UVODdokumenti.ncvvo.hr/Dokumenti_centra/PDM2009/statisticko...UVOD Namjena je ovoga teksta prikazati...

UVOD Namjena je ovoga teksta prikazati rezultate analiza podataka o mjerama znanja učenika trećih

razreda gimnazijskih i strukovnih programa koji su tijekom travnja, svibnja i lipnja školske

godine 2008./2009. pristupili polaganju ispita probne državne mature.

Kako će ubuduće državna matura, ujedno biti i prijemni ispiti na fakultete, počevši s ovom

godinom, učenici su polagali ispite ovisno o vlastitom odabiru fakulteta. Ispit probne državne

mature se i dalje sastojao od obaveznog i izbornog dijela, ali razina te predmeti koje je

polagao pojedini učenik su ovisili o zahtjevima fakulteta za koji je učenik iskazao interes.

Obvezni dio sastojao se od ispita iz Hrvatskoga jezika, Matematike i stranoga jezika. Učenici

su mogli umjesto stranoga jezika polagati Grčki ili Latinski jezik pa su kao obvezni predmet

mogli birati i polagati jedan od sedam ponuĎenih stranih jezika (Engleski, Njemački,

Francuski, Talijanski, Španjolski, Grčki ili Latinski jezik). Učenici koji nastavu slušaju na

jezicima nacionalnih manjina trebali su polagati ispit iz svojega materinskoga jezika, ispit iz

Hrvatskoga jezika te ispit iz Matematike ili stranoga jezika. Tijekom ovoga testiranja učenici

su polagali ispite iz triju jezika nacionalnih manjina: MaĎarskoga, Srpskoga i Talijanskoga

jezika. Obvezni ispiti i ispiti iz stranih jezika su se polagali na dvjema razinama, osnovnoj i

višoj. U izbornom dijelu ispita probne državne mature, ponuĎeno je petnaest predmeta:

Biologija, Etika, Filozofija, Fizika, Geografija, Glazbena umjetnost, Informatika, Kemija,

Likovna umjetnost, Logika, Politika i gospodarstvo, Povijest, Psihologija, Sociologija i

Vjeronauk. Ukoliko fakultet tako zahtjeva, ispiti iz stranih jezika mogu takoĎer biti izborni.

Analizirani su rezultati ukupno 32 970 učenika, od čega 12 603 polaznika gimnazijskog

programa (38,23%) i 20 367 polaznika strukovnog programa (61, 77%) te je pritom obraĎeno

130 393 ispita (57 369 od polaznika gimnazijskog programa i 73 024 od polaznika strukovnog

programa).

Analiza Analize podataka za ovo izvješće raĎene su pomoću SAS/STAT softvera, verzija 9.1, SAS

Institute Inc., Cary, NC, SAD, prilagoĎena radu pod Windows operativnim sustavom.

Rezultati svih ispita su radi lakše usporedbe izraženi postotkom koji predstavlja udio

ostvarenih bodova u odnosu na maksimalno moguć broj bodova. Zbog toga su sve mjere

lokacije i raspršenja takoĎer iskazane postotkom. Ispitano je koje su sredine grupa značajno

različite u odnosu na globalnu sredinu uz prag pouzdanosti od 99% i to prema različitim

efektima (vrsta srednjoškolskoga obrazovanja, županija, vrsta programa, razlika prema

gimnazijskim programima). Rezultati su prikazani tablično i(li) grafički.

U tablicama su navedene sredine koje su statistički značajno različite od globalne sredine,

odnosno čija je vrijednost veća od gornje kontrolne granice (oznaka u tablici gornja) pa su

stoga te sredine veće od globalne sredine. Ako im je vrijednost manja od donje kontrolne

granice (oznaka u tablici donja), onda su sredine tih grupa statistički značajno manje od

globalne sredine.

Premda je neka sredina statistički značajno različita od globalne sredine, to ne znači da je ta

razlika velika i(li) praktično značajna. Kontrolne granice ovise o veličini uzorka, varijabilitetu

podataka te razini pouzdanosti pa će kod usporedbi velikih grupa razlika meĎu sredinama biti

statistički značajna, no ne će biti praktično značajna. Veliki uzorci koji imaju mali varijabilitet

podataka rezultirat će statistički značajno različitim sredinama. Primjerice, usporeĎujemo li

razliku prosječne riješenosti ispita izmeĎu dvaju sektora koja je 0,1% (na skali od 0 do 100%),

ne možemo reći da je ona velika unatoč tomu što je statistički značajna.

Za detaljnu analizu razlika meĎu pojedinim sektorima, županijama, školama i razredima

trebalo bi prethodno prikupiti podatke o svemu onome što (osim samih škola, nastavnika i sl.)

utječe na postignuti uspjeh učenika (socioekonomski status, uspjeh na prethodnim ispitima i

sl.). Izuzetno je važno naglasiti kako na trenutni uspjeh učenika jako utječe količina znanja

koju su stekli tijekom prethodnoga obrazovanja, ali i zahtjevi programa toga predmeta za

odreĎeni sektor ili gimnazijski program koji učenik pohaĎa te velike razlike u uvjetima rada

škola i nastavnika kao i razni drugi čimbenici koji utječu na postignuti rezultat, a koji u

ovome istraživanju nisu uzeti u obzir zbog nepostojanja pravovaljanih informacija.

Kod usporedbe sektora i županija potrebno je uzeti u obzir činjenicu da sve škole u grupi

„loših“ nisu nužno loše niti su baš sve škole u navedenim „iznadprosječno dobrim“

programima i županijama postigle iznadprosječne rezultate. Rezultati županija posebno ovise

o udjelu škola sa zahtjevnijim programima pa to treba imati na umu kod interpretacije

podataka.

Slika 1. Ilustracija grafičkoga prikaza uspješnosti svih učenika na ispitu

Distribucija podataka prikazana je histogramom (slika 1.) na kojem su u pravokutnicima

prikazane i mjere centralne tendencije, oblika te raspršenja, kao i krivulja normalne

distribucije. Iz histograma se može vidjeti koliki udio podataka pripada kojoj ponuĎenoj

kategoriji riješenosti ispita (na horizontalnoj osi, skala 0-100%). Crtkanim okomitim linijama

prikazani su sredina te 1. i 3. kvartil kako je naznačeno na slici 1.

Aritmetička sredina koja se izračunava iz sume svih rezultata (u postotcima od maksimalne

vrijednosti) podijeljenih s ukupnim brojem učenika na pojedinome ispitu mora se interpretirati

zajedno sa standardnom grješkom sredine koja ovisi o veličini uzorka (u ovome slučaju broju

učenika) i varijabilitetu. Prosječan rezultat na pojedinome ispitu tumačimo na ovaj način:

uz devedeset i pet postotni interval pouzdanosti sredina populacije je u rasponu gdje

aritmetička sredina za taj predmet pada, +/– 1,96 standardne grješke, primjerice ako sredina

iznosi 40,94%, a standardna grješka sredine 0,30, procjenjujemo da je sredina populacije u

intervalu od 40,35% do 41,53%.

Slika 2. Ilustracija grafičkoga prikaza uspješnosti na ispitu prema srednjoškolskom programu

učenika

Prikaz rezultata usporednim histogramom olakšava usporedbu učenika prema

srednjoškolskom programu. Na ovom su histogramu okomitim linijama prikazani sredina te 1.

i 3. kvartil cjelokupne populacije kako bi se moglo pratiti pomicanje mjera za pojedini

srednjoškolski program u odnosu na globalne mjere. U pravokutnicima su navedene mjere za

pojedini srednjoškolski program kao i pripadne krivulje koje predstavljaju normalnu

distribuciju. Na početku svakog histograma je polje koje pokazuje udio učenika tog programa

u odnosu na ostatak populacije.

Slika 3. Ilustracija grafičkoga prikaza uspješnosti svih učenika na ispitu s boxplot prikazom

Kod ispita s malim brojem učenika, distribucija rezultata je prikazana takozvanim boxplotom.

Na slici 3. je prikazano gdje se nalazi i na koji način je predstavljena pojedina mjera centralne

tendencije i varijabiliteta na tom grafičkom prikazu.

Naziv županije Broj učenika Prosjek Kontrolna granica koju

županije prelazi

X. Virovitičko-podravska

županija 173 22,94 donja

XVI. Vukovarsko-srijemska


XI. Požeško-slavonska županija 164 24,43 donja

XIII. Zadarska županija 357 24,98 donja

V. Varaždinska županija 344 32,32 gornja

XX. MeĎimurska županija 136 39,60 gornja

Tablica 1. Popis županija u kojima se srednja vrijednost riješenosti ispita probne državne

mature statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka u tablici donja znači da je sredina

riješenosti ispita niža od globalne sredine, a oznaka gornja znači da je sredina riješenosti ispita

viša od globalne sredine.

Tablično su prikazani rezultati koji se statistički značajno razlikuju od globalne sredine za

pojedine županije (primjer tablica 1.) i vrste srednjoškolskih programa. U ovom su primjeru

Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska i

Zadarska županija prema prosječnom rezultatu niže od globalne sredine, a Varaždinska i

MeĎimurska županija više od globalne sredine.

Ocjene Uspjeh učenika na ispitu je mjera kojom se odreĎuje koliko je uspješno usvojio znanje koje

pokriva taj ispit. Različita riješenost ispita je mjera kojom se dva različita učenika mogu

razlikovati.

Na ispitu probne državne mature ove je godine, kao i prethodnih, riješenost testa izražena kao

udio postignutih bodova u odnosu na maksimalan broj te je iskazana kao postotak na skali od

0 do 100%. Koliko je pojedini ispit imao zadataka kao i mogućih bodova prikazano je u

tablici 2.

Granične rezultate pojedinih ocjena odreĎivali su članovi stručnih radnih skupina i Centar na

temelju distribucije rezultata, težine ispita te u skladu s distribucijom ocjena koje su učenici

postigli u školi (tablica 3.).

