Biha} • ^etvrtak, 19.01.2012. • Broj 100 • Godina III • Cijena 1,00 KM /za inostranstvo 1,00 euro/INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST

Poslovanjem do imena!

Sto brojeva lista 037Plus

Nema {tednjena razvoju

Sufinanciranje razvojnihprojekata u poljoprivredi

Mnogi su bili skeptici. Pesimisti me|u njimasu prognozirali da “novoro|en~e” ne}epre`ivjeti. A, evo prerasli smo pelene. Nikli sunam i zubi. Istine radi, zubi}i - oni mlije~ni.Du{ebri`nici, ~ak i me|u nekim kolegama no-vinarima, raspitivali su se i o “ocu novoro-|en~eta”.

U startu smo im rekli istinu - Biha} nam je“otac”. Tu istinu smo potvr|ivali u svih sto bro-jeva bilje`e}i `ivot, istra`uju}i pro{lost, ne zbognauke, ve} `elje da od zaborava otrgnemo ljudei doga|aje koji su obilje`avali epohe u razvojugrada.

Alternativna sankcija

Rad za op}edobro na slobodi

str.9.

str. 2.

INTERVJU: Mirela Popr`enovi},direktorica JP RTV Biha}

037Plus pri~apri~u o `ivotu

str. 10.

Bitka za `ivot islobodu grada

Obilje`ena 17. godi{njicaoslobo|enja Vedrog Polja

str. 5.

str.2.

S najboljima u vremenusportskefrustracije

str. 22. i 23.

S na{ih stranica

"Otac" nam je- Biha}

19.01.2012.godine7 dana2

Izdava~ JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}Direktor: Mirela POPR@ENOVI]Izvr{ni direktor: Safet HRNJICA

Adresa: Ul. Krupska bb77000 Biha}Telefon: 037/226-688; Fax: 037/226-866

Sedmi~ni informativni list 037Plus

Ure|uje redakcijski kolegij: Safet HRNJICA, Midhat KALIMAN, Hilmija HRNJI], Halid ALIJAGI]

Sudski registar: U/I 455/05Mati~ni broj: 1-279-00

[tampa: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINEd.o.o. Banja Luka

Cijena: 1,00 KM, za inostranstvo 1,00 euraplus PTT tro{kovi

E-mail: 037plus@gmail.com

Vlada Unsko-sanskog kantonautvrdila je Amandman na Prije-dlog zakona o dr`avnim slu`be-nicima i namje{tenicima u orga-nima dr`avne slu`be.Vlada Unsko-sanskog kantona jeotvorila raspravu o Programurada Zavoda zdravstvenog osi-guranja Unsko-sanskog kantonaza 2012.godinu, ali je izja{nja-vanje odgo|eno za narednusjednicu, odnosno Vlada }e Planrada ove ustanove razmatratizajedno sa Finacijskim planomZavoda zdravstvenog osiguranjaUSK za 2012.godinu.Na prijedlog kantonalnog min-istarstva zdravstva, Vlada USK jena 55. sjednici jednoglasno prih-vatila A Listu lijekova nepohod-nih za osiguranje zdravstveneza{tite u okviru standarda oba-veznog zdravstvenog osiguranja,

koji se izdaju na teret Zavodazdravstvenog osiguranja USK.Novom listom, umjesto sada-{njih 80, gra|ani USK dobijajuoko 140 lijekova na Esencijalnojlisti, a radi se o {irokoj paleti iskupljih lijekova koje su gra|anido sada morali pla}ati u punomiznosu.S ovakvom Esencijalnom listomUnsko-sanski kanton svrstava sena vode}e mjesto u FederacijiBiH. Ostvari}e se i zna~ajne u{te-de, koje }e biti usmjerene na po-dizanje nivoa zdravstvene za{titegra|ana Unsko-sanskog kantona.

Vlada }e u narednom perioduodre|enom promotivnom kam-panjom precizno predo~iti okojim lijekovima je rije~ i pred-staviti pogodnosti koje do sadanisu imali, a iz Ministarstvazdravstva je najavljeno formira-nje komisija po domovima zdra-vlja koje }e se starati o dosljed-nom provo|enju ove odluke. Vlada je utvrdila i Prijedlogodluke o pokretanju likvidacio-nog postupka Zdravstvene usta-nove “Gradska apoteka” Bosa-nski Petrovac. Naime, zbog ne-dostatka adekvatnog kadra, mje-

ru zabrane rada odredila je Fede-ralna farmaceutska inspekcija.Dugovanje Gradske apoteke uBosanskom Petrovcu prema za-poslenicima, bez tro{kova likvi-dacionog postupka iznosi 30 hi-ljada maraka.Kako je potpuno nerazumnoapoteku, koja je zatvorena i neispunjava uslove za rad, dr`ati upostoje}em statusu Vlada jeutvrdila Prijedlog odluke opokretanju likvidacionog postup-ka i obezbjedila sredstva, a kona-~nu rije~ da}e Skup{tina USKkao osniva~.

Zdravstvena za{tita u USK

Na esencijalnoj listi 140 lijekova

Midhat KALIMAN

Kada se 25. februara 2010.godine pojavio prvi brojsedmi~nih novina 037Plus,zapo~eo je jedinstven projektrazvoja Radio-televizije Biha}.Sublimiran pod geslom:"Slu{aj, gledaj, ~itaj" najavio je`elju zaposlenih i osniva~a -Op}ine Biha} da u medijskomprostoru Unsko-sanskog kan-tona ponudi informaciju u go-vornom, slikovnom i {tam-panom obliku. Specifi~nostimazanata one se dopunjavaju inude kvalitetno pra}enjecjelovitosti `ivota i rada, prve-nstveno, na podru~ju biha}ke iop}ina koje ~ine Unsko-sanskikanton. Ubrzo je za`ivjela iTelevizija 037, a program RadioBiha}a unapre|ivao je iunapre|uje svoje sadr`aje. Toliko, kao obja{njenje otkudmi na tr`i{tu.

Mnogi su bili skeptici. Pesimi-sti me|u njima su prognoziralida "novoro|en~e" ne}e pre`i-vjeti. A, evo prerasli smo pele-ne. Nikli su nam i zubi. Istineradi, zubi}i - oni mlije~ni. Du-{ebri`nici, ~ak i me|u nekimkolegama novinarima, raspiti-vali su se i o "ocu novoro|e-n~eta". U startu smo im rekliistinu - Biha} nam je otac. Tuistinu smo potvr|ivali u svih stobrojeva bilje`e}i `ivot,istra`uju}i pro{lost, ne zbognauke, ve} `elje da od zabora-va otrgnemo ljude i doga|ajekoji su obilje`avali epohe urazvoju grada. Sto brojeva, odnosno nepunedvije godine, u stasanju novinenije period u kojem bi se mogledavati kona~ne ocjene. Trebanam nekoliko godina dadorastemo do osnovne {kole.Da ovi koji jo{ paze i maze"novoro|en~e" predaju {tafetunovom nara{taju novinara. Daslijede}e generacije novinu037Plus dovedu do dnevnogizla`enja. Imamo pravo na tesnove.

Sto brojeva lista037Plus

"Otac" namje - Biha}

Centri civilnih inicijativa,povodom strana~kih dogo-vora o raspodjeli mjesta udr`avnim institucijama, izra-`avaju krajnju zabrinutostzbog otvorenih poku{ajapoliti~kih stranaka da u pot-punosti zagospodare radnimmjestima u ovoj zemlji. Na“udaru” su, prije svega, ru-kovode}a. Time ugro`avaju i

onako minimalne i te{ko ost-varene pomake u demokra-tizaciji zemlje. ^emu slu`e parlamenti, nji-hove komisije i poslanici,ako }e o svemu odlu~ivatistrana~ki lideri? ^emu slu`ekonkursi i agencije, ako ozapo{ljavanju odlu~uje stra-na~ka i nacionalna pripa-dnost?

CCI: Bosna i Hercegovina

Dr`ava gra|ana ili stranakaAndy McGuffie, glasnogovornik Delega-

cije Evropske unije i specijalnog predstavni-ka EU u BiH, pozdravio je, u ime DelegacijeEU, imenovanje Vjekoslava Bevande zapredsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH.- Nadamo se da }e uslijediti ekspeditivnaraspodjela ministarskih portfolija kako binovo Vije}e ministara moglo krenuti s radomna dugo o~ekivanim i neophodnim reforma-ma u vezi sa Evropskom unijom”, kazao jeMcGuffie.

Delegacija EU u BiH

Reforme prioritetFunkciju direktora Age-

ncije za istrage i za{tituBiH do izbora novog direk-tora obavlja Marko Domi-nkovi}, zamjenik direktora.Mirku Luji}u, dosada{njemdirektoru SIPA-e mandat jeistekao 27. decembra. Vije-}e ministara nije imenova-lo novog direktora, iako jeNezavisni odbor Parlame-

Do izbora novog direktor

Dominkovi} na ~

Vlada }e u narednom periodu odre|enom promotivnom kampanjom,gra|anima Unsko-sanskog kantona precizno predo~iti o kojim lijekovi-ma je rije~ i predstaviti pogodnosti koje do sada nisu imali, a izMinistarstva zdravstva je najavljeno formiranje komisija po Domovimazdravlja koje }e se starati o dosljednom provo|enju ove odluke

Vlada USK-a odobrila jesedam poljoprivrednih projeka-ta, koje }e sufinacirati. ̂ ekove suuru~ili Hamdija Lipova~a, premi-jer, Emd`ad Galija{evi}, ministarpoljoprivrede, vodoprivrede i{umarstva i Sanel Mahi}, min-istar financija. S deset hiljada KM sufinansira seprojekt Izeta Feli}a, iz Gate(pilot-projekt kori{tenja termo-mineralne vode kao energentaza zagrijavanje plastenika).Obrtni~ka komora USK dobila je10.000 KM za projekt samoza-po{ljavanje u plasteni~koj proi-zvodnji. Biotehni~ki fakultetUniverziteta u Biha}u 5.000 KMza projekt formiranja botani~keba{te. “Amenita” d.o.o. Biha}

7.000 KM za nabavku su{are ihladnja~e za ljeko-bilje. OsmanKova~evi} iz Biha}a dobio je5.000 KM za nabavku ma{ine zapravljenje gredica i postavljanjemal~ folije za proizvodnjujagode. J. P. Veterinarska stanicaBiha} 10.000 KM ulo`i}e u prob-lem rje{avanja problema pasalutalica, a Marijan Mihi} iz

Biha}a 3.000 KM za pro{irenjevinogradarske proizvodnje.Resorni ministar Galija{evi} na-javio je da }e Vlada USK u ovojbud`etskoj godini dodatno pove-}ati sredstva za poticanje razvojapoljoprivrede. U pro{loj godiniizdvojeno je 4,3 miliona KM, a u2012. godini planiraju pet milio-na za ove namjene.

- Mi konkretno radimo na proje-ktima razvoja i ispunjavamo obe-}anja. I u ovoj godini nastavi}emosufinancirati projekte poljopri-vrednika, koji rade i `ive od svograda i razvijaju posao. U najkra-}em, nema {tednje kad su u pita-nju razvoj poljoprivrede, zdravst-vo i {kolstvo, kazao je premijerLipova~a. 037Plus

Sufinanciranje razvojnih projekata u poljoprivredi

Nema {tednje na razvoju Vlada USK u ovoj

bud`etskoj godinidodatno }e pove}atisredstva za poticanjerazvoja poljoprivrede.U pro{loj godini izdvo-jeno je 4,3 milionaKM, a u 2012. godiniplaniraju pet milionaza ove namjene.

7 dana 319.01.2012.godine

Povukli smo 14. januara svoja vo-zila s radili{ta na Trgu Prvog pred-sjednika Predsjedni{tva Alije Izetbe-govi}a u Cazinu. @elimo se zahvalitisvim na{im sugra|anima, a posebnocazinskoj mladosti, na nesebi~nojpodr{ci koju su nam pru`ali prote-klih sedam dana i koju nam i daljepru`aju u na{oj borbi za pravdu iprava koja imamo. Zahvaljujemo sena{im sugra|anima na ukazanomstrpljenju koje su pokazali. Svjesnismo da su imali ote`an pristup svo-jim domovima, radnjama i zato smoposebno zahvalni {to su i trpe}i sveto, bili su uz nas i podr`ali nas una{oj borbi.Hvala svima onima koji su spontanoizlaze}i na Trg Prvog predsjednikaPredsjedni{tva Alije Izetbegovi}a,dali do znanja op}inskoj vlasti isvima ostalim da Cazin nije umro, dau Cazinu postoje ljudi koji misle svo-jom glavom i koji imaju hrabrosti dauka`u na nepravdu.Dokazali smo i pokazali javnosti ka-kvu op}insku vlast imamo. Pokazalismo da jo{ uvijek ima onih koji bi naobespravljene radnike, na svoje su-gra|ane udarali pendrekom. Ukazalismo na sve nezakonitosti koje se go-dinama rade u JU “Komunalno-sta-mbeni fond” Cazin i Op}ini Cazin.Mi vjerujemo u pravnu dr`avu i insti-tucije na{e dr`ave i mi }emo borbunastaviti.Odlu~ili smo povu}i svoja vozilakako ne bismo dopustili onima koji-ma ni{ta nije sveto da ugroze sigu-rnost na{ih sugra|ana, na{ih radni-ka, da izazovu nemire, pa ~ak isukobe me|u na{im sugra|anima.Ne smije i ne treba ni jedan Cazinja-nin, ni jedan privrednik da budetalac op}inske vlasti. Ne `elimo dagra|ani ispa{taju zbog njihove

osvete prema na{em dru{tvu.Bili ste svjedoci proteklih dana daop}inske vlasti, na ~elu sa na~e-lnikom op}ine Nerminom Ogre{evi-}em, ne prezaju ni pred ~im da nasu{utkaju. Bili ste svjedoci isceni-ranih po`ara, obmanjivanja javno-sti, poku{aja u{utkivanja cazinskemladosti koja se napokon probudi-la, koja je odlu~ila re}i - dosta! Biliste svjedoci verbalnih napada naMUP, kantonalnu Vladu, medije...Bili ste svjedoci zloupotrebeOp}inskog vije}a od strane na~elni-ka Nermina Ogre{evi}a, koji je ovuinstituciju iskoristio da vrije|a inapada svoje sugra|ane, daobmanjuje javnost i iznosi neistine,da poku{a prikazati alarmantnostanje u Cazinu.Pozivamo na{e privrednike da iza|ujavno s informacijama o problemi-ma, nezakonitim radnjama s kojimase susre}u i dugovanjima koja premanjima imaju JU “Komunalno-sta-mbeni fond” Cazin i Op}ina Cazin.Posebno se zahvaljujemo MUP-uUSK-a, Policijskoj upravi Cazin naprofesionalnom radu i na ~injenicida nisu podlegli nezakonitim pritisci-

ma na~elnika Ogre{evi}a i njegovihsaradnika.I na kraju, `elimo se zahvaliti neza-visnim medijima, internet portalima,JRTV servisima, na fer i korektnomizvje{tavanju, bili ste i ostanite neza-visni, samo tako }ete uspjeti opstati,poru~ili su kolektiv i rukovodstvo“Elektrometala”.

Saop}enje “Elektrometala” Cazin

Vlada USK je na 55. sjednici razmatrala i prihvatilaInformaciju o razlozima pove}anja premije zdra-vstvenog osiguranja uz zaklju~ak koji }e biti prosli-je|en Skup{tini USK o izmjeni odluke kojom bi seodlu~ivanje i visini premije vratilo u nadle`nost VladeUSK.Prema rije~ima Amira Muri}a, ministra zdravstva,Vlada je prihvatila ovu informaciju uz uslov da Zavodzdravstvenog osiguranja prihvati tra`ena pobolj{anjazdravstvene za{tite gra|ana.Jedan od uslova bilo je i pove}anje Esencijalne listelijekova na 140 lijekova, {to je tako|er prihva}eno.Pacijentima iz Sanskog Mosta kojima su potrebneusluge hemodijalize obezbje|ena je usluga u bolnici uPrijedoru, za {ta su bila potrebna odre|ena nov~anasredstva, a na ovaj na~in ukinu}e se praksa da paci-jenti kupuju lijekove u zdravstvenim ustanovama,koje }e u narednom periodu imati obavezu da obezb-jede pacijentu potrebne preparate.Tokom diskusije, premijer Lipova~a je jo{ jednomponovio svoje i neslaganje Vlade USK, da se o ovakozna~ajnim pitanjima razgovara bez prisustva Vlade,odnosno da Vlada USK ne bude konsultovana.

ntarne skup{tine BiH upredvi|enom roku zavr{ioproceduru u vezi s izboromnovog direktora.- U skladu sa zakonom, unemogu}nosti obavljanjafunkcije direktora sve nje-gove obaveze preuzimazamjenik direktora, reklaje @eljka Kujund`ija, port-parol SIPA-e.

a

elu SIPA-e Organizacija mladih Socijaldemokra-

tske unije (SDU) BiH podr`ala je stavmladih SDU Srbije da predsjednikRepublike Srbije Boris Tadi} vrati OrdenRepublike Srpske s lentom.Uvjereni da Srbija ~vrsto stoji na svomevropskom putu, u SDU BiH smatraju daje primanje Ordena RS-a s lentom pred-sjednik Tadi} napravio “besmislen potezkoji {alje vrlo negativnu poruku i pred-stavlja uvredu za `rtve u BiH”.

Mladi SDU BiH i Srbije:

Tadi}u vrati ordenPredsjednici SDA

Sulejman Tihi} i SDP-aZlatko Lagumd`ija, osimministarskih mjesta uVije}u ministara BiH,dogovorili su i raspodjelu direktorskih mjesta u13 agencija na nivou BiH, od ~ega je SDA pripalosedam, a SDP-u {est pozicija.- I SDA i SDP-u pripalo je po jedno mjesto ~lanaCentralne izborne komisije BiH, rekao je Tihi} nov-inarima u Sarajevu.

Dogovorili se Lagumd`ija i Tihi}

SDA sedam pozicija, SDP-u {estNational Geographic je svrstao Bosnu i

Hercegovinu u deset najboljih destinacija zaavanture u 2012. godini. Osim svjetskih desti-nacija za rafting, planinarenje, skijanje i ostaleadrenalinske sportove, BiH ima najbolje stazeza planinski biciklizam.Prije tri godine je kompanija koja objavljujenajpoznatije vodi~e Lonely Planet proglasilaBosnu i Hercegovinu kao dr`avu koja imapotencijal da postane najbolje mjesto za ava-nture u isto~nom dijelu Evrope.

Izbor National Geographica

BiH destinacija za avanture

Vjerujemo u pravnu dr`avuPremija zdravstvenog osiguranja

Ipak 25 konverti-bilnih maraka

Vlada USK-aprihvatila je po-ve}anje premijezdravstvenogosiguranja uzuslov da Zavodzdravstvenogosiguranja prihvati tra`ena pobolj{anjazdravstvene za{tite gra|ana

U Biha}u je zapo~ela obuka~lanova radne grupe za pro-vo|enje projekta pobolj{anjaposlovnog okru`enja krozregulatornu reformu u USK.^lanove radne grupe educi-rali su eksperti IFC za pripre-mu inventara administra-tivnih postupaka.Hamdija Lipova~a, premijerUSK, potpisao je krajem pro-{le godine u ime Vlade USK, sIFC, ~lanicom grupacije Svje-tske banke, Sporazum o sara-dnji.Sporazum je znak zajedni~ke

predanosti unaprije|enju po-slovnog okru`enja i privla~e-nju investicija kroz Projektpobolj{anja poslovnog okru-`enja (ISCRA).Unsko-sanski kanton, prvi je uFederaciji BiH s kojim je IFCpotpisao sporazum, a projektfinanciraju [vedska me|unar-odna razvojna agencija(SIDA), IFC i Vlada Unsko-sanskog kantona.Cilj je pojednostavljenje i una-

pre|enje administrativnih po-stupaka s ciljem uspostavlja-nja efikasne organizacije, tepojednostavljivanje privred-nih propisa koji se odnose nadozvole, rje{enja, licence isaglasnosti i op}enito unapri-jede administrativni postupcikoje kanton primjenjuje, {to}e doprinijeti povoljnijem po-slovnom okru`enju i pove}a-nju njegove konkurentnosti.

037Plus

Projekt pobolj{anja poslovnog okru`enja

Cilj: pove}anje konkurentnosti Unsko-sanski kanton, prvi je u Federaciji BiH

s kojim je IFC potpisao sporazum

Bili ste svjedoci proteklih dana da op}inske vlasti, na ~elu sa na~elnikomop}ine Nerminom Ogre{evi}em, ne prezaju ni pred ~im da nas u{utkaju. Biliste svjedoci isceniranih po`ara, obmanjivanja javnosti, poku{aja u{utkivanjacazinske mladosti koja se napokon probudila, koja je odlu~ila re}i - dosta!Odlu~ili smo povu}i svoja vozila kako ne bismo dopustili onima kojima ni{tanije sveto da ugroze sigurnost na{ih sugra|ana, na{ih radnika, da izazovunemire, pa ~ak i sukobe me|u na{im sugra|anima. Ne smije i ne treba nijedan Cazinjanin, ni jedan privrednik da bude talac op}inske vlasti.

