¥ 1 ©to ako Kristu daπ sve?

• 1

©to akoKristu

daπ sve?

©to akoKristu

daπ sve?

2 • ©TO AKO KRISTU DA© SVE?

NakladnikZNACI VREMENA

www.znaci-vremena.com

IzvornikWhat If You Gave Christ Everything

UrednikMario ©ijan

PrijevodAna BistroviÊZlatko Zubak

LekturaTihana Karika

PrijelomMiroslav VukmaniÊ

TisakTiskara Velika Gorica

2012.

• 3

©to ako Kristudaπ sve?

Postani uËenik danas

Zagreb


CIP zapis dostupan u raËunalnom katalogu

Nacionalne i sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu

pod brojem 799047

ISBN 978-953-183-177-2

• 5

Nekoliko desetaka mladih iskreno semolilo za Svetoga Duha — da ih uputi

na rijeËi kojima Êe pozvati mladeiz cijeloga svijeta da im se pridruæe

i postanu Kristovi uËenici!Ovaj molitveni tjedan za mlade je njihov

glas, njihove rijeËi i njihova strast...Iz dubine srca.


Predlaæemo da uvodni dio teksta zasvaki dan Ëitate zajedniËki pred svimaokupljenima na molitvenom bogosluæju.

Nakon toga razmatrajte proËitano gradivou malim skupinama, razgovarajte o

tekstu koji slijedi i Ëiji se vaæni dijelovimjestimice ponavljaju, molite se i

donosite najbolje odluke za svoj æivot.

• 7

Molitveni tjedanza mlade

Bogosluæje — prva subota

ISUS (Ivan 10,10)Isus svojom miloπÊu, praπtanjem, mirom,ljubavlju i nadom okreÊe vaπ svijet nao-pako!

ProuËavanje u maloj skupini — nedjelja

ISTRAÆUJTE (Ivan 1,35-42)Recite Bogu da vam se objavi. Dajte Mudopuπtenje da radi u vaπem æivotu. Isku-πajte Ga.

ProuËavanje u maloj skupini — ponedjeljak

DO–ITE (Matej 4,18-20)Isus poziva sve da budu Njegovi uËeni-ci. Doite Mu kakvi jeste — svakodnev-no, kroz Njegovu RijeË i kroz molitvu.

ProuËavanje u maloj skupini — utorak

POVJERENJE (Matej 14,22-33)Svatko æivi u svom “Ëamcu”. Odrecite sesvoje udobnosti i doite Kristu bez obzira


na opasnosti. Povjerite Mu æivot sada...i u vjeËnosti.

ProuËavanje u maloj skupini — srijedaPREDAJA (Ivan 13,1-18)

Svijet predaju vidi kao poraz. Kristovsljedbenik predaju vidi kao — pobjedu!Dajte Bogu sve. Niπta nemojte zadræa-ti. Predaja vodi u sluæbu.

ProuËavanje u maloj skupini — ËetvrtakTRAÆITE (Djela 2,1-47)

Na kraju, glavni igraË je Sveti Duh —ne vi... traæite od Njega da vas potpu-no promijeni, opremi i poπalje u svojumisiju.

ProuËavanje u maloj skupini — petakLJUBAV (Ivan 13,35; Matej 28,18-20; Ivan

21,15-19; Djela 10)

Volite druge kao πto Bog voli vas. Boæjaljubav vas navodi da volite i od svih Ëi-nite uËenike Isusa Krista.

Bogosluæje — druga subota

©TO AKO KRISTU DA© SVE? (Djela 3 i 4)Ne postoji granica u onome πto Bog moæeuËiniti u vama... i kroz vaπ æivot. Dajtesve πto jeste i πto imate Isusu Kristu— i pogledajte πto Êe On uËiniti. Moæe-te li zamisliti utjecaj na vaπ dom, πko-lu, crkvu — na vaπ svijet?

• 9

Vrijednosti koje treba naglasitiu malim skupinamal Boæja bezuvjetna ljubav.

l Spasenje miloπÊu.

l Velika vaænost svakodnevne osobne za-jednice s Isusom Kristom.

l Poticanje svakodnevnog odnosa s Kri-stom kroz Njegovu RijeË i molitvu.

l Boæja rijeË je posljednja.

l Preobrazba æivota pomoÊu Svetoga Du-ha.

l UËvrstite identitet porukom i misijomAdventista sedmoga dana.

l Duh proroπtva Êe osigurati pravodob-ne i nadahnute dodatke Ëitanju.

l PraktiËno krπÊanstvo.

l UËenici su oni koji stvaraju uËenike.

Plan rada malih skupinaPoËetak

Poveæite se razmjenjivanjem vlastitih is-kustava.

OdgovornostPobrinite se za potrebe svojih vrπnjaka.

MOLITVENI TJEDAN ZA MLADE


RazmotritePokaæite sudionicima koliko je Boæja ri-jeË vaæna.

Glavna toËkaSrediπte.

Uvod

RijeËProuËavajte Boæju rijeË.

Isprobajte!Prakticirajte proËitano.

©to ako...?Primijenite Boæju rijeË u svom æivotu.

Naπi glasoviKratka, snaæna iskustva o tome πto iza-zovi vjere znaËe u vaπim æivotima.

KrajKratak pregled.

OdlukeIzazov vjere — ostanite vjerni sljedeÊa23 sata.

