8/6/2019 037 Plus [broj 10, 29.4.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-10-2942010 1/24

29.04.2010.godine

DOSJE: Hamdija Pozderac (3)

Biha} • ^etvrtak, 29.04.2010. • Broj • Godina I • Cijena 0,50 KM /za inostranstvo 0,50 eura/ INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST

Biha} Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Bu`im

Cazin Klju~ Sanski Most Velika Kladu{a

Poslovanjem do imena!

KIK “Sana” prvakregionalne NLB lige

str. 31.

Sportski ambasadori Sanskog Mosta

 Vlada Unsko-sanskog kantona

Ste~aj u Polietilencii Famosu

str. 3.

str. 12. i 21.

Zvao se Muhamedstr. 6. i 7.

Eto maja, eto izleta

Sretan 1. majSretan 1. maj

! Biha}ka “Polietilenka” i privredno dru{tvo“Famos” iz Sanskog Mosta idu u ste~aj,odlu~ila je Vlada Unsko-sanskog kantona

Stvaranje urbane razglednice u Biha}u

str.

22.

! Put nas je posjetio na {vicarski sir, vjerovatno zbog ~injeniceda na ~itavom polju nismo vidjeli niti jednu kravu, kao ni“predstavnika stoke sitnog zuba”, ovcu

Sad se Bjelajskim poljem voziti milina

Sve manje Belaja

Maturskiradovina zidovimapasarele

10

! Srijeda 28. april, ne{to prijepodneva i isto tako ne{to prije1. maja. Ka`u praznika rada koji

se na ovim prostorima proslavljaobaveznim izletom u prirodi. Zanjegovo ovogodi{nje dostojnoobilje`avanje sve je spremno. Vrijeme }e biti idealno, prom- jenljivo obla~no sa sun~animintervalima i toplo, a terenipogodni za igru. [to jenajva`nije, dostojno supripremljeni za veliki doga|aj.Najzagrijaniji igra~i ve} su ihobi{li i vlastitim rukama “marki-rali” dijelove koje }e najvi{ekoristiti u `aru borbe. Izleti{taKlokot i Centrala ve} su skorodo kraja isparcelisana pa ko to

dosad (~etvrtak 29. april) nijeu~inio neka po`uri.

! Srijeda 28. april, ne{to prijepodneva i isto tako ne{to prije1. maja. Ka`u praznika rada koji

se na ovim prostorima proslavljaobaveznim izletom u prirodi. Zanjegovo ovogodi{nje dostojnoobilje`avanje sve je spremno. Vrijeme }e biti idealno, prom- jenljivo obla~no sa sun~animintervalima i toplo, a terenipogodni za igru. [to jenajva`nije, dostojno supripremljeni za veliki doga|aj.Najzagrijaniji igra~i ve} su ihobi{li i vlastitim rukama “marki-rali” dijelove koje }e najvi{ekoristiti u `aru borbe. Izleti{taKlokot i Centrala ve} su skorodo kraja isparcelisana pa ko to

dosad (~etvrtak 29. april) nijeu~inio neka po`uri.

Ko je zauzeo -

zauzeo je!

Ko je zauzeo -

zauzeo je!

8/6/2019 037 Plus [broj 10, 29.4.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-10-2942010 2/24

29.04.2010.godine7 dana2

Izdava~ JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}Direktor: Mirela POPR@ENOVI]Izvr{ni direktor: Safet HRNJICA

Adresa: Ul. Krupska bb

77000 Biha} Telefon: 037/226-688; Fax: 037/226-866

Sedmi~ni informativni list 037Plus

Glavni i odgovorni urednik: Dilajla OBAJDIN

Ure|uje redakcijski kolegij:

Dilajla OBAJDIN, Safet HRNJICA,Midhat KALIMAN, Hilmija HRNJI],Halid ALIJAGI]

Sudski registar: U/I 455/05Mati~ni broj: 1-279-00

[tampa: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINE

d.o.o. Banja LukaCijena: 0,50 KM, za inostranstvo 0,50 euraplus PTT tro{kovi

E-mail: 037plus@gmail.com jprtvbihac@bih.net.ba

! Ta~no prije 30 godina umro jeJosip Broz Tito, do`ivotni predsjed-nik Socijalisti~ke FederativneRepublike Jugoslavije i osniva~Pokreta nesvrstanih. Svakog 4.

maja “Ku}u cvije}a”, memorijalnikompleks u kome je sahranjen, pos-

 jeti veliki broj delegacija sa prosto-ra biv{e Jugoslavije. Dolazak uBeograd i ove godine najavilo je

  vi{e dru{tava iz Hrvatske,

Makedonije i Bosne i Hercegovine.Josip Broz je ro|en u Kumrovcu u

tada{njoj Austrougarskoj, a ta~andan njegovog ro|enja se ne znapo{to se spominju 7. i 25. maj1892. godine. Ovaj drugi se kasnije

slavio kao njegov ro|endan i Danmladosti. Izu~io je bravarski zanat,a kasnije je kao vojnik 

 Austrougarske ratovao iprotiv srpske vojske uPrvom svjetskom ratu,

da bi ga 1915. godine naisto~nom frontu zarobilaruska vojska. Potom jepobjegao izzarobljeni{tva i u~estvo-

  vao u Oktobarskoj rev-oluciji.

Ne Staljinu!U Jugoslaviju se vratio1920. godine i postao~lan Komunisti~ke parti-

  je, a njen lider 1937.

Rukovodio je partizan-skim jedinicama uDrugom svjetskom ratu.Po oslobo|enju 1945.godine postao je pred-sjednik Vlade FNRJ i

njen ministar odbrane.Od 1953. godine biran

 je stalno za predsjednika Republikeda bi za do`ivotnog izabran 1974.

godine, a iste godine i zado`ivotnog predsjednika Saveza

komunista Jugoslavije. Nosio je ititulu mar{ala, bio vrhovni koman-dant oru`anih snaga i predsjednik Savjeta nacionalne odbrane. Tito jebio i po~asni ~lan svih akademija uzemlji i doktor vojnih nauka, a tri

puta je dobijao i tada{nje najve}epriznanje, orden Narodnog heroja.Na me|unarodnom planu osta}eupam}en po tome {to se nije priklo-nio volji Staljina 1948. godine, ali ipo `estokim obra~unom sapoliti~kim neistomi{ljenicima u

zemlji i po zlu ~uvenom Golom

otoku u kome su zavr{avale prista-lice Moskve.Jedno od osnovnih pitanja koje senametnulo, a ostalo je jednako

 va`no i poslije, bilo je nacionalno.Tito je njegovo rje{enje zacrtao usklopu Jugoslavije kao demo-

kratske federativne republike,nasuprot kara|or|evi}evskoj veli-

kosrpskoj hegemonisti~koj dr`a- vnoj tvorevini. Na toj osnovi stvore-

na je poznata Titova formula, osno- va partizanske borbe, koja je posta-la glavni katalizator i motiv 

  jugoslavenskog narodnog inacionalnog, socijalnog i kulturnogzajedni{tva, poslije dora|ena

na~elima AVNOJ-a i na~elima fede-ralnih antifa{isti~kih vije}a kao legi-timnih instituta vlasti ustanovlje-nih za vrijeme NOR-a. Poslijeratnirazvitak donio je brojna odstupanjaod tih na~ela. Partija je uspostavilacentralisti~ku dr`avnu strukturu

koja je u prvi plan stavljala interese

republike u kojoj je bilo sjedi{tepartijsko-dr`avnog centra.

Nesposobni i ~asto-

hlepni nasljednici

Unato~ otporu staljinokraciji, mak-simalno je oja~ao vladaju}i birokra-tski sloj, a uvo|enje radni~kogsamoupravljanja neizravno mu je

dalo najve}e ovlasti na vi{im razi-nama odlu~ivanja i upravljanja. Svipoku{aji demokratizacije Partije idru{tva slamali su se zbog otporaantinacionalnih, bolj{evi~kih dog-matskih i etatisti~kih snaga.Tito, sklon autoritarnom vo|enju

politike, u mnogome je pridoniopotpunom odvajanju partijskog

 vrha od naroda i njegovih naciona-lnih i demokratskih zahtjeva.Nakon njegove smrti ideolo{ki tipdr`avno-partijske diktature sru{io

se kao kula od karata, iako su nje-govi drugorazredni nasljednicipoku{ali o~uvati stanje pod provid-nom formulom “poslije Tita, sTitom”. Potkraj 80-ih Tita `estokonapada srpska politika zbog njego-

 vih poku{aja rje{avanja nacionalnihpitanja, pri ~emu je Ustav iz 1974.osobito bio trn u oku velikosrpskimsnagama, zbog svojih polukonfe-

derativnih rje{enja. Ono najbolje{to je Tito ostavio jugoslavenskoj

zajednici na{lo se na naj`e{}emudaru onih koji `ele odr`ati hege-moniju jednog naroda nad drugim,uspostavljenu 1918.Umro je u ljubljanskoj bolnici 4.maja 1980. Iza njega je ostao velik 

broj nesposobnih i ~astohlepnihnasljednika. Pobjedom demokracije1990. na ru{evinama Jugoslavijenastaju nove. Titovo cjelokupnodjelo najbolje }e prosuditi povijest,odvajaju}i ono dobro od lo{eg.

Priredio: Halid ALIJAGI]

Smrt fa{izmu, sloboda narodu!

! Tito je nacionalno rje{enje zacrtao u sklopuJugoslavije kao demokratske federativne repu-blike, nasuprot kara|or|evi}evskoj velikosrpskojhegemonisti~koj dr`avnoj tvorevini! Ono najbolje {to je Tito ostavio jugoslavenskojzajednici na{lo se na naj`e{}em udaru onih koji`ele odr`ati hegemoniju jednog naroda naddrugim, uspostavljenu 1918.

Dilajla OBAJDIN! Ovo je tekst koji se ne}e dopasti nikom. Paidemo redom. Opet smo u centru pa`nje doma}e,

a bogme i inozemne javnosti. Zbog Odluke o javnom redu i miru u Biha}u. Odluka koja je toptema skoro svakog medija u dr`avi ali i vode}ihportala u susjednoj dr`avi. Progla{avaju je:{aljivom, posprdnom, rigoroznom... uglavnom,

opet smo od sebe napravili “kino”. Diglo se i staroi mlado protiv odluke koja zabranuje da se pi{kina javnom mjestu. I, zamisilite, zabranjuje topleskao i ~estitim alkoholi~arima da se “mirno”, pijaniteturaju po gradu. I guranje preko reda?Toples je “kao” tradicija na biha}kim pla`ama?Bi{}ani su redom inkotinentni i mora im sedozvoliti vr{enje nu`de na javnom mjestu? I pogo-

tovo je normalno da nam se omladina alkoholizirai tetura u gluho doba? I nikad ne spomenemo sve“po spisku” onima koji se guraju preko reda?E, sad dio koji se ne}e dopasti policiji. Nije ni svakimladi ~ovjek koji se vra}a ku}i nakon izlaska prili-ka za naplatiti “po glavi privedenog” 300 KM (naj-

manje) zbog naru{avanja JRiM (javni red i mir).Nije na snazi policijski sat, nit je sumnjiv svako ko

 je na cesti poslije Dnevnika 2.Slijedi redak za op}inski organ uprave koji se nasve ovo ogla{ava opravdanjem: “Pristojni gra|anine moraju trpjeti destruktivno pona{anje pojedi-

naca, te im se ne treba uskra}ivati mogu}nost dasa svojim najbli`im, u`ivaju u lijepom sun~anomdanu na javnim mjestima”. Pa ako }emo bukvalno,onda za ki{nih dana mo`ete na javnim mjestimanaru{avati JRiM kako god i ko ho}e.I za sve nas : Pod javnim redom i mirom podrazu-

mijevamo postupke i pona{anja gra|ana pojedi-na~no i u njihovim me|usobnim odnosima, a kojasu u skladu sa pravilima pona{anja o normalnomna~inu ̀ ivota. Pod javnim mjestom, podrazumije-

  va se mjesto na kome je slobodan pristup neo-dre|enom broju lica bez ikakvih uslova (ulice,

trgovi, putevi, izleti{ta, pristani{ta, ~ekaonice,

ugostiteljske, trgovinske i zanatske radnje, sredst-  va i objekti javnog prijevoza, sportski stadioni,igrali{ta, kino, pozori{ne i koncertne sale,izlo`bene prostorije, poslovni objekti fizi~kih ipravnih lica i sl.), kada se u njima odr`avaju javnemanifestacije, kao i druga mjesta koja u

odre|enom vremenu slu`e za ovakve svrhe(zemlji{te ili prostorije gdje se odr`avaju javniskupovi, priredbe, takmi~enja i sl.). Kao javnomjesto smatra se i svako drugo mjesto ako je dos-tupno vidiku sa javnog mjesta (balkoni, terase,dvori{ta i dr.), te stanovi u stambenim zgradama,

kada se u njima ili iz njih naru{ava javni red i mir.Odluku o javnom redu i miru, skoro identi~nuimaju sve op}ine u BiH, a bogme i u susjedstvu.Tako vam je odlukama drugih op}ina u USK i

diljem BiH propisana kazna za svakog: ko se bavi vra~anjem, proricanjem ili sli~nim zanimanjem, i

ko vr{i kampiranje na mjestima koja za to nisuure|ena, ko kupa ̀ ivotinje, ili ne ukloni ne~isto}u`ivotinja na javnom mjestu, ko prolazi ili odsjedana javnim mjestima bez uobi~ajene odjevneodje}e (bez ko{ulje, u kupa}im kostimima,ga}icama i sli~no)...

I da...negdje Odluke o JRiM obuhvataju i sankcijeza onog: “ ko iznosi ili pronosi la`ne vijesti ilitvr|enja kojima se izaziva uznemirenje gra|ana itako ugro`ava javni red i mir, ko ukloni, pocijepaili na drugi na~in o{teti javno istaknute objave...Zamislite, 300 (najmanje) “po glavi” privedenog u

predizbornoj kampanji...

JRiM

Godi{njica smrti

Josipa Broza Tita

8/6/2019 037 Plus [broj 10, 29.4.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-10-2942010 3/24

7 dana 329.04.2010.godine

! Biha}ka “Polietilenka” i privred-no dru{tvo “Famos” iz SanskogMosta idu u ste~aj, odlu~ila je

  Vlada Unsko-sanskog kantona.Istovremeno, donesena je odluka

da se privatizacija dr`avnog kapi-tala u privrednom dru{tvu

“Sanataft” iz Klju~a obavi raspisi-  vanjem tendera s gotovinskimpla}anjem. Vrijednost dr`avnogkapitala u “Sanataftu” je 3,8 mili-ona konvertibilnih maraka.

Posebno zanimljivo bilo je usva- janje izvje{taja o reviziji bud`etske2007. godine. U izvje{taju suotvorena brojna pitanja jo{ uvijek aktuelna za izvr{nu vlast USK-a.

Od 2004. do te godine gomilano je nesnala`enje zbog prelaska na

trezorski na~in poslovanja.

 Vlada ne znas ~ime raspola`e

Nazna~eni su problemi s popisom

imovine u vlasni{tvu kantona, tesre|ivanje knjigovodstvenogstanja. Jednostavno re~eno, Vladane zna s ~ime raspola`e.Nezadovoljavaju}e je stanje uoblasti koncesija. Ugovori se,uglavnom, ne primjenjuju {tozna~i da se ne napla}uju konce-sione naknade.Prostora za koncesije ima jo{.Naveden je primjer Hercegova-~ko-neretvanskog kantona, koji od

koncesija na kori{tenje relejnihoda{ilja~a godi{nje u kantonalnibud`et unese 1, 5 miliona kon-

  vertibilnih maraka. U USK-u jo{nema koncesija na kori{tenje rele-

 jnih oda{ilja~a.

Du`ni 28 miliona

U 2007. godini, za koju je napra-  vljena revizija, unutra{nji dug uUnsko-sanskom kantonu iznosio

  je 15 miliona KM. Godinu i podana kasnije taj dug je pove}an na28 miliona. To je i posljedicapukog ra~unovodstvenog evide-ntiranja, bez ula`enja u su{tinuduga. Revizija je ustanovila da bi

se samo po osnovu zastare dugapo osnovu neupla}enog zdravs-tvenog osiguranja dug mogaosmanjiti za tri do ~etiri milionaKM. M.K.

! Bajazit Had`i}, biv{i na~elnik op}ine i aktuelni pred-sjednik OV SBiH i Fadil Jakupovi}, predsjedavaju}iOp}inskog vije}a Klju~ `estoko su se posva|ali ~ekaju}iu redu pred ordinacijom dr. Ramajane Kujund`i} u

Domu zdravlja Klju~.

Do verbalnog sukoba i naguravanja koje se moglopretvoriti u fizi~ki obra~un do{lo je zbog toga ko }e prije

do}i na red kod lije~nice.S obzirom da se radi pripadnicima razli~itih stranaka,slu~aj je u “~ar{iji” dobio politi~ku dimenziju.Protiv izgrednika policija je podnijela prekr{ajne prijave.

037Plus

! OSCE misija pozvala je sve fotografe koji ̀ ive u zeml-  jama OSCE-a, uklju~uju}i zemlje partnere za suradnju,da sudjeluju na foto natje~aju na temu tolerancija inediskriminacija, klju~nim prioritetima OSCE-ovogpredsjedni{tva u Kazahstanu za 2010. godinu.

Pobjednici }e osvojiti put u Astanu, glavni gradKazahstana, u junu teku}e godine.Svi fotografi, profesionalci i amateri pozvani su dapo{alju svoje foto uratke koji ilustruju zna~aj tolerancijei nediskriminacije kao i po{tivanja prava osoba, pripad-nika druga~ijih etni~kih, lingvisti~kih, religijskih, kultur-olo{kih i drugih grupa. Takmi~enje je pokrenuto i fina-ncirano od strane Stalne misije OSCE-a u Kazahstanu.Odabir fotografija }e biti predstavljen na posebnojizlo`bi tokom OSCE-ove konferencije o toleranciji inediskriminaciji u Astani, 29. i 30. juna, te na zvani~noj

 web stranici OSCE-a. Nagrada za pet pobjednika je putu Astanu na sve~anu dodjelu nagrada na spomenutojkonferenciji i turisti~ki razgled znamenitosti Astane iokolnog podru~ja.Rok za prijavu fotografija je 10. maj 2010. godine.

! [emsudin Dedi}, premijer USK-a promijenio jeMirsadu Voji}u i Himzi Mulahalilovi}u, status. Umjesto

  vr{itelj du`nosti ministra bora~kih populacija (Voji}) iprivrede (Mulahalilovi}) dobili su status ministara koor-dinatora. Zajedno s ovom dvojicom, status v.d. ministraimao je i ve} smijenjeni Amir Kli~i}. Na njegovo mjestoimenovan je Salih Bibanovi}, dosada{nji sekretarMinistarstva poljoprivrede, koji je tako|er postao min-istar koordinator.Status “koordinator ministarstva” ne poznaje ni jedan

kantonalni akt.Ministrima koordinatorima uskra}ena je ministarskaplata, pa sada primaju 1.000-1.500 KM manje. Jedinonije o{te}en Salih Bibanovi} jer nije ni primao pla}u v. d.ministra.