19.01.2012.godineBiha}4

U Gradskoj galeriji u Biha}u u, gluho bilo, petak 13.januara, otvorena je izlo`ba sarajevskog umjetnikaMuhameda Kafed`i}a zvanog Muha, pod nazivom “100Views of Ukyio-e”. Biha}kim ljubiteljima umjetnostipredstavljeno je 20 djela ra|enih u tehnici akrilik naplatnu, a dio su autorovog postdiplomskog rada.Kreirani radovi svojom originalno{}u prevazilaze posto-je}e obrasce bosanskohercegova~ke i regionalne umjet-ni~ke produkcije. Tokom trajanja takozvanog Edo peri-oda razvila se svojevrsna pop kultura za koju se mo`ere}i da ikonografskim karakteristikama i tehnikomreprodukcije, predstavlja paralelu ameri~kom pop artukoji je nastao nekoliko stotina godina kasnije. U tomkontekstu su nastali radovi Muhameda Kafed`i}a kojibalansiraju od ameri~kih pop artista koji slikaju navelikim platnima, do japanskog pop arta u drvorezu.

Muhamedova tehnologija,dakle, podrazumijeva pro-nala`enje predlo{ka u dje-lima Ukyio-e majstora injegovo preno{enje na pla-tno velikog formata akri-lnim bojama. - Inspirisani su japanskomkulturom i umjetno{}u,prije svega pop-artom,kazao je Kafed`i} nagla{a-vaju}i da su teme u tomperiodu iste kao sada. Adnan Dupanovi}, direk-

tor Gradske galerije, izrazio je zadovoljstvo {to ovogo-di{nji program ustanove, na ~ijem je ~elu, po~inje ba{ovom izlo`bom. Po njegovim rije~ima, radi se o vrstilikovnog pristupa koji je jedinstven u regionu.Izlo`ba }e biti postavljena do 14. februara, a Kafed`i}uje ovo drugi nastup pred biha}kom publikom. - Prvi put je to bilo 2005. godine u okviru Coltan festa,naglasio je Dupanovi}, dodaju}i da je Kafed`i} i tada, jo{kao student, bio inspirisan isto~nja~kom umjetno{}u.Muhamed Kafed`i} ro|en je 1977. godine u Zenici.Student je postdiplomskog studija na Akademijilikovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjek Slikarstvo, uklasi profesora Seada Musi}a, dok mu je mentor nateorijskom dijelu rada prof.dr. Ibrahim Krzovi}. @ivi iradi u Sarajevu. H. A.

U prisustvu rodbine, brojnih pri-jatelja i poznanika na groblju u mjes-tu Teo~ak sahranjen je Dragan Zori},istaknuti dru{tveno-politi~ki radnik,humanista i nekada{nji predsjednikSkup{tine op{tine Biha}. Dragan Zori} je ro|en 1941. godineu Teo~aku, kod Biha}a, gdje jestekao osnovno obrazovanje. Nakon{kole u Biha}u, zvanje diplomiranogekonomiste stekao je na Ekono-mskom fakultetu u Beogradu.Zori} je bio rukovodilac u Krajina-metalu, a zatim i u nekada{njemkombinatu PPK Krajina.

Svoj dru{tveno-politi~ki anga`mankrunisao je jednogodi{njim manda-tom predsjednika Skup{tine op{tineBiha} 1984/85. godine. U drugoj polovini devedesetih godi-

na pro{log vijeka Dragan Zori} jeradno anga`iran u institucijamaUnsko-sanskog kantona, a bio je ~lani predsjednik Skup{tine Crvenogkri`a/krsta op}ine Biha} i USK. Umro je 10. januara ove godine u72. godini `ivota. Od Dragana Zori}a, u ime Srpskoggra|anskog vije}a i prijatelja opros-tio se Du{ko Veki}, a u ime Op}ineBiha} i op}inskog na~elnika AlbinaMusli}a, sahrani je prisustvovala de-legacija, predvo|ena @eljkom Mirko-vi}em, predsjedavaju}im Op}inskogvije}a Biha}.

Prva ovogodi{nja izlo`bau Gradskoj galeriji

Ukyio-e plus pop art

Kreirani radovi svojom originalno-{}u prevazilaze postoje}e obrascebosanskohercegova~ke i regionalneumjetni~ke produkcije

Muhamedova tehnologija, podra-zumijeva pronala`enje predlo{ka udjelima Ukyio-e majstora i njegovopreno{enje na platno velikog forma-ta akrilnim bojama

Zbog drugog rebalansa bud`etaOp}ine Biha} za 2011. godinu nadnevnom redu su bile Izmjene i do-pune programa zajedni~ke komu-nalne potro{nje za 2011., te Programure|enja gradskog gra|evinskogzemlji{ta kao i prijedlog zaklju~ka odavanju saglasnosti na Odluku o izmjenama i dopunama Programalokalnih cesta i gradskih ulica zapro{lu godinu. Uz odre|ene izmjeneusvojen je i Plan prevencije seksu-alnog i rodno baziranog nasilja napodru~ju op}ine Biha} za 2012. -2013. godinu. Vije}nici su usvojili Odluku o izmje-nama i dopunama programa zajed-ni~ke komunalne potro{nje za 2011.,Program ure|enja gradskog gra|e-vinskog zemlji{ta i dali saglasnost naOdluku o izmjenama i dopunamaPrograma lokalnih cesta i gradskihulica tako|er za pro{lu godinu.S dnevnog reda 53. sjednice

Op}inskog vije}a skinut je prijedlogZaklju~ka o davanju saglasnosti najedinstvene cijene prikupljanja, odla-ganja i odvoza komunalnog otpada.Uzimaju}i u obzir da Op}inskomvije}u nije blagovremeno dostavljenmaterijal, vije}nici su se jednoglasnoizjasnili za skidanje ove ta~ke sdnevnog reda. Pored ostalog, vije}nici su jednoglas-no prihvatili Nacrt programa radaOp}inskog vije}a za 2012. godinu, {toje i izazvalo najvi{e pa`nje. Za Nacrtprograma ne}e biti javne rasprave, pasu vije}nici iznosili primjedbe i prije-dloge, a u narednim danima imajumogu}nosti da to u~ine i u pisanojformi. Prema Nacrtu, planirano je 14tematskih sjednica. Pred vije}nicimaOp}ine Biha} u ovoj godini tako|ertrebala bi biti 24 izvje{taja o radu iposlovanju i 19 programa rada iplanova, javnih ustanova i preduze}a,~iji je osniva~ Op}ina.

Op}insko vije}e Biha}

Vije}nici su usvojiliOdluku o izmjenamai dopunama progra-ma zajedni~ke komu-nalne potro{nje za2011., Programure|enja gradskoggra|evinskog zemlji-{ta i dali saglasnostna Odluku o izmjena-ma i dopunamaPrograma lokalnihcesta i gradskihulica tako|er zapro{lu godinu

Na groblju Teo~ak

Sahranjen Dragan Zori}

Bez javne raspraveo programu rada

19.01.2012.godine Biha} 5

Udru`enje voza~a i automeha-ni~ara Biha} obilje`ilo je 55.ro|endan. U prisustvu brojnihgra|ana ispred @eljezni~ke sta-nice, uz podr{ku op}inskih i ka-ntonalnih vlasti, te brojnih spon-zora, u subotu, 14. januara,zapo~elo je obilje`avanje Danavoza~a i automehani~ara. Udru`enje 55. godina ~uva tradi-ciju obilje`avanja 15. januara,koji sve biha}ke voza~e i auto-mehani~are, vra}a tradiciji, zaje-dni{tvu i solidarnosti. Govore}i o svemu {to krasi ovumanifestaciju i ljude koji su i svoj`ivotni anga`man ugradili u nju,Nihad Had`iabdi}, predsjednikOrganizacionog odbora, je kazaokako su voza~i i automehani~ariljudi koji naporno rade tokomcijele godine {to ih me|usobnove`e u poslu i u me|usobnompo{tovanju i povjerenju. U ime op}inskog na~elnika

Albina Musli}a, ro|endanvoza~a i automehani~ara ~esti-tao je Adnan Lipova~a, vije}nikOV Biha}. Nakon ceremonije otvorenja,najzaslu`nijim voza~ima i auto-mehani~arima, dodijeljene su

zahvalnice i druga vrijedna priz-nanja, a posebno za penzionerekoji su, kao i ranijih godina, saemocijama do`ivjeli ovu pa`njukolega. Program je nastavljendefileom biha}kim ulicama.

037Plus

Oslobo|enje Vedrog Polja i jednogdijela Potplje{evi~kog platoa u janu-aru 1995. godine, nastavljena su bor-bena dejstva u deblokadi Biha}a itada{njeg Biha}kog okruga.Povodom obilje`avanja 17. godi-{njice, Albin Musli}, na~elnik op}ine ipredstavnici JOB-a Biha}a, organizo-vali su prijem za borce, veterane,ratne komandire i komandante, teu~esnike odbrambeno-oslobodila-~kog rata 1992-95. godina. U imeOrganizacionog odbora, o jednoj odnajzna~ajnijih datuma u historijiBiha}a, govorili su na~elnik Musli} iSenad [arganovi} - [argan, ratnikomandant 501. sbbr.Cvije}e je polo`eno i po~asti na spo-men-obilje`ju Humci, te na Katoli-~kom groblju u @egaru, a odr`an jehistorijski sat na lokalitetu, gdje je 13.januara 1995. godine uspje{no izve-dena bitka - iznad naselja Vedro Polje. Tokom posljednja tri mjeseca 1994.godine, udru`ene snage agresoraugrozile su tada{nji status UN

za{ti}ene zone u ovom dijelu BiH.Nedostatak hrane, vode, smrt starih,nedu`nih civila, a posebno djece, bol-nica puna ranjenika na prvoj bor-benoj liniji, agresorski vojnici uVedrom Polju i @egaru, bile su teme ivijesti koje su se smjenjivale i punile

stranice svjetskih medija, priti{}u}idiplomatiju da u~ini ne{to za spasBiha}a. Ne o~ekuju}i pomo} izvana,nadljudskim naporima i uz pomo}naroda, snage Petog korpusa A RBiH,HVO Regije Biha} i MUP-a, uspjele susprije~iti najgore i odbraniti grad.

Cijenjena Redakcijo

Povodom izlaska jubilarnog 100. broja sedmi~noglista “037 PLUS” u svoje, te u ime Op}ine Biha} `elimvam na prvom mjestu ~estitati, te iskreno zahvaliti nadosada{njoj suradnji u profesionalnom i objektivnominformiranju javnosti i gra|ana Biha}a.

U svakom, pa i ovom vremenu kada su pred namava`ne zada}e i pitanja na koja tra`imo odgovore,novine “037 PLUS” urezuju u to vrijeme trajno pisanosje}anje, na{e tragove i trajanje na ovim prostorima.Siguran sam da to ne bi bilo mogu}e bez va{epredanosti dru{tvenim vrijednostima, istini i obaveza-ma, te }u stoga izraziti bezrezervnu podr{ku va{emputu ka daljim i zna~ajnijim jubilejima.

@elim vam puno uspjeha, da zajedni~ki s na{imBi{}em do~ekamo i proslavimo bezbroj novih brojeva igodi{njica, kako i sami ka`ete svojim `ivotnim kre-dom - za `ivot bez minusa.

S po{tovanjem,

Op}inski na~elnikMr. sci. Albin Musli}

Tradiciju ~uvaju 55. godina

Obilje`ena 17. godi{njica oslobo|enja Vedrog Polja

Bitka za `ivot i slobodu grada

Dan voza~a i automehani~ara

Ne o~ekuju}i pomo} izvana, nadljudskim naporima i uzpomo} naroda, snage Petog korpusa A RBiH, HVO RegijeBiha} i MUP-a, uspjele su sprije~iti najgore i odbraniti grad

19.01.2012.godinepolitika6

Posljednja doga|anja u Op}i-nskom vije}u Bu`im, gdje je poli-ti~kim turbulencijama unutartamo{nje Stranke demokratskeakcije uspostavljen nov odnospoliti~kih snaga i izvr{ena pre-kompozicija bu`imske politi~kescene samo je jedan od primjeraevidentnog otpora i neposluhaodgovornih u op}inskoj izvr{nojvlasti protiv mo}nih strana~kihljudi i otu|enih centara mo}i iutjecaja. Istini za volju, niko od u~esnika ubu`imskim politi~kim pretumba-vanjima o svemu tome jo{ uvijekne `eli otvoreno govoriti. I poredtoga, da se naslutiti {ta se “izabrda valja” i ko je glavni krivac{to su iz parlamentarne ve}ine uBu`imu “ispali” vije}nici Strankedemokratske akcije.

Za zakonitosti u{tede

U zvani~noj verziji objelodanje-noj na nedavno odr`anoj press-konferenciji ~lanova novouspo-stavljene bu`imske parlamenta-rne ve}ine, koju ~ine vije}nici petpoliti~kih stranaka (A sda, SDP, SBiH, BPS i E-5) i nezavisnivije}nik Amir Pori}, dovoljno jere~eno da se bez ikakvih ogradamo`e zaklju~iti da je sve ovo

posljedica politi~kog neslaganjaizme|u aktualnog bu`imskogna~elnika Mirsada [ahinovi}a, sjedne i s druge strane KasimaMulali}a, predsjednika SDABu`im i va`ne karike u ovoj poli-ti~koj stranci na kantonalnojrazini. Njihova politi~ka i ukup-na neslaganje kulminirala sugodinu nakon izbora odr`anih2008. i to zbog toga {to [ahi-novi}, kao op}inska izvr{na vlast,

nije pristao da slijepim poda-ni{tvom strana~kom {efu ispu-njava njegove i `elje pripada-ju}ih grupa i lobija. Nije, naime,pristajao da se Mulali} pita, a dasamo on jednoga dana, kako jeto do sada bivalo u drugim sred-inama, moralno i krivi~no odgo-vara. Pristanak da ostatak na~elni~kogmandata odradi uz podr{ku par-lamentarne ve}ine bez SDA ~iji je

kandidat bio na pro{lim loka-lnim izborima opravdan je tvrd-njom da je ovakvo postupanjebilo neizbje`no da se stane ukrajevidentnim nezakonitim radnja-ma na koje su ranije upozoreniod predstavnika OSCE-a. Obra-zla`u}i ovu tvrdnju na spomenu-toj press konferenciji jasno jekazano da je Bu`im bio jedinaop}ina koja je na poziciji predsje-

davaju}eg Op}inskog vije}aimala osobu koja je za svoj radprimala pla}u iz bud`eta op}inekoja se nalazi na samom vrhunajnerazvijenijih u Bosni iHercegovini. Tome su kona~nostali ukraj na na~in {to su voljomnove vije}ni~ke ve}ine donijeliodluku da predsjedavaju}i ovufunkciju obavlja volonterski. Uzovo, u~esnici press konferencije

Mirsad [ahinovi}, na~elnik,Samir Duranovi} i SamirAbazovi}, vije}nici iz A-sda,Sehudin Ale{evi} iz S BiH, SafetMelki} i Agan Skenderovi} izSDP-a, Senad Kaukovi} iz E-5 iMirsad [eki} iz BPS-a, javnostisu priop}ili da su radi u{teda ubud`etu smanjili vije}ni~kepau{ale sa 550 na 350 KM. Znaju}i da Fond za izgradnju zasada jo{ ne treba u Op}ini Bu`imnova je parlamentarna ve}inadonijela i odluku o njegovomukidanju. Na ovaj na~in i uz otk-lanjanje i drugih uo~enih nepra-vilnosti u ovogodi{njem bud`etubit }e ostvarene u{tede u visiniod oko 300 hiljada konvertibil-nih maraka. Da je sve ovo ura-|eno u korist gra|ana Bu`imagovori ~injenica da }e se ovakou{te|ena sredstva u cijelostipotro{iti na realiziranje zna~a-jnih bu`imskih infrastrukturnihprojekata. Umjesto na ovaj na~in kadroviSDA su sve ovo do`ivjeli kaopoliti~ki atak na njih i njihovuSDA. Najvi{e {to je bez pla}e zapredsjedavanje Op}inskim vije-}em ostao njihov kadar AganBuni}, najizgledniji strana~kikandidat za na~elnika Bu`ima na

Omiljeno “daljiOGLEDALO:Neposluhomprotiv ucjena ipritisaka

Niko od u~esnika u bu`imskim politi~kim pretumbavanjima o svemu tome jo{ uvijek ne `eliotvoreno govoriti. I pored toga, da se naslutiti {ta se “iza brda valja” i ko je glavni krivac {tosu iz parlamentarne ve}ine u Bu`imu “ispali” vije}nici Stranke demokratske akcije. U zvani~noj verziji objelodanjenoj na nedavno odr`anoj press-konferenciji ~lanova novouspo-stavljene bu`imske parlamentarne ve}ine, koju ~ine vije}nici pet politi~kih stranaka (A sda,SDP, S BiH, BPS i E-5) i nezavisni vije}nik Amir Pori}, dovoljno je re~eno da se bez ikakvihograda mo`e zaklju~iti da je sve ovo posljedica politi~kog neslaganja izme|u aktuelnogbu`imskog na~elnika Mirsada [ahinovi}a, s jedne i s druge strane Kasima Mulali}a, predsjednika SDA Bu`im.

Ovo {to se doga|a u politici bu`imske op}ine naodre|en na~in je karakteristika i drugih sredina.Oni {to s vi{e pozornosti prate politi~kadoga|anja znaju da sli~nih problema u svom raduima i biha}ki na~elnik Albin Musli}. Kao njegovbu`imski kolega i on je pokazao da ne}e i da ne`eli biti na~elnik na bilo ~iji daljinski upravlja~. Povjerenje koje mu je dalo ~lanstvo i vodstvo SDP-a i pogotovo ve}ina gra|ana na izborima na-stoji opravdati predanim radom da zadovolji {tovi{e njihovih interesa, a nikako interese ni jednogod strana~kih mo}nika, ma kako se oni zvali.Upravo zbog te njegove odlu~nosti i nepo-pustljivosti Musli} ima ve}insku strana~kupodr{ku o ~emu je upoznato najvi{e rukovodstvoSDP-a Bosne i Hercegovine.

Mirsad [ahinovi} Kasim Mulali}

Nije Bu`imizuzetak

Upu}eni u politi~ka doga|anja u Bu`imutvrde da sve ove politi~ke aktualnosti trebapromatrati u kontekstu predizborne kampanjekoja je u Bu`imu po~ela prije kalendarskogdolaska izborne godine. Aktuelni na~elnikMirsad [ahinovi} ka`e da je nakon svega sigu-ran da }e uskoro postati biv{i ~lan SDA Bu`imiz razloga {to je uvjeren da mu Kasim Mulali}ne}e oprostiti {to je odbijao nezakonito vr{itiisplatu dugova bu`imskom Kovgradu koji sunastali u vrijeme predizborne gradnje nekolikolokalnih puteva. Oni su trebali biti isfinaciranisredstvima gra|ana i novcem sa vi{ih razinavlasti koji nikada nije preba~en op}ini Bu`im.Radi se o nekih 800 hiljada KM zbog kojih jevlasnik Kovgrada ve} tu`io op}inu Bu`im.

19.01.2012.godine politika 7

Da je {aka vlasti bolja i odvre}e dukata mogu se uvjeriti svioni koji neposredno i posrednoimaju ikakve veze sa politikom.Pogotovo se u to mogu uvjeritioni koji pozorno prate politi~a-rske uspone i padove. Jedan od onih koji je kao strana-~ki {ef i vode}i politi~ar Strankeza BiH u Unsko-sanskom kanto-nu mogao sve sje}amo se bio jeSadik Bahti}. U politi~kom obra-~unu unutar svoje nekada{njestranke Bahti} je do`ivio poli-ti~ki debakl, zbog ~ega je moraonapustiti njene redove. Kad jeoti{ao iz SBiH onda je izgubio ipoziciju upravnika kantonalnogdijela Po{ta F BiH. Dok nekomne smrkne drugom ne svane. Na nju je suvereno, kao pred-sjednik SDA Bu`im, zasjeoKasim Mulali} koji sada, kaonekada Sadik Bahti}, mo`e sve.Zapo{ljavati koga ho}e i gdjeho}e, smjenjivati direktore i pri-jetnjama i ucjenama o mogu}emraspadu platforma{ke koalicijena vlasti u USK-u na polo`ajepostavljati samo sebi odanekadrove. To najbolje znaju u Zavoduzdravstvenog osiguranja, gdje seme|u zaposlenima nalazi najbli-`a Mulali}eva i rodica SamiraVelad`i}a, Mehmeda ]enanovi}ai jo{ nekih koji znaju za{to ikome najvi{e koristi bu`imskaSDA. Zauzvrat, direktor Zavoda SuadHamzabegovi} ima osiguranupoliti~ku podr{ku zbog koje jenaprosto nedodirljiv. Kako,me|utim, sve ima svoj po~etak ikraj i kako svaki politi~ki usponneminovno prati i pad zluradise imaju ~emu nadati. Budu}ida u svakoj pobjedi le`i i klicaporaza sasvim je izvjesno dakraj politi~kih karijera neki odspomenutih ve} trebaju o~eki-vati. Pogotovo nakon narednihizbora.

Komentar

Vlast

Safet HRNJICA

narednim ovogodi{njim okto-barskim izborima. Drugi razlogje na|en u ~injenici da prilikomusvajanja op}inskog bud`eta nijeprihva}en ni jedan od njihovihamandmana. Nije, kako su obra-zlo`ili predstavnici nove parla-mentarne ve}ine, jer se radilo o~isto politi~kim amandmanima.Odgovor na ovo je odbijanjepredsjedavaju}eg Agana Buni}ada sazove redovnu sjednicu pasu ~lanovi nove parlamentarneve}ine natjerani da skupljanjempotpisa vije}nika sazivaju izakazuju vanredne sjednice OVBu`im.