Molitva

• 11

1. dan (prva subota)

IsusIvan 10,10

Srediπnja toËkaIsus / ispunjen æivot.

Razmotrite u malim skupinama1. Zamolite sve prisutne da naËine male

skupine od tri ili Ëetiri osobe.2. Reci: Razmislite na trenutak o za-

nimljivim, pozitivnim Ëinjenicama o sebi —dvjema za koje mislite da vaπi prijatelji iobitelj znaju i jednoj za koju æelite da sviznaju o vama.

3. Reci: Izmjenjujte se u raspravi o za-nimljivim Ëinjenicama o vama tri minute.

4. Razgovarajte o tome: Jeste li Ëuli ne-πto πto ste veÊ znali? Jeste li nauËili neπtoo nekome? Je li netko nauËio neπto o vamaπto ste mislili da veÊ zna ili bi trebao znati?Koja je jedna ili dvije Ëinjenice za koje Isusæeli da svi znaju o tome tko On stvarno jest?HoÊete li veËeras ponovno otkriti Isusa —otkriti tko je On? Moæda Ga znamo, ali mo-æda postoji ono πto ne znamo.


UvodMnogi od vas su odrasli sluπajuÊi priËu

o Isusu i o tome tko je On, ali koliko za-pravo znate o Njemu? Tko je taj »ovjekkoji je dao svoj æivot kako bismo mi mo-gli æivjeti? Danas Êemo istraæiti tko je Oni πto to znaËi za nas.

Poruka“Bog je ljubav.” Tako kaæe apostol Ivan

u 1. Ivanovoj 4,16. Biblija nam takoer kaæeda je Isus Bog: “U poËetku bijaπe RijeË, iRijeË bijaπe od Boga — i RijeË bijaπe Bog.”(Ivan 1,1) Kasnije u istom poglavlju Ëita-mo: “I rijeË tijelom postala i nastanila semeu nama.” (Ivan 1,14) Kristovi sljedbe-nici vjeruju da je Isus RijeË i da je RijeËBog; tako moæemo zakljuËiti da je Isus Bog,dakle, Isus je takoer ljubav. Oni koji suuspostavili odnos s Isusom tvrde da je tobaπ tako.

1. KorinÊanima 13,4-8 kaæe: “Ljubav jestrpljiva, ljubav je dobrostiva; ljubav ne za-vidi, ne hvasta se, ne oholi se. Nije nepri-stojna, ne traæi svoje, ne razdraæuje se, za-boravlja i praπta zlo; ne raduje se nepravdi,a raduje se istini. Sve ispriËava, sve vjeruje,svemu se nada, sve podnosi. Ljubav nigdane prestaje.”

Poπto je Isus ljubav, proËitajmo tekstna ovaj naËin kako bismo bolje razumjeli

• 13

tko On jest: “Isus je strpljiv, Isus je dobro-stiv; Isus ne zavidi, Isus se ne hvasta, Isusse ne oholi. Isus nije nepristojan, Isus netraæi svoje, Isus se ne razdraæuje, Isus za-boravlja i praπta zlo. Isus se ne raduje ne-pravdi nego se raduje istini. Isus sve ispri-Ëava, sve vjeruje, svemu se nada, sve pod-nosi. Isusova ljubav nikada ne prestaje.”

Ovaj odlomak daje jasnu sliku Isuso-vog osobitog pravog identiteta.

U poglavlju “Kao dijete” u knjizi Isusovæivot, Ellen G. White opisuje Isusove mla-denaËke godine: “Isusov je æivot bio u skla-du s Bogom. Dok je bio dijete, mislio je igovorio kao dijete, ali ni najmanji trag gri-jeha nije kvario Boæje obliËje u Njemu. Ipak,On nije bio osloboen od kuπnji. ZloÊa sta-novnika Nazareta bila je posloviËna. Nata-naelovim pitanjem iskazano je miπljenje onjihovom loπem glasu: ‘Iz Nazareta moæeli πto dobro doÊi?’ (Ivan 1,46) Isus je postav-ljen tamo gdje Êe se Njegov karakter is-kuπati. Bilo je nuæno da stalno bude opre-zan kako bi saËuvao svoju ËistoÊu. Bio jepodloæan svim borbama s kojima se i misreÊemo kako bi nam mogao biti uzor udjetinjstvu, mladosti i zreloj dobi.” (Isusovæivot, str. 44,45)

Ne poæelite li zbog toga poznavati Isu-sa?

Prije mnogo vremena Nebo je svjedoËiloizazovu Isusovoga nepromjenjivoga karak-

ISUS


tera. Nezadovoljan svojom ulogom na Ne-bu, Lucifer je poveo pobunu preispitujuÊiBoæji autoritet i Njegovu ljubav prema sve-mu stvorenom. Iako je Nebo funkcionira-lo pod Boæjim zakonom savrπene ljubavi,Bog nije æelio nametati svoju ljubav bilokome od svojih stvorenja. Biblija nas uËida ne moæemo voljeti iz straha: “U ljubavinema straha; naprotiv, savrπena ljubav is-kljuËuje strah, jer strah pretpostavlja ka-znu. A tko se boji, nije savrπen u ljubavi.”(1. Ivanova 4,18) Lucifer je imao izbor iz-meu Boæje nesebiËne ljubavi i svoje se-biËnosti i odluËio je napasti Boæji zakon ikarakter pun ljubavi.

