini Biha}, VladaUSK-a je okon~ala ovogodi{njeobilaske op}ina kantona. Dele-

gaciju, predvo|enu premije-rom Lipova~om, sa~injavali suministri, direktor Kantonalneuprave za inspekcijske poslove,direktorica Agencije za privati-zaciju USK-a i predsjednik Komisije za koncesije, a ugostilisu ih Albin Musli}, na~elnik op}ine Biha}, @eljko Mirkovi},predsjedavaju}i Op}inskog vi-

je}a sa saradnicima.Sa ~elnim ljudima biha}keop}ine razgovaralo se o imple-mentaciji op}inskih projekata,rje{avanju pitanja korisnikastanova bora~ke populacije naOzimicama II, izvr{enju su-

dskih odluka Op}inskog sudaBiha}, odnosno isplate dugaUnsko-sanskog kantona op}iniBiha}.- Dali smo punu podr{ku u raduna~elnika op}ine i Op}inskog

vije}a u pozicioniranju Biha}a u prosperitetan evropski grad ukojem ìve sretni gra|ani,

gra|ani koji imaju na~elnikakoji èli da njegovi sugra|ani

ive bolje nego {to su ìvjeli pro-teklih pet, {est godina. Na~elnik

Musli} je na tipi~no kraji{kina~in istakao i traìo ve}a prava

za Bi{}ane u okviru kantonalnih

institucija, odnosno kantona-lnog budèta. Razgovarali smo o prvostepenoj presudi koju jekanton izgubio od op}ine uiznosu od 1,8 miliona maraka i

jo{ nekim presudama. Razgova-rali smo o zavr{etku bora~ke

zgrade na Ozimicama I. Kazali smo da }emo 24 stana iz bloka D-11 uz pomo} Fonda za {ehi-dske i porodice poginulih borca,na ~elu sa Hadisom Jusi}em,nastaviti raditi, kao {to je toradila i gospo|a Asima Huseti}.

Za pohvalu je da smo bespovra-tnim sredstvima zbrinuli 5.000~lanova bora~ke populacije.

Zgradu na Ozimicama je potrebno {to prije zav{iti kako biljudi uselili u svoje stanove. U to}emo uloìti 1,2 miliona KM,kazao je nakon sastanka

Hamdija Lipova~a, premijerUSK.Na~elnik Musli} izrazio jezadovoljstvo {to je od premi-

jera i ministara u Vladi kantona

dobio uvjeravanja da }e opra- vdani zahtjevi op}ine biti ra-zmatrani i da }e se potruditi da

ve} u rebalansu budèta krozkantonalne fondove obezbjede

podr{ku op}ini Biha}.- Imali smo jako otvoren razgov-or sa premijerom i ~lanovimaVlade USK-a, koji su do{li uop}inu Biha} da sagledaju zaht-

jeve koje mi imamo prema Vladikantona, kao vi{oj instanci uodnosu na op}inu. Dogovorili

smo se da }emo tokom idu}e sedmice formirati radne timovekako bi radili na konkretnim

projektima, me|u kojima je projekt izgradnje zgrade Pravnog i Ekonomskog fakulteta u okvirukampusa kod Tehni~kog fakulte-ta. Razgovarali smo kako daaktulenu presudu koju smo midobili protiv kantona realizi-ramo, te u op}inski budèt ulije-mo novih milion maraka.Ohrabren sam onim {to su mirekli premijer Lipova~a i mini-

stri, jer kona~no imamo part-nera koji }e pomo}i u razvijanju

Biha}a kao regionalnog centra

koji ima svoje mjesto i ulogu uokviru kantona, a mogu slobo-dno kazati i Evrope, rekao jena~elnik Musli}.Govorilo se i o Regionalnoj de-poniji, a na~elnik Musli} je po-tpisao dokument o pristupanju“US Reginalanoj deponiji”,~ime je op}ina Biha} i zvani~nopristupila konceptu kona~nogkvalitetnog i zajedni~kog rje{a-

vanja odlaganja otpada.D@. DURAKOVI]

Vlada USK-a i op}ina na zajedni~kom zadatku

Pozicioniranje Biha}a u evropski grad

Mladen Bosi}, lider SDS-a,doma}in tre}eg sastanka rekao

je u Br~kom da su predstavnicistranaka iz RS-a oti{li “dvakoraka dalje” i bili spremni daodustanu od po~etnih principa,ali da ti ustupci nisu bilidovoljni za formiranje Vije}aministara, te da BiH tone svedublje u politi~ku i svakudrugu u krizu.Precizirao je da dogovor o

Vije}u ministara BiH nijepostignut, iako je SDS, kao

doma}in sastanka, predloìokompromisan na~in rje{avanjapitanja formiranja ovog tijela,prema kome su SNSD i SDSbili spremni da odustanu od

pri~e o ~etiri ministarstva,me|u kojima i od Ministarstvainostranih poslova.Me|u liderima stranaka koji suu~estvovali na sastanku postojisaglasnost da budu}i Vije}eministara BiH treba da ima triSrbina, tri Hrvata i tri Bo{nja-ka, te jednog ministra iz redaostalih, rekao je predsjednik SDA Sulejman Tihi}. On jenakon sastanka u Br~komrekao da danas nisu bili spornini Srbi ni Bo{njaci, ve} kako

raspodijeliti pozicije kada jerije~ o Hrvatima.- Mi i ~lan 9.3 Ustava ~itamo narazli~ite na~ine. Jedni ~itaju da

se radi o predstavnicima naro-

da, a drugi da je rije~ o predstavnicima odgovaraju}ih konstitu-tivnih naroda. Dakle, mi niUstav ne ~itamo isto kao ni pre-ambulu Ustava. Oko toga se ne

slaèmo i pla{im se da je ovo su{tinski problem, rekao jeZlatko Lagumdìja poslije sa-stanka vladaju}e {estorke uBr~kom.

Sa ~elnim ljudima biha}ke op}ine razgovaralo se o impleme-ntaciji op}inskih projekata, rje{avanju stanova za bora~ke

populacije na Ozimicama II, izvr{enju sudskih odluka, odnosnoisplate duga Unsko-sanskog kantona op}ini Biha}

Nema dogovora o Vije}u ministara

BiH tone sve dublje

Foto: InfoBrcko.com

Bosi}: Dogovor o Vije}uministara BiH nije postignut

Lagumdìja: Mi ni Ustav ne~itamo isto

8/3/2019 037 Plus [broj 84, 29.9.2011]


29.9.2011.godineBiha}4

U organizaciji Savjeta mje-sne zajednice Ora{ac obilje-èna je 19. godi{njica zvjerskogpogubljenja 40 civila Bo{njakau Duljcima. Kao i ranijih godi-na, tu`noj godi{njici prisustvo-

vali su ~lanovi porodica koje su23. septembra 1992. godine,ali i ranije izgubili srodnike.Doga|aju su prisustvovali mje-{tani Ora{ca, Kulen Vakufa iRip~a, te predstavnici op}inskei kantonalne vlasti.Nakon u~enja jasina prisutnim

su se obratili op}inski na~elnik Albin Musli}, Ibrahim Begi},predsjednik Savjeta MZ Ora-{ac, [uhret Fazli} u svojstvuizaslanika kantonalnog premi-

jera Lipova~e, Husein Ro{i} uime Skup{tine USK, te MujoBegi}, rukovodilac UredaInstituta za nestale osobe zaovo podru~je BiH.Govore}i u ime MZ Ora{ac,

Ibrahim Begi} je podsjetio nazlo~in po~injen na mjestu gdjese nalazi spomen-obilje`je uDuljcima, kazav{i da su upravona ovom mjestu ubijeni najs-labiji, stari i nemo}ni {to govori

najbolje o onima koji su po~i-nili ovaj zlo~in. Kazav{i da je ito bilo dijelom zlo~ina~kog pla-na prema nedu`nim gra|ani-ma Ljuto~ke doline, naveo jeda se ipak ova godi{njica do~e-kuje sa vi{e vjere u pravdu, sobzirom na skora{nje hap{enje~etvorice u~esnika zlo~ina.Op}inski na~elnik Albin Musli}

je iskazao àljenje {to mnogi

ratni zlo~inci do danas nisuizvedeni pred sud, iako je poz-nato {ta su u~inili, kao {to jepoznata ideologija i organiza-tori zla nad nedu`nim mje{tan-ima ove doline. Izraàvaju}i

nadu da }e i drugi po~iniocizlo~ina u Duljcima biti {to sko-rije privedeni pravdi, kazao jekako upravo ovakve godi{njicetrebaju dati snagu svima da sezlo~in ne zaboravi. Pravdamora biti dosti`na, kako se ovonikad vi{e i nigdje ne biponovilo, podsjetio je na~elnik Musli}.[uhret Fazli}, izaslanik premi-

jera Lipova~e, podsjetio je naaktivnosti kantonalnih vlasti utraènju i obiljeàvanju strada-nja civila na na{em podru~ju,kazav{i da razumije bol porod-ica koje su ovdje, ali i na

drugim brojnim mjestima izgu-bili svoje najdraè. Kao suvre-menik brojnih doga|aja tokomagresije na BiH, Fazli} je kazaokako je i sam zajedno saoàlo{}enim porodicama vjero-

vao da su ìvi, oni koji su u toratno vrijeme vo|eni kaonestali.Husein Ro{i}, predsjedavaju}iSkup{tine USK, je izrazio nadu

da }e svi zlo~ini biti rasvijetlje-ni, a svi zlo~inci procesuirani,kazav{i da se samo na temelji-ma pravde moè graditi budu-}nost i povjerenje. Govore}i osada{njem trenutku izrazio jeàljenje zbog politike kodBo{njaka koja bi, po njegovimrije~ima, morala biti ozbiljnija,zbog pro{losti i jo{ vi{e zbogbudu}nosti.Govore}i o tragi~nim histori-

jskim doga|ajima Mujo Begi},poseban fokus stavio je na se-

ptembarske dane 1992. godinei zlo~in u Duljcima. U ime svo-

jih sugra|ana Begi} je jo{ je-dnom zatraìo aktivniju uloguop}inskih i kantonalnih vlasti utraènju nestalih, ali jo{ vi{e uzahtjevu prema pravosudnimorganima, kako bi se {to prijeratni zlo~inci izveli pred sud iosudili za po~injena zvjerstva.

037Plus

U okviru programa Osmogmemorijalnog odbojka{kog tu-rnira, porodice, prijatelji, ~la-novi Kluba i predstavnici op}i-nske vlasti, obi{li su mezarja

poginulih sportista Odbojka- {kog kluba “Biha}”.U znak sje}anja na Asima Du-

panovi}a, Dèvada Fajkovi}a, Edina Be}iragi}a Be}u, Samira

Musli}a, Hasana Softi}a, te Aidu Nadarevi}, prou~ena je fatiha ipoloèno cvije}e na njihovimmezarjima na Humcima i[ari}a greblju.

Na Centralnom spomen-obi-lje`ju “Humci” delegacija op}i-ne Biha}, porodica odbojka{a,rukovodstva i ~lanova klubapoloìla je cvije}e i odala du`nu

po~ast svim braniteljima grada.Osmi memorijalni odbojka{kiturnir “Biha} 2011” okupio jeproteklog vikenda na “Luka-ma” ekipe Biha}, Rijeka i Sisak.

Obiljeèna 19. godi{njica stradanja u naselju Duljci

Nakon u~enja jasina prisutnim su se obratili op}inski na~elnik Albin Musli}, Ibrahim Begi}, predsjednik Savjeta MZ Ora{ac,[uhret Fazli} u svojstvu izaslanika kantonalnog premijeraLipova~e, Husein Ro{i} u ime Skup{tine USK, te Mujo Begi},rukovodilac Ureda Instituta za nestale osobe za ovo podru~je BiH

Sje}anje na poginule odbojka{e

Fatiha i cvije}e za sportiste heroje U znak sje}anja na Asima Dupanovi}a,Dèvada Fajkovi}a, EdinaBe}iragi}a - Be}u,Samira Musli}a, HasanaSofti}a, te AiduNadarevi}, prou~ena jefatiha i poloèno cvije}ena njihovim mezarjimana Humcimai [ari}a greblju

@rtve zlo~ina~kog plana

8/3/2019 037 Plus [broj 84, 29.9.2011]


29.9.2011.godine Biha} 5

U okviru projekta “Razvoj eko-zone Nacionalnog parka UNA ioboga}ivanje njegove turisti~keponude”, u Kulturnom centruodràna je javna tribina, ~iji je ciljbio i dodatno informisati stano-

vni{tvo iz podru~ja NP “Una” iostalih dijelova op}ine Biha}, orazvoju ove za{ti}ene zone imogu}nostima razvoja turisti~keponude. Skupu su prisustvovalibrojni gra|ani, te predstavniciop}ine Biha}, a o temi “Lokalnazajednica bazirana na turizmu”govorili su predstavnici NP “Una”i Plod centra.

Ovo je jedan od ~etiri projektakoje financira EU, a provode gaop}ina Biha} i Plod Centar za pro-mociju lokalnog razvoja u saradnjiJP NP “Una”. Cilj je razviti prepo-znatljivu turisti~ku ponudu i {tokvalitetnije je predstaviti na vi{enivoa, u BiH i van njenih granica.- Cilj PLOD Centra je u proceskreiranja turisti~ke ponude i razvo-

ja NP “Una” uklju~iti i zajednicekoje su zasnovane na turizmu, akako bi dobili {to kvalitetniji tur-isti~ki proizvod. U okviru ovog pro-

jekta ura|ena je studija izvodlji- vosti za turisti~ku signalizaciju koja

}e uskoro biti postavljena u okviru NP”Una”, slijedi markiranje plani-narskih i biciklisti~kih staza uduìni od 150 kilometara i to ne

samo na podru~ju NP, ve} i na njegovim rubnim podru~jima. Educi-rani su brojni planinarski vodi~i,kojima su dodijeljeni i certifikati, a

planirana je i izgradnja osmatra-~nica i vidikovaca kao i sli~nihinfrastrukturnih sadràja, naglasi-la je, pored ostaloga, DinkaMajanovi}, predstavnica PLODCentra za promociju lokalnograzvoja op}ine Biha}.Ono {to je ura|eno u proteklih~etiri mjeseca, koliko JP Naciona-

lni park “Una” postoji, opravdalo je o~ekivanja, {to je vrlo bitno prirealizaciji ovakvih projekata.Osnovna namjera je za{titi ono {toimamo. Na{i sugra|ani moraju da

za{tite okolinu zbog ~ega se i osni- vaju nacionalni parkovi u svijetu.Mi èlimo biti dio tog modernogsvijeta, dio Evrope, ~ulo se na tri-

bini.Zakon o ugostiteljskoj djelatnostiBiH isklju~io je mogu}nost dop-unske djelatnosti, pa time i uklju-~ivanje stanovni{tva u turisti~kipromet, u pruànje smje{taja, {toposebno oteàva razvoj ruralnihpodru~ja, a time i povratak mladih, te razvoj podru~ja kojaobuhvata NP “Una”. Stoga i ne~udi da se ve}ina pitanja gra|anaupravo odnosila na ove probleme.- Stanovni{tvo pokazuje sve ve}iinteres za projekt NP “Una” i to ne

samo u ovom za{ti}enom podru~ju,nego i na cijeloj teritoriji op}ine

Biha}. Naro~it interes pokazuju privredni kolektivi koji se bave pruànjem ugostiteljskih usluga, atu su svakako i udruènja, sportskiklubovi, te turisti~ki centri koji sebave organizacijom raftinga, kaja-ka, ribolova, planinarenjem i bicik-lizmom.

Interes pokazuju i institucije vlasti, {to je vrlo zna~ajno. Moram naglasiti da se u aktivnosti sve vi{euklju~uje i nevladin sektor i to ne iz

vlastitog interesa za odre|enim projektima, ve} èle svojim radomdoprinijeti razvoju NP”Una”. Ovo jedug proces i ogroman posao je prednama. Nema povratka. Imamo

Zakon, imamo viziju i ne}emo stati,rekao je Amarildo Muli}, direktorJP Nacionalnog parka Una, odgo-

varaju}i na brojna pitanja u~esni-ka skupa.

Postoji interes lokalne zajednice{to je vrlo bitan preduslov zabudu}i rad JP NP “Una” i razvojturisti~ke ponude, ali sve mora biti

u skladu sa Zakonom o NP “Una”.Promocija svih aktivnosti u okviruprojekta “Razvoj eko-zone NP Unai oboga}ivanje njegove turisti~keponude” i sli~nih projekata koji seprovode uz podr{ku EU, op}ineBiha} i Plod Centra, svakako }edobro do}i ne samo za razvoj tu-rizma u ovom podru~ju, nego iBiH. Mujesira SADIKOVI]

Delegacija Biha}a, predvo|ena Albinom Musli}em,na~elnikom op}ine, posjetila je rumunski grad Re{ice.Gosti iz Biha}a do~ekani su visokim po~astima iizuzetnom pa`njom.Tokom dvodnevnog boravka upoznati su sa svim ku-lturnim, nacionalnim i dru{tveno-historijskim osobenos-tima Re{ice, a rumunski mediji dali su veliki publicitetposjeti.Na~elnici Mihai Stepanesku i Albin Musli} razgovaralisu o svim aspektima budu}ih odnosa izme|u Biha}a iRe{ice, a dogovorena je uzvratna posjeta.Na~elnik Musli} je doma}ine informirao o nivou infra-strukturnog razvoja Biha}a, te o privrènosti evropskomputu i standardima koje je Biha} ve} implementirao upraksi. Posebna zanimljiva tema razgovora bila su dosa-da{nja iskustva grada Re{ica u pogledu europskih inte-gracija i primjene standarda u razvoju lokalne

samouprave.Grad Re{ica ima 84 hiljade stanovnika i industrijski jegrad s rudarstvom i projektiranjem i izradom gra|evin-skih ma{ina i mehanizacije. Ajfelov toranj u Parizu, sim-bol Francuske, izgra|en je od materijala proizvedenih uRe{ici.Pored vode}ih ljudi Re{ice susretu s delegacijom Biha}prisustvovao je i direktor Nacionalnog parka „Re{ica“,

jednog od 17 parkova u Rumuniji, razgovaralo se i opotencijalnoj suradnji sa NP “Una”. 037Plus

Na~elnici Mihai Stepanesku i Albin Musli}razgovarali su o svim aspektima budu}ihodnosa izme|u Biha}a i Re{ice, a dogovorena je uzvratna posjeta. Posebna zanimljiva temarazgovora bila su dosada{nja iskustva gradaRe{ica u pogledu europskih integracija i primjene standarda u razvoju lokalne samouprave.

Aktivnosti NP “Una” i Plod centra

Lokalna zajednica baziranana turizmu Cilj je razviti prepoznatljivu turisti~ku ponudui {to kvalitetnije je predstaviti na vi{e nivoa, uBiH i van njenih granica. Slijedi markiranjeplaninarskih i biciklisti~kih staza u duìni od150 kilometara i to ne samo na podru~ju NP, ve} i na njegovim rubnim podru~jima.

Televizijska ekipa make-

donske nacionalne televi-zije “Kanal 5” posjetila jeBiha}, te jo{ nekolikogradova u BiH i RepubliciHrvatskoj rade}i reportaèo lokacijama koje su unekada{njoj SFRJ imali his-torijsko zna~enje, ili sumjesto gdje su se odvi-

jali zna~ajni doga|aji.Pored Biha}a, u ovompodru~ju BiH, televiz-ijska ekipa predvo|enanovinarom-reporte-rom Vaskom Eftovim,posjetila je Drvar i“Titovu pe}inu” intere-

suju}i se {ta nekada-{nji simbol “Desanta naDrvar” zna~i u sada{njemtrenutku stanovnicima ovoggrada.

Tokom boravka u Biha}u,televizijska ekipa je ozna~aju historijskog Prvog

zasjedanja AVNOJ-a, rat-nim de{avanjima, ali i aktu-elnom trenutku, turisti~kimosobenostima i perspektiva-

ma Biha}a, razgovarala sa Albinom Musli}em, na~elni-kom op}ine. Nakon toga, uz

asistenciju Grani~nepolicije, makedonskinovinari su obi{li na{dio nekada{njeg vojnogaerodroma “@eljava”.Odgovore na pitanja{ta je prije nekolikodecenija zna~ila “@elja-

va”, novinari su

potraìli od gra|anaBiha}a, jer makedonsku

javnost zanima {ta }e biti ubudu}nosti s ovim kom-pleksom. 037Plus

Posjeta rumunskom gradu Re{ice

Razmjena iskustavau razvoju lokalnesamouprave

Makedonski novinari posjetili Biha}

Pamte “@eljavu” i Titovu pe}inu Tokom boravka u Biha}u, televizijska ekipa je o

zna~aju historijskog Prvog zasjedanja AVNOJ-a,ratnim de{avanjima, ali i aktuelnom trenutku, turi-sti~kim osobenostima i perspektivama Biha}a, ra-zgovarala sa Albinom Musli}em, na~elnikom op}ine

8/3/2019 037 Plus [broj 84, 29.9.2011]


Sude}i prema onome {to seposljednjih dana pisalo i uovom dijelu Bosanske krajinepri~alo o mogu}em prijevre-menom izlasku Fikreta Abdi}aiz zatvora u Puli u Hrvatskojsve su prilike da bi i u ovomslu~aju mogla biti potvr|enaona narodna o dimu i vatri.Fikret Abdi} je u spomenutomzatvoru ve} odleào deset odukupno 15 godina zatvorskekazne koju mu je odredio

Vrhovni sud RH. Na su|enju uKarlovcu mu je izre~ena 20-godi{nja zatvorska kazna za

ratni zlo~in po~injen nakon 27.septembra 1993. godine. Tada je neustavno proglasio tzv. “APZB”. Mnogi su se nadali da bi

ve} od utorka, 27. septembra2011. godine, dakle na 18. go-di{njicu progla{enja autono-mije, Fikret Abdi} mogao bitina slobodi. Tome su se nadali ikladu{ki politi~ati. Na to upu-}uju ~injenice koje govore oaktivnostima ~elnika DNZ-a injihovih kadrova u vlasti VelikeKladu{e koje su javnosti predo-~ene prije nego se o Abdi}evomslu~aju u ponedjeljak o~itovalonadle`na komisija Ministar-

stva pravosu|a RepublikeHrvatske.Optimizam Abdi}evih pristali-ca i simpatizera o njegovommogu}em prijevremenom izla-sku iz zatvora bio je zasnovanna ~injenici da je Povjerenstvoza uvjetni otpust Ministarstvapravosu|a Republike Hrvatskenedavno pozitivno odlu~ilo i oprijevremenom izlasku izzatvora Mirka Norca koji je,kao i Fikret Abdi}, su|en i

osu|en za ratni zlo~in. Spome-nuto peto~lano Povjerenstvo o

Abdi}evom slu~aju raspravljalo

je 26. septembra na licu mjestau Zatvoru u Puli. Da je i sambio uvjeren da }e uskoro napu-stiti pulski zatvor potvr|ujenjegovo pismo kojim je svojepristalice pozvao da 29. septe-mbra, na njegov ro|endan, nedolaze u Pulu kako su to ina~eradili svih prethodnih godina.O toj i takvoj uvjerenosti govo-re i aktivnosti koje su u VelikojKladu{i preduzeli ~elnici i orga-ni DNZ-a. Najrje~itije je sao-

p}enje Predsjedni{tva DNZ-a Velike Kladu{e izdano nakonsjednice koja je tematski bilaposve}ena razmatranju “Prije-dloga za preuzimanje i obnovu

Agrokomerca” koji je sa~inio ina brojne adrese preko Udru-ènja za za{titu nezaposlenihdioni~ara Agrokomerca uputioFikret Abdi}, prvi predsjednik DNZ-a. Ne treba ni spomenutida je ovom Prijedlogu Pre-dsjedni{tvo velikokladu{kogDNZ-a dalo bezrezervnu podr-{ku i da }e, kako su poru~ili,uraditi sve da se na isti na~in o

njemu odrede svi nivoi vlasti uBosni i Hercegovini. Sve usvemu doga|anja na ovda{njojpoliti~ka sceni ne}e manjkati apogotovo ne}e iz razloga {to je

Fikret Abdi}, i prije nego seznalo na koji je na~in rije{enporodi~ni zahtjev o njegovomprijevremenom izlasku izzatvora, “podijelio karte” s koji-ma }e se, htjelo se to ili ne,svakako morati igrati.