Nastavakpoliti~ke borbe

Upu}eni u politi~ka doga|anja uBu`imu tvrde da sve ove poli-ti~ke aktuelnosti treba proma-trati u kontekstu predizbornekampanje koja je u Bu`imupo~ela prije kalendarskog dola-ska izborne godine. Aktuelnina~elnik Mirsad [ahinovi} ka`eda je nakon svega siguran da }euskoro postati biv{i ~lan SDABu`im iz razloga {to je uvjerenda mu Kasim Mulali} ne}e opro-stiti {to je odbijao nezakonitovr{iti isplatu dugova bu`imskomKovgradu koji su nastali u vri-jeme predizborne gradnje neko-liko lokalnih puteva. Oni su tre-bali biti isfinacirani sredstvimagra|ana i novcem sa vi{ih razina

vlasti koji nikada nije preba~enop}ini Bu`im. Radi se o nekih800 hiljada KM zbog kojih jevlasnik Kovgrada ve} tu`ioop}inu Bu`im.

Istovremeno, [ahinovi} dema-ntira sve {pekulacije da je ve}promijenio politi~ku opciju te dase priklonio nekoj drugoj poli-ti~koj stranci. Uvjeren da ne}e nalistu ni jedne politi~ke strankeve} se sada odlu~io da se nanarednim lokalnim izborimamo`da pojavi kao nezavisnina~elni~ki kandidat. To }e uradi-

ti samo onda kada bude siguranda se na izborima ne}e pojavititek tako. Druk~ije re~eno svoju}e kandidaturu ozvani~iti kadbude siguran da }e u Bu`imu

dobiti dovoljan broj glasova dabude izborni pobjednik. Kao i ve}ina ozbiljnih politi~ara ianaliti~ara ka`e da ve} ima ele-menata na osnovu kojih jemogu}e tvrditi da }e se na okto-barskim izborima drasti~no podi-jeliti njihovo dosada{nje bira~kotijelo te da }e se najmanje jednapolovina glasa~a ove stranke

prikloniti njemu. Ka`e da se SDAmo`e izvu}i iz kalju`e u koju jeupala samo ako najvi{i organiSDA smognu snage da ubu`imskoj organizaciji naprave

veliko pospremanje i ako nanjeno ~elo dovedu neke odkadrova koji znaju kuda }ebu`imsku SDA odvesti politikasada{njeg strana~kog vodstva. Usvakoj drugoj varijanti SDA bi nanarednim izborima definitivnomogla izgubiti vlast u ovoj najnerazvijenijoj op}ini u USK-u.

S. HRNJICA

nsko upravljanje”

Pristanak da ostatak na~elni~kog mandata odradi uz podr{ku parlamentarne ve}ine bez SDA ~iji je kandidat bio na pro{limlokalnim izborima opravdan je tvrdnjom da je ovakvo postupanje biloneizbje`no da se stane ukraj evidentnim nezakonitim radnjama nakoje su ranije upozoreni od predstavnika OSCE-a. Obrazla`u}i ovutvrdnju na spomenutoj press konferenciji jasno je kazano da je Bu`imbio jedina op}ina koja je na poziciji predsjedavaju}eg Op}inskogvije}a imala osobu koja je za svoj rad primala pla}u iz bud`etaop}ine koja se nalazi na samom vrhu najnerazvijenijih u Bosni iHercegovini. Tome su kona~no stali ukraj na na~in {to su voljomnove vije}ni~ke ve}ine donijeli odluku da predsjedavaju}i ovu funkci-ju obavlja volonterski. Uz ovo, u~esnici press konferencije Mirsad[ahinovi}, na~elnik, Samir Duranovi} i Samir Abazovi}, vije}nici iz A-sda, Sehudin Ale{evi} iz S BiH, Safet Melki} i Agan Skenderovi} izSDP-a, Senad Kaukovi} iz E-5 i Mirsad [eki} iz BPS-a, javnosti supriop}ili da su radi u{teda u bud`etu smanjili vije}ni~ke pau{ale sa550 na 350 KM.

19.01.2012.godinekanton8

- U planu je i izgradnja nove zgrade,kojom bi Kantonalna bolnica postalajedan moderni, savremeni medicinskicentar. Trenutno smo u fazi izrade ide-jnog projekta, a radi se o prostoru od4.500 metara kvadratnih, gdje }e bitismje{ten Centar urgen-tne medicine, komplet-na dijagnostika, trans-fuziologija, operativnesala i intenzivna njega,izjavio je HajrudinHavi}, direktor ove ustanove.Ovo je samo dio Strategije razvojazdravstva USK-a, koja je usvojenakrajem pro{le godine, a s ciljemomogu}avanja provo|enja reforme uovoj oblasti. Ukoliko sve bude reali-zirano, trebalo bi do}i do zna~ajnogpobolj{anja stanja u zdravstvu.

U Domu kulture u Bosanskom Petrovcu, 16. januaraotvorena je Izlo`ba fotografija nacionalnih spomenika,na kojoj je predstavljeno bogatstvo identiteta na{ezemlje. Svi zainteresirani posjetitelji mo}i }e pogledatiizlo`bu do 28. januara.- Bosanski Petrovac je doma}in vrijedne izlo`be i bi}e namveliko zadovoljstvo da je posjeti {to ve}i broj na{ihsugra|ana. Bosanski Petrovac je vlasnik nekolikospomenika koji pripadaju nacionalnom bogatstvu BiH iaktivno radimo da ih o~uvamo, stavimo u funkciju iponudimo kao turisti~ki sadr`aj, istakao je, prilikomotvaranja izlo`be, Ermin Hajder, na~elnik op}ineBosanski Petrovac.

Bosanski Petrovac

Hamdija Lipova~a, premijer USK-a, Emd`ad Galija{evi}, ministarpoljoprivrede,vodoprivrede i{umarstva i Kemal Hrnji}, direktorbiha}ke mljekare “Meggle” obi{li suprvi pristigli kontigent od trideset idva grla visokosteonih junica koje susmje{tene u {talama hipodroma“Bak{ai{ke bare” u Biha}u.Visokosteone junice su nabavljene uokviru Revolving-fonda za mljekareUSK-a, ~ija je ukupna vrijednost ~etirimiliona KM. Revolving-fond zamljekare USK-a zajedni~ki su osno-vali Vlada USK-a, biha}ka mljekara

“Meggle” i “Balkaninvestment ban-ka”. Kada pristigne svih 360 junica,to za “Meggle” zna~i pove}anjeproizvodnje za dva miliona litara mli-jeka. Ove godine bit }e raspisan novitender za nabavku jo{ 350 grla.- Revolving-fonodove je neophodno

stvarati i u drugim oblastima za {ta suzainteresirani i sto~ari i p~elari. Ovo jenajbolji na~in da se stvori {to ve}i brojrobnih proizvo|a~a koji }e od svogarada mo}i dostojno `ivjeti, kazali supremijer USK i resorni ministar.

037Plus

Revolving fond USK

Isporu~ene 32 odukupno 360 junica

Visokosteone junice sunabavljene u okviruRevolving-fonda zamljekare USK-a, ~ija jeukupna vrijednost ~etirimiliona KM

Izlo`ba fotografijanacionalnih spomenika

Op}ina Bosanska Krupa potpisala je ugovor zaizgradnju javne rasvjete vrijedan 20.653 konvertibilnihmaraka. Rije~ je o elektrifikaciji {est naselja i ulica.Javnu rasvjetu }e dobiti dio Ulice generala MirsadaSedi}a, nekada{nja Kolodvorska, zatim naselja Te}ija,Mehi} Plo~a, Zalug, Pi{taline, te nedavno rekonstru-isani most u naselju Halki}i.Op}ina Bosanska Krupa od prihoda ostvarenih odnaknada za kori{tenje dr`avnih {uma u ovogodi{njembud`etu odvoji}e devet hiljada KM, a ostalo mje{tani.Op}ina }e izdvojiti i pet hiljada za priklju~ak.Rok za zavr{etak radova je 20 radnih dana.

U op}ini Cazin zavr{en je proces elektronskoguno{enja podataka u registre poljoprivrednih gazdin-stava i klijenata. Od 2.000 unijetih aplikacija 79 je snerije{enim zemlji{nim stanjem. Ipak, kako nagla{avajuu Slu`bi za razvoj i poduzetni{tvo, to ne}e biti prepre-ka za ostvarenja prava na poticaje.- Uvo|enje u Registar poljoprivrednih proizvo|a~a iRegistar klijenata obaveza je svakog poljoprivrednika kojinamjerava po bilo kojem osnovu ostvariti poticaje zasvoju proizvodnju. U registre su unijeti s nerije{enimzemlji{nim stanjem i ne}e ostati bez poticaja, tvrdiMehira Kapi}, {efica Op}inske slu`be za razvoj ipoduzetni{tvo.

Bosanska Krupa

Pro{irenje javne rasvjete

Slu`ba za razvoj i poduzetni{tvoop}ine Cazin

Izgradnja nove zgrade Kantonalne bolnice u Biha}u

U registrima 2.000 poljo-privrednih gazdinstava

U fazi idejnog projekta

Za dvadesetak dana bi}e osvijetljenidio Ulice generala Mirsada Sedi}a, neka-da{nja Kolodvorska, zatim naselja Te}ija,Mehi} Plo~a, Zalug, Pi{taline, te nedavnorekonstruisani most u naselju Halki}i

19.01.2012.godine kanton 9

Poklone osnovcima podru~nih {kola u Mrceljima,[iljkova~i, Poljani i Gradini poslala su djeca, koja su biladoma}ini u~enicima iz Velike Kladu{e u okviru projektaOdmor za djecu iz Velike Kladu{e u Holandiji.Sabina Cerovi}-Durakovi}, slu`benica op}ine VelikaKladu{a koordinirala je podjelu paketi}a u~enicimapodru~nih {kola u Mrceljima, [iljkova~i, Poljani iGradini.

Na~elnik Armin Halitovi} 16. januara potpisao jeugovor o subvenciji prevoza u~enika srednjih {kola.Bud`etom Op}ine Bosanska Krupa za 2012. godinu,planirana su sredstva za subvencioniranje prevozau~enika srednjih {kola na podru~ju op}ine BosanskaKrupa u visini od 30 posto cijene mjese~ne karte, 50posto za djecu bez jednog roditelja i punu cijenumjese~ne karte za djecu bez oba roditelja.Potpisivanju ugovora prisustvovali su predstavniciVije}a roditelja Op}e gimnazije Bosanska Krupa iSrednje mje{tovite {kole “Safet Krupi}”. Svi su izrazilizadovoljstvo i govorili o zna~aju subvencije. Na~elnik Halitovi} je istakao da }e op}ina i dalje pru`atipomo} u~enicima bez obzira {to to nije u njenojobavezi.

Po~ela je izgradnji novih tribina na stadionu NK“Podgrme~” u Sanskom Mostu. Ru{i se dio zida iure|uje prostor na kojem }e se nalaziti nove tribine.Tribine }e imati {est stotina sjede}ih mjesta, a ko{ta}eoko 190 hiljada maraka. Projekt financiraju op}inaSanski Most i N.K. “Podgrme~”.Amir Be{irevi}, predsjednik kluba, ka`e da }e u drugojfazi biti postavljena konstrukcija i sjedalice, te ure|enjeprostorija koje }e se nalaziti ispod tribina. Iza planova kluba stoji lokalna vlast {to, kako je istakaopredsjednik Be{irevi}, daje nadu kako }e se nogomet navelika vrata vratiti u Sanski Most.

Djeca darovala djecu

Na podru~ju op}ine Bosanska Krupa

Nakon izricanja prve pravomo}nepresude Op}inskog suda u SanskomMostu, vi{emjese~ne aktivnostiMinistarstva pravosu|a i upraveusmjerene na uvo|enje alternativnesankcije - rad za op}e dobro na slo-bodi - u praksu rezultirale su oba-vljanjem prvog razgovora sa osu|e-nim licem u prostorijama J.K.P. RADd.o.o. Klju~.Naime, pravomo}nom presudomOp}inskog suda u Sanskom Mostu,osu|enom Z. D. izre~ena kazna

zatvora u trajanju od sedam mjeseci,uz njegov pristanak, zamjenjena jeradom za op}e dobro na slobodi utrajanju od 50 (pedeset) radnihdana.Ministarstvo pravosu|a i uprave, kaoorgan nadle`an za raspore|ivanjeosu|enog lica na rad za op}e dobro,rje{enjem Ministra rasporedilo jeosu|enog da izvr{i ovaj rad u javnomkomunalnom preduze}u “Rad” uKlju~u, prema mjestu njegovog pre-bivali{ta.

Cilj razgovora, kojem su pored osu-|enog prisustvovali dr`avni slu`beni-ci Ministarstva i povjerenik zadu`enza pra}enje rada, bio je upoznavanjeosu|enog lica sa njegovim pravima iobavezama za vrijeme trajanja radate izrada individualnog programaizvr{enja rada za op}e dobro u kojemje odre|eno radno mjesto osu|enog iplan podr{ke osu|enoj osobi zaizvr{enje rada za op}e dobro. Izvr{e-nje ove alternativne sankcije zapo~i-nje 26. januara.

Proteklih nekoliko dana u Bu`imuje obilje`avana 19. godi{njica bitke“Munja 93”. Organizovan je prijemza porodice {ehida i poginulih bora-ca, a na Turbetu generala Izeta Na-ni}a i {ehida 505.vite{ke brigadepolo`eno je cvije}e i prou~ena fatiha.Na Kedi}a glavici odr`an je sat histo-rije.Husein Ro{i}, predsjedavaju}i Sku-p{tine USK, je obe}ao da }e kaou~esnik i svjedok svega {to sede{avalo uvijek odavati po~ast pogin-ulim braniteljima i ne}e dozvoliti da

se baca bilo kakva mrlja na ~asnuherojsku epopeju Petog korpusa ARBiH, a time i 505.vite{ku. Agan Buni}, predsjedavaju}i Op}i-nskog vije}a Bu`im, u ime Organi-zacionog odbora, je kazao kako se nesmiju zaboraviti presudne bitke iheroji odbrane Biha}kog okruga.Obilje`avanju 19. godi{njice pris-ustvovali su i Mirsad [ahinovi},na~elnik op}ine Bu`im, KasimMulali} i [efik Velad`i}, poslanici uSkup{tini USK-a, te mnogi drugi poli-ti~ki zvani~nici.

Alternativna sankcija

Rad za op}e dobro na slobodi

Obilje`ena 19. godi{njica bitke “Munja 93”

Heroje ne smijemo zaboraviti

Naime, pravomo}nom presudom Op}inskog suda u Sanskom Mostu,osu|enom Z. D. izre~ena kazna zatvora u trajanju od sedam mjeseci, uznjegov pristanak, zamjenjena je radom za op}e dobro na slobodi u trajanju od 50 radnih dana. Paketi}i osnovcima

iz podru~nih {kola

Srednjo{kolcimaprevoz s popustom

Sanski Most

Rekonstrukcija no-gometnog stadiona

U~enici srednjih {kola na podru~juop}ine Bosanska Krupa i dalje }e imatisubvencioniran prevoz. Ove godine u visiniod 30 posto cijene mjese~ne karte, 50posto djeca bez jednog, a djeca bez obaroditelja punu cijenu mjese~ne karte.

Nove tribine bitrebale bitiro|endanski poklonNK “Podgrme~”,prva faza rekonstr-ukcije stadionazavr{ena do aprilanaredne godine

19.01.2012.godineintervju10

Neposredni povod ovom raz-govoru je ~injenica {to }e se 19.januara pred ~itaocima na}istoti broj sedmi~nih novina037Plus, koje su u kantonal-nom medijskom prostoruprisutne nepune dvije godine.Prvi broj svjetlo dana ugledaoje 25. februara 2010. godine snaslovnicom koja je uz prigod-nu fotografiju najavila proslavu750. ro|endana grada Biha}a.Izlazak prvog broja sedmi~nika037Plus zapravo je bio najve}iro|endanski poklon op}inskevlasti gra|anima Biha}a, kojojpripadaju najve}e zasluge {tose Radio Biha}u u medijskomprostoru pridru`io spomenutisedmi~nik i istoimena biha}katelevizija. Najve}i teret nji-hovog nastajanja i stasanja uminule dvije godine do sadasu, osim osniva~a, podnijeli ijo{ podnose zaposleni u JP RTVBiha} d.o.o. u Biha}u. O tim iostalim pitanjima odgovoresmo dobili od Mirele Popr`eno-vi}, direktorice JP RTV Biha}.

Stoti broj novine037Plus povod

je za prvo ozbiljnije podvla-~enje crte. [ta je iz va{egugla gledanja u ovom medi-ju do sada dobro ura|eno, a{ta treba uraditi da se037Plus i dalje uspje{nonosi s medijskom konkurencijom?

POPR@ENOVI]: Prije svega,sama ~injenica da smo “stigli”do stotog broja sedmi~nika037Plus, govori sama za sebe,pogotovo ako se sje}amo neka-da{njih du{obri`ni~kih sumor-nih i crnih “najava i prognoza“”

o navodnoj upitnosti budu}nostiove novine. Sedmi~nik 037Plus,po svom je konceptu regionalni,ali s naglaskom na lokalno, nabiha}ko. Svojom sadr`ajnomraznovrsno{}u kroz obilje vijesti,izvje{taja, komentara, reporta-`a, ali i feljtonske priloge, info-rmi{e, podsje}a i ~itaoce dijelomeducira o ovom gradu, njego-vim ljudima, doga|ajima izpro{losti i njegovoj svijetlijojbudu}nosti. Ovaj list pri~a pri~uo `ivotu kakav `ivimo i kakavon jeste. Treba ista}i izuzetnokvalitetne analize i komentarepoliti~ke situacije u Biha}u iUnsko-sanskom kantonu, `ivo-tne reporta`e iz svih dijelovana{e op}ine, veoma kvalitetnefeljtone, kao i sportske stranice.Po svemu tome, list 037 Plus jespecifi~an i svakako ima svojemjesto u medijskom prostoru ina tr`i{tu, {to se dokazuje itira`om, koji se pove}ava izmjeseca u mjesec.

Za redovno izla-`enje ovih novi-

na brine se jedna od najma-lobrojnijih redakcija. Kakocijenite rad njenih ~lanova?POPR@ENOVI]: Pa i mojodgovor na prethodno pitanje,ocjena je i to pozitivna, rada~lanova ove redakcije. Ovo nijejedna od najmalobrojnijih, negodefinitivno najmalobrojnija re-dakcija jednog sedmi~nog lista.

U ovoj redakciji na jedan izuze-tno efikasan na~in spojeni sumladost i iskustvo, a rezultat jesadr`an u prethodnom odgo-voru. Svakako ne treba zabora-viti ni doprinos, koji su listudavali i daju novinari ostalih

redakcija iz sastava na{eg pre-duze}a, redakcije Radio-Biha}a iTV037.

S obzirom da steklju~na karika u

komunikaciji s ~elnim ljudi-ma u op}inskoj vlasti na ka-kve reakcije nailazite kad suu pitanju novine 037Plus?POPR@ENOVI]: Izuzetno po-zitivne. Ovaj list ne pripada nitijednom pojedincu, niti jednoj

politi~koj partiji ili bilo kojojdrugoj organizaciji i instituciji.Ovaj list pripada svim gra|a-nima i poreskim obveznicima isvojim ujedna~enim odnosomprema svima s pravom ga ba{ti-niti mogu razli~ite politi~keopcije i sve institucije i organiza-cije, koje rade u interesu gra|a-na ovog grada i cijele zajednice.Potvrda kvalitete i nepristra-snosti u na{em radu su i pohva-le, koje mo`emo ~uti tokom sjed-nica Op}inskog vije}a, tokompress-konferencija i takve po-

hvale dolaze iz svih politi~kihstranaka.

Op}inska zakon-odavna i izvr{na

vlast do sada je pru`alazna~ajnu financijsku podr{kuovom preduze}u koje sasvoja tri medija ima veomava`nu ulogu u informiranjuovda{njih gra|ana i poreskihobveznika. [ta o tomemo`ete re}i?

POPR@ENOVI]: Sami sterekli da je finansijska podr{kaop}inske zakonodavne i izvr{nevlasti zna~ajna. Dodala bih -izvanredna. Svi na{i programi iplanovi jednoglasno su podr`aniod strane Op}inskog vije}a,nagla{avam jednoglasno. Podr-{ka na{im planovima i progra-mima, svakako se mo`e tuma-~iti i kao ocjena na{eg dosada-{njeg rada, o ~emu sam govorilamaloprije. Nadam se da }e podr-{ka op}inske vlasti, financijska isvaka druga ostati kvalitetna i u

budu}em periodu. Kako ste isami u va{em pitanju rekli, na{epreduze}e igra veoma zna~ajnuulogu u informisanju, pa ~ak iobrazovanju na{ih gra|ana.

Poruka za kraj?