OSCE foto natje~aj

Na sjednici Vlade Unsko-sanskog kantona pokrenuta inicijativaTema - tolerancijai nediskriminacija

 Vlada Unsko-sanskog kantona

Izmislili “ministrekoordinatore”

Klju~

Incident uDomu zdravlja

! Posebno zanimljivobilo je usvajanjeizvje{taja o revizijibud`etske 2007.godine. U izvje{taju suotvorena brojna pitanja jo{ uvijek aktuelna zaizvr{nu vlast USK-a. Od2004. do te godinegomilano je nesnala`enje zbog prela-ska na trezorski na~inposlovanja

! Demobilisaniborac A.[. izBiha}a, nakon dra-mati~nih de{ava-nja u vrijemepro{losedmi~nogprosvjeda bora-~kih populacija uSarajevu, do{ao jepred zgradu Vlade

Unsko-sanskogkantona u Biha}u ipo~eo sam daprosvjeduje.Radnici naosiguranju zgradeprijavili sunaru{avanje javnog reda i mirai [ari} je priveden.

De`urni tu`ilac jeovo zaveo kaokrivi~no djelo izazi- vanja op}e opas-nosti u poku{aju jer je prosvjednikimao kod sebebocu benzina iprijetio da }ezapaliti automobil.

Ste~aj uPolietilenci

i FamosuDemobilisani borac

prosvjedovao pred

zgradom Vlade USK 

8/6/2019 037 Plus [broj 10, 29.4.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-10-2942010 4/24

29.04.2010.godinepolitika4

! Nakon {to je Skup{tina Unsko-sanskog kantona, voljom nove pa-

rlamentarne ve}ine, rije{ila pita-nje nesmetanog rada smijenjeneKantonalne vlade i ovogodi{njegbud`eta ve}ina ~elnika ovda{njihparlamentarnih politi~kih strana-ka i ljudi oko njih ~ini se da susmanjili intenzitet svog pojedi-na~nog i zajedni~kog politi~kogdjelovanja. Izuzetak su ~elni ljudiovda{nje A sda koji su minulihdana predano radili na pripremi iodr`avanju svog prvog strana~kogkongresa.Prema onome {to su mediji zabi-lje`ili na ovom odr`anom strana-~kom skupu A sda je kadrovski ipoliti~ki potpuno profilirana.

Nakon kongresa sve je podre|enopripremama za u~e{}e na okto-barskim dr`avnim izborima nakojima se kadrovi ove politi~kestranke nadaju rezultatima koji }eim omogu}iti da i u narednommandatnom periodu u Unsko-san-skom kantonu igraju ulogu baremu mjeri kakvu su igrali minulihgodina.Da bi ostvarili svoja i o~ekivanjasvojega ~lanstva i simpatizera iz A sda su odlu~ni u namjeri da u(ne)formalnoj predizbornoj kam-panji svoje i bira~e drugih poli-ti~kih stranaka uvjere da je politi-

ka lidera SDA Sulejmana Tihi}anajve}i krivac za razbijanje dosa-da{njeg bo{nja~kog jedinstva. Iztih i sli~nih gledanja sasvim je

 jasno da su u ovoj politi~koj stran-ci prvi po~eli sa politi~kim prestro-

 javanjem za nova prebrojavanja usmislu ko }e s kim i protiv koga.Za sada najizglednijeg politi~kogpartnera nalaze u S BiH koja jezajedno s njima ovaj put izguranaiz tzv. bud`etske ve}ine.Zbog odnosa prema SDA i Sule-

 jmanu Tihi}u veoma bliski bi immogli biti i kadrovi okupljeni okoSaveza za bolju budu}nost BiHFahrudina Radon~i}a koji maksi-

malno koristi svoju medijskuinfrastrukturu da {to vi{e anatem-izira i {to prije politi~ki uni{tiSulejmana Tihi}a. Za novoizabra-nog potpredsjednika D`emaludi-

na Lati}a projekt SDA je za njihgotova stvar tako da uskoro anajkasnije na narednim izborimao~ekuju njihov kona~ni krah.

Predizborni milioni

[to se ti~e Unsko-sanskog kan-tona, zbog na~ina na koji je usvo-

  jen ovogodi{nji bud`et sasvim jerealno o~ekivati da njegovotro{enje prate odre|ene opstruk-cije koje mogu dolaziti izMinistarstva financija. Najvi{e izrazloga {to se zna da je resornoministarstvo u formi prijedlogaprojiciralo bud`et za 2010. god-inu u iznosu nepunih 187 miliona

KM. Na utvr|eni prijedlog do{li suamandmani na osnovu kojih jebud`et usvojen u iznosu ve}em od196. miliona KM. Ministar IrfanSamard`i} stava je da je ovako

usvojeni bud`et u deficitu za oko16,5 miliona KM i to je ~injenicazbog koje Samard`i}, kako ka`e,nikada ne}e potpisati isplatu sred-stava u iznosu 7,4 miliona KMkoja su amandmanom poslanika

  Asima Kambera namijenjena zafinanciranje predizbornih projektau ovda{njim op}inama. Kako je upolitici dozvoljeno sve {tozakonom nije zabranjeno nikogane treba ~uditi {to }e strana~ko iovaj put biti iznad onoga {to sezove op}i ili zajedni~ki interes.Izvjesno je samo da ono {to nebude htio potpisati ministarSamard`i} da bi, po pribavljenom

skup{tinskom odobrenju, mogaopotpisati neko koga zato na pri-

  jedlog smijenjenog a onda  vra}enog premijera [emsudinaDedi}a ovlasti Vlada USK-a. [to se

! U subotu je 1. maj - Me|unarodni praznik rada koji se uz odre|ene iznimke obilje`ava i slavi u cijelom svi- jetu. Bosna i Hercegovina nije izuzetak {to zna~i da }e se ovaj datum na uobi~ajen na~in proslaviti i kod nas.

 I raniji prvi majevi obilje`avani su u op}inama Unsko-  sanskog kantona a jednako su ga slavili malobrojni  proizvodni radnici, brojni bud`etski korisnici ali iarmija od vi{e desetina hiljada nezaposlenih iz eviden-

cija ovda{njih biroa i Zavoda za zapo{ljavanje. Iako  pritisnuti neima{tinom koja nas prati svih minulih  godina (u dva desetlje}a) ovogodi{nji Me|unarodni praznik rada slavit }e se i obilje`iti u uvjetima potpune

 privatizacijske propasti, politi~ke nestabilnosti i ukup-ne dru{tveno-ekonomske nesigurnosti. Sve ovo je posljedica neslu}enih unutar bo{nja~kih podjela i netr-  peljivosti. Onim {to i kako rade Hrvati i Bo{njaci u

  Federaciji BiH zadovoljan i prezadovoljan mo`e biti jedino i samo lider SNSD-a i premijer Republike Srpske Milorad Dodik. On se, naime, ve} javno preko svojih politi~kih megafona zahvalio politi~arima iz Federacije

(Silajd`i}u pogotovo) za dobivene rezultate ispitanog  javnog mnijenja. Sve, naime, sugerira da }e Dodik inaredne ~etiri godine, osim u RS-u, klju~nu uloguimati i na vi{im razinama zakonodavne i izvr{ne vlasti

i da }e napa}eni ovda{nji i ostali gra|ani i naredne prve majeve do~ek(iv)ati u atmosferi koju, kao i sadanajvi{e karakterizira apatija, bezna|e i malodu{nost. Izbori su odli~na prilika da se stanje mijenja na bolje.

 Me|utim, treba htjeti, mo}i i znati.

Komentar 

Prvi majSafet HRNJICA

! Na sjednici Op}inskog vije}a Biha}, odr`anoj u poned-  jeljak, vije}nik Ismet Kuri}, objavio je da je pristupioStranci demokratske aktivnosti (A sda), ~im je Klub SDA ostao bez jednog vije}nika.Ismet Kuri}, do kraja mandata u Op}inskom vije}u }edjelovati kao nezavisni vije}nik. S doju~era{njimstrana~kim kolega iz SDA Kuri} se “razi{ao” zbog njego-

  va insistiranja za promjenema u rukovodnoj strukturikantonalne bolnice, s pozicije ~lana Upravnog odborabolnice.

Prestrojavanjaza novaprebrojavanja

Kadrovski transferi

Ismet Kuri}pre{ao u A sda

! Na osniva~kom kongresuStranke demokratske akti-

  vnosti A-SDA u nedjelju, 25.aprila, u Sarajevu Izet Had`i}izabran je za predsjednikastranke. Za zamjenika pred-sjednika izabran je NerminOgre{evi}, a D`emaludinLati}, Ismet Kurtagi} i BeganMuhi} izabrani su za pot-predsje-dnike. Izabran je igeneralni sekretar stranke

 Admir Had`ipa{i}, te ~lanovi

Predsjedni{tva i Glavnogodbora stranke.Izet Had`i}, predsjednik A-SDA, na pres-konfereciji, jekazao da su utemeljili jednu modernu evropsku, bosan-sku, bo{nja~ku narodnu stranku politi~kog centra.

Osniva~ki kongres A-SDA u Sarajevu

Had`i} predsjednik,Ogre{evi} zamjenik

Zati{je pred politi~ku buruOGLEDALO:

S osniva~ke skup{tine A sda

8/6/2019 037 Plus [broj 10, 29.4.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-10-2942010 5/24

29.04.2010.godine politika 5

ti~e ostalih politi~kih stranaka zanaredne izbore ozbiljno sepriprema i DNZ koji je neposred-no i posredno aktualizirao pri~u osvom utemeljitelju Fikretu Abdi}us ciljem da se vidi kakve povratneinformacije daju ve} pu{teni prob-ni baloni.Od ostalih politi~kih stranakamedijski se kroz javna priop}enjanajvi{e eksponiraju kadrovi Stra-nke za Bosnu i Hercegovinu kojiuglavnom kude poteze politi~kekonkurencije i glorificiraju i “poz-dravljaju” rezultate iz politi~kogdjelovanja svog lidera HarisaSilajd`i}a.

Pet politika SDP-aDa se veoma ozbiljno pripremajuza predstoje}i oktobar svojim supotezima pokazali najodgovornijiljudi u SDP-u BiH. Naime,strana~ko Predsjedni{tvo prijenajavljene sjednice Glavnog odbo-ra usvojilo je prijedlog “Pet politi-ka”, dokument na ~ijoj su izradi

radili timovi ljudi iz nevladinogsektora i akademske zajedniceokupljeni oko lidera SDP-a zapojedine oblasti u suradnji saNacionalnim demokratskim insti-tutom iz Va{ingtona.Svjesni, naime, ukupne situacije una{oj zemlji, tvorci SDP-ovogstrate{kog dokumenta Pet politika

prvo su mjesto dali ekonomiji, apotom vladavini prava, socijalnimreformama, obrazovanju i nakraju zdravstvu.Dakle, radi se o pet oblasti u koji-ma je stanje najlo{ije i iz kojihizvire najvi{e gra|anskog nezado-

 voljstva. Zbog nagla{enih ambicijada se na narednim izborima uoktobru domognu pozicije vode}e

politi~ke stranke u Federaciji BiHu ovoj politi~koj stranci logi~nomsmatraju potrebu svog ja~eg vezi-

  vanja za socijalno najosjetljivijekategorije stanovni{tva koje suzaslugom dosada{nje vlasti dove-dene do prosja~kog {tapa. Iste teambicije ima i SDP Unsko-sanskogkantona u kojem su odlu~ni u

namjeri da kantonalnu gra|ansku  ve}inu do oktobra uvjere u~injenicu da ho}e, da znaju i damogu biha}ko iskustvo implemen-tirati na cijeli Unsko-sanski kan-ton. Dakako, sve u skladu i nana~in koji se nudi u programuSDP-a i njegovoj su{tini podnaslovom “Pet politika”.

Safet Hrnjica

! Delegacija Stranke za BiH Sanski Most, posjetila jenaselje Hrustovo i razgovarala sa mje{tanima o infra-strukturnim problemima.Mje{tani Hrustova su prezentirali programe i projekte ukojima su oni imali u~e{}e, a koji jo{ nisu realiziran te sepo`alili na ma}ehinski odnos vlasti.Dr`avni poslanik i predsjednik OS S BiH Sanski Most

Sadik Bahti}, obe}ao je mje{tanima Hrustova, da }e sezalo`iti za rje{avanje njihovih problema.U sklopu posjete mje{tanima Hrustova, delegacija S BiHSanski Most, posjetila je i jednu bora~ku socijalnougro`enu familiju i uru~ili poklone i nov~anu pomo}.

!  Ambasador Republike Turske u BiH Vefahan Od`ak primio je na razgovor delegaciju DNZ BiH i op}ine

 Velika Kladu{a koju je predvodio Rifat Doli}, predsjednik DNZ BiH i poslanik u Parlamentarnoj skup{tini BiHTema razgovora bila je aktuelna politi~ka situacija u BiHi USK-u, te mogu}nosti privredne i kulturne saradnjeRepublike Turske sa op}inom Velika Kladu{a i drugimop}inama USK-a i {ire. U konstruktivnom i prijateljskomrazgovoru obostrano je iskazan interes za intenzivnijusaradnju i prezentaciju mogu}nosti suradnje i povezi-

 vanja posebno u oblasti privrede i ulaganja turskih firmi

u Veliku Kladu{u i druge op}ine USK-a.Predsjednik DNZ BiH i ~lanovi delegacije suambasadoru Republike Turske iskazali zabrinutost zbogpoliti~kih podjela i retorike mr`nje koja dominira poli-ti~kom scenom u BiH.

! Ministar finansija u Vladi USK Irfan Samard`i} stava je da je

usvojeni bud`et u deficitu za oko 16,5 miliona KM i to je

~injenica zbog koje on, kako ka`e, nikada ne}e potpisati

isplatu sredstava u iznosu 7,4 miliona KM koja su namijenjena

za financiranje predizbornih projekta u ovda{njim op}inama.

Kako je u politici dozvoljeno sve {to zakonom nije zabranjenonikoga ne treba ~uditi {to }e strana~ko i ovaj put biti iznad

onoga {to se zove op}i ili zajedni~ki interes

S BiH

Posjet Hrustovu

! - Blokiranje puteva, grani~nih prelaza, razni {tra- jkovi, problemi u zdravstvu, prosvjeti itd. Kulminirajuu ogromno nezadovoljstvo ve}ine gra|ana Bosne iHercegovine. S druge strane politiziranje i politikanst-

  vo doprinose da veoma ru`na slika o Bosni i Herce-govini ide u svijet. Sve aktivnosti se svode na povr{noga{enje “po`ara” i na predizborna obe}anja, ka`e se usaop}enju Kantonalnog odbra SDU BiH –USK-a i pozi-

 va “da se svi anga`ujemo da do “po`ara” ne dolazi”.- Najneprijatniji je sukob izme|u onih koji su odbranilipostojanje BiH i zvani~nih organa vlasti. Sada svako

optu`uje svakog i u drugom tra`i krivca. SDU kaote`i{te problema u USK vidi u 40 hiljada nezaposlenihljudi. Rje{avanjem ovog, eliminisali bi se gotovo svidrugi problemi u kantonu, tvrde u SDU.

Kantonalni odbor SDU BiH - USK 

Rje{avati uzroke,a ne posljedice

Posjet turskomambasadoru

DNZ BiH

Irfan

Samard`i}

Na sve~anosti organizovanoj uOp}inskoj organizaciji SDP-a BiHu Biha}u u stranku je primljeno129 novih ~lanova.

Mahmut Alagi}, predsjednik OOSDP BiH Biha}, pozvao je novo-primljene ~lanove da se aktivnouklju~e u provo|enje pet politikaSDP-a i time daju doprinos

razvoju svetinja koje se zovuBosne i Hercegovina, Unsko-san-ski kantona i Biha}.@eljko Mirkovi}, dopredsjednik 

OO SDP, uz ~estitke novopriml- jenim ~lanovima pozvao ih je dauveli~aju prvomajski uranak SDP-a, na kojem }e u Unu s grad-skog mosta tradicionalno biti

ba~eni karanfili, te na dru`enjena gradskom trgu, uz prvomajs-ki grah, koje po~inje u 10 sati.SDP BiH u Biha} ve} ima vi{e od

4.000 registrovanih ~lanova, {topokazuje da socijal-demokratskaideja i program ove stranke uovom dijelu Bosne i Hercegovinezadobija sve vi{e pristalica. M.K.

Da bi ostvarili svoja i o~ekivanja svojega

~lanstva i simpatizera iz A sda su odlu~ni unamjeri da u (ne)formalnoj predizbornoj kam-

panji svoje i bira~e drugih politi~kih stranaka

uvjere da je politika lidera SDA Sulejmana

 Tihi}a najve}i krivac za razbijanje dosada{njeg 

bo{nja~kog jedinstva. Iz tih i sli~nih gledanja

sasvim je jasno da su u ovoj politi~koj stranci

prvi po~eli sa politi~kim prestrojavanjem za

nova prebrojavanja u smislu ko }e s kim i pro-

tiv koga. Za sada najizglednijeg politi~kog part-

nera nalaze u S BiH koja je zajedno s njima

ovaj put izgurana iz tzv. bud`etske ve}ine

!   Asocijacija `ena SDA Biha}, mjesnog ogrankaBak{ai{ organizovala je javnu tribinu na temu “Visokikrvni pritisak, dijagnosticiranje i lije~enje”.Tribina je odr`ana u u prostorijama mjesne zajedniceBak{ai{, a predava~ je bio Zlatko Mid`i} internist ikardiolog.

Tribina u Bak{ai{u Asocijacija ̀ ena SDA Biha}

Sve~anost u OO SDP BiH Biha}

Novih

129 ~lanova

8/6/2019 037 Plus [broj 10, 29.4.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-10-2942010 6/24

Safet HRNJICA

! U povodu 10 godina smrtiHamdije Pozderca, 6. aprila1988. godine u cazinskoj kino

dvorani o svom poznatom su-gra|aninu i kraji{kom politi~a-

ru prigodnim govorom Cazi-njanima i gostima obratio se

tada{nji SDP-ovac dr. NijazDurakovi}:

- Ima u ovoj dana{njoj akademi-  ji i ne{to simbolike. Dan uo~inajve}eg muslimanskog blag-

dana, Kurban bajrama, okupili  smo se da obilje`imo godi{njicu  smrti najve}eg sina Cazina,cijele Krajina i Bosne i

 Hercegovine. Ne ka`em najve}eg

  sina u povijesti, jer velikih i  zaslu`nih Kraji{nika je bilodosta, ali je malo ko obilje`ioovu modernu epohu i vrijeme od

1945. godine, pa do njegove pre-

rane smrti, kao na{ Hamdo.  Ja vam ne trebam govoriti o~asnoj i revolucionarnoj poprod-ici Pozderac: o Nuriji, Hakiji,

 Hamdiji, Sakibu, Ismetu, Seadu,

o sestrama Bekiri, Fatimi, Ha-  sniji, Zuhri i ostalima, djeci iunucima. To svaki po{teni Cazi-njanin i ne samo Cazinjanin -

dobro zna. Ovu akademiju

do`ivljavam kao neku vrstu zaka{njele komemoracije, duga iljudske obaveze prema Hamdiji  Pozdercu, koji je sigurno prva

dosje6 29.04.2010.godine

Ukazao na strategiju

negiranja i nasilnogopredjeljivanja

Muslimana

DOSJE: Hamdija Pozderac (3)

! Hamdija Pozderac je iza sebe ostavio i zna~ajne, u nau~nom smislu mo`e se re}i i pio-

nirske radove, kako iz oblasti nacionalnog pitanja tako i na ustavnopravnom planu.

Primjera radi, njegova briljantna knjiga “Zajedni{tvo i nacionalni odnosi u BiH” je prva

smiono ukazala na neravnopravan polo`aj Bosne i Hercegovine u jugoslavenskoj

Federaciji, razotkrila unitaristi~ko-centralisti~ku praksu tada{nje FNRJ, a kasnije i SFRJ

! Hamdija Pozderac ro|en je15. januara 1924. godine uCazinu pod imenomMuhamed. Nedugo potom, po

tradicijskom obi~aju, otacMeho i majka Sefija promije-nili su mu ime nazvav{i gaHamdija. Kraji{nici i prijateljiiz milja su ga zvali Hamdo.