Naziv ispita Broj zadataka Maksimalan broj bodova

Obvezni ispiti

Hrvatski jezik (viša razina) 92 160

Hrvatski jezik (osnovna razina) 91 160

Matematika (viša razina) 45 60

Matematika (osnovna razina) 33 40

Engleski jezik (viša razina) 69 85

Engleski jezik (osnovna razina) 52 70

Francuski jezik (viša razina) 64 80

Francuski jezik (osnovna razina) 52 70

Grčki jezik 88 88

Latinski jezik (viša razina) 60 118

Latinski jezik (osnovna razina) 50 95

Njemački jezik (viša razina) 69 85

Njemački jezik (osnovna razina) 52 70

Španjolski jezik (viša razina) 64 80

Španjolski jezik (osnovna razina) 52 70

Talijanski jezik (viša razina) 64 80

Talijanski jezik (osnovna razina) 52 70

MaĎarski jezik (materinski) 72 120

Srpski jezik (materinski) 84 100

Talijanski jezik (materinski - viša razina) 61 100

Talijanski jezik (materinski - osnovna razina) 61 100

Izborni ispiti

Biologija 128 128

Etika 45 60

Filozofija 55 100

Fizika 40 80

Geografija 116 200

Glazbena umjetnost 122 100

Informatika 32 32

Kemija 77 100

Likovna umjetnost 90 180

Logika 48 60

Politika i gospodarstvo 60 60

Povijest 119 119

Psihologija 63 117

Sociologija 56 54

Vjeronauk 41 100

Tablica 2. Popis broja pitanja i maksimalno mogućih bodova po pojedinom ispitu

Naziv ispita Bodovni prag za ocjenu

2 3 4 5 Obvezni ispiti

Hrvatski jezik (viša razina) 59 86 115 128

Hrvatski jezik (osnovna razina) 48 83 112 129

Matematika (viša razina) 12 20 28 45

Matematika (osnovna razina) 11 19 25 31

Engleski jezik (viša razina) 41 56 71 86

Engleski jezik (osnovna razina) 41 56 71 86

Francuski jezik (viša razina) 20 45 70 85

Francuski jezik (osnovna razina) 20 45 70 85

Grčki jezik 20 47 63 77

Latinski jezik (viša razina) 29 46 77 89

Latinski jezik (osnovna razina) 29 48 65 73

Njemački jezik (viša razina) 22 40 62 86

Njemački jezik (osnovna razina) 24 37 58 84

Talijanski jezik (viša razina) 28 52 77 90

Talijanski jezik (osnovna razina) 29 47 69 86

Španjolski jezik (viša razina) 30 50 75 88

Španjolski jezik (osnovna razina) 30 50 75 88

MaĎarski jezik (materinski) 25 33 52 70

Srpski jezik (materinski) 32 55 76 89

Talijanski jezik (materinski - viša razina) 29 48 70 86

Talijanski jezik (materinski - osnovna razina) 27 48 71 87

Izborni ispiti

Biologija 18 31 67 88

Etika 10 21 35 50

Filozofija 22 49 75 88

Fizika 14 24 37 50

Geografija 41 66 93 130

Glazbena umjetnost 32 68 86 93

Informatika 8 12 17 27

Kemija 14 23 42 65

Likovna umjetnost 60 79 100 130

Logika 20 26 34 43

Politika i gospodarstvo 16 23 29 34

Povijest 22 39 71 95

Psihologija 20 40 60 80

Sociologija 18 24 38 50

Vjeronauk 10 18 29 40

Tablica 3. Bodovni pragovi za ocjene po pojedinom ispitu

Napomena Prikazani podatci u ovome izvještaju odgovaraju stanju baze u trenutku njegove izradbe i

mogu se u zanemarivoj mjeri razlikovati od drugih prikaza, kao i najnovijih podataka u bazi

zbog njenih stalnih promjena i dodavanja novih informacija.

Često nije bila moguća usporedba riješenosti ispita prema županijama, sektorima i

programima zbog premaloga broja podataka; analize nisu raĎene za grupe manje od 5

učenika.

ISPITI PROBNE DRŽAVNE MATURE IZ OBVEZNIH PREDMETA

Broj učenika koji su pristupili obveznomu dijelu ispita probne državne mature obaju

srednjoškolskih programa prikazan je u tablici 4, dok je u tablici 5. prikazan broj učenika

prema srednjoškolskom programu.

Ispiti probne državne mature iz obveznog

dijela

Broj učenika Udio učenika

Engleski jezik (osnovna razina) 10931 11%

Engleski jezik (viša razina) 15470 16%

Francuski jezik (osnovna razina) 16 0%

Francuski jezik (viša razina) 100 0%

Grčki jezik 18 0%

Hrvatski jezik (osnovna razina) 9853 10%

Hrvatski jezik (viša razina) 21876 23%

Latinski jezik (osnovna razina) 47 0%

Latinski jezik (viša razina) 70 0%

MaĎarski jezik (materinski) 13 0%

Matematika (osnovna razina) 17007 18%

Matematika (viša razina) 15043 16%

Njemački jezik (osnovna razina) 2511 3%

Njemački jezik (viša razina) 1689 2%

Srpski jezik (materinski) 151 0%

Španjolski jezik (osnovna razina) 2 0%

Španjolski jezik (viša razina) 55 0%

Talijanski jezik (osnovna razina) 60 0%

Talijanski jezik (viša razina) 359 0%

Talijanski jezik (materinski - osnovna razina) 30 0%

Talijanski jezik (materinski - viša razina) 92 0%

Tablica 4. Broj učenika koji su pristupili obveznomu dijelu ispita probne državne mature

obaju srednjoškolskih programa

Ispiti probne državne mature iz obveznog

dijela

Broj učenika gimnazija Broj učenika strukovnih

škola

Engleski jezik (osnovna razina) 1804 9127

Engleski jezik (viša razina) 9337 6133

Francuski jezik (osnovna razina) 5 11

Francuski jezik (viša razina) 87 13

Grčki jezik 18 .

Hrvatski jezik (osnovna razina) 1015 8838

Hrvatski jezik (viša razina) 11261 10615

Latinski jezik (osnovna razina) 43 4

Latinski jezik (viša razina) 70 .

MaĎarski jezik (materinski) 4 9

Matematika (osnovna razina) 4492 12515

Matematika (viša razina) 7901 7142

Njemački jezik (osnovna razina) 168 2343

Njemački jezik (viša razina) 800 889

Srpski jezik (materinski) 46 105

Španjolski jezik (osnovna razina) 1 1

Španjolski jezik (viša razina) 46 9

Talijanski jezik (osnovna razina) 11 49

Talijanski jezik (viša razina) 260 99

Talijanski jezik (materinski - osnovna razina) 6 24

Talijanski jezik (materinski - viša razina) 70 22

Tablica 5. Broj učenika koji su pristupili obveznomu dijelu ispita probne državne mature

prema srednjoškolskim programima

Najviše je učenika pristupilo ispitima iz Matematike (32 050), Hrvatskog (31 729) te

Engleskog jezika (26 401). Njemački je jezik drugi po zastupljenosti ispita iz stranih jezika (4

200), a ostali su slabo zastupljeni, tj. ukupno im je pristupilo manje od 800 učenika. Ispitu iz

Grčkog jezika pristupilo je najmanje učenika – samo njih 18. Ispitima iz jezika nacionalnih

manjina je takoĎer pristupio manji broj učenika (ukupno 286).

Učenici su ukupno polagali više ispita na višoj razini (54 754) nego na nižoj razini

(40 457), što je slučaj i kod raspodjele po predmetima, osim kod Matematike i Njemačkog

jezika. Kada se usporede srednjoškolski programi prema razini ispita, učenici gimnazijskih

programa su češće birali ispite više razine (79,8%), dok je samo 43,1% učenici strukovnih

programa se opredjeljivali za višu razinu ispita. Usporedba prema predmetima pokazuje kako

su učenici gimnazijskih programa uvijek učestalije birali višu razinu pojedinoga ispita, a

učenici strukovnih programa su dominantno birali nižu razinu ispita.

ISPIT PROBNE DRŽAVNE MATURE IZ HRVATSKOGA JEZIKA

Viša razina Prosječna riješenost ispita iz Hrvatskog jezika više razine je 59,22% (interval pouzdanosti je

59,00-59,44%). RjeĎa je niža riješenost te je medijan (61,88) veći od sredine, a mod iznosi

čak 65% na ovom histogramu dok je 3. kvartil visokih 71,25%. Unatoč visokoj riješenosti niti

jedan učenik nije potpuno točno riješio ovaj ispit.

Slika 4. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Hrvatskog jezika (viša razina)

UsporeĎujući učenike različitih srednjoškolskih programa, vidi se kako su učenici strukovnog

programa nešto lošije riješili ovaj ispit (slika 5.) u odnosu na učenike gimnazijskog programa.

Prvi decil riješenosti za učenike gimnazijskog programa iznosi visokih 48,1%. MeĎu

gimnazijama ističu se one prirodoslovno-matematičkog usmjerenja sa statistički značajno

višom riješenošću od globalne sredine za gimnazije (tablica 6.). U tablici 7. su navedeni

strukovni sektori čiji se prosjek statistički značajno razlikuje od globalnog prosjeka za

strukovni program. Najniži prosjek imaju škole iz sektora strojarstvo, brodogradnja i

metalurgija, dok je najviši kod škola iz sektora ekonomija, trgovina, poslovna administracija.



Vrsta gimnazije

Broj učenika Prosjek Kontrolna granica koju

prelazi

Prirodoslovno-matematička gimnazija 1675 68,92 gornja

Tablica 6. Popis gimnazija u kojima se srednja vrijednost riješenosti ispita probne državne

mature iz statistički razlikuje od globalne sredine za gimnazije. Oznaka u tablici donja znači

da je sredina riješenosti ispita niža od globalne sredine, a oznaka gornja znači da je sredina

riješenosti ispita viša od globalne sredine.

Vrsta sektora

Broj učenika Prosjek Kontrolna granica

koju prelazi

Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 315 45,54 donja

Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska

tehnologija 171 46,14 donja

Poljoprivreda,prehrana i veterina 414 46,14 donja

Promet i logistika 412 46,35 donja

Grafička tehnologija i audio-vizualne

tehnologije 171 47,75 donja

Elektrotehnika i računalstvo 1305 50,28 donja

Turizam i ugostiteljstvo 1127 55,50 gornja

Zdravstvo i socijalna skrb 1264 55,60 gornja

Ekonomija, trgovina, poslovna

administracija 4344 56,82 gornja

Tablica 7. Popis sektora u kojima se srednja vrijednost riješenosti ispita probne državne

mature iz statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka u tablici donja znači da je sredina



Raspon sredina po županijama je manji nego po programima. Najniži prosjek imaju škole iz

Zadarske županije, dok je najviši kod škola iz MeĎimurske županije.

Naziv županije Broj učenika Prosjek županije Kontrolna

granica koju

prelazi


XVI. Vukovarsko-srijemska županija 820 58,79 donja

II. Krapinsko-zagorska županija 551 62,64 gornja


VIII. Primorsko-goranska županija 1129 62,95 gornja

XIX. Dubrovačko-neretvanska županija 657 63,02 gornja



mature iz statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka u tablici donja znači da je sredina



Premda je gotovo 80% učenika oba programa odgovorilo u potpunosti na test, ostatak učenika

je u većoj ili manjoj mjeri ostavio test neriješen. UsporeĎujući njihove rezultate vidljivo je

kako su deskriptivne mjere još više pomaknute prema višim vrijednostima za učenike koji su

u potpunosti ponudili odgovore na test, dok je riješenost kod učenika koji su ponudili manje

od 77% riješen test mala.


prema srednjoškolskom programu i udjelu odgovorenih zadataka

Slika 7. Distribucija ocjena na ispitu probne državne mature probne državne mature iz

Hrvatskog jezika (viša razina)

Najčešća ocjena (48,08%) na ispitu probne državne mature iz Hrvatskog jezika (viša razina)

je dobar, s time da je distribucija ocjena simetrična. Učestalost viših ocjena je veća kod

učenika gimnazijskim, nego kod učenika strukovnih programa. Korelacija izmeĎu ocjena na

ispitu probne državne mature i ocjena na kraju prvog polugodišta 3. razreda je relativno

visoka (r=0,426). Spearmanov koeficijent korelacije je nešto niži kod asocijacije s ocjenama

na kraju 2. razreda (0,398).