“Povoljna” klimaDa je, naime, birao Fikret

Abdi} i ljudi koji su mu bili iostali odani nisu moglipoèljeti bolji trenutak za lansi-ranje ideje o preuzimanju iobnovi Agrokomerca. Vide}i,naime, u ovom makar i o~eru-

panom preduze}u mo}no sred-stvo za obra~un s politi~kom iideolo{kom konkurencijom, aposredno i sa ve}inom nes-posobnih nosilaca funkcija u

vlasti, Abdi} i njegovi politi~kiistomi{ljnici su sra~unato i ci-ljano obznanili {ta im je u ììinteresa. Znaju}i, naime, kakvanam je trenutna ekonomska ipoliti~ka situacija u kojojgladan sitom nikako ne vjeruje,obznanjenim “Prijedlogom zapreuzimanje i obnovu Agroko-merca” hipoteti~ki su ponudiliono {to svima treba. Posao, kojiu Unsko-sanskom kantonutraì ni manje ni vi{e nego42.000 nezaposlenih osobame|u kojima je i vi{e od 7.000nezaposlenih Kladu{ana i

skoro 10.000 Cazinjana. Tonisu bezna~ajne cifre ako se u

vidu ima ~injenica da u cijelomUSK-u radi ne{to manje od33.000 osoba uglavnom u

29.9.2011.godinepolitika6

OGLEDALO: Agrokomerc - sredstvo i cilj Fikretu Abdi}u

Gladni sitima me|u nama

Iako je jo{ do kraja nepoznato kako bi toFikret Abdi} mogao obnoviti Agrokomercmnogi s dosta pesimizma gledaju na ovumogu}nost. Ma o kakvom se i ~ijem inatu radi-lo ~injenica je da Abdi} 29. septembra ovegodine navr{ava 72 godine ìvota.U svojoj karijeri optuèn je, osu|en i kasnijeoslobo|en 1989. godine u mjeni~noj aferi. Naizborima 1991. godine na listi SDA je dobionajvi{e glasova, a mjesto prvog u Predsje-dni{tvu prepustio je Aliji Izetbegovi}u.U ratu je 27. septembra 1993. godineneustavno ozakonio postojanje AP ZB {to jepra}eno otvaranjem logora i zatvaranjem iprogonom politi~kih neistomi{ljenika.

Za po~injene ratne zlo~ine na su|enju uKarlovcu dosu|ena mu je 20 godi{nja zatvors-ka kazna koja je odlukom Vrhovnog sudasmanjena za pet godina.

Vreme{ni Abdi}

Sa jednog od brojnih protesta radnika “Agrokomerca”

Prije svih ovih de{avanja u Velikoj Kladu{iboravio je reis Mustafa ef. Ceri} koji je svojim

doma}inima tada toplo preporu~io “da jedo{lo vrijeme za istinsko pomirenje me|una{im Kraji{nicima poznatih po hrabrosti iborbenosti za dràvu BiH”.Malo je vjerojatno da je reis Ceri} tada znaoza Abdi}ev nijet i povratak u Veliku Kladu{u i

Agrokomerc. Bilo kako, valja sa~ekati. Zasada se zna da su nekada{nji Abdi}evi najbliìsuradnici to ostali i nakon njegovog tamno-

vanja. Kako su mediji u Hrvatskoj prenijeli ve}se zna da je aktualni predsjednik DNZ-a RifatDoli} iskazao spremnost da strana~ku pred-sjedni~ku poziciju ustupi prvom predsjedniku i

DNZ-ovom osniva~u. Tako|er je obznanjenoda je Admil Mulali} op}inu Velika Kladu{a

vodio na na~in kako ga je usmjeravaoFikret Abdi}

8/3/2019 037 Plus [broj 84, 29.9.2011]


neproizvodnim djelatnostima.Me|u njima radi svega 4. 518Kladu{ana i 5.572 Cazinjana.

Iz ovih podataka sasvim je vidljivo da je nezaposlenih

mnogo vi{e od zaposlenih.Pojednostavljeno re~eno vi{e jegladnih od sitih i to je ~injenica

na bazi koje je sasvim logi~nopretpostaviti da je trenutno

vi{e onih koji u Abdi}eveponude vjeruje od onih {to mune}e i ne èle vjerovati. Osim

ekonomske sa Abdi}evim sce-narijem i reìjom sasvim solid-no korespondira i aktualnapoliti~ka situacija koja je nimanje ni vi{e realan odrazstanja u (ne)privredi.

Poslani~ka ve}inaIako je nepovoljna, barem {tose ti~e kantonalne razine vlasti,sasvim je sigurno da osim ka-drova i poslanika DNZ-a kadro-

vi i poslanici ostalih stranaka,bez obzira nalaze li se u pozici-

ji ili opoziciji ne}e zaigrati u Abdi}evom kolu. Ne}e i poredtoga {to je prije svih ovih

de{avanja u Velikoj Kladu{iboravio reis Mustafa ef. Ceri}koji je svojim doma}inima tadatoplo preporu~io “da je do{lo

vrijeme za istinsko pomirenje

me|u na{im Kraji{nicima po-znatih po hrabrosti i borbeno-sti za dràvu BiH”.Malo je vjerojatno da je reisCeri} tada znao za Abdi}ev nijet i povratak u Veliku Kladu-{u i Agrokomerc. Bilo kako,

valja sa~ekati. Za sada se zna

da su nekada{nji Abdi}evi

najbliì suradnici to ostali inakon njegovog tamnovanja.Kako su mediji u Hrvatskojprenijeli ve} se zna da je aktu-alni predsjednik DNZ-a Rifat

Doli} iskazao spremnost dastrana~ku predsjedni~ku pozi-ciju ustupi prvom predsjed-niku i DNZ-ovom osniva~u.Tako|er je obznanjeno da je

Admil Mulali} op}inu velikaKladu{a vodio na na~in kakoga je usmjeravao Fikret Abdi}

te da su se i drugi relevantni

DNZ-ovi politi~ari u svomdjelovanju zna~ajno oslanjalina savjete svog nikad biv{egstrana~kog {efa.

S. HRNJICA

29.9.2011.godine politika 7

Najave o tome da }e se, zbog laìranja rezultata strana~kogkongresa, po~eti osipati ~lanstvo Stranke za Bosnu i Hercegovinu

prvo su se potvrdila u Unsko-sanskom kantonu a potom i udrugim sredinama u Federaciji BiH.Ostavke su po~eli podnositi i strana~ki “kapitalci”. Me|u njima jei Spomenka Mi~i}, biv{a potpredsjednica F BiH i aktualna

poslanica u Parlmentu F BiH. Ostavku na poziciju ~lana Glavnogodbora Stranke za BiH podnijela je i Jasminka Horozovi} koja jena taj poloàj izabrana 17. septembra 2011. godine na tekodrànom strana~kom kongresu.

Kao i Sadik Bahti}, Mi~i}eva i Horozovi}eva tvrde da su rezultatikongresa laìrani jer je komisiju koja je brojala glasove izabraoVahid He}o.

Na ovaj na~in sasvim je evidetno da su se po~ele ostvarivati Bahti}eve najave. Op}inski savjet S BiH Tuzla sa svojim 31

~lanom okrenuo je le|a Silajd`}u. Bahti} je nakon svega konstatirao da je svima jasno da je S BiH okupirao energetski lobi koji na ~elu sa Safetom Oru~evi}em iVahidom He}om upravlja i manipulira i Harisom Silajdì}em.

Najporaznije u svemu tome je {to u rukovodstvu S BiH vi{e nemani naroda, ni èna ni mladih, a kao oni su za Bosnu i

Hercegovinu vi{e od drugih. Da nije àlosno bilo bi smije{no.

Komentar

Safet HRNJICA

Odlaze i

“kapitalci”

ne vjeruju

Da je, naime, birao Fikret Abdi} i ljudi kojisu mu bili i ostali odani nisu mogli poèljetibolji trenutak za lansiranje ideje o preuzima-nju i obnovi Agrokomerca. Vide}i, naime uovom makar i o~erupanom preduze}u mo}nosredstvo za obra~un s politi~kom i ideolo{komkonkurencijom, a posredno i sa ve}inomnesposobnih nosilaca funkcija u vlasti, Abdi} injegovi politi~ki istomi{ljnici su sra~unato iciljano obznanili {ta im je u ìì interesa.Znaju}i, naime, kakva nam je trenutna ekono-

mska i politi~ka situacija u kojoj gladan sitomnikako ne vjeruje, obznanjenim “Prijedlogomza preuzimanje i obnovu Agrokomerca”hipoteti~ki su ponudili ono {to svima treba.

Mu}ak ili novi po~etak

Fikret Abdi} moè se nadati da bi iz zatvora u Puli na slobo-du mogao za narednih dva do tri mjeseca.Razlozi leè u ~injenici da je i Mirku Norcu obe}ano da }e nakonzasjedanja Povjerenstva za uvjetni otpust Ministarstva pravo-su|a RH biti oslobo|en za dva mjeseca.Bude li na Abdi}a primjenjena ista procedura on bi mogao bitioslobo|en u decembru ili januaru naredne godine.

Slobodana ~ekanju

Fikret Abdi} je u zatvoru odleào deset od ukupno 15 godinakazne koju mu je odredio Vrhovni sud RH. Na su|enju uKarlovcu gdje mu je izre~ena 20-godi{nja zatvorska kazna zaratni zlo~in po~injen poslije 27. septembra 1993. godine. Tada

je neustavno proglasio tzv. “AP ZB”. Da je i sam bio uvjeren da}e uskoro napustiti pulski zatvor potvr|uje njegovo pismo kojim

je svoje pristalice pozvao da 29. septembra, na njegov ro|endan, ne dolaze u Pulu kako su to ina~e radili svih pretho-dnih godina. O toj i takvoj uvjerenosti govore i aktivnosti koje suu Velikoj Kladu{i preduzeli ~elnici i organi DNZ-a. Najrje~itije jesaop}enje Predsjedni{tva DNZ-a Velike Kladu{e izdano nakon

sjednice koja je tematski bila posve}ena razmatranju“Prijedloga za preuzimanje i obnovu Agrokomerca” koji jesa~inio i na brojne adrese preko Udruènja za za{titunezaposlenih dioni~ara Agrokomerca uputio Fikret Abdi}, prvipredsjednik DNZ-a.

8/3/2019 037 Plus [broj 84, 29.9.2011]


29.9.2011.godinekanton8

Ambasador Sjedinjenih Ameri-~kih Dràva u Bosni i HercegoviniPatrick Moon, posjetu Unsko-sa-nsokm kantonu zavr{io je uBosanskoj Krupi. Ambasador Mun

je prisustvovao polaganju kamenatemeljca, ~ime je ozvani~en po~etak izgradnje vodovodnog sistema zapovratni~ka sela u bosanskokrup-skoj op}ini.

Vodu }e dobiti naselja Veliki Radi},Mali Radi}, Gudavac, Jezerine,

Vranjska i dio Lipika, odnosnonekoliko hiljada stanovnika kojinikada u ovom podru~ju nisu imalipitku vodu. Voda }e doprinjeti i

razvoju poljoprivrede i vi{e ne}ebiti prepreka za normalan uzgojìta i stoke, odnosno za osigurava-nje egzistencije.Primarni vodovod je dug 16 kilo-metara, a po~inje u naselju Mahalai preko naselja Lipik veè se zaglavni rezervoar na brdu Obljaj.

Vrijednost vodovoda je dva milionaKM, a zajedni~ki ga financiraju

Ameri~ka komanda u Evropi,Ministarstvo odbrane BiH i op}inaBosanska Krupa.Osim ambasadora Moona, cere-moniji su prisustvovati admiralWilliam Brown, {ef Direkcije za lo-

gistiku Ameri~ke komande u Evro-pi, general-pukovnik Miladin Milo- j~i}, na~elnik zajedni~kog stoèraOruànih snaga Bosne i Hercegovi-ne, predstavnici Ureda za saradnjuu oblasti odbrane Ameri~ke amba-sade u BiH, predstavnici Ministar-stva odbrane BiH i Oruànih snagaBiH, te Hamdija Lipova~a, premijerUSK i Armin Halitovi}, na~elnik Op}ine Bosanska Krupa.Pri~a oko vodovoda za podgrme~kanaselja trebala bi biti ispri~ana zagodinu dana. Tada }e mje{tani unekoliko naselja op}ine BosanskaKrupa, zahvaljuju}i prije svegaameri~kom narodu, kona~no mo}i

ìvjeti ivot dostojan ~ovjeka.Bosanski Petrovac: Patrik Mun(Patrick Moon), ambasador Sjedi-njenih Ameri~kih Dràva u Bosni iHercegovini posjetu Unsko-sans-

kom kantonu zapo~eo je u Bosa-nskom Petrovcu.U jednoiposatnom razgovoru saErminom Hajderom, na~elnikomop}ine, bilo je rije~i o aktuelnojpoliti~koj i ekonomskoj situaciji uBosanskom Petrovcu. Sastanku jeprisustvovao i politi~ki oficir

Ambasade Ali E. Lejlic, David V.

Salvo zamjenik {efa predstavni{tvau Banjoj Luci i Hoyt Brian Yee, za-mjenik Ambasadora SAD-a uHrvatskoj.- Veoma nam je drago kad vidimokako va{ na~elnik ~ini sve {to je u nje-

govoj mo}i kako bi privukao straneinvesticije, kako bi se otvorila novaradna mjesta i na neki na~in pobo-lj{ao ìvot gra|ana ove zajednice iomogu}io posao mladim ljudima,istakao je Ambasador Moon.

Ambasadora Muna su naro~ito inte-resovale informacije o postignutimrezultatima na polju poljoprivrede iotvaranju poslovne zone, kao i o

obnovljivim izvorima energije, prve-nstveno vjetro i solarne i uzgojuuljane repice za proizvodnju bio-dizela.- Vlada SAD-a putem svoje amba-

sade i mnogih razvojnih projekata~ini pozitivne promjene u ovoj zemljina njenom putu ka Evropskoj porod-ici. Put nije lak i traja}e dugo, ali uzovakve prijatelje, uspjeh je nemino-

van, istakao je Ermin Hajder,na~elnik op}ine Bosanski Petrovac.Cazin: - Sve {to radimo u BiH ima

jedan bitan i vaàn cilj: pomo}i ovoj zemlji da se integrira u Evropu. Kadato kaèm mislim na njeno ~lanstvo u

NATO-u i EU. Ova zemlja, zaista,

nema drugu alternativu, osim danastavi ka euroatlanskim integraci-

jama. Prema tome, mi }emo nastavi-ti na{u saradnju kako bismo u~inili

sve na uspostavljanju odgovornijeg

upravljanja, ja~anja civilnog dru{tvai na stvaranju {ansi za ekonomskirazvoj, rekao je ambasador Mun urazgovoru sa Nerminom Ogre{evi-}em, na~elnikom op}ine Cazin.Prijemu ameri~kog ambasadoraprisustvovali su iU kabinetu op}inskog na~elnikauprili~en je prijem za Ambasadora

SAD-a u BiH. U delegaciji koja jeprethodno posjetila cazinskumedresu bili su i Hoyt Yee, za-mjenik ambasadora SAD u Hrva-tskoj, Ali Lejli}, politi~ki oficirambasade SAD u Sarajevu i DavidSalvo, ekonomski oficir ambasadeSAD iz ureda u Banja Luci.

Ambasador Mun je istaknuo zado- voljstvo zbog saradnje op}ine Cazini SAD-a u projektu GAP, koji sepokazao efikasnim u svimop}inama na{e zemlje, koje supre{le na sistem ONE-STOP-SHOP.Pokazao je i veliku dozu razumije-

vanja za probleme koji su zaje-

dni~ki svim na~elnicima u BiH,zbog ~ega smatra da su prioriteti zaovu zemlju reforme u oblastipravnog sistema i ekonomije,budu}i da su to osnovne polugesvakog zdravog dru{tva i bitni pre-duslovi za razvoj lokalnih sredina.Na~elnik Ogre{evi}, prezentirao jeosnovne karakteristike najmnogo-ljudnije op}ine USK. Govorio je orazvoju op}ine Cazin u poslijera-tnom periodu, infrastrukturi, pri-

vrednim potencijalima, saradnji same|unarodnim organizacijama,budu}im projektima i onima koji sutrenutno u fazi realizacije poputposlovnih zona, rekonstrukcije

cetralnog trga, kanalizacije i sl.- Drago mi je da su to drugi prepo-

znali i da je ameri~ki ambasador to potvrdio svojom posjetom, rekao jena~elnik Ogre{evi}. 037Plus

Cijenjeni generale Dudakovi}u,

Dopustite mi da Vama li~no i porodici, u svoje i imemojih suradnika, izrazim rije~i su}uti, te spremnostda pruìm svaku pomo} kako bi se zajedni~ki po-dnio ovaj teàk gubitak.Ovo je jedan od onih te{kih trenutaka koji u na{e

ìvote donosi bezbroj pitanja, ostavljaju}i namdoìvotno tugu i prazninu u du{i.

Biha} i Bi{}ani, ali siguran sam, i cijela Krajina

suosje}a sa Vama. Op}inski na~elnik mr. sci. Albin Musli}

Uvaèni generale Dudakovi}u,

Duboko dirnut tu`nom vije{}u, u svoje i ime vije}nika Op}inskog vije}a Biha} upu}ujem Vamiskrene rije~i su}uti u povodu nenadane smrti Va{eg

sina Anela.Tragi~nu vijest koju smo dobili od na{ih zajedni~kih

prijatelja iz Sarajeva, zaista nas je te{ko pogodila, posebno jer znamo u kakvog je mladi}a izrastao Anel.Spremni smo da pruìmo bilo kakvu pomo} kakobismo zajedni~ki podnijeli bol i tragediju.S po{tovanjem, U ime OV Biha},

predsjedavaju}i sa vije}nicima@eljko Mirkovi} - Grga

Patrik Mun, ambasador SAD boravio u Unsko-sanskom kantonu

Telegrami sau~e{}a

Sve~anosti potpisivanja memoranduma o izgrad-nji vjetroelektrana na podru~ju op}ine BosanskiPetrovac, koje je uprili~eno krajem protekle sed-mice, pored ostalih prisustvovali su HamdijaLipova~a, premijer Vlade USK, [efik Smlati}, mini-star Policije u Vladi USK, Peter Kraft, suvlasnik kor-poracije Euxonnect Regenerative Energine zaduènza projekte u Evropi, direktor i suvlasnik firme Kraftgrup d.o.o. âpljina, Stipo Lizac, predstavnik Kraftgrupe za Austriju, @arko Pavlovi}, predstavnik Kraftgrupe za jugoisto~nu Evropu, te doma}in Ermin

Hajder, na~elnik op}ine Bosanski Petrovac. Vi{e od godinu dana na~elnik Hajder vodi inten-zivne razgovore s predstavnicima renomirane Kraftgrupe d.o.o. âpljina, odnosno njema~ke korpo-racije Euxonnect Regenerative Energine, koja je i

ve}inski vlasnik udjela u Kraft grupaciji. Ova kom-panija do sada je relalizirala nekoliko projekata napolju vjetroenergije, a do sad su u pogon stavljeni

vjetroparkovi u Njema~koj, Norve{koj, Maroku,Egiptu i Kini.Govore}i o po~etku relizacije ovog projekta premi-

jer Lipova~a istakao je va`nost obnovljivih izvoraenergije kao {to su vjetar i sunce, te izrazio zado-

voljstvo ~injenicom da i na ovaj na~in na~elnik Hajder i gra|ani ~ine napore kako BosanskiPetrovac ne bi ostao na zadnjem mjestu razvijenos-ti u kantona.

Nakon potpisivanja memoranduma, doma}ini igosti obi{li su lokaciju budu}eg vjetroparka nakojem }e biti postavljeno oko 60 vjetrenje~a, {to }eza Bosanski Petrovac i na{ kanton imati ogromanzna~aj. 037Plus

Zajedni~ki cilj je pomo}i BiHda se integrira u Evropu

U Velikom Radi}u poloèn kamen temeljac vodovo-da. Vodu }e dobiti naselja Veliki Radi}, Mali Radi},Gudavac, Jezerine, Vranjska i dio Lipika, odnosnonekoliko hiljada stanovnika koji nikada u ovompodru~ju nisu imali pitku vodu

Kraft grup u Bosanskom Petrovcu

Uskoro po~etakizgradnje vjetroparka Duè od godinu dana Ermin Hajder,na~elnik op}ine, vodi intenzivne razgovores predstavnicima renomirane Kraft gruped.o.o. âpljina, odnosno njema~ke korpo-

racije Euxonnect Regenerative Energine,koja je i ve}inski vlasnik udjela u Kraftgrupaciji. Ova kompanija do sada je reali-zirala vjetroparkove u Njema~koj, Norve-{koj, Maroku, Egiptu i Kini.