Sotonina je jedina æelja bila da se do-mogne Boæjega prijestolja. U Izaiji 14,13.14zapisane su ove Luciferove rijeËi: “UspetÊu se na nebesa; povrh zvijezda Boæjih pri-jesto Êu sebi diÊi. Na zbornoj Êu stolovatigori na krajnjem sjeveru. UzaÊi Êu u visineoblaËne, bit Êu jednak Viπnjemu.” Luciferæeli imati Boæju moÊ, ali ne i Njegov ka-rakter. Taj sukob izmeu Boga i Sotone opi-san je kao rat u Otkrivenju 12,7-9. “Utose zametnu rat u nebu koji je ‘Mihael’ sasvojim anelima morao voditi protiv Zma-ja. Zmaj i njegovi aneli prihvatiπe borbu,ali je ne mogoπe izdræati. I ‘mjesta’ za njihviπe ‘nije bilo’ u nebu. Bijaπe zbaËen velikiZmaj, stara ‘Zmija’ koja se zove ‘avao’ —‘sotona’, zavodnik cijelog svijeta...”

• 15

Adamu i Evi je po zakonu savrπeneljubavi i slobodne volje dân izbor: hoÊe livjerovati Bogu ili Sotoni. Naæalost, zato πtosu odabrali Sotonin put, naπ je svijet umr-ljan prokletstvom grijeha i bijedom kojugrijeh donosi. Ali Bog nam daje nadu. Tekstu 1. KorinÊanima 15,22 kaæe da Êemo, kaoπto je æivot jednoga Ëovjeka doveo grijehna ËovjeËanstvo, tako kroz æivot drugogaËovjeka — Isusa — moÊi biti spaπeni odgrijeha. Isus je doπao na ovaj svijet ne samoda nas spasi, nego da nam pokaæe svojpravi identitet za sva vremena. Iznova iiznova Bog se dokazao kao “milosrdan imilostiv, spor na srdæbu, bogat ljubavljui vjernoπÊu” (Izlazak 34,6). Isus je moÊan,slavan i veliËanstven izvan svih ljudskihrazumijevanja. Joπ teæe je razumjeti dubinuNjegove ljubavi i milosti.

Zatvorite oËi i poite na putovanje samnom. ...

Joπua je uzdahnuo. Danas je sve izgle-dalo savrπeno. Dok je hodao gradom naputu prema kuÊi, susjedi su toplo pozdrav-ljali, a djeca su trËala oko njega jer su svivoljeli Joπuu. PrelazeÊi preko praga svojekuÊe, ugledao je oca koji ga je doËekao to-plom dobrodoπlicom.

Joπua i njegov otac su oduvijek æeljeliimati farmu mrava. Napokon je taj san po-stao stvarnost i Joπua se volio brinuti osvojim mravima. Na Joπuino zaprepaπte-

ISUS


nje, ubrzo nakon πto je osnovao svoju far-mu, mravi su pojeli otrovnu biljku i zara-zili se smrtonosnom boleπÊu. Mravi su seuËestalo bunili kako je za sve kriv Joπua.“Da se samo bolje brinuo za nas...”

Joπua je pokuπavao ublaæiti njihovu bolkoliko god je mogao, ali bez obzira na toπto on radio, mravi su ga uvijek optuæi-vali da se ponaπa previπe zaπtitniËki i daih previπe nadzire.

Susjedi su πaputali kako je Joπua tre-bao dopustiti otrovu da ubije sve mravekako bi mogao poËeti ispoËetka s novimmravima. Neki su mu predloæili da obujegojzerice i pogazi sve mrave. Ali Joπua jebio uæasnut tim savjetima. On nikada nebi uËinio tako neπto.

Baπ suprotno, prije nego πto je poËeos farmom mrava, Joπua je uzeo u obzirkako bi se mravi mogli zaraziti nekom bo-leπÊu, tako da su on i njegov otac imaliplan kako zaustaviti πirenje bolesti.

Dogodilo se baπ toga odreenoga da-na, kada je Joπua sa suÊuti gledao svojemrave, da je odluËio da je vrijeme za pro-vedbu njegovoga plana. GledajuÊi svoje dra-ge mrave kako se bolesni kreÊu, Joπua jepozvao svog oca u sobu. “Vrijeme je”, re-kao je Joπua a da se uopÊe nije okrenuo.

“Jesi li siguran da æeliπ to uËiniti?” bioje odgovor njegovog oca. “Ne moraπ to uËi-niti ako ne æeliπ.”

• 17

“Tata, to je jedini naËin da ih spasim”,odgovorio je Joπua. “Obojica to znamo. To-liko ih volim. Moram to uËiniti.” Njih dvo-jica su sjedili u tiπini i gledali mrave. Jo-πua je u glavi proπao kroz cijeli plan.

Prvo, morat Êe postati mrav. Stresaose na tu pomisao. “Postati mrav? Zauvijekse odreÊi onoga πto jesam?”

Drugo, morao bi æivjeti kao mrav, aliizbjeÊi zaraziti se tom boleπÊu. Znao je daje to moguÊe. Ali biljka na farmi je izgledalatako soËno da mravi nisu mogli odoljeti ada je ne okuse barem jednom. A samo je-dno kuπanje je sve πto je bilo potrebno.Joπua je pokuπao upozoriti mrave na bilj-ku, ali oni nisu sluπali.