Osnovna razina Kao i kod ispita probne državne mature iz Hrvatskog jezika više razine, niti jedan učenik nije

potpuno točno riješio ovaj ispit (maksimum 93,25%). Aritmetička sredina je 52,82% (sa

standardnom grješkom 0,19%), a medijan 56,88%. Osim grupiranja podataka oko vrijednost

65%, postoji i drugi centar grupiranja oko vrijednosti 25%, što je vjerojatno uzrokovano

velikim brojem učenika koji nisu pisali oba djela ispita probne državne mature (esej i test),

kao i učenika koji nisu u potpunosti ponudili odgovore na sva pitanja iz testa.

Slika 8. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Hrvatskog jezika (osnovna

razina)

Učenici gimnazijskih programa su uspješnije riješili ovaj ispit od učenika stručnih programa

što pokazuju sve mjere lokacije (slika 9.).

Slika 9. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Hrvatskog jezika (osnovna

razina) prema srednjoškolskim programima

Samo su učenici iz četiri županije pokazali riješenost različitu od globalne na ovom ispitu

(tablica 9.). Učenici iz Primorsko-goranske županije, su u prosijeku ispit riješili bolje od

aritmetičke sredine populacije. Učenici koji su najuspješnije riješili ispit iz su sektora: turizam

i ugostiteljstvo, graditeljstvo i geodezija, ekonomija, trgovina, poslovna administracija te

zdravstvo i socijalna skrb (tablica 10).

Naziv županije

Broj učenika Prosjek županije Kontrolna granica

koju prelazi



XXI. Grad Zagreb 1561 51,74 donja



mature iz Hrvatskog jezika (osnovna razina) statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka

u tablici donja znači da je sredina riješenosti ispita niža od globalne sredine, a oznaka gornja

znači da je sredina riješenosti ispita viša od globalne sredine.

Vrsta sektora


koju prelazi

Šumarstvo, prerada i obrada drva 269 45,84 donja







Graditeljstvo i geodezija 512 57,62 gornja





mature iz Hrvatskog jezika (osnovna razina) statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka



Slika 10. Distribucija ocjena na ispitu probne državne mature iz Hrvatskog jezika (osnovna

razina)

Slično kao i kod ispita iz Hrvatskog jezika (viša razina), učenici su najčešće postizali ocjenu

dobar. Kako je na ovom ispitu bilo oko 10% učenika gimnazijskih programa čija je prosječna

riješenost bila za oko 15% viša nego ona učenika strukovnih programa, to se je odrazilo na

bodovnim pragovima za ocjene pa na kraju i na distribuciju ocjena. Asocijacija izmeĎu ocjena

na ispitu probne državne mature i uspjehu u školi je nešto niža nego kod ispita iz Hrvatskog

jezika (viša razina) – 0,316 za prvo polugodište 3. razreda te 0,311 za kraj 2. razreda.

ISPITI PROBNE DRŽAVNE MATURE IZ JEZIKA NACIONALNIH MANJINA

Ispit iz Mađarskoga jezika Učenici, njih trinaest, kojima je MaĎarski jezik materinji pokazali su prosječan uspjeh od

53,40% riješenosti ispita, s najvišom riješenošću od 82,50% te najmanjom od 35,83%.

Slika 11. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz MaĎarskog jezika

Ispiti iz Srpskoga jezika Učenici kojima je Srpski jezik materinji pokazali su prosječan uspjeh od 48,63% riješenosti

ispita, s najvišom riješenošću od 79,46% te najmanjom od 9,82%. Učenici iz jezičnih te općih

gimnazija su postigli najvišu prosječnu riješenost na ovom ispitu probne državne mature .

Slika 12. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Srpskog jezika

Vrsta sektora


prelazi Poljoprivreda,prehrana i veterina 8 33,15 donja


Opća gimnazija 22 59,17 gornja

Jezična gimnazija 19 62,97 gornja


mature iz Srpskog jezika (materinski) statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka u

tablici donja znači da je sredina riješenosti ispita niža od globalne sredine, a oznaka gornja


Ispiti iz Talijanskoga jezika

Viša razina Učenici koji su polagali Talijanski jezik kao materinji više razine pokazali su prosječan uspjeh

od 63,78% riješenosti ispita, s najvišom riješenošću od 95,00% te najmanjom od 16,00%.

Učenici iz sektora elektrotehnika i računalstvo postigli su najnižu prosječnu riješenost na

ovom ispitu probne državne mature (45,13%), dok se prema uspjehu po županijama niti jedna

županija nije razlikovala od globalne sredine.

Slika 13. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Talijanskog jezika (viša

razina)

Osnovna razina Osnovnu razinu ispita probne državne mature iz Talijanskog jezika (materinski), polagalo je

samo 30 učenika koji su postigli prosječnu riješenost od 56,37%. Najviša riješenost je bila

85,00%, a najmanje 26,00%.

Slika 14. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Talijanskog jezika (osnovna

razina)

ISPIT PROBNE DRŽAVNE MATURE IZ MATEMATIKE

Viša razina ispitu probne državne mature iz Matematike (viša razina) pristupilo je gotovo 15 000

učenika. Unatoč tome što je čak devet učenika postiglo maksimalnu riješenost, prosječna je

riješenost bila samo 26,43%. Razlog tome je u vrlo visokom postotku učenika koji je samo

djelomično riješio (slika 16.) ispit što se je odrazilo i na simetriju distribucije (koeficijent

asimetrije 1,29, medijan 21,67%). Učenici gimnazijskih programa nisu u prosjeku odgovarali

na 26% testa, dok je taj udio kod učenika strukovnih programa veći i iznosi 44%. U slučaju

neodgovaranja na test, učenici su najčešće ostavljali neodgovorena pitanja koja nisu bila tipa

ponuĎenih višestrukih odgovora.

Slika 15. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Matematike (viša razina)

Slika 16. Udio neodgovorenih pitanja na ispitu probne državne mature iz Matematike (viša


Iako su maksimalan broj bodova postigli i učenici gimnazijskih i strukovnih programa, u

prosjeku su učenici gimnazijskih programa postigli bolju riješenost nego oni strukovnih. Kada

se zasebno analiziraju podaci za učenike koji su ponudili odgovore na barem 2/3 pitanja (slika

18.), prosječna je riješenost i dalje bolja kod učenika gimnazijskih programa (42,94%), no i

riješenost testa učenika strukovnih programa (27,99%) je bolja nego kada se gledaju svu

učenici zajedno (26,43%). Broj učenika koji su ipak rješavali veći dio testa je znatno veći kod

gimnazijalaca (5 232) nego kod učenika strukovnih škola (1 873).




prema srednjoškolskim programima i udjelu odgovorenih zadataka

Učenici Zagrebačke, Koprivničko-križevačke te Sisačko-moslavačke županije postigli su

statistički značajno niži prosječni uspjeh na ispitu, a učenici iz Istarske, Krapinsko-zagorske,

Primorsko-goranske, MeĎimurske te Virovitičko-podravske županija viši.

Naziv županije


koju prelazi

I. Zagrebačka županija 804 21,24 donja

VI. Koprivničko-križevačka županija 414 21,46 donja

III. Sisačko-moslavačka županija 538 23,75 donja

XVIII. Istarska županija 497 29,63 gornja




X. Virovitičko-podravska županija 156 34,12 gornja


mature iz Matematike (viša razina) statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka u tablici

donja znači da je sredina riješenosti ispita niža od globalne sredine, a oznaka gornja znači da

je sredina riješenosti ispita viša od globalne sredine.

Kada se analiziraju samo učenici gimnazijskih programa, vidi se da su učenici iz

prirodoslovno-matematičkih gimnazija postigli bolji uspjeh od učenika ostalih gimnazija.

Vrsta gimnazije


prelazi

Jezična gimnazija 877 22,16 donja

Klasična gimnazija 369 31,55 donja

Opća gimnazija 4991 31,82 donja



mature iz Matematike (viša razina)statistički razlikuje od globalne sredine za gimnazije.

Oznaka u tablici donja znači da je sredina riješenosti ispita niža od globalne sredine, a oznaka

gornja znači da je sredina riješenosti ispita viša od globalne sredine.

Učenici strukovnih škola iz sektora graditeljstvo i geodezija te elektrotehnika i računalstvo

postigli su višu prosječnu riješenost nego učenici strukovnih programa općenito. U tablici 14.

navedeni su sektori s nižim prosječnim uspjehom na testu.

Vrsta sektora


koju prelazi




Umjetnost 133 10,56 donja



Turizam i ugostiteljstvo 317 12,47 donja




administracija 2149 14,20 donja

Zdravstvo i socijalna skrb 388 15,42 donja


Elektrotehnika i računalstvo 2218 22,20 gornja


mature iz Matematike (viša razina)statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka u tablici




Matematike (viša razina)

Distribucija ocjena na ispitu probne državne mature probne državne mature iz Matematike

(viša razina) pomaknuta je prema nižim vrijednostima, a ocjena 1 je najčešća vrijednost.

Učenici strukovnih programa su, kao i kod riješenosti testa, lošiji od učenika gimnazijskih

programa što je direktna posljedica visokog udjela neodgovorenih pitanja na ispitu.

Povezanost (Spearmanov koeficijent korelacije – produkt rang korelacije) izmeĎu školskih

ocjena i ocjena na ispitima probne državne mature je relativno visoka – 0,450 za prvo

polugodište 3. razreda, odnosno

0,476 za kraj 2. razreda

Osnovna razina Na ovogodišnjim ispitima probne državne mature, učenici su češće birali ispit iz Matematike

osnovne razine, nego više, no unatoč tome samo je jedan učenik u potpunosti riješio test.

Prosječna riješenost je iznosila 37,97% (standardna grješka 0,15%), a medijan 35,00%. Treći

kvartil je samo 52,50%. Kao i kod ispita iz Matematike više razine, učenici su izuzetno često

rješavali test djelomično (slika 21.), a posebno je to bio slučaj kod učenika strukovnih

programa; prosječno su 22,11% testa ostavili neodgovoreno.