Poti~e iz izuzetno ugledne ibogate brojne porodice Pozde-rac, koja se u ove krajevedoselila iz Slavonije nakon

Karlova~kog mira (1699. godi-ne), negdje iza 1711. godine.

Imao je tri brata (Hakija, Sakibi Ismet) i ~etiri sestre (Bekira,

Fatima, Hasnija i Zuhra).Pred rat se upisao u Srednjutehni~ku {kolu u Banjaluci iodmah se uklju~io u rad tada

ilegalne organizacije SKOJ-a.U~esnik je antifa{isti~kog rataod 1941. godine i nosilac jePartizanske spomenice. U toku

antifa{isti~kog rata obavljao jebrojne i vrlo odgovorne vojno-politi~ke du`nosti u Osmojkraji{koj narodno-oslobodila-

~koj udarnoj brigadi. Bio jesekretar Bataljonskog iBrigadnog komiteta SKOJ-a,

~lan Oblasnog komitetaUSAOJ-a i SKOJ-a zaBosansku krajinu, a po~etkom1944. godine postao je i ~lanOkru`nog komiteta KPJ Biha}.

Nakon rata, bio je ~lan CK SKOJ-a, a potom Narodneomladine BiH. Po~eo je studi-rati na Visokoj partijskoj {koli

u Moskvi, ali ju je napustio. NaFilozofskom fakultetu uBeogradu je diplomirao studijsociologije 1959. godine.

Paralelno je zavr{io i Visokupartijsku {kolu “\uro \akovi}.

U nekim biografijama pi{e da  je zavr{io Visoku partijsku{kolu u Moskvi. Me|utim,akademik Muhamed Filipovi}navodi da je Hamdija Pozderac

napustio {kolovanje u Moskviiz principijelnih razloga i vra-tio se u Jugoslaviju. Popovratku sa studija iz

Beograda, sa JocomMarjanovi}em, a po nalogu CK SK BIH bio je tokom 1961.godine osniva~ Vi{e {kole poli-

ti~kih nauka u Sarajevu nakojoj je biran u zvanje vi{eg

predava~a. Od 1965. godine je~lan CK SK BiH, zatimposlanik Prosvjetno kulturnog

  vije}a Skup{tine SR BiH, tepredsjednik Skup{tine SR BiH

od 1971. do 1978. godine. USK BiH i SKJ obavljao je brojnei odgovorne du`nosti. Prvi jeBo{njak koji je biran za pred-

sjednika CK SK BiH, a prijetoga obavljao je i du`nostsekretara Sekretarijata CK SK BiH. Bio je ~lan Predsjedni{tva

CK SKJ i prvi Bo{njak ~lankolektivnog Predsjedni{tva

SFRJ.U periodu od 1969. do 1987.godine Hamdija Pozderac jeobavljao najvi{e- dru{tvenopoliti~ke du`nosti, te je sa te

pozicije bio u mogu}nosti dabitno utje~e na doga|aje uBiH. Mo`e se slobodno re}i da

BiH nikada u svojoj modernojhistoriji nije imala vi{e odlika i

svojstava dr`ave kao u njegovo vrijeme. Kad je trebao postati

predsjednik Predsjedni{tvaSFRJ 1987. godine bio jeprisiljen povu}i se iz politi~kogi javnog `ivota zbog navodne

afere Agrokomerc.Me|utim, bilo je evidentno dasu se iza toga krili sasvim drugirazlozi, svakako politi~ke nar-

avi. Prije svega ustavne prom-  jene i njegov ~vrst stav opolo`aju republika i pokrajinau okviru Jugoslavije, kojima se

`eljelo razbiti jedinstvo poli-ti~kog i dr`avnog rukovodstvaBiH prije doga|aja koji su

uskoro doveli do raspada SFRJi agresije na BiH. Nakon togase te{ko razbolio i umro 6.aprila 1988. godine u Klini~kojbolnici Ko{evo u Sarajevu.

Hamdija Pozderac-biografija

Zvao se Muhamed

! Hamdija Pozderac ima

izuzetne zasluge u reafirmi-ranju SR BIH na principima

 AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a usmislu ravnopravnosti fed-

eralnih jedinica u okviruSFRJ. Kao teoreti~ar i poli-ti~ar ima izuzetne zaslugeza politi~ko priznavanje

Muslimana i njihovo izjed-na~avanje u Ustavu BiH kao{estog konstitutivnog naro-

da (nacije) u SFRJ.

Kao jedna od vode}ih poli-ti~kih li~nosti, zajedno saRatom Dugonji}em,Brankom Mikuli}em,

D`emalom Bijedi}em idrugima, dao je izuzetno

 velik doprinos ubrzanomdru{tveno-ekonomskom

razvoju Bosne i Hercego- vine. Bio je politi~ar,humanista, nau~nik, teo-

reti~ar, predava~ na Visokoj

{koli politi~kih nauka, teuniverzitetski profesor soci-ologije na Univerzitetu uSarajevu. Za u~e{}e u

antifa{isti~koj borbi kao i zacjelokupni svoj dru{tveno-politi~ki i nau~ni anga`mani zna~ajan doprinos

dru{tvenoj zajednicidobitnik je brojnihodlikovanja i priznanja.

Izuzetne zasluge

! Hamdija i Hakija

su bili idejni tvorci i

animatori privredne

obnove ove Krajine,

pa i samog 

“Agrokomerca”. Oni

su se osje}ali du`ni

da pomognu svome

kraju, da zaposle ida emancipiraju ovaj

narod, da razvijaju

zdravstvo, prosvjetu,

kulturu i ukupnu

infrastrukturu

8/6/2019 037 Plus [broj 10, 29.4.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-10-2942010 7/24

  velika `rtva odbrane Bosne,

njenog suvereniteta, samosvo- jnosti i digniteta.

Prije osam godinaNe mogu da se ne prisjetim dasam jo{ prije osam godina nastadionu, kao tada{nji pred-sjednik Saveza komunista-SDP-

a, u~inio poku{aj pune poli-

ti~ke rehabilitacije HamdijePozderca koji je bio tragi~na`rtva unitaristi~kih i velikosrp-skih politi~kih spletki. Zapravo`rtva svih onih kojima nije na

srcu bila ravnopravna, suvere-na, slobodna i prosperitetnaBosna i Hercegovina, BiH koja

  vi{e nije pristajala na polukolonijalni odnos i diktatBeograda. Bosna i Hercegovinau kojoj su Muslimani-Bo{njaci,poslije vi{e decenija poni`ava-nja, nacionalnog negiranja,

diskriminacije i nipoda{tavanja

kona~no stekli svoju samosvi- jest i mukotrpno izborili svojemjesto pod suncem.

 Ali, mnogi ne znaju. HamdijaPozderac je bio svestrano obra-

zovan ~ovjek. Ne samo {to jezavr{io dva fakulteta: jedan uBeogradu, drugi u Moskvi, ve}

{to je iza sebe ostavio izna~ajne, u nau~nom smislu

mo`e se re}i i pionirske radove,

kako iz oblasti nacionalnogpitanja tako i na ustavno-pravnom planu. Primjera radi,njegova briljantna knjiga“Zajedni{tvo i nacionalniodnosi u BiH” je prva smionoukazala na neravnopravanpolo`aj Bosne i Hercegovine u

  jugoslavenskoj Federaciji, ra-

zotkrila unitaristi~ko-centrali-

sti~ku praksu tada{nje FNRJ, akasnije i SFRJ, te posebnoukazala na sve kontroverze ifakti~ki dobro osmi{ljenustrategiju negiranja i nasilnog

opredjeljivanja Muslimana.

Briljantan primjer

dosljednosti

Njegovo izlaganje prilikomusvajanja novog bosansko-hercegova~kog ustava, koje jekasnije u vidu preambulepostalo sastavni dio ustavne

materije, ostalo je kao brilja-ntan primjer dosljednosti i

borbe za nacionalnu ravno-pravnost i bosanskohercego-

 va~ku samosvojnost. Danas, saove vremenske distance,posebno pou~eni krvavim

iskustvom agresije na Bosnu iHercegovinu, mnogo {to-{ta je

 jasnije. Obra~un sa Hamdijom i

Hakijom Pozdercem, formalno  je vezan za aferu “Agroko-merc”, za Fikretov upad u plat-ni sistem zemlje, njegovemjenice i nepokrivene ~ekove.^injeni~no je dokazano daHamdija nije imao blage veze s

tim radnjama. I on i Hakija jesubili idejni tvorci i animatoriprivredne obnove ove Krajine,pa i samog “Agrokomerca”. Onisu se osje}ali du`ni dapomognu svome kraju, dazaposle i da emancipiraju ovaj

narod, da razvijaju zdravstvo,prosvjetu, kulturu i ukupnuinfrastrukturu. Da ove po{tene,~estite i ponosne Kraji{nikeizvuku iz bijede, bolesti izaostalosti, da vi{e ne `ive naubogoj kukuruzi i cazinsko-kladu{kom kestenu. Kad jeizbila, odnosno isforsiranaafera “Agrokomerc”, sva nacio-nalisti~ka, primarno velikosrps-ka bulumenta, uz potporuZgonjaninove tajne policije iUzel~eve partijske ma{inerije,a sve u dosluhu i podpatronatom Beograda - okomi-la se na Hamdiju Pozderca,

potpredsjednika Predsjedni{-tva SFRJ, sa unaprijed odre-|enim mandatom (republi-~kim redoslijedom) da postanepredsjednik.

dosje 729.04.2010.godine

! ^injenica da su se 6. aprila ovegodine navr{ile ravno 22. godine odnaprasne smrti najistaknutijeg kraji-{kog i bosanskohercegova~kog poli-

ti~ara Hamdije Pozderca neposredni jepovod nastojanju da u narednih neko-liko brojeva pojasnimo razloge zbogkojih se sve ~e{}e i sve uvjerljivijetvrdi da je pri~a o njemu jasna i da jesa protokom vremena sve jasnija.S pozama{ne vremenske distancebjelodanim se ~ini da `ivot i djeloHamdije Pozderca sasvim opravdanopobijaju sve ranije teze o nu`nosti ipotrebi njegove politi~ke i ukupnerehabilitacije

!  “HamdijuPozderca ne treba

 rehabilitirati ni jedan pojedinac, ni jedna partija. Pri~ao Hamdiji Pozdercu

 je jasna pri~a koja

izbija na vidjelo.Na`alost, mnogi sedanas ka~e na tu

 pri~u. Mnogi su iza

 njegovog ru{enja gledali mirno kako se on ubija. Danas poku{avaju da ga

 rehabilitiraju, daobjasne za{to se

to desilo i da is- prave svoju ulogu.

Ne treba ni jedna politi~ka partija ni jedan pojedinac da glumi advokata~ovjeku kao {to je

Hamdija Pozderac.On je o~igledno ~o-vjek koji je uklo-

 njen sa politi~ke

 scene zato {to jetrebalo otvoriti

 prostor prema jed- nom projektu koji

 se kasnije zvaoRAM ili stvaranje

velike Srbije ili razbijanje Jugosla-

vije kao jedne ravnopravne zaje-dnice naroda.

 Jasno je da je nataj na~in i forsir-

ana “afera Neum i Agrokomerc”, pored svih proble- ma i nepravilnosti

 koje su dio svega sigurno bile nekim procentom. Jasno je kao dan da je

likvidacija politi~kai druga, Hamdije

Pozderca, bila ufunkciji razgradnje

i uni{tavanjadr`avnosti Bosne iHercegovine koja

 je 1990. godine pala u ruke nacio-

 nalnim partijama i1992. godine u{lau rat. Agresiju koja

 je na nju izvr{ena.

 Zato mislim daHamdiju Pozderca

 ne treba rehabiliti- rati. Njega rehabili-

tira vrijeme i obje- ktivni sud historije.”

Likvidacija u funkciji razgradnjei uni{tavanja dr`avnosti BiH

! Komentiraju}i stav pokojem Alija Izetbegovi}

navodno “nije cijenioHamdiju Pozderca” drDurakovi} je u svom govorunaveo:   Mogu razumjeti Izetbegovi}evu ozloje|enost {to  je upravo za Hamdijinog“mandata” oti{ao u zatvor, {to jeste bila gre{ka onog sistema.

 Hamdija, me|utim, nije hapsio

  svojom politi~kom voljom, ve} 

  zato {to je to tada bilatu`ila~ko-sudska praksa,nepisano pravilo koje je

  proizilazilo iz samog bi}a  jednopartijskog sistema i poli-ti~ke procjene da je glavnineprijatelj i opasnost sistemubio nacionalizam.

! Njegova briljantna knjiga “Zajedni{tvo inacionalni odnosi u BiH” je prva smionoukazala na neravnopravan polo`aj Bosne i

Hercegovine u jugoslavenskoj Federaciji,razotkrila unitaristi~ko-centralisti~ku prak-su tada{nje FNRJ, a kasnije i SFRJ, teposebno ukazala na sve kontroverze ifakti~ki dobro osmi{ljenu strategiju negi-ranja i nasilnog opredjeljivanja Muslimana

! Velikih i zaslu`nihKraji{nika je bilodosta, ali je maloko obilje`io ovumodernu epohu i vrijeme od 1945.godine, pa do nje-gove prerane smrti,kao na{ Hamdo

! HamdijaPozderac je biotragi~na `rtva unita-risti~kih i velikosr-pskih politi~kih

spletki. Zapravo`rtva svih onih koji-ma nije na srcu bilaravnopravna, suver-ena, slobodna iprosperitetna Bosnai Hercegovina, BiHkoja vi{e nije prista- jala na polu koloni- jalni odnos i diktatBeograda

Ozloje|eniIzetbegovi}

Hamdija Pozderac i Raif Dizdarevi}

8/6/2019 037 Plus [broj 10, 29.4.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-10-2942010 8/24

! U onim poslijeratnim vremeni-ma, misli se na Drugi svjetski rat,biha}ka mu{ka djeca svoju mater,rijetko mamu, obavezno su oslo-

 vljavali sa “majka”. Te majka ovo,te majka ono. One su im se odazi-

 vale isto tako obaveznom frazom;“Nemajka, {ta je!?” Me|utim, svematere, mame i majke pravile su

  velike i mirisne kruhove. Njihov oblik i debljina bili su glavnoobilje`je pojedine familije, pa kaddjeca na cestu iznesu ne{to nama-zano ta~no si znao iz koje su ku}e.U jednoj ku}i iz mahale {to se pro-

tegla odmah pokraj velikog slapana desnoj obali Une, pravio sekruh k’o mlinski to~ak. I oblik idebljina i obim su u potpunostiodgovarali onom kamenom mlin-skom dijelu.

Kol’ko? Nama~etiri, od sredine!

Jedino mu{ko dijete iz te familije“dje~inji”, tako se govorilo, sepona{alo i kad je dobilo svojudjecu i unuke. I u {ezdesetoj je izavlije znao viknuti: “Majka, de’nama`i mi!” Nakon pitanja kol’ko,

uslijedio bi odgovor: “Nama ~etiri,od sredine!” Brojka se odnosila nakri{ke kruha koje su se rezale odsredine. Sine, brate |e ti to stane,uslijedio bi majkin komentar prijenego {to bi prionula na posao. A bilo je tu posla. Svaka kri{ka uprosjeku je bila duga~ka k’o cipelabroj 60. Za premazivanje ~etiritakve du`ine potrebna je teglapekmeza! Posla da se oznoji{.Praznici rada, tako se tad zvao 1.maj, u ovoj mahali su se do~eki-

 vali grupno. Po~injalo bi se urednoi disciplinirano na obali, azavr{avali na “betonu”, u polju, na

  vrbi i u Uni. Radni~ka klasa bi

nakon obaveznog uranka prionulana rakiju i pivu. Oko podneva bi seu~esnici horskog pjevanja po~eligrliti, {to je bio znak za djecu,`ene i ostale da napuste teren.

Znali su da }e uslijediti op}adernjava, zatim solo izvedbe i nakraju hrkanje.

Davno pro{lo vrijeme

Kao i svugdje, pojedinci su slabopodnosili ve}e koli~ine alkoholapa bi ostatak dana utro{ili naizazivanje i psovanje svega i sva-~ega. @ene i ostala neja~ u pravo

 vrijeme terene su po~ele napu{tati

nakon incidenta kojeg je izazvaospomenuti kom{ija iz ku}e “mlins-ki to~ak”. Pio je isklju~ivo napraznik rada i za Novu godinu i

nikad nije psovao. Do jednom, ka-da je svojoj majki umjesto poznatenarud`be opsovao mlinski to~ak.Davno su pro{la ta vremena. Sadasmo iz socijalizma i praznika rada,usko~ili u kapitalizam gdje se zataj dan {trajka. Tako bi trebalobiti, ali,... Ove godine za taj na{{trajk treba izdvojiti 300 KM podoma}instvu. Tu je ura~unato

  jedno janje, litra “ljute”, tri kar-tona “premingera” u zelenimnepovratnim bocama, sokovi u

plasti~nim “dvoguzama”, ne{tosuho za narezati, malo tvrdog sira,kruh i gorivo. @ivio Prvi maj,praznik {trajka! Halid ALIJAGI]

29.04.2010.godine vremeplov 8

! Me|unarodni praznik rada obilje`ava se na dansilom ugu{enih velikih radni~kih demonstracijaod`anih u Chicagu, 1. maja 1886. godine, kada je usukobima s policijom poginulo vi{e od dvije stotine

radnika, a osmero je radnika osu|eno na smrt.Demonstracije su odr`ane radi zahtjeva radnika zaosamsatnim radnim vremenom. Kao me|unarodnipraznik rada 1. maj se obilje`ava od 1889. godine. Unastavku pro~itajte gdje i kako }e gra|ani Biha}a,Cazina i Bosanske Krupe proslaviti 1. maj.

Za 1. maj idem u Sanicu, u svoj rodnikraj. Tamo sam provela neke od najl-

 jep{ih trenutaka u svom `ivotu, pa seuvijek rado vra}am. U ovakvom tempu`ivota rijetki su momenti koje moguprovesti kod ku}e, pa tako koristimsvaku priliku da provedem vi{e vremena sa svojomfamilijom. Ove godine se nalazi dru{tvo iz djetinjstva,tako da su i mene zvali da obnovimo stare sretne

trenutke uz ro{tilj i zabavu.

Po{to mi je posao takav kakav jest,prvi dio dana }u provesti radno, alizato poslijepodne i nave~er ima dau`ivam kod ku}e uz porodicu,naravno obavezno uz ro{tilj.

Prvim maj planiram proslaviti na  Vla{i}u s dru{tvom. Idemo se maloodmoriti i u`ivati. Tamo }emo biti tridana i vjerujem da }emo se superprovesti.

Praznik planiram provesti u kruguporodice uz dru`enje, pi}e i ro{tilj.Nakon hrane idem na tradicionalnimalonogometni turnir u BosanskojKrupi. Nakon toga planirao sam i do

Cazina s dru{tvom kako bih se opustio od svega.