SljedeÊe πto Êe uËiniti jest da Êe ponu-diti mravima lijek. Znao je da Êe mu serugati i ismijavati ga kada bude jedan odnjih. Nikada se neÊe uklopiti. Nikada neÊedobiti ljubav koju je imao u svom sada-πnjem domu. Slava, divljenje — sve Êe tonestati.

Joπuin otac je prekinuo njegove misli.“Oni Êe te ubiti”, rekao je. “Mnogi Êe

mravi odbiti i tebe i lijek koji im nosiπ.OznaËit Êe te kao uljeza i ubit Êe te.”

“Da,” rekao je Joπua, “znam, ali nekiÊe me prihvatiti kad odem. Ako samo je-dan...” Joπuine su se oËi ispunile suzamakada se okrenuo i pogledao oca u oËi, “akosamo jedan bude vjerovao i ako samo je-

ISUS


dan prihvati lijek koji donesem, ta Êe mi-sija biti uspjeπna. Ja stvarno æelim to uËi-niti.” ...

Do sada ste shvatili da u toj priËi Jo-πua predstavlja Isusa, dok mravi predstav-ljaju tebe i mene i svakog drugog Ëovjekakoji je ikada æivio ili Êe æivjeti na Zemlji.Kao dio nebeskoga plana, Isus je napus-tio svijet nevjerojatne slave, nemjerljivogsavrπenstva i ljubavi. Riskirao je sve da spa-si barem jednu osobu i dokaæe svoj karak-ter ljubavi. Ostavio je æivot koji je isprvaosmislio za nas. Moæete li zamisliti kolikoljubavi Isus ima za svakoga od nas kadaje bio spreman umrijeti smrÊu koju smomi zasluæili? I On je umro kako bismo mimogli jednoga dana æivjeti æivot koji je Onostavio i dobiti nagradu koju On zasluæu-je. Jeste li shvatili to? Dopustite mi da toponovno proËitam. [Molim vas, proËitajte tovrlo polako kako biste bolje shvatili.] On jeumro kako bismo mi mogli jednoga danaæivjeti æivot koji je On ostavio i dobiti na-gradu koju On zasluæuje.

U usporedbi s Njegovim visoËanstvomi sjajem, mi smo manji od Joπuinih mravi.Ali On je postao jedan od nas kako bi nasspasio i pokazao nam koliko nas voli. Onnas toliko voli da nam je Ëak dao i plankoji trebamo slijediti kako bismo mogli po-stati viπe nalik predivnom BiÊu kakvo jeOn bio. U Ivanu 10,10 Isus nam kaæe da

• 19

je On, za razliku od lopova koji dolazi ukra-sti, ubiti i uniπtiti, doπao kako bismo mogliimati æivot — i ne bilo kakav æivot, negoæivot u izobilju.

Isus æeli da imamo ispunjen æivot kaoπto je On imao kada je bio na ovoj Zemlji.On nam nudi æivot nepokolebljive radosti— radosti koja nas proæima, bez obzira nadanaπnje okolnosti ili sutraπnje brige.

On nam nudi æivot nemjerljivoga mira— mira u Njemu kada se svijet oko nasruπi.

Nudi nam odnos s Njim koji nam do-puπta da u molitvi razgovaramo s Njim osvemu i da znamo kako nas neÊe osui-vati ili ozlijediti.

Nudi nam identitet Njegovoga ljublje-noga, prihvaÊenoga djeteta — ali ne bilokojega djeteta, nego djeteta za koje je daosvoj æivot.

Nudi nam svrhu u æivotu — ne u bu-duÊnosti kada budemo stariji, pametniji ikad budemo imali viπe iskustva; nudi namsvrhu sada.

ZvuËi li vam to privlaËno? Je li to ne-πto πto biste voljeli imati? Ovoga tjedna Êe-mo govoriti o tome kako moæete ostvarititakav odnos s Isusom. Vrijeme je da odvo-jimo vrijeme i uvidimo tko je stvarno Isusi tko On æeli biti u naπim æivotima.

Æeliπ li zaista vidjeti kakav je Isus?

ISUS


Razmotrite u malim skupinama©to mislite o svemu ovome? Vrijeme je

da iskoristite svoje glasove. Za ovaj dio ve-Ëeraπnjega sastanka naËinimo skupine odtroje ili Ëetvero. [Bilo bi idealno kad se teskupine ne bi mijenjale cijeloga tjedna.] Po-Ënite s molitvom [jedna ili viπe osoba semoæe moliti] i molite Boga da doe u vaπuskupinu i vodi raspravu. Traæite od Njegada vam se otkrije. Onda poËnite razgova-rati.

ProËitajte ponovno 1. KorinÊanima 13,4-8 i umjesto rijeËi ljubav stavite Isus. Kojije vaπ omiljeni opis Isusa? Zaπto? Kako stevidjeli te Isusove osobitosti prikazane u Bi-bliji ili u vaπem æivotu?

Jeste li nauËili neπto novo o Isusu? Akoda, πto? ShvaÊate li sada bolje o Njemuono πto ste prije Ëuli? Je li vam se svidjelaova slika Isusa? Zaπto da, ili zaπto ne?

Kako ono πto vam Isus nudi moæe pro-mijeniti vaπ æivot ako to odluËite prihvati-ti (radost, mir, prihvaÊenost, identitet i svr-ha)? ©to drugo moæete naÊi u Bibliji, a Bogvam to æeli dati?