8/3/2019 037 Plus [broj 84, 29.9.2011]


29.9.2011.godine krajinom 9

Okrugli sto o temi “Regionalnasaradnja / upravljanje ~vrstim

otpadom” odràn je 21. septe-mbra u Cazinu. Cilj je pobolj{anjeregionalne saradnje kroz razmje-nu najboljih evropskih iskustava,informisanje o trenutnom statusuregionalne deponije, pobolj{anorazumijevanje elemenata (institu-cionalni, menadèrski, financijski)koji osiguravaju odrìvo i efikasnoupravljanje ~vrstim otpadom,pobolj{ano znanje o optimizacijitro{kova i uspostavi tarifa,kreiranje dodatnih ideja za efikas-nu kampanju podizanja svijesti iinformiranja gra|ana kako bi sesmanjio, selektirao i reciklirao

otpad i bolje razumijevanje poje-dinih uloga zainteresiranih strana:op}ina/op{tina, kantona i pri-

vatnog sektora.U radu su u~estvovali NerminOgre{evi}, na~elnik op}ine Cazin,na~elnici op}ina sliva rijeke Une:Bosanski Petrovac, Kostajnica,Bosanski Novi/Novi Grad, VelikaKladu{a i Sanski Most, predstavni-ci op{tine Prijedor, Sinha Kurbego-

vi}, ministrica za gra|enje, pro-storno ure|enje i za{titu okoli{aUSK, njena zamjenica MirsadaMujagi}-Pjani}, Senad Tuti}, za-mjenik ministra poljoprivrede,

vodoprivrede i {umarstva USK,

predstavnici Una Consultinga izBiha}a, direktori JKP Vodovod,JKP îsto}a i JU Komunalno-sta-mbeni fond Cazin.Na~elnik Ogre{evi} i direktori JKP

Vodovod, JKP îsto}a i JUKomunalno-stambeni fond, preze-ntirali su iskustva i zaklju~ke ste-~ene tokom posjete i radnih sas-tanaka sa gospodinom AlbertomEtterom, dugogodi{njim na~elni-kom op}ine Witenbach, u {vic-arskom kantonu St. Gallen i pred-sjednikom Upravnog odbora “A-regiona”, institucije koja okuplja40 {vicarskih op}ina i bavi se

upravljanjem otpadom.

Ministrica za gra|enje, prostornoure|enje i za{titu okoli{a USK,Sinha Kurbegovi} je govorila oaktivnostima njenog Ministarstvai Vlade USK na dono{enju zakon-skih propisa u oblasti upravljanjaotpadom, te planiranim aktivnos-tima na ovom polju. Sandi Zuli},predstavnik Una ConsultingBiha}, upoznao je skup s trenu-tnim statusom preduze}a “US.REG. DEP”, ~iji su osniva~i i

ve}inski vlasnici op}ine USK-a, teUnsko-sanski kanton s manjimudjelom u vlasni{tvu, te istakaozadovoljstvo postignutim napre-

tkom i dinamikom.

Gospodin Albert Etter je odràodvije prezentacije, prvu o njego-

vim utiscima i preporukama proi-steklim iz sastanaka sa predsta-

vnicima op}ine Cazin, JKP Vodovod, JKP îsto}a i JUKomunalno-stambeni fond Cazin,te je istakao iskreno zadovoljstvoonim {to je saznao. Drugaprezentacija je odràna na temu“A-regije”, koju ~ini 40 op}ina,udruènih u oblasti zbrinjavanjaotpada. U ovoj sesiji gospodinEtter je prenio svoja iskustva oprednostima i izazovima regiona-lne saradnje. 037Plus

Upravljanje ~vrstim otpadom

Ermin Hajder, na~elnik op}ine Bosanski Petrovac, sapredstavnicima pet sela i koordinatorom projektau~estvovao je na zavr{noj Konferenciji PERA Projekta,koji je implementiran u 100 sela iz 20 op}ina Bosne i

Hercegovine. Konferencija je sumirala rezultateedukacije stanovni{tva iz strate{kog planiranja.Me|u deset najboljih na{lo se i selo Jasenovac iz Mjesnezajednice Bravsko, op}ina Bosanski Petrovac, koje jenagra|eno za izvanredan napredak u organizaciji ifunkcionalnosti sela i stvaranja vizije budu}eg razvojazajednice.U sklopu konferencije jedan od predava~a bio je ina~elnik Hajder, na temu “Komunikacija na lokalnom iprema vi{im nivoima vlasti”, a ova prilika je iskori{tenada implementator projekta islandska organizacija PEPInternational i donator {vedska razvojna agencija SIDA izaberu i nagrade deset najuspje{nijih sela u~esnikaProjekta.Nagra|ena sela dobila su po 4.000 konvertibilnih mara-ka, koje }e se utro{iti za naredne projektne aktivnosti.

U Sanskom Mostu potpisani su ugovori o obnovi 27stambenih objekata ~iji su vlasnici gra|ani srpske ibo{nja~ke nacionalnosti. Rije~ je o stambenim objektimakoji su poru{eni ili devastirani tokom rata, a obnova sefinancira sredstvima Ministarstva za ljudska prava iizbjeglice BiH. Implementator projekta je op}ina SanskiMost.

Vrijednost projekta je 450 hiljada maraka. Za obnovuobjekata u vlasni{tvu gra|ana srpske nacionalnosti bi}eutro{eno 300, a bo{nja~ke 150 hiljada konvertibilnihmaraka.Ugovore su potpisali korisnici i Mustafa Avdagi},

na~elnik op}ine Sanski Most.,Za Mladena Voki}a potpisivanje ugovora ima ogromanzna~aj, budu}i da povratni~ke godine provodi u objektu~iji nije vlasnik. Zahvaljuju}i donaciji obnovi}e vlastituku}u. 037Plus

Pobolj{avanje regionalne saradnje treba realizo-

vati kroz razmjenu najboljih evropskih iskustava,informisanje o trenutnom statusu regionalnedeponije, pobolj{ano razumijevanje elemenata(institucionalni, menadèrski, financijski) kojiosiguravaju odrìvo i efikasno upravljanje ~vrstimotpadom, pobolj{ano znanje o optimizacijitro{kova i uspostavi tarifa, kreiranje dodatnihideja za efikasnu kampanju podizanja svijesti iinformiranja gra|ana kako bi se smanjio, selekti-rao i reciklirao otpad i bolje razumijevanje poje-dinih uloga zainteresiranih strana: op}ina/op{tina,kantona i privatnog sektora

Predstavnici devet op}ina kojesu dio OSCE-ovog projekta„Lokalno je primarno, komponen-ta: Me|uop}insko u~enje ipodr{ka“ odràli su u Cazinu sas-tanak o socioekonomskoj analizi,monitoringu i reviziji.- Op}ina Cazin u proteklih je neko-liko godina razvila dobru i uspje{nu

saradnju s misijom OSCE-a u na{oj zemlji o ~emu svjedo~e realizirani projekti. Susret ~lanica mreè

„Lokalno je primarno“ u Cazinu produkt je dosada{njeg dobrograda, istakao je Nermin Ogre{evi},na~elnik op}ine Cazin.Dosada{nji su susreti donijeli

rezultate, kazao je koordinatorgrupe Zijad Softi}, dok je Ha-mdija Ljubijanki} u ime doma}inai kao predstavnik op}ine Cazinnaglasio da svaki od susreta imasvoju tematsku cjelinu, a diskusi-

ja na kraju svaki put odredi itemu novog susreta. U~esnici izdrugih op}ina izrazili su svojezadovoljstvo organizacijom sas-

tanka u Cazinu, ali i iskustvimakoja su mogli razmijeniti s pred-stavnicima ove op}ine. Kako jedogovoreno, predstavnici op}inakoje su u~estvovale u radu sastan-

ka nastavi}e individualno komu-nicirati razmjenjuju}i dokumente,iskustva i ideje, a planirani su inaredni susreti.- Do sada su odràna ~etiri sasta-nka Mreè koju ~ine op}ine Cazin,

Biha}, Zenica, Tuzla, NovoSarajevo, Kakanj, Maglaj, Visoko iVogo{}a. Svaki od susreta koordini-ra OSCE, a rad, ideje i realizacija

zaklju~aka isklju~ivo su na predstavnicima ovih op}ina, kazao jeChristopher Tuetsch, slu`benik zaupravu OSCE-evog Ureda uSarajevu.

Cazin

Sastanak Mreè “Lokalno je primarno” Mreè ~ine op}ine Cazin, Biha}, Zenica, Tuzla, NovoSarajevo, Kakanj, Maglaj, Visoko i Vogo{}a

Smanjiti, selektirati

i reciklirati

Konferenciji PERA Projekta

Nagra|eno desetnajboljih sela

Sanski Most

Obnova 27 stambe-nih objekata

Selo Jasenovac iz Mjesne zajednice Bravsko,op}ina Bosanski Petrovac, nagra|eno zaizvanredan napredak u organizaciji i funkciona-lnosti sela i stvaranja vizije budu}eg razvoja

Vrijednost projekta je 450 hiljada maraka. Zaobnovu objekata u vlasni{tvu gra|ana srpskenacionalnosti bi}e utro{eno 300, a bo{nja~ke150 hiljada konvertibilnih maraka

8/3/2019 037 Plus [broj 84, 29.9.2011]


29.9.2011.godineintervju10

Nacionalni park Una postojinepune tri godine. Me|utim,najve}i dio tog vremena, zbog

objektivnih okolnosti, potro{en je na na~in koji nikoga nijemogao zadovoljiti. O~ekivani ikonkretni rezultati uslijedili sunakon formiranja aktualne Vla-de F BiH. Na prijedlog Upra-

vnog odbora, na funkciju dire-ktora imenovan je AmarildoMuli}, diplomirani ekonomistaiz Biha}a. Odmah po preuzi-manju ove zna~ajne funkcijeprvih nekoliko mjeseci direktorMuli} maksimalno je iskoristioza javnu promociju projektaNacionalnog parka Una. Osimna promotivnim aktivnostima

menad`ment i uprava Javnogpreduze}a Nacionalni park Una, minulih mjeseci su radili ina normativnoj konstitucijisamog preduze}a i njegoveosnovne djelatnosti. To i jestepovod {to smo gospodinaMuli}a 27. septembra, koji se usvijetu obiljeàva kao Dan tur-izma, zamolili za razgovor.

U kojoj ste mjerizadovoljni dosa-

da{njim aktivnostima veza-nim za promociju i afirmira-nje mjesta i uloge JP Nacio-nalni park Una?

MULI]: Imaju}i u vidu sveu-

kupnu dru{tveno-ekonomsku situaciju u BiH i regionu, a uzi-maju}i u obzir dugogodi{nji

period koji se odnosio na pri- premu, izradu i usvajanje studija i drugih dokumenata koji su prethodili usvajanju Zakona o NP Una, po~etne aktivnosti nakonstituisanju i ustrojstvu J.P.

Nacionalni park Una ovda{nje stanovni{tvo i cjelokupna javnost je ocijenila pozitivno. Sobzirom da smo u ove aktivnos-ti krenuli s “ledine” u veomakratkom vremenskom periodu

smo, zahvaljuju}i ponajprije

Op}ini Biha}, op}inskom na~e-lniku Albinu Musli}u i Op}ins-kom vije}u Biha}, osigurali

poslovne prostorije na najatrak-tivnijoj lokaciji u gradu Biha}u,kao i jedno terensko vozilo koje

je Op}ina Biha} dala nakori{tenje Nacionalnom parku

za potrebe nadzorni~ke slu`be. Provedeno je niz aktivnosti koje se upravo odnose na promociju podru~ja Nacionalnog parka,kao i promociju postoje}ih

potencijala i trenutne turisti~ke ponude u Nacionalnom parku.Uspostavljeno je mno{tvo kon-takata sa sli~nim institucijama

u zemlji i inozemstvu, turisti-~kim agencijama, nevladinim idrugim organizacijama imaju}i

za cilj promociju i afirmaciju Nacionalnog parka Una, ali

prije svega afirmaciju prirodnih,kulturno-historijskih, gastrono-mskih i drugih vrijednosti, kao i

promociju tradicija i obi~aja stanovni{tva ovoga dijela BiH. Zapo~ela je i provedba dva projekta koja se financiraju iz sred- stava EU fondova, a dio aktivnosti sufinancira Op}ina Biha} koja je uz Plod centar iz Biha}ai njihov implementator. Zna~a-

jan dio aktivnosti u okviru ovih projekata se odnosi na podru~je Nacionalnog parka. Isto tako je veoma va`no re}i da se i VladaUSK-a, na ~elu sa premijerom

Hamdijom Lipova~om, zna~ajnouklju~uje u podr{ku i razvoj

Nacionalnog parka. Jedan odnajbitnijih projekata koji je

Vlada USK-a planirala u podru-~ju Nacionalnog parka, kroz

program Direkcije za ceste USK-a, je prva faza asfaltiranja dio-nice puta Kulen Vakuf - Martin

Brod. Posebno èlim naglasiti zadovo-ljstvo aktivnostima koje su ura-|ene na pozicioniranju Nacio-nalnog parka Una, kao projektakod svih relevantnih institucijau FBiH i me|unarodnim organi-

zacijama koje djeluju i rade na prostoru BiH i {ire regije. Uspjeli smo im se nametnuti svojimmogu}nostima i razvojnim vizi-

jama kao ozbiljna destinacijakoja ima veliku perspektivu. Destinaciju u koju vrijedi ulagati ne samo financijska sredst- va, nego znanje, energiju i istra- jnost u dostizanju na{ih zacrta-nih ciljeva.

U nekoliko mi-nulih mjeseci u

medijima su se mogle ~utii pro~itati sadràji iz kojih

je posve vidljivo da seunutar granica Nacionalnog parka Una vi{e ne}e mo}iraditi ono {to se nekadamoglo. Kako cijenite reak-cije gra|ana i ljubitelja

prirode koje su uslijedilenakon obznanjenih pravilapona{anja?

MULI]: U javnosti ima dosta pri~a, naga|anja, a pomalo i

{pekulacija koje su vezane za podru~je Nacionalnog parka,odnosno koje su vezane za

implementaciju samog Zakonao Nacionalnom parku Una. Dosta ima neinformiranostikada je u pitanju ovaj projekt.

Naime, Zakon o Nacionalnom parku Una je kreiran veoma senzibilno jer na podru~ju Nacionalnog parka ìvi nekolikohiljada stanovnika, po{tuju}iobi~aje i tradiciju stanovni{tvaovoga kraja, uvaàvaju}ime|unarodne konvencije o

za{titi prirodnih vrijednosti i za{titi kulturne ba{tine, zakoneo za{titi prirode, svjetske stan-darde u ovoj oblasti, principedobre prakse kada je u pitanju

za{tita okoli{a, razvoj turizma iodrìv razvoj ovoga podru~ja.

Naravno, konstantno se imalo u vidu da Nacionalni park postane podru~je koje ne}e biti samo konzervirano, ve} }e krozrazvojne faze postati generatorcjelokupnog ruralnog razvojaovoga podru~ja.

Zakonom su utvr|ena slijede}a podru~ja u Nacionalnom parku: podru~ja stroge i usmjerene za{tite. Podru~ja usmjerenograzvoja koje uklju~uje podru~jeu granicama Nacionalnoga pa-rka {to nije obuhva}eno zonom

stroge i usmjerene za{tite.Tako|er, na podru~jima stroge iusmjerene za{tite utvr|uju se

zona A (gdje se omogu}uje poljoprivreda i {umarstvo) i zona B (gdje se omogu}ujeribolov, uzgoj ribe i rafting).U podru~ju stroge za{tite tj

podru~jima od izrazitih prirod-nih vrijednosti tj. podru~jimaatraktivnim za razvoj odre|enih

selektivnih oblika turizma nekeaktivnosti ne}e biti dozvoljene.Od tih aktivnosti bih izdvojio

sje~u {umskih asortimenata ukomercijalne svrhe, lov, ribolov,

paljenje otvorene vatre, odla-

ganje (bacanje) organskog idrugog otpada u prirodu osimna mjesta odre|ena za takve

svrhe i sli~no. Va{ list je u pro{lom broju objavio veoma

dobar i edukativan tekst podnazivom “Ekologija i ku}niodgoj” ~iji je autor novinar

Halid Alijagi} precizno naveokoje su to nedozvoljene aktivnosti, koji su ciljevi Nacionalnog parka i koja su vizije i perspe-ktive ovoga dijela BiH razvojemovoga projekta koji se zove

Nacionalni park Una.îni se da susvim ovim

najvi{e pogo|eni ribolovci ilovci koji su gotovo prekono}i ostali bez onoga {tosu godinama mukotrpnokreirali i stvarali u oblastigazdovanja i upravljanja vodnim i {umskim resursi-ma koji se sada nalaze u

Nacionalnom parku Una.Va{ komentar?

MULI]: Ve} sam rekao danikome ne}e biti uskra}enamogu}nost da se bavi djelatno-

stima, pa i hobijima na ovom podru~ju. Upravljanje i kori{te-nje prostora Nacionalnog parka

prelazi u ingerenciju J.P. Nacio-nalni park Una. Kori{tenje vodau podru~ju Nacionalnog parka

je ve} regulirano donesenim Pravilima kada je u pitanju sportski ribolov, pruànje uslugaraftinga i kajaka na divljim

vodama i sli~no. Prostorni plan

koji je u postupku dono{enja }eodrediti namjenu prostora po zonama. Isto tako }e bitiodre|ena i lovna podru~ja na

podru~ju Nacionalnog parkakao i pravila za odvijanje lovnedjelatnosti u tim podru~jima.^lan 15. Zakona o Naciona-lnom parku Una upravo govorio ovome. Do dono{enja ovog

propisa lov }e se mo}i odvijati u podru~jima Usmjerenog razvojau Nacionalnom parku, a

provedbu lova }emo usaglasiti slova~kim grupama koje graviti-raju podru~ju Nacionalnog

parka i Lova~kim dru{tvom

Biha}.Na djelatnijezaìvljavanje i

rad Nacionalnog parkastanovitu rezervu, pa ~ak i

nezadovoljstvo iskazali su ineki od ìtelja u lokalnimzajednicama nizvodno od

Martin Borda. [ta ste pre-duzeli i {ta kanite preduzetida tih pojava u budu}nostibude {to manje?

MULI]: U skladu s planom i programom za ovu godinuodràvamo periodi~ne sastanke

s lokalnim stanovni{tvom u cilju pribliàvanja vizije razvojaovoga podru~ja, shvatanja cilje-

va uspostave Nacionalnog parka, poja{njavanja zakonskihodredbi i edukacije svih sudioni-ka. Kroz ovakve radionice, nalicu mjesta, puno toga postane

jasnije i ova praksa se pokazala

veoma dobrom. Stanovni{tvoovoga kraja treba da bude part-ner u razvoju Nacionalnog pa-rka i ono uistinu to i jeste. Pro-teklih 10 dana imali smo orga-nizirane radionice u Biha}u,Ora{cu i Martin Brodu uz pris-ustvo velikog broja domicilnog

stanovni{tva {to dokazuje daovaj projekat ima svoju budu-}nost i jednostavno, iz razloga

{to je u startu postavljen na“zdrave” noge, on }e imati svojurazvojnu uzlaznu putanju dono-

se}i benefite na ove prostore.Na kraju, recite{ta planirate

uraditi do kraja ove godinei {ta privatna i fizi~ka licamogu i trebaju uraditi da isami doprinesu svojoj iboljoj budu}nostiNacionalni park Una?

MULI]: Ukratko, na{ plan jedo kraja ove godine da nastavi-mo sa procesom ustrojstva pre-duze}a, da zavr{imo proces

pripreme i usvajanja svih nor-mativnih akata potrebnih zanesmetano funkcionisanje pre-duze}a i na takav na~in stvo-rimo pretpostavke da u idu}oj

godini nastavimo na imple-

mentaciji Zakona o Naciona-lnom parku Una, stvaranju ioboga}ivanju turisti~ke ponude ituristi~ke infrastrukture, te

ja~anju preduze}a u kadro- vskom smislu. Svi sudionici u procesu razvoja Nacionalnog parka treba da se na partnerskina~in uklju~e u ovaj razvojni

projekt po{tuju}i kodekse koji seuspostavljaju na ovom podru~jui u skladu s principima “dobrogdoma}ina” koristimo prirodnabogatstva na na~in na koji je

ve}ina stanovni{tva i privrednih subjekata i do sada to ~inila. Jednostavno re~eno, svi zajedno

treba da se uklju~imo i stvara-mo prostor za bolji i kvalitetniji

ìvot nas, a posebno generacijakoje dolaze.

Razgovarao: S. HRNJICA

Amarildo Muli}, direktor JP “Nacionalni park Una”

Stanovni{tvo je partner u razvoju

Nacionalnog parka Odràvamo periodi~ne sastanke s lokalnim stanovni{tvom u ciljupribli avanja vizije razvoja ovoga podru~ja, shvatanja ciljevauspostave Nacionalnog parka, poja{njavanja zakonskih odredbi iedukacije svih sudionika. Kroz ovakve radionice, na licu mjesta,puno toga postane jasnije i ova praksa se pokazala veoma dobrom.Stanovni{tvo ovoga kraja treba da bude partner u razvojuNacionalnog parka i ono uistinu to i jeste. Proteklih 10 dana imalismo organizirane radionice u Biha}u, Ora{cu i Martin Brodu uzprisustvo velikog broja domicilnog stanovni{tva {to dokazuje da ovajprojekt ima svoju budu}nost i jednostavno, iz razloga {to je u startupostavljen na “zdrave” noge, on }e imati svoju razvojnu uzlaznuputanju donose}i benefite na ove prostore.

8/3/2019 037 Plus [broj 84, 29.9.2011]


Ulaz u donji kanjon Unepo~inje u naselju Pokoj, tamona strogom sjeveru biha}kedoline. udno ime za tako lijepulaz. Gore, s desne strane, suSrbljani i ostala naselja legen-darnog platoa, a s lijeveBrekovica. Srbljani se ne vide,dok je Brekovica do{la dosamog ruba kanjona, pa izgle-da kao da }e se svakog trenut-ka skotrljati niz njega. Naro~ito{kola ~ija stakla ujutro ipopodne blje{te i sijevaju kaoda }e nevrijeme.Kanjon je tu {irok izme|u 200 i

400 metara. Sav promet, ces-tovni i èljezni~ki, odvija se nadesnoj obali Une. Ve}ina ljudismatra, a tako i govori, da kan-

jon po~inje kod Sedre izavr{ava kod Crnog jezera,pred Bosanskom Krupom.Grije{e, naravno, ali neka imne bude.