Slika 20. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Matematike (osnovna

razina)

Slika 21. Udio neodgovorenih pitanja na ispitu probne državne mature iz Matematike

(osnovna razina)

Učenici gimnazijskih programa su u prosjeku bolje riješili ispit od učenika strukovnih

programa, a pogotovo kada se usporeĎuju samo ispiti na koje je barem ponuĎeno 2/3

odgovora. Tada prosječna riješenost kod gimnazijalaca raste s 53,41% na 54,72%, a kod

učenika strukovnih programa s 32,44% na 37,17%.




razina) prema srednjoškolskim programima i udjelu odgovorenih zadataka

Učenici iz MeĎimurske županije te Prirodoslovno-matematičke gimnazije imaju najvišu

riješenost na ispitu probne državne mature iz Matematike (osnovna razina). Učenici

Prirodoslovno-matematičkih gimnazija su najuspješnije riješili test i kada se analiziraju samo

rezultati učenika gimnazijskih programa, dok su učenici sektora graditeljstvo i geodezija

najuspješnije riješili test od svih strukovnih programa.

Naziv županije


koju prelazi

XV. Šibensko-kninska županija 502 32,86 donja




XIV. Osječko-baranjska županija 1774 39,58 gornja


VII. Bjelovarsko-bilogorska županija 549 41,33 gornja

I. Zagrebačka županija 343 43,00 gornja



mature iz Matematika (osnovna razina) statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka u



Vrsta gimnazije


prelazi




mature iz Matematika (osnovna razina)statistički razlikuje od globalne sredine za gimnazije.



Vrsta sektora


prelazi

Osobne, usluge zaštite i druge usluge 237 20,35 donja




Umjetnost 464 27,41 donja




Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 553 36,31 gornja




mature iz Matematika (osnovna razina)statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka u




Matematike (osnovna razina)

Iako je Distribucija ocjena na ispitu probne državne mature probne državne mature iz

Matematike (osnovna razina) pomaknuta je prema nižim vrijednostima, a ocjena 1 je najčešća

vrijednost, ipak su učenici u globalu postigli donekel bolji uspjeh negop na ispitu više razine.

Učenici strukovnih programa su, kao i kod riješenosti testa, lošiji od učenika gimnazijskih

programa što je direktna posljedica visokog udjela neodgovorenih pitanja na ispitu.

Povezanost (Spearmanov koeficijent korelacije – produkt rang korelacije) izmeĎu školskih

ocjena i ocjena na ispitima probne državne mature je nešto manje nego kod ispita više razine

visoka – 0, 339 za prvo polugodište 3. razreda, odnosno 0, 281 za kraj 2. razreda

ISPITI PROBNE DRŽAVNE MATURE IZ STRANIH JEZIKA

Ispit iz Engleskoga jezika

Viša razina

Ispit probne državne mature iz Engleskog jezika više razine polagalo je više od 15 000

učenika koji su ga riješili s prosječnim uspjehom od 67,62%. Visoka riješenost vidi se i iz 3.

kvartila koji je 80,83% te oblika distribucije s većom koncentracijom podataka u desnom

dijelu (koeficijent asimetrije -0,81). Analizom dijelova ispita, uočljivo je kako su učenici

posebno uspješno riješili test na kojem je najčešća riješenost čak 90%. Mod je nešto niži kod

eseja i iznosi 75%. Unatoč visokoj riješenosti cijele populacije, niti jedan učenik nije postigao

maksimalan učinak.

Slika 24. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Engleskog jezika (viša

razina)

Učenici gimnazijskih programa su na oba dijela ispita te na ukupnom ispitu imali veću

riješenost nego učenici strukovnih programa, a najveća je razlika izmeĎu aritmetičkih sredina

na eseju (18,30%).

Slika 25. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Engleskog jezika (viša


Iako su učenici iz Vukovarsko-srijemske županije prosječno najlošije riješili ispit iz

Engleskog jezika (viša razina), a učenici iz Primorsko-goranske županije najbolje, razlika

izmeĎu njihovih prosjeka je samo 8,69%.

Naziv županije Broj učenika Prosjek županije Kontrolna

granica koju

prelazi


VII. Bjelovarsko-bilogorska županija 341 65,56 donja


XIX. Dubrovačko-neretvanska županija 564 66,15 donja

XVII. Splitsko-dalmatinska županija 2180 66,22 donja

XXI. Grad Zagreb 4488 69,50 gornja





mature iz Engleski jezik (viša razina) statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka u



Učenici općih gimnazija su imali najnižu riješenost kod učenika gimnazijskih programa, a

učenici prirodoslovno-matematičkih gimnazija najvišu. Razlika izmeĎu sredina prema vrsti

gimnazije (4,97%) je manja nego razlika sredina prema sektoru strukovnog programa

(15,63%).

Vrsta gimnazije


prelazi





mature iz Engleski jezik (viša razina)statistički razlikuje od globalne sredine za gimnazije.



Učenici sektora promet i logistika su imali najnižu riješenost kod učenika strukovnih

programa, a učenici sektora turizam i ugostiteljstvo najvišu. Višu riješenost od globalne za

strukovne programe su imali i učenici iz sektora zdravstvo i socijalna skrb, elektrotehnika i

računalstvo te umjetnost.

Vrsta sektora


koju prelazi









Umjetnost 270 62,41 gornja



mature iz Engleski jezik (viša razina)statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka u tablici




Engleskog jezika (viša razina)

Visoka riješenost ispita rezultirala je visokim ocjenama na ispitu probne državne mature –

čak je više od pola učenika (50,35%) ocjenjeno ocjenama vrlo dobar ili odličan, dok je takvih

učenika gimnazijskih programa bilo čak 65,41%. Mjera asocijacije izmeĎu ocjena na ispitu

probne državne mature i ocjena na kraju prvog polugodišta 3. razreda je 0,514, odnosno 0,507

u slučaju i ocjena na kraju 2. razreda.

Osnovna razina

Broj učenika koji su polagali ispit iz Engleskog jezika osnovne razine je 11 172, od čega je

devet učenika s maksimalnim uspjehom na ispitu. Prosječna riješenost iznosi 71,81%

(standardna grješka 0,19%), medijan 77,33%, a treći kvartil 87,33% ukazujući na lijevu

asimetriju (koeficijent asimetrije -1,07).

Slika 27. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Engleskog jezika (osnovna

razina)

Rezultati učenika gimnazijskih programa su još bolji tako da je treći kvartil 92,83%, a sredina

83,25% (standardna grješka 0,29%). Unatoč sličnom obliku distribucije, rezultati učenika

strukovnog programa su pomaknuti prema nižim vrijednostima. Ukupni rezultati bi bili i bolji

da su svi učenici riješili oba djela ispita. Kako se ispiti probne državne mature iz stranih jezika

sastoje od eseja i samog testa koji se pišu u različito vrijeme neki broj učenika nije pristupio

drugom dijelu ispita iz Engleskog jezika (osnovna razina) što se je odrazilo na ukupni

rezultat. Unatoč toj činjenici, učenici koji su pristupili pisanju drugog dijela ispita probne

državne mature, uglavnom su u potpunosti odgovarali na test (slika 29.).

Slika 28. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Engleskog jezika (osnovna


Slika 29. Udio neodgovorenih pitanja na ispitu probne državne mature iz Engleskog jezika

(osnovna razina) prema srednjoškolskim programima

Razlika izmeĎu prosjeka po županijama iznosi 11,49%, s time da je najniži prosjek za

Koprivničko-križevačku, a najviši za Primorsko-goransku županiju.

Naziv županije


koju prelazi


XII. Brodsko-posavska županija 477 68,66 donja







VIII. Primorsko-goranska Primorsko-

goranska županija 941 78,45 gornja


mature iz Engleski jezik (osnovna razina) statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka u



Jedino su učenici Prirodoslovno-matematičkih gimnazija postigli uspjeh različit od globalne

sredine za gimnazijalce, dok su kod strukovnih programa učenici sektora: Zdravstvo i

socijalna skrb

ekonomija, trgovina, poslovna administracija, graditeljstvo i geodezija, elektrotehnika i

računalstvo te turizam i ugostiteljstvo postigli bolju riješenost od globala te podpopulacije.

Vrsta gimnazije


prelazi



mature iz Engleski jezik (osnovna razina)statistički razlikuje od globalne sredine za

gimnazije. Oznaka u tablici donja znači da je sredina riješenosti ispita niža od globalne

sredine, a oznaka gornja znači da je sredina riješenosti ispita viša od globalne sredine.

Vrsta sektora


prelazi



Tekstil i koža 55 60,30 donja










mature iz Engleski jezik (osnovna razina) statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka u




Engleskog jezika (osnovna razina)

Čak je 63,47% učenika ocjenjeno ocjenom odličan ili vrlo dobar na ovom ispitu, dok je taj

udio još viši za učenike gimnazijskih programa i iznosi visokih 86,14%. Unatoč tome,

asocijacija izmeĎu ocjena na ispitu probne državne mature i školi nije viša nego što je to kod

ispita više razine – 0,463 za prvo polugodište 3. razreda te 0,474 za kraj 2. razreda.

Ispit iz Francuskoga jezika

Viša razina Učenici koji su polagali ispit probne državne mature iz Francuskog jezika (viša razina)

postigli su prosječnu riješenost od 69,25% (standardna grješka 1,73%) s rasponom od

80,57% (najviša vrijednost 99,05%, a najniža 18,48%).

Slika 31. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Francuskog jezika (viša

razina)

Od šest županija u kojima su učenici pisali ovaj ispit probne državne mature samo su učenici

iz Splitsko-dalmatinske županije po uspjehu različiti od globalne sredine, kao i učenici iz

općih gimnazija (prosjek 46,76% je niži od globala).

Naziv županije


koju prelazi



mature iz Francuski jezik (viša razina) statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka u



Osnovna razina

Samo je 16 učenika pisalo ove godine ispit probne državne mature iz Francuskog jezika

(osnovna razina) te su postigli uspjeh u rasponu od 84, 50% s prosječnom vrijednošću od

43,22%. Obzirom na mali broj učenika nisu raĎene dodatne analize.

Slika 32. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Francuskog jezika (osnovna

razina)

Ispiti iz Njemačkoga jezika

Viša razina Njemački jezik je drugi po učestalosti strani jezik koji su učenici birali na probnoj maturi.

Riješenost se je kretala u rasponu od 90,50% (najviša vrijednost 97,83%, a najniža 7,33%),

dok je aritmetička sredina 55,79% sa standardnom grješkom od 0,56%.

Slika 33. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Njemačkog jezika (viša

razina)

Učenici gimnazijskih programa su postigli višu riješenost od učenika strukovnih programa i to

za skoro 20% što je u skladu s očekivanjima s obzirom na fond sati.

Slika 34. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Njemačkog jezika (viša

razina) prema srednjoškolskom programu

UsporeĎujući učenike prema županijama, tri županije se izdvajaju po prosječnoj riješenosti

lošijoj od globalne sredine. To su: Ličko-senjska, Sisačko-moslavačka te Vukovarsko-

srijemska županija.