POPR@ENOVI]: Vidljivo je dasmo u minulom vremenu ukojem je pripremljeno i {tam-pano prvih stotinu brojevasedmi~nika 037 Plus prebolovalisve takozvane dje~ije bolesti. Uvremenu {to dolazi sigurna samda }e se ove novine svojim kva-litetetom i raznovrsnim sadr`a-jima, na ovda{njoj politi~kojsceni i na medijskom tr`i{tuznati izboriti za svoje mjesto iulogu. Pogotovo u ovoj izbornoj2012. godini, u kojoj svi medijimoraju biti u funkciji gra|ana-bira~a da na naredne lokalneizbore za na~elnike i op}inskavije}a iza|u u maksimalno mo-gu}em broju i dovoljno informi-rani da mogu izabrati vlast posvojoj mjeri i prema o~ekivanji-ma. Sedmi~nik 037Plus, Televi-zija 037 i Radio Biha} svoj }edoprinos zasigurno dati i time }eopravdati o~ekivanja osniva~a isvojih ~italaca, slu{alaca igledalaca.

Razgovarao: S. HRNJICA

Mirela Popr`enovi}, direktorica JP RTV Biha}

037Plus pri~a pri~u o `ivotu^injenica da smo “stigli” do stotog broja sedmi~nika 037 Plus

govori sama za sebe, pogotovo ako se sje}amo nekada{njihdu{obri`ni~kih sumornih i crnih “najava i prognoza” o navodnojupitnosti budu}nosti ove novine. Sedmi~nik 037Plus, po svom jekonceptu regionalni, ali s naglaskom na lokalno, na biha}ko.Svojom sadr`ajnom raznovrsno{}u kroz obilje vijesti, izvje{taja,komentara, reporta`a, ali i feljtonske priloge, informi{e, podsje}ai ~itaoce dijelom i educira o ovom gradu, njegovim ljudima,doga|ajima iz pro{losti i njegovoj svijetlijoj budu}nosti. Ovaj listpri~a pri~u o `ivotu kakav `ivimo i kakav on jeste.

Ovo nije jedna od najmalobrojnijih, negodefinitivno najmalobrojnija redakcijajednog sedmi~nog lista. U ovoj redakcijina jedan izuzetno efikasan na~in spojenisu mladost i iskustvo...

Vjen~ani19.01.2012.godine Biha} 11

Dobili k}erku

Erna i Adis Had`iabdi}, Maita Babi}, Alma iMuhamed Toromanovi}, Asima i Nazif Su{i},Brankica Vukovi} i Danijel [anti}, Azra [ari},Aida i Aldin Pe~enkovi}, Mevla i Ned`adBeganovi}, Behija [ehi} i Jasmin Handanagi}.

Dobili sina

Selma i Dino Karabegovi}, Razija i HarisSolakovi}, Lejla i Dair Musi}, D`enana i Harun[ahinovi}, Elvedina Demirovi} i Ermin [ehi}.

Vjen~ani

Sajra Sulji} i Osman Elkaz, Irma Perviz iHajrudin Alibabi}, Minela Gluhali} i AdmirKarabegovi}, Dijana Kuduzovi} i GoranDrndeli}, Asmira Masli} i Amir Hod`i},Jasmina Ibrahimovi} i Mufid Hod`i}, AidaBe{i} i Alan Had`ihajdarevi}.

Umrli

Boja Laki} (1937.), Hasan Muli} (1932.), BilkaVoji} (1933.), Salko Musli} (1927.), IsmetMa{inovi} (1935.), Haseda Duli} (1933.),Muradija Isi} (1949.), Ilijaz Muj~inovi} (1950.),Stjepan Ore{kovi} (1946.).

"Besmrtnici" / "Immortals"@anr: akcija / fantazijaUloge: Henry Cavill, Mickey Rourke, John Hurt,Freida PintoSinopsis: Legende o gr~kim bogovima o`ivljavajukao nikad do sada! Nemilosrdni kralj Hiperion vodi svoju krvolo~nuvojsku na smrtonosni pohod po Gr~koj, u potraziza oru`jem koje }e uni{titi ljude. Tezej, smrtnikizabran od boga Zeusa, mora povesti borbu pro-tiv Hiperiona i njegove zle sile. Sudbina ljudi ibogova u Tezejevim je rukama.Projekcije: 19:00 i 21:00 h

"Nemogu}a misija: protokol duh" /"Mission impossible: Ghost protocol"

@anr: akcija triler avanturaUloge: Tom Cruise, JeremyRenner, Paula Patton,Simon Pegg, Ving RhamesSinopsis: Ethan Hunt sevra}a, kako bi izveonemogu}u misiju u novomadrenalinom nabijenomnastavku vrijednom bilijundolara koja garantiravrhunsku akciju, spektaku-larne efekte i egzoti~nelokacije.

Teroristi~ka bomba uni{tila je Kremalj i glavniosumnji~eni je nitko drugi nego Ethan Hunt,

agent IMF-a. Ruska vlada ovaj ~in shva}a kaoobjavu rata zbog ~ega se vlada SAD-a odri~e IMF-a i svih agenata. Ipak, Ethan i njegov ~etvero~lanitim dobiti }e priliku da o~iste ime agencije i otkri-ju tko zaista stoji iza zastra{uju}eg teroristi~kognapada.Projekcije: 20:00 h

"Ma~ak u ~izmama" / "Puss in boots 3D"@anr: animirana avanturaUloge: Antonio Banderas,Salma Hayek, ZachGalifianakisSinopsis: Vrhunski borac,ljubavnik i odmetnik -Ma~ak u ~izmama postajeheroj kad krene u avanturuu kojoj mu se pridru`uju~vrsta i {armantna KittySoftpaws i genijalniHumpty Alexander Dumpty.Dok poku{avaju spasiti

grad, notorni otpadnici od zakona Jack i Jillpoku{avaju u~initi sve {to je u njihovoj mo}i ne bili ih u tome osujetili.Projekcije: 18:00 hMatineje: subota 11:00 i 13:00 h

Mati~ni ured za ro|ene od 28.novembra 2011. do 12. januara

2012. godine, za vjen~ane i umrle

od 7. do 14. januara 2012. godine

Vrsta usluge - proizvoda Kontakt telefon De`urni obrtnik

1. Grijanje 061 181 052 Osman Kazaz i vodoinstalacije

2. ^i{}enje dimnjaka 062 141 831 Sejad Gro{i} 3. Elektroinstalacije 061 799 696 Amir Murti}4. Krovopokriva~ 061 849 565 Jusuf Zloji} 5. Limar 037 300 914 Rifet Tuti} 6. Staklar 061 458 154 Kasim Ho{i}7. Bravar 061 609 062 Slaven Bregar8. Tokar 061 137 703 Husein Mujinovi}9. Automehani~ar i V.S. 061 180 448 Sadet Dedi} - Zinzo

10. Taksi prijevoz 061 797 451 Mahmut Mukanovi}11. Prijevoz stvari 061 764 106 Bude Mujani}12. Brico - berberin 061 613 184 Maida Alagi}13. @enski frizer 061 231 026 Denis Be}irspahi}14. [tamparija 061 764 462 Emira Bird`o15. Izrada pe~ata 061 779 504 Midhat Kulauzovi}www.okusk.com.ba e-mail: ob.komora@bih.net.ba

Obrtni~ka komoraUSK-a Biha},

Biha}kih branilaca 4777000 Biha}

KINO “UNA”Projekcije od 19.01.2012.godine

Jasmina Ibrahimovi} i Mufid Hod`i}

Aida Be{i} i Alan Had`ihajdarevi}

Dijana Kuduzovi} i Goran Drndeli}

Asmira Masli} i Amir Hod`i}

"Dug" / "The debt"- 26.01.2012.

"Parada" - 09.02.2012.

Sve ~e{}e i sve ve}e oluje,potresi, poplave te nedavno“bu|enje” najubojitijeg vulkanana planeti, samo su dio opasnihprirodnih ekstrema koji su zabil-je`eni tokom povijesti, a koji idalje prijete ljudima diljemZemlje. Oni {to vole predvi|atika`u da }e ba{ ova 2012. godinabiti kobna. Nadamo se da }e iovog puta imati ~isti proma{aj. Znanstvenici i istra`iva~i tokomdugog niza godina otkrili su izabilje`ili uvjete i pojave naZemlji koje prelaze granice na{ema{te, a razvoj tehnologije, kao isvjedo~anstva pre`ivjelih, otkri-vaju koliko su zapravo ti ekstre-mi opasni. Donosimo deset “naj-gorih”.Najve}i zabilje`eni val na svijetuOgromna oluja je 15. septembra2004. godine u Meksi~kom zal-jevu pro{la preko znanstvenih

instrumenata koji mjere visinuvalova. Radilo se o uraganu“Ivan” koji je bio na putu premaameri~koj obali. Podaci koje suznanstvenici prikupili nakonoluje {okirali su mnoge. Naime,zabilje`eni su valovi visoki naj-manje 30 metara, te je takozgrada od deset katova postalasinonim za najve}i val koji je dosada zabilje`en.Isto istra`ivanje pokazalo jekako su znanstvenici ranijedaleko podcijenili snagu vjetro-va tokom oluja, te se procjenjujeda su se za nedavnih uraganamorem slamali ~ak i ve}i valovi.Kada ve} pi{emo o visokim valo-vima, red je da spomenemo i nji-hove uzro~nike - uragane, me|ukojima se posebno isti~e jedan.Uragan “Mitch”, koji je ubio oko11.000 ljudi 1998. godine, sma-tra se najdestruktivnijim uraga-

nom modernih vremena.“Mitch” je pogodio CentralnuAmeriku u oktobru i novembruspomenute godine, te je uni{tio100.000 domova zbog ~ega je2,5 milijuna ljudi zavr{ilo na uli-cama. Uragani prosje~no trajuizme|u devet i deset dana te sepomi~u prema zapadu brzinomod oko 20 kilometara na sat,postupno se udaljavaju}i odekvatora. Znanstvenici uraganeopisuju kao jednu od najdra-mati~nijih i najdestruktivnijihsila u prirodi.

Najobilnijakoli~ina oborina

Oko 4,6 centimetara ki{e uminuti palo je na mjestu BasseTerre na Guadeloupeu 26.novembra 1970. godine, te jeistog dana na mjesto Belouve na

otoku Le Reunion tokom 12 satipalo nevjerojatnih 134,6 cen-timetara ki{e. Prosje~na godi{njakoli~ina padavina od zapanju-ju}ih 1.143 centimetara bilje`ise na podru~ju planine Waiale-ale na Havajima, a najve}a pros-je~na godi{nja koli~ina padavinaod nevjerojatnih 26,7 metaraki{e po kvadratnom metru zabi-lje`ena je na podru~ju Cherra-punjija u Indiji.

Najhladnije mjestona Zemlji

Najni`a temperatura ikada zabi-lje`ena izmjerena je 21. jula1983. godine, ispred ruske zna-nstvene postaje na Antarktici.Rije~ je o 89.2 stupnja Celzijevihispod nule, {to je dovoljno hlad-no da vam zamrzne dah. Tempe-rature na tom podru~ju obi~no

se kre}u izme|u -30 i -60 stup-njeva, a uzrok velike hladno}e jekombinacija jakih vjetrova inedostatak sunca tokom zime.Tako|er, postoji i neslu`benipodatak da su znanstvenici iziste postaje tijekom 1997.godine zabilje`ili temperaturuod -91 stupanj, no to nijepotvr|eno.

Najtoplije mjestona Zemlji

Postoji mnogo kandidata za pob-jedu u ovoj kategoriji. Meteoro-lo{ka postaja u El Azizi u Libijizabilje`ila je 57,8 stupnjevaCelzijevih 1992. godine, {to jedovoljno da se ispr`i jaje. Ovajrekord zadovoljio je sve uvjetestruke. Naime, termometar jebio postavljen metar i pol iznadtla, na otvorenom podru~ju te u

19.01.2012.godineu centru12

Iako se Bosna i Hercegovinajo{ nije oporavila ni od ovedosada{nje, prema procjenamaekonomskih analiti~ara, novival recesije o~ekuje nas i u ovojgodini. Prema podacimaAgencije za rad i zapo{ljavanjeBiH, na evidencijama zavoda islu`bi zapo{ljavanja u na{ojzemlji je 529.989. osoba, dok jeu prvih devet mjeseci pro{legodine bez posla ostalo ~ak66.429 radnika! Tu brojkupotvrdili su podaci koje je ustu-pio Boris Pupi}, stru~ni sarad-nik za odnose s javno{}u uAgenciji za rad i zapo{ljavanje.U FBiH prijavljeno je 35.232radnika, a u Republici Srpskoj

30.370 te 827 radnika u Br~koDistriktu. Rije~ je o prestankuradnog odnosa po svim osnova-ma. Rad na crno je veliki prob-lem u na{oj dr`avi. Zvani~niovogodi{nji pokazatelji govoreda je BiH imala stopu neza-poslenosti od 44 posto. Prema procjenama Savezasindikata RS iz septembra2011. godine, u ovom entitetuna crno radi vi{e od 80.000, aotprilike iste procjene se ve`ui za FBiH. Prema procjenamaentitetskih zavoda zazapo{ljavanje, ne{to manje od40 posto osoba vode se na evi-dencijama slu`bi i zavoda zazapo{ljavanje, a anga`irano je

na crnom tr`i{tu rada”,poja{njava Pupi}.

Stru~na inestru~na licaOn nagla{ava da bi se popravilasituacija na tr`i{tu rada, potreb-no je napraviti neke rezove, aprije svega potrebna je politi~kastabilnost kako bi se privuklovi{e stranih investicija. “Uz to,potrebno je liberalizirati ipojednostaviti propise vezaneza otvaranje novih preduze}a,skratiti rokove za dobijanjeodobrenja za pokretanje poslo-va i na taj na~in poku{atiprivu}i svje` kapital. Potrebno

je eliminirati crno tr`i{te rada.Rigoroznije i neprestane kont-role tr`i{ta rada dovele bi dove}eg broja prijavljenih radni-ka, a samim time i do boljegpunjenja bud`eta i mogu}nostipokretanja novih projekata”,mi{ljenja je Pupi}. On isti~e da se i dalje u BiHnajlak{e zapo{ljavaju visokoo-brazovani ljudi, a da na{adr`ava, prema evropskim kri-terijima, jo{ ima deficit visokoo-brazovanih kadrova!? Na ovomse mjestu moramo zapitati, kotu koga? Zato {to je, premapodacima Zavoda za zapo{lja-vanje Unsko-sanskog kantona,u oktobru pro{le godine

Godine bez ljetaNajopasniji prirodni ekstremi modernog doba

I dalje se u BiHnajlak{e zapo{ljavajuvisokoobrazovani ljudi,a da na{a dr`ava,prema evropskim krite-rijima, jo{ ima deficitvisokoobrazovanihkadrova!? Na ovom semjestu moramo zapi-tati, ko tu koga

Mo`da se u ovomslu~aju mislilo na onepravnike koji rade nastru~nim strojarskim ielektro poslovima, ili naekonomiste koji predajujezike po osnovnim isrednjim {kolama, nanastavnike historije sazavr{enom Medresom i tako dalje

Recesija svakodnevno uzima danak

Jedino raste nezaposlenoJedino raste nezaposlenos

hladu. Postoje druge lokacije nakojima je zasigurno bilo toplije,no od 1992. godine nije biloslu`benih rekorda. Tako, prim-jerice, Dallol depresija u Etiopiji,koja se nalazi 100 metara ispodrazine mora, bilje`i temperatureod 63 stupnja Celzijevih. Tomjesto je ina~e zabilje`eno kaonajtoplije naseljeno mjesto naZemlji s prosje~nom temperatur-om od 34 stupnja.

Ubojiti valovitornada

U aprilu 1974. godine jug i diozapada SAD-a pretrpio je naj-goru seriju udara tornada.Tokom 24 sata 148 tornada pro-tutnjalo je spomenutim podru-~jima, a materijalna {teta iljudske `rtve zabilje`ene su u~ak 13 saveznih dr`ava. Oko

330 ljudi je poginulo, gotovo6.000 ih je ozlije|eno napodru~ju od gotovo 4.000 kilo-metara. Tornada nastaju za vri-jeme grmljavinskih oluja kada setopao, vla`an zrak sudara s hlad-nom frontom.

Mjesto s najmanjeoborina

Pustinja Atacama u sjevernom^ileu je najsu{a povr{ina naZemlji. Pijesak boje ko`e koji senalazi u toj pustinji na godinudobije manje od 0.01 cen-timetara ki{e. Neki dijeloviAtacame nisu „vidjeli“ ki{u ve}400 godina, zbog ~egaznanstvenici te dijelove pustinjevide kao idealne lokacije za testi-ranje instrumenata koji bi trebaliotkriti postojanje vode nadrugim planetima. Atacama je

toliko suha jer se nalazi izme|uvisokih Anda na istoku te iznim-no hladne struje koja prolaziTihim oceanom na zapadu.Tijela pokopana u toj pustinji uprethistorijskom razdoblju goto-vo su savr{eno o~uvana kaoprirodne mumije.

Najve}i udarmeteora u moder-noj povijesti

Ranog jutra 30. juna 1908.godine velika i tajanstvenaeksplozija vidjela se na nebuiznad isto~nog Sibira. Osobekoje su nakon toga do{le namjesto eksplozije u Tunguski usjevernoj Rusiji zatekli su katas-trofalne {tete, s hiljadama hek-tara razru{ene {ume. Lokalnipastir koji ~uva sobove, rekao jeda ga je eksplozija odbacila

nekoliko metara, a vatrena ku-gla osvijetlila je nebo toliko jakoda se, prema nekima, mogla vid-jeti ~ak i iz Londona. Znanstve-nici sada vjeruju da je tajdoga|aj bio uzrokovan velikimmeteoritom koji se razbio pri-likom ulaska u Zemljinu atmo-sferu. Meteor je eksplodirao navisini od oko 6,4 kilometra iznadSibira, te je veliki energetski pulssravnio sa zemljom sve {to mu sena{lo na putu.

Najsmrtonosniji inajdestruktivnijipotresi

^ovje~anstvo je jo{ uvijek poddojmom nedavne katastrofe uJapanu, gdje je sjeveroistok tezemlje pogodio sna`an potres od7,2 po Richteru, nakon ~ega jeuslijedila jo{ gora katastrofa -veliki tsunami koji je uni{tio svena svom putu. Nastradala je inuklearna elektrana Fukushima,a katastrofa ogromnih razmjerajedva je izbjegnuta. Svijet sesje}a i 22. maja 1960. kada jepotres ja~ine 9,5 po Richterupogodio obalno podru~je ^ilea.Procjenjuje se da je u tom jed-nom trenutku “proizvedena”jedna ~etvrtina seizmi~ke energi-je koju su proizveli svi potresizajedno u pro{lom stolje}u.Podaci govore da je taj potresubio 2.000 ljudi, ranio 3.000, aoko dva miliona ljudi zavr{ilo jebez krova nad glavama. Velikitsunami harao je Tihimoceanom te je na svom putuuzrokovao na stotine milionadolara {tete na Havajima, uJapanu, na zapadnoj obali SAD-a te na podru~ju Filipina.Ipak, najdestruktivniji i najuboji-tiji potres modernih vremenadogodio se 1976. godine u

Tangshanu, mjestu koje je smje-{teno sjevernoisto~no od kine-skog glavnog grada Pekinga.Poginulo je 242.419 ljudi, premaslu`benim podacima, a neslu-`beni govore kako se broj mrtvihkre}e oko zastra{uju}ih750.000. U sje}anju je i „pod-vodni“ potres iz 2004. kod obaleSumatre u Indoneziji ja~ine 9.1po Richteru. Tada je podrhtavan-je uzrokovalo razaraju}i tsunamiu Indijskom oceanu, ponegdjevisok i do 30 metara, koji je u 14zemalja ubio vi{e od 230.000ljudi.

Najve}a erupcijavulkana

Najdestruktivnija i najsmrtonos-nija erupcija vulkana modernihvremena dogodila se 10. aprila1815. na otoku Sumbwa uIndoneziji. Eruptirao je vulkanTambora. Sve je po~elo 5. aprilaspomenute godine, kada je do{lodo umjerene eksplozije na vrhuvulkana. Pet dana kasnije tri„mlaza“ lave poletjela su premanebu. Pretpostavlja se da je 50kubi~nih kilometara lave izba-~eno na povr{inu Zemlje. Pogi-nulo je oko 92.000 ljudi, {totokom erupcije, {to zbog gladinakon katastrofe. Naime, pra{i-na i ostaci vulkana koji su zavr-{ili u atmosferi uzrokovali suglobalne klimatske promjene.Usjevi su uni{teni na poljima odIndonezije pa sve do Amerike. UEvropi i SAD-u su zabilje`eneklimatske anomalije - takozvane“godine bez ljeta”. Erupcija jeostavila krater {irok 11 kilo-metara te dubok 500 metara, amediji diljem svijeta izvijestili suprije nekoliko dana da se istivulkan ponovno “probudio”.

Priredio: Halid ALIJAGI]

u centru 1319.01.2012.godine

zaposlenje tra`ilo 42.031 lice,od ~ega je bilo 2.036 sa sedmimi {estim stepenom obrazovanja!