Alternativnismje{taj zabazne stanice

Da se mi vratimo na pravi ulazu donji kanjon. Cilj nam se

nalazi na lijevoj obali, tamogdje sijeva ujutro i popodne.Upravo tu se nalazi najve}iproblem stanovnika Brekovice.Na prvi, plaho opasni, nai|e seodmah na skretanju s magis-tralnog puta. To skretanjeobavezno zaustavi sav promet

iz smjera Biha}a ta~no ispredopasne krivine. I taman kad~ovjek uhvati vremena daskrene ulijevo na sred mostaauto! Tu se nikad ne zna ho}e{li izbiti na prazan most nakojem se ne mogu mimoi}i dvaosobna automobila. Pored str-moglavog puta, opet bacajusme}e, pa svako malo prekoceste proleti najlonska kesano{ena vjetrom koji ovdje stal-no pu{e.Drugi problem mje{tanimanajmnogoljudnije mjesne zaje-dnice Biha}a pri~injavaju

bazne stanice mobilnih operat-era i ostalih korisnika kratkihtalasa. Na uskom pros-toru oko zgradeosmogodi{nje {kole, ukrugu od 300 metara,ima ih ~ak {est. Nekihdrasti~nih pokazateljazdravstvenih tegoba jo{uvijek nema, ali seroditelji {estotinjak u~enika i dalje pitaju

jesu li im djeca sigur-na? Pogotovo {to je svedo prije godinu dana

jedna antena od zida

{kolske zgrade bilaudaljena samo desetak metara. Nauka jo{ nijedokazala da postojiposljedi~no-uzro~na

veza izme|u pove}a-nog nivoa ovih zra~e-nja i nekih oboljenja,

ali ni to da nisu {tetna. Zbogtoga, Brekov~ani ele da se svebazne stanice dislociraju i nudealternativni smje{taj na Malomi Velikom Bisovcu.Kad smo ve} kod {kole, u pros-tranom dvori{tu ve} se nazirezgrada budu}e, prvenstveno{kolske, pa zatim mjesne,sportske dvorane.

Godi{njica KUD-aU ovim lijepim jesenjim dani-ma ìvot u “Selu antena”, kakoga sami mje{tani nazva{e, seodvija po ustaljenom redu.

Ne{to preko 4.000 stanovnika,koji ìve u 776 doma}instava, i

ove su godine obiljeìli dan kad je osnovano Kulturno-umjet-ni~kog dru{tvo “Brekovica”.Prije po~etka programa,doma}ini, gosti i u~esnici obi{lisu {ehidsko mezarje, gdje supoloìli cvije}e i prou~ili fatihusvim borcima ove mjesnezajednice, koji su dali svoj ivot

za slobodu BiH.Nakon toga u auli osnovne{kole po~eo je program ukojem su u~estvovali brojniKUD-ovi iz zemlje i inostranst-

va. Ovom sve~anom prigodomsvojim sugra|anima, ~lanovi-ma dru{tva i gostima, rije~idobrodo{lice su uputili Suad

Arzi}, predsjednik Sa- vjeta MZ Brekovica, te Asif [ehi} u ime KUD“Brekovica”, posebnonagla{avaju}i dru{tvenikarakter ovogodi{njemanifestacije.Govore}i o kulturno-umjetni~kom dru{tvu iobiljeàvanju dana ovemjesne zajednice ista-knuto je da KUD oku-plja 128 ~lanova, prve-

nstveno djece i omla-dine, koja se kulturno-umjetni~kim radom idrugim dru{tvenimaktivnostima uspje{nobore protiv raznih po{a-sti savremenog ivota.Izrazili su neskrivenu

zahvalnost na podr{ci koju impruàju prijatelji KUD-a izLukavca, Gunje i drugihgradova BiH, Hrvatske,Slovenije i Austrije. Djeca su,naravno, najvi{e uìvala. Udruènju s vr{njacima mnogose toga sazna. Jedino im jemalo zasmetalo mi{ljenje da

smo zaostali {to se ti~e kom-pjuterizacije. Zbog toga su imoni pokazali jedan svojuradak i, naravno, mi{ljenje jeodmah promijenjeno. Vr{nja-

cima su poslali slijede}uporuku:“Zna{ da ìvi{ u 21. stolje}uako:

1. Nesvjesno tipka{ PIN-broju mikrovalnu.

2. Ve} godinama nisi igraopasijans pravim kartama.

3. Ima{ listu od 15 telefo-nskih brojeva od obitelji,koja broji tri ~lana.

4. [alje{ e-mail kolegi kojisjedi odmah do tebe.

5. Izgubio si kontakt sa pri- jateljima, jer nemajue-mail adresu.

6. Dobije{ napad panike, jer

si bez mobitela iza{ao izku}e i vrati{ se po njega.8. Ustane{ ujutro i prvo

otvori{ Outlook, pa ondakuha{ kafu.

9. îta{ ovaj tekst i smije{se.

10. Jo{ gore, ve} zna{ kome}e{ ga proslijediti dalje.

11. Previ{e si u frci da biprimijetio da na ovoj listinedostaje broj sedam.

12. Sad se vra}a{ da pogle-da{, jel’ stvarno nedosta-

je?7. I onda se smije{..... i sad

{alji dalje...

I od nas jedno veliko, {aljidalje! Sve do jo{ uvijek priè-ljkivane sigurne raskrsnice naskreti{tu i {irokog mosta prekoUne... Halid ALIJAGI]

29.9.2011.godine reportaà 11

Pogled odozgo, s Brekova~kog platoa

I dalje selo antena Cilj nam se nalazi na lijevoj obali,tamo gdje sijeva ujutro i popodne.Upravo tu se nalazi najve}i problemstanovnika Brekovice. Na prvi, plahoopasni, nai|e se odmah na skretanju smagistralnog puta. To skretanjeobavezno zaustavi sav promet iz smjeraBiha}a ta~no ispred opasne krivine. Itaman kad ~ovjek uhvati vremena daskrene ulijevo na sred mosta auto! Tuse nikad ne zna ho}e{ li izbiti na prazanmost. Drugi problem mje{tanimapri~injavaju bazne stanice mobilnihoperatera i ostalih korisnika kratkihtalasa. Na uskom prostoru oko zgradeosmogodi{nje {kole, u krugu od 300metara, ima ih ~ak {est.

8/3/2019 037 Plus [broj 84, 29.9.2011]


29.9.2011.godineu centru12

Danas se najvi{e reklamirajufirme koje prodaju vodu u plas-ti~noj boci. Naravno svi tvrde daimaju vodu iz super ~istog izvorai to na milione litara. Kontrola u

Americi, gdje su ina~e vrlo rig-orozni po pitanju zdravstvenihproblema, otkrilo je da je 70posto vode u boci najobi~nija

voda iz vodovoda. U toj vodi bilo je bakterija, gljivica te drugihne~isto}a. To je samo dio proble-ma s vodom iz plasti~ne boce.

Voda koja stoji u takvim bocama,kod nas se nekad samo staklenazvala bocom a plasti~na fla{om,upija polimere iz plastike.Naravno, jasno je da su tipolimeri {tetni.Krajem pro{le godine talijanskisu znanstvenici dokazali da sekancerogeni spoj di(2-etilhek-sil)ftalat (DEHP) nalazi u vodikoja se ~uva u plasti~nim boca-ma od polietilentereftalata(obi~ne PET-boce!) (Sci. Tot. Env.2003, 302, 101). Taj spoj, koji jeteratogen i uzrokuje rak jetre,

vremenom migrira iz PET-ambalaè i nakuplja se u vodi

(vi{e od tri miligrama po litri vode nakon devet mjeseci skla-di{tenja). Literaturna vrela nave-dena u tom znanstvenom radupotvr|uju da je problem migraci-

je ili ispu{tanja kemikalija u vodui druga pi}a, koja se nalaze uplasti~nim PET-bocama, poznat

vi{e od 30 godina. Znanstvenicisu otkrili ~itav arsenal kemikalijakoje s vremenom migriraju izPET-ambalaè u vodu: heksanon,heptanon, oktanal, nonanal,benzaldehid, dimetil-tereftalat,benzen, kloroform, dikloro-metan, toluen...

Plastika nijenepropusnani stabilna

Jacek Nawrocki i suradnici, saSveu~ili{ta A. Mickiewicza uPoznañu, objavili su studiju kojaupozorava da koncentracijaacetaldehida, formaldehida iacetona u vodi u PET-bocama~esto prelazi dozvoljene graniceza pitku vodu (Water Res. 2002,36, 4893). Razli~iti aditivi koji sedodaju u PET-polimere, poputdokosenamida, tako|er migrira-

ju iz ambalaè u vodu (Ann.

Chim. 1993, 83, 93). Svi ti primjeri potvr|uju sumnje znanstve-nika da plasti~na ambalaà nijenepropusna ni stabilna, niti jebiolo{ki inertna. Naprotiv, pod

utjecajem svjetlosti i tempera-ture, struktura PET-polimera serazgra|uje i otrovnim produkti-ma zaga|uje teku}i sadràj uboci.Drugi “zloglasni” polimer jepolikarbonatna plastika (PC)koja se koristi za proizvodnjudje~jih bo~ica, posuda za hranu(namjena za mikrovalne pe}ni-

ce!) i za unutra{nje oblaganjelimenaka za pi}e. Pro{le jegodine dokazano da takva tvrdaprozirna plastika ispu{ta prohor-monski otrov bisfenol A koji

uzrokuje u~estale poreme}ajediobe spolnih stanica, {to dovodido te{kih o{te}enja ploda i spon-tanih poba~aja.PVC (polivinil-klorid ili vinil) je

jedna od najkori{tenijih vrstaplastike. Zbog svoje prilagodlji-

vosti i niske cijene koristi senaveliko u razne svrhe: kaoambalaà, za izradu namje{taja,

igra~aka, auto dijelova, medicin-skih pomagala i, naj~e{}e,razli~itih gra|evinskih materi-

jala. Me|utim, upravo zbog svojera{irenosti postaje jedan od

goru}ih ekolo{kih problema,~emu pridonosi i njegovatoksi~nost u svim fazama odproizvodnje, preko upotrebe doodlaganja.Nusprodukt proizvodnje PVC-asu dioksini - jedan od najtoksi-~nijih ikad stvorenih kemijskihspojeva. Ve} u izuzetno malimkoli~inama uzrokuje tumore,bolesti endokrinih `lijezda,smanjenje imuniteta, dijabetes,ko`ne probleme, te ugroàva

reproduktivnu sposobnost. Idrugi toksi~ni spojevi, nuspro-dukti proizvodnje PVC-a, poputetilen-diklorida ili vinil-klorida,tako|er se u ispu{nim plinovimai otpadnim vodama ispu{taju uokoli{.Od osamdesetih godina pro{loga

vijeka upotreba PVC-a strahovitoraste. Koristi se u vodovodnimcijevima, elektri~noj izolaciji, zaprekrivanje podova i zidova,izradu vrata i prozora. Svaka odtih primjena je zdravstvenorizi~na! I aditivi, koji se dodajuPVC-u da bi zadovoljio razno-likost primjene, naj~e{}e spojevi

te{kih metala, potencijalno sutoksi~ni, a prirodnim procesomstarenja postupno se osloba|ajuu okoli{. Plinovi koji nastajuizgaranjem PVC-a nanose kro-ni~ne zdravstvene probleme, aako se direktno udi{u smrtonos-ni su. Iako je PVC jako ra{iren ikao takav opasnost svima, pose-bno ugroèna skupina ljudi sugra|evinski radnici i vatrogasci.

OdlaganjeDva su na~ina rje{avanjanepotrebnih proizvoda kojisadrè PVC: odlaganje u zemlju

ili spaljivanje. Odlaganjem uzemlju nastavlja se proceszaga|ivanja podzemnih voda,dok se spaljivanjem proizvodeplinovi koji zaga|uju i zrak i

vodu i zemlju. S druge stranerecikliranje je, zbog velikog brojaaditiva, skupo i neprakti~no, tegotovo neizvedivo, tako da se odukupne koli~ine iskori{tenogPVC-a u svijetu reciklira tek 0.5posto! Gore spomenute dvijemetode odlaganja, odnosnorje{avanja iskori{tenog PVC-a,iako pogubne za okoli{,prakti~no su jedine koriste. Osimtoga recikliranjem se ne bi u pot-

punosti rije{io problem {tetnostiPVC-a s obzirom da ona postoji iu fazi proizvodnje i primjene.Svi smo upoznati s time da jesvugdje oko nas prisutna plasti-

ka. Nju najvi{e nalazimo kaoambalaù za razna pi}a, pona-

jvi{e vodu, sokove i pivo. Ista taplastika koristi se i za proizvod-nju bo~ica za bebe, kao iambalaù za pohranjivanjehrane ili podgrijavanje u fantom-skim mikrovalnim pe}nicama.Dakle sve manje vidimo staklo, asve vi{e plastiku. No iako je PETambalaà ekolo{ki vrlo {tetna,nije rije~ o tome da ona {tetisamo prirodi, ve} najvi{e ljudi-

ma. Ono {to osobito {okira je~injenica da ta plastika ispu{ta vrlo {tetnu kemikaliju u sadràjonoga {to se nalazi u boci, a zovese ve} spomenti Bisfenol.Najgore je to {to se ta kemikalijaosobito u ve}im koncentracijamanalazi u plasti~nim bo~icamakojima se hrane bebe.

[ta su drugi pisaliU nastavku pro~itajte {ta su po-znati mediji u na{em okruènjuo tome napisali uz konstatacijuda }u od sada konzumirati samoono {to je u staklu ako ga prijetoga ne povuku u potpunosti s

trì{ta.Hrvatska, dnevne novine po~e-tkom ove godine:“...Gotovo sve plasti~ne dje~jebo~ice koje se prodaju u na{imtrgovinama pri zagrijavanju ili pri

punjenju toplom teku}inomispu{taju otrovni spoj bisfenol A.

Rije~ je o sintetskom spolnom hor-monu, po sastavu sli~nom estro-

genu, koji sluì za izradu tvrde(polikarbonantne) plastike, a kojimoè izazvati zdravstvene pro-bleme, poput hormonskih pore-me}aja, neplodnosti ili raka. U

Hrvatskoj ni jednu bo~icu, kao ni

ikoji drugi plasti~ni predmet zakonzumaciju hrane jo{ ne testira- ju na taj spoj, no potaknuti upo- zorenjima iz svijeta, iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvonajavljuju da }e “s tim morati

po~eti”. Iako kontroverze o upotrebi bisfenola A postoje ve} godinama,kad su prvi rezultati, dodu{e na

ivotinjama, povezali uno{enje tog spoja s ozbiljnim bolestima,najnoviju buru podignulo jenetom objavljeno izvje{}e kana-dske “zelene” grupacije Toxic

Nation. Na sveu~ili{tu u Missou-riju testirana su po tri modela

bo~ica {est najpopularnijih markina kanadskom trì{tu: Gerber,

Playtex, Evenfo, Disney i Dr. Brown, a me|u testiranima bile sui bo~ice Aventa, vrlo omiljene (i

Pa`nja, pa`nja, opasne plasti~ne fla{e!

Zaga|uje prirodu i lj

U australskom gradu Bundanoonu iz trgovina su izba~ene sveplasti~ne bo~ice s vodom, ~ime je zapo~ela prva zabrana plasti~neambalaè na svijetu. Stotine gra|ana promar{iralo je glavnim uli-cama obiljeàvaju}i tako prvi dan zabrane plasti~ne ambalaè za

vodu. Po cijelom je gradu ve} ranije postavljeno niz fontana spitkom vodom. “Sve boce su maknute s polica i iz hladnjaka, pa se

sad u Bundanoonu mogu kupiti samo one za punjenje”, rekao jeJohn Dee, glasnogovornik kampanje.Gradi} smje{ten dva sata ju`no od Sydneya u augustu ove godine

izglasao je zabranu plasti~nih boca nakon kampanje o {tetnostifla{irane vode. “Lokalni trgovci do{li su na ideju da poduzmemone{to u vezi s tim ekolo{kim problemom i uistinu zaustavimo proda-

ju fla{irane vode, te su dobili pozitivnu reakciju”, dodao je Dee. Oko2.000 gra|ana ovog malog grada nada se da }e njihova pionirskaakcija potaknuti zajednice {irom svijeta na istu akciju.

Izba~ene plasti~nebo~ice s vodom

8/3/2019 037 Plus [broj 84, 29.9.2011]


u centru 1329.9.2011.godine

e) marke me|u roditeljima uatskoj. Sve su zagrijavane naupnjeva, a rezultati su otkrili

spu{taju znatne koli~ine bis-a.e rezultati podudaraju s

a{njim istraìvanjima ameri-znanstvenika i mogu se prim-i na sve bo~ice. Iznimka su,ko, one izra|ene od plastikeisfenola, no takve, na àlost,{to su mnogo skuplje, nisu ni

upne na hrvatskom trì{tu.

u takve bo~ice, uza staklene,sljednjih dana buknule uri~kim i kanadskim trgovina-er roditelji, ma koliko “drugir” poku{avao umanjiti rizikeisfenola, ne èle riskirati.

ejednake normegi tabor predvode proizvo|a~ime za dijete i svi su, do jedno-pa i Avent, u priop}enjimargnuli navode o riziku priabi njihovih bo~ica, isti~u}i

u razine ispu{tena sintetskog

mona u granicama dopu{te-a u tome ih podupiru i

nstvenici kojima su glavnimenti da utjecaj bisfenolatestiran na ljudima te da su

potrebne velike koli~ine da biozbiljnije ugrozio zdravlje. U

HZJZ-u su potvrdili da su dobroupoznati s rizikom od bisfenola A.

Na àlost, jo{ nismo osposobljeni za testiranje. Imamo aparat, notek se ure|uje prostor, a moramoizraditi i standarde i uhodatimetodu testiranja napomenula je

voditeljica Odjela za predmete

op}e uporabe i medicinske proizvode HZJZ-a. O bisfenolukaè da je “apsolutno {tetan”, noda rizik ovisi o koli~ini. Ina~e,europske norme dopu{taju dnevni

unos od 50 mikrograma po kilo- gramu tjelesne mase, a sjever-noameri~ke su prepolovljene. Nonakon posljednjih izvje{taja Kana-|ani najavljuju reviziju svojih

smjernica u vezi s bisfenolom A.” Amerikanci, me|utim, nisu dugo~ekali, po~etkom ove godine

veliki trgova~ki lanci povukli su

ove proizvode s polica, a poznate

robne marke sve plasti~ne dje~jebo~ice zamjenjuju staklenima imetalnima jer su zabrinutiroditelji to traìli. Potvr|eno jeda koncentracija bisfenola A

uzrokuje neurolo{ke smetnje,hormonske poreme}aje, neplod-nost, rak dojke i prostate. Opa-snost se pove}ava sa staro{}uplastike, a osobito se ubrzavazagrijavanjem, o{te}enjima izagrijavanjem u mikrovalnojpe}nici. Znanstvena istraìvanjapotvrdila su da polikarbonatnaplastika nije inertan materijal ida nije pogodna ambalaà za~uvanje hrane i pi}a. No, osim uotpornoj i prozirnoj plastici, bis-

fenol A nalazi se na unutra{njojstrani konzervi, limenki i ba~ava.Plasti~ni PVC materijali u lami-natima, sagovima i tapisonimaudvostru~uju rizik od razvoja tzv.“plasti~ne astme” kod odraslihljudi, dokazalo je najnovijeistraìvanje znanstvenika izHelsinkija. Neumjerena plasti-fikacija uzrokuje i alergijskereakcije, urtikarije, dermatitis,rinitis..., a plastificiraju se dje~jeigra~ke, prozori i vrata (PVC sto-larija), ambalaà za pivo (Q-pack) i vino (tetrapak), parketi,cvije}e, odje}a...

[ta kaùameri~ki mediji

“Bisfenol A - ili BPA - kemikalija jekoja se ~esto koristi u proizvodnji~vrste plastike, otporne na loml-

jenje. Ona se moè na}i urazli~itim stvarima koje svakod-nevno koristimo. Me|utim, me|uonima koji se bave za{titom oko-line i znanstvenicima raste zabrin-utost zbog zdravstvenih rizika

Bisfenola, posebno za djecu. Nedavno je o tom pitanju bilorije~i na sastanku koji je uWashingtonu organizirao nacio-

nalni Institut za nauku o zdravljuu prirodnom okru ju. Bisfenol Analazi se svuda. BPA se moè na}iu plasti~nim fla{icama za mlijekokoje se koristi za hranjenje beba -

boci za pi}e ili kutiji za hranu koju ste odabrali za spremanje obroka- stroju za dijalizu bubrega koja je

pacijentima potrebna za ìvot - udentalnim oblogama koje pomaùu sprje~avanju kvarenja zuba.

Nedavna studija u ~asopisu Reproduktivna toksikologija izaz- vala je zabrinutost zbog efekata BPA u fetusa mi{a pri razinamaniìm nego {to su odobreni sta-ndardi ameri~ke vlade. U studijinavode da se {iroka izloènost

kroz ambalaù za hranu i pi}a pojavljuje kada se kemijske su- pstance koje zadràvaju bisfenol Au plastici po~nu razgra|ivati.

Frederik Fom Sal, profesor biologi- je na sveu~ili{tu Missouri, kaè da je zabrinut zbog toga {to miapsorbiramo BPA i zatim ga

prenosimo djeci. “U pitanju su veoma male doze te kemikalije -manje od koli~ine prisutne u ljudi.

Kada se to pojavi u fetusa inovoro|en~adi, postoji mogu-}nost da se u tih beba razvije rak

prostate, rak dojke i da postanuhiperaktivne”. Bisfenol A se koristi

u proizvodnji plastike ve} desetlje-}ima. U priop}enju koje je izdao Ameri~ki kemijski savjet navodi seda ovaj izvje{taj u suprotnosti sdrugim me|unarodnim studijamau kojima se navodi da te razine

BPA ne predstavljaju rizik za zdravlje potro{a~a.” Dakle, vijesti iz zemaljaEvropske unije i s one stranebare kaù da se plastika ve}naveliko povla~i s polica du}ana,a meni se ~ini da se kod nas sve

vi{e pove}ava. No, nije samoplastika ta koja je {tetna, rije~ jei o konzervama i sloju kojima seone iznutra oblaù. Na kraju

pitanje, treba li da se nadamkako }e ovaj prilog posti}i svojusvrhu i upozoriti na ono {to namsvima {teti, {to truje nas i na{udje~icu? Halid ALIJAGI]

ude

Nusproduktproizvodnje PVC-a sudioksini - jedan odnajtoksi~nijih ikadstvorenih kemijskihspojeva Od osamdesetihgodina pro{loga vijeka upotreba PVC-astrahovito raste.Koristi se u vodovo-dnim cijevima, elektri-~noj izolaciji, zaprekrivanje podova izidova, izradu vrata iprozora. Svaka od tih

primjena jezdravstveno rizi~na

PET ( ~esto i PETE ) - Te su boce uve}ini slu~ajeva namijenjene jednokratnojupotrebi. Postoji mogu}nost, da ispu{taju

te{ki metal antimoni kemijsku tvar EPA, kojaometa djelovanje hormona. Takve bocemogu ispu{tati i kancerogene spojeve. HDP ( nekad i HDPE ) - Radi se o“dobroj” plastici, za koju postoji najmanjavjerovatnost ispu{tanja kemikalija u vodu. PVC ( nekad i 3V ) - Ova plastika ispu{tadvije otrovne kemikalije, a obje ometajudjelovanje hormona u ljudskom tijelu.Usprkos tome, to je jo{ uvijek naj~e{}eupotrebljavana plastika za boce. LDPE - Plastika, koja ne ispu{ta kemikali-e u vodu. Unato~ tome se ne koristi zazradu plasti~nih boca, nego uglavnom zazradu plasti~nih vre}ica za namirnice.