Naziv županije


koju prelazi

IX. Ličko-senjska županija 10 31,65 donja

III. Sisačko-moslavačka županija 99 43,77 donja



mature iz Njemačkog jezika (viša razina) statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka u



Učenici jezičnih gimnazija su pokazali veću uspješnost na ovom ispitu nego učenici ostalih

gimnazija, dok su kod strukovnih škola učenici sektora turizam i ugostiteljstvo bili

najuspješniji.

Vrsta gimnazije Broj učenika Prosjek Kontrolna granica koju prelazi



mature iz Njemačkog jezika (viša razina) statistički razlikuje od globalne sredine za

gimnazije. Oznaka u tablici donja znači da je sredina riješenosti ispita niža od globalne

sredine, a oznaka gornja znači da je sredina riješenosti ispita viša od globalne sredine.

Vrsta sektora Broj učenika Prosjek Kontrolna granica koju prelazi

Poljoprivreda,prehrana i

veterina 30 29,90 donja



mature iz Njemačkog jezika (viša razina)statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka u




Njemačkog jezika (viša razina)

Iako je udio učenika ocjenjenih s odličnim i vrlo dobrim nešto manji nego kod Engleskog

jezika, udio učenika koji su položili ispit probne državne mature je izuzetno visok – samo

8,94% učenika je palo ovaj ispit. Sveukupno najčešća ocjena je bila 3, dok je kod učenika

strukovnih programa vrlo visok udio bio i za ocjenu 2. Učenici gimnazijskih programa su

najčešće bili ocjenjeni ocjenom 4. Asocijacija izmeĎu ocjena na ispitu probne državne mature

i iz škole je relativno visoka: 0,539 za prvo polugodište 3. razreda te 0,528 za kraj 2. razreda.

Osnovna razina Osnovnu razinu ispita probne državne mature iz Njemačkog jezika pisalo je više učenika

nego višu razinu. Čak četiri učenika je postiglo maksimalni učinak na ovom ispitu. Prosječna

riješenost je bila 53,26% sa standardnom grješkom od 0,43% i medijanom od 52,67%.

Distribucija rezultata je spljoštenija nego što to odgovara normalnoj distribuciji (koeficijent

zaobljenosti -1,00).

36. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Njemačkog jezika (osnovna

razina)

Iako je jako malo učenika gimnazijskih programa (<7%) pisalo ovu razinu ispita iz

Njemačkog jezika, njihova uspješnost je veća nego ona učenika strukovnih programa. Premda

su maksimalnu riješenost postigli i učenici strukovnih i gimnazijskih programa.

37. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Njemačkog jezika (osnovna

razina) prema srednjoškolskom programu

Usporedbom prosjeka po županijama i po programima, vidljivo je kako se gimnazije

meĎusobno ne razlikuju dok kod strukovnih sektora razlike postoje te su prosjeci niži nego

kod županija što je posljedica uključenosti gimnazija u rezultate po županijama.

Naziv županije Broj učenika Prosjek županije Kontrolna granica

koju prelazi



VII. Bjelovarsko-bilogorska županija 123 44,86 donja




I. Zagrebačka županija 56 69,67 gornja


mature iz Njemačkog jezika (osnovna razina) statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka



Vrsta sektora


prelazi








mature iz Njemačkog jezika (osnovna razina) statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka




Njemačkog jezika (osnovna razina)

Distribucija ocjena na ispitu probne državne mature probne državne mature iz Njemačkog

jezika osnovne razine je vrlo slična kao kod više razine ispita, no asocijacija je znatno slabija:

0, 342za prvo polugodište 3. razreda te 0,330za kraj 2. razreda.

Ispit iz Talijanskoga jezika

Viša razina

Ispit iz Talijanskog jezika više razine polagalo je 359 učenika, od čega je samo jedan učenik u

cijelosti točno riješio ispit. Prosječna riješenost je 62,65% sa standardnom grješkom od

1,04%.

39. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Talijanskog jezika (viša razina)

Učenici se po programima nisu statistički značajno razlikovali, ali su učenici iz Istarske

županije postigli viši uspjeh od globalne sredine, dok su oni iz Grada Zagreba bili lošiji.

Naziv županije Broj učenika Prosjek županije Kontrolna granica koju prelazi

XXI. Grad Zagreb 61 53,97 donja



mature iz Talijanskog jezika (viša razina) statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka u



Osnovna razina Kao i kod više razine ispita, samo je jedan učenik u potpunosti točno riješio ispit iz

Talijanskog jezika osnovne razine od njih 60. Prosječna riješenost koju su postigli je 68,79%

uz standardnu grješku od 2,84% i manjim rasponom nego što je to bio kod više razine

(82,50%).

39. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Talijanskog jezika (osnovna

razina)

Kod ovog ispita ne postoji niti jedna grupa koja se statistički značajno razlikuje od globalne

sredine što je očekivano obzirom na mali broj članova grupa.

Ispit iz Španjolskog jezika(viša razina) Ispit iz Španjolskog jezika (viša razina) niti jedan učenik nije u potpunosti točno riješio.

Najviša vrijednost je 94,14%, a najniža 25,33%, dok je prosjek 63,37% (standardna grješka

2,13%).

39. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Španjolskog jezika (viša razina)



Ispit iz Španjolskoga jezika(osnovna razina) Ovaj ispit je pisalo samo dvoje učenika te s toga nije bilo moguće načiniti ikakvu analiza.

Ispit iz Grčkoga jezika Ispit iz Grčkog jezika niti jedan od 18 učenika nije u potpunosti točno riješio. Najviša

vrijednost je 93,18%, a najniža visokih 43,18%, dok je prosjek 67,87% (standardna grješka

3,37%).

40. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Grčkog jezika (osnovna razina)



Ispit iz Latinskog jezika(viša razina) Ispit iz Latinskog jezika (viša razina) niti jedan od 70 učenika nije u potpunosti točno riješio.

Najviša vrijednost je 76,27%, a najniža 19,49%, dok je prosjek 45,18% (standardna grješka 1,

97%).

41. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Latinskog jezika (viša razina)



Ispit iz Latinskog jezika(osnovna razina) Ispit iz Latinskog jezika (osnovna razina) niti jedan od 47 učenika nije u potpunosti točno

riješio. Najviša vrijednost je 85,26%, a najniža 16,84%, dok je prosjek 47,00% (standardna

grješka 2, 26%).

42. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Latinskog jezika (osnovna razina)



ISPITI PROBNE DRŽAVNE MATURE IZ IZBORNIH PREDMETA

Broj učenika koji su pristupili obveznomu dijelu ispita probne državne mature obaju

srednjoškolskih programa prikazan je u tablici 4, dok je u tablici 5. prikazan broj učenika

prema srednjoškolskom programu.

Ispiti probne državne mature iz

izbornog dijela

Broj učenika Udio učenika

Biologija 7635 22%

Etika 44 0%

Filozofija 20 0%

Fizika 7161 20%

Geografija 2039 6%

Glazbena umjetnost 74 0%

Informatika 2193 6%

Kemija 2297 7%

Likovna umjetnost 2356 7%

Logika 342 1%

Politika i gospodarstvo 1395 4%

Povijest 3335 10%

Psihologija 4433 13%

Sociologija 1412 4%

Vjeronauk 264 1%

Ukupno 35000

Tablica 31. Broj učenika koji su pristupili izbornomu dijelu ispita probne državne mature

obaju srednjoškolskih programa

Ispiti probne državne mature iz

izbornog dijela

Broj učenika gimnazija

Broj učenika strukovnih

škola

Biologija 3948 3687

Etika 7 37

Filozofija 2 18

Fizika 3079 4082

Geografija 1367 672

Glazbena umjetnost 56 18

Informatika 968 1225

Kemija 1602 695

Likovna umjetnost 1514 842

Logika 301 41

Politika i gospodarstvo 48 1347

Povijest 2281 1054

Psihologija 3379 1054

Sociologija 1273 139

Vjeronauk 99 165

Tablica 32. Broj učenika koji su pristupili izbornomu dijelu ispita probne državne mature


Najviše je učenika pristupilo ispitima iz Biologije (7 635), Fizike (7 161) te Psihologije (4

433), a najmanje iz Filozofije (20), Etike (44) te Glazbene umjetnosti (74).

Kada se usporede srednjoškolski programi prema ispitima, vidi se da su i učenici

gimnazijskih programa češće opredjeljivali za ispite iz Glazbene umjetnosti, Logike,

Biologije, Likovne umjetnosti, Geografije, Kemije, Sociologije, Povijesti te Psihologije, dok

su se učenici strukovnih programa češće opredjeljivali za ispite iz Politike i gospodarstva,

Fizike, Informatike, Vjeronauka, Etike te Filozofije.

Ispit iz Biologije Ispitu iz Biologije pristupilo je 7 612 učenika; podjednako iz oba srednjoškolska programa.

Koncentracija rezultata je najveća u intervalu izmeĎu 10 i 25%, a ukupan raspon je 96,88%.

Prosječna riješenost je relativno mala i iznosi samo 28,34% sa standardnom grješkom od

0,19%. Medijan je 24,22%, a treći kvartil samo 36,72%.

43. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Biologije

Učenici gimnazijskih programa su uspješnije riješili ispit probne državne mature iz Biologije.

Razlika prosjeka srednjoškolskih programa je 17,32%. Mod je 15% kod učenika strukovnih

programa što je u skladu s očekivanjima jer mnogi od njih nemaju nastavu iz biologije u školi,

no taj su ispit morali polagati zbog zahtjeva fakultet koji su odabrali.

44. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Biologije prema srednjoškolskim

programima

Učenici sa sjevera Hrvatske su prosječno najbolje riješili ispit iz Biologije, dok su

gimnazijalci iz jezičnih gimnazija bili najlošiji, a oni iz prirodoslovno-matematičkih najbolji

rješavači ovog ispita probne državne mature . Od učenika strukovnih škola najvišu razinu

znanja su pokazali oni iz sektora geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija te

zdravstvo i socijalna skrb , a najmanju iz sektora promet i logistika te strojarstvo,

brodogradnja i metalurgija.

Naziv županije

Broj učenika Prosjek

županije

Kontrolna granica koju

prelazi

X. Virovitičko-podravska


XVI. Vukovarsko-srijemska







mature iz Biologije statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka u tablici donja znači da je

sredina riješenosti ispita niža od globalne sredine, a oznaka gornja znači da je sredina


Vrsta gimnazije


prelazi




mature iz Biologije statistički razlikuje od globalne sredine za gimnazije. Oznaka u tablici



Vrsta sektora


koju prelazi





Graditeljstvo i geodezija 38 13,94 donja








tehnologija 207 21,95 gornja



mature iz Biologije statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka u tablici donja znači da je




Biologije

Učenici su najčešće bili ocjenjeni ocjenom dobar na ovom ispitu probne državne mature s

time da su učenici strukovnih programa dobili najčešće ocjenu dovoljan. Spearmanov

koeficijent korelacije izmeĎu ocjena na ispitu probne državne mature i ocjena na kraju prvog

polugodište 3. razreda je 0,604, odnosno 0,558 za kraj 2. razreda.