I ove godine praznik slavim u krugunajbli`ih prijatelja i djevojke, {to zamene predstavlja tradiciju. No} uo~i,kao i sam 1.maj planiramo provesti naimanju uz neposrednu blizinu rijekeUne, u uobi~ajeno veselom prvoma-

 jskom ozra~ju.Ovom prilikom bih svim gra|anima htio da po`elim

dobar provod te da nas barem vrijeme poslu`i za raz-liku od onog pro{le godine. Nadam se da ovaj nega-tivni predznak koji karakteri{e 2010. godinu u smislurecesije i ostalih neda}a ne}e pokvariti raspolo`enjebarem na ovaj praznik. Pripremio: Aljo{a BOBI]

Dinko Lipova~a - Biha}

 Admir Kova~evi} - Bosanska Krupa

 Adisa \ulki} - Biha}

Suad Nuhi} – Cazin

Meliha D`afi} - Biha}

Prvi maj je praznik rada u socijalizmuS kim, kako i gdjeslavite 1. maj?

! U subotu se obilje`avaMe|u-narodni praznik rada.Na`alost, i ove godine u BiHdo~ekuje ga armija nezaposle-nih i obespravljenih radnika.Kriza je donijela jo{ hiljadeotkaza u zemlji u kojoj gotovopolovica radno sposobnogstanovni{tva ne radi, a mnogo-brojne kantonalne i ona feder-alna vlada konkretne mjere zaizlazak iz krize nemaju.

Sindikati anketiraju ~lanstvo jesu li za masovne {trajkovekoji su preostali kao jedinina~in borbe za obespravljene.Ovaj dan slavi se od 1890.godine nakon odluke donesenena 1. Kongresu drugeInternacionale u Parizu, godinuranije. Povod toj odluci bio je ukrvi ugu{en {trajk 40.000 ~ika-{kih radnika, koji su tra`iliosam sati rada, osam satiodmora i osam sati za kulturnouzdizanje.Razloga za slavlje nemaju ni uUnsko-sanskom kantonu.Naime, ovaj kanton ve}

odavno prednja~i po brojunezaposlenih, kojih je na evi-denciji Zavoda za zapo{ljava-nje gotovo 40.000, ~ime jedavno prema{en broj sretnikakoji rade. U ovakvom ozra~juproslavljen je i pro{logodi{njipraznik rada. Bi{}ani koji su,ipak, slavili okupili su se nagradskom trgu te uz ples ipjesmu mar{iranjem kroz gradzapo~eli prvomajski uranak.

Nakon toga su s Mosta Unskihsmaragda simboli~no bacanikaranfili u Unu. Motoriziranisretnici zaposjeli su obalekraji{kih rijeka koje su postalesvojevrsni sinonim ovogpraznika. Mnogi su Kraji{nici s~lanovima obitelji do{li izdijaspore da ovaj praznikproslave u krugu rodbine i pri- jatelja. Tokom i ovogodi{njegpraznika organiziran je radslu`bi od posebnog zna~aja, anajavljene manifestacije ne}edo}i u pitanje zbog nedavnousvojene Odluke o javnomredu.

Prvi maj i Odlukao javnom redu

@ivio {trajk@ivio {trajk! Po~injalo bi se uredno i disciplinirano na obali, azavr{avali na “betonu”, u polju, na vrbi i u Uni. Davno supro{la ta vremena. Sada smo iz socijalizma i praznika rada,

usko~ili u kapitalizam gdje se za taj dan {trajka

8/6/2019 037 Plus [broj 10, 29.4.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-10-2942010 9/24

! Fikret Velagi}, mladiBi{}anin na zavr{noj godini

postdiplomskog studija uSarajevu s pravom se mo`enazvati mladim inovatorom.Fikret je zavr{io gimnaziju uBiha}u. Zbog velikog intereso-

 vanja za oblasti koje se jo{ uvi-  jek ne izu~avaju u u Biha}u,odlu~io je studirati u Sarajevu.Fakultet Elektrotehnike, smjerenergetika koji ima najdu`utradiciju u Bosni i Hercegovini,pru`a dovoljno znanja koja suzanimala Fikreta. Pred krajstudija, po~eo je da razmi{lja onovim projektima. Prvi projekt

  je bio “Automatizirano upra-

 vljanje robota i pokretne trakeza industriju”. Rad je prezenti-ran pro{le godine na me|unar-odnom seminaru naprednetehnologije (ICAT) u Sarajevu iprivukao je pa`nju brojnihdoma}ih i stranih u~esnika.

Materijal s otpadaRezultat istra`ivanja svjetskihtrendova bila je ideja novogprojekta. Ure|aji koji pretvara-

  ju snagu vjetra u elektri~nuenergiju vjetrenja~e ili vjetro-turbine postale su predmetFikretova zanimanja. Odlu~io

  je uz pomo} svoga profesora

[emsudina Ma{i}a, jednog od

najboljih stru~njaka za elek-tri~ne ma{ine, da napravi vje-trenja~u. Morao je improvi-zirati, jer je te{ko na}i potrebnedijelove, a u prodavnicama su

 veoma skupi.- Koristio sam ono {to sam imao.[to nisam mogao na}i u jeftinoj

  prodaji, na{ao bih na otpadukabastih sirovina. Iako su moje

kolege to iskoristile za zezanciju,meni nije smetalo. Nije meomelo u radu, ka`e Fikret.Profesori i kolege s fakulteta susa skepticizmom gledali na

Fikretovu zamisao. Me|utim,ostao je uporan. Nije se daosmesti, a sad je ponosan {to jeuspio da doka`e da je ne{totakvo izvedivo.Srce svake vjetrenja~e je elek-tri~ni generator, koji konver-tuje mehani~ku u elektri~nu

energiju.

- Imao sam sre}u, zahvaljuju}ikontaktima iz Kanade, gospodinStuar Lee, me spojio s najpo-

  znatijom ameri~kom firmom AMETEX. Poklonil su mi genera-tor”, ka`e Fikret.Nastavlja svoju pri~u o vjetre-nja~i.   Konstrukciju ostatka vje-trenja~e ~ine elise koje slu`e da“uhvate” vjetar. Ku}i{te – gondo-

la dr`i elise, a unutar gondole senalazi generator i rep koji slu`eda usmjerava elise u pravcu vje-tra. Nosa~ na kojem se nalazi

  gondola je stub. Postoji

mogu}nost da se vjetrenja~amontira i na vi{e ta~ke kao {to

  su krovovi ku}a, neboderi i sli~no. Visina vjetrenja~e koju je Fikretkonstruisao je 2,5 metra, atrenutno se nalazi u laboratori-

  ju za elektri~ne ma{ine u

Sarajevu. Jedan ovakav sistem

u samostalnoj izvedbi mogu}e  je da bude za mjesec dana ufunkciji.

Priru~nik za gra-

dnju vjetrenja~a

U BiH postoje dvije inostranefirme koje se bave proizvod-njom velikih vjetrenja~a. Nema

firme koja proizvodi male vje-trenja~e, koje su idealne zana{e prostore. Entuzijasti ihgrade na svoju ruku. Fikret jespojio ugodno s korisnim.

Pokrenuo je mali biznis proda-  jom priru~nika za samostalnuizgradnju vjetrenja~a i solarnihpanela za iskori{tavanjesun~eve energije.- Istra`ivanjem na{eg tr`i{ta ikroz komunikaciju s ljudima,uvidio sam da postoji velika

 zaintresiranost za iskori{tavanjeovih energija, jer su besplatne,relativno dostupne, a u su{tini

  jednostavno je konstruisati vje-

trenja~u, tvrdi Velagi}.Fikret je ve} tri godine ~lanSvjetskog udru`enja in`injeraelektrotehnike (IEEE). Kao~lan ima pogodnosti da koristi

objavljene ~lanke iz svih nau-~nih oblasti, pa i iz obnovljivihizvora - vjetroenergije.Iako je, na svoje iznena|enje,Fikret u radu nailazio na ljudekoji su mu davali pogre{ne ili

nepotpune informacije ipoku{avali mu odmo}i u veziprojekta, jer su smatrali da biim preuzeo dio posla, Fikretka`e da }e on biti svima naraspolaganju i rado pomo}i uprojektima dobivanja bespla-tne energije iz dostupnih ener-getskih resursa.- Smatram da je na{e tr`i{te

 spremno za uvo|enje ovog vidatehnologije, u prvom redu zbog

udaljenih naselja, koji se nemogu priklju~iti na elektri~numre`u, ovo je idealan na~innapajanja, tvrdi Fikret Velagi}.

Zabilje`ila: Bjanka BAIER

29.04.2010.godine na{a pri~a 9

Crtice: Fikret Velagi}, inovator ! Uz pomo} svogaprofesora [emsudinaMa{i}a, jednog odna{ih najboljihstru~njaka za elek-tri~ne ma{ine,

Bi{}anin Fikret Velagi}, in`injer napostdiplomskomstudiju u Sarajevu,napravio malu vje-trenja~u koje supodesne za upotrebuna bh-prostoru.Morao je improvizi-rati, jer je te{ko pro-nalazio potrebne dije-love, a u prodavnica-ma su veoma skupi

! Najve}i problem je po~etna cijenainvesticije koja u prosjeku, za uda-ljeno poljoprivredno imanje, iznosiod 20 do 30 hiljada KM s ~im bi seosiguralo napajanje elektri~nomenergijom.Ulo`eno bi se vratilo nakon ~etiri do{est godina. Postoje i jeftinije vje-trenja~e, snage nekoliko KW koje semogu koristiti u kombinaciji sadistributivnom mre`om i tako ra~un

za elektri~nu energiju bude manji.Cijena im je negdje od 1.000 do3.000 KM.Manje vjetrenja~e su idealne za

 vikendice, jer imaju dosta vremenada akumuliraju elektri~nu energiju.

Jeftiniji izvor energije

Kako iskoristiti vjetar

8/6/2019 037 Plus [broj 10, 29.4.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-10-2942010 10/24

! Prema podacima kompanijeMEGGLE d.o.o. Biha}, s podru~jaop}ine Cazin u protekloj godini jeotkupljeno 8,265.287 litara mlije-ka. U pore|enju sa drugimop}inama USK kantona, op}inaCazin i dalje proizvodi najve}e iujedno najkvalitetnije koli~inemlijeka. Broj kooperanata kojiprodaju mlijeko ovoj kompanijiiznosi 1.287 i pove}ava se iz

godine u godinu.Zbog va`nosti ove granepoljoprivrede op}ina je u saradnjis Poljoprivrednim zavodom USK-a

organizirala i obuku proizvo|a~amlijeka kroz Projekat “IFAD-IV”, aobuhva}eni su gotovo svi dr`aocilaktofriz mjesta na podru~juop}ine. Nakon ove obuke polazni-ci su dobili certifikate da mogusamostalno uzimati uzorke mlije-ka u skladu sa novim pravilnikomo kontroli sirovog kravljeg mlijekau lancu organiziranog otkupaputem kompanije Meggle.

Na podru~ju op}ine otkup sirovogkravljeg mlijeka obavlja i SMZ“Krajina mlijeko” Cazin. Premapodacima otkupljiva~a u 2009.

godini otkupljeno je 461.142 litremlijeka ekstra klase, {to jepotvr|eno od strane prera|iva~aMljekare Kozarska Dubica.Da op}ina Cazin vodi brigu o svo-

  jim poljoprivrednim proizvo|a-~ima govori i podatak da je usvrhu subvencioniranja tro{kovaproizvedenih koli~ina kravljegmlijeka i participacije za mlije~nekartone u 2009.godini iz bud`eta

izdvojeno oko 120.000,00 KM.Ovaj trend poticaja i podr{keproizvo|a~ima mlijeka op}inaplanira nastaviti i u 2010. godini.

! Svjetska banka je odobrilaizgradnju biolo{kog pre~ista~aotpadnih voda u Velagi}ima.Tim povodom odr`an je sas-tanak predstavnika Zavoda za vodoprivredu sa Osmanom^ehaji}em, na~elnikom op}inei njegovim saradnicima, kakobi se krenulo u izradu projek-tne dokumentacije.Predstavnici Zavoda suprikupili sve informacije zaizradu projekta koju tako|erfinansira Svjetska banka.

Op}ina Klju~ jedna je od triop}ine na podru~ju Bosne iHercegovine na ~ijempodru~ju }e biti implementiranovaj pilot-projekt.

! “Gradska biblioteka” iz Bosanske Krupe, u suradnji sizdava~ima i knji`arima iz Bosne i Hercegovine, organi-zova}e od 27. do 29. maja ove godine Bosanskokrupskisajma knjiga.

Sajam }e se odr`ati na otvorenom u centru grada uparku (kej), koji je u sklopu tvr|ave Pset -Stari grad naobali rijeke Une. U toku odr`avanja sajma }e biti orga-nizirane promocije, susreti izdava~a, autora i ~italaca,kao i brojni drugi sadr`aji kulturno-zabavnog karaktera.Uz sajamske aktivnosti predvi|ena su edukativna pre-davanje. Stru~njaci iz izdava{tva i bibliotekarstva iz BiHgovori}e o stanju u ovim oblastima.U programu }e u~estvovati kulturne institucije iudru`enja: Nacionalna i Univerzitetska biblioteka Bosnei Hercegovine, Narodna i Univerzitetska biblioteka“Dervi{ Su{i}” Tuzla, Dru{tvo pisaca USK-a, JU Centar za

kulturu obrazovanje i informisanje Bosanska Krupa,KUD “Grme~” Bosanska Krupa, Ni`a muzi~ka {kolaBosanska Krupa, osnovne i srednje {kole s podru~jaop}ine...

29.04.2010.godinekrajinom10

Cazin

Otkupljeno8,2 miliona

litara mlijeka

Otkupljeno8,2 milionalitara mlijeka! Za subvencioniranje tro{kova proizvodnje mlijeka i participacije

za mlije~ne kartone u 2009.godini iz bud`eta op}ineizdvojeno oko 120.000 KM

Bosanska Krupa

U maju prvisajam knjiga! Uz sajamske aktivnosti, stru~njaciiz izdava{tva i bibliotekarstva iz BiH

govori}e o stanju u ovim oblastima

! Na sjed-nici Savjetaza pros-

torno iurbanoplaniranjeop}ineSanskiMostprezentiran

 je prijedlogidejnogrje{enjanovog izgleda centralnog gradskog mosta. Prezentirali su gapredstavnici kantonalnog Zavoda za urbanizam i prostornoure|enje iz Zenice.Gradnja mosta bi trebala zapo~eti u toku ove kalendarskegodine, a za realizaciju ovog projekta ve} je obezbje|en ve}idio neophodnih sredstava.Idejno rje{enje izgleda je futuristi~ko i jedinstveno i podrazu-

mjeva objekat na dvije eta`e, od kojih bi se gornji dio koristioza kretanje vozila, a donji nivo za kretanje pje{aka. Sredi{njidio mosta je u staklu i u me|uprostoru bi se, prema prezenti-ranoj zamisli, mogli smjestiti razli~iti objekti kao {to su galeri-

 je, muzej, biblioteka ili eventualno neki drugi sadr`aji.

! Akciji ~i{}enja okoli{a u Velikoj Kladu{i doprinos su dale svemjesne zajednice. Na prostorima mjesnih zajednica gdje pos-toje vodocrpili{ta, ili prepumpne stanice ~istili su i radnici JKP“Vodovod i kanalizacija“.

U~enici Osnovne {kole „Todorovo“ su, pored {kolskog dvori{tai njegove okoline, ~istili cijelo podru~je mjesne zajednice, apridru`ili su im se brojni mje{tani. U Maloj Kladu{i mje{tani suure|ivali okolinu doma Mjesne zajednice, Sportsko-

rekreativnog centra u Marjanovcu, te dijela sportskog igrali{tana Barakama. ^lanovi Udru`enja za za{titu okoli{a i unapr-

  je|enje kulture `ivljenja „Horizonti“ ~istili su oko rje~ice Vido{nice, te izleti{ta Zmajevac. Mladi Kladu{~ani su o~istiti i vodotok rijeke Kladu{nice.

Klju~Sanski Most „April-mjesec ~isto}e“ u Velikoj Kladu{i

U Velagi}imabiolo{kipre~ista~otpadnih

 voda

Prezentirano idejnorje{enje novogizgleda mosta

Svi u akciji za ~ist grad

8/6/2019 037 Plus [broj 10, 29.4.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-10-2942010 11/24

29.04.2010.godine iz biha}kih naselja 11

! Iako se na evidencijiSlu`be za zapo{ljavanjeUSK nalazi vi{e od

polovine radno aktivnogstanovni{tva, ~injenicada veliki dio raspolo`ivihobradivih povr{ine stojineobra|eno ukazuje dame|u {irom populacijom

  jo{ uvijek se napoljoprivredu ne gledakao na posao koji mo`eosigurati egzistenciju.

  A da se od poljoprivrede, i uovim te{kim vremenima, mo`e`ivjeti dokazuje porodica Isakai Jaminke Pe~enkovi} izbiha}kog naselja Kamenica.Kao i mnogi drugi nakon rataostali su bez posla, a trebalo je

`ivjeti, prehraniti porodicu,{kolovati djecu...“Imali smo ve} izgra|en objekat.

U ratu smo imali krave. I kada  je kompanija “Meggle” do{la u  Biha} odlu~ila sam se baviti  proizvodnjom mlijeka, dabudem kod ku}e sa djecom i da

uz to imam neka primanja. Po-~ela sam sa {est krava sad ihimam ukupno petnaest, 12muznih i tri junice”, ka`eJasminka.Od 2002. godine do danasPe~enkovi}i su mnogo ulagali umehanizaciju jer ka`u, bez

mehanizacije se ne mo`ekvalitetno raditi.“Djeca su nam tad bila manja  pa smo sve poslove obavljali

mu ̀i ja. Danas su oni odrasli i  poma`u nam, kada nemaju

 {kolskih obaveza.Sin studira agronomiju u Banja Luci, k}erka farmaciju u Tuzli anajmla|a je srednjo{kolka”,ponosno ka`e mama Jasminka.

U sezoni anga`uju i dodatnuradnu snagu, koju po{tenoplate.Na porodi~nom imanju Pe~e-nkovi}i danas proizvode sve.Kako to gazda Isak voli re}i za-okru`ili su proizvodni prsten.“Imamo sve, od nejjednostavni-

  jih alatki do najsavremenijih  poljoprivrednih ma{ina. Uz  proizvodnju mlijeka koje ucijelosti otkupljuje mljekara

 Meggle, svake godine zasijemo i  preko 300 dunuma zemlje”,ka`e Isak.Dugogodi{nji kooperanti mlje-

kare Meggle Pe~enkovi}i su  vi{e nego zadovoljni dosada-{njom saradnjom. Pored redo-

  vnih isplata imaju i savjeto-

davnu i stru~nu pomo}, {to impuno zna~i. Posjeduju ilaktofriz koji slu`i za hla|enje

mlijeka.“Pravilna mu`a, ve}i profit, isti-na je” ka`e Jasminka koja redo-

  vno poha|a seminare i razneedukacije vezane za poljopri-

 vredu.

Podr{ku i stu~nu pomo} Pe~e-nkovi}i imaju i od Poljopri-

 vrednog zavoda USK i resorne

op}inske slu`be.Bavljenje poljoprivredom zaht- jeva puno truda, rada i ulaga-nja, ali poljoprivreda poredturizma predstavlja razvojnu{ansu ovog dijela BiH, koja

mo`e omogu}iti nova radnamjesta. Jasminka ka`e kakonije tako te{ko, kako se drugi-

ma mo`da ~ini.Njen radni dan i ne razlikuje semnogo od ne~ijeg drugog,samo {to ona svoj posao oba-

 vlja kod ku}e. I to s ljubavlju.D`.D@UBUR

! U naselju Kamenica posjetili smo imanje Jasminke i Isaka Pe~enkovi}a

@ivjeti od poljoprivrede

Samozapo{ljavanje

Izgradnja sportskog centra u Golubi}u

 Asfalt polo`en, potrebna ograda

! Br`e nego {to suo~ekivali mali{ani izMZ Golubi} dobili suasfaltirano igrali{teza mali nogomet.Mali{ani su rukovod-stvu MZ zadali“doma}u zada}u” daim nabave stative imre`e.