5 - PP - Jo{ jedna od “dobrih” plastika,obi~no bijele ili poluprozirne boje. Koristi seza boce u koje se pakiraju sirupi, ili ~a{ice

za jogurt.6 - PS - Plastika koja ispu{ta u vodu kancero-genu tvar STIREN.Naj~e{}e se koristi u~a{icama za kavu za jednokratnu uporabu,ili u ambalaì brze prehrane.

7 - PC ( ili bez oznake ) - To je najlo{ijaplastika za prehrambene proizvode, jer izlu~uje kemikaliju BPA. Na àlost, koristi seu bo~icama za dojen~ad, sportskim bocamai posudama za spremanje hrane.

Plasti~ne mase, koje ne otpu{taju kemikalije u vodu su, dakle, 2, 4 i 5, ili s oznakom HDP,HDPE, LDPE, PP. Kod svih drugih radije razmi-slite o njihovoj upotrebi. Jo{ je uvijek najbolje~uvati vodu u staklenim bocama.

îtajte oznake na fla{ama!

8/3/2019 037 Plus [broj 84, 29.9.2011]


29.9.2011.godineBiha}14

Nakon povratka iz SAD-au~esnici Youth LeadershipPrograma-a, u~enici Emina

Kusuran, Almin Keranovi},Jasmin Muhamedagi}, MedinaSmaji}, Lejla Jusi}, ArijanaÐemaili i profesor AdnanMujaki}, su realizirali svoj prviprojekat animiranja mladih naaktivnijem uklju~enju u akcijeure|enja svog grada. Programkoji organizira i finansira

Ameri~ka ambasada u Sara- jevu razvija i podsti~e liderstvome|u mladima iz svih krajevaBosne i Hercegovine. U pro-tekle dvije godine i mladiBiha}a u~estvuju u ovom pro-gramu. Jedan od projekata

koji su osmislili je i Green Day.Tokom akcije “Zeleni dan”u~esnici ~iste gradske povr{inerazvijaju}i svoje ekolo{ke vri-

jednosti.

U Biha}u su po~etkom ove se-dmice o~i{}ene povr{ine okoKapetanove kule, Gradski park,Beton i [etnica. U akciji suu~estvovali mladi iz srednjih

{kola Biha}a, a organizator seovom prigodom èli zahvalitidirektorima i razrednicima teupravi JP Komrad i Zavodu zaprostorno ure|enje. Zanimljivo

je naglasiti da su u akcijiu~estvovale Elizabeth Garlandi Hilary Jones, koordinatorice

YLP programa iz Salema,dràva Oregon, SAD. H.A.

Prva akcija “Zeleni dan” u Biha}u Program kojiorganizira i finansira Ameri~ka ambasa-da u Sarajevu razvija i podsti~e liderst- vo me|u mladima iz

svih krajeva Bosne iHercegovine U Biha}u supo~etkom ovesedmice o~i{}enepovr{ine okoKapetanove kule,Gradski park, Betoni [etnica

U skladu sa akcionim planovima zaprojektne aktivnosti i implementacijuStrategije za mlade i unapre|enja uoblasti ravnopravnosti i jednakostispolova, u Salonu za vjen~anja Op}i-ne Biha} uprili~ene su dvije radionicetokom kojih su obra|ene brojne teme.

Aktuelne radionice na kojima u~e-stvuju mladi ljudi, u~enici, studenti,predstavnici civilnog ìvota i NVO,kao i gra|ani Biha}a, omogu}avaju

svima da steknu vje{tine i znanja po-trebna za implementaciju omladinskepolitike i omladinske strategije.Pored teoretske, u~esnici radionica uzpodr{ku Zlatana Musi}a, savjetnika za

pitanja mladih i ravnopravnost spolova Glavne kancelarije GAP-a, odnosnoSini{e Petrovi}a, vi{eg koordinatoraza reformu lokalne uprave iz banja-lu~ke Regionalne kancelarije, imajupriliku da naprave bitan korak kadasu u pitanju izrada projekata, reali-zacija strate{kih ciljeva omladinskepolitike op}ine Biha} i uloge mladihljudi u lokalnoj samoupravi.Druga faza u realizaciji GAP-a omogu-

}ena je Memorandumom o razumije- vanju iz 2008. godine, koju tako|erfinanciraju USAID, SIDA i EKN-a s ci-ljem unapre|enja kapaciteta lokalneuprave u BiH. 037Plus

Implementacija omladinskih politikaMladi i ravnopravnost spolova

Aktuelne radionice na kojima u~estvuju mladi ljudi, u~enici, stu-denti, predstavnici civilnog ìvota i NVO, kao i gra|ani Biha}a,omogu}avaju svima da steknu vje{tine i znanja potrebna za imple-mentaciju omladinske politike i omladinske strategije

U~enici ~istili svoj grad

8/3/2019 037 Plus [broj 84, 29.9.2011]


[ume u Bosni i Hercegovini

od po~etka Turske vladavine(oko polovine 15. stolje}a) pasve do stupanja na snagu[evalskog zakona 1869.godine, bile su uklju~ene ukategoriju tzv. erazimetru~kog ierazimevatskog zemlji{ta. Uerazimetru~ko zemlji{te spa-dale su seoske i gradske{ume, tzv. baltalici, koje subile prepu{tene na kori{tenjestanovni{tvu odnosnih sela igradova u granicama njihovihpotreba, a u erazimevatskozemlji{te bile su uklju~ene sveostale, od naselja udaljene,

slobodne, dìbali-muhab {u-me. Ove {ume su bile prepu-{tene svakome na neograni-~eno iskori{tavanje. Vrhovno vlasni{tvo, rekaba, svih tih{uma pripadalo je dràvnomeraru, bejtul-malu.

Selima i gradovima odre|ene

{ume, ostavljene za podmiri- vanje potreba njihovih stanovnika, sluìle su isklju~ivo zasvrhe, kojima su bile namije-njene. One se iz toga razloganisu mogle kr~iti i pretvarati udruge vrste kultura, zatim senisu mogle prisvajati, ustupatidrugom, prodavati i kupovati.Njihova za{tita je sa zakonskestrane bila u punoj mjeri osig-urana. Slobodne {ume, kojesu bile pod simboli~nim vlas-ni{tvom dràve, a prekti~no susmatrane kao ni~ije (res nulli-us) bile su pored neograni~e-nog iskori{tavanja {umskih

proizvoda i podru~je slobodne“okupacije”, u slu~ajevimaako se je radilo o njihovomprevo|enju u poljoprivrednozemlji{te. Pojedinci koji su

sje~om i kr~enjem slobodnih

{uma priveli iskr~eno zemlji{teu poljoprivredno, dobijali su tozemlji{te tapijom, izdanom odspahije kao zastupnika sulta-na, odnosno dràve, u posjed.

Takvo zemlji{te je i dalje bilo u vlasni{tvu dràvnog erara, aosobi koja ga je iskr~ila pripa-da pravo posjeda i kori{tenja.

Turska dràva je gledala blago-naklono na kr~enje slobodnih{uma, jer je takvo shvatanjebilo u duhu [erijata, koji jekultivaciju pustog, mevat,zemlji{ta gledao kao sveto ibogougodno djelo.

[ume progla{enedràvnim

Slobodne {ume nisu se, me-|utim, ni u najmanjoj povr{inimogle prisvajati niti ustupati i

kao {ume predavati u posjed

niti pojedincima niti bilo kakvojzajednici. Takve {ume su tre-bale da sluè cijelom narodu,a ne samo pojedincima.Prenos u privatno vlasni{tvo iposjed tih {uma pravno nijebio dozvoljen. U toku 19. sto-lje}a, kada se po~ela sve vi{eispoljavati privredna vrijednost{uma i kada su one po~elepredstavljati objekte od sve

ve}eg ekonomskog zna~aja,po~eli su, spekulantski nastro-

jeni pojedinci da, lo{e isko-ri{tenom institucijom tapije, usvoju korist i u granice svogaposjeda pribavljaju velike

povr{ine {uma. Prirodno, to jeizazvalo reakciju i intervenciju

Turske dràve, koja je tako|er bila zainteresirana za te {ume,

jer su joj iste osiguravale, u

nastupaju}oj kapitalisti~koj

eri, bogato vrelo prihoda. Ta intervencija se ispoljilaOmer-pa{inom naredbom iz1851. godine, kojom su sve{ume u Bosni i Hercegoviniprogla{ene dràvnim, apotvr|eno i carskim fermanomiz 1853. godine. Ovim fer-manom se odre|ivalo, da sesve „privatne“ {ume imaju dodaljeg tretirati kao dràvne,dok „dosada{nji posjednici“ne dokaù pravovaljanim do-kumentom svoje vlasni~kopravo. To je izazvalo velikonegodovanje i ogor~enje bosa-

nskih feudalaca, koji su izdavanjem u zakup uzurpiranih{uma, za sje~u, stranim trgo-

vcima osiguravali sebi velikenov~ane prihode. Koliki suopseg bile uzele uzurpacijebosanskih feudalaca, najbolje

ilustruje izvje{taj austrijskog

generalnog konzula u Sarajevuupu}en po~etkom 1861.grofu Rechbergu i baronuProkeschu, u kojem se izme|uostalog isti~e, „da su usandàku banjalu~kom, gdjeod ukupne povr{ine zemlji{ta2/3 pod {umom, prije 1850.sve {ume bile isklju~ivo urukama privatnika“.Da bi donekle umirila, odobro-

voljila i za svoju reformisti~kupolitiku pridobila nezadovoljnebosanske feudalce, Porta uIstambulu je odstupila od svog stava, od isklju~ivog pravadràve na vlasni{tvo {uma,

~ime zadovoljava interesebosanskih feudalaca. Tako jeizuzetno od principa [erijata iKanunskog zakonodavstva idotada{nje prakse, Ramaza-

nskim zakonom iz 1858.godine priznato pravo privat-nicima na posjed {ume uz

uslov da je doti~ni posjednik,istu tu {umu uzgojio, ogradio ida je obra|uje odnosno ~uva injeguje.U namjeri da kona~no rije{i ireguli{e {umske imovinsko-pravne odnose, da za{titi{ume od bezobzirnog iskori-{tavanja u {pekulativne svrhe,kako od strane doma}ih feu-dalaca i stranih kapitalista,tako i od ostalog stanovni{tva,i da postavi temelje odre|enoj{umarskoj politici, Turskadràva je donijela, za vrijemesultana Abdul Aziza, 11.{evala 1286. (1869.). godine

Zakon o {umama, poznat podimenom Omer-pa{in ili [evals-ki zakon. Objavljen je u“Bosni”, slu`benom listuVilajetske vlade u Sarajevu.

Formiranjekomisije za {ume

[evalski zakon je prihvatio,uglavnom zate~eno stanje, alisu njime bitno izmijenjene, adjelimi~no potpuno ukinuteodredbe Ramazanskog zakonaiz 1858. godine, koje su seodnosile na slobodne {ume.

Prema [evalskom zakonu sve{ume u Turskoj dràvi surazvrstane u ~etiri kategorije:dràvne, op}inske, vakufske iprivatne. Prema tome, ovajzakon je ukinuo je mevat ze-mlji{te, koje je pre{lo u kate-goriju dràvnog zemlji{ta, a sanjime i slobodne {ume, kojesu tako|er progla{ene drà-

vnim. Ostale tri kategorije{uma koje je definisao zakon,privremeno su stavljene poddràvnu upravu, sve dok se nesprovede izlu~ivanje dràvnih{uma. Sve dràvne {ume, na-kon izlu~ivanja, prema ovom

zakonu trebalo je jasno ogra-ni~iti i njihovu grani~nu liniju uprirodi jasno i vidljivo ozna~iti.Vilajetska vlada u Sarajevupredloìla je Istambulskoj

Porti, da se za svaki sandàk (okrug) formira komisija sas-tavljena od jednog {umarskog

slu`benika, gruntovni~arskog sekretara i dvojice od narodaizabranih predstavnika, ~iji jezadatak da izlu~e privatne iop}inske {ume od dràvnih. U

vezi sa ovim prijedlogom, do-nesen je i propisan posebanpostupak ispitivanja i izlu~iva-nja {umskog posjeda u Bosni iHercegovini, a koji je prenesenna Vilajetsku vladu u Sarajevuposebnim vezirskim pismomod 13. {evala 1287. (1870.)godine. Iz ovog pisma je vidlji-

vo, da je Porta u Istambulu, usaradnji sa ministrom financi-

ja, stala na stanovi{te da bi

istovremeno obrazovanje ko-misija za izlu~ivanje {uma usvim sandàcima Bosne iHercegovine nai{lo na pote-{ko}e zbog ograni~enog brojastru~nog {umarskog osoblja.Obzirom na ovo, kao i na spe-cifi~ne prilike u Bosni, rije{eno

je da ispitivanje {umskog posjeda i izlu~ivanje {uma premanjihovoj kategorizaciji u smisluZakona o {umama treba da sesprovede najprije u jednomsandàku, a onda sukcesivno iu ostalim. Prilikom ovog ispiti-

vanja i izlu~ivanja posjeda,

pridràvalo se sljede}ih pri-ncipijelnih odredaba: Svegradske i seoske {ume koje sui ranije postojale, trebalo je dana osnovu detaljnih izvida iobjektivnog mi{ljenja stru~nja-ka budu kao takve izlu~ene.Od “privatnika” koji su stavljalizahtjeve za pojedine {ume,trebalo je traìti da podnesupravosna`ne dokumente zasvoj posjed. U slu~aju da “pri-

vatnici” nisu imali nikakvihdokumenata za posjed {umena koju su postavljali zahtjeve,ali su mogli svoj privatno-pravni zahtjev po zakonu

dokumentirati, odnosno doka-zati, mogao bi im se i priznatitakav posjed i izdati za njeganovi regulacioni dokument zaposjed {ume. 037Plus

29.9.2011.godine feljton 15

Historija {umarstva i prerade drveta BiH s osvrtom na Krajinu (2)Razdoblje Turskog carstva do 1878. godine

[umsko-imovinski odnosi Prema [evalskom zakonu sve {ume uTurskoj dràvi su razvrstane u ~etiri kategori-

je: dràvne, op}inske, vakufske i privatne.Prema tome, ovaj zakon je ukinuo je mevatzemlji{te, koje je pre{lo u kategoriju dràvnog

zemlji{ta, a sa njime i slobodne {ume, kojesu tako|er progla{ene dràvnim

Sve gradske i seoske {ume koje su i ranijepostojale, trebalo je da na osnovu detaljnihizvida i objektivnog mi{ljenja stru~njaka budukao takve izlu~ene. Od “privatnika” koji sustavljali zahtjeve za pojedine {ume, trebalo jetraìti da podnesu pravosna`ne dokumente zasvoj posjed

8/3/2019 037 Plus [broj 84, 29.9.2011]


29.9.2011.godinedru{tvena hronika16

Znanje opetne{to vrijedi:studij uz rad,e-u~enje i drugina~ini obrazo-

vanja zaodrasle svepoèljniji. U~enje je najteì posao na svijetu, govorio je mojtata dok je u meni buktio pubertet. Sve njegove rije~iodbijale su se o stijenke mojih u{iju ili ~ak prije nego{to bi do njih i doprle. Danas su mi stvari su mi mnogo

jasnije, naro~ito ono o u~enju, ~iji smisao ~ovjek shvatitek na fakultetu. Naravno, ne moè se usporeditiodlazak u rudarsko okno, rad na platformi, no}nasmjena ili neki drugi te{ki fizi~ki rad sa studiranjem,koje zvu~i tako ‘nobl’, ali svako ko je “grijao stolicu”na faksu itekako zna koliki napor iziskuje ta naizgledbezazlena radnja. Stolica moè biti ne znam kako

dobra i anatomska, ali uvijek ju je te{ko “zagrijati2.Premda nema ni prljavih ruku, ni radne odje}e, ni sat-nice, ni {efova, ni praznika, ipak je to najteì posao nasvijetu.S ovom premisom te{ko je i zamisliti da neko istovre-meno radi i studira, jer to mora izgledati otprilikeovako: prvo u trajanju od minimalno osam sati, rad-nik stolicu ve} dobro zagrije na poslu, a u nastavku,po zavr{etku posla, grije onu kod ku}e. U goremslu~aju, nakon posla prvo grije klupu na predavanji-ma, a onda jo{ i stolicu. A, ku}anski poslovi,roditeljske obaveze... Tako bi u kratkim crtamaizgledao studij uz rad.Studij uz rad ozbiljan je i izrazito zahtjevan, gotovoherojski zadatak za koji rijetki imaju snage i po~eti, akamoli zavr{iti. Svako ima svoje razloge za studij uzrad. Neko upisuje fakultet zbog zahtjeva posla, neko

jer su poslovi s visokom stru~nom spremom boljepla}eni, neko èli promjeniti posao. Rijetki su oni kojise na ovaj korak odlu~uju samo iz èlje za sticanjemznanja. Kako god bilo, studiranje za njih postaje jakozahtjevno i uveliko komplicira njihov ivot.Pri~aju}i sa poznanicima koji studiraju uz rad jasno mi

je da imju motivaciju. Takav dnevni raspored, ~ini se,moè izdràti samo nad~ovjek. Jedna moja prijatelji-ca pri~a: “Ima dana kada do|em na posao, pa odemna predavanje, pa se vratim na posao, pa onda jo{odem na neke vje`be. Usput razmi{ljam imaju li djecakruha i jesu li ru~ala, koliko ve{a jo{ moram ispeglati.[to se ti~e u~enja, na predavanjima puno nau~im, pase trudim i}i na njih {to ~e{}e. Zbog predavanja naposlu moram odraditi i neke prekovremene satenaj~e{}e subotom. Ispite spremam kao i svi drugi stu-

denti – uzme{ skriptu i zatvori{ se u sobu. U~i{, ~ita{,pa ode{ oprati su|e i za to vrijeme ponavlja{ gradivou glavi. Dinsta{ luk u kuhinji, a skripta pokraj lonca”.Te{ko jeste, ali sve je mogu}e. Jako je bitna dobraorganizacija i podr{ka porodice i okoline. Kad sedobro posloè prioriteti i po~ne cijeniti svoje dragoc-

jeno vrijeme, onda se uistinu sve stigne. U dana{nje vrijeme svi mi moramo ulagati u svoje obrazovanje.Da bi smo ostvarili poslovni uspjeh cjeloìvotno obra-zovanje mora biti na{ ìvotni moto.Svima koji su u ovoj situaciji èlim mnogo poslovnihuspjeha, bolje plate i poslove, a prvo zavr{etak studi-

ja. Oni koji jo{ razmi{ljaju moè li se studirati i raditiu zemlji u kojoj se volimo hvaliti kako je znanje in -odgovor moraju potraìti sami u sebi. Naàlost, rijetke}e kompanije zaposlenicima poklanjati slobodne daneili im pruàti financijsku podr{ku u do{kolovanju. Na

kraju, sve se svodi na vlastito umije}e poslovnog,porodi~nog i financijskog balansiranja. Mnogobrojnisu primjeri oko nas. Nisu izmi{ljeni, stvarni su ljudi,od krvi i mesa i oni su uspjeli. Za{to ne biste i vi?

Mirela POPR@ENOVI]

Pi{e: Nikola RADI]

Prebiru}i po starim novinama,knjigama, raznim bro{urama,spomenarima, razglednicama islu{aju}i pri~e na{ih starih,prona{ao sam dosta zanimljivog

materijala. Trebalo je “prevrnuti”na stotine poùtjelih stranicaraznih novina.Sve ovdje zapisano, istinito je.Doìvljeno. Spominju se obi~niljudi u neobi~nim situacijama, ilisu, pak, neobi~ni doga|aji bitnouticali na pona{anje ljudi.S uìvanjem sam sticao nova saz-nanja o Biha}u, ~iji je povijesniput i razvoj bio neobi~an.

Podvornik uGimnaziji

Biha}ka gimnazija spada me|unajstarije vaspitno-obrazovne

institucije u gradu na Uni. Po~ela je s radom 1911. godine i, evo,stolje}e uspje{no obavlja svojuprosvjetarsku ulogu.Kroz ovu ustanovu prodefilirali subrojni profesori i drugo osoblje.Me|u najvjernije radnike, sdugogodi{njim staòm, svakako,spada Ahmet Arnautovi}, pod-

vornik u Gimnaziji.Punih 40 godina vrijedno je odr-àvao higijenu {kole. Gimnazijalcisu ga voljeli. Naro~ito maturanti skojima se posebno druìo u vri-

jeme njihovih zavr{nih pripremaza ulaènje u doba zrelosti.

Gimnazijski podvornik uvijek jebio na usluzi maturantima.Naro~ito kod nabavljanja drvenih{tapova koje su nosili na defileuulicama grada. Ahmet je bio stalnigost na proslavama mature.

Zuhdo Gluhali}Rijetki su gra|ani Bi{}a koji svo-

jevremeno nisu poznavali ZuhduGluhali}a, biha}kog boema i~ovjeka za sva vremena. OvajHarman~anin - kako je volio da sepredstavi - nije imao ni danaradnog staà.Sav svoj vijek potro{io je u birtija-ma i na ulicama grada. Bez obzira

na to {to nije volio raditi, gra|anisu ga voljeli. Imao je izrazitismisao za humor i raznoraznepodvale.

Ako bi nekog nezaposlenog

Bi{}anina pitali gdje radi, ovaj biodgovarao: “Kod Zuhde.” Dakle,nigdje.

Zamalo u zatvorzbog hotela

Poznati biha}ki na~elnik i partijskiradnik iz {ezdesetih godinapro{log stolje}a Ale Gali} bio jezaljubljenik u svoj grad. Imao jepetlju da svojim partijskim dru-govima skre{e u brk ako su“skrenuli s linije’.Pamte ga i kao politi~ara koji jeBiha}u tih godina “priskrbio” ne-

koliko zna~ajnih i kapitalnih zdan- ja. U njegovo vrijeme nikla je sres-ka zgrada za potrebe sudstva,uprave prihoda, sreske komore isli~no.Kada se Gali} uspio izboriti zagradnju hotela u Biha}u, za poje-dine partijske radnike s biha}keregije “dara je prevr{ila mjeru”.Naime, neko iz Drvarske op}ine“ocvikao” ga je li~no Ðuri Pucaru,tada{njem predsjedniku BiH.Ovaj je hitno pozvao Gali}a uSarajevo i naredio mu da stopiraizgradnju biha}kog hotela.Naravno, Ale Gali} imao je petlju i

nije odustao od svog nauma.Zdanje dana{njeg Hotela “Park”doveo je do krova, kada je ponovopozvan u Sarajevo. Ponovo kodneprikosnovenog Ðure Pucara,koji mu je prijetio smjenjivanjemsa svih funkcija, pa ~ak i zatvorom.Sudionici ovog su~eljavanja kaùda je Gali} vrlo hrabro i argumen-tirano ubijedio svog partijskog{efa i ovaj je, napokon, popustio,te se sloìo da se zavr{i biha}kihotel.