Ispit iz Etike

Samo je 44 učenika polagalo ispit iz Etike s prosječnim uspjehom od 44,65%. Najviši rezultat

je 66,67%.

46. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Etike

Ispit iz Fizike

Ispit iz Fizike polagalo je 7 161 učenika te su postigli prosječnu riješenost od 33,14%

(standardna grješka 0,19%), dok je medijan 28,75% što ukazuje na pozitivnu asimetriju

(koeficijent asimetrije 1,25) . Tri učenika su postigli maksimalan uspjeh na ovom ispitu.

Učenici strukovnih programa su nešto češće birali fakultete koji su ovaj ispit zahtijevali kao

preduvjet za upis. Osim toga raspon njihovim rezultat je nešto manji nego raspon rezultata

učenika gimnazijskih programa, a i većina njihovih rezultata nalazi se unutar raspona 15-35%.

47. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Fizike

48. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Fizike prema srednjoškolskim

programima

Učenici iz čak 10 županija se razlikuju prema prosječnom uspjehu na ovom ispitu premda je

raspon tih prosjeka samo 8,49%. TakoĎer se razlikuju i učenici gimnazijskih programa prema

prosječnoj riješenosti ispita s time da su oni iz Prirodoslovno-matematičkih gimnazija

najuspješnije riješili test.

Naziv županije


koju prelazi





XIV. Osječko-baranjska županija 558 30,45 donja



IV. Karlovačka županija 178 37,05 gornja




mature iz Fizike statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka u tablici donja znači da je



Vrsta gimnazije


prelazi






mature iz Fizike statistički razlikuje od globalne sredine za gimnazije. Oznaka u tablici donja

znači da je sredina riješenosti ispita niža od globalne sredine, a oznaka gornja znači da je

sredina riješenosti ispita viša od globalne sredine.

Učenici sektora elektrotehnika i računalstvo su kod strukovnih programa pokazali najviše

znanja na ovom test, dok je čak 9 od 14 sektora karakterizirano prosječnom riješenošću

manjom od globalne.

Vrsta sektora


koju prelazi














mature iz Fizike statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka u tablici donja znači da je




Fizike

Premda je najčešća ocjena na ovom ispitu probne državne mature dobar, distribucija ocjena je

pomaknuta prema nižim ocjenama, pogotovo kod učenika strukovnih programa. Asocijacija

izmeĎu ocjena na ispitu probne državne mature i ocjenama iz škole je sljedeća: prvo

polugodište 3. razreda – 0,488 te kraj 2. razreda – 0,488.

Ispit iz Geografije Ispit probne državne mature iz geografije je polagalo 2 028 učenika. Oni su postigli

prosječni uspjeh od 40,94% (standardna grješka 0,30%). Tri četvrtine ove populacije je na

testu dobilo manje od pola bodova. Kao i kod ispita iz Fizike, učenici strukovnih programa su

pokazali manje znanja prilikom rješavanja testa i njihovi se rezultati nalaze u užem području

nego kod učenika gimnazijskih programa.

50. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Geografije

51. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Geografije prema srednjoškolskim

programima

Samo se učenici iz Zadarske županije statistički značajno razlikuju prema uspjehu na ovom

ispitu, što isto vrijedi i za učenike jezičnih gimnazija, kada govorimo o gimnazijalcima,

odnosno učenici sektora strojarstvo, brodogradnja i metalurgija te ekonomija, trgovina,

poslovna administracija, kada govorimo o strukovnim programima.




mature iz Geografije statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka u tablici donja znači da

je sredina riješenosti ispita niža od globalne sredine, a oznaka gornja znači da je sredina





mature iz Geografije statistički razlikuje od globalne sredine za gimnazije. Oznaka u tablici



Vrsta sektora


prelazi





mature iz Geografije statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka u tablici donja znači da




Geografije

Ocjene iz ovog ispita su simetrično distribuirane, a mod je ocjena dobar. TA se distribucija

donekle pomiče prema višim ocjenama u slučaju gimnazijalaca, odnosno prema nižim kod

učenika strukovnih programa. UsporeĎujući ocjene na ispitu probne državne mature s

ocjenama na kraju prvog polugodišta 3. razreda, dobijamo koeficijent korelacije od 0,426 te

0,392 za kraj 2. razreda.

Ispit iz Glazbene umjetnosti Ispit iz Glazbene umjetnosti polagalo je 74 učenika te stoga nisu raĎene dodatne analize kao u

slučaju drugih ispita. Svaki učenik je na ovom ispitu postigao neku količinu riješenosti tako

da je minimalna vrijednost riješenosti čak 40,00%, no isto tako niti jedan učenik nije

postigao maksimalnu riješenost već je najviša riješenost 93,00%. Prosječna riješenost je

67,58%.

53. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Glazbene umjetnosti prema

srednjoškolskim programima

Ispit iz Informatike

Niti jedan učenik nije u potpunosti riješio ovaj ispit, već je najviša riješenost 96,88%. Srednja

vrijednost je 39,62 (standardna grješka 0,37%), dok je medijan 37,50, a treći kvartil 50,00

54. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Informatike

Učenici gimnazijskih programa imaju za otprilike 12,00% veće mjere lokacije od učenika

strukovnih programa, a učenici iz Prirodoslovno-matematičkih gimnazija su bolje riješili test

od ostalih gimnazijalaca. Ako usporeĎujemo učenike strukovnih programa meĎusobno,

vidljivo je kako su oni iz sektora elektrotehnika i računalstvo s najvećim rezultatima što je

očekivano obzirom na njihov fond sati iz tog predmeta. Usporedbom županija, županije

Primorsko-goranska, Grad Zagreb te Požeško-slavonska ističu se kao one s najvišim

prosjecima.

55. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Informatike prema


Naziv županije

Broj učenika Prosjek županije Kontrolna

granica koju

prelazi



XIX. Dubrovačko-neretvanska županija 208 31,49 donja



XI. Požeško-slavonska županija 69 48,10 gornja


mature iz Informatike statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka u tablici donja znači da



Vrsta gimnazije


prelazi






mature iz Informatike statistički razlikuje od globalne sredine za gimnazije. Oznaka u tablici



Vrsta sektora


prelazi








mature iz Informatike statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka u tablici donja znači da




Informatike

Distribucija ocjena na ispitu probne državne mature probne državne mature iz Informatike

pokazuje dominaciju ocjene dovoljan kada se gleda cijela populacija s najmanjim udjelom

ocjene odličan. Udjeli viših ocjena su viši kod učenika gimnazijskih programa, a niži kod

učenika strukovnih programa. Spearmanov koeficijent korelacije je 0,277 za ocjena na ispitu

probne državne mature i kraju prvog polugodišta 3. razreda, a 0,249 na kraju 2. razreda.

Ispit iz Kemije

Ovaj je ispit probne državne mature polagalo 2 283 učenika koji su postigli raspon rezultata

od 98,00%, dok je prosječna riješenost bila 31,87% (standardna grješka 0,33%). Rezultati su

pomaknuti prema nižim vrijednostima tako da je 3. kvartil tek 40,00%, odnosno središnjih

50% rezultata se nalazi unutar intervala od 20,00%

57. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Kemije

Premda su učenici gimnazijskih programa uspješnije riješili ovaj test od učenika strukovnih

škola i kod njih je 3. kvartil nizak. On iznosi samo 45,00%. Najuspješnije su, očekivano, test

riješili učenici prirodoslovno-matematičkih gimnazija, dok su kod strukovnih sektora to bili

oni iz sektora geologije, rudarstva, nafte i kemijske tehnologije.

58. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Kemije prema srednjoškolskim

programima

Vukovarsko-srijemska, Dubrovačko-neretvanska,Bjelovarsko-bilogorska te MeĎimurska

županija su županije čiji učenici su prosječno bolje riješili ovaj ispit od globalne sredine.

Naziv županije

Broj učenika Prosjek županije Kontrolna

granica koju

prelazi


XVI. Vukovarsko-srijemska županija 58 38,74 gornja

XIX. Dubrovačko-neretvanska županija 47 39,17 gornja

VII. Bjelovarsko-bilogorska županija 53 40,83 gornja



mature iz Kemije statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka u tablici donja znači da je



Vrsta gimnazije


prelazi




mature iz Kemije statistički razlikuje od globalne sredine za gimnazije. Oznaka u tablici donja



Vrsta sektora


koju prelazi







tehnologija 127 28,17 gornja


mature iz Kemije statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka u tablici donja znači da je




Kemije

Ovaj ispit probne državne mature ima relativno simetričnu distribuciju ocjena s malo većom

učestalošću ocjene dovoljan, pogotovo kod učenika strukovnih programa. Njih je preko pola

dobilo tu ocjenu. Osim toga, ti su učenici rijetko bili ocjenjeni ocjenom odličan za razliku od

učenika gimnazijskih programa koji su najrjeĎe bili ocjenjeni ocjenom nedovoljan.

Spearmanov koeficijent korelacije je 0,476 (prvo polugodište 3. razreda), odnosno 0,481 (kraj

2. razreda).

Ispit iz Likovne umjetnosti Iako su učenici prosječno riješili više od pola ispita iz Likovne umjetnosti (51,47%,

standardna grješka 0,30%), najviša vrijednost je samo 85,63%. Prvih 25% populacije se nalazi

unutar intervala od 31,25%, a središnjih 50% unutar 21,87%.

60. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Likovne umjetnosti

Premda su učenici gimnazijskih programa više riješili ovaj ispit, najveći pomak mjera lokacija

njihovih rezultata je kod sredine. Učenici različitih gimnazijskih programa statistički se

značajno ne razlikuju po svom prosječnom znanju, dok su učenici sektora umjetnost

očekivano najuspješnije riješili test u usporedbi sa ostalim učenicima strukovnih programa.

Najnižu riješenost imaju učenici sektora poljoprivreda,prehrana i veterina te strojarstvo,

brodogradnja i metalurgija, što je takoĎer očekivano.

61. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Likovne umjetnosti prema


Samo se Grad Zagreb izdvojio boljim rezultatom od globalne sredine, kada se gleda

usporedba po županijama, dok pet županija ima lošiji rezultat od globalne sredine.