Mi smo kao kukci. »ak se i mi slaæemoda je jednostavnije zgnjeËiti kukca nego gapokuπati spasiti. Mi nikada ne bismo nipomislili postati kukcem i ærtvovati svoj æi-vot da bi oni mogli æivjeti. Ipak, Isus jepostao Ëovjek zbog nas. Kako ta spoznaja

• 21

utjeËe na tebe? Kako to mijenja vrijednostkoju pripisujemo sebi i drugima?

Pokuπajte se sjetiti primjera najnesebi-Ënijega djela ljubavi koje ste ikada doæiv-jeli. ©to je to bilo? Kako je prikazano? Kakoste se osjeÊali zbog toga? [Neka nekolikoosoba podijeli to iskustvo, ako æele.] Kakomoæete pokazati toliku ljubav prema oni-ma s kojima dolazite u kontakt?

Ispit vjereSvake veËeri Êemo vam dati izazov vjere.

Svake veËeri kada doete, pruæit Êe vamse prilika da provjerite jedni druge i dræi-te jedni druge odgovornima zbog onoga πtoje uËinjeno. VeËeraπnji izazov vjere je ovaj:

Kod kuÊe odvojite 5 do 10 minuta zarazmiπljanje o svemu πto ste Ëuli i o Ëemuste veËeras raspravljali.

Pokuπajte se sjetiti nekoga tko bi mo-æda æelio Ëuti ovo πto vi uËite.

Doite ponovno sutra i, ako æelite, do-vedite i prijatelja ili prijateljicu.

ZakljuËakZavrπite zajedno molitvom. Odvojite se

iz svoje skupine i naËinite male skupineod dvije osobe. Molite se zajedno i slaviteBoga zbog toga tko je On i zbog toga πtoje uËinio za vas. Onda se molite jedno za

ISUS


drugo. Pitajte svoga molitvenog partnera/partnericu postoji li neπto posebno za πtose æeli moliti — borbe, obitelj, prijatelji, po-trebe... Molite Boga da nam se moÊno obratikroz ovaj molitveni tjedan. Na kraju, molitese za Boæju pomoÊ kako biste izvrπili iza-zov vjere.

• 23

2. dan

IstraæujteIvan 1,35-42

Srediπnja toËkaKako bismo otkrili tko je Isus zapra-

vo, moramo otvoriti svoje umove za istraæi-vanje dok otvaramo svoja srca Bogu.

PoËetakReci: VeËeras Êemo provoditi vrijeme u

skupinama od osam do dvanaest osoba. Tenam skupine pomaæu da se zbliæimo i raz-govaramo o pitanjima i prouËavamo Bibliju.[PriËekajte nekoliko minuta kako bi se na-Ëinile skupine.]

U svojoj skupini naite dvije do tri osobeiste dobi i meusobno porazgovarajte: Je lise neπto posebno isticalo u sinoÊnjem prou-Ëavanju? Jeste li se okuπali u izazovu vjere?Posluπajte πto svatko ima reÊi o onome πtoje reËeno proπle veËeri.

RazmotriteNeka prisutni ostanu u svojim malim

skupinama od dvoje ili troje.


Reci: Jeste li ikada æeljeli znati sve πtoje moguÊe znati o nekoj odreenoj osobi?Moæda je ta osoba poznata liËnost ili noviuËenik u πkoli. ©to je potaknulo vaπe zani-manje za njih? ©to ste morali uËiniti kakobiste otkrili kakvi su zapravo oni? Jeste lise raspitivali kod drugih? Jeste li se poku-πali druæiti s njima? Razgovarajte nekolikominuta o tome u svojim skupinama.

Nakon nekoliko minuta rasprave, po-traæite jednog ili dva dragovoljca koji bi æe-ljeli podijeliti sa svima naËin na koji onipokuπavaju upoznati nekoga.

Istraæite: Koje su sliËnosti i razlike iz-meu istraæivanja karaktera neke osobe iistraæivanja Isusovoga karaktera? Usvaja-mo li tua miπljenja o Njemu kao svoja vla-stita ili istraæujemo sami o Njemu? Zaπto Gaæelimo slijediti?

UvodGospoa se ustala od svoga stola pre-

punoga broπura i glasno dozivala prolaznikana cesti: “Poznajeπ li Isusa? Tko je za tebeBog? Jesi li æedan istine? Doite, ‘iskuπajteje li Bog dobar’!”

Uæurbani muπkarac se okrenuo i po-gledao prema stolu. Gospoa je iskoristilatu priliku i obratila mu se: “Oprostite, go-spodine, biste li æeljeli znati viπe o Bogu itko je On zapravo?”

• 25

Muπkarac ju je posluπao prije nego jebrzo odgovorio: “Ne. Imam pametnijih po-slova nego sjediti i Ëitati vaπu literaturu.”

“Ali nije samo to, gospodine, to je sve-obuhvatni zadatak, traæenje kako bi se ot-krila istina o Bogu.”

Prekriæio je ruke i napuËio usne. “Menezapravo nije briga za te stvari. Pa πto, Bogmoæda postoji, moæda nas voli, moæda nasne voli; ili moæda Bog ne postoji, a mi smosami u svemiru.” Slegnuo je ramenima inastavio: “Bilo kako bilo, meni to nije bi-tno — imam svoj æivot o kojem se morambrinuti i ne vidim nikakvu vrijednost u jur-njavi za apstraktnim pojmovima boæanstva.A sada, oprostite, moram obaviti neke po-slove.”