Begove bivolicePrije {ezdeset i vi{e godina naprostorima biha}ke op}ine bio je

razvijen sto~ni fond. Dominirala jebosanska bu{a koja je davala dese-tak litara mlijeka dnevo. Kvalitetmlijeka, me|utim, bio je na zavid-noj razini.

Biha}ki posjednik Murat-begIbrahimpa{i} u svom krdu muzaraimao je i bivolice. Bile su to kraveposebne vrste. Svojom crnomkoòm, duga~kim rogovima i tem-peramentom odudarale su oddoma}ih krava.

Mlijeko im je bilo gusto i vrlohranljivo. Djeca su ga pila razri- je|enog vodom, kako od silnihmasno}a ne bi dobila proljev.Prilikom jednog od ~estih bom-bardiranja grada stradale su ibegove bivolice. Direktan pogo-dak avio-bombe u {talu uni{tio jebivolice, a kako ih nije bilo koddrugih sto~ara, zauvijek su nestales ovog podru~ja.

Rimljani nana{em prostoru

Na osnovu dosada{njih istraìva-nja perioda boravka Rimljana na

prostoru dana{nje biha}ke op}ine,njihove nastambe registrirane suna lokalitetima Jezerine, Golu-bi}a, Pritoke, Privilice, Zalo`ja,Brekovice, Gate i Rip~a.U Golubi}u su prona|eni nad-grobni spomenici, novac i `rtveni-ci, a u Pritoci, tako|er, nadgrobnispomenici i drugi predmeti. Gata -Ilidà imala je u rimsko doba ve}urimsku naseobinu uz termalne

vode. U Bugaru su prona|eneopeke s pe~atom na kojem je nat-pis Eraklis i ve}i broj rimskihkovanica.U Zalo`ju i âvki}ima, osobito na

lokalitetu Gromila, postoje ostacirimskog naselja u kojem suotkrivene stambene zgrade, bazili-ka, vila i groblje.U Rip~u su prona|eni ostaci ove}enekropole s urnama pokojnika.

Povelja graduKada se Bela IV spasio ubiha}kom utvr|enju i ponovo vra-tio u Ugarsku, njegova ènaMarija donijela je ispravu po kojojse grad progla{ava slobodnimmunicipijem. Biha} je dugo imaorazne kraljevske povlastice,naro~ito u oblasti trgovine i obrt-ni{tva.

U to vrijeme Biha} je pripadaoKninskoj biskupiji, a prema akti-ma Splitske sinode iz 1185.godine, pripadao je ùpi Pset.

(Nastavi}e se)

Hroni~arske minijature (22)

Zamalo u zatvor zbog hotela Predsjednik op}ine Biha} i partijski radnik iz {ezdesetih godina pro{logstolje}a Ale Gali} bio je zaljubljenik u svoj grad. Imao je petlju da svojim

partijskim drugovima skre{e u brk ako su “skrenuli s linije”. Pamte ga i kaopoliti~ara koji je Biha}u tih godina “priskrbio” nekoliko zna~ajnih i kapitalnihzdanja. Kada se Gali} uspio izboriti za gradnju hotela, za pojedine partijskeradnike s biha}ke regije “dara je prevr{ila mjeru”. Naime, neko iz drvarskeop}ine “ocvikao” ga je Ðuri Pucaru, tada{njem predsjedniku BiH. Ale Gali}imao je petlju i nije odustao od svog nauma, zbog ~ega mu je prije}enosmjenjivanjem sa svih funkcija, pa ~ak i zatvorom.

Opet idemo u {kolu

Gornje Prekounje nekada

8/3/2019 037 Plus [broj 84, 29.9.2011]


29.9.2011.godine kultura 17

Gimnazija u Biha} je {kola snajduòm tradicijom u Unsko-sanskom kantonu i podru~jusjeverozapadne Bosne.Njeni u~enici i profesori ostavili suizuzetno bogatu ba{tinu kultu-rnog stvarala{tva u proteklih stoti-nu godina. Njihovo djelovanje udru{tvu je obiljeìlo sjajna dosti-

gnu}a u kulturi, nauci, politici,diplomatiji...Stogodi{njica postojanja bi}ekrunisana manifestacijom “Danibiha}ke Gimnazije” polovinomnovembra ove godine, izdava-njem monografije {kole, doku-mentarne i likovne izlo`be, tesve~anom akademijom.Gimnazija u Biha}u osnovana je1911. godine, pod nazivom “Malagimnazija”, a imala je karakterklasi~ne {kole. Do Prvog svjetskograta veoma mali broj u~enika,prete`no djeca bogatijih slojevadru{tva, poha|ao je ovu {kolu.

[kola je 1916. godine promijenilanaziv. Poslije otvaranja petograzreda postala je “Velika gimna-zija”. Izme|u dva svjetska ratapove}an je broj u~enika Gimna-

zije, a shodno tada{njim prilika-ma, u {koli dolazi i do {irenjanaprednih ideja.Mnoge poznate li~nosti pro{le sukroz ovu {kolu kao u~enici i kaoprofesori: Oskar Davi~o, Branko]opi}, Avdo Humo, Enver Krupi},Dèvad Hozo, Marko Ver{i} i

mnogi drugi. Od zavr{etka Dru-gog svjetskog pa do minulog rata,Gimnazija je doìvjela nekolikotransformacija uvjetovanih refor-mama {kolskog sistema. Danas je

Gimnazija u Biha} {kola op}eo-brazovnog karaktera, koju poha|a657 u~enika, raspore|enih u 24odjeljenja od I do IV razreda.O kvaliteti u~enika svjedo~e broj-na priznanja koja iz godine u god-inu osvajaju na razli~itim mani-festacijama i takmi~enjima.

Najbolji pokazatelj njihovogkvaliteta jeste veliki procenat onihkoji upisuju razli~ite fakultete iuspje{no ih zavr{avaju.

Anita IBRAD@I]

Kulturno-umjetni~ko dru{tvo “Grme~” u BosanskojKrupi organiziralo je tre}u Regionalnu smotru folklo-rnog stvarala{tva, na kojoj je nastupilo deset kultu-rno-umjetni~kih dru{tava iz BiH, Hrvatske i Slovenije.Osim doma}ina, ~lanova KUD-a “Grme~” , nastupili suKUD “Mladost” iz Bosanske Otoke, KUD “Sehara” iz

Biha}a, RKUD “Proleter” iz Sarajeva, KD “Stari trg obKolpi” iz Slovenije, Makedonsko kulturno dru{tvo“Bra}a Miladinovci” iz Osijeka, KUD “Joakim Govlja”iz Miklo{evaca, Srpsko kulturno-umjetni~ko dru{tvo“Branko Radi~evi} iz Dalja, Ukrajinsko prosvjetno-ku-lturno dru{tvo “Taras [ev~enko” , te folklorni ansam-bl KUD-a “Seli{te Kostajni~ko” iz Hrvatske Kostajnice.Nakon pozdravne rije~i Dèvada Gro{i}a, predsjedni-ka KUD-a “Grme~”, smotru je otvorio Amir Halitovi},na~elnik op}ine Bosanska Krupa.

U sklopu 3. Regionalne smotre folklornog stvarala-{tva, i ove godine je organizirana turisti~ka prezenta-cija gradova koji su sudjelovali u ovoj kulturnoj mani-festaciji.Brojni posjetioci imali su priliku uìvati u trosatnomprogramu i bogatom repertoaru koreografija, koje suizveli folklorni ansambli deset dru{tava.Na dan smotre, protekle subote, organizatore i pred-stavnike svih dru{tava, ugostio je na~elnik Halitovi}.

037Plus

Gimnazija u Biha}u slavi jubilej

Stolje}e pregala{tvaStolje}e pregala{tva

u sticanju znanja Izdavanjem monografije {kole, dokumentarne i likovne izlo`be, tesve~anom akademijom biha}ka Gimnazija }e polovinom novembra ovegodine obiljeìti 100 godina postojanja

Bosanska Krupa

U sklopu 3. Regionalne smotrefolklornog stvarala{tva, i ove godine jeorganizirana turisti~ka prezentacijagradova koji su sudjelovali u ovojkulturnoj manifestaciji

Tre}a regionalnasmotru folklornogstvarala{tva

Ispra}aj jedne od sto generacija maturanata

Izgled zgrade Gimnazije” prije renoviranja

8/3/2019 037 Plus [broj 84, 29.9.2011]


Film “Belvedere” je bosansko-hercegova~ki kandidat za nomi-naciju za nagradu Oscar Ameri~kefilmske akademije, odlu~ila jekomisija Udruènja filmskih rad-nika BiH.Film “Belvedere” premijerno jeprikazan pro{le jeseni u Sarajevu,nakon ~ega je bio uspje{no prika-zan u bosanskohercegova~kimkinima, te na nizu festivala, me|ukojima i na Sarajevo Film Festi-

valu, u programu koji organiziraUdruènje filmskih radnika BiH.^lanovi komisije, koju je ranijepotvrdila Ameri~ka filmska akade-mija, bili su: Nedàd Begovi}, red-itelj i predsjednik komisije; ZoranGali}, producent; [emsudin Ge-gi}, reditelj; Lejla Hodì}, kosti-mografkinja; Namik Kabil, scenar-ista i reditelj; Mustafa Mustafi},direktor fotografije; Danis Tano-

vi}, reditelj; Sr|an Vuleti}, redi-telj; te Almir Ðikoli, direktorfotografije.Mogu}nost prijave, prema pravil-ima Ameri~ke akademije, imalisu producenti sa bh. igranim fil-

movima koji su distribuirani uperiodu od 1. oktobra 2010. do1. oktobra 2011. godine u kini-

ma Bosne i Hercegovine najman- je sedam dana za redom, teimaju DCP ili 35 mm kopije fil-mova. Producenti koji su ovegodine prijavili filmove bili su:Comprex sa filmom “Belvedere”,

Ahmeda Imamovi}a (prijavljen1. septembra 2011.) i Heft pro-dukcija sa filmom “Ostavljeni”,

Adisa Bakra~a, (prijavljen 8. sep-tembra 2011.).Udruènje filmskih radnika Bosnei Hercegovine ve} 11 godina kan-didira film Ameri~koj akademiji zanominacije u kategoriji za najbolji

strani igrani film. Podsje}amo da je na kandidaturu Udruènja film-skih radnika BiH 2001. godine,

film “Ni~ija zemlja”, DanisaTanovi}a, nominiran, a u martu2002. godine i nagra|en presti-`nom nagradom Oscar za najboljistrani film.Nakon toga, Udruènje je svakegodine biralo kandidata i to:2003. kandidat je bio film “Gori

vatra”, Pjera @alice; 2004. film“Kod amidè Idriza”, Pjera@alice; 2005. “Sasvim li~no”,Nedàda Begovi}a; 2006.“Grbavica”, Jasmile @bani};2007. “te{ko je biti fin”, Sr|ana

Vuleti}a; 2008. film “Snijeg”,

Aide Begi}; 2009. “ûvari no}i”,Namika Kabila, te 2010. “CirkusColumbia”, Danisa Tanovi}a.

29.9.2011.godine037 extra18

Komisija UFRBiH odlu~ila

Film “Belvedere” kandidatza nominaciju za Oscara

Protekle sedmice Priki je publici predstavio svoj prvisingl i video spot “Oni znaju bolje”. Ovaj je singl tek po~etak Prikijeve muzi~ke pri~e, a ve} u samom startunai{ao je na podr{ku iskusnih kolega. Na prvom musinglu gostuje hrvatska reperica Remi iz grupeElemental koja je prepoznala njegov muzi~ki talent isvjeìnu zbog ~ega se odlu~ila na ovu suradnju.Priki prvim singlom najavljuje svoj novi album kojim }e

probuditi urbanu scenu. Njegov muzi~ki stil te{ko jeokovati jednim ànrom zato {to }e se na albumu na}ipjesme ukorijenjene u rapu, ali i u funku i elektru.Njegovi su stihovi realisti~ni, brutalno iskreni,humoristi~ni i koncizni, a na~in repanja bi se lakomogao pripisati i nekom mnogo iskusnijem izvo|a~u.Sve svoje materijale sam producira, sam osmi{ljavainstrumentale i tekstove, a osim toga, umje{an je u

videoprodukciji, tako da je spot za Oni znaju boljetako|er snimio i montirao sam.

U prepunom Domumladih u Sarajevu je u ned-

jelju 25. septembra, odrà-la koncert legendarna sara-

jevska grupa “Bombaj{tampa”. Sarajevska dvo-rana Doma mladih bila jeispunjena do posljednjegmjesta mladim i onim

ne{to starijim ljubiteljimamuzike proslavljenog sarajevskog benda.Kako momci iz “Bombaj {tampe” nisu svirali skoro polagodine, nastup pred sarajevskom publikom su èljnoi{~ekivali. Otvoriv{i koncert rije~ima “Dobro ve~e, najl-

jep{i grade na svijetu”, popularni Branko Ðuri} Ðuro jeodmah na po~etku podigao raspoloènje publike, koja jecijelo vrijeme uglas pjevala najve}e hitove grupe iodli~no se zabavila.Grupa “Bombaj {tampa” nastala je 1982. godine, ali suzbog gluma~kih obaveza njihovog frontmana BrankaÐuri}a Ðure (danas gluma~ke zvijezde afirmirane usvjetskim okvirima) svoj prvi album izdali tek 1987.godine. Drugi album “Ja mnogo bolje letim sam” obja-

vili su 1990. godine, a po~etkom 1992. godine grupaprivremeno prestaje sa radom.^lanovi benda ponovo su se okupili 2009. godine, a

po~etkom 2010. izdali su svoj tre}i nosa~ zvuka “NekaDJ odmah dole CJ”. Pjesma “Nedim”, objavljena naovom albumu za koju je snimljen i video spot, instantno

je postala hit, obznaniv{i povratak grupe “Bombaj{tampa” na velika vrata regionalne muzi~ke scene.

Priki feat. Remi:Oni znaju bolje

“Bombaj {tampa”napravila nezabo-ravan “dernek”

Mladi Bi{}anin Haris Rahmanovi} - Prikiuskoro }e izdati svoj prvi album za hrva-tski Menart Records

Koncert u Domu mladih

Kako momci iz “Bombaj {tampe” nisusvirali skoro pola godine, nastup predsarajevskom publikom su èljno i{~ekivali

P r e m i j e r a

s p o t a

Producenti koji su ove godine prijavili filmove bili su: Comprex sa filmom“Belvedere”, Ahmeda Imamovi}a (prijavljen 1. septembra 2011.) i Heft produkci-

ja sa filmom “Ostavljeni”, Adisa Bakra~a, (prijavljen 8. septembra 2011.)

Na poziv turske dràvne TRTtelevizije i njenog kanala TRT

Avaz, a u organizaciji glavnogurednika TRT programa nabosanskom jeziku BekimaMuftarevi}a, u posjeti prelijepoj

Antaliji boravi Emir Bukovica,lider rock benda Emir & FrozenCamels. Ova posjeta predstavljanastavak odli~ne saradnjegospodina Muftarevi}a sa bh.umjetnicima i muzi~arima, krozpredstavljanje njihovog rada{irem turskom auditoriju.Cilj ove posjete je da se uspo-stavi blià saradnja benda Emir& Frozen Camels sa regiona-lnim medijskim gigantom, TRTtelevizijom, ali i susret Emira iturskih poznatih umjetnika.O~ekuje se i dogovor o mogu}ojsaradnji trenutno najpopularni-

jeg turskog rock benda Manga i

“Smrznutih kamila“, nakonnedavnog zajedni~kog nastupaova dva benda u Sarajevu. Usklopu boravka bi}e uprili~eni iprijemi kod guvernera pokra-

jine Antalije i na~elnika istoime-nog grada.Posjeta frontmena benda Emir& Frozen Camels, Emira Buko-

vice, osim protokolarnog sadr-àt }e i radni dio, u kojem }e unizu zakazanih snimanja i inter-

vjua za TRT televiziju upoznati

tursku javnost sa radom svogbenda i kroz medijska gosto-

vanja promovirati muziku“Smrznutih kamila“.

Priredila: I.ALIJAGI]

Glumica Penelope Cruz sa supru-gom Javierom Bardemom i sinomLeonardom stigla je na Kor~ulu, gdje}e biti nastavljeno snimanje nekoliko

scena za film“Venuto al Mondo”,u kojem ona tuma~iglavni lik. Ekipafilma na Kor~uli }eostati desetak dana,a scene }e snimati iu Orebi}u na

Pelje{cu. Ostatak ekipe na Kor~ulu jestigao u srijedu 28. septembra.Podsjetimo, Penelope Cruz u filmuglumi Italijanku Gemmu koja senakon 20 godina vra}a u Sarajevo sa

svojim sinom da bi mu pokazalamjesto ro|enja njegovog oca. “Venutoal Mondo” snima se prema romanu

velike italijanske spisateljice MargaretMacantini.

Na poziv TRT-a

Emir & Frozen Camelsboravili u Turskoj

Cilj ove posjete je da seuspostavi bli a saradnjabenda Emir & Frozen Camelssa regionalnim medijskimgigantom, TRT televizijom, alii susret Emira i turskih

poznatih umjetnika

S porodicomna Kor~uli

Nastavlja snimanje filmaPenelope Cruz

Penelope Cruz u filmu glumiItalijanku Gemmu koja se nakon20 godina vra}a u Sarajevo sasvojim sinom da bi mu pokazalamjesto ro|enja njegovog oca

8/3/2019 037 Plus [broj 84, 29.9.2011]


29.9.2011.godine 037 extra 19

Poruke zvijezda29.09.2011. - 06.10.2011.

Originalni sedmi~nihoroskop Autor: Ljubi{a

MARKOVI]

Ljubav: Narednih dana poradite na komunikaciji

kako bi harmonija u obiteljskim odnosima i daljebila na razini proteklih dana. [to se ti~e odnosa s voljenom osobom, bit }e jako dobri, ali morat}ete pripaziti na neke svoje mu{ice kako ne biste

nepotrebno maltretirali svog partnera. Zauzvrat moèteo~ekivati vru}e trenutke u krevetu.Posao: Va{a dru{tvenost otvorit }e vam neke nove puteveostvarenja vlastitih ideja kao i veze. Na poslu }ete seosje}ati prili~no ugodno pa vam ni{ta ne}e biti te{ko, a stakvim stavom napravit }ete i vi{e od o~ekivanog. Trebalibiste samo malo bolje pripaziti na tro{kove. Uìvajte udobrim plodovima svog rada!Zdravlje: Op}enito ste puni pozitivne energije, ali nemojtezanemariti odmor i opu{tanje!

OVAN - (21.03. - 20.04.)

BIK – (21.04. - 20.05.)Ljubav: Ovaj period vam se ne}e ba{ dati druìtis velikim masama pa }ete odbijati pozive na

zabave. Zato }ete biti raspoloèni za ljubavnogugutanje u toplini doma svog. Ako partner èlii}i van, dajte mu malo prostora. To ne zna~i da vas vi{e ne voli. Sredina naredne sedmice donosi vam odli~an dan zaigrice u krevetu pa priredite malo iznena|enje partneru.Posao: Intelektualno ste vrlo jaki i spremni na poslovneizazove. Nemojte se bojati protivnika jer ako ste svoj dioposla odradili kako treba (a najvjerojatnije jeste) onda vamnitko ni{ta ne moè. Mogli biste prona}i osobu s kojom }ezajedni~ki poslovni jezik postati i prijateljski.Zdravlje: Osje}ate se vrlo dobro, ali nemojte zaboraviti naodmor!

Ljubav: Venera u va{em znaku donosi vam emo-cionalni nemir koji }e se pojaviti ako se ne moèteizraziti na na~in na koji biste voljeli. Takva situacijane}e potrajati pa si nemojte oduzimati pozitivnu

energiju razmi{ljaju}i o preprekama. Merkur vas pomaloonemogu}ava ostvariti sve {to èlite, ali dokle god je Sunce u va{em znaku nemate mjesta pravoj brizi.Posao: Sunce u va{em znaku donosi vam aktivnost, avanturu isve ono {to volite u poslovnom smislu. Iskoristite svoj {armkojim vas Sunce nagra|uje kako biste osvojili sve oko sebe. To~no }ete mo}i procijeniti {to i koliko moète pa vam ne}e bitite{ko pregovarati niti u jednoj situaciji. Osvajate!Zdravlje: Sa Suncem u svom znaku moè vam biti samosavr{eno!

VAGA - (23.09. - 22.10.)

Ljubav: Krajem ovog mjeseca mogli biste imatipote{ko}e s odnosima u obitelji. Imat }ete poja~aneposlovne obveze koje vam ne}e ostaviti dovoljno vre-mena za njih. Ipak, sama va{a pojava donosi vampa`nju svih oko vas. Ne}ete ba{ mo}i sakriti energiju

kojom zra~ite pa bi najbolje bilo da se opustite i prepustite istojneka vas vodi. Barem narednih desetak dana.Posao: Planete vam omogu}avaju poslovni vikend iz snova.

Nemojte samo zaboraviti kako va{i snovi obi~no zna~e i jakopuno obveza! Financijski }e sve i}i prema va{em planu pa jelako mogu}a dodatna zarada bez ve}eg truda. Intelektualno ikreativno niti jedan zadatak vam ne}e biti problem. Poku{ajtesamo malo bolje organizirati vrijeme.Zdravlje: Mogu}i problemi sa zubima.

DJEVICA - (22.08. - 22.09.)Ljubav: Venera u Vagi dovodi vas usituaciju u kojoj èlite u~initi toliko toga,ali imate premalo vremena, novca iline~eg tre}eg da biste sve stigli. Ovo je

vrijeme u kojem se va{a godina bliì kraju imorate se malo posvetiti sebi i godi{njoj intro-spekciji. Sve je u redu i va{ partner ne}e oti}i akose malo posvetite i sebi.

Posao: Iskoristite naredne dane kako bistedovr{ili sve nedovr{ene poslove i malo razmislili ukojem smjeru elite da va{a karijera krene. Sunce vam se polako pribliàva, a time i va{e poslovneprilike rastu. Za sad se malo povucite iz ìè kakobiste skupili dojmove i posvetili vrijeme sebi i svojim ciljevima.Zdravlje: Umorni ste i iscrpljeni.