Naziv županije


koju prelazi








mature iz Likovne umjetnosti statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka u tablici donja



Vrsta sektora


koju prelazi












Umjetnost 333 50,66 gornja


mature iz Likovne umjetnosti statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka u tablici donja




Likovne umjetnosti

Distribucija ocjena na ovom ispitu je relativno uniformna, osim što je udjel ocjene odličan

izuzetno mali (globalni 0,38%, 0,12% strukovni, 0,53% gimnazijski). Pomak ocjena prema

višim vrijednostima kod učenika gimnazijskih programa je u skladu s distribucijom riješenosti

ispita probne državne mature za njih. Spearmanov koeficijent korelacije je 0, 417 (prvo

polugodište 3. razreda), odnosno 0, 459 (kraj 2. razreda).

Ispit iz Logike Prosječna riješenost ispita iz Logike je 45,59% sa standardnom grješkom od 0,68%. Raspon

rezultata je 91,67% s laganom desnom asimetrijom. Najveću prosječnu riješenost imali su

učenici Prirodoslovno-matematičkih gimnazija, a niti jedna županija se nije razlikovala od

globalne sredine po uspjehu svojih učenika.

63. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Logike

Vrsta gimnazije


prelazi



mature iz Logike statistički razlikuje od globalne sredine za gimnazije. Oznaka u tablici donja




Logike

Distribucija ocjena na ispitu probne državne mature probne državne mature iz Logike je

lagano pomaknuta prema nižim ocjenama, a posebno je to slučaj kod učenika strukovnih

programa koji su najčešće ocjenjeni s ocjenom nedovoljan; 53,66% njih. Asocijacija izmeĎu

ocjena na ispitu probne državne mature i kraju 2. razreda je izuzetno niska i iznosi samo

0,077. Viša je za ocjene na kraju prvog polugodišta 3. razreda (0,408).

Ispit iz Politike i gospodarstva Ispit iz Politike i gospodarstva je polagalo 1 395 učenika te su na njemu postigli prosječan

uspjeh od 40,83% (standardna grješka 0,31%). Medijan je iznosio 40,00%, a treći kvartil

48,33%. Niti jedan učenik nije u potpunosti točno riješio test tako da je najviša vrijednost

91,67%. Najniža vrijednost je 10,00%.

65. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Politike i gospodarstva

Ispit iz Politike i gospodarstva je ispit koji su dominantno polagali učenici strukovnih

programa i jedan od rijetkih na kojem po prosječnom uspjehu ne zaostaju za učenicima

gimnazijskih programa. Učenici koji pohaĎaju škole sektora strojarstvo, brodogradnja i

metalurgija te elektrotehnika i računalstvo, imali su prosječno nešto lošiji rezultat od učenika

ostalih sektora strukovnih programa. Jedino se učenici Osječko-baranjske županije po svom

uspjehu statistički značajno razlikuju od globalne sredine strukovnih škola.

66. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Politike i gospodarstva prema


Naziv županije


koju prelazi



mature iz Politike i gospodarstva statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka u tablici




Strojarstvo, brodogradnja i

metalurgija 7 23,81 donja



mature iz Politike i gospodarstva statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka u tablici




Politike i gospodarstva

Čak je 64% svih učenika ocjenjeno ocjenama dovoljan ili dobar. TakoĎer je ovo jedini ispit na

kojem su učenici strukovnih škola koji nisu položili ispit probne državne mature u manjini u

odnosu na učenike gimnazijskih programa. Asocijacija je izuzetno slaba izmeĎu ocjena na

ispitu i iz škole (0,022 – prvo polugodište 3. razreda; 0,036 – kraj 2. razreda)

Ispit iz Povijesti Ispitu iz Povijesti pristupilo je 3 335 učenika koji su postigli prosječnu riješenost od 41,76%

uz standardnu grješku od 0,28%. Raspon rezultata je bio 93,28%, a kvartili su bili: 1. 29,41%,

2. 39,50% i 3. 52,94%. Razlika izmeĎu prosječne riješenosti prema srednjoškolskim

programima je više od 16% u koristi gimnazijskih programa. Osim što su sve mjere lokacije

niže kod učenika strukovnih programa posebno je nizak maksimum koji iznosi samo 75,63%.

Učenici strukovnih sektora tekstil i koža te promet i logistika su pogotovo doprinijeli

grupiranju rezultata oko nižih vrijednosti, kao i učenici iz Osječko-baranjske županije.

68. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Povijesti

69. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Povijesti prema srednjoškolskim

programima

Naziv županije


koju prelazi



mature iz Povijesti statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka u tablici donja znači da je






mature iz Povijesti statistički razlikuje od globalne sredine za gimnazije. Oznaka u tablici




Tekstil i koža 7 15,37 donja

Promet i

logistika 57 25,43 donja


mature iz Povijesti statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka u tablici donja znači da je




Povijesti

Unatoč nižoj prosječnoj riješenosti ispita, distribucijom ocjena na ispitu probne državne

mature dominiraju ocjene dovoljan i dobar s time da su učenici strukovnih programa najčešće

ocjenjeni ocjenom dovoljan, a oni gimnazijskih ocjenom dobar. Spearmanov koeficijent

korelacije je 0, 454 (prvo polugodište 3. razreda), odnosno 0, 392 (kraj 2. razreda).

Ispit iz Psihologije Ispit iz Psihologije je ispit probne državne mature koji su učenici gimnazijskih programa

birali mnogo češće nego učenici strukovnih programa. Prosječna riješenost tog ispita je

33,92% (standardna greška je 0,26%), a najviša vrijednost samo 88,89%. O grupiranju

podataka na nižim vrijednostima govori i treći kvartil od 43,59%. Kod učenika strukovnih

programa on se nalazi još niže (25,64%) ukazujući na još veću grupiranost podataka kod nižih

vrijednosti što naglašava i raspon od samo 55%, kao i mod koji se nalazi na prvom kvartilu

globalne distribucije.

71. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Psihologije prema


72. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Psihologije prema


Pet županija se po prosjek koji su učenici postigli razlikuju od globalne sredine. MeĎu

gimnazijama nema razlike, no ona postoji za 4 sektora kod strukovnih programa.

Naziv županije


koju prelazi


XVIII. Istarska županija 153 30,09 donja



XVII. Splitsko-dalmatinska županija 437 36,95 gornja


mature iz Psihologije statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka u tablici donja znači da



Vrsta sektora


koju prelazi








mature iz Psihologije statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka u tablici donja znači da




Psihologije

Učenici su najčešće bili ocjenjeni ocjenom dovoljan na ovom ispitu probne državne mature s

time da je preko 50% učenika strukovnih programa dobilo tu ocjenu. TakoĎer je visok

postotak učenika koji nisu položili ovaj ispit što se može objasniti njihovim izborom fakulteta

koji zahtjeva taj ispit, premda ti učenici nisu pohaĎali nastavu iz njega. Spearmanov

koeficijent korelacije izmeĎu ocjena na ispitu probne državne mature i ocjena na kraju prvog

polugodište 3. razreda je 0,401, odnosno 0,229 za kraj 2. razreda.

Ispit iz Sociologije Učenici koji su pristupili ispitu probne državne mature iz Sociologije postigli su prosječnu

riješenost od 40,07% (standardna grješka 0,33%). Distribucija je lagano pozitivno

asimetrična, a 75% svih rezultata se nalazi ispod 50,00% riješenosti. Rasponi izmeĎu kvartila

i medijana ne prelaze 9,00%. Učenici strukovnih programa imaju još jače grupiranje oko nižih

vrijednosti tako da je medijan samo 29,17, a treći kvartil 34,72%. Unatoč tome što je prosjek

učenika gimnazijskih programa viši nego onaj kod učenika strukovnih programa i statistički

značajno različit od globalnog prosjeka, ta je razlika izuzetno mala (1,10%).

74. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Sociologije

75. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature iz Sociologije prema


UsporeĎujući učenike prema sektorima i/ili vrstama gimnazije niti jedna se grupa ne izdvaja

na ovom ispitu probne državne mature od globalne sredine, no izdvajaju se učenici iz

Zadarske te

MeĎimurske županije.

Naziv županije

Broj učenika Prosjek županije Kontrolna granica koju

prelazi




mature iz Sociologije statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka u tablici donja znači da




Sociologije

Preko polovice svih učenika je ocjenjeno ocjenom dobar na ovom ispitu. Četvrtina učenika

strukovnih programa nije položila ovaj ispit, a skorom ih je 75% ocjenjeno ocjenom dovoljan

ili dobar. Gimnazijalci su najčešće ocjenjeni ocjenom dobar. Asocijacija je izuzetno slaba

izmeĎu ocjena na ispitu i kraju 2. razreda (0,055) te nešto bolja izmeĎu ocjena na ispitu i na

kraju prvog polugodište 3. razreda (0,328).

Ispit iz Vjeronauka Ispit iz Vjeronauka niti jedan učenik nije u potpunosti riješio, već je najviša vrijednost bila

87,04%. TakoĎer, niti jedan učenik nije u potpunosti krivo riješio ispit, već je najniža

vrijednost bila 5,56%. Prosječna riješenost je 34,76% uz standardnu grješku od 0,97% i

laganu pozitivnu asimetriju.

77. Distribucija riješenosti ispita probne državne mature Vjeronauka

Samo su učenici iz Grada Zagreba te jezičnih gimnazija po prosjeku različiti od globalne

sredine, s time da su oni iz Grada Zagreba bolji, a oni iz jezičnih gimnazija lošiji od globalnog

prosjeka.




mature iz Vjeronauka statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka u tablici donja znači da






mature iz Vjeronauka statistički razlikuje od globalne sredine za gimnazije. Oznaka u tablici




Vjeronauka

Više od 70% svih učenika koji su polagali ovaj ispit je ocjenjeno ocjenama dobar ili dovoljan,

a taj se udio povećava kod učenika strukovnih programa. Učenici gimnazijskih programa su

češće ocjenjivani ocjenama vrlo dobar i odličan. Povezanost (Spearmanov koeficijent

korelacije – produkt rang korelacije) izmeĎu školskih ocjena i ocjena na ispitima probne

državne mature je relativno niska – 0,298za prvo polugodište 3. razreda, odnosno

0,247 za kraj 2. razreda

Zaključak Na ispitima probne državne mature koji su održani školske godine 2008/2009 učenici su

pokazali svoje znanje iz 27 predmeta (35 ispita). Ovisno o fakultetu koji su odabrali,

pristupali su polaganju pojedinog ispita te su s toga rezultati lošiji od očekivanog jer neki

učenici nisu imali nastavu iz tog predmeta. TakoĎer je neka količina učenika samo djelomično

ponudila rješenja na ispite te su rezultati lošiji nego kada se analiziraju samo ispiti koji su

pretežno bili s ponuĎenim odgovorima.

Ako se promatra razlika u prosječnoj uspješnosti meĎu srednjoškolskih programa, vidljivo je

(tablica 61.) da su učenici gimnazijskih programa u globalu imali višu riješenost nego učenici

strukovnih škola, odnosno, 20 ispita su riješili statistički značajno bolje, a učenici strukovnih

škola su 22 ispita riješili lošije od globalne sredine. Razlike izmeĎu srednjoškolskih programa

ne postoje uglavnom kod ispita koje je polagao manji broj učenika, uz izuzetak ispita iz

Politike i gospodarstva.