Æenino lice se rastuæilo kad je shvatilada mu nikako neÊe uspjeti reÊi koliko jevaæno traæiti Boga. Kad je odlazio, gledalaje ostale ljude koji su bili na ulici. Kolikonjih je bilo kao taj Ëovjek: sigurni i zado-voljni dosadaπnjim stanjem u svojim æivo-tima? Ili koliko je njih vjerovalo da su naπliistinu i nisu traæili druge moguÊnosti? Onase tiho molila da svi oni uËine prvi koraki istraæe tko je zapravo Bog.

PorukaBiblija se puno bavi istraæivanjem i is-

traæivaËima, od æene koja je traæila kovanicu

ISTRAÆUJTE


do Izraelaca koji su istraæivali novu zem-lju. Vi takoer moæete postati istraæivaËi!Isus æeli da Ga slijedimo i da Ga bolje upo-znamo. Boæja rijeË iznosi mnoge primjereljudi koji su istraæivali tko je Isus.

Jednostavno, osobno iskustvo moæe bitisve πto je potrebno da bi se upalila iskraza daljnje prouËavanje Isusa. To je sve πtoje bilo potrebno da dva uËenika Ivana Krs-titelja zakljuËe kako imaju potrebu istra-æivati o Boæjem Sinu.

ProËitajte Ivan 1,35-39. Prije tih redakavidimo Ivana Krstitelja kako govori o Me-siji koji Êe uskoro doÊi i kako Êe On uzetigrijehe svijeta. On je govorio o praktiËnomi uzbudljivom osobnom svjedoËanstvu ko-je je otkrio istraæujuÊi Isusa. Ivanovi uËe-nici su Ëuli svjedoËanstvo i moguÊnost daje ono istinito privuklo je njihovu pozor-nost i dræalo ih dok nisu imali vremenarazmisliti o tome πto je Ivan rekao. Do vre-mena kad je Isus doπao, njihova je zna-tiæelja bila na vrhuncu i oni su Ga odmahpoËeli slijediti æeleÊi nauËiti viπe o Njemu.

Nekim ljudima za istraæivanje Isusa tre-ba vremena, ali poËetni korak je naprav-ljen gotovo u treptaju oka. Tako je bilo isa ©imunom Petrom. ProËitajte Ivan 1,40-42. Andrijina izjava “Naπli smo Mesiju!” mo-ra da je odjekivala u Petru kako bi ga do-vela do Isusa. Andrija to nije znao, ali onje zapalio mali, ali siguran plamen koji Êe

• 27

nadahnuti Petra na istraæivanje o tome tkoje zapravo Isus.

»injenice ne mogu uvijek uvjeriti oso-bu da dublje istraæuje Isusa. Sveto pismosvjedoËi o skupini ljudi, farizejima, Ëija srcai umovi nisu bili promijenjeni Ëinjenicama.U Ivanu 9,1-34 Isus je hodao sa svojimuËenicima jednog subotnjeg popodneva ka-da su ugledali Ëovjeka koji je bio slijep odroenja. Isus je pljunuo na zemlju, napravioblato, stavio to na Ëovjekove oËi i rekaomu da ode oprati blato u ribnjaku Siloe.»ovjek je uËinio kako mu je bilo reËeno ivraÊen mu je vid! VeÊina ljudi je bila zadiv-ljena i zapanjena, ali farizeji nisu uopÊebili oduπevljeni onim πto se to dogodilo. Op-tuæili su Isusa da je prekrπio Zakon timeπto je izlijeËio Ëovjeka u subotu. Ispitali subivπega slijepca i njegove roditelje, ali od-govori koje su dobili nisu se podudarali snjihovim unaprijed smiπljenim zamislimapa su zbog toga odbili vjerovati u Isusa.

Kad istraæujemo, miπljenja drugih lju-di mogu jako utjecati na naπa. U Mateju16,13-16 Isus pita svoje uËenike πto drugimisle o Njemu, ali On se ne zaustavlja natome. On ih tada pita πto oni osobno vje-ruju tko je On. ©imun Petar bez oklijeva-nja odgovara: “Ti si Krist, Sin Boga æivo-ga!”

U tom bi smislu danaπnji ljudi trebalibiti sliËniji Petru. On je istraæivao o Isusu.

ISTRAÆUJTE


Toliko je istraæivao da je postao siguranu ono πto vjeruje, bez obzira na to πto drugimisle. Tako opseænim istraæivanjem Isusa,Petar je otkrio kako je Isus jedini pravi Bogi Mesija.

Nije teπko poËeti istraæivati o Isusu.Ellen G. White kaæe: “Ako nam ne pruæidovoljno dokaza na kojima moæemo teme-ljiti svoju vjeru, Bog nikad ne traæi da vje-rujemo. Njegovo postojanje, Njegov karak-ter, istinitost Njegove RijeËi, sve je to po-tvreno mnogim dokazima koji su upuÊe-ni naπem razumu. Ipak, Bog nikad nijeuklonio moguÊnost sumnje. Naπa vjera mo-ra poËivati na osobnom osvjedoËenju, a nena nabrajanju dokaza. Oni koji æele sum-njati, imat Êe priliku; a oni koji stvarnoæele upoznati istinu, naÊi Êe obilje dokaznegrae na koju mogu poloæiti svoju vjeru.”(Put Kristu, Zagreb 2010., str. 92)

Sada proËitajte πto Isus kaæe o sebi uLuci 11,9.10. Ako pogledamo i stvarno tra-æimo i istraæujemo, sigurno Êemo naÊi Isusai Njegov pravi karakter. ProËitajte Jeremi-ja 29,12.13. Kako bismo mogli naÊi onoπto traæimo, moramo to traæiti cijelim sr-cem; moramo to æeljeti viπe nego iπta drugo.