I najmla|i }e, unarednom periodu,do}i na svoje:gradi}e se dje~ijeigrali{te.Osnovci iz Golubi}asvakodnevno“nadgledaju” poslovekoje izvodi firma“Sanny Boy”.

! Zavr{eni su svi radovi na prilaznomputu {koli u Sokocu.Dinamiku radova usporio je zastoj u

asfaltnoj bazi “Krajinaputeva”. ̂ im jekvar otklonjen asfaltiran je pristup {koli.

M. K.

Sokolac

 Asfaltiran prilaz {koli

8/6/2019 037 Plus [broj 10, 29.4.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-10-2942010 12/24

! Kada iz Biha}a krenete premaBosanskom Petrovcu magistra-lnim putem M-5, negdje napolovini }ete nai}i na polje podimenom Bjelajsko. [to bi na{narod rekao, ba{ polje. Nekoliko

  je kilometra {iroko i isto tolikoduga~ko. Asfalt ga presijeca,nekako po sredini i dijeli na dva

dijela. Na lijevoj strani nemani{ta. Samo suha i polegla trava.Neko{ena. Dio desne se zeleni.Kaljavim putem se prolazi poredizniklog `ita.Za ovakve puteve se ka`e da sumakadamski. Ni “m” od toga.Rupa do rupe. Kad ne pada ki{aljudi svoje automobile, kamionei poljoprivredne ma{ine voze polivadi. Put nas je posjetio na {vic-arski sir, vjerovatno zbog~injenice da na ~itavom poljunismo vidjeli niti jednu kravu,kao ni “predstavnika stokesitnog zuba”, ovcu.

Samo onineukaljanih ruku

Ovako smo pisali u zadnjojtre}ini, malo caka iz hokeja, one

okrugle 2000. godine. Dakle,  vi{e od deset. Za divno ~udo iovdje moramo re}i da kaljavogputa koji od magistralnog M-5

 vodi do bre`uljaka na kojem sesmjestio Bjelaj, vi{e nema. Ta~etiri kilometra asfaltirana su u~etiri faze izme|u 2001. i 2008.godine. Sad se poljem voziti

milina. Tamo na kraju, ne{toprije brda i puta koji se odvaja zaTime{e, nalazi se pravoslavnogroblje. Preovladavaju prezime-na Kne`evi}, Veki} i Stupar.Pored spomenika od kojih jedanizgleda kao ste}ak, le`e davnouga{ene svije}e.U ve} spomenuto naseljeTime{e, te Bjelajski Vaganac iBu{ije vratilo se pedesetak srp-skih porodica, prijeratnihstanovnika ove petrova~kemjesne zajednice. Ve}inom su tostariji ~lanovi familija. Do{li susamo oni koji nisu ukaljali ruke.

  A bilo je sva{ta. Najte`e ipak,

kad je nasrnuo kom{ija nakom{iju. Mog oca i punicu u nje-govoj ku}i ubile su prve kom{ije,pri~a Idriz Mujagi} iz Bu{ija,naselja ~ije su se ku}e poredale

u centru12 29.04.2010.godine

Sad se Bjelajskim poljem voziti milina

! U naselje Time{e,

te Bjelajski Vaganac

i Bu{ije vratilo se

pedesetak srpskih

porodica, prijeratnih

stanovnika ovepetrova~ke mjesne

zajednice

! Kada se ne{to

dalje od potoka koji,

nakon {to veselo

pro`ubori dijelom

polja ulije u golemu

 jarugu, skrene lijevo

stigne se u Bilaj

Sve manje

! Svi izvori imaju

 jedinstveno ime - Poto~ine.

Ipak, izvor ispod zidina

stare kule se zove

Mad`arac

! Idila Bjelajskog polja

! “Urozita” zgrada osmogodi{nje {kole

8/6/2019 037 Plus [broj 10, 29.4.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-10-2942010 13/24

u centru 2129.04.2010.godine

pokraj makadamskog puta tamoiza obnovljene pravoslavnecrkve. U ku}ama oko nje nemanikog. Stoje samo goli kamenizidovi.

Kada se ne{to dalje od potokakoji, nakon {to veselo pro`uboridijelom polja ulije u golemu

 jarugu, skrene lijevo, stigne se u

Bilaj. Tako u ovom dijelu gdje`ive Bo{njaci zovu svoje mjesto

 jer kod njih je i bijelo - bilo i mli-  jeko - mliko. Smiju se do suzakada se sjete prijeratnog vreme-na i manije mijenjanja imenakoja je uhvatila njihove kom{ijepa su od Bjeljine htjeli napraviti

Belinu. U ona gluha predratna vremena svim silama navalili dato urade i ovdje, ali su odustalikad su shvatili da bi umjestoBjelaja dobili Belaj.

Poto~ine svuda

Bilo je belaja poslije. Pi{e to naplo~i ispred novoizgra|ene

d`amije iznikle na vrhubre`uljka usred bo{nja~kogdijela. Preko puta stoji fri{ko“urozita” zgrada osmogodi{nje

{kole u koju trenutno ide 20

u~enika. Nije ni malo ako seuzme da na {irokom podru~juove MZ `ivi 250 Bjelajaca. Bavese poljoprivredom za li~nepotrebe i sto~arstvom da zarade.

 Vole re}i da rade za Meggle. Uovom dijelu naselja vode ima na

svakom koraku. Svi izvori imaju

 jedinstveno ime - Poto~ine. Ipak,izvor ispod zidina stare kule nosiime Mad`arac, a onaj na drugojstrani bezimenog bre`uljka -Karaula. Od obadva se uzima

 voda za mjesni vodovod koji je

nakon rata obnovljen. Slabo jeto ura|eno, ka`e Eldin Mujagi},predsjednik MZ, te dodaje da }ese uskoro nabaviti pumpe i da }ese te vode spojiti u jednom rez-ervoaru. Drugi projekat od kojego~ekuju ubrzaniji razvoj je

ure|enje starog grada u tur-isti~ke svrhe.

Od seoskog turizma o~ekujumnogo jer imaju {ta ponuditi ipokazati. Vole re}i da }e uskoroovdje sve vi{e biti Bjelaja, a sve

manje belaja. Halid ALIJAGI]

Preko puta stojii{ko “urozita” zgra-a osmogodi{njekole u koju trenutnoe 20 u~enika. Nijemalo ako se uzme

a na {irokomodru~ju ove MZ `ivi

50 BjelajacaPut nas je posje-o na {vicarski sir,erovatno zbognjenice da natavom polju nismodjeli niti jednuravu, kao ni “pred-tavnika stoke sitnoguba”, ovcu

Belaja! Putem ide voda iz izvoraKaraula

! Natpis sa jednog spomenika govorisam za sebe, bavio se poljoprivredom

! Spomenik star k’o ste}ak. I sli~an mu je.

8/6/2019 037 Plus [broj 10, 29.4.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-10-2942010 14/24

29.04.2010.godinena{e vrijeme22

! Maturanti Umjetni~ke {kole

u Biha}u pro{le sedmice supo~eli sa oslikavanjempothodnika koji vezujeOzimice i centar grada, popu-larno zvan pasarela. Zavod zaprostorno ure|enje grada usaradnji s op}inom Biha}omogu}io je mladim umjet-nicima da na ovaj na~inaktivno u~estvuju u ure|enjugrada. Profesori su izabrali petnajboljih radova koji }euljep{avati ovaj dio gradskepovr{ine.Da bi prolaznicima pasarelebilo jasnije {ta i koja tehnika jera|ena, pobrinuo se maturant

Umjetni~ke {kole Muamer[kami}, koji nam je objasnio:“Ovo nisu obi~ne vrste grafita,

  ve} jedna vrsta grafita koje serade sa obi~nim bojam, i  jupolom. Ne koristimo sprejeve  po{to su zagu{ljivi i nemamo

dovoljno slobode sa njima.

Grafiti koji se rade sa bojama i jupolom daju vi{e slobode {to seti~e posebni nijansi i posebnih performansi, a i umjetnik mo`e

bolje da se iska`e ~etkom,” kazao nam je.Javni prostor oslikan rukommaturanata Umjetni~ke {kolena specifi~an na~in obogatiti}e izgled biha}ke pasarele.Zanimljiva akcija stvaranjaurbane gradske razgledniceujedno je i maturski radu~enika Umjetni~ke {kole.U Zavodu za prostorno

ure|enje Biha}a ovim su`eljeli motivirati mlade da

sami urede dio grada. Adela  Valentali}, profesorica uUmjetni~koj {koli ka`e nam dasu maturanti s rado{}u prih-

  vatili ovaj zadatak i vrijedno

prionuli na posao. Ka`u, tre-bat }e im oko 20 dana dazavr{e posao.Hakija Ibrahimpa{i}, stru~nisaradnik u Zavodu za pros-

torno ure|enje, u ime ove

ustanove, pozvao je sve mladekoji imaju ideju i `elju da nasli~an na~in oslikaju, urede iza{tite grad od vandalizma,da iznesu ideje, a grad }e imiza}i u susret. Za sve one kojise `ele izraziti na svojstvenna~in i ostaviti trag u ure|enjugrada dovoljno je da razradeideju i predlo`e.Mladi umjetnici radit }e dani-ma kako bi dobili najboljeocjene za maturski rad i odprofesora ali i sugra|ana koji-ma }e uljep{ati prolazak pothodnikom.Svaku takvu kreativnu akti-

  vnost i na{a }e ekipazabilje`iti, a do tada ne zabo-ravite pro{etati pasarelom iocijeniti maturski rad ove gen-eracije u~enika Umjetni~ke{kole u Biha}u.

Bjanka BAIERFoto: Aljo{a BOBI]

Stvaranje urbane razglednice u Biha}u

Maturski radovi na zidovima pasarele

! Oslikani rukommaturanata Umjetni~ke{kole u Biha}u zidovibiha}ke pasarele bit }eugodniji oku prolaznika.Zanimljiva akcijastvaranja urbanegradske razgledniceujedno je i maturskirad ove generacijeu~enika Umjetni~ke{kole u Biha}u

8/6/2019 037 Plus [broj 10, 29.4.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-10-2942010 15/24

29.04.2010.godine 037 extra 23

! Privode se kraju tehni~kepretpostavke za po~etak emiti-ranja eksperimentalnog pro-grama RTV Biha}, odnosno037 Televizije. Program }e, dodobijanja zemaljske frekvenci-

 je, emitirati kablovski operaterMISS-Net iz Biha}a.Poslije eksperimentalnog peri-oda, 037Televizija }e pripre-

mati i emitirati ~etiri sata pro-grama dnevno, prete`no vla-stite produkcije.“Jasno je odre|eno polazi{te iishodi{te na{eg programa - ciljnam je postati moderan gradskii regionalni medij, koji }edonositi va`ne i zanimljive

informacije na{im gledaocima.  Biha} i regija na televiziji,osnovni je moto, a prema tome iishodi{te kod kreiranja progra-

ma. Naime, `ivot stanovnika  Biha}a i susjednih op}ina pre-malo je i nerealno prikazan nadrugim televizijama, {to nam

daje nadu da }e koncept kojeg

nudimo na{i sugra|ani prepoz-nati i prihvatiti 037Televizijukao svoju televiziju”, zapisano

 je u programskoj koncepciji.- Pokretanjem televizijskog pro- grama RTV Biha} }e zaokru`itimedijsku ponudu. Radio pro- gram emitiramo ve} 44 godine,

 sedmi~ne novine 037Plus ve} se

name}u kao zna~ajno glasilo u  Biha}u i Unsko-sanskom kan-tonu. Stvaramo tehni~ke ikadrovske pretpostavke kako

bismo, za godinu-dvije, spremnido~ekali digitalizaciju televizijau Bosni i Hercegovini, ka`eMirela Popr`enovi}, direktorica

RTV Biha}.S po~etkom emitiranja televiz-ijskog programa RTV Biha}centru Unsko-sanskog kantona

  vra}a njegovu TV Biha}, koja  je, podsjetimo odigralaizuzetno zna~ajnu ulogu uodbrambeno-oslobodila~komratu, kad je RTV Biha} bio jedi-ni izvor informacija u opko-

ljenom gradu. TV Biha}, na  veliku `alost, pre}utno jeuga{ena nakon zavr{etka rata.Naziv 037TV kao i naziv lista037Plus nova su imena zanovo doba, a mati~na ku}a

RTV Biha} ba{tini i prijeratnudugogodi{nju tradicijunovinske djelatnosti i ponosnismo na zna~aj i ulogu na{eratne redakcije TV Biha}.

  Aktualno rukovodstvopoduze}a, uz potporu gradske

  vlasti, uspje{no je realiziraloprojekt ponovnog pokretanjatv djelatnosti, a kolektiv RTV 

Biha}, potrudit }e se daponude kvalitetan i zanimljiv program i obogate medijskuponudu.Do gledanja.

Kolektiv RTV Biha}

•^etvrtak, 18,00 do 19,00 sati “Islamska misao” ure|uju

 Adil Jusi} i Ljubi{a Markovi}.

•Petak, od 13,30 “Bi panorama” emisiju ure|uje D`enitaD`ubur.

•Subota, Prazni~ni program u povodu 1. maja

•Nedjelja, Prazni~ni program u povodu 1. maja,

•Nedjelja, od 15,00 sati emisija o sportu, ure|uje MuhamedSadikovi}

•Ponedjeljak,

Prazni~ni program u povodu 1. maja

•Utorak, od 13,30 uz Sanelu Kasupovi} i emisiju “Dobar`ivot”

•Srijeda, od 18,00 - 19.00 “Muzika iza vrata”... emisija omuzici koju nemamo prilike ~esto slu{ati...

RTV Biha} -

037Televizija Eksperimentalni program po~inje u maju! Poslije eksperimentalnog perioda, 037Televizija }e pripremati

~etverosatni program, prete`no vlastite produkcije. Naziv 037TV 

kao i naziv lista 037Plus nova su imena za novo doba

IZ PROGRAMA RADIO-BIHA]A IZDVAJAMO:

Prva ~estitka - Hvala!

8/6/2019 037 Plus [broj 10, 29.4.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-10-2942010 16/24

29.04.2010.godineindex24

! Lol, wtf, jbg, ccc, asl,brb... Da li vam je ovopoznato? Starijoj gen-eraciji ovo mo`e izgle-dati kao neka zagonetkapo kojoj se testira IQ.Dragi moji, to vam jerije~nik koji se koristi ukomunikaciji nadru{tvenim mre`ama,

na internetu i koji koris-nici interneta odli~norazumiju, a ve}ina navedenog su kratice rije~i i frazaiz engleskog jezika.U moje vrijeme (a ja nisam toliko star) se znalo uzeti~etiri kamena koja su nam slu`ili kao golovi na ulici, alopta je bila centar svijeta u na{im ̀ ivotima.@ivot ~ine male stvari, istina... Mi smo bili sretni s~etiri kamena i jednom loptom. Mrsko nam je bilo i}ina ru~ak.Nostalgija me “spuca” kad se sjetim svih tih divnihstvari za koje dana{nja djeca ne znaju jer ih je “pojeo”zlikavac “internet”.Sad kad iza|em {etati po gradu i jedva da sretnemnekog da je iza{ao s istom namjerom – da pro{eta!Mo`da me i ne bi trebalo toliko ~uditi kad znam kakve

su nam svemirske odluke zaveli, propisali da se nesmijem ljubiti sa curom u javnosti, da ne smije{ zate-turati ili nekim slu~ajem pasti na ulici, nasloniti se nastub, popiti ne{to pogotovo... a da ne rizikujemo 300maraka kazne (minimalno)?Isprva sam htio nagovoriti se ovima {to “vise” na inter-netu, a sad vidim da i nemaju puno izbora nego da

 vise na tom famoznom Facebook-u. Vratim se ku}i poslije samotne {etnje i zateknem 250online prijatelja koji se kao dru`e. O ~emu se radi?U vrijeme “~etiri kamena i divnog sunca” ~ekali smopo mjesec dana da nam do|e cd iz Njema~ke, pa je ito imalo svoju ~ar. Stadion Jedinstva je bio pun i svi suhtjeli biti nogometa{i, dok danas “internet djeca” `eleda budu nogometa{i sa “d`ojstikom” u ruci. Takvinogometa{i bolje znaju engleski nego bosanski jezik,debeli su i usamljeni za svojim kompjuterom u kojem

“`ive” njihovi prijatelji.Trenutno je 5:0 za ekipu “Internet”, ali utakmica jo{nije zavr{ila i mogu}e je da do|e do preokreta samoako ^ak Noris potpi{e za ekipu “~etiri kamena”.

Haris RAHMANOVI] - Priki

 Angle of incidence

^etiri kamena VS Internet

! Studenti Pedago{kog fakulteta uBiha}u, krajem pro{le sedmice suorganizirali potpisivanje peticije,zahtijevaju}i da im se omogu}ipolaganje ispita u aprilskimrokovima.Inicijatori ove ideje bili su stude-nti odsjeka engleski jezik, apridru`ili su im se i kolegeostalih odsjeka. U prvih sat vre-mena potpisivanja, potpisalo jeoko 200 studenata.Studenti zahtijevaju odgovore na

niz pitanja, izme|u ostalog : za{tomi kao drugi studenti nemamoaprilske rokove, za{to se gube pri-

 javnice koje smo mi i na{i roditeljiplatili, za{to nemamo kvalitetnapredavanja, za{to preko facebook-a saznajemo raspored predavanja,za{to gostuju}i profesor uvijek do|e odr`ati predavanja za vri-

 jeme rokova?Studenti ipak nisu bili voljni

davati izjave, rekli su samo da  jedino ovaj na~in imaju da seobrate dekanu i profesorima, jer,

tvrde, niko ih do sada nije slu{ao.Istog dana istaknuta je obavijest

za studente da mogu prijavitiispite i to po dva ispita u roku.

B. BAIER

Pedago{ki fakultet

Studenti tra`ili i dobili

aprilske rokove u maju

! Kompleks biv{e kasarne Grme~ od maja }e biti drugidom Univerziteta u Biha}u, a pripreme za preseljenjeBiotehni~kog i Pedago{kog fakulteta u`urbano seprivode kraju.

Oko dvije hiljade studenata nakon dugog niza godinadobivaju kvalitetne uslove za odvijanje nastave unovoure|enim u~ionicama i kabinetima. Uz dvijenovoobnovljene zgrade osposobljene za odvijanje nas-tave, predvi|eno je i otvaranje dvorane za tjelesni odgoj,bazena i sportskih terena, te vje`baonice, laboratorije,fono-laboratorije i biblioteka s ~itaonicom. Prostor seprostire na pet hiljada kvadratnih metara i ukupno okodvanaest hektara zemlji{ta. Kompleks je VladaFederacije Bosne i Hercegovine Univerzitetu u Biha}udodijelila u trajno vlasni{tvo.Izgradnjom Kampusa Univerzitet u Biha}u }e ispuniti i

 jedan od uvjeta za me|unarodnu akreditaciju u skladusa Bolonjskom deklaracijom jer }e trajno rije{iti problemosiguranja smje{taja i prostora za odvijanje nastave.Ostaje da se rije{e problemi prehrane studenata kao i

prevoza do kampusa i nazad.  A. BOBI]

Univerzitet u Biha}u dobio novi prostor

! U nastojanju da naj{iru bosan-

skohercegova~ku javnost upoznasa svojim zna~ajem i radom,Parlamentarna skup{tina BiHpokrenula je projekat “ Otvoreni

parlament” sa osnovnim ciljemda rad ove zakonodavne institu-cije pribli`i naj{irim slojevimagra|ana.