Naziv ispita

Vrsta

programa

Kontrolna

granica

koju prelazi

Broj

učenika Prosjek

Obvezni ispiti

Hrvatski jezik (viša razina) strukovni donja 10526 53,75

Hrvatski jezik (viša razina) gimnazijski gornja 11261 67,13

Hrvatski jezik (osnovna razina) strukovni donja 8833 53,74

Hrvatski jezik (osnovna razina) gimnazijski gornja 1015 68,99

Matematika (viša razina) strukovni donja 7075 17,12

Matematika (viša razina) gimnazijski gornja 7901 34,84

Matematika (osnovna razina) strukovni donja 12485 32,39

Matematika (osnovna razina) gimnazijski gornja 4492 53,38

Engleski jezik (viša razina) strukovni donja 6062 58,96

Engleski jezik (viša razina) gimnazijski gornja 9337 74,62

Engleski jezik (osnovna razina) strukovni donja 9111 71,03

Engleski jezik (osnovna razina) gimnazijski gornja 1804 84,55

Francuski jezik (viša razina) strukovni donja 13 50,43

Francuski jezik (viša razina) gimnazijski 87 72,06

Francuski jezik (osnovna razina) strukovni 11 26,61

Francuski jezik (osnovna razina) gimnazijski gornja 5 79,77

Grčki jezik gimnazijski 18 67,87

Latinski jezik (viša razina) gimnazijski 70 45,18

Latinski jezik (osnovna razina) gimnazijski 43 52,31

Njemački jezik (viša razina) strukovni donja 888 46,13

Njemački jezik (viša razina) gimnazijski gornja 800 66,46

Njemački jezik (osnovna razina) strukovni donja 2340 51,57

Njemački jezik (osnovna razina) gimnazijski gornja 168 76,79

Španjolski jezik (viša razina) strukovni 9 58,32

Španjolski jezik (viša razina) gimnazijski 46 64,35

Talijanski jezik (viša razina) strukovni 99 62,22

Talijanski jezik (viša razina) gimnazijski 260 62,81

Talijanski jezik (osnovna razina) gimnazijski 11 67,74

Talijanski jezik (osnovna razina) strukovni 49 69,03

Talijanski jezik (materinski - viša razina) strukovni donja 22 50,45

Talijanski jezik (materinski - viša razina) gimnazijski 70 66,66

MaĎarski jezik (materinski) strukovni 9 50,00

Srpski jezik (materinski) strukovni donja 105 43,33

Srpski jezik (materinski) gimnazijski gornja 46 60,73

Talijanski jezik (materinski - osnovna

razina) strukovni 24 53,50


razina) gimnazijski 6 67,83

Izborni ispiti

Biologija strukovni donja 3647 19,25

Biologija gimnazijski gornja 3948 36,65

Etika strukovni 37 41,17

Etika gimnazijski 7 50,48

Filozofija strukovni 18 8,50

Fizika strukovni donja 4056 27,42

Fizika gimnazijski gornja 3079 40,65

Geografija strukovni donja 670 31,21

Geografija gimnazijski gornja 1367 45,61

Glazbena umjetnost strukovni 18 63,00

Glazbena umjetnost gimnazijski 56 69,05

Informatika strukovni donja 1222 31,86

Informatika gimnazijski gornja 968 49,43

Kemija strukovni donja 675 21,41

Kemija gimnazijski gornja 1602 36,34

Likovna umjetnost strukovni donja 835 43,33

Likovna umjetnost gimnazijski gornja 1514 55,99

Logika strukovni donja 39 33,16

Logika gimnazijski 301 47,20

Politika i gospodarstvo gimnazijski 48 40,10

Politika i gospodarstvo strukovni 1347 40,86

Povijest strukovni donja 1044 31,43

Povijest gimnazijski gornja 2281 47,69

Psihologija strukovni donja 1037 20,75

Psihologija gimnazijski gornja 3379 37,82

Sociologija strukovni donja 134 29,79

Sociologija gimnazijski gornja 1273 41,17

Vjeronauk strukovni donja 164 27,19

Vjeronauk gimnazijski gornja 99 47,29

Tablica 61. Popis ispita prema srednjoškolskom programu u kojima se srednja vrijednost

riješenosti statistički razlikuje od globalne sredine. Oznaka u tablici donja znači da je sredina


viša od globalne sredine. Analiza je napravljena za grupe veće od pet učenika.

Kao i kod razlike u riješenosti izmeĎu srednjoškolskih programa, uglavnom su učenici

gimnazija imali najvišu riješenost ispita (19 ispita riješeno bolje od globalne sredine), dok su

ih slijedili učenici iz mješovitih škola (9 ispita riješeno bolje od globalne sredine) te

strukovnih (19 ispita riješeno lošije od globalne sredine). Slično kao i kod analize prema

srednjoškolskom programu, razlike meĎu vrstama škola ne postoje uglavnom kod ispita koje

je polagao manji broj učenika; izuzetak ispit iz Politike i gospodarstva.

Naziv ispita Vrsta škole

Kontrolna

granica koju

prelazi Broj učenika Prosjek Obvezni ispiti

Hrvatski jezik (viša razina) strukovna donja 8969 53,6

Hrvatski jezik (viša razina) mješovita gornja 3706 61,6

Hrvatski jezik (viša razina) gimnazija gornja 9112 67,2

Hrvatski jezik (osnovna razina) strukovna donja 7189 53,1

Hrvatski jezik (osnovna razina) mješovita gornja 1915 58,2

Hrvatski jezik (osnovna razina) gimnazija gornja 744 69,2

Matematika (viša razina) strukovna donja 6015 17,1

Matematika (viša razina) mješovita gornja 2416 27,9

Matematika (viša razina) gimnazija gornja 6545 34,5

Matematika (osnovna razina) strukovna donja 10295 32,1

Matematika (osnovna razina) mješovita gornja 3268 40,8

Matematika (osnovna razina) gimnazija gornja 3414 52,9

Engleski jezik (viša razina) strukovna donja 5169 58,7

Engleski jezik (viša razina) mješovita

2606 68,9

Engleski jezik (viša razina) gimnazija gornja 7624 74,9

Engleski jezik (osnovna razina) strukovna donja 7441 70,9

Engleski jezik (osnovna razina) mješovita

2135 74,1

Engleski jezik (osnovna razina) gimnazija gornja 1339 84,9

Francuski jezik (viša razina) strukovna donja 13 50,4

Francuski jezik (viša razina) gimnazija

85 72,4

Francuski jezik (osnovna razina) strukovna

11 26,6

Francuski jezik (osnovna razina) gimnazija gornja 5 79,8

Grčki jezik gimnazija

18 67,9

Latinski jezik (viša razina) gimnazija

68 44,8

Latinski jezik (osnovna razina) gimnazija

38 50,9

Latinski jezik (osnovna razina) mješovita

5 63,2

Njemački jezik (viša razina) strukovna donja 761 46,0

Njemački jezik (viša razina) mješovita

309 58,9

Njemački jezik (viša razina) gimnazija gornja 618 66,2

Njemački jezik (osnovna razina) strukovna donja 1916 50,7

Njemački jezik (osnovna razina) mješovita gornja 478 58,5

Njemački jezik (osnovna razina) gimnazija gornja 114 75,1

Španjolski jezik (viša razina) strukovna

9 58,3

Španjolski jezik (viša razina) gimnazija

43 64,5

Talijanski jezik (viša razina) strukovna

71 59,8

Talijanski jezik (viša razina) gimnazija

197 60,5

Talijanski jezik (viša razina) mješovita gornja 91 69,6

Talijanski jezik (osnovna razina) gimnazija

7 64,2

Talijanski jezik (osnovna razina) strukovna

40 65,2

Talijanski jezik (osnovna razina) mješovita gornja 13 82,2

MaĎarski jezik (materinski) mješovita

13 53,4

Srpski jezik (materinski) strukovna donja 105 43,3

Srpski jezik (materinski) gimnazija gornja 46 60,7

Talijanski jezik (materinski - viša razina) mješovita

92 62,8


razina) mješovita

30 56,4 Izborni ispiti

Biologija strukovna donja 3084 19,4

Biologija mješovita gornja 1327 29,8

Biologija gimnazija gornja 3184 36,3

Etika mješovita

11 41,4

Etika strukovna

30 43,1

Filozofija mješovita

6 6,2

Filozofija strukovna

12 9,7

Fizika strukovna donja 3545 27,1

Fizika mješovita

1076 34,4

Fizika gimnazija gornja 2514 41,1

Geografija strukovna donja 510 30,6

Geografija mješovita

409 42,0

Geografija gimnazija gornja 1118 45,1

Glazbena umjetnost strukovna

16 64,2

Glazbena umjetnost gimnazija

46 68,1

Glazbena umjetnost mješovita

12 70,0

Informatika strukovna donja 957 32,0

Informatika mješovita

467 38,8

Informatika gimnazija gornja 766 49,7

Kemija strukovna donja 540 20,5

Kemija mješovita

403 32,9

Kemija gimnazija gornja 1334 36,3

Likovna umjetnost strukovna donja 790 43,8

Likovna umjetnost mješovita

351 53,5

Likovna umjetnost gimnazija gornja 1208 56,0

Logika strukovna donja 31 32,6

Logika gimnazija

253 46,7

Logika mješovita

56 47,9

Politika i gospodarstvo gimnazija

18 40,6

Politika i gospodarstvo strukovna

1167 40,6

Politika i gospodarstvo mješovita

210 42,4

Povijest strukovna donja 869 31,3

Povijest mješovita gornja 566 44,8

Povijest gimnazija gornja 1890 47,1

Psihologija strukovna donja 866 21,1

Psihologija mješovita

862 33,1

Psihologija gimnazija gornja 2688 38,1

Sociologija strukovna donja 114 31,0

Sociologija gimnazija

1015 40,8

Sociologija mješovita

278 41,1

Vjeronauk strukovna donja 136 27,1

Vjeronauk mješovita

40 31,8

Vjeronauk gimnazija gornja 87 48,1

Tablica 62. Popis ispita prema vrsti škola u kojima se srednja vrijednost riješenosti statistički

razlikuje od globalne sredine. Oznaka u tablici donja znači da je sredina riješenosti ispita niža

od globalne sredine, a oznaka gornja znači da je sredina riješenosti ispita viša od globalne

sredine. Analiza je napravljena za grupe veće od pet učenika.

UVODdokumenti.ncvvo.hr/Dokumenti_centra/PDM2009/statisticko...UVOD Namjena je ovoga teksta prikazati...

Documents

Transcript of UVODdokumenti.ncvvo.hr/Dokumenti_centra/PDM2009/statisticko...UVOD Namjena je ovoga teksta prikazati...