Otpu{tanjasve vi{ePrema podacima Federalnogzavoda za zapo{ljavanje postojesamo “stru~na” i “nestru~na”lica pa smo u istom periodu(oktobar 2011.), u F BiH imali367.975 onih koji su tra`iliposao od ~ega 240.513 “stru-~nih” i 127.513 “nestru~nih”.Mo`da se u ovom slu~aju mis-lilo na one pravnike koji radena stru~nim strojarskim i elek-tro poslovima, ili na ekonomiste

koji predaju jezike po osnovnimi srednjim {kolama, na nas-tavnike historije sa zavr{enomMedresom i tako dalje. Sve u svemu, nezaposlenostnam raste. Ho}e re}i, otpu{ta-nja je sve vi{e. Tokom januara2011. godine u FBiH otpu{tena

su 9.063 zaposlena, februaru7.249, martu 8.579, aprilu7.456, maju 6.490, junu 6.282,julu 7.285, augustu 8.411, sep-tembru 5.614... Polovina je januara 2012.godine. Ka`u da }e biti jo{ gore.

Halid ALIJAGI]

Uragan “Mitch”, koji je ubio oko 11.000 ljudi 1998. godine, smatra se najdestru-ktivnijim uraganom modernih vremena

Lokalni pastir koji ~uva sobove, rekao je da ga je eksplozija odbacila nekolikometara, a vatrena kugla osvijetlila je nebo toliko jako da se, prema nekima, mogla vidjeti ~ak i iz Londona

stst

19.01.2012.godinereporta`a14

Kroz Vrstu smo samo pro{lijer nam je cilj bio malo dalje.Ne mo`emo, a da ne spomen-emo dionicu “asfaltnog puta”koja tuda prolazi. Dva kilome-tra ispred centra naselja de{avase konstantni odron puta, naput. Druk~ije se ne mo`eopisati belaj koji nastane zasvake ja~e ki{e kad se pokreneglina. Onda se prvo pola putaspusti za metar, a ona drugaodroni na onu potonulu. Zbogtoga ovdje imate odron puta naput. Godinama...Kao {to rekosmo na{ cilj je biomalo dalje od Vrste, a bogami iod Gate. Donji dio ove biha}ko-cazinske mjesne zajednice, uzasfaltni put koji ide daljeprema Tr`a~kim Ra{telima,zove se Gata Ilid`a. Dobro stepro~itali, biha}ko-cazinskamjesna zajednica. Biha}ki dioje onaj na desnoj obali rje~iceToplice, a cazinski je preko.Rijetkost koja ponekad zas-meta, ali nikog ne zbunjuje.Reklo bi se. Gata Ilid`a iToplica govore sve o ovom

kraju. O termalnim vodamakoja je vru}a na izvori{timata~no 37 stepeni Celzijusovih.Da{ta je neg’ vru}a. Vrila iljekovita, ali neiskori{tena.Devedeset i devet posto vodeode u potoke pa u onu Toplicu.Tako ona dobi ime.

Susret naMid`i}a jezeru

Do Tr`a~kih Ra{tela brzo sestigne ukoliko bez problemasavladate nekoliko zamrznutihkrivina koja su u hladu sve dopodneva. Prije Pjani}a pro|etekroz ]ehi}e, samo da se zna.Mnogi }e se upitati ~emu sveovo nabrajanje. Malo strpljen-ja. ^im pre|ete most naMutnici na po~etku Pjani}a,skrene se lijevo, pa opet lijevoza Sulji}e i Tiri}e. Uski asfaltniput prati tok Platnice dobarkilometar, a onda ga iznenadanapusti i po~ne se penjati uzbr-do. Sve do ku}e IbrahimaTiri}a. Penzionera Ibrahima injegovog kolegu Fikreta

Had`i}a susreli smo jesenas naMid`i}a jezeru. Lovili su {aranai amura. Kad god bi im to po{loza rukom od vlasnika su tra`ilida ponesu ulov jer je to naovom jezeru zabranjeno. Po{tosu imali “jak razlog” to im jedozvoljeno. Razlog smo ugledali ~im smokro~ili na livadu iza hrpe ku}a.Puk’o pogled na kraji{ki pejza`pa bje`i s brda na brdo, anekako pod nogama zakrivu-dala Platnica. Na jednoj o{trojkrivini ta~no prije {est godinaiskopano je malo jezero!?Mislio je Ibrahim ispraviti zavojali su mu u ribarskom udru-`enju rekli da to nije dobrozbog toga {to }e onda tu sdesne obale svako mo}i loviti.Na{ doma}in nije to mogaodozvoliti po{to je ribe, koje je

donosio s raznih krajeva na{egkantona, `elio samo gledati. SMid`i}a jezera donio je dvade-setak {arana i amura kapitala-ca, iz jezera mangana uBu`imu duplo vi{e “zlatnih{arana”, a prije dva mjeseca u

svoje jezero ubacio je i neko-liko pastrmki. Vidru nije ubacioali se i ona udoma}ila!?

[irenje prema brduSatrala mi je svu ribu, ~estosam nalazio ostatke, pri~aIbrahim te dodaje da }e, ~im se

voda samo malo izbistri, vidjetina ~emu je. Bez obzira na sve,na prolje}e }e pro{iriti jezerotamo prema brdu. Na uskompojasu koji dijeli jezero odPlatnice izgradi}e brvnaru iveliku terasu. Da imaju gdje

teferid`iti njih dvojica. Misli naprvog susjeda Fikreta, hrva-tskog umirovljenika. Bio je ofi-cir prvo na brodu, a zatim i uvojsci. Od svoje osme godine`ivio je u susjednoj dr`avi, alipenzionerski mir na{ao je urodnom kraju majke. I Ibrahim

je svoju penziju zaradio u inos-transtvu. On nije bio mornar,ali ribolovom se bavi otkad znaza sebe. Fino je ovdje i usred zime. Jo{samo da je otjerati onu vidru.

Halid ALIJAGI]

Penzionerski mir na krivini Platnice

Ribari s vrha Tiri}a^im pre|ete most na Mutnici na po~etku Pjani}a, skrene

se lijevo, pa opet lijevo za Sulji}e i Tiri}ePuk’o pogled na kraji{ki pejza` pa bje`i s brda na brdo, a

nekako pod nogama zakrivudala PlatnicaS Mid`i}a jezera donio je dvadesetak {arana i amura kapi-

talaca, iz jezera mangana u Bu`imu duplo vi{e “zlatnih{arana”, a prije dva mjeseca u svoje jezero ubacio je i nekoliko pastrmki. Vidru nije ubacio ali se i ona udoma}ila

19.01.2012.godine naselja 15

Mjesna zajednica Ribi}, iakoveoma blizu centru grada, god-inama je, poslije rata, bila uda-ljena od razvojnih planova.Godinu-dvije unazad po~eli suozbiljniji zahvati na izgradnjikanalizacije. U Ribi}u je ura-|ena prva faza, na Orljanima jezavr{ena druga, a slijedi tre}afaza. Napokon je na red stigla irekonstrukcija niskonaponskeelektri~ne mre`e. Bio je to pre-duslov da se postavi i javnarasvjeta. Istina, doma}instvajo{ nisu priklju~ena na novu

niskonaponsku mre`u, a tajposao, prema obe}anjima iz“Elektrodistribucije”, bi}e usko-ro okon~an. Mjesnu zajednicu Ribi} sa~inja-vaju naselja: Ribi}, Orljani i

Novo naselje. Ima oko 3.500stanovnika. Zvu~i gotovo ne-vjerovatno, ali je istina da napodru~ju Mjesne zajedniceRibi} nema kafane. - Prije rata imali smo kafanu uDru{tvenom domu. Nakon {tosmo u toj zgradi smjestili {ehid-sku spomen-sobu bilo je neprim-jereno da se to~i alkohol. Tajprostor koristimo kao salu zasastanke. Me|utim, stariji ljudisad nemaju gdje da se dru`e.Nedostaje im prostor u kojem bipoigrali partiju {aha, {e{-be{a,

domina. Stoga }emo u nared-nom periodu u ovoj sali otvoritikafanu, ali iz po{tovanja prema{ehidima to~i}e se samo topli ihladni bezalkoholni napici.Tokom pro{le godine Savjet

mjesne zajednice nije uspioprona}i zainteresovane ugos-titelje za ovaj vid usluge. Akoima neko ko bi zapo~eo ovaj biz-nis, neka nam se javi, ka`eHaris Dervi{evi}, predsjednikMjesne zajednice Ribi}.

Kanalizaciju“napravio” sud

Po ocjeni Dervi{evi}a, ovamjesna zajednica, je me|urijetkima u op}ini koja je posli-je rata imala prili~no usporen

razvoj. Mladi su ostali i bezNogometnog kluba “Radni~ki”.U narednom periodu planirajureaktivirati ovaj klub. Ume|uvremenu osnovali suKUD “Ribi}”. Sada kubure sa

stru~nim kadrom, a mladihzaintersovanih ima i vi{e negoje potrebno. U infrastrukturi su pro{le godi-ne napravljeni zna~ajni koraci.Kona~no je, poslije 13 godinamraka, postavljena javna rasv-jeta u Ulici ribi}kih ljiljana,Unskoj i dijelu Ulice orljanskih

ljiljana, a sanirana je vodovod-na mre`e u dijelu Unske ulice... Godinu-dvije unazad po~eli suozbiljniji zahvati na izgradnjikanalizacije. U Ribi}u jeura|ena prva faza, Orljanimaje zavr{ena i druga, a slijeditre}a faza. Novo naselje je kanalizacijudobilo sudskom presudom.Op}ina je tu`ena jer je naplati-la komunalije prilikom izda-vanja dozvola za gradnju, akanalizacije nije bilo.U ovoj mjesnoj zajednici imalisu problema i s vodovodnommre`om. U dijelu Ribi}a smje-{tenom u Unskoj ulici voda je

tekla kroz azbestne cijevi.Ta~nije je re}i poku{avala jete}i. Zbog malog profila, cijevisu ~esto pucale. Po~etkompro{le godine su “poslane uhistoriju”. JP “Vodovod” jeispunio obe}anje dato stano-vni{tvu i Savjetu MZ. - Dobili smo i obe}anje da }e“Vodovod” ove godine nastavitisa sanacijom u preostalom dijeluove ulice, ka`e predsjednikDevi{evi}.

“Klimatskagranica”

S vodovodom se ne zavr{avajuproblemi. Ne pamti se kada suo~i{}eni kanali za odvodoborinskih voda na lokalitetuRibi}ka glavica. Svaka obilnijaki{a napravi nevolje vlasnicimaobli`njih ku}a. Zahtjev za~i{}enje kanala poslat jenadle`nom kantonalnom min-istarstvu i vjeruju da }e nai}i narazumijevanje. Zavod za prostorno ure|enjeove godine bi trebalo da asfalti-ra dio Ulice ribi}ke Patriotskelige u Novom naselju. Time bise bar djelomi~no sprije~ilo daoborinske vode i u ovom dijeluRibi}a nanose {tetu stambenimobjektima. U ovogodi{nji planZavoda u{ao je i godinamazapu{teni i neodr`avani putprema mjesnom greblju Ribi}.Voda je “pojela” predratniasfalt. Za ovo podru~je vezana je i leg-enda o “klimatskoj granici”.Ovu neobi~nu meteorolo{kupojavu pripisuju mostu uOrljanima. Izra`ajnija je u ljet-nim mjesecima. Ka`u da je domosta jedna, a od njega drugaklima. Kad plju{ti u Pritoci, uOrljanima ~esto sja sunce i obr-nuto. Brojni su oni koji tvrde dasu do`ivjeli ovu vremenskupojavu. Midhat KALIMAN

Mjesna zajednica Ribi} - Orljani

U razvojnim planovima - kafana!Ova mjesna zajednica je me|u rijetkima u op}ini koja je poslije rata imala

usporen razvoj. Prili~no toga promijenjeno je u 2011. godini. Mladi su ostali i bezNogometnog kluba “Radni~ki”. Mnogo toga promijenjeno je u, ekonomski nepo-voljnoj, 2011. godini. Nogometni klub je jo{ “na ~ekanju”, a osnovano je Kulturno-umjetni~ko dru{tvo “Ribi}”. U infrastrukturi napravljen je pravi poduhvat. Javnarasvjeta je postavljena u Ulici ribi}kih ljiljana, Unskoj i dijelu Ulice orljanskih ljiljana, a sanirana je vodovodna mre`a u dijelu Unske ulice...

Haris Dervi{evi},

19.01.2012.godinedru{tvena hronika16

Pi{e: Jusuf LONI]

Predratni i poslijeratni u~itelj,organizator analfabetskih te~aje-va, upravnik osnovne {kole i vrs-tan p~elar od koga su mnoginau~ili da uzgajaju p~ele i kakose vadi med. U slobodno vrijemeje mla|e kolege u~io kako se igratavla, odnosno {e{-be{. Sve tobio je Sulejman Deli} - Bajkan.U izuzetno te{kim uvjetimaneobi~no savjesno je obavljaosvetu du`nost prosvjetnog rad-nika zajedno sa ono malo rad-nika te struke. Njegovi suradni-ci i kolege su bili Finka Sarajki},Vera Nakarada, u~itelj Kudi},Ankica Ivkovi}, Safija Ibrahi-mpa{i}, Aj{a Butorac...

Osniva~ KUD-a“Krajina”Na Sulejmanovu inicijativu for-mirano je Kulturno-prosvjetnodru{tvo “Branko ]opi}”, za~ijeg je predsjednika on izabran(Dru{tvo }e za relativno kratkovrijeme promijeniti ime u KUD“Krajina”).Dru{tvo se iskazalo svojom dra-mskom sekcijom u kojoj su,pored prosvjetnih radnika, bilijo{ neki sa smislom za glumu:Osman Malko~, Bogdan Bo`i-~kovi}, Zvonko Dikli}, SakibKadi}... Ova kratka pri~a }e bitiispri~ana tako {to }e po~eti odsvog kraja, a evo ovako:- Ustavi, starje{ino, bratimim te!Ustavi, da darujem svoju djecu!- Ne}e se na vas smilovati va{amajka. Pogledajte je! Pogleda-jte njeno oholo i pusto srce!Djeco moja!(Hasanaginica jo{ jednom po-gleda Hasan-agu, sna`no jeo{inuta njegovim rije~ima, gle-da potom potiljke svoje djecekoja odlaze, ho}e da se okreneprema svatovima, ali ne uspije-va i pada mrtva).Oko dvije stotine posjetilaca jeplakalo. Kada, gdje, za{to?Bila je zadnja subota oktobra1947. godine. Sala Doma~asnih sestara u kojoj je za rataodr`ano Prvo zasjedanje AVNOJ-a. Jedva pedesetak pokretnih

stolica, ostalo skemlije, lova~kitrono{ci, sjedenje na podu i sta-janje uza zid.Dramska sekcija biha}kogKulturno-umjetni~kog dru{tvaizvodi dramu “Hasanaginica”.Ulaz slobodan. Zavjese na bininavu~ene. Glasan razgovor,zatim `amor, pa grobna ti{ina. Kad se zavjesa otvori, na sceniHasan-aga, majka mu i sestricaAjkuna. U totalnoj ti{ini krenudijalog izme|u sina i majke.- Sine, zjenico moja, opet do-pade ljutih rana!- Pro}i }e, majko, tvoje rije~i za-cjeljuju mi rane la{nje no gors-ki mehlem.

Predstava te~e, mijenjaju seakteri, odvijaju se doga|aji ukojima u~estvuju jo{ Hasana-ginica, djeca, beg Pintarovi},guslar, svati i drugi.Gluma Sulejmana Deli}a -Bajkana (Hasan-aga) i SafijeIbrahimpa{i} (Hasanaginica) iostalih glumaca bila je tolikodobra i sugestivna da je publikakraj do~ekala kao u gr~u, aonda suze i tihi jecaji. Pa,aplauz koji je bio najljep{ahvala i nagrada glumcima zaono {to su priu{tili svojimsugra|anima.

Kultna kafana“Rapa~a”U nekada{njoj ulici AVNOJ-a(sada Petog korpusa) na mjes-tu gdje je izgra|ena Robna ku}a“Una” nalazila se ku}a ~iji suvlasnici bili iz poznate familijeMileusni}. U prizemlju dva

lokala, a na spratu stanari. U jednom lokalu Oficirskazadruga koja je `ive`nim namir-nicama ({pecerajem) opskrblji-vala {ire podru~je grada. Ni taj{peceraj ne bi bio interesantanda uz njega nije bila ugostiteljs-ka radnja “Rapa~a”. Tu se pisao (nikad dovr{eni)roman o Biha}u. Glavni likoviromana su dobri, pametni i vri-jedni gra|ani, od kojih je svakiza sebe bio “glavni junak”, atoliko su bili sli~ni kao da ih jeista mati rodila. Uz pi}e i malo meze, obaveznedomine i {e{-be{ i obaveznijerazgovore i dogovore, tu su se

sastajali: Stipe Duji}, HuseAlparija, Smajo Slikar, Matek,bra}a Me{trovi}, Prika, NazifMid`i}, Bo{ko Bata, [va~koIvan Vanja, Smail Pirali}, IbroNezirevi}-Keri}, Ufa, Ale [ehi},Jozo i Maka Bujanovi}, Fran~e-sko Amaroti, Arif Mujanovi},Ilija Studen, bra}a Javoragi},Munir Deli} - ]elo, Hazim Muja-gi}, Nurija D`ambegovi}, EsadLoni}, ]amil Kadi}, Muho D`i-ni}, bra}a Bagrameli, stariKe~a, Jozo Anu{i}, Nurija Zahi-rovi}, Ivica Azinovi}, Salko Ga-li}, Husar Havi}, Toni Bajer....U pravoj gradskoj atmosferikakva je kod “Rapa~e” bila ikakvom su je ~inili njeziniu~esnici, de{avale su se pri~e idoga|aji puni {eretluka i dobrihnakana.Bez spominjanja imena ispri~at}emo pri~e o tri doga|aja kojise i danas prepri~avaju.

(Nastavi}e se)

U dana{nje vrijeme sveprisutnijifenomen u na{oj zajednici jenezadovoljstvo. Tokom ̀ ivota svi miprolazimo kroz te faze. Ono nijestrano nikome. Neko je nezadovol-jan izgledom, neko li~nim uspje-hom, neko socijalnim statusom... Isve je to normalno. Normalno je svedok ne po~ne uticati na na{e i ̀ ivoteosoba oko nas. Problem su osobekoje su nezadovoljne svim i sva~im,hroni~no nezadovoljne osobe. Ove osobe svojim stavom ipona{anjem zagor~avaju `ivot i sebi i svima oko sebe.Njima sve smeta, ni{ta im nije potaman, ni{ta po volji. Ovakve osobe su nerealne, a sebe smatraju puno va`nijimnego {to stvarno jesu. Ne mogu se pomiriti sa svojim sta-tusom u dru{tvu, konstantno vjeruju da zaslu`uju vi{e, dasu bolji od drugih. Njihovi zahtjevi su preveliki, oni su kaoli~nosti protivrje~ni. Izvor njihovog nezadovoljstva je u pre-visoko postavljenim zahtjevima i ciljevima koji im slu`ekao potvrda vlastite umi{ljene veli~ine. Ove osobe jedno-stavno sebi postave takve ciljeve koje ne mogu ostvariti. Sijetila sam se jedne pri~e o “Krugu devedeset devet”. Kraljkoji ima sve razloge za sretan `ivot uvijek je nesretan. Zarazliku od njega, njegov sluga, bez obzira na skromnostsvog `ivota, svaki dan se budi sretan, kroz dan ide sretan ilije`e sretan. Kralj je tra`io od svojih mudraca da mu toobjasne. Oni su mu objasnili da je sluga sretan jer je izvankruga devedeset i devet. Ako u|e u taj krug i on }e postatinesretan. Da bi ga uveli u krug, jedno jutro kralj i njegovmudrac su zavezali za vrata slugine ku}ice vre}u sadevedeset devet zlatnika. Kad je sluga otvorio vrataprona{ao je vre}icu sa zlatnicima i poruku u kojoj stoji daje to njegovo blago. Uzeo je vre}icu i vratio se u ku}u.Gledao je u brdo zlatnika i po~eo se igrati sa njima, presla-givati ih, milovati ih. Igraju}i se po~eo je praviti hrpe oddeset nov~i}a. Kako god je slo`io hrpe uvijek je ispadalo daima devet hrpa od deset nov~i}a i jednu hrpu od devet.Jedan nov~i} mu je falio da ima deset. Nedostajao mu je tajjedan nov~i}, tra`io ga je po stolu, po podu, a kad ga nijeprona{ao osje}ao se pokradenim. Pomislio je, devedesetdevet nov~i}a je mnogo novca, ali nedostaje jedan.Devedeset devet nije potpun broj, sto je potpun, nedostajetaj jedan. Sluga je odlu~io da na bilo koji na~in mora zara-diti taj jo{ jedan nov~i}, jedino tako mo`e biti sretan. Nasve na~ine je poku{avao zaraditi taj nov~i}, radio je punovi{e, poslije radnog vremena radio je u selu, zaposlio je i`enu. Bila je to velika `rtva, ali sve da bi pribavio svoj stotizlatnik. Sluga je u{ao u krug devedeset devet. Narednihmjeseci sluga je o~ajni~ki poku{avao ostvariti svoj plan.Njegovo raspolo`enje se promjenilo, dolazio je na posaolo{e raspolo`en, gun|aju}i i udaraju}i vratima. Bio je drzaki otresit prema kralju. Nedugo nakon toga kralj ga je otpus-tio. Nije bilo ugodno imati slugu koji je stalno lo{e volje. Prema tome, uvijek postoji ne{to {to nam nedostaje dabudemo sretni, a samo sretni mo`emo u`ivati u onome {toimamo. Sre}a }e do}i samo kad kompletiramo ono {to namnedostaje, a kako nam uvijek ne{to nedostaje vra}amo sena po~etak i nikad ne mo`emo u`ivati u `ivotu. A, {ta bi sedogodilo kad bi kona~no shvatili da je na{ih devedesetdevet nov~i}a zapravo sto posto blaga. Da nam ni{ta nenedostaje, da broj sto nije okrugliji od devedeset devet. Kadbismo shvatili da je to samo zamka koja nam je postavlje-na kako bismo konstantno bili umorni, neraspolo`eni, nes-retni. Koliko bi se stvari promijenile kad bi mogli u`ivati usvojem blagu takvo kakvo jeste? To ne zna~i da moramoodustati od na{ih ciljeva i biti zadovoljni bilo ~ime. Jer pri-hvatiti je jedna stvar, a prepustiti se druga.