JARAC - (21.12. - 19.01.)Ljubav: Planetarna energija ohrabruje vas da preuzmete situaciju u svoje rukei iskoristite sve {to vam se nudi.Dru{tveni odnosi ne}e biti toliko stabilni

kao ina~e pa ne}ete ni imati potporu me|uuobi~ajenim "oboàvateljima". Komunikacija }e vam ipak biti na vi{oj razini pa iskoristite svojesposobnosti kako biste na{li sve {to vam treba.Posao: Saturn koji se pridruùje Suncu u Vagidonosi vam smanjenu potporu i na poslovnomplanu. Ipak nemojte ovo shvatiti tragi~no. Rije~ jesamo o tome da su neke stvari potro{ene i trebaih mijenjati. Nemojte sve podrediti novcu. Va{eemocionalno i psihi~ko stanje ponekad je bitnijeod financijskog stanja.Zdravlje: Opustite se {etnjama.

Ljubav: Porodica bi vam ovog vikenda moglaraditi probleme. înit }e vam se kako svi samone{to traè od vas, a vi nemate isto pravo.Budite strpljiviji prema voljenoj osobi jer bi se

moglo dogoditi da ba{ na njoj/njemu puknete, a da nije ni

kriva ni du`na. Ako ste sami na poslu bi vas mogla zaintri-girati jedna osoba koju prije niste primje}ivali. Mogu}akratka avantura.Posao: Ovaj period niste ba{ raspoloèni za rad i red. Misli vam lutaju s jednog na drugo egzoti~no mjesto i kao da u va{em umu ljeto jo{ nije zavr{ilo. Poneki bi ipak mogli i svo- jojm snala`ljivo{}u nadoknaditi odsutnost pa }ete se iskaza-ti na nekom neo~ekivanom problemu i pobrati dovoljnoslave. Nemojte se pretjerano uspavljivati, netko uvijek gleda!Zdravlje: Sretnik ste iako ne pazite na svoje tijelo.

BLIZANCI - (21.05. - 20.06.)

Ljubav: Ovo }e biti vrlo strastven i roman-ti~an vikend za vas. Venera u Vagi donijet}e vam seksualnu energiju i {arm kojem

}e se te{ko mo}i odoljeti. Nemojte se dràti ustal- jenih radnji jer vas ne}e zadovoljiti. Komunikacija vam ne}e biti ni potrebna pogled i pokret re}i }e vi{e nego dovoljno. Osmijeh i samo naprijed!Posao: Jupiter, va{ vladar donosi vam pokretanjesvih polja. Na poslovnom planu morat }etedovr{iti zapo~ete poslove, ali sada vam to ne bi

trebalo biti problem. Sve frustracije i financijskeza~koljice koje su vas mu~ile proteklih mjesecitrebale bi se rije{iti same od sebe. Vjerojatno}ete u procesu morati napraviti koji korak una-trag, ali to je samo za bolje sutra.Zdravlje: Odli~no!

RIBE - (19.02. - 20.03.)

Ljubav: Smetnje na koje biste moglinaletjeti u privatnom ìvotu samo surezultat va{e malodu{nosti, strahova ilirazmi{ljanja koje nije povezano s va{im

srcem. Vi ste previ{e emotivna osoba da bistemogli u tolikoj mjeri zanemariti svoje srce i i}isamo za logikom. Budite iskreni prema sebi iuvidjet }ete koliko vrijedite. Bez straha!Posao: U poslovnom smislu komunikacija vamne}e biti problem. Imate li problema mo}i }ete se

s povjerenjem osloniti na suradnike i prijatelje.Kad shvatite da niste svemogu}i prestat }ete odsebe traìti nadljudske napore i uvidjeti koliko stezapravo vrijedni i dobri radnici koji mogu stvarnonapraviti ~uda.Zdravlje: Op}enito se malo bolje pripazite!

[KORPIJA - (23.10. - 22.11.)

Ljubav: Ljubavni odnosi bit }e onakvi kakve vièlite. Pred kraj mjeseca mogle bi se javiti manjenesuglasice s partnerom, ali budete li ga slu{ali

na vrijeme mo}i }ete ih rije{iti u korijenu. Do tada uìvajteu nje`nostima i dobro otvorite o~i i u{i {to vam partner govori. Familija bi mogla imati poja~anu potra`nju za va{im

vremenom i energijom.Posao: Ovaj vikend kao da vas je krenulo, sve {to vam se~inilo da vas je ko~ilo odjednom se rije{ilo samo od sebe.Poslovne ponude stiù, a na vama je samo da izabereteonu pravu. Energija kojom raspolaète bit }e dovoljna zarje{avanje i najteìh problema. Samo naprijed i vjerujtesebi i u sebe!Zdravlje: Malo vi{e teku}ine, manje nezdravog stila ìvotai sve }e biti u redu.

RAK - (21.06. - 20.07.)

Ljubav: Puni ste energije i èlite ju pokazatidrugima. Ovaj vikend }ete zavoditi sve i sva{tapa pazite ako ste u vezi kako ne biste povrijedilisvog partnera. Zra~it }ete jakom erotskom

energijom pa vam plijen ne}e biti te{ko uhvatiti, ali moratemisliti i na posljedice svojih djela. Upoznat }ete mnogezanimljive osobe.

Posao: Ovo bi mogao biti prili~no zanimljiv poslovni period.Imat }ete puno novih poznanstava i razgovora vezanih uzposao. Dobre izglede imaju poslovi koje }ete voditi ili raditiu vezi s inozemstvom. Pripazite samo na ljubomorne ljude. Takvi uvijek smi{ljaju ne{to negativno, a ima ih oko vas.Zdravlje: Odli~no!

LAV - (21.07. - 21.08.)

Ljubav: Bit }ete prili~no zahtjevni premasvom partneru ili partnerici {to bi moglodovesti do odre|enih sukoba i nemira.

ûjete li ne{to lo{e o partneru nemojtezaklju~ivati na pre~ac. Mogu}e je da je sve samotra~ ili iskrivljena istina. Prije svega provjerite {tose doga|a na samom izvoru informacije.Posao: Ovaj period biste trebali biti malo pa`ljivi-

ji kad su financije u pitanju. Skloni ste uklju~iva-nju u sve i sva za {to mislite da }e vam donijetibrzu zaradu. Osobe koje vam nude takvo {to nisuprijatelji nego netko tko vjerojatno od va{enaivnosti ima vlastitu zaradu. Bit }ete cilj raznihprevaranata i sli~nih ljudi. Budite oprezni!Zdravlje: Mogu}i problemi sa grlom.

STRIJELAC - (23.11. - 21.12.)

VODOLIJA - (20.01. - 18.02.)

Prirodne brojeve od 1 do 9 rasporediti u lik tako da sa ve} poredanim brojevimane do|e do ponavljanja,ni u jednom retku ni stupcu, dijagonali, kao

ni u kvadrati}ima unutar lika.

1 4

9 5 8 2 6

6 2 1

7 3 8 6 5

8 3 7 4

2 9 5 1

1 7 2

5 6 4

4 5 3

5 6 4 3

2 4 8 3 1 7

9

7 5 2

1 7 2 5

6 3 5 9 1 4

9 4 7 8

2

1 8 6

8/3/2019 037 Plus [broj 84, 29.9.2011]


29.9.2011.godine20

Iznajmljujem stan za studentice sa centralnim grijanjem... Telefon: 221-160.... Iznajmuljem jednosoban stan za studente s centralnim grijanjem i posebnim ulazom.

Telefon: 061/068-588. Izdajem dvosoban stan; novogradnja; centralno i svi drugi sadràji. Izdajem i sobe za studente;

super povoljno; telefon: 061/465-584. POVOLJNO Iznajmljujem ku}u prizemnicu u Ulici bosanskoh {ehida u Biha}u. Cijena po

dogovoru; Telefon: 061/872-282. Izdajem stan za tri studenta; poseban ulaz; cijena povoljna; GSM: 061/603-694. Iznajmljujem stan za studentice; centralno grijanje; telefon: 221-160. Izdajem stanove za srednjo{kolce i studente s centralnim grijanje i kablovskom u blizini

autobusne stanice; cijena 150 KM; GSM: 061/699-476 Iznajmljujem stan u Ul. Biha}kih branilaca 7, potpuno opremljen, primjeran za porodicu ili

studente; GSM: 061/982-842 Izdajem stan za studente s centralnim grijanjem u uèm centru grada Biha}a;

telefon: 061/394-323. Iznajmljujem poslovni prostor od 30 metara kvadratnih, Ulica Biha}kih branilaca 26

(u blizini autobusne stanice); GSM: 061/167-541. Iznajmljujem nenamje{ten stan na Ozimicama I; GSM: 061/873-308. Izdajem stan za studentice; GSM: 062/518-347. Izdajem namje{tenu ku}u, novogradnja; telefoni: 062/595-730 i 061/772-436.

Prodajem gume, dva seta: 165/70 R14 i 155/70 R13; telefon: 061/443-083. Prodajem VW Golf 2; benzin; godi{te 1991.; pre{ao 180.000 kilometara,; registrovan do juna

2012. godine; telefon: 063/001-383. Prodajem VW Golf 2; godi{te 1991.; benzin; radio-cd; mp3; aluminijske felge s ljetnim guma-

ma; komplet zimskih guma; daljinsko zaklju~avanje ; cijena 3.500 KM; telefon: 063/001-383. Prodajem Fiat Punto, TD dizel, godina proizvodnje 2003., City servo, bord comp, clima, ABS,

veliki servis ura|en, registrovan do 01.12.2011. Pre{ao 139.000 km... Cijena 5.500 KM. Telefon: 061/486-702. U Rip~u prodajem devastiranu ku}u na placu 737 metara kvadratnih i njivu veli~ine 1725

metara kvadratnih... Telefon: 052/216-373. POVOLJNO: Prodajem PVC vrata - mahagonij, dimenzije 103x210 mm. Informacije na

GSM: 061/526-476. Prodajem gra|evinsku parcelu u Cazinu uz magistralni put; 1.500 metara kvadratnik;

vlasni{tvo 1/1; posjedujem sve dozvole i komunalne priklju~ke; telefon: 061/138-759. Prodajem trosoban stan, Ozimice I; cijena po dogovoru; telefon: 062/518-347.

Prodajem stan u centru Biha}a 70 m2, pogodan za poslovni prostor-prizemlje.GSM: 063/384-623.

Prodajem neraspakovano {vicarsko te{ko posu|e za kuhanje na pari; telefoni: 061/982-977 i(037) 312-298.

Prodajem zemlju u malom Zalo ju, uz glavni put; telefon: 066/897-827. Prodajem pe} TA 3 za 70 KM i dje~ija kolica s punom opremo za 50 KM;

telefon: (037) 222-709. Prodajem p~ele u ko{nicama A@ i 1 LR; aluminijske kante od 50 kg meda i p~elarsku literatu-

ru; telefoni: 061/982-977 i (037) 312-982. Prodajem ili mijenjam stan 36 metara kvadratnih za isti samo za centar, Harmani I i Ozimice I;

telefon: 061/074-660 Laguna Grandt Tour 1.9 dCi, model 2007; najbogatija dodatna oprema Renoa; tek uvezena,

registrovana, extra dominantna; telefon: 062/524-968. Prodajem frezu; aparat za varenje plastike; mje{alicu za ljepilo i zvu~nike za auto;

GSM: 061/600-367. Prodajem devastiranu ku}u na oku}nici od 1.050 metara kvadratnih; dokumetacija uredna;

Atraktivna lokacija s desne strane puta Ripa~ - Lohovo; GSM: 061/414-542. Prodajem manju ku}u s oku}nicom u Ul. Umihane uvidine br. 40 u blizini Gimnazije,

Ekonomske i Medicinake {kole {kole. Telefon: 062/753-808. Prodajem: kon~ane zavjese sa{ivene u dva dijela; jorgan za bra~ni krevet, 2x2 metra; dva

zidna ogledala; plave zavjese 2,60x7,50 metara; telefon: 062/710-274. Prodajem ku}u s tri etaè, iz MUP-a; 10x8 metara; 600 kvadrata oku}nice; centralno grijanje;

namje{tena; naseljena studentima; telefoni: 070/227-250 i 062/394-996. Laguna Grandt Tour, tek uvezena; registrovana, model 2007 1.9 dCi; telefon: 062/524-968. Prodajem ve{ ma{inu WFS 861, 3,5kg, 800 obrtaja i uljni radijator. Bez ogrebotine, sa gara-

ncijom. Hitno! Telefon: 066/606-665.

Prodajem ku}u u Gati pored glavne ceste (kod Bushela); s poslovnim prostorom, pogodno zatrgovinu gra|evinskim materijalom; telefoni: 070/227-250, 062/394-996, 061/137-556.

Prodajem useljivu ku}u 10x9 m s oku}nicom u Velikom Zalo`ju; GSM: 063/222-115. Prodajem stan od 33 metra kvadratna u centru Biha}a; telefon: 061/806-407. Prodajem motor za gara`na vrata s daljinskim, marke "Einhell", nov, jo{ zapakovan, cijena 200

KM; pa{e za sva standardna vrata; telefoni: 070/227-250 i 062/394-996. Prodajem drvene prozore, jedan nov veli~ine 175x130 cm i jedan polovan veli~ine 180x120

cm; telefoni: 037/319-388 i 061/784-952. Prodajem TV "Samsung"; ekran 52 cm; ispravan - o~uvan; cijena 100 KM;

GSM: 065/769-242. Prodajem ili iznajmljujem poslovni prostor u centru Biha}a; 70 metara kvadratnih; telefoni:

061/394-494 i 061/604-024. POVOLJNO: Prodajem ku}u u strogom centru Cazina i trosoban komforan stan

Ozimicama I u Biha}u: telefon: 061/809-972 i 037/226-461. BIHA] - Prodajem nov stan 86 m 2; GSM: 061/787-122. Prodajem malo kori{teni kolor TV sa sobnom elektronskom antenom; uvoz iz Njema~ke; cije-

na 100 KM; kupcu poklanjam elektri~ni sat s budilnikom; telefon: 065/769-242. Prodajem zemlji{te u Lohovu, povr{ine 3.800 metra kvadratnih, uz glavnu cestu; papiri

uredni 1/1; cijena 12.000 KM; telefoni: 099/682-27-66 ili 00385/99-682-2766. Prodajem stan od 64 m2 u centru Biha}a; GSM: 061/783-030. Prodajem harmoniku i mu{ki bicikl 28-icu GSM: 062/142-767. Povoljno prodajem malokalibarsku pu{ku 5,6 mm; telefon: 062/142-767. Prodajem ku}u u Jablanskoj ulici, blizu hotela “RIO mare”; GSM: 061/591-398. LOHOVO - Parcelu od cca 500 metara kvadratnih prodajem ili mijenjam za vozilo;

telefon: 062/524-968.

Prodajem putni~ki Renalult KANGO; 2006. godi{te; 12-16 V; benzin - plin, klima, dalji-nski; benzin-plin (100 kilometara za 6 maraka); telefon: 062/ 524-968.

Prodajem Ford-fiestu, 1,6 dizel; 40 KW; “stara tipa” u voznom stanju, povoljno;GSM: 065/769-242.

Prodajem ku}u s oku}nicom od 1.130 metara kvadratnih (lokacija èljezni~ka stanica);GSM: 061/074-653.

Prodajem devastiranu ku}u na placu od 737 metra kvadratna i dva dunuma njive uRip~u kod Biha}a; telefon: 052/ 216-373.

Prodajem pe} za centralno grijanje 061/752-059. Povoljno prodajem useljivu ku}u u Rip~u (Zabare) telefon: 061/418-781. Prodajem u Pritoci ku}u 90 metara kvadratnih, novogradnja na placu od 2.000 metara

kvadratnih s izlazom na Unu; telefon: 061/809-854. Prodajem plac za ku}u povr{ine 552 metra kvadratna u Malom Lugu, Biha}: cijena po

dogovoru; telefon: 062/172-132. Prodajem zemlji{te u Vedrom Polju. Papiri uredni. GSM: 062/387-386. Prodajem stan na Ozimicama I, prvi sprat, 80 m2; moè i zamjena za manji uz doplatu.

GSM: 066/647-989. Prodajem ku}u u strogom centru Cazina i trosoban komforan stan Ozimicama I u Biha}u:

telefon: 061/809-972 i 037/226-461. Prodajem nerenoviran dvosoban stan 53 m2, Ozimice I, IV sprat. GSM: 061/965-408. Prodajem placeve za gradnju na Ceravcima i ku}u. Telefon: 061/877-938. Prodajem spava}u sobu, televizor “Philips”, komodu za TV i plinski {poret. Cijena po

dogovoru; telefon: 062/710-274.

JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}

Tekst oglasa:

.....................................

......................................................

......................................................

......................................................

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE

Kupon za besplatne maleoglase po{aljite po{tom ilidostavite li~no na adresu:

Marketing slu`baRTV Biha} Krupska bb,

77000 Biha}

Oglasi do 15 rije~i!

mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi

PRODAJA

IZNAJMLJUJEM

JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}

CJENOVNIK OGLASNOG PROSTORA U LISTU 037PLUS

U cijene je ura~unat PDV 17%.POPUST na duì vremenski period do 20%. Vremenski periodi: 3 mjeseca 5%, 6 mjeseci 10%,

9 mjeseci 15% 12 mjeseci 20%.Priprema reklamnog/oglasnog prostore je besplatna.Molimo da va{e oglasne i reklamne poruke dostavite na adresu:

Marketing slu`ba RTV Biha} (037/223-770)Krupska bb, 77000 Biha}

ili u redakciju 037PLUS, najkasnije do utorka do 16,00 sati kako bi bileobjavljene u narednom broju.

Marketing JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

VELIÎNAREKLAME

CRNO-BIJELA UNUTRAŠNJA- COLOR

ZADNJA- COLOR

1/1 240,00 KM 400,00 KM 400,00 KM

1/2 120,00 KM 200,00 KM 200,00 KM1/4 60,00 KM 100,00 KM 100,00 KM1/8 30,00 KM 50,00 KM 50,00 KM1/16 12,00 KM 25,00 KM 25,00 KM

MARKICA NASLOVNA STRANA ZADNJA STRANA

60x70 mm 50,00 KM 50,00 KM120x30 mm 100,00 KM 100,00 KM160x60 mm 150,00 KM 150,00 KM

8/3/2019 037 Plus [broj 84, 29.9.2011]


sport 2129.9.2011.godine

Kantonalni ko{arka{i u vikendupred nama nastavljaju liga{kotakmi~enje. U subotu se igraju

prvenstveni dueli u omladinskimkategorijama, a i pred seniorimasu novi prvenstveni izazovi.Bosna XXL brani bodovnu pred-nost iz prvog dijela prvenstva.Protivnik kadetskoj i seniorskojselekciji biha}kog Kluba u subotu

je Mladost iz Bosanskog Petrovca. Aktuelni prvaci u obje konkurenci-

je u ove duele ulazi s ulogomfavorita.U pionirskoj i kadetskoj ligi svoje

}e me~eve odigrati i omladinciBratstva i Klju~a. Omladinska{kola iz Bosanske Krupe je do sadabiljeìla mnogo bolje rezultate, pase i u ovim utakmicama o~ekujusigurne pobjede.Interesantna }e biti utakmicaseniorskih timova Buìma iKraji{nika. Drugoplasirana ekipa

iz Velike Kladu{e, ukoliko èlidràti korak s liderom Bosnom

XXL, ne smije ispustiti bodove na

neugodnom gostovanju.Najmla|i ko{arka{i Kraji{nika }eugostiti Ko{arka{ki klub Biha}.Mladi Bi{}ani }e poku{atipopraviti slaba{an dojam u dosa-da{njem dijelu takmi~enja.Bogat sportski vikend garantuje iuzbu|enja na ovda{njim ko{a-rka{kim terenima.

Kugla{ki klub Biha} je naotvaranju prvoliga{ke sezoneugostio Krivaju iz Zavidovi}a.Biha}ki tim je ostvario uvjerljivupobjedu, rezultatom 7:1. Uvo-dnom pobjedom Bi{}ani su naja-

vili premijerliga{ke ambicije,budu}i da su u pro{loj sezoniposustali u samoj zavr{nici utrkeza elitni razred.Bolja igra biha}kog tima izraèna

je razlikom od 248 sru{enih ~unjeva. Najbolji akter me~a bio je Emir Ademovi} s 548 sru{enih ~unjeva.Odli~an je bio i Adnel Nuspahi}.Ostatak tima je tako|er bio raspo-loèn, a raduje {to se biha}kom

timu u ovoj sezoni pridruìlo inekoliko mla|ih igra~a.Nije bilo pritu`bi na glavnog arbi-tra Kemala Jodanovi}a, koji je sapomo}nicima zasluìo visoku

ocjenu. Pro{losezonsko posusta- janje u posljednjim kolima, ovegodine se ne bi smjelo ponoviti.

Igra~ki kadar je osnaèn, {to bi setrebalo potvrditi i na prvom gostu-

ju}em me~u ovog vikenda.

U oktobru se igraju odlu~uju}i kvalifikacijski dueliza plasman na Evropsko nogometno prvenstvo uPoljskoj i Ukrajini. Pred bosanskohercegova~kimreprezentativcima su me~evi protiv Luksemburga iFrancuske. Luksemburàni stiù u Zenicu 7. oktobra,dok ~etiri dana kasnije “Zmajevi” gostuju u Parizu.Selektor Safet Su{i} je pozive uputio slijede}imigra~ima: Kenan Hasagi} (Istanbul BB), Asmir Begovi}(Stoke), Asmir Avduki} (Borac), Boris Pandà(Mechelen), Emir Spahi} (Sevilla), Sa{a Papac(Glasgow Rangers), Adnan Mravac (Mattersburg),Mensur Mujdà (Freiburg), Miralem Pjani} (Roma),Sejad Salihovi} (Hoffenheim), Elvir Rahimi} (CSKA Moskva), Zvjezdan Misimovi} (Dinamo Moskva),

Adnan Zahirovi} (Spartak Nalchik), Senad Luli}

(Lazio), Haris Medunjanin (Maccabi Tel Aviv), Semir[tili} (Lech Poznan), Darko Maleti} (Aktobe), SenijadIbri~i} (Lokomotiv), Edin Dèko (Manchester City),Zlatan Muslimovi} (bez kluba), Ermin Zec(Genclebirigli) i Vedad Ibi{evi} (Hoffenheim).Muhamed Be{i} ovog puta nije na spisku A selekcije,

jer }e biti u kadru mladog nacionalnog tima. VedadIbi{evi} se vra}a nakon povrede, a i Zlatan Muslimovi}

je u igra~kom kadru, iako jo{ nije prona{ao klupskianga`man. S obzirom na povoljan zdravstveni bilten iformu bh reprezentativaca, bosanskohercegova~kinacionalni tim }e u predstoje}e utakmice u}i unajja~em sastavu.