Istraæivanje nikada neÊe poËeti ako sa-mo sjedimo ne radeÊi niπta — vi morateuËiniti prvi korak. Prvo, Ëvrsto odluËite ot-kriti istinu o Isusu. Zatim odluËite koji Êevam biti iduÊi korak. HoÊe li vaπ plan uklju-

• 29

Ëivati biblijska prouËavanja koja Êe vampomoÊi u produbljivanju znanja o Kristu,ili Êete se usredotoËiti na uËenje time πtoÊete sjesti i sluπati Isusa? Takoer odvojitepuno vremena za razgovor s Njim kroz mo-litvu. Kako Êete Ga drukËije upoznati akone provodite vrijeme s Njim? Rana Petrovaodluka da slijedi Isusa kasnije je rezultiralatime da je sa sigurnoπÊu mogao reÊi kakoje Isus Sin æivoga Boga. Kakva preobraz-ba! Zamislite! I vi moæete to ostvariti usvom æivotu!

Razmotrite u malim skupinamaVratite se u skupine od dvije ili tri oso-

be koje ste naËinili na poËetku i raspraviteo ovim pitanjima:

©to ako... se trebate odreÊi svega ka-ko biste istraæivali o Isusu, uklonivπi sveπto bi vas zadræavalo, bez ikakvih ometa-nja? Biste li bili spremni uËiniti to? Kakobi istraæivanje Isusa izgledalo u vaπem æi-votu?

©to ako... naiete na neπto u Bibliji sËime vam se teπko sloæiti, neπto πto vamnikako ne odgovara? Biste li to odbacili jernije ugodno? ©to bi ti uËinio/uËinila? Za-πto?

©to ako... date Bogu priliku da radiu vaπem æivotu? ©to mislite, πto bi se do-godilo?

ISTRAÆUJTE


Ispit vjereVeËeras ispitajte naËin na koji vidite Bo-

ga. Koja je vaπa percepcija u usporedbi sonim πto je stvarno istina? Zatim uzmitevremena za istraæivanje tko je zapravo On.OËito, vaπe istraæivanje Êe trajati puno duæeod jednoga dana, ali zapoËnite svoje pu-tovanje sada time πto Êete Ga ozbiljno po-traæiti u Njegovoj RijeËi, Bibliji.

Postati Kristov uËenik — odreÊi se sve-ga i pratiti Njega — moæe biti teπko. Zbogtoga nemojte osjeÊati pritisak i odmah MureÊi da. VeËeras neka bude vrijeme kadaMu neÊete reÊi ne, vrijeme kada Êete ot-voriti Njegovu RijeË i otvoriti svoj um i svojasrca moguÊnosti da vam Bog pokazuje ne-πto viπe od onoga na πto ste navikli!

ZakljuËakU vaπoj maloj skupini od dvoje ili troje

izrecite potrebe za molitvu i onda se moliteza te potrebe i jedni za druge. Molite se iza veËeraπnji ispit vjere i traæite od Bogada blagoslovi svaku osobu koja istraæujeo Njemu.

• 31

ISTRAÆUJTE

VodiË za prouËavanje u malimskupinama

PoËetakRecite: VeËeras Êemo provoditi vrijeme

u skupinama od osam do dvanaest osoba.Te nam skupine pomaæu da se zbliæimo, ra-zgovaramo o pitanjima i prouËavamo Bibli-ju. [PriËekajte nekoliko minuta kako bi senaËinile skupine.]

Sada u svojoj skupini naite dvije dotri osobe iste dobi i meusobno porazgova-rajte: “Jeste li neπto posebno uoËili u sinoÊ-njem prouËavanju? Jeste li se okuπali u iza-zovu vjere?” Posluπajte πto svatko ima reÊio onome πto je reËeno proπle veËeri.

RazmotriteVratite se u svoje skupine od 8 do 12

osoba.Svakoj skupini dajte dovoljno papira i

pribora za pisanje za treÊi korak.Neka svatko napiπe tri svoje osobine

(a da nisu tjelesne osobine).Presavijte sve papire, stavite ih u koπa-

ricu i izmijeπajte; neka svaka osoba izvuËejedan papir. Ako izvuËete svoj, vratite gau koπaricu i uzmite drugi.

ISTRAÆUJTE


Neka svatko pogleda papir i na teme-lju opisanih osobina pokuπa pogoditi o kojojje osobi rijeË na temelju toga πto Êe svakuosobu pitati jesu li to njezine osobine.

Pitaj: Kako metode koje ste koristili dabiste naπli osobu (dakle, Ëitanje osobina spapira i raspitivanje od osobe do osobe) mo-æete povezati s pitanjem kako istraæivati oIsusu?

Alternativno razmatranjePotraæite dobrovoljca koji Êe staviti svoju

torbu (ili neki drugi predmet) na mjestogdje je svi iz skupine mogu lako vidjeti.

Dajte im minutu da oprezno prouËepredmet i zapamte o njima πto je moguÊeviπe pojedinosti.

Uklonite torbu tako da je viπe nitko nemoæe vidjeti.