Otvoreni parlament je, ina~e, prvi

i za sada jedini projekt jedneinstitucije na bilo kojem nivou vlasti u BiH zahvaljuju}i kojem sena osnovu osmi{ljenog programa

ugo{}uju organizirane grupe pos- jetitelja.Mje{ovita srednja {kola iz Biha}a,u ~etvrtak je posjetila Parlame-

ntarnu skup{tinu Bosne i Herce-

govine. U~enici su obi{li zgradu isale, a zatim sudjelovali u disku-siji.Uvodnu rije~ imao je Zlatko Vuk-mirovi}, {ef sektora za odnose sa

 javno{}u PSBiH. U~enici su imalipriliku da nau~e ne{to vi{e o poli-ti~kom sistemu na{e zemlje,izbornom procesu te o va`nostiuloge gra|ana - bira~a. Tako|er,u~enici su rekli svoje mi{ljenje oizborima i zainteresiranost za iz-bore, postavljali pitanja i u velikojmjeri pokazali razo~aranostop}om situacijom u zemlji.U studijskoj posjeti su bili u~enici:Sara Sari}, Saida Rami}, Eldina

Hod`i}, Sanela Komi}, SanelaHalilovi}, Lejla Kahri}, SenitaJusi}, Selmir Mujagi} i Ernad]ehi}, a pratila ih je profesoricaMirela Mid`i}.  A. BOBI]

Kampus ukasarni Grme~

Gdje smo bili?

Projekat “Otvoreni parlament”! U~enici srednje mje{ovite {kole iz Biha}a posjetili Parlamentarnu skup{tinu BiH

8/6/2019 037 Plus [broj 10, 29.4.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-10-2942010 17/24

8/6/2019 037 Plus [broj 10, 29.4.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-10-2942010 18/24

29.04.2010.godine037 extra26

Priredila: Emira GLUMAC

! Kao {to smo ranije najavili, 22. maja sti`e nam“Crvena jabuka”. Menad`ment najbolje koncertneagencije na na{im prostorima priprema nam jo{ nizlijepih iznena|enja.

S nestrpljenjem o~ekujemo rock “instrukcije” starogmajstora za super {timung Bajage, ali kad }emo ihta~no dobiti jo{ nije poznato. Nakon {to su Mom~iloBajagi} Bajaga i Instruktori nedavno u Sarajevu obilje-`ili 25 godina postojanja velikim koncertom u Domumladih, pri~a se nastavlja.

U “Stage artu” su nam potvrdili da su pregovori okotermina u toku tako da za sada ta~an datum gosto-

  vanja u Biha}u jo{ uvijek nisu precizirali. @eljkoSamard`i} je tako|er jedno od velikih imena regiona-lne muzi~ke scene ~iji hitovi su uvijek na vrhu topljestvica, i koje s rado{}u o~ekujemo. Ta~an terminodr`avanja koncerta tako|er tek treba precizirati, alikako nam direktor Elmir Reki} obe}ava, saznat }emo

prvi, a mi mo`emo re}i... kad god do{li – dobro do{li!

 Aktuelnosti “Stage arta”

! Pod nazivom “100 posto Liverock night” restoran “^ardak naUni” posljednjih mjeseci redovitougo{}ava uspje{ne doma}e iregionalne bendove i muzi~are.Pro{log petka, na radost Bi{}anagosti su bili `estoki momci izSubotice koji su na djelu dokazaliza{to su stigli do velikog finala uprvoj sezoni “Rata bendova” TV OBN. Ovda{nji poklonici rockau`ivali su u odli~nom koncertugrupe “Sabbatka” koja je bespri-

 jekorno “otpra{ila” najve}e hitovekultnih bendova: “Whitesnake”,

“Iron Maiden”, “Guns N’ Roses”,“Skid Row”, “Deep Purple” imnogih drugih, a publika je imalapriliku ~uti i nekoliko njihovih pje-sama s albuma koji upravo pripre-maju.U prepunom “^ardaku” atmosfera

 je bila vrela, a posebnu pa`nju iza-zvale su numere odsvirane uzinsrtument fagot koji je jedan odza{titnih znakova benda ~iji su~lanovi {kolovani muzi~ari.Karizmati~ne Suboti~ane jeodu{evio odli~an prijem publike,na{ grad i rijeka Una u koju su se,ka`u, zaljubili na prvi pogled. Iakosu do Biha}a proputovali vi{e od

600 kilometara istinski su u`ivali i

svakako }emo ih ponovno imatipriliku ugostiti.Kada je u pitanju proljetna sezonamenad`ment “^ardaka na Uni”

priprema jo{ mno{tvo iznena|e-

nja. Pored koncerata o~ekuje nas iIzbor top modela op}ine Biha} zakoji je raspisan konkurs. Djevojkepripremite se, a na{ objektiv }e

svakako biti na licu mjesta.

Momci iz “Sabbatke”

zaljubili se u Unu

“100 posto live rock night” u “^ardaku” za ~istu peticu“Crvena jabuka”sti`e 22. maja

! Ovih dana regionalnuestradnu scenu zabavljale su{pekulacije da bi Zdravko^oli} i Severina uskoro tre-bali snimiti duetsku pjesmu.Ma{ta je radila “100 na sat” i

pri~a neprestano dobivala na

dimenziji, ali sve su deman-tovale ove muzi~ke zvijezde.^ola je potvrdio da }e uskorosnimiti duet, ali ne saSevkom, ve} sa jednom od

najpoznatijih fado pjeva~icana svijetu. Da li je re~ oMarizi, u njegovom mena-d`mentu nisu ̀ eljeli potvrdi-ti. “Ta duetska pjesma iza}i}e u junu, ali jo{ ne mogu da

ka`em pod okriljem koje

izdava~ke ku}e }e to biti”,izjavio je za medije ^oli}ev producent Adis Gojak.Ovo }e biti prvi duet u ^oli-noj skoro ~etiri decenije

dugoj karijeri, jer zajedni~kupjesmu sa Goranom Bregovi-}em “Manija~i” on ozna~ava

  vi{e kao “saradnju dugogo-di{njih prijatelja”.Ostaje nam da sa~ekamo i

 vidimo da li }e ̂ ola zapjevati

sa karizmati~nom Marizomili mo`da sa Dulce Pontes,kao i ~uveni Anrea Boceliu prelijepoj numeri “O mare,o tu”.

! Na nedavno odr`anom sas-tanku {efova delegacija koji setradicionalno odr`ava u gradudoma}inu takmi~enja za pjesmuEvrovizije, odre|en je redoslijednastupa svih zemalja u~esnica naovogodi{njem Eurosongu.Tako je `drijebom odlu~eno da

}e Vuk{in Braji} sa pjesmom“Munja i grom” autora Dine[arana, na{u zemlju pred-staviti pod rednim brojemosam. Ve} po~etkom februara

 je po istom principu odlu~enoda }e BiH nastupiti u prvompolufinalu koje je na raspore-du 25. maja, dok }e narednapolufinalna ve~er biti odr`ana27. maja, a veliko finale usubotu, 29. maja.Na ovogodi{njem, 55.Eurosongu koji se, zahvalju-

 ju}i pobjedi AlexandraRybaka odr`ava u Oslu, nas-tupit }e 39 predstavnika zemalja

~lanica Radiodifuzne unije.Pripreme u na{em taboru tekupunom parom, a za muzi~kurazglednicu odabran je grad

Mostar, odnosno Stari most.Prema rije~ima Dejana Kukri}a,osmi{ljena je tako da }e na njojbiti prikazan Stari most, mladiljudi i djeca koji bodre pred-stavnika svoje zemlje, a bit }e

snimljena i jedna porodica iz

Mostara.Razglednicu je snimala jednatelevizijska ku}a iz Norve{ke iRadiotelevizija BiH.

Eurosong

 Vuka{in Braji} nastupaosmi u prvom polufinalu

Prvi duet u karijeri ^ola snimasa fado pjeva~icom

Ni{ta od dueta ^ole i Sevke

8/6/2019 037 Plus [broj 10, 29.4.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-10-2942010 19/24

DERVIŠ

MUSLIÆ MALISAPUN

OTPOR-NOST

ORGANIZ-MA

NEKADA-[NJA YU

TENISERKAVRSTA

@ITARICEATMOS-

FERA /skr./ 

SAVR[EN,VRHUSKI

 /eng/ 

DESNI PRI-TOK DUNA-VA U BAVA-

RSKOJ

KIDANJENA ̂ EREKE,^ETVRTA-

NJE

PRIPADNIK ROMANSKE

SKUPINENARODA

STARIJAPJEVA^ICA

ZANA

DRAG, MIO

UBLA@IVA^IUDARA UVOZILU

PUNOMBRZINOM

RANIJESARA-

JEVSKOPREDUZE]E

UZB.PRIJENASTUPA

STARORIM.KU].BO@.

ITALIJA-NSKI SKLA-

DATELJPAGANINI

^AMACOKRETANJEPREVRTA-

NJE

STARIJAGLUMICA

RINA

UDJEL UDIONI^KOJGLAVNICIZATVOR

VLADALAC,CAR,

CEZAR

2. I 20.SLOVO

ABECEDESVE[TEN.

K]ERKINMU@ PLJA^KA

KATRAN

VODOPAD,

SLAP

KREZUB^OVJEK 

TRESNUTI

BOR

BRLOZIME\UNAR.OZNAKA ZA

SJEVER

LATINSKIVEZNIK GOVORIKAVSKI

U^INITINESRE-]NIM

KALIJ POPAC,ZRIKAVAC

METARKRA]I

NAZIV ZASOLARIJ

AZOT

JEZERO UAFRICI

NUSRETOD MILJA

USPRKOS

NA TOMMJESTU

RASTAVNIVEZNIK 

DAVORINPOPOVI]

RIJEKA UINDIJI I

PAKISTANU

ALIJANAMETAK 

ELEKTRON

MUZI^KOSCENSKO

DJELO

29.04.2010.godine 037 extra 27

Ljubav: Postat }ete prili~no ma{toviti uljubavi, a kod nekih bi se to moglo man-ifestirasti i kao pove}ana senzibilnost,pa i osjetljivost. Tako|er je mogu}povratak starih obiteljskih problema koji

su bili gurnuti pod tepih, pa sad izbijajui tra`e va{ anga`man.Posao: Slijedi posebno dobar period zasve Blizance i Blizan~ice koji se bavekreativnim radom ili umjetno{}u. Bit}ete sposobni vidjeti i najskrivenijedetalje, a oni }e vas zapravo i najvi{ezanimati i inspirirati. Mozak }e vam radi-ti besprijekorno iako }ete se ponekadizra`avati preo{tro i nepromi{ljeno, papazite malo na svoj jezik.Zdravlje: Pritajena nervoza kod nekihmo`e uzrokovati probleme sa spava-njem narednih dana.

Ljubav: Nastavit }e se ne ba{ povoljnoljubavno razdoblje u kojem }e vam vi{enego ina~e trebati hladna glava itrezveno razmi{ljanje. ^ak i ako budeizgledalo da je sve u redu to ne zna~i damorate ~a~kati tamo gdje to nije nu`no.Budite strpljivi.Posao: Pritisci }e se poja~ati, rokovi }ese skratiti, a vi }ete biti napeti i truditi seda obavite sve {to je na va{im le|ima.Ne}ete se {tedjeti, a sve }e za

posljedicu imati i nagli umor nakonnapornog radnog dana. Mogli biste jed-nostavno pregorjeti, pa se malo boljeorganizrajte kako bi kvalitetnije ujed-na~ili sve {to trebate obaviti.Zdravlje: Umor }e preovladavati, ~uva-

 jte se stresa.

Ljubav: Mnoge veze Bikova ili Bikicauplovit }e u sigurnu fazu. Na sve }e senadovezati va{e dobro raspolo`enje zaljubav i privla~nost kojom trenutnozra~ite, pa }e do`ivljaj biti potpun. Onikoji su jo{ sami imaju i dalje pove}ane{anse da sretnu svoju srodnu du{u.Posao: Naprezat }ete se, a koji put ipreko svake mjere jer }e izazovi bititakvi. No bilo bi pametnije da se dr`iteprioriteta i da stvari radite jednu po

  jednu. Svako pretjerivanje izazvat }erevolt kod va{ih saradnika, pa se nasto-

 jte bolje organizirati.Zdravlje: Bi}ete jako napeti i nervozni.

Ljubav: Nastavit }e se skladno ljubavnorazdoblje. [tovi{e, ovih dana imat }eteosje}aj kao da vam je netko skinuo nekiteret s du{e. To }e vas ohrabriti da jo{

 vi{e i bolje u~vrstite svoju vezu, a volje-na osoba }e vam uzvratiti osje}aje.

Posao: Bit }ete opu{teni za razliku od ve}ine kolega oko vas. Ukoliko idete nakra}i poslovni put, ra~unajte spreprekama ili neplaniranim odgo-dama. Sve se mo`e manifestirati i kaoblokada u komunikacijama i mo`e sedogoditi da malo te`e obja{njavatesvoje projekte i ideje.Zdravlje: Vi }ete se osje}ati dobro.

Poruke zvijezda 29.04.-06.05.

Ljubav: Ne}e vi{e biti va`ni problemi inesuglasice, pa }ete se s jednos-tavno{}u prepu{tati zagrljajima, a kodmnogih }e do}i do pobolj{anja u ljubavi.I oni koji su jo{ sami lak{e }e pristupatiosobama suprotnog spola nego {to suto ~inili do nedavnoPosao:Ve}ina va{eg anga`mana na ra-dnom mjestu bit }e povezana s pitanji-ma financija. I dalje }ete raditi odli~nokad je u pitanju izvr{avanje postavljenihzadataka, manji problemi mogu nastatizbog povratka starih nerazrije{enih pro-blema koji }e opet do}i na dnevni red.Zdravlje: Mogu}e su prolazne proba-

 vne smetnje.

Ljubav: Ve}ina va{ih osobnihodnosa bit }e uglavnom dobra.Ono {to }e narednih dana bitizabrinjavaju}e, jest povratak nekih starih obiteljskih proble-ma, a koji mogu utjecati i na

 va{ privatni ̀ ivot. Ne{to nije bilorazrije{eno do kraja i sad }e seopet pojaviti.Posao: Dolaze dani kad }e seposao intenzivirati. Kod nekih }eto izazvati nezadovoljstvo jer susada prili~no raspolo`eni zazabavu, a ovih dana imat }eteprilike za sve, samo ne za to.

Organizirajte se bolje i osmislitei pripremite svoj radni dan. Tako}e vam biti lak{e.Zdravlje: Vodit }ete brigu da sezdravo hranite i da odolite lo{imnavikama.

Ljubav: Mogu}e je da }e vamse ~initi kao da se sve urotiloprotiv vas i da ne mo`ete ni lije-

  vo ni desno. Zbog svega }e vjerojatno uslijediti niz frustraci- ja s kojim }ete se boriti nared-nih dana. Smanjite svoja ljubav-na o~ekivanja, a ako ste u vezi,budite maksimalno toleratni istrpljivi.Posao: Kod vas }e sve vi{e ja-~ati potreba za povla~enjem {to}e biti i takti~ki dobro jer vamplanete nisu previ{e naklonjene.

Ako mo`ete po}i na kra}i odmor,bilo bi dobro. Ako ne, radite bezprevelikih o~ekivanja i buditesvjesni da trenutno ne mo`etemnogo promijeniti.Zdravlje: Odmarajte.

Ljubav: Slijedi pobolj{anje iu~vr{}ivanje privatnih odnosa ito na dulje staze. A kako vi posvojoj prirodi volite sve {to je tra-

 jno, to }ete zaista biti i vi{e negozadovoljni. Razloga za to imat}ete jo{ i vi{e jer }e vas voljenaosoba podr̀ ati u svemu, a oboje}ete se usput i dobro zabaviti.Posao: Ja~aju kontakti s mla-dim osobama ili sli~nim suradni-cima na poslu. Sklonost da zau-zmete prijateljski pristup premaposlu mnoge va{e kolege ostavit

}e u zabludi. Najvi{e }e stradationi koji vas ne vole. Radit }etesa sve ve}om lako}om i stvari }e

 vam i}i od ruke.Zdravlje: Uslijedit }e pobolj{a-nje va{eg zdravstvenog stanja.

Originalni

 tjedni

horoskop

 Autor:Ljubi{aMARKOVI]

Ljubav: Uslijedit }e olak{anje i pobolj{anje va{ih emo-tivnih odnosa. Sve }ete osjetiti kroz promjenu u vlastit-om pristupu i vlastitim zahtjevima kad se radi o vama.Vi{e ne}ete biti toliko kruti, strogi ili zahtjevni i bit }etespremni da na le`erniji na~in pristupate osobamasuprotnog spola, {to }e vam donijeti i rezultate.Posao: Vjerojatno }e do}i do pregovora sa osobamakoje su na neki na~in vezane za va{ posao, a mogu}esu nove ponude i napredovanje. Povezano s tim dobrosu postavljene sve aktivnosti povezane s va{im surad-nicima pa se na njih mo`ete osloniti u pripremi ili

izvr{enju dogovorenog. Prepozanat }ete prave trenutke.Zdravlje: Bit }ete dobro cijeli ovaj tjedan.

Ljubav: Dobre prilike za razvoj ljubavnihodnosa u~init }e vas zadovoljnijomosobom, kao i spremnijom da dijelite sdrugima. Neke stare brige }e se vratiti, ali}ete imati dovoljno snage da sve to nad-

 vladate. Budite skromni i vidjet }ete da semo`e biti sretan i kroz male stvari.Posao: Potreba za u~enjem kod vas }esve vi{e ja~ati. Mnoge Djevice raspitivat}e se kako se do{kolovati, a oni koji se{koluju neka iskoriste ovaj povoljan

intelektualni period. Planirajte pa`ljivo.Zdravlje: Osje}at }ete se dobro.

!DJEVICA - (22.08. - 22.09.)

" VAGA - (23.09. - 22.10.)

    #   B   I   K

  –   (   2   1 .   0

   4 .  -   2   0 .   0

   5 .   )

    $   B   L   I   Z   A   N   C   I  -   (   2   1 .   0

   5 .  -   2   0 .   0

   6 .   )

    %   R   A   K

  -   (   2   1 .   0

   6 .  -

   2   0 .   0

   7 .   )

    &   L   A   V

  -   (   2   1 .

   0   7 .  -   2   1 .   0

   8 .   )

'[KORPION - (23.10. - 22.11.)

(   S   T   R   I   J   E   L   A

   C

  -   (   2   3 .   1

   1 .  -   2   1 .   1

   2 .   )

)   J   A   R   A   C  -

   (   2   1 .   1

   2 .  -   1   9 .   0

   1 .   )

*   V   O   D   E   N   J   A   K

  -   (   2   0 .   0

   1 .  -   1   8 .   0

   2 .   )

+   R   I   B   E

  -   (   1   9 .   0   2 .  -   2   0 .   0

   3 .   )

    ,   O   V   A   N   -

   (   2   1 .   0

   3 .  -   2   0 .   0

   4 .   )

Prirodne brojeveod 1 do 9rasporediti u lik tako da sa ve}poredanim brojevimane do|e do ponavljanja,ni u jednom retku nistupcu

3 5 8 1 2 4

4 6 7

1 3 6

5 3 9

6 4 8 2

2 7 8 5

5 3

4 1 6 7 9

2 1

Ljubav: Slijedi jo{ jedan period sukoba ili rasplamsava-nja istog za one koji ne mogu razviti dobru samokontrolu.U svakom slu~aju ne}ete biti presretni. Zato bi bilonajbolje da se po~nete pona{ati zrelije i da teret odgov-ornosti prihvatite na svoja ledja... ovo nije vrijeme zapovla~enje ili prekide na emotivnom planu. Bolji dani uljubavi sti`u, ali morate se i vi malo promijeniti.Posao: Malo je toga na {to }ete mo}i utjecati ovaj peri-od. Sve }e biti u rukama drugih, a vama ne}e preostatini{ta drugo nego da slijedite njihove upute i odluke.Budite strpljivi, mudri i takti~ni, jer }e do}i vrijeme kad

}ete vi mo}i voditi va`niju rije~.Zdravlje: Nervoze, napetosti i stresa bit }e koliko po`elite.