Mirela POPR@ENOVI]

[e{-be{, vi{e od igre (3)

Socijalni kutak

Zamka kruga 99

U izuzetno te{kim uvjetima neobi~no savjesno je obavljao svetudu`nost prosvjetnog radnika zajedno sa ono malo radnika te struke.Njegovi suradnici i kolege su bili Finka Sarajki}, Vera Nakarada,u~itelj Kudi}, Ankica Ivkovi}, Safija Ibrahimpa{i}, Aj{a Butorac... NaSulejmanovu inicijativu formirano je Kulturno-prosvjetno dru{tvo“Branko ]opi}”, za ~ijeg je predsjednika on izabran (Dru{tvo }e zarelativno kratko vrijeme promijeniti ime u KUD “Krajina”).

Narodni prosvjetiteljSulejman Deli} - Bajkan

[ta bi se dogodilo kad bi kona~no shvatilida je na{ih devedeset devet nov~i}a zapravosto posto blaga. Da nam ni{ta ne nedostaje,da broj sto nije okrugliji od devedest devet.Kad bismo shvatili da je to samo zamka kojanam je postavljena kako bismo konstantnobili umorni, neraspolo`eni, nesretni...

19.01.2012.godine dosje 17

Svjetski demokratski pokret“Antifa{izam” nastao je kaoreakcija na fa{izam u ciljuo~uvanja demokracije i mira.Bio je to i ostao civilizacijskiodgovor na narastaju}u opas-nost od totalitarnog i anti-demokratskog, antiliberalnog izlo~ina~kog nastupaju}eg naci-fa{izma. Stavljaju}i dr`avu iznadnaroda, na ~elu sa neprikos-novenim vo|om (Duce, Führer,Poglavnik) gaze se sva ljudskaprava, {iri rasna mr`nja i segre-gacija, antisemitizam, teorijakrvi i tla i vode}e uloge nad~o-vjeka (übermensch). Poznati javni radnici i knji`evni-ci (Barbusse, Rolland, Blochitd.) pozivaju na otpor, orga-niziraju kongrese (Amsterdam1932. - Chicago 1934. - Paris1935.) i druge oblike odbranekulture i civilizacije od barbar-skog napada fa{isti~ke agresi-je. Radi ostvarenja svojih osva-ja~kih namjera fa{isti~ke sileosovine Italije, Njema~ke iJapana stvaraju Trojni Paktkojem se naknadno pridru`ujusatelitske porobljene dr`ave ilipokreti sli~ni fa{izmu, odnosnonacionalsocijalizmu (nacifa{i-zam). Zapo~inje II. svjetski rat.

Antifa{izam temeljUjedinjenih nacija

Protiv sila osovine utemeljenaje velika antifa{isti~ka koalicijaVelike Britanije, SovjetskogSaveza i Sjedinjenih Dr`avaAmerike, kojoj pristupa cjelo-kupni slobodoljubivi svijet. Una{oj nekada{njoj zajedni~kojdr`avi u okvirima Narodno-oslobodila~ke borbe izrastaoje veli~anstveni pokret otporaokupatorima i njihovim slu-ganima usta{ama, ~etnicima idrugima.

Pobjedom savezni~ke antifa{i-sti~ke koalicije zavr{en jeDrugi svjetski rat uz ogromne`rtve (50 miliona) sprije~enaje fa{isti~ka, anticivilizacijskaagresija. Na antifa{isti~kimtradicijama i zasadima osno-vane su Ujedinjene nacije, {toje i temelj dr`avnosti i civi-

lizacijska osnova Evropskihintegracijskih procesa. Iako seantifa{izam nalazi u temeljimasvake moderne dr`ave svijeta,na`alost, spominje se samo upovodu datuma koji ozna~ava-ju masovna ljudska stradanja.Me|utim, postoje i druk~iji

ljudi. Nakon dvod-nevnog zasjeda-nja Prvi KongresAntifa{ista Jugois-to~ne Evrope, od-r`an je u Biha}u29. i 30. oktobra2011. godine.Kao akcioni doku-ment u kome seiznose osnovnespoznaje o fa{i-

zmu kao povijesnom fenome-nu i obja{njavaju razlozi ipotreba stalne borbe protivfa{izma u sada{njosti i ubudu}nosti Kongres je usvojiodeklaraciju u kojoj izme|uostalog stoji. Fa{izam je slo`eni sociolo{ki,psiholo{ki, ideolo{ki i politi~ki

fenomen, koga nije mogu}ejednozna~no izraziti. U sebisjedinjuje elemente koji surazli~ito strukturirani, podlo`nipromjenama, ovisno o vre-menu i prostoru, odnosnorazvojno-sociolo{kim i kulturo-lo{kim uvjetima u kojima sera|a i razvija. Otud i razli~itioblici fa{izma. Iako pod utje-cajem svoga okru`enja mijenjasvoje oblike, njegova bit uvijekostaje ista. Teorijske izvorefa{izma nalazimo ve} u anti-~koj filozofiji, pa sve do suvre-menih filozofskih promi{ljanja,ali i u politi~koj praksi svih rea-kcionarnih restauracija koje setemelje na koncepcijama vje-~noga zakona i misticizma. Tielementi u daljnjoj pro{losti,vi{e su bili osmi{ljeni nazorinego politi~ka praksa. Ali, usvojim suvremenijim uvjetimati nazori poprimaju elementefa{istoidnosti kao {to su naci-onalizam, rasizam, ksenofobi-ja, totalitarizam, antisemati-zam, militarizam i imperija-

lizam, a u specifi~nim uvjetimau kojima se na{la Italija iNjema~ka nakon I svjetskograta, poslo`eni u sistem, do`i-vljavaju svoju reakcionarnukosekvenciju {to jedinstvenimizrazom nazivamo nacifa{i-zam. Fa{isti~ki pokreti orga-nizirali su se u gotovo svimrazvijenijim kapitalisti~kim ze-mljama Europe u to vrijeme,ali nisu postojali svi uvjeti i dado|u na vlast osim jo{ u[panjolskoj.

Metafizi~ki pogledna svijet

U filozofskom smislu fa{izamse pokazuje kao spirituali-sti~ko - metafizi~ki pogled nasvijet u kome je sve kona~no.U sociolo{kom smislu, fa{izamje duhovni izraz povijesnodeklasiranih slojeva koji i ~inenjegovu politi~ku bazu. U psi-holo{kom smislu fa{izam jeizraz izgubljenosti individue,nedostatak sebe u sebi i

potreba za kompenzacijom,poistovje}uju}i se sa stvarimaiznad sebe, dakle idolatrija. Uideolo{kom smislu, fa{izam jepoliti~ko programska koncep-cija sklepana sa raznim isteg-nutim na~elima pojedinih filo-zofskih {kola koje ~ak i nisuizvorno fa{isti~ke, prilago|enihkako bi se s jedne straneizrazilo nezadovoljstvo {irokihmasa prema postoje}im prili-kama, a da se istovremeno neugrozi vladaju}i kapitalisti~kiporedak i sistem privatnogavlasni{tva i nejednakosti nakome kapitalizam po~iva.Politi~ka funkcija fa{izma bilaje, novim metodama vladanja,stvarati novu masovnu bazupostoje}eg kapitalisti~kogporetka, kako bi opstao, akoju je u krizi i nepovjerenjemmasa izgubio. Fa{izam obje-ktivno predstavlja modernipu~ki, maskirani oblik gra|a-nsko kapitalisti~ke kontrarevo-lucije, suspenzijom parlamen-tarne demokracije da bi sesprije~ila legalna pobjeda rev-olucije. On je blokada povi-jesti, anticivilizacijski i zato jetako nasilan. Fa{izam kao ide-olo{ko-misaoni projekt i poli-ti~ka praksa uvijek se oblikujekao diktatura u ~ijem sjedi{tuje vo|a, koji se izdi`e iznaddru{tva, gra|ana i njihovih`ivota. U Mussolinijevom fa{i-zmu, sam `ivot se shva}a kaoborbu i jednu od presudnih vri-jednosti svakog ~ovjeka. ^ovjek je odlu~uju}e odre|ensvojom pripadno{}u, odre|e-noj organskoj zajednici - svojojnaciji ili rasi, koja je misti~nojedinstvo prirodnog i povije-snog. Bitna ~ovjekova zna~a-jka nije um, nego volja. Dru-{tvo se ustrojava tako da ljudiborbom sti~u polo`aje - ja~imnad slabijim, pa je glavnoustrojstvo dru{tva, nadre|e-nost ja~a li~nost nad slabijom,sna`niji narod nad nejakim.Fa{izam je i antidemokratski,jer je totalitaran i tra`i dadr`ava pro`me `ivot pojedinca.Dr`ava je entitet vi{ega reda,nju ne stvara narod, nego obr-nuto. Bit dr`ave koncentrira seu vo|i ~ija je volja najvi{i za-kon i on je nepogre{iv. Njego-vo bitno svojstvo je imperija-lizam. Sve je to preuzeo Hitle-rov nacizam i obogatio über-mensch teorijom nordijskerase i novim tehnologijamavladanja. Otud rasizam, anti-semitizam, holokaust i geno-cid u nacizmu poprimaju kra-jnju konsekvenciju. 037plus

Fa{izam - anticivilizacijska agresija (1)

Metafizi~ki pogled na svijetPoznati javni radnici i knji`evnici (Barbusse, Rolland, Bloch

itd.) pozivaju na otpor, organiziraju kongrese (Amsterdam1932. - Chicago 1934. - Paris 1935.) i druge oblike odbranekulture i civilizacije od barbarskog napada fa{isti~ke agresije

U ideolo{kom smislu, fa{izam je politi~ko programska koncepcija sklepana sa raznim istegnutim na~elima pojedinihfilozofskih {kola koje ~ak i nisu izvorno fa{isti~ke, prilago-|enih kako bi se s jedne strane izrazilo nezadovoljstvo{irokih masa prema postoje}im prilikama, a da se istovreme-no ne ugrozi vladaju}i kapitalisti~ki poredak i sistem priva-tnoga vlasni{tva i nejednakosti na kome kapitalizam po~iva

19.01.2012.godine037 extra18Knjiga Ivana ^avlovi}a

“Historija muzike u Bosni i Hercegovini”, knjiga au-tora Ivana ^avlovi}a, dekana Muzi~ke akademije uSarajevu, predstavljena je pro{le sedmice u dvoraniAkademije nauka i umjetnosti BiH. Rije~ je o prvojcjelovitoj pisanoj historiji muzike u BiH ~iji je izdava~Institut za muzikologiju Muzi~ke akademije u Sarajevu.Ovo izdanje rezultat je dugogodi{njeg ^avlovi}evogistra`iva~kog rada.- Nazna~io sam pitanja koja su jako va`na umetodolo{kom smislu - {ta je to muzika u BiH, folklornamuzika, kompozitorstvo u BiH, muzi~ka estetika, koji sukulturolo{ki aspekti muzike u BiH, i druga pitanja. Ipak,prvenstveni cilj ove knjige je obraditi historiju muzike,poredati ~injenice i napraviti periodizaciju razvojamuzi~ke historije u BiH, istakao je autor.

Grupa “Zoster” objavila je tre}i studijski album“Ima~i kada”. Kako je ranije najavljeno album je dostu-pan samo na internetu, a svih deset pjesama s albumamo`e se besplatno poslu{ati na stranici sarajevske izda-va~ke ku}e “Gramofon”(www.gramofon.ba/zoster).Iako je “Zoster” poznat po numerama kao {to su“Policija”, “Ko je jamio, jamio” i “BiH”, na novom albu-mu Mostarci su bje`ali od takvih tema.- Nikoga ne prozivamo, nema previ{e politike. Mo`da imamalo socijalnih tema, ali to je neizbje`no kao ne{to {to seprovla~i u svakodnevnom razgovoru. @anr bi se mogaoodrediti kao neki retrorock. I na tom planu smo napra-vili ozbiljan zaokret. Ne mogu re}i da smo to namjernouradili, ta promjena stila desila se sasvim slu~ajno. Kaokada se nada{ da }e{ dobiti dijete. Ne mo`e{ nikakona{timati da dijete ima plave o~i, ali tako se desi. Bitno jeda je tvoje, sve je ostalo manje va`no. E, tako se i namadesio taj novi stil “Zostera”. Album je na{, samo imadrugu boju o~iju u odnosu na na{u drugu djecu, ta~nije uodnosu na ono {to smo do sada radili - isti~e MarioKnezovi}, frontmen mostarske grupe.Grupa “Zoster” osnovana je 2000. u Mostaru. Tokomvi{e od decenije rada pretrpjela je nekoliko izmjena usastavu, a bend danas ~ine Mario Knezovi}, Atila Aksoj,Gabrijel Prusina, Goran Rebac, Boris Guti} i Ivan Su{ac.

S.MUJAGI]

Ljeti tenis i fudbal, a zimi ski-janje. To je tajna dobre formemuzi~ara Alena Islamovi}a nakojoj bi mu mogle pozavidjeti ipuno mla|e kolege. Iako Islamo-vi}i iz godine u godinu mijenjajumondene destinacije za zimovanjeu 2012. u koju smo tek uplovili,izbor je opet pao na Francusku.Pro{logodi{nji utisci su presudili.- Od 5. do 15. januara priu{tili smosebi ~arobni odmor na francuskimAlpama. Uto~i{te nam je bioprekrasan mali gradi} na visini od1600 metara Les 2 Alpes. Mjesto u

prijevodu doslovno zna~i da su upitanju dva gradi}a, poput bliza-naca i imaju dva gradona~elnika,ka`e Alen.Odmor je Alenu svakako biopotreban jer poslovni projekti kojiga ~ekaju po povratku su brojni iveoma zahtjevni. Po obi~aju jenavikao sebi postavljati visoke cil-jeve tako da }e ove godine, posvemu sude}i, imati pune rukeposla.- Po povratku sa skijanja u Zagrebume o~ekuje monta`a novog spotakoji sam snimio sa Sanjom Dole`al

za na{u novu pjesmu “Obe}aj mi”.Pjesmu je napisala Sanjina{esnaestogodi{nja k}erka Lea.Krajem januara pripremamo i pro-mociju tog spota u jednom odekskluzivnih restorana u Zagrebugdje }emo pozvati sve nama drageprijatelje. Sanja i njen suprug suodli~na raja, a jo{ vi{e nas jepovezala i ova pjesma. U februaru imartu pripremit }emo i nekolikokoncerata koji }e biti promocijana{e zajedni~ke pjesme. Ove godinekona~no moram zavr{iti i svojuautobiografsku knjigu “Moje dolinesje}anja”, a obogatit }u je sfotografijama koje nisu nigdjeobjavljene. U knjizi }e biti i mojnovi CD s desetak novih pjesama.Bit }e to ograni~en tira`. Baziranaje na cjelokupnoj pri~i, od mogsamog po~etka kad sam nau~ioprve akorde na gitari. U poglavlji-ma se ni`u djeli}i koji sklapajucijelu storiju. Momenti kada samimao svoj prvi band u Biha}u, kadsam sa “Jagodama” do{ao uSarajevo, pa rad u “Dugmetu”,potom sa “4 asa”, moja solisti~kakarijera, turneje, ponovno okupl-janje “Dugmeta”, i naravno nakontoga nastavak sa “tri pjeva~a”, {to}e biti poslastica knjige. Knjiga }e semo}i naru~iti preko mog facebookprofila i moje web stranice, ka`eAlen Islamovi}. E. GLUMAC

Alen Islamovi} odmarao u Francuskoj

U planine, jer tamo ima zime

Ameri~ki kriti~ari proglasili su film“Melancholia”, danskog reditelja Larsavon Triera, za najbolji film u 2011. godini.Najboljom glumicom Dru{tvo filmskihkriti~ara je proglasilo Kirsten Dunst, kojaje ostvarila glavnu ulogu u filmu Larsa vonTriera, a najbolji glumac je Brad Pitt zauloge u filmovima “Monneyball” i “TheTree of Life”.Prema mi{ljenju istaknutih ameri~kihfilmskih kriti~ara, najbolji redatelj jeTerrance Malick, re`iser filma “The Tree ofLife”.

Film “Melancholia”najbolji u 2011. godini

Ameri~ki kriti~ari odabrali

“Historija muzike uBosni i Hercegovini”

Rije~ je o prvoj cjelovitoj pisanoj historijimuzike u BiH ~iji je izdava~ Institut zamuzikologiju Muzi~ke akademije u Sarajevu.

Mostarski “Zoster”

Novi stil na novomalbumu

Album je na{, samo ima drugu bojuo~iju u odnosu na na{u drugu djecu

Uto~i{te nam je bio prekrasan mali gradi} navisini od 1600 metara Les 2 Alpes. Mjesto u pri-jevodu doslovno zna~i da su u pitanju dva gradi}a,poput blizanaca i imaju dva gradona~elnika

19.01.2012.godine 037 extra 19

Poruke zvijezda19.01.2012. - 26.01.2012.

Sedmi~ni horoskopAutor:

Ljubi{aMARKOVI]

Ljubav: Imate li neke dileme, nemo-jte ni{ta forsirati. ^ini se kako }e seva{i privatni ciljevi mijenjati s noviminformacijama koje vam pristi`u.Budete li pretjerano tvrdoglavi, zam-

jerit }ete se svom partneru. Posao: Merkur, planet komunikacije, nalazi seu Jarcu i podru~ju va{e solarne karte kojiupravlja va{om karijerom i reputacijom. Va{pogled vrlo je va`an pa iskoristite komunikaci-jske sposobnosti koje vam daje taj planet kakobiste bili sigurni da vas svi dobro razumiju.Zdravlje: Potreban vam je dodatni odmor iopu{tanje!

OVAN - (21.03. - 20.04.)

BIK – (21.04. - 20.05.)Ljubav: Nalazite se u pomalo ~udnojpoziciji spram svog partnera. @elite bitiodlu~ni i pomaknuti neke stvari, ali ~inise kako vam okolnosti jednostavno ne

dozvoljavaju takvo {to. To vas prili~no frustrira inaravno uti~e na va{ odnos prema partneru. Posao: Pred vama su brojne ponude imogu}nosti, ali i dalje se nemojte obavezivatiniti na jednu, ma koliko dobro zvu~ala. Vjerujtesvojim instinktima. Ve} idu}eg vikenda stvari }ese prili~no normalizirati i pobolj{ati za vas.Zdravlje: Uticaj Marsa je prili~no jak pa vam sepreporu~a bolja samokontrola.

Ljubav: Djevice je te{kootjerati s njihovog cilja.Trenutno se nalazite ufazi kada ste u stanju

zaboraviti i {ta trenutno radite.Merkur, Pluton i Sunce u Jarcu tre-nutno prili~no zamagljuju va{u pro-cjenu i sve pretvaraju u opsesiju. Posao: Merkur u Jarcu donosi vampovoljne poslovne uvjete. Ovo jeodli~no vrijeme za nove projekte,pogotovo financijske naravi.Opustite se i krenite u akciju. Sve{to vam nije bilo jasno rije{it }e sesamo od sebe, samo je potrebnobiti koncentriran i pribran.Zdravlje: Puni ste energije.

DJEVICA - (22.08. - 22.09.)

Ljubav: Nemojte cijeli odnos s part-nerom pretvoriti u veliku jadikovkuvezanu uz posao. Potrebno je odvojiti

posao i zadovoljstvo ma koliko dobrog partneraimali. Budete li pretjerivali, partner }e izgubitiinteres za ono {to je vama va`no.Posao: Neko bi vas mogao lako uvjeriti kako jeprobleme koji se pojavljuju na poslu najboljeignorirati. Instinkt vam govori kako to i nijenajbolje rje{enje. Iako je svakako efikasno pogo-tovo zbog stresa, poslu{ajte svoje unutarnje ja iposvetite se problemima odmah od po~etka. Zdravlje: Razina stresa prili~no je visoka pa}ete biti slabijeg imuniteta.

BLIZANCI - (21.05. - 20.06.)

Ljubav: S ovom konstelacijom plane-ta nesumnjivo }e se situacijepokrenuti u va{u korist. Na`alost,

drugi nisu svjesni kao vi finih promjena pa ihniti ne prihva}aju kao vi. Nemojte se pla{itizauzeti za sebe, samo najhrabriji opstaju! Posao: Nemojte raditi kompromise olako jer}e se svaka situacija nakon po~etnog koleba-nja okrenuti vama u korist. Najve}i dio poslaimat }ete s ljudima koji nisu vjerovali u vas i~inili su po svome. Zdravlje: Posvetite se sebi.

RAK - (21.06. - 20.07.)