Moramo spomenuti i najbolju poziciju na FIFA ljestvi-ci najboljih svjetskih reprezentacija ikada. Naime,

Bosna i Hercegovina u oktobar ulazi kao 22. nogomet-na selekcija na svijetu. Izvrstan plasman omogu}uje iulogu eventualnog nosioca u kvalifikacijskom baraù,u kojem bi tim Safeta Su{i}a, vjerovatno trebao igratiu novembru.

Su{i}ev spisakza Luksemburg

i FrancuskuBosna XXL branibodovnu prednost

Prva liga FBiH u kuglanju

Bi{}ani bolji od Krivaje

Nastavak ko{arka{ke lige USK-a

Interesantna }e biti utakmica seniorskih timova Buìma i Kraji{nika.Drugoplasirana ekipa iz Velike Kladu{e, ukoliko èli dràti korak s lide-rom Bosnom XXL, ne smije ispustiti bodove na neugodnom gostovanju

Ko{arka{ka liga

USK-a (subota01.10.2011.godine)

BOSNA XXL - MLADOST (kadeti, seniori)BRATSTVO - KLJU^(pioniri, kadeti)KRAJISNIK - BIHA](pioniri)BUZIM - KRAJI[NIK (seniori)Slobodan - LIMOMETAL

Bli e se odlu~uju}e kvalifikacijskeutakmice

Luksemburàni sti u u Zenicu7. oktobra, dok ~etiri dana kasnije“Zmajevi” gostuju u Parizu

8/3/2019 037 Plus [broj 84, 29.9.2011]


29.9.2011.godinesport22

Jedinstvo se pro{log vikenda izMostara vratilo bez bodova.Branitelj je s 2:0 nadigrao “crveno- bijele” i ve} nakon sedam kola ih“gurnuo” u opasnu zonu na prvo-liga{koj tabeli. Neizbje`na je ana-liza sudijske uloge i u ovom me~u.U biha}kom taboru ale za navod-no regularnim golom [ari}a, ko-

jeg je glavni arbitar Ke~o poni{tiozbog ofsajda. Apostrofiran je i kri-terij dodjeljivanja kartona, jer jeponovo “kaubojska” igra doma-

}ina ostala neka`njena.Izgleda se jo{ samo biha}ki nogo-metni tim nije priviknuo na “prav-ila igre”. Prvoliga{ko ili “doma-}insko” takmi~enje ne trpi zavidanu~inak gostiju, no ovom smo kon-statacijom ve} sami sebi dosadili.Naravno, s druge strane doma}inine vide ni{ta sporno. “Branitelji”su dominirali u svim statisti~kimparametrima, a ne moè seosporiti ni regularnost golova.Prema tome, izabranici SenadaSmaji}a ni ovaj put nemaju opra-

vdanja za slabu partiju i poraz.

Zanemariv u~inakPobjedonosne golove za Braniteljpostigli su Glavina i Pinjuh.Najbolje ocijenjeni prvotimacJedinstva je bio ~uvar mreè

Adnan Keranovi}. Prema izvje-{tajima kolega, koji su pratili ovuprvenstvenu utakmicu, u~inak ostalih biha}kih nogometa{a jezanemariv. Tako je bodovni bilansnakon sedam kola, ograni~ioBi{}ane na trinaestu poziciju natabeli. Simpatizeri Kluba neradogledaju prvoliga{ku tabelu!Idu}e kolo donosi ogled s jednimod najneugodnijih protivnika.Budu}nost se tek vratila iz premi-

jerliga{kog razreda i nakon ne{toslabijeg starta, najavila ponovnuborbu za vrh tabele. Imperativ pobjede u subotu, intenzivirao jetempo rada na treninzima biha}ke

mom~adi, te maksimalno mobi-lizirao stru~ni {tab i kompletanigra~ki kadar.

Zakazali cazinski

golgeteriU vikendu iza nas zakazali su icazinski golgeteri. âhtarevi},Mirvi} i dru{tvo nisu uspjeli protiv

Iskre potvrditi gostuju}i trijumf izpetog kola. Terenska inicijativa,devedesetominutni presing, velikibroj izglednih prilika, noBugojanci su ipak sa~uvali “nulu”.Propu{tena je prilika za anulira-njem prednosti lidera Rudara, no

ve} u vikendu pred nama prilikaza popravni, ba{ u derbiju sa sas-tavom iz Kaknja.Tek je Kraji{nik popravio dojam.Ekipa iz Velike Kladu{e je s 3:0nadvisila Omladinac i uhvatilabodovni priklju~ak s timovimaiznad linije spasa. Nakon nekolikoneuvjerljivih izdanja, Velikokladu-{~ani su napokon odigrali u

skladu s o~ekivanjima. Bodovi kojisu popravili raspoloènje, razlogsu za optimizam i pred nastavkatakmi~enja. Slijedi gostovanje uGra~anici kod Bratstva.

Prva nogometna liga Federacije BiH

Federalni drugoliga{i su iza sebe ostavili ~etvrtotakmi~arsko kolo. Podgrme~ je nastavio pobjedni~ki niz,dok je pro{log vikenda uspje{na bila i Una iz Kulen

Vakufa. Efikasno kolo je donijelo 4,5 gola po utakmici,budu}i da je na {est utakmica postignuto 26 pogodaka.Najefikasnije utakmice su igrane u Travniku i

Vrnogra~u, gdje je vi|eno po {est golova.Nogometa{i Une su protiv Viteza, do{li do prvih bodovana strani. Kona~ni rezultat 1:0. Podgrme~ niè visokepobjede, a u ovom kolu Maestral je ostavljen na minus~etiri. Sanjani su utakmicu okon~ali s 4:0. Mladost iz

Vrnogra~a i Jajce su napada~kim postavkama igre, {estputa poga|ali protivni~ku mreù. Zavr{ilo je pobjedomMladosti 4:2.Pobjedu su osigurali Pajazetovi}, Kurtovi} i Levi} s dvapogotka. Najneizvjesniju utakmicu odigrali su Klju~ iMladost Polje. Doma}ini su iskoristili prednost doma}egterena i trijumfovali s 3:2. Sloga je u bosanskokrupskomderbiju s 3:1 bila bolja od Bratstva. Drugu gostuju}upobjedu pro{log vikenda ostvarili su nogometa{i Viteza.Oni su u Travniku bili bolji od Vla{i}a. Utakmica jezavr{ena rezultatom 4:2.

Malonogometa{i op}ine Biha} su odigrali i tre}eprvenstveno kolo. U sedam utakmica postignuto je 40golova. Nije zabiljeèn ni jedan nerije{en rezultat.Najuvjerljiviju pobjedu ostvarila je ekipa Mojusk.ba,koja je rezultatom 7:1 bila bolja od Dje~aka sa Une.Malonogometni tim Boca Yuniors je upisao jo{ jednupobjedu. Favoriti za {ampionski naslov u ovom kolu su s3:0 trijumfovali protiv ekipe PVC Dàja&Caffe Blic.Najve}e iznena|enje je poraz Malonogometnog kluba

Beton. Bolja je bila ekipa Mladost KT rezultatom 3:1.

Rezultati 3. kola:Bistro Biha} - Bezobrazni Karcinom~i} 6:3MNK Pro{i}i - MNK Mini Dnevnik 2:1

âvkunovi} Biha} - MNK Kaiser 4:2MNK Internacionale - Kendi} Promet & Caffe 5 3:4Boca Yuniors - PVC Dàja & Caffe Blic 3:0Dje~aci sa Une - mojUSK.ba 1:7MNK Beton / BISCANI.NET - Mladost KT 1:3

Pravila “doma}inske” lige Izgleda se jo{ samo biha}ki nogometni timnije priviknuo na “pravila igre”. Prvoliga{ko ili“doma}insko” takmi~enje ne trpi zavidan u~inakgostiju. Ovom smo konstatacijom dosadili i samisebi. Naravno, s druge strane doma}ini ne videni{ta sporno. “Branitelji” su dominirali u svimstatisti~kim parametrima, a ne moè se osporitini regularnost golova. Prema tome, izabraniciSenada Smaji}a ni ovaj put nemaju opravdanjaza slabu partiju i poraz.

Rezultati 7. kolaFamos SA[K - Bratstvo 2:0,Krajina - Iskra 0:0,Ora{je - Rudar 2:0,Gora`de - UNIS 4:1,

Vitez - âpljina 0:1,Gradina - Budu}nost 3:2,Kraji{nik - Omladinac 3:0,Branitelj - Jedinstvo 2:0.Parovi 8. kolaUNIS - Vitez,Jedinstvo - Budu}nost,âpljina - Gradina,

Iskra - Gora`de,Rudar - Krajina,Bratstvo - Kraji{nik,Omladinac - Ora{je,Branitelj - Famos SA[K

Druga federalna liga BiH u nogometu

Gostuju}i trijumf Une

Malonogometna liga op}ine Biha}Pobjeda Boca Yuniorsa Najuvjerljiviju pobjedu ostvarila jeekipa Mojusk.ba, koja je rezultatom 7:1bila bolja od Dje~aka sa Une

Nogometa{i Une su protiv Viteza, do{li do prvihbodova na strani. Kona~ni rezultat 1:0. Podgrme~ni e visoke pobjede, a u ovom kolu Maestral jeostavljen na minus ~etiri. Sanjani su utakmicuokon~ali s 4:0.

8/3/2019 037 Plus [broj 84, 29.9.2011]


sport 2329.9.2011.godine

Osmim memorijalnim turnirom“Biha} 2011” Uprava i prvotimciOdbojka{kog kluba Biha} sjetili suse Asmira Dupanovi}a, DèvadaFajkovi}a, Edina Be}iragi}a, AideNadarevi}, Hasana Softi}a iSamira Musli}a, nekada{njih pe-rjanica Kluba. Nekada timski lid-eri, reprezentativci, uspje{nitreneri i perspektivne sudijepoloìli su svoje ìvote u odbranigrada na Uni. Njihovi prijatelji ihne zaboravljaju!“Nakon nekoliko godina pauze,

ponovo smo organizirali memorijalni turnir. Financijska kriza nam je godinama ve} saputnik. To se

osjetilo i na rezultatima, na klup- skoj organizaciji... Ove godine smodonekle uspjeli stabilizirati kolektivi nastaviti tradiciju. Poja~ali smoigra~ki kadar, pripremili tim zanove liga{ke izazove i isplanirali

plan i konstrukciju povratka u elit-ni razred bosanskohercegova~keodbojke”, istakao je predsjednik Odbojka{kog kluba Biha} Ama-rildo Muli}.Na memorijalnom turniru Bi{}anisu se nadmetali sa sportskim pri-

jateljima iz Hrvatske, odbojka{kimklubovima Rijeka i Sisak. “Prvi put

smo na memorijalnom turniru,

iako smo prije desetak godinaredovno “sparingovali” sa biha-}kom ekipom. Lijepo se sjetiti

prija{njih vremena i na{ih sport- skih prijatelja”, rekao nam je prvo-timac Rijeke Dragi Brankovi}.Iz godine u godinu ovo su naje-motivniji nastupi za cijelu biha}ku

mom~ad, naro~ito za kapitenaDènisa Fajkovi}a, ~iji je otacDèvad bio jedan od najboljihbosanskohercegova~kih odboj-ka{a. “Ponosan sam {to nosim dres

Kluba u kojem je moj otac odigraonekoliko stotina utakmica i lijepo

{to se ovako prisje}amo tih ljudi”,rije~i su kapitena Fajkovi}a.Godine rezultatske inferiornostisu, ~ini se, iza biha}kog kluba.Neki od biv{ih prvotimaca suponovo u dresu Biha}a, a najvi{e

raduje povratak biv{eg reprezen-tativca Dème Pe~enkovi}a, koji jena ovom turniru odigrao posljed-nji poen za Rijeku i vratio se uredove mati~nog Kluba. “Nakonnekoliko godina u Rijeci, vra}am seu Biha}. Nadam se da }u pomo}imladim saigra~ima, da se {to prije

vratimo u Premijer ligu”, kazao jePe~enkovi}.Rezultat na ovogodi{njem natje-canju je bio, naravno u drugomplanu. Korektan nastup biha}kogodbojka{kog kolektiva je razlog zaoptimizam, iako je igra~ki rosterdaleko od optimalne forme, pasamim tim i od realnih mogu}no-

sti. Biha}kim ljubiteljima odbojka-{kog sporta ove godine najvi{e supokazali prvotimci Rijeke, koju jepredvodio Dèmin brat DènanPe~enkovi}.

Osmi memorijalni turnir “Biha} 2011”

U subotu starta Premijer liga BiH za odbojka{ice.

Bi{}anke na otvaranju sezone do~ekuju Mladost izSarajeva. Kvalitetan pripremni ciklus garantuje sprem-nost tima za drugu premijerliga{ku sezonu. Izuzetnirezultati u test - utakmicama opravdavaju o~ekivanja iambicije stru~nog {taba.Iza biha}kih odbojka{ica su dueli s renomiranim pro-tivnicama na me|unarodnim turnirima. Prethodnog

vikenda osvojeno je drugo mjesto na “InVITATIONAL2011” turniru u Ljubljani. Biha} - Preminger je u prvojutakmici savladao doma}u ekipu Vitala s 2:1 u setovi-ma.Druga pobjede protiv slovenskog tima ovog ljeta, budu}ida je biha}ki tim trijumfovao i na tradicionalnomturniru “Biha} 2011”. U finalnom me~u turnira uSloveniji, Bi{}anke su poraène od euroliga{kog timaMladosti iz Zagreba. Dva neizvjesna seta, optimisti~nasu najava predstoje}e sezone.

Zlatan Ibuki} nove prvenstvene obaveze ~eka s ovimigra~kim kadrom: Meliha Dàfi}, Ajsela Binjos, LarisaJusi}, Mirela Jusi}, Dijana Lipova~a, Asmira He~i}, LejlaMufti}, Alma Alibegovi}, Seada Sivi}, Erna Turni} iigra~icama iz omladinske {kole. Utakmica protiv Mla-dosti igra se u subotu u 19 sati u sportskoj dvorani Luke.

Velikokladu{ki zaljubljenici u “kraljicu” sportova suDrugom me|unarodnom atletskom utrkom “Velika Kla-du{a 2011” obiljeìli ~etvrtu godi{njicu Atletskog klubaKraji{nik i 22. septembar - Svjetski dan bez automobila.

Fizi~ku spremnost, brzinu i snala`ljivost demonstriralisu dje~aci i djevoj~ice iz osnovnih i srednjih {kolaUSK-a, ~lanovi atletskih klubova, raspore|eni u vi{euzrasnih grupa i gra|ani - rekreativci.

Titulu pobjednika glavne - seniorske utrke za 2011. go-dinu, na pet hiljada metara, odbranio je Zoran @ili}, ~lan

Atletskog kluba “Zagreb”. Drugo mjesto osvojio je Bi{}a-nin Enes Zuli}, koji nastupa za Atletski klub “Sarajevo”,

a tre}e Nevres Hajrulahovi} iz Atletskog kluba “Cazin”.Druge me|unarodne atletske utrke organizovao je

Atletski klub “Kraji{nik” iz Velike Kladu{e u saradnji saJU Prva srednja {kola “Dr. Husein Dàni}” i Atletskimsavezom USK-a. Priredio: Muhamed SADIKOVI]

Nastavljena tradicija Godine rezultatske inferiornosti su, ~ini se,iza biha}kog kluba. Neki od biv{ih prvotimacasu ponovo u dresu Biha}a, a najvi{e radujepovratak biv{eg reprezentativca DèmePe~enkovi}a, koji je na ovom turniru odigraoposljednji poen za Rijeku i vratio se u redovemati~nog Kluba

Rezultati:OK Biha} - OK Rijeka 0:2OK Biha} - OK Sisak 0:2OK Rijeka - OK Sisak 2:0

Najbolji igra~ turnira- Dragi Brankovi} (Rijeka)Najbolji sme~er - Dènan Pe~enkovi} (Rijeka)

Najbolji tehni~ar - Istok Pelin (Sisak)

Na startu odbojka{ke Premijer lige BiH

Bi{}anke do~ekujuMladost iz Sarajeva

Pobjednik Zoran @ili}

Iza biha}kih odbojka{ica su dueli srenomiranim protivnicama na me|unaro-dnim turnirima. Prethodnog vikenda osvo-

jeno je drugo mjesto na “InVITATIONAL

2011” turniru u Ljubljani. Biha} -Preminger je u prvoj utakmici savladaodoma}u ekipu Vitala s 2:1 u setovima.

Druga me|unarodna atletska utrka u Velikoj Kladu{i

8/3/2019 037 Plus [broj 84, 29.9.2011]


U Gradskom parku u Biha}upo~elo je uklanjanja suhih ipolomljenih grana i drve}a. Premarije~ima Hakije Ibrahimpa{i}a,radi se o redovnoj djelatnosti kojase obavlja u jesen ili prolje}e, a sciljem da drve}e u parku i na dru-gom prostoru kojim se kre}upje{aci ili vozila, bude pravovre-

meno potkresano, ~ime se sma-njuje rizik od povreda il materi-

jalne {tete.- Uklanjamo samo one grane kojebi mogle ugroziti gra|ane, s obzi-rom na predstoje}u jesen i zimu i

vremenske prilike koje donose, kaèIbrahimpa{i}.

037Plus

U Gradskom parku u Biha}u

Dènan Hodì} veliki zaljublje-nik u sportski ribolov iz SanskogMosta proteklog vikenda bio jeiznena|en kada je prije svegazaka~io a potom uz pomo} brataizvukao iz rijeke Sane mladicute{ku 24 kilograma, {to je na ovimprostorima najve}i ulovljeni pri-mjerak u nekoliko posljednjih go-

dina.Hodì} je kapitalca ulovio nalokalitetu Bijeli brodovi, u blizinisela âplje, a borba s ovomgrdosijom potrajala punih sat

vremena.- U ribolovu sam bio s bratom kojimi je pomogao da mladicu izvu~emiz rijeke. Da nije bilo njega, ne bihuspio, priznaje Hodì}, koji se odmalih nogu bavi ribolovom.Ovo je njegov najve}i i najdraìulov u dugogodi{njem ribarenju.Ni njega nije zaobi{la dilema {ta sakapitalnim ulovom: pojesti ilipreparirati.- Nisam siguran da li }e mi se vi{e

posre}iti ovakav ulov. Stoga samodlu~io da je po{aljem na prepari-ranje stru~njacima u Banjaluku,kaè vje{ti i sretni sanski ribolovac

Jedan prosjak iz Srbije nedavno je postao poznat{irom svijeta. Zanimljiva pri~a Nemanje Petrovi}apro{irila se Internetom munjevitom brzinom. Ide otpri-like ovako. Ovaj nesretnik iz Subotice vi{e se nijemogao nositi s prezirom i ignoriranjem prolaznika, pa

je tako jednog dana odlu~io da }e jednostavno biti -nevidljiv. Tako je 42-godi{njak jednog dana stavio kapui cipele na pod, na znak napisao “nevidljiv” i razo~arannapustio “radno mjesto”.“Kada sam se vratio, oko znaka je bila gu`va, a {e{ir jebio pun novaca. Zaradio sam daleko vi{e nego kada sam

sjedio tamo”, isti~e Petrovi} te dodaje da sad samo staviznak i neki rekvizit, sjedne preko puta na kafu i ~ekadobar plijen.

Pije kafu i ~eka dobar plijen

Nevidljivi prosjakDènan Hodì} iz Sanskog MostaUlovio mladicu te{ku 24 kilograma U ribolovu sam bio s bratom koji mi je pomogao da mladicuizvu~em iz rijeke. Da nije bilo njega, ne bih uspio, priznaje Hodì}.

Sestre Berchmana Leidenix iz Austrije, Jula

Ivani{evi} iz Hrvatske, Krizina Bojanc i AntonijaFabjan iz Slovenije te Hrvatica ma|arskoga porijeklaMarija Bernadeta Banja, obavljale su svoje du`nosti usamostanu Marijin dom na Palama, progla{ene sublaènima na sve~anom misnom slavlju u Sarajevu.Ubili su ih ~etnici 1941. godine u isto~noj Bosni.Istra`ni postupak u cilju beatifikacije pet ~asnih se-stara koje su mu~eni~ki stradale u BiH pokrenut je1999. godine, a njihovo progla{enje blaènima Sveti

je Otac odobrio u januaru ove godine. Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Pulji} je kazaona misnom slavlju da su sestre ostale privrène svomdjelovanju i kada im je ìvot bio u opasnosti.Zlo~in su po~inili ~etnici pod zapodvjedni{tvomJezdimira Dangi}a, koji je 1947. strijeljan kao ratnizlo~inac.

MUP-u Unsko-sanskog ka-ntona prijavljen je nestanak Huseina Varcara, iz Biha}a,ro|enog 1954. godine.Husein je visok oko 180 cm,teàk oko 85 kg, sijede kose izelene boje o~iju. Na sebi jeimao plavu trenerku, sivuduksericu s kapulja~om i crnepatike, kada je nestao 20. se-ptembra, oko 3 sata ujutro.

Biha}Nestao Husein Varcar

Drinske mu~eniceprogla{ene blaènim

Sve~ano misno slavlju u Sarajevu

Kardinal Vinko Pulji} je kazao na misnomslavlju da su sestre ostale privrène svomdjelovanju i kada im je ìvot bio u opasnosti

Uklanjanje suhihi polomljenih grana

Cijenjeni ef. Durakovi}u,

U povodu obiljeàvanja 99 go-

dina postojanja i funkcionisanjaUdruènja “Ilmijje” u Bosni i

Hercegovini, koristim ovu prilikuda Vama li~no i svim imamima una{oj zemlji, a posebno na ovom

podru~ju, uputim iskrene i srda~ne ~estitke. Zajedni{tvo imama, ozvani~enodjelovanjem unutar Udruènja“Ilmijje” skoro cijelo jedno stolje-}e, jedan je od najzna~ajnijih inaj~vr{}ih temelja bosansko-hercegova~kog multireligijskog

ivota i bogatstva.Svojom duhovnom vezom sa na-rodom, imami su u na{oj zemlji,

posebno tokom minulih 99 godi-na u bezbroj prilika bili pred velikim izazovima i ispitima,dijele}i zajedni~ki bol i drugete{ke ivotne neda}e.Upravo zato i ova, kao i naredna

jubilarna godi{njica imaju svoje posebno mjesto u srcima svih Bi{}ana koji znaju koliko suimami tokom minulog vremena

gradili i snaìli duhom na{u zemlju, na{e pretke i samu budu-}nost svih nas.

Op}inski na~elnikmr. sci. Albin Musli}

êstitka

037 Plus [broj 84, 29.9.2011]

Documents

Transcript of 037 Plus [broj 84, 29.9.2011]