Ljubav: Povratak starih ranau~init }e vas malo tu`nijomosobom kad se radi o privatnimodnosima. Dobra je strana da}ete komunicirati vi{e negoina~e, pa }ete tako nadvlada-

 vati povremena tmurnija stanjaili neugodniju atmosferu osob-nom ̀ ivotu.Posao: Mogu}e je poslovnoputovanje. Sve je dobro posta-

 vljeno, ali vi i dalje niste zado- voljni jer ste sigurni da mo`etebolje i vi{e pa postoji

mogu}nosr da narednih danaudjete u nepotrebne sukobe sapodredjenima ali i onima koji suu hijerarhiji iznad vas.Zdravlje: Bi}ete uglavnom poz-itivni i ne biste trebali imatiproblema sa zdravljem.

8/6/2019 037 Plus [broj 10, 29.4.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-10-2942010 20/24

29.04.2010.godinedru{tvena hronika28

! Brane su dugoroène. U sluèajuda je izgradnja bila tehnièki korek-tna, geomehanika dobro istra`e-na, te da nema ekstremnih utjeca-

 ja (velike vode, zemljotres) mogubiti u funkciji i do dvije stotine

godina. Naravno, to podrazumije-  va obnavljanje i rekonstrukcijuopreme za proizvodnju struje.Ipak, funkcija brane više zavisi oddu`ine vijeka akumulacije.Objektivno, u odreðenom vre-menu svaka æe akumulacijaprestati sa svojom funkcijom kadase akumulacioni prostori pot-puno zaspu nanosom. Njihov 

 vijek zavisi od kolièine i inten-ziteta sedimentacije, a poduzi-manjem mjera èovjek mo`eznatno utjecati na ubla`avanjeprocesa nanošenja sedimenatakao što je poduzimanje mjera

radi vezivanja tla i ujednaèa- vanje otjecaja.

Erozija smanjuje

akumulaciju

Tamo gdje su erozioni procesiintenzivni, proces zasipanja jeubrzan. Dobro je poznato dasu ovi procesi naroèito izra`eniu kanjonu Unca zbog èega se,

 još šezdesetih godina prošlog sto-ljeæa, odustalo od gradnje zapo-èete putne komunkacije premaDrvaru. U velikom odronu pogin-ulo je nekoliko vojnika koji su pro-bijali trasu puta.

Usljed moguæe erozije i talo`enja  velike kolièine nanosa u akumu-laciji mo`e doæi do smanjenjanjene korisne zapremine na raèunpoveæanja zapremine “mrtvog”

prostora. Samim tim brana gubi jednu od svojih najbitnijih funkci-  ja – zaštitu od poplava.Gomilanjem nanosa na dnu aku-mulacije poveæava se nivo vode uakumulaciji uzvodno od brane

(uzvodno plavljenje).

Elektrane

rashlaðuju vodu

Temperatura vode u direktnoj jezavisnosti od velièine akumu-lacije, kolièine dotjecaja i okolišne

klime. Prisutno je sezonsko zagri- javanje i rashlaðivanje.U ljetnim mjesecima površinskisloj vode, kao i priobalska voda,intenzivno se zagrijavaju dok se udubini zadr`ava hladna voda. Ovo

direktno utjeèe na razvoj flore ifaune, a zbog naèina rada elek-trana utjeèe na znatno rashlaði-

  vanje vode nizvodno od brana.Oscilacije mogu biti sezonske,

dnevne i ekscesne, u zavisnosti od  velièine dotoka, tehnologije ire`ima rada brane, te vanrednihpra`njenja do “biološkog minimu-ma”.Pra`njenja akumulacija u sušnom,

ljetnom periodu rezultira time da  je dotjecaj vode manji odispuštenih voda. Nagli porast,punjenja akumulacija intenzivnasu u kišnom periodu kada èestodolazi do prelijevanja voda prekobrana.Ove su oscilacije intenzivne i prak-

tièno postaju svakodnevne,naroèito kod brana s vrš-nim radom. Variranje nivoa

  voda u akumulacijamanepovoljno se odra`ava nafloru i faunu, na `ivot ljudiuz akumulaciju (ote`anprijevoz, slabi turistièku

ponudu, izaziva malariènebolesti, jer pogoduje razm-no`avanju komaraca i sl.)Pra`njenja u vrijeme mri-

  ješæenja riba u potpunostiuništavaju godišnju repro-dukciju, jer se razmno-`avaju u najpliæimobalskim dijelovima aku-mulacije.Stalno osciliranje vode

ozbiljno podriva obalno tlo.Ogromni pritisak akumulacije nakraško tlo, naroèito kod velikihbrana mo`e poveæati seizmièkuaktivnost u regionu što izravnoutjeèe na nesigurnost brane,

naroèito ako su napravljenegreške pri njenoj izgradnji.

@eljko Mirkovi} / Rusmir Mujad`i}(U slijedeæem broju: Oscilacija

 vodostaja ugro`ava eko-sistem)

 Voda u 21. stolje}u (6)

! Tra`ite li uputstva kako “pre`ivjeti” tinejd`erskegodine svoje djece - pro~itajte slijede}e smjernice...Za po~etak se prisjetimo svojih tinejd`erskih godina ifrustracija iz tog doba. Ko jo{ od nas nije imao problemsa aknama, bolnu neugodu {to kasnimo, ili pak idemoispred s razvojem? Isti “film” s elementima “horora”,~emu se danas u zrelom dubu smijemo, o~ekuje ina{eg tinejd`era. Naoru`ani tim iskustvom mo`emoo~ekivati promjene raspolo`enja kod djeteta, koje jeobi~no vedro, i biti spremni na odre|ene konflikte.Roditelji koji znaju {ta ih ~eka bolje }e se nositi s

problemima i adekvatno se za njih pripremiti.Razgovarajte sa djecom o pubertetu. Odgovarajte nanjihova rana pitanja o tjelesnim promjenama, razliciizme|u dje~aka i djevoj~ica i sl. Me|utim, nemojte ihpretrpavati sa informacijama.Mi najbolje znamo svoju djecu. Primje}ujemo kadana{e dijete po~ne da pri~a viceve sa seksualnom tem-atikom ili kada previ{e pa`nje posve}uje svom vanjs-kom izgledu. Ovo je pravo vrijeme da usko~ite s pitan-

 jima - “Primje}uje{ li ikakve promjene na svom tijelu?Ima{ li neka ~udna osje}anja? Osje}a{ li se ponekadtu`nim bez razloga?”[to prije po~nete komunicirati sa svojom djecom, ve}esu vam {anse da tu komunikaciju odr`ite kroz tine-

  jd`erske godine. Preporu~ite im knjige o pubertetupisane za djecu te dobi. Podijelite svoja iskustva iz togperioda. Nema boljeg lijeka od spoznaje da su i mama

i tata tako|er prolazili kroz iste ili sli~ne probleme. Ako tinejd`eri ̀ ele da farbaju kosu, oboje nokte u crnoili nose “funky” odje}u, razmislite dvaput prije nego sesuprotstavite. Oni ̀ ele {okirati svoje roditelje i bolje jedozvoliti im da urade ne{to prolazno i bezazleno, azabrane trebate mudro sa~uvati za neke ozbiljnijestvari kao {to su konzumacija cigareta ili alkohola.Tinejd`eri ~esto negoduju zbog roditeljskih o~ekivanja.Bitna je spoznaja da vam je stalo do njih i da zatoo~ekujete odre|ene stvari, kao {to su dobre ocjene,pristojno pona{anje i prihvatanje pravila. Ako imaterealna o~ekivanja oni }e ih prihvatiti. Ovo je periodeksperimentiranja uz rizi~na pona{anja. Ne izbjegava-

 jte “vru}e” teme kao {to su seks, droga, alkohol, i ciga-rete. Otvoreno razgovarajte s njima, jer }e do}i do tihinformacija bilo gdje. Bolje je da od vas dobiju ta~ne,

nego da se naoru`aju krivim informacijama.Upoznajte prijatelje svoje djece i njihove roditelje.Redovna komunikacija izme|u roditelja rezultira sig-urnim okru`enjem za tinejd`ere u toj grupi. Roditeljimogu pomo}i jedni drugima da vode ra~una oaktivnostima djece, bez da djeca imaju osje}aj da ih seprati. Po{tujte privatnost svoje djece. Da biste impomogli da se razviju u mlade, prilago|ene osobe,morate im dozvoliti malo privatnosti. Ipak, ako prim-

  jetite neke probleme, va{a je obaveza da ugrozitedjetetovu privatnost i to rije{ite. U suprotnomodstupite i dajte djetetu malo prostora.Pratite {ta ~itaju i gledaju. Djeca imaju neograni~enpristup informacijama putem TV-a, magazina, interne-ta, knjiga. Ne ustru~avajte se ograni~iti vrijeme kojeprovodi ispred kompjutera ili televizora. Provjerite {ta“u~e” iz medija i sa kim komuniciraju on-line.

Uspostavite pravila i nagrade. Roditelji su spremnikazniti djecu za kr{enje pravila, ali ne i nagraditi zapo{tivanje pravila izostane. Ne osje}ajte se uvrije|enoako va{ tinejd`er ne `eli uvijek biti sa vama. Vi niste

 vr{njaci, vi ste roditelj. Mirela POPR@ENOVI], psiholog

Psiholog odgovara na va{a pitanja

Upute za “pre`ivljavanje” tinejd`erstva

Kanjon Unca

neprikladan za branu! Ne osje}ajte se uvrije|eno ako va{tinejd`er ne `eli uvijek biti sa vama

(Na va{e tra`enje govorimo

o tinejd`erskim godinama.

 Teme i dalje mo`ete kandidi-

rati na 037plus@gmail.com

ili po{tom na adresu RTV

Biha}, Krupska bb,s naznakom – za rubriku

Psiholog odgovara)

! Svaka æe akumulacija prestati sasvojom funkcijom kada se akumula-

cioni prostori potpuno zaspunanosom. Njihov vijek zavisi od

kolièine i intenziteta sedimentacije

8/6/2019 037 Plus [broj 10, 29.4.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-10-2942010 21/24

29.04.2010.godine 29

Tu`no sje}anje

 AHMET (MUJO) BRKI]09. 03. – 24. 04. 2010.

U petak, 24. aprila(travnja) navr{ilo se tu`nih 40 dana odsmrti na{eg prijatelja i divnog druga Ahmeta. Prijateljstvone umire jer }emo te pamtiti kao dobrog ~ovjeka, a takvih je danas sve manje.

Obitelj Smailagi} iz Biha}a

SJE]ANJE

na na{u dragu suprugu, majku i baku

ZUMRETU (ro|. MURANOVI]) KURTAGI]01.05. 2005. – 01. 05. 2010.

S ljubavlju i ponosom ~uvamo uspomene na tebe.

 Tvoji: suprug Muhamed, sin Irfan,snaha Jasminka, unuka Ines i unuk Ismar.

Tu`no sje}anje

HAVA (ro|. HAD@I]) MULI] BE]IR MULI]1915. – 1996. 1913. – 2002.

S ljubavlju i po{tovanjem.

Obitelj Muli}

JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}

Tekst oglasa:.................................

......................................................

......................................................

......................................................

......................................................

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE

Kupon zabesplatne male oglase po{aljite

po{tom ilidostavite li~no

na adresu:Marketing slu`ba RTV Biha}

Krupska bb,77000 Biha}

Oglasi do 15 rije~i!

mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi

! Prodajem gra|evinsku parcelu s gra|evinskom dozvolom u Staroj Pritoci - Kula. 1/1 vlasni{tvo. Telefon: 061/149-021.

! Organizujem {kolu gitare i `i~anih instrumenata (saz, buzuki) za sve uzraste. Telefoni:061/604-611, 037/223-717.

! Povoljno prodajem ku}u s oku}nicom na Ru`ici. Telefon: 062/455-313.

! Izdajem nenamje{ten stan na Ozimicama 2. Tel: 061/068-588.

! Izdajem sobu za studente. Tel: 061/068-588.

! Prodajem stan od 38 metara kvadratnih, preko puta igrali{ta u naselju Ozimice 1 uBiha}u. Telefon: 061/165-780.

! Izdajem poslovni prostor u Ulici biha}kih branilaca 5; povr{ine 37 metara kvadsrat-nih. Telefon: 061/463-103.

! Povoljno prodajem elektri~nu gitaru “Yamaha” s opremom i poja~alom, potpunonovo. Telefon: 062/261-044.

! Prodajem Opel Corsu 1.2EnJoy; 2002. godi{te; metalik-plava, registrovana do 31. jula 2010. godine; pre{la 118.000 kilometara. Telefon: 061/647-390.

! Izdajem sobu s dva le`aja; Ozimice 1; Ul. H. ]emerli}a 12;telefon: (037) 226-974.

! U Bosanskoj Krupi prodajem kiosk 2, 40x2, 40; PVC marke “Ljutomer” za sve nam- jene; telefon: 061/192-629

! Prodajem zemlji{te s ku}i{tem, vo}njakom i {umom u jednom komadu Vedro poljekod Bosanskog Petrovca; telefoni: 065/332-990 i 051/213-762.

! Prodajem agregat 7, 5 kw; dizel, telefon: 061/137-556.

!

Izdaje se poslovni prostor od 30 metara kvadratnih u Biha}u, Ulica biha}kih branila-ca 26; telefon: 061/167-541.

! Kupujem povoljno osobna vozila s bh- tablama; telefon: 061/231026.

! Prodajem ku}u s poslovnim prostorom; telefon: 061/137-556.

! Iznamljujem garsonjeru u Biha}u; Harmanski sokak 22; poseban ulaz,telefon: 062/106-872.

! Prodajem kau~ i fotelju na razvla~enje; telefon: 037/351-989.

! Prodajem ku}u u Banjaluci, naselje [argovac, s prate}im objektima na oku}nici od1.100 metara kvadratnih; telefon: 066/642-440.

! Nudim usluge staratelja starijim osobama. Kontakt telefon: 062/594-932.

! Prodajem sadnice {im{ir-`ivice visine do 40 centimetara; komad 2 KM; telefon:061/710-822.

! ^uvam djecu uzrasta do pet godina u svom stanu u centru grada. Telefon: 062/594-932.

! Prodajem renoviran dvosoban stan; prizemlje; 60 metara kvadratnih; 1.200 KMkvadrat; Ozimice I, kod toplane; telefon: (037) 226-730.

! Prodajem zemlji{te u Golubi}u, novo naselje blizu potoka Dobrenica, 500 metarakvadratnih; sa svim priklju~cima; telefon: 061/067-588.

! Izdajem garsonjeru u centru Biha}a, namje{tenu za dvije (2) osobe;telefon: 061/137-549.

! Prodajem ku}u s poslovnim prostorom; informacije na telefon: 061/137-556

! Tra`im nenamje{ten stan u Biha}u; telefon: 062/107-373.

! Prodajem ili iznajmljujem caffe-bar s bilijar salom “[korpion 51” naOzimicama I u Biha}u. Sve informacije na telefoni: 0041-627-214-744 ili0041-792-126-331.

! Prodajem stan u Sarajevu ili mijenjam za Biha}, 51 metar kvadratni, drugi sprat,Hrasno, telefon: 061/ 162 – 812

! Prodajem dvosoban stan, renoviran, Ozimice I, kod toplane. Cijena podogovoru; telefon: (037) 226-730.

! Povoljno prodajem vojnu enciklopediju, tvrdi povez, 11 knjiga, drugo izdanje, temuzi~ku liniju “Goldstar”. Telefoni: (037) 223-881 ili 061/ 155-841.

! Izdaje se soba za studente, |ake, radnike, s centralnim grijanjem i kablovskom TV.Informacije na telefon: (037) 226-470.

! Povoljno prodajem printer u boji, skener – fotokopir, zvu~nike sa subvuferom iupravlja~ku kutiju sa sedam uti~nica. Telefon: (037)223-881 ili 061/ 155-841.

JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}

Nov~ani iznos uplatiti na transakcijski ra~un: 1414010000796626NARUD@BENICA 

Za pretplatu na list 037PLUS

.............................................................................................................

(naziv preduze}a - ustanove)

Ovim neopozivo naru~ujem ________ primjeraka lista 037PLUS na period________ mjeseci po cijeni od ________ KM. U cijenu je ura~unat PDV.

KORISNIK USLUGE

Krupska bb, 77000 Biha}ID broj: 4263178940002

 Telefon: 037/226-688Fax: 037/226-866

8/6/2019 037 Plus [broj 10, 29.4.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-10-2942010 22/24

sport30 29.04.2010.godine

! Krajina iz Cazina i u ovom kolupokazala je prvoligašku sprem-nost. Pobjeda od 7:0 protiv Kljuèapokazuje da su Cazinjani kvalite-tom prevazišli Drugu liguFederacije. Jedini tim koji im seove godine ozbiljnije suprotstavio

 je Podgrmeè iz Sanskog Mosta.Sanjani su takoðer bili uvjerljiviprotiv Viteza sa 6:1. Nakon malerezultatske krize i Radnièki iz

Ripèa vratio se pobjedama. Iza-branici Ahmeta Keèaloviæa s 4:1nadvisili su Omladinac. Mutnica

 je i u ovom kolu prikazala respek-tabilan nogomet i trijumfovalaprotiv Mladosti iz Vrnograèa.Bratstvo je slavilo s 2:1 protiv Radnika, dok Sloga iz BosanskeOtoke nije doputovala na meè saBekovicom. Ta utakmica æe bitiregistrovana s 3:0 u korist doma-

æina. Jedini remi bio je BosanskojKrupi, gdje su bez golova odigrali@eljeznièar i Mladost iz Polja.Krajina je lider s 52 boda. Petmanje ima Podgrmeè na drugom

mjestu. Treæa je Sloga s 36 bodo- va, a èetvrti je Radnièki s 32 boda.Borbu za opstanak vodiæe tri timaOmladinac i @eljeznièar sa po 14 i

 Vitez s devet bodova.

! Banjalu~ki Borac se minima-

lnom pobjedom protiv Travnikazadr`ao na ~elu premijerliga{ketabele. Ni @eljezni~ar ne posusta-

  je. “Plavi” sa Grbavice su protiv Modri~e demonstrirali ogromnurazliku u kvaliteti.Sarajevo nastavlja promjenjivimtempom, pa je pora`eno na gosto-

  vanju u Grada~cu. Nemilade{avanja i navija~ki neredi upro{lom kolu ostavili su traga naigri “bordo” tima. Za iznena|enjekola pobrinuli su se nogometa{iLeotara pobjedom u Zenici protiv ^elika.Prijedorski Rudar je “tricom” pro-

tiv Slobode nadomak osiguranjapremijerliga{kog statusa i zaidu}u godinu. [iroki Brijeg iZrinjski slavili su sigurne pobjede.Slavija je dobila Vele`, pa se “za-gu`valo” u donjem dijelu tabele.Modri~a je najbli`a “putnoj karti”za donji rang, a u opasnosti su

Lakta{i, Sloboda, ^elik, Travnik…U idu}em kolu dvojac s vrha idena te{ka gostovanja. Borac gostu-

  je u Tuzli, dok @eljezni~ar tra`i{ampionske bodove u Vrap~i}ima.Derbije za~elja igraju Travnik i^elik, te Olimpik i Slavija. Ligupredvode Borac i @eljezni~ar sa po47 bodova, dok su najugro`eniji^elik s 29, Lakta{i s 25 i Modri~a s24 boda.