Ljubav: Pona{anje drugih ljudi premavama bit }e vrlo te{ko, ali nemojteodmah sviju osu|ivati. Nije sve kakose ~ini na prvi pogled. Ne~ija postu-

panja mogu se krivo protuma~iti pa nastojtebiti {to jasniji i razumljiviji u svojoj komunikaci-ji, pogotovo s partnerom. Posao: Venera u Strijelcu vrlo je pozitivan aspektkad je va{e poslovanje u pitanju. Mo`ete o~eki-vati bolju zaradu i napredovanje, ali nemojte mis-liti kako }e sve do}i preko no}i. Morat }etepokazati vi{e strpljenja nego ina~e, ali s obziromna nagradu koju vam to donosi - isplati se!Zdravlje: Ignoriranje nekih problema moglo bivam se obiti o glavu.

LAV - (21.07. - 21.08.)

Medicinska nauka danas naziva zakr`ljalim one dijelove ljudskogtijela, koje vr{e minornu, ili sekundarnu ulogu u odr`avanju na{eg orga-nizma. Primjeri za to su slijede}i:Slijepo crijevoNau~nici vjeruju kako slijepo crijevo jo{ uvijek ima nekakvu funkciju kod~ovjeka, ali jo{ nemaju dokaze za to.Repna kost Jedni vjeruju kako ona i dalje ima funkciju dr`anja zdjeli~nih organa una{em tijelu i da slu`i kao poveznica za nekoliko mi{i}a stra`njice. Drugitvrde da njezino uklanjanje ne ostavlja ba{ nikakve posljedice po paci-jenta.Mu{ke bradavice na prsimaOvo je mo`da i jedini dokazano beskoristan organ, ali isklju~ivo kodmu{karaca. Mu{ke bradavice ne igraju nikakvu ulogu u odr`avanjumu{kog tijela i organizma. UmnjaciNe koristimo ih za `vakanje hrane, jer su preduboko u na{oj vilici, a kodnekog uop}e i ne izrastu ve} za ~itavog `ivota ostanu u zubnom mesu.

Tre}i kapak Ve}ina vas vjerojatno nijeniti znala za ovaj dio ljudskeanatomije na unutarnjemrubu oka. Zakr`ljao je i goto-vo neprimjetan.Dlake po tijeluKod `ivotinja, kad se naje`e,krzno 'nabuja' te one izgleda-ju vi{e zastra{uju}e. Kod~ovjeka to je zaostala reak-cija, koja se manifestirasamo u stanju straha ilihladno}e. Osim te sekun-darne funkcije, dlake potijelu nemaju nikakvu druguva`nu funkciju.Mandule (krajnici)Dugo se vjerovalo da je ovajorgan kod ~ovjeka beskoris-tan, pogotovo ako ~estodolazi do njegovih upala, ali

ipak je dokazano da su one u funkciji na{eg imunolo{kog sistema kaoza{tita od unosa bakterija u na{e tijelo.Trinaesti par rebaraNedoumica nau~nika je oko toga da li se radi o zakr`ljalom paru rebara,ili abnormalnosti jer samo osam posto ljudi razvije ovaj ekstra par.U{ni mi{i}iLjudima micanje u{nih mi{i}a zapravo ne koristi u ni~emu. Ne ~uju boljenego ina~e, za razliku od `ivotinja, koje micanjem u{iju fokusiraju sluhna odre|eno podru~je.Mali no`ni prstZa neke je mali no`ni prst klju~ na{e ravnote`e, a za druge beskoristani zakr`ljali prsti}. Vjerojatno je, evolucijski gledano, da bi ~ovjek mogaou budu}nosti ostati bez ovog dijela tijela.

Jeste li znali?

Deset beskorisnihljudskih organa

Ljubav: Iako ste trenutnorazapeti na vi{e strana punMjesec }e poja~ati va{arazmi{ljanja o va`nim obite-

ljskim, ku}nim, i osobnim pitanjima.Iako }e vam se doga|ati jo{ promje-na morate biti svjesni kako trenutnasituacija nije najpovoljnija za vas. Posao: [to je bli`i kraj vladavine Jarcaraste i poslovni pritisak. Rokovi su svekra}i pa i razina stresa raste. Nemojteo~ajavati jer mo`ete sve susti}i ~im senaviknete na malo vi{e rada. Zdravlje: Pripazite samo s alko-holom.

Ljubav: Prisutnost Merkurau va{em znaku koji se prib-li`ava kvadraturi sa Satu-rnom u Vagi predla`e vam da

malo razmislite o svemu {to vam sedogodilo s partnerom prije nego {toobavite razgovore s voljenom osobom. Posao: Mjesec vam donosi vrijeme zapregled financija. Vrlo je va`no uspo-staviti pravilnu ravnote`u izme|uonoga {to imate i onoga {to `elite.Nemojte uzimati vi{e obveza nego ihmo`ete ispuniti, lako bi se mogli pre-opteretiti.Zdravlje: Zdravstveno ste dobro alipripazite se ozljeda.

Ljubav: Sunce koje sti`e u va{znak donosi vam vrlo pozitivnorazdoblje. Postajete svjesni ko

ste i {ta `elite. Trik je samo da u tomene o~ekujete promjene preko no}i. Posao: Poku{ajte se ne povezivati upotpunosti i ostavite dovoljno mane-va-rskog prostora u slu~aju da ipakkrene po zlu. Upamtite da se ~ak inaj~vr{}i dogovori mogu mijenjati.Zdravlje: S obzirom na ulazak Suncau va{ znak osje}at }ete se sve bolje.

[KORPIJA - (23.10. - 22.11.)

Ljubav: Osje}ate veliku po-trebu iza}i na ulicu i sasvima podijeliti koliko ste

zaljubljeni, makar i sami u sebe.Istina je da tom otvoreno{}u `elitesakriti vlastitu potrebu za malo vre-mena koje bi poklonili samo sebi bezikoga za vratom. Posao: Narednih dana morat }etedonijeti va`ne financijske odluke pa}e vam potpora bliskih osoba, ali ikolega biti vrlo bitna. Imate jako punotoga za ponuditi, a sa {armantnomVenerom u svom znaku mo}i }eteo~arati svih oko sebe. Zdravlje: Previ{e jedete.

STRIJELAC - (23.11. - 21.12.)

VODOLIJA - (20.01. - 18.02.)

Ljubav: Promjene koje sedoga|aju oko vas po~et }epokazivati svoje pravo lice.

Nemojte se olako obvezivati na ono u{to niste sigurni jer }e vas partner ilimogu}i partner shva}ati puno ozbi-ljnije nego ina~e, stoga dvaput pro-mislite prije nego {to ne{to ka`ete.Posao: Ovo je vrijeme za nove poslo-ve i projekte. Posebni uspjeh vas ~e-ka u suradnji s ljudima u koje imatepotpuno povjerenje pa razmislite i opokretanju posla s prijateljem. Zdravlje: Op}enito }ete se osje}atidobro, ali pripazite na unos kalorija.

RIBE - (19.02. - 20.03.)

JARAC - (21.12. - 19.01.)

Ljubav: Uz Veneru, svogvladara, u slobodnom Stri-jelcu te Marsu koji ulazi uVodenjaka, va{e je podru~je

ugode. Imat }ete perverzno zadovoljst-vo biti lovina jedne zanimljive osobe. Idalje imate sna`nu potrebu zadovolja-vati svoje voljene, ali pun Mjesec uRaku pomutit }e va{e namjere pa }etese morati obja{njavati.Posao: Netko na poslu mogao bi vasmaltretirati svojim zahtjevima. Vjerojatnoje da ta osoba nema sve potrebne infor-macije pa je na{la vas za `rtvu. Va{auobi~ajena diplomacija pomo}e vamrije{iti taj problem u najkra}em vremenu. Zdravlje: Dobro.

VAGA - (23.09. - 22.10.)

19.01.2012.godine20

Prodajem ku}u u Gati pored glavne ceste sa poslovnim prostorom pogodno za trgovinugra|evinskog materijala. Povoljna cijena. Telefoni: 070/227-250 ili 063/915-828 ili 061/137-556.Prodajem manji stan na Ozimicama II, 43 m2, cijena 65.000 KM. GSM: 061/590-740.Odgajiva~nica Bullmastiffa "Zoombull" prodaje {tence iz {ampionskog legla extrakvaliteta, dva mu`jaka i pet `enki, oko}eni 1. novembra. [tenci su vakcinisani,revakcinisani, o~i{}eni od parazita. [tenci su s pedigreom. Kontakt telefon:063/248-521.Prodajem plac za ku}u povr{ine 552 metra kvadratna u ul. Jablanska. Telefon:061/280-110.Prodajem povoljno obnovljen i novo namje{ten manji stan u Lamelama u BosanskojKrupi. Zvati na broj 037/471-244Prodajem ~etiri zimske gume “DUNLOP” 195x65x15 - polovne. GSM: 066/909-574.Prodajem ku}u sa tri eta`e iza MUP-a, 10x8m, 600m2 oku}nice, centralno grijanje,namje{tena za studente. Telefoni: 070/227-250 ili 063/915-828.Prodajem zemlju u malom Zalo`ju, uz glavni put; telefon: 066/897-827.Prodajem motor za gara`na vrata sa daljinskim, marke Einhell, nov jo{ zapakovan pocijeni 200 KM. Jednostavna monta`a, pa{e za sva standardna vrata. Telefoni: 070/227-250 ili 063/915-828.Prodajem stan od 33 metra kvadratna u centru Biha}a; telefon: 061/806-407. Povoljno prodajem malokalibarsku pu{ku 5,6 mm; telefon: 062/142-767.

Prodajem: kon~ane zavjese sa{ivene u dva dijela; jorgan za bra~ni krevet, 2x2 metra;dva zidna ogledala; plave zavjese 2,60x7,50 metara; telefon: 062/710-274.Prodajem ili iznajmljujem poslovni prostor u centru Biha}a; 70 metara kvadratnih; tele-foni: 061/394-494 i 061/604-024. POVOLJNO: Prodajem ku}u u strogom centru Cazina i trosoban komforan stanOzimicama I u Biha}u: telefon: 061/809-972 i 037/226-461.BIHA] - Prodajem nov stan 86 m2; GSM: 061/787-122. Prodajem devastiranu ku}u na placu od 737 metra kvadratna i dva dunuma njive uRip~u kod Biha}a; telefon: 052/ 216-373.Prodajem ku}u u Jablanskoj ulici, blizu hotela “RIO mare”; GSM: 061/591-398.Prodajem pe} za centralno grijanje 061/752-059.

Iznajmljujem stan za studentice sa centralnim grijanjem... Telefon: 221-160.Iznajmljujem namje{ten jednosoban stan u centru grada studenticama (kablovska,internet). Telefon: 061/851-897Iznajmljujem manji stan preko puta MUP-a djelimi~no namje{ten. Telefon: 061/086-889Izdajem namje{tenu ku}u, novogradnja; telefoni: 062/595-730 i 061/772-436.Izdajem sobe za studentice; centralno grijanje, kablovska TV, poseban ulaz. GSM: 061/162-765Izdajem dvosoban stan u Biha}u u Mid`i} mahali br. 49. Odvojen ulaz. Telefon: 070/216-337.Izdajem manji stan sa centralnim grijanjem zaposlenoj mu{koj osobi. Kontakt telefoni: 311-888 i 312-431.Demobilisani borac gra|evinske struke tra`i posao. Zvati na broj 061/446-208.Izdajem za studentice jednokrevetne i dvokrevetne sobe sa centralnim grijanjem SAT-TV,veliki dnevni boravak sa kuhinjom. Cijena veoma povoljna. Telefoni: 070/227-250 ili063/915-828.Izdajem namje{ten stan s posebnim ulazom i {upom za drva. Informacije: 350-660.Izdajem garsonjeru na Ozimicama I. Cijena 150 KM. Informacije: 061/967-951.Iznajmljujem dvosoban stan na Ozimicama sa centralnim grijanjem i posebnim ulazom.Telefon: 062/857-049.Tra`im posao ~i{}enja i pomo} u doma}instvu u Biha}u GSM: 061/928-147.Izdajem dvosoban stan; novogradnja; centralno i svi drugi sadr`aji. Izdajem i sobe za stu-dente; super povoljno; telefon: 061/465-584.Izdajem stanove za srednjo{kolce i studente s centralnim grijanje i kablovskom u blizini autobusne stanice; cijena 150 KM; GSM: 061/699-476

IZNAJMLJUJEM

PRODAJA

mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi

JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}

Tekst oglasa:.....................................

......................................................

......................................................

......................................................

......................................................

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

KUPON ZA MALE OGLASE

Kupon za besplatne maleoglase po{aljite po{tom ilidostavite li~no na adresu:

Marketing slu`ba RTV Biha}, Krupska bb,

77000 Biha}

Oglasi do 15 rije~i!

TU@NO SJE]ANJE

Dana 25.01.2012. godine navr{it }e se god-ina dana od smrti na{eg dragog prijatelja

IRFANA KARABA[I]A

Sajo i drugovi.

Dana 23.01.2012. navr{ava se pet godinaotkako nije sa nama na{a voljena i nikadpre`aljena

HALIDA (ro|. MID@I]) KOVA^I]

Tvojim odlaskom ostala je tuga i praznina una{im srcima. Sje}anje na Tebe uvijek budi bol.

Majko i suprugo, volimo te puno!

Porodica

TU@NO SJE]ANJE

Dana 21.01.2012. navr{it }e se godina dana odsmrti

ENESA (RAGIBA) BAJRAKTAREVI]A (1964. - 2012.)

Neka te uzvi{eni Allah d`.{. obaspe svojim rahme-tom i obraduje d`enetskim ljepotama.S ljubavlju i po{tovanjem uvijek }emo te sesje}ati.

Radnici JP “Vodovod” Biha}

CJENOVNIK OGLASNOG PROSTORA U LISTU 037PLUS

U cijene je ura~unat PDV 17%.POPUST na du`i vremenski period do 20%.Vremenski periodi: 3 mjeseca 5%, 6 mjeseci 10%,

9 mjeseci 15% 12 mjeseci 20%.Priprema reklamnog/oglasnog prostore je besplatna.Molimo da va{e oglasne i reklamne poruke dostavite na adresu:

Marketing slu`ba RTV Biha} (037/223-770)Krupska bb, 77000 Biha}

ili u redakciju 037PLUS, najkasnije do utorka do 16,00 sati kako bi bile obja-vljene u narednom broju. Marketing JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

VELI^INAREKLAME

CRNO-BIJELA UNUTRAŠNJA- COLOR

ZADNJA- COLOR

1/1 240,00 KM 400,00 KM 400,00 KM1/2 120,00 KM 200,00 KM 200,00 KM1/4 60,00 KM 100,00 KM 100,00 KM1/8 30,00 KM 50,00 KM 50,00 KM1/16 12,00 KM 25,00 KM 25,00 KM

MARKICA NASLOVNA STRANA ZADNJA STRANA

60x70 mm 50,00 KM 50,00 KM120x30 mm 100,00 KM 100,00 KM160x60 mm 150,00 KM 150,00 KM

sport 2119.01.2012.godine

Karate klub Biha} je u vikenduiza nas bio doma}in Tre}eg mem-orijalnog turnira “Haris Pa~i}”.Hvalevrijednom tradicijom biha-}ki karatisti ne zaboravljaju svognekada{njeg mladog ~lana. “Izu-zetno emotivan dan za mene.Ponosan sam {to se ovakvom sport-skom manifestacijom ~uva uspome-na na mog sina. Tako|er, raduje iorganizacijski napredak iz godine ugodinu”, rekao nam je Harisovotac Safet Pa~i}.Emotivno dru`enje prijatelja ukimonima, svake godine je maso-vnije i na vi{em organizacijskomnivou. Najmla|i takmi~ari, iakojo{ sa svijetlim pojasevima, poka-

zali su zavidnu karate vje{tinu, alii pobjedni~ki karakter.Na ovogodi{njem natjecanju jenastupilo 15 klubova s oko 230takmi~ara iz Hrvatske i Bosne iHercegovine. Tradicionalno kara-te nadmetanje regulisano je WKFpravilima. “Najve}a satisfakcija ovegodine nam je u~e{}e svih klubovaiz Unsko-sanskog kantona, tako daje ovo jedinstvena prilika za na-

predak na{ih mladih takmi~ara”,rekao je Nijaz Musli}, trenerKarate kluba Biha}.Turnir je ve} u{ao u takmi~arskikalendar Karate saveza Bosne iHercegovine, {to je jo{ jednoizuzetno postignu}e Karate klubaBiha}. Ovogodi{nje izdanje obilje-`ile su dobro uvje`bane izvedbemladih karatista, u stilu nekada-{njih vje`bi Harisa Pa~i}a.

Tre}i memorijalni turnir “Haris Pa~i}”

Ekipa Boca Yuniors je pobjednik 27. Novogodi{njegmalonogometnog turnira “Biha} - Preminger 2011”.Kompaktna malonogometna dru`ina u finalu je nadi-grala Borac Iza~i} rezultatom 2:1. Finalni me~ je bolje otvorila ekipa Borca. Ve} u ~etvr-tom Albert Ra~i} je pogodio za 1:0.

Deset minuta kasnijeBe{i} je izjedna~io sasedam metara. Naotvaranju drugog polu-vremena, najbolji igra~finalne utakmice EndiNuhanovi} postavljakona~nih 2:1.Turnir je ba{ kao ipro{le godine, obilje`ila“haklerska” vje{tinaSanida Halilovi}a, pa jeigra~ velikokladu{kogKraji{nika, zaslu`enoponio i epitet najboljegpojedinca. Pobjedni~ka

ekipa je imala i najboljeg ~uvara mre`e. ErminAlijagi} odu{evio je bravuroznim odbranama,naro~ito u zavr{nici turnira.Ove godine najbolji, a idu}e po odbranu naslova.“Nadam se da }emo do godine u istom sastavu bran-iti naslov najbolje mom~adi”, rije~i su SanidaHalilovi}a.Bi{}ani su u`ivali u mjesecu vrhunskog malog nogo-meta, jer je ovogodi{nje turnirsko izdanje bilo jednood najkvalitetnijih posljednjih godina. Neophodnu

svje`inu obezbijedio je veliki broj mladih igra~a.Zavr{ne utakmice donijele su osim kvaliteta ineophodnu rezultatsku neizvjesnost. Organizacija jo{uvijek nije na `eljenom nivou, me|utim turnir izgodine u godinu napreduje.Tre}e mjesto osvojila je ekipa Oldtimer iz Gate. Onisu sa 6:4, ostavili Caffe Centar bez nagrade. Najboljigolgeter je bio Mirando Bajramovi} iz tima PVCD`aja, dok je ekipa Bire dobila nagradu za fair-play.Ne smijemo zaboraviti i da je Nogometna {kolaKolibri trijumfovala na prvom turniru u pionirskojkonkurenciji.Malonogometni mjesec je iza nas. Ovda{nji “hakleri”ni ovaj put nisu razo~arali. Publika je dala najvi{uzaklju~nu ocjenu. Mh. SADIKOVI]

Novogodi{nji malonogometniturnir “Biha}-Preminger 2011”

Bi{}ani su u`ivali u mjesecu vrhunskogmalog nogometa, jer je ovogodi{nje turni-rsko izdanje bilo jedno od najkvalitetnijihposljednjih godina. Neophodnu svje`inuobezbijedio je veliki broj mladih igra~a.

PobjednikBoca Yuniors

Zavidna vje{tinanajmla|ih karatista

Najbolji igra~ turniraSanid Halilovi}

Emotivno dru`enje prijatelja u kimonima,svake godine je masovnije i na vi{em organizaci-jskom nivou. Najmla|i takmi~ari, iako jo{ sa svijetlim pojasevima, pokazali su zavidnu karatevje{tinu, ali i pobjedni~ki karakter.

Karate klub Enpi je prethodnogvikenda nastupio na Sedmomme|unarodnom turniru “Nestla@ganka” u slovenskom Velenju.Za biha}ki tim su nastupili Ismael@eri}, Elmin @eri}, Sandi @eri} iSedin Kurtovi}. Jo{ jednom su talentiranikaratisti prezentirali izvrsne

borbe i zaslu`ili tri odli~ja.Najmla|i takmi~ar Ismael @eri} ukategoriji do sedam godina, osvo-jio je srebrenu medalju u demon-straciji kata. Iskazao se i Elmin@eri} osvojiv{i tre}e mjesto u kat-egoriji do 11 godina. Mla|i juniorSedin Kurtovi} zaslu`io jetako|er bron~ano odli~je..

Sandi @eri} je posustao u borbi zamedalju.. Mladi Bi{}ani zado-voljni nastupom u Sloveniji, nas-tavljaju s napornim treninzima ipripremama za nastavak sezone.Ve} u martu ih o~ekuje nastup naEvropskom kupu koji se odr`avau Subotici.

Mh.S.

Uspjeh Karate kluba Enpi

Osvojene medalje u SlovenijiNajmla|i takmi~ar Ismael @eri} u kategoriji

do sedam godina, osvojio je srebrenu medaljuu demonstraciji kata. Iskazao se i Elmin @eri}osvojiv{i tre}e mjesto u kategoriji do 11 godi-na. Mla|i junior Sedin Kurtovi} zaslu`io jetako|er bron~ano odli~je.

19.01.2012.godinesport22

Brzo iza sebe ostavismo sto-tinu novinskih izdanja! Ili se

tako samo meni ~ini?! Napisa-smo vi{e od 250 stranica spor-tske rubrike. Dru`ili smo se snajboljima! Divili se njihovomprimjeru. Dino Baggio, EmirSpahi}, Senijad Ibri~i}, NikoPuli}, Roni Kova~i}, Vjekoslav[afrani}, ali i najuspje{niji spo-rtisti ovog kraja, zajedno s vamaprelista{e neke od dosada{njihstranica na{ih novina.Ne propustismo kraji{ke nogo-metne derbije. Sa zadovoljstvomsmo pisali o neraskidivoj veziKraji{nika i konji~kog sporta.^etiri memorijala na hipodromu“Bak{aiske bare” su iza nas.Zajedno smo osjetili oktanskiadrenalin u vremenu paklenihvoza~a. Makar, na novinskompapiru, zajedno s u~esnicimaauto - brdske trke u Cazinu jurilismo zavojima “kraji{ke zmije”.

Sudar nogometnihtitana

Prelistali smo i po`utjele stranicesportskog vremeplova. Otrgli odzaborava neka bolja vremena.Sjetili se zaljubljivanja Bi{}ana u“loptanje”! S ~e`njom pisali onajuspje{nijim odbojka{kim dan-ima u gradu na Uni. Tekstom“vremeplov na valovima koji`ivot zna~e” s kolegama iz RadioBiha}a proslavili jubilej od 45godina postojanja. Bodrili na{enogometne “zmajeve” naBilinom Polju. Svjedo~ili sudarunogometnih titana Edina D`eke iChristiana Ronalda.

Ka`u da je dana{nja sportskafrustracija produkt dru{tveneneima{tine. Besparica je dugogo-di{nji saputnik ovda{njih sport-skih kolektiva. To breme nale|ima i uslovljava marginalanpolo`aj ovog kraja na sportskojkarti Bosne i Hercegovine. Zatonerijetko trpite na{e `alopojke.Ima i onih, koji ih ignoriraju! Ba{kao i na{e sportske talente! No,

sve dok se ne mirimo s margina-ma, imamo {ansu da se zajednovinemo ka dru{tvu najboljih.Neki se i naljuti{e zbog napisa-nog ili zaboravljenog! Me|utim ina{i uslovi za rad su daleko odidealnih. Malobrojni i limitiraniskromnim financijskim sredstvi-ma, ~esto ne uspijevamo real-izirati ono {to bismo `eljeli.Trudimo se zabilje`iti sve vrijed-no pomena i kako ve} u ranijimbrojevima napisasmo, najboljerezultate “ljubomorno” ~uvati smakar nekoliko perom napisa-nih redova.

Odbojka{icezaslu`ilenaslovnicu

Po~etak na{eg puta obilje`ila je,do sada, najljep{a storija.Naslovnicu {estog broja zaslu`ilebiha}ke odbojka{ice. Biha} –Preminger je tada osigurao elitnirazred. Izdvojili smo i nekolikore~enica iz tada{njeg teksta:“Biha}ke odbojka{ice pobjedomu Gra~anici osigurale su plasmanu elitni razred bosanskohercego-va~ke `enske odbojke. Dva kolaprije kraja nedosti`ne su zakonkurenciju. Prvoliga{ka domi-nacija izra`ena je s petnaest pob-jeda i jednim gostuju}im pora-zom u pet setova. Premijerli-ga{ku zrelost dokazuje i izra`enaset razlika. Protivnicama sudopustile samo pet set igara”.Ibili smo u pravu! Bi{}anke su ve}drugu godinu me|u najboljima. Posebno nas se dojmilo prvodru`enje s paklenim voza~ima.

Auto-brdsku trku “Velika nagra-da Cazina 2010” okarakteriziras-mo naslovom “jurnjava automo-bilima i oktanski adrenalin”.Zaglu{uju}i zvuk sportskihmotora pod haubama, {kripanjeko~nica, tragovi guma, koje suza sobom ostavljali lete}i auto-mobili... Prava adrenalinskainjekcija ljubiteljima brzine iauto-moto sporta u Cazinu. Tada

Yugo, Stojadin i Golf jedinicanikako nisu posmatrani kao“stare kante”. Njihovi modifici-rani motori dozvolili su im dabrzinom “sto na sat” sjeku zavo-je “kraji{ke zmije”.Te godine u Cazinu je plijenioskromno{}u. Ostavio je odli~andojam na sve ljubitelje automo-bilizma. A tek njegova vo`nja...Jedan od najve}ih automo-bilisti~kih asova u posljednjihtridesetak godina nije odoliozovu cazinske staze. Vi{estrukievropski prvak Niko Puli} tadanam je u Cazinu predstavio star-iji bolid formule Dalara F 392, skojim ve} u poznim voza~kimgodinama dr`i sami vrhhrvatskog automobilizma. Sasmije{kom nas je pozdravio i izd-vojio nekoliko minuta za razgov-or s nama. Sa sobom je uDubrovnik ponio i nekolikoizdanja 037 Plus novina.

Intervju sa DinomBaggiom

Mi mla|i nogometni fanovi smoodrastali u vremenu dominacijeitalijanskog “Calcia” i prezimen-jaka Dina i Roberta Baggia.Samo dalju rodbinsku vezu ovihnogometa{a potvrdio nam jenekada{nji kapiten reprezentaci-je Italije Dino Baggio uekskluzivnom intervju za vri-jeme posjete Biha}u. Nogometnalegenda i veliki humanista jeobe}ao povratak u grad na Uni, amladim sportistima poru~io:“Znam da nije lako iz male zeml-je, poput BiH, napraviti vrhun-sku sportsku karijeru, ali namnogim primjerima se pokazalo

mogu}im. Zato budite uporni,po{tujte sebe i svoje ciljeve,isplati}e vam se”!Impozantna pojava je taj“Spartanac” iz Rijeke. Svratio jedo Bi{}a i svjetski prvak u ama-terskom bodybuldingu RoniKova~i}. Nekoliko dana je sbiha}kim zaljubljenicima u ovajsport dizao utege, a kako i samre~e uvijek ima vremena za“kavu” sa “Sedmom silom”.Neobi~an razgovor s ~ovjekom,~ija kila`a varira od 120 do 150kilograma i ~ija je mi{i}na masasmje{tena u 195 centimetaravisine, mogli ste pro~itati u 55.novinskom broju.Ne smijemo zaboraviti ni na{e“{ampione s tegovima”. Sa zani-manjem smo pratili uspjeheFikreta Bosni}a i Sakiba Kurto-vi}a, koji su nenadma{ni u bosa-nskohercegova~koj konkurenciji.Nismo samo njima ~estitali na{ampionskim podvizima. S po-nosom smo pratili na{eg “domi-natora” u kimonu?! Vi{estruki

prvak Bosne i Hercegovine ukarateu Edin Musli} ve} godina-ma je na ~elu najuspje{nijihsportskih ambasadora Unsko-sanskog kantona. Kao i prethod-nih i ove godine je odbranio titu-lu nacionalnog prvaka, doniopriznanja s brojnih me|unarod-nih natjecanja i s uspjehom nas-tupao za reprezentaciju. Dovo-ljno bi samo bilo istaknuti bron-cu s Mediteranskih igara i sedmomjesto na Evropskom prvenstvuu [vicarskoj.

Impozantna zbirkamedalja

[ta tek re}i za boksera Ismeta@eri}a, koji je pet godina zaredom osvajao titulu seniorskog{ampiona. Najuspje{niji Bi{}aninme|u konopcima, nastupio je nanekoliko smotri najvje{tijihevropskih, ali i svjetskih boksera.Njega smo prije nekoliko mjeseciispratili na Evropsko prvenstvo uTursku, a nadamo se i nastavku

S najboljimau vremenusportskefrustracije

S na{ih stranica

Na{ novinar Muhamed Sadikovi} u dru{tvu sa fudbalskom legendomDinom Baggiom

“Spartanac” iz Rijeke Roni Kova~i} vje`bao sa mladim Bi{}anima

sport 2319.01.2012.godine

uspje{ne karijere. Impozantnazbirka medalja i priznanja smje-{tena je i u vitrini bosanskohe-rcegova~kog atletskog prvaka na10 hiljada metara Enesa Zuli}a.Posebnost ove sportske pri~e, jeda nedosti`ni trka~ iz grada naUni, na pobjedni~ka postolja sepenje u opremi sarajevskeBosne, a s atletskim prugama sesusre}e samo na klupskimpripremama i takmi~enjima. Stru~njaci smatraju da bi Enesbrzo dostigao vrhunski takmi~a-rski nivo i najbolje evropskerezultate, da ima adekvatnije

uslove, ozbiljniji klupski anga-`man, ali i mogu}nost da otputu-je na vi{emjese~ne pripreme uAfriku. Za sada neostvarivo, pase ovaj atleti~ar mora zadovoljitititulama na nacionalnim {ampi-onatima i uli~nim trkama, ali i

nastupima za Klub iz drugoggrada. Zaista neobi~na pri~a o,kako ne re}i, na{em redovnom~itaocu.To su pri~e o najboljima me|unama. Na`alost, obimnija je oposrnulima. Naro~ito je bolna,ona podno bori}a. Vjerovatno svi`alimo za nogometnom Premijerligom, ali mora}emo se “naoru-`ati” strpljenjem. Jedinstvo ve}nekoliko sezona juri rezul-tatskom provalijom. Dok se nekone sjeti i ne lupi, onako sportski{akom o stol, ovda{nji ljubiteljinogometa zadovoljstvo }e na}itek na tv ekranima.Zato se tako ~esto vra}amo upro{lost. Nerijetko i mi na ovimstranama “lebdimo” nogomet-nim vremeplovom. Negdjena|oh nekoliko re~enica o

nogometnim po~ecima poslijeDrugog svjetskog rata. “Pu{ke suzamijenjene loptom. Biha}kaomladina je borbene juri{e,zamijenila trkom za loptom.Igra~i su iz formacijskih vojnihjedinica, s veseljem pre{li u

nogometne takti~ke varijante.Stekao se dojam da su igra~i, ba{igrali radi gu{ta. Dobro {to tadau poslijeratnom periodu, ali igodinama poslije. Otud i onepri~e o neponovljivim nogomet-nim generacijama na ovim pros-torima. Nisu bili ni br`i, nivje{tiji, ali su tada{nji nogome-ta{i, ~ini se imali ve}e srce. Ba{kao i ~elni ljudi klubova. Zato iu`ivamo u pri~ama starijihnogometnih u`ivaoca, jer mi ba{i nemamo u ~emu u`ivati”!

Novembar, aBosnom beharprobeharao

Mi sigurno ne}emo zaboravitina{u “plovidbu” eufori~nom`uto - plavom “rijekom”. Bodrili

smo “Sajine zmajeve” na BilinomPolju protiv Bjelorusije iPortugala. S bosanskohercego-va~kog nogometnog hrama vamdonijeli dvije foto-reporta`e,kako biste se lak{e uvjerili kakosmo Bosna i Hercegovina, Zeni-

ca i mi veliki i mo}ni. Pri~a sPortugalom ni ovaj put ne zavr{isretnim epilogom, ali brojni Kra-ji{nici koji krenu{e put Zenice,uklju~uju}i ekipu Radio - televi-zije Biha}, }e se s osmijehom

sje}ati prve utakmice bara`a. Odlomak iz na{eg teksta potvr-|uje i za{to: “Neizbje`no zagrija-vanje dlanova pred stajanje uTravniku. Novembar, a Bosnombehar probeharao. S rado{}u,navratismo i u grad “vezira”.Ka`u, to je “}evap od Bosne”. Panije ni ~udo, {to imamo najglas-niju navija~ku armiju. Te{ko smose rastali s ljubaznim Travni~a-nima. Me|utim, satnica nas tjer-ala ka Bilinom Polju. Ve} naulazu u Zenicu, navija~kakolona, ali i “skromna” ponuda

preprodava~a karata. “Jarane,150 maraka Zapad. Mo`emo se idogovoriti”. [ta }ete, takvi smomi Bosanci?! Dobro do{li suSajini Zmajevi, ali i mi - simpa-tizeri iz Krajine, jer nije izostala

ljubazna pomo} kako doparkinga i novinarske akreditaci-je. To vam je Zenica, epicentarnavija~kog potresa”! Podsjetnikom iz Zenice, stigo-smo do kraja na{e pri~e. Vjero-vatno smo ponovo nekoga zabo-ravili, ali bez zamjerke. Valjda}emo u narednim brojevima reg-istrovati i analizirati vrhunskasportska postignu}a. U budu-}nosti se manje ljutiti jedni nadruge... Talentom i voljom na-dja~ati prazne d`epove.

Priredio: Muhamed SADIKOVI]

Ka`u da je dana{njasportska frustracijaprodukt dru{tveneneima{tine. Besparicaje dugogodi{nji saput-nik ovda{njih sportskihkolektiva. To breme nale|ima i uslovljava marginalan polo`ajovog kraja na sportskojkarti Bosne iHercegovine. Zato neri-jetko trpite na{e`alopojke. Ima i onih,koji ih ignoriraju! Ba{kao i na{e sportsketalente! No, sve dok sene mirimo s margina-ma, imamo {ansu dase zajedno vinemo kadru{tvu najboljih.

Vi{estruki evropski prvak Niko Puli} u Cazinu nam je predstavio stariji bolid formule Dalara F 392 i “novi” broj 037Plus

01.04.2010.godine

Sje}anje na velikanaìStudent je sveî

Burni doga|ajiu Vilfran{u

Hand`ar divizija- (ne)dovr{ena pri~a (5)

str.6. i 7

.

Biha} ï ^etvrtak, 01.04.2010. ï Broj 6 ï Godina I ï Cijena 0,50 KM /za inostranstvo 0,50 eura/INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST

Biha} Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Bu`im

Cazin Klju~ Sanski Most Velika Kladu{a

str. 25.

prof.dr. Cari{a Be{i}

Svi za bud`et,ali ìsvojîNema dogovora oko izvr{ne vlasti str. 2.

Dvadeset dvije godine od smrti Hamdije Pozderca

Novom pobjedom osiguran elitni razred

Biha}ke odbojka{icepremijerliga{ice

! ^lanice @OK Biha} u slavljeni~kom ambijentu do~ekuju posljednja dva

ovosezonska me~a protiv Napretka i @eljezare.

! Pobjedni~ki duh ne napu{ta prvakinje Prve lige Federacije str. 31.

str.3.

Najbolji sportisti USK-a 2010. godine

Krajem proteklegodine uBiha}u jeiza{la zanimljivapublikacijaUdru`enjagljivara“Blagva”podnazivom“Biha}kikraj, glji-varski raj”.U njoj izme-|u ostalogstoji:“Gljivarstvou na{em kraju nema dugu tradiciju. Istina, od davninasu lovci i ~obani, brali nekoliko vrsta i odmah ih, uprirodi, pripremali na vatri. Tek zadnjih pedesetak god-ina sve vi{e ljudi bere gljive, a agilni poduzetnici razvilisu otkup gljiva i izvoz, {to je motiviralo mnoga seoskadoma}instva da intenzivnije beru i ne{to zarade. Nekakoistovremeno po~inje i uzgoj gljiva u kontroliranim uvje-tima. Me|utim, intenzivnija berba samoniklih gljiva, alii uzgoj, po~inje tek u novije doba. Tome je, da budemomalo neskromni, donekle doprinijelo i na{e Udru`enjegljivara Blagva koje je svojim aktivnostima: edukacijomstanovni{tva, izlo`bama gljiva, tekstovima u novinama,emisijama na radiju i TV, razbijalo strah i predrasudeprema gljivama. Sad se sve ~e{}e mogu vidjeti pojedinci,ali i grupe gra|ana razli~itih uzrasta kako krstarelivadama i {umama na{eg kraja s korpama i no`i}imau ruci u potrazi za gljivama. Istovremeno, nekolikopoduzetnih obrtnika u svojim prostorima uzgaja gljive,bilo za tr`i{te, bilo za svoju du{u. Tako gljiva sve vi{eprodire i u kulturu na{e ishrane. I ne zna se da li je ve}e uzbu|enje kad u rano prolje}eotkrijete dru`inu sa}astih smr~aka ili u {ljivicima famil-ije samozatajnih {ljivova~a i |ur|eva~a. Kako godinaodmi~e zadovoljstvo gljivara raste jer dolazi obilje novihgljiva: nadmena puhara, kao balerina razigranasun~anica, d`ambo kra~uni, zavodljiva lisi~ica...A kako se primi~e jesen uzbu|enje tek raste. To je praviraj za gljive, ali i za gljivare. Sna`ni vrganji sa svojomtopni~kom familijom, biserke, rujnice, krasnice, prose-njaci, pa opet sun~anice, buket i panjevica i druge.Nacionalni park Una u strogim zonama za{titerasko{nim oazama gljiva bi}e prava prilika zaistra`iva~e i gljivare da u`ivaju u netaknutim prizorimamiko-svijeta. Za na{e goste organiziramo izlete u branjegljiva, koji redovno zavr{avaju punim korpama, miri-snim ~orbama i ro{tiljima, dru`enjem, sevdah pjesmomi muzikom. Boravak u Biha}u poredprekrasne Une uz gljivarskespecijalitete i kraji{ku at-mosferu ostaje dugo u sje-}anju svakog posjetioca. Ipovod da se ponovo vidimo. Dobrodo{li i vi. ^eka vasgljivarski raj.”

Zukan Helez, ministar za pita-nje boraca i invalida u Vladi Fede-racije BiH, boravio je u posjetiUnsko-sanskom kantonu. Odr`aoje radni sastanak sa HuseinomRo{i}em, predsjedavaju}im Skup-{tine Unsko-sanskog kantona,Ahmetom Egrli}em, kantonalnimministrom za bora~ka pitanja ipredstavnicima udru`enja o izm-jenama i dopunama Zakona odopunskim pravima i statusudemobilisanih boraca povratnikau RS, te reviziji korisnika bora~ko-invalidske za{tite. Nakon sastanka je istaknuto da jo{niko nije “isklju~en iz prava”, da je

proces jo{ u toku, pa isplata pri-manja korisnicima bora~ko-invalidske za{tite u USK-u ne}ebiti zaustavljena. U naredne dvijesedmice, na~elnici op}ina Klju~ iSanski Most, ministar Egrli} i dvapredstavnika udru`enja }e posjeti-ti ministra Heleza u Sarajevu, gdje}e utvrditi na~in na koji }e seprovoditi revizija na podru~ju

doline Sane. Na drugom radnom sastanku sapredstavnicima demobilisanihboraca povratnika na podru~jeop}ine Prijedor dogovoreno je da}e se izmjenama niza zakonastvoriti mogu}nost da povratnicina podru~je RS-a mogu ostvaritijednaka prava kao i demobilisaniborci na podru~ju FBiH.

Nakon Biha}a, Sporazum o suradnji u reali-zaciji projekta “Kovano srce - Srce ljubavi”, pot-pisan je ju~e, 18. januara, u BosanskomPetrovacu. Potpisali su ga Ermin Hajder, na~elnik op}ine iEnisa Rakovi}, direktorica nevladine organizacije“Glas `ene”. Rije~ je o jedinstvenom projektuskulpture koja slavi `enu i majku udemokratskom dru{tvu.

Umjetni~ko “srce ljubavi”

Jo{ niko nije “isklju~en iz prava”

Udru`enje gljivara “Blagva” Biha}

Intenzivnija berba samoniklih gljiva, ali iuzgoj, po~inje tek u novije doba. Tome je,da budemo malo neskromni, donekledoprinijelo i na{e Udru`enje gljivara Blagvakoje je svojim aktivnostima: edukacijomstanovni{tva, izlo`bama gljiva, tekstovima unovinama, emisijama na radiju i TV, razbijalostrah i predrasude prema gljivama

Biha}ki krajgljivarski raj

Revizija korisnika bora~ko-invalidske za{tite

@ena i majka udemokratskomdru{tvu

Certifikacijska ku}a “Organskakontrola” iz Sarajeva, jedina jefirma na Balkanu koja se nalazina listi Evropske unije kao“ovla{teno kontrolno tijelo iztre}ih zemalja”. Od decembraprotekle godine svi proizvodi kojiposjeduju “OK”, oznaku oveforme, priznati su od Stalnogodbora za organsku poljoprivre-du Evropske Komisije. U organizaciji Poljoprivrednogzavoda USK u utorak, 17. janu-ara, u Biha}u su uru~ena priz-nanja proizvo|a~ima koji posje-duju certifikat s podru~ja na{egkantona. Direktorica “Organskekontrole” Mersida Musabegovi}zahvalnice je uru~ila p~elarimaAmiru Demirovi}u, Emiru Mu-htariu i Salihu Ba{agi}u, te povrt-larki Emiri Vukovi} i proizvo|a~uljekovitog bilja Rifetu Hrnjici.

Zahvalnice za doprinos razvojuorganskog sektora dobili suKantonalno ministarstvo poljo-privrede, vodoprivrede i {umar-stva, Poljoprivredni zavod USK,Sead Mujkanovi}, predsjednik

Udru`enja poljoprivrednika Veli-ka Kladu{a, Mirvet Beganovi},poslanik u Skup{tini USK, [emsoDeli}, prvi certificirani p~elar,Privredna komora USK i“^elikovi}” d.o.o. H. A.

Organski proizvodi za Evropsku uniju

“OK” za hranu iz USK

U naredne dvije sedmice, na~elnici op}ina Klju~i Sanski Most, ministar Egrli} i dva predstavnikaudru`enja }e posjetiti ministra Heleza u Sarajevu,gdje }e utvrditi na~in na koji }e se provoditi revizija na podru~ju doline Sane