Druga liga Federacije Zapad

! Reprezentativci Bosne i Hercegovine nastavljaju sodli~nim partijama na stadionima {irom Evrope. Ibi{evi}

  je napokon dostigao vrhunsku golgetersku formu, apobjedu Hoffenheima ovjerio je i Sejad Salihovi}.Tako je bosanskohercegova~ki tandem s tri gola u~estvo-

 vao u uvjerljivoj pobjedi nad Hamburgom. Drugi dvojac,onaj iz Wolfsburga ve} odavno je me|u najtra`enijim naevropskom nogometnom tr`i{tu.

Za Edina D`eku sti`u ponude svih najbogatijih klubova,dok je {ampionski kandidat u Njema~koj Schalke,“zagrizao” za reprezentativnu desetku. Zvjezdan

Misimovi} je prvi na listi Maghatovih ̀ elja.Senijad Ibri~i} s dvadeset ovosezonskih golova predvodiHajduk ka Kup trofeju i drugoj liga{koj poziciji. ErminZec je najva`nija karika {ibenskog “nogometnog lanca”.Miralem Pjani} sredinom sedmice ima {ansu plasirati seu finale najelitnijeg klupskog takmi~enja, Lige prvaka.

! Uvjerljive pobjede Krajine i Podgrmeèa, Radnièki iz Ripèa vratio se naèetvrto mjesto

Nezaustavljivi “zmajevi”

Krajina spremna za

prvoligaški nogomet

D`eko i Misimovi}najtra`eniji

Premijerliga{ki kutak

Borac i “@eljo” nastavljaju utrku

Rezultati 20. kola: Krajina -Kljuè 7:0, Podgrmeè - Vitez6:1, Radnièki - Omladinac 4:1,@eljeznièar - Mladost Polje0:0, Mutnica - Mladost (V)2:0, Bratstvo - Radnik 2:1,Brekovica - Sloga  /nije odigra-no/.

Parovi 21. kola: Vitez - Mutnica,Mladost (V) - Brekovica, Sloga- @eljeznièar, Mladost (P) -Radnièki, Omladinac - Krajina,Kljuè - Bratstvo, Radnik -Podgrmeè.

! Pobjede vode}eg dvojca u 25. kolu Premijerlige. Gu`va na za~elju

Rezultati 25. kola: Borac - Travnik 1:0, @eljezni~ar - Modri~a3:0, Rudar - Sloboda 1:0, ̂ elik -Leotar 0:1, Zvijezda - Sarajevo

2:1, [iroki Brijeg - Lakta{i 3:0,Slavija - Vele` 2:0, Zrinjski -Olimpik 3:0.Parovi 26. kola: Sloboda - Borac,Vele` - @eljezni~ar, Travnik - ̂ elik,Lakta{i - Zvijezda, Sarajevo -Zrinjski, Modri~a - Rudar, Olimpik - Slavija, Leotar - [iroki Brijeg.

! Ko{arka{i Limometala iz Cazina i “Biha}a”uspje{no su zavr{ili svoju takmi~arsku sezonu.Cazinjani su potvrdili kvalitet drugim mjestom, dok 

su Bi{}ani s tri uzastopne pobjede ostali u A1 ligi.U posljednjem kolu obje ekipe su slavile pobjede, aposebno je interesantno bilo u duelu Biha}a i Br~kog.Ko{em u posljednjim sekundama Bi{}ani su do{li dopobjede. Najbolji klupski strijelac i igra~ Amir

Kulenovi} i ovaj put je bio najzaslu`niji za pobjedu.Limometal ukoliko zadr`i ovosezonski tim na okupuu idu}u sezonu ulazi kao prvi favorit za Ligu 12.

Mladi tim Biha}a pokazao je u posljednja tri kola veliki potencijal, no Uprava }e morati anga`ovati ineka poja~anja.Ko{arka{ima slijedi odmor, a onda na pripreme, koje}e i odrediti sam tok idu}e sezone.

! Na rijeci Gacka u Hrvatskoj je 24. aprila 2010. godineodr`an 8. Me|unarodni kup u Fly fishing-u.Sudjelovalo je 37 takmi~ara iz Francuske, Slovenije,Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Na takmi~enju je u~estvovao Sead Alijagi} ~lan USR “Una” Biha}. U veoma jakoj konkurenciji sa 39 poenaosvojio je drugo mjesto.Pehare i vrijedne nagrade za prvu trojicu takmi~aradodijelio je predsjednik H[RS Vladimir Sever.

! Zagreb je bio doma}in zavr{nice ovogodi{njeko{arka{ke regionalne NLB lige. U~esnici finalfoura Partizan, Cibona, Hemofarm i Union Olimpijapotvrdili su ovo takmi~enje kao jedno od najk- valitetnijih u Evropi.

Prvak je ~etvrti put za redom beogradski Partizan.Ko{arka{i iz Beograda pobijedili su finalnom me~udoma}ina zagreba~ku Cibonu.Najspektakularnija ko{arka{ka predstava na ovimprostorima u posljednjih deset godina odlu~ena jeko{em s preko 20 metara.Du{an Kecman pogodio je za tri poena u doslovno

posljednjoj stotinki i odnio pehar u Beograd.Zagreba~ka “Arena” bila je odli~an doma}in, a final-ni me~ posmatralo je skoro 16 000 gledatelja.Na`alost na zavr{nici opet nije bilo na{ih timova, a  jedino su Edin Bav~i} u dresu Olimpije i VedranPrinc iz Cibone bili bosanskohercegova~ki pred-stavnici. Idu}e godine o~ekuje se ponovo nastupdva na{a tima u NLB ligi, ukoliko ne bi do{lo doorganizacijskih promjena u posljednji trenutak. Zavr{ena ko{arka{ka sezona

! Tri uzastopne pobjede Bi{}ana na kraju sezone sa~uvale A1 liga{ki status

Limometal drugi, Biha} ostao

Zavr{ena regionalna ko{arka{ka NLB liga

Partizan ~etvrti putza redom prvak

Bi{}aninu drugo mjestoSportski ribolov 

8/6/2019 037 Plus [broj 10, 29.4.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-10-2942010 23/24

sport 3129.04.2010.godine

! Ko{arka{i u kolicima iz SanskogMosta trijumfovali su na zavr-

{nom turniru regionalne NLB ligeu Zagrebu. Titula prvaka osvojena

  je bez poraza u konkurencijisedam klubova iz pet zemaljaItalije, Hrvatske, Slovenije,Srbije i Bosne i Hercegovine.U finalnom me~u, koji jeprethodio ko{arka{kom spek-taklu izme|u Cibone iPartizana, Sanjani su pobi-

 jedili ekipu Stele iz Zagrebasa 75-69. Nakon tituledr`avnog prvaka, plasmanau zavr{nicu Kupa BiH uslije-dio je i ovaj najve}i uspjeh usezoni.

Ko{arka{i-invalidi iz Sanskog

Mosta imaju u planu i visok plas-man u Ligi {ampiona. S obziromda su pro{le godine na tomtakmi~enju u Istanbulu uzelisedmo mjesto, ove godineo~ekuje se napredak.Generacija koju predvode ElvirModronja i Fadil Veliba{i} pravisu sportski ambasadori SanskogMosta i na{eg kantona. Nakonkratkog odmora i slavlja, slijedepripreme za najve}i ovosezonski

izazov, evropsku Ligu {ampiona.

! Jedinstvo je ponovo iznad linije spasa. Trijumfomprotiv drugoplasirane Iskre, Bi{}ani su se popeli na 11.poziciju, koja im garantuje prvoliga{ki nogomet iidu}e sezone. “Sila nebeska” morala je ~ekati do 23.prvenstvenog kola za najbolje ovosezonsko izdanje“crveno-bijelih”.

  Va`nu tricu u borbi za opstanak donijeli su Mirvi},najbolji strijelac Jedinstva u proljetnom prvoliga{komdijelu i Aner Lje-ljak. Maksimalniu~inak na doma-}em terenu mora}ese nadograditi ipokojim gostuju-

}im bodom.Prva prilika je ve}u narednom kolu,kada izabraniciBranimira Pekeza gostuju u Sarajevu kod SA[K Napretka. “Iza nas je ciklus najte`ih prvenstvenih utak-mica, pa se tek sad mo`emo nadati i kojem bodu sa strane. Ekipa je sve uigranija, a igra~i pokazuju veliku `elju da zadr`e prvoliga{ki status”, rije~i su {efa strukebiha}kog prvoliga{a.Kraji{nik je doma}om pobjedom protiv Rudara izKaknja osigurao “miran prvoliga{ki san”. Sa {est uza-stopnih bodova Velikokladu{ani su se vratili u gornjidio tabele. Kemal Hafizovi} ponovo osvaja bodove for-mom iz jesenskog dijela prvenstva, {to potvr|uje i{esta pozicija na tabeli.Nakon gostuju}ih 3:2 protiv @ep~a i doma}ih 2:1 pro-

tiv Rudara slijedi jedno od najte`ih proljetnih gosto- vanja. Igman iz Konjica i nije posebno “gostoljubiv”,pa }e se Velikokladu{ani morati potruditi za nastavak pobjedni~kog niza.

!

Limometal drugi, Biha} tre}om uzasto-pnom pobejdom ostao u A1 ligi! Jedinstvo i Kraji{nik pobjedili! Krajina lider, Radni~ki iz Rip~a pobjedio

Pripremio: Muhamed SADIKOVI]

Najbolji kad jenajpotrebnije

Sportski ambasadori Sanskog Mosta

KIK “Sana” prvakregionalne NLB lige

! Titula prvaka osvojena je bez poraza u

konkurenciji sedam klubova iz pet zemaljaItalije, Hrvatske, Slovenije, Srbije i Bosne iHercegovine

Prvoliga{ke pobjedeJedinstva i Kraji{nika

! Kraji{nik pobjedom protiv Rudara osigurao“mir u ku}i” do kraja sezone. Najbolja ovose-

zonska partija Bi{}ana nagra|ena pobjedomprotiv Iskre

Rezultati 23. kola: Jedinstvo - Iskra2:0, Kraji{nik - Rudar 2:1, Ora{je -@ep~e 3:1, Slaven - Igman 0:3, Vitez- Go{k 3:1, Bosna - Omladinac 3:0,Gora`de - Budu}nost 1:0. Slobodnaekipa SA[K Naptretka.Parovi 24.kola: SA[K - Jedinstvo,

Igman - Kraji{nik, Iskra - Bosna,Rudar - Ora{je, Budu}nost - Slaven,GO[K - Gora`de, Omladinac - Vitez.Slobodna ekipa @ep~a.

   F  o   t  o  :   A   l   j  o   {  a   B   O   B   I    ]

!   Vitez je pro{le sedmice na  juniorskom prvenstvu Bosne iHercegovine ugostio najboljemlade stonotenisere. Nastupilasu 32 takmi~ara, dok su se zatitulu dr`avne prvakinje nadi-gravale 22 igra~ice.Reprezentativac Bosne i Her-cegovine i ~lan Stonoteniskogkluba “STENS 73” iz Cazina

Isak Abdagi}, ponio je tituluprvaka u konkurenciji parova. Uparu sa Ivan Boda{om iz Vitezacazinski stonoteniser ponovo jedemonstrirao veliki talent i

reprezentativni potencijal.Jo{ jedno u nizu priznanja zanajuspje{niji cazinski sportskikolektiv. Abdagi} je tako na

najbolji na~in okon~ao sezonu.Drugi bosanskohercegova~ki

 junior, osim titule u konkurenci-  ji parova izborio je i plasmanme|u osam najboljih dr`avnihseniora.Najbolji sporta{ Unsko – san-skog kantona u lopta~kimsportovima za pro{lu godinu,ovim rezultatima privukao je

pa`nju i najboljih evropskihklubova. Najve}i interes pokazalisu bundesliga{i, pa je vrlo

 vjerovatno da }e Isak Abdagi} nas-taviti karijeru u Njema~koj.

Novi uspjeh cazinskih stonotenisera

Isak Abdagi} dr`avni prvak

! Isak Abdagi} i IvanBoda{ dr`avni prvaciu dublu

8/6/2019 037 Plus [broj 10, 29.4.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-10-2942010 24/24

! U sjeæanju mi je najviše ostala vje`ba kadasmo bacali bojeve ruène bombe. Moj star-  ješina Zoran Aksentijeviæ, (ime sam mu

zapamtio po košarkašu Mihovilu Nakiæu),odveo nas je na poligon. Rekao nam je dauzmemo bombu, izvuèemo osiguraè ièekamo do tri a onda bacamo. Vojnik domene je izvadio osiguraè i nestalo je struje ukasarni. Strijeljan je na licu mjesta.I to nesamo na licu veæ su ga strijeljali i po leðima.Kad se smirilo, nastavili smo. Izvukao samosiguraè s namjerom da èekam do tri.Negdje oko petnaest do tri nešto je puklo.Nastao je muk. Èuo sam neko jako zvi`danjei osjetio sam da sam sav prekriven prašinom.Desetar je galamio što se redovno ne brišeprašina, jer smo to morali raditi svaki dan.Više se nièega ne sjeæam. Probudio sam seu bolnièkoj sobi. Bio sam de`urni tu noæ pasam zaspao malo. Probudila me glavna ses-tra. Ja sam je zvao glavna,mada sam imao  još jednu stariju sestru i mlaðeg brata.Izašao sam u hodnik koji je bio prepunpovrijeðenih i uplašenih ljudi. Èuo sam gdjeneko vièe da je Skoplje pogodio jak zemljotres. Pogledao sam kroz prozor i vidiokako se trese gora i raða miš. Prizor kojinikada neæi zaboraviti. Veæ slijedeæeg danapoèeli su pristizati i strani vojnici koji supomagali u rašèišæavanju ruševina. Odmahdo nas radili su ruski vojnici. Zaista vrijedni.Po cijeli dan su radili, a naveèe bi se opijaliuz votku. Upravo tada sam i saznao da se votka pravi od krompira. Nisam se dvoumioni trena, uzeo sam motiku i odluèio pomoæiRusima u kopanju krompira. Krompir sesadi u takozvane bešike. Tog dana napravilismo preko 200 bešika, bez ikakvih proble-ma. Na`alost sa zadnjom bešikom smoimali problem. Bila je upaljena, zadebljalihstjenki i mokraæa se zadr`avala u njoj. Bilo je i nešto kamenca. Ukljuèio sam antibiotike

kako bismo izbjegli bilo kakav zahvat.Me|utim narednog jutra morao samnapraviti zahvat. Bio je to klasièni zahvatkada se borac obuhvati oko struka i naglimtrzajem baci na zemlju. Tim zahvatom samosvojio zlatnu medalju na Olimpijadi uMinhenu 1939. godine. Pred kraj vojnog roka posjetila nas je visoka dr`avna dele-gacija, predvoðena Titom. U delegaciji su još bili i Kemal Malovèiæ, Nikoletina Bursaæ,Jul Briner, Lux i episkop zahumskiAmfilohije. Svi smo odlikovani.

(Posveæeno mom rahmetli ocu i svim

oèevima koji poslije “èašice više”

 prièaju o svojim danima u JNA...)

(Ne)normalne pri~e

Kenan ALAGI]

Uspomene! Ba{ kao i brodove koje izra|uje,plima i oseka `ivota, dovela jeZahida ^amd`i}a od rodnog Kladnjado Biha}a, po~etkom osamdesetihgodina pro{log stolje}a. Skrasio se

podno Plje{evice gdje i danas u svo- joj porodi~noj ku}i bavi se nesvaki-da{njim hobijem, umjetno{}u, prijebi rekli. Izra|uje makete brodova uboci i makete jedrenjaka. Po~elo jesasvim slu~ajno kako bi upotpunio

slobodno vrijeme „u slu`bi“. Dodanas ih je izradio na desetine,

! Udru`enje mladih “Cazin.net” u suradnji s ambasadom ^e{keRepublike u BiH organizira gostovanje Naivnog Teatra iz ^e{ke.

  Tako }e idu}eg ~etvrtka mali Cazinjani mo}i u`ivati u lutkarskojpredstavi “Kako je Kuba i{ao Markyti”, ura|enoj prema motivimaBra}e Grimm (tekst: Iva Peinová, re`ija: Pavel Kalfus, autor muzike:Martin Veselý).Predstava }e biti izvedena u holu Osnovne {kole Cazin II u 11:00satiNaivno pozori{te u Libercu je osnovano 1949. godine kao jednood prvih profesionalnih pozori{ta u tada{njoj ^ehoslova~koj.Smatraju ga jednim od najboljih ~e{kih lutkarskih pozori{ta ve}du`e od {ezdeset godina.

! (Escenas de episodios pasados: Aprilskog jutra 1962. godine.majka je otvorila vrata sobe irekla: “Zlato mamino,poziv za  vojsku!“. Sjedio sam u vozu narelaciji Cazin-Skoplje. Kondukterustade i glasno reèe: “Skoplje!Odgovorio sam: “Glavni gradMakedonije”. Kasarna u koju samse javio bila je najveæa i najljepšau gradu. Kasarna “Maršal Tito”)

Hobi

^amd`i}evi brodovi^amd`i}evi brodovi

prodao, poklonio... Vrijeme provedeno u izradi jedne makete kre}e se oddvadesetak dana do ~ak jedne godine. Hobi prijesvega, ali ono {to radi

Zahid ̂ amd`i} slobodnomo`emo zvati i umjetnost.

! Dolaskom prolje}a i toplijih danapo~inje sezona vo`nje skutera. Prve  vo`nje donose najvi{e uzbu|enja, ali i

rizika. Mnogi odmah voze jednakimstilom kao usred ljeta, a stanje je bitnodruk~ije.Biha}ke ceste jo{ nisu dovoljno zagri-  jane, zbog toga u rano jutro i no}u, a

posebice kad je vla`no, ne pru`ajudovoljno prijanjanje. Malo br`a vo`njana krivini i ve} riskirate nesre}u.N b k i ik d i

glavnih elementa sigurnosti su gume.  Va`no je provjeriti i podesiti tlak ugumama, posebice ako vozite ~esto u

dvoje, zbog te`ine. Drugo po redu  va`nosti na skuteru jesu ko~nice. Kodprednje je va`na u~inkovitost, odnosnosnaga ko~enja, a kod zadnjemogu}nost dobrog doziranja. Ako su

istro{ene, prije sezone preporu~ljivo jeizmijeniti disk plo~ice, odnosno ko~neobloge kod bubanj ko~nica.Ak i klih i di ij

to sada. Kod skutera je dvotaktni motori znatno jednostavniji i u pravilu netra`e posebnu njegu, osim pripreme

dobrog ulja za pravljenje mje{avine.Kod ve}ine novih dvotakta{a smjesagoriva i ulja (omjer ovisi o brzini vrtnjei optere}enju) mije{a se automatski te  je va`no provjeriti ispravnost tog

sklopa. Odr`avanje dvotaktnih motoraolak{ava ~injenica da ih ve}ina imazra~no hla|enje.N k j d i K i l

Gostovanje~e{kogNaivnog teatra

Udru`enje “Cazin.net”

K. ALAGI]Foto: Idriz MUJAGI]

Kako pripremiti skuter za vo`nju?Po~ela sezona