Zamolite sve da podijele svoja zapa-æanja.

Pitaj: Koje vas je promatranje iznena-dilo i zaπto? Kako se jedno razlikuje od dru-goga? ©to nam ova aktivnost pokazuje oistraæivanju Isusovog pravog karaktera?

SREDI©NJA TO»KAKako bismo otkrili tko je zapravo Isus,

moramo otvoriti svoje umove prema istra-æivanju dok otvaramo svoja srca Bogu.

• 33

UvodZamislite sljedeÊi dogaaj.“Poznajeπ li Isusa? Tko je za tebe Bog?

Jesi li æedan istine? Doi, ‘kuπajte je li Bogdobar’!”

Uæurbani muπkarac se okrenuo i po-gledao prema stolu. Gospoa je iskoristilatu priliku i obratila mu se: “Oprostite, go-spodine, biste li æeljeli znati viπe o Bogu itko je On zapravo?”

Muπkarac ju je posluπao prije nego jebrzo odgovorio: “Ne. Imam pametnijih po-slova nego sjediti i Ëitati vaπu literaturu.”

“Ali nije samo to, gospodine, to je sve-obuhvatni zadatak, traæenje kako bi se ot-krila istina o Bogu.”

Prekriæio je ruke i napuËio usne. “Menezapravo nije briga za te stvari. Pa πto, Bogmoæda postoji, moæda nas voli, moæda nasne voli ili moæda Bog ne postoji, a mi smosami u svemiru.” On slegne ramenima inastavi: “Bilo kako bilo, meni to nije bitno— imam svoj æivot o kojem se moram bri-nuti i ne vidim nikakvu vrijednost u jur-njavi za apstraktnim pojmovima boæanstva.Sada, ako mi oprostite, moram obaviti nekeposlove.”

Æenino lice se rastuæilo kad je shvatilada mu nikako neÊe uspjeti reÊi koliko jevaæno traæiti Boga. Kada je odlazio, gleda-la je ostale ljude koji su bili na ulici. Koliko

ISTRAÆUJTE


njih je bilo kao taj Ëovjek, sigurni i zado-voljni dosadaπnjim stanjem u svojim æivo-tima? Ili koliko je njih vjerovalo da su naπliistinu i nisu traæili druge moguÊnosti? Onase tiho molila da svi oni uËine prvi koraki istraæe tko je zapravo Bog.

©to se nas tiËe, ispitajmo temu istra-æivanja Isusa iz biblijske perspektive.

RijeËOstanite u skupinama od 6 do 8 osoba

i razgovarajte o sljedeÊim stihovima.ProËitajte Ivan 1,35-39. Zaπto su dva

Ivanova uËenika odluËila slijediti Isusa? ©tomislite, πto su oni traæili?

Sada proËitajte retke 40-42. Po vaπemmiπljenju, zbog Ëega je Andrija tako brzozakljuËio da je Isus Mesija? ©to mislite, oËemu je Petar razmiπljao kada mu je An-drija rekao ono πto je otkrio? Zaπto si jePetar dopustio da ga Isus privuËe? ©to mi-slite, zaπto je Petar ostao i postao jedanod Isusovih uËenika? ©to biste vi uËinilina njegovom mjestu?

ProËitajte Ivan 9,1-34. Farizeji su istra-æivali Isusova Ëuda. ©to je bio njihov za-kljuËak i πto ih je navelo na takav zaklju-Ëak? ©to mislite, zaπto su bili tako suæe-nih pogleda kada su ispitivali Isusova djela?

ProËitajte Matej 16,13-16. ©to su ljudirekli za Isusa? ©to je Petar rekao za Isusa?

• 35

©to mislite, πto ga je toliko uvjerilo da opiπeIsusa na taj naËin?

ProËitajte Luka 11,9.10. ©to mislite, πtoje Isus mislio kada je rekao “molite i datÊe vam se”, “traæite i naÊi Êete”, “kucajte,i otvorit Êe vam se”? Sada proËitajte Jere-mija 29,11-14. ©to ovdje znaËi “traæiti inaÊi” Boga? Kako ovo boæansko obeÊanjedano Izraelcima vrijedi i za nas danas?

Isprobajte!“Tko je Bog?” Postavite to pitanje oso-

bama oko sebe i brzo Êete otkriti da postojimnogo razliËitih miπljenja na tu temu. Alijeste li se sami to zapitali? Takoer, miπ-ljenja o toËnom Isusovom identitetu su po-svuda, ali πto TI misliπ o Njemu? Tko jeOn tebi?

Moæda vam je teπko mariti za to kao iËovjeku u ilustraciji, ili osjeÊate kako veÊimate svu istinu koja vam je potrebna. Aliπto ako ima viπe? Sve se svodi na ovo: Jesteli spremni traæiti Boga?

Prvi korak je æeljeti istraæivati o Nje-mu. KljuË ove istrage se sastoji od dvajudijelova: otvoriti svoje umove za istraæiva-nje i otvoriti srca Bogu. Otvaranje umovaznaËi biti spreman uzeti u obzir svaku mo-guÊu istinu, bez obzira koliko Ëudna ili ne-ugodna bila. To je odanost istraæivanju, ot-krili mi to u Bibliji ili Ëuli miπljenja ljudi

ISTRAÆUJTE


oko nas. Otvaranje srca znaËi priÊi istra-æivanju na duhovno ponizan naËin, izbje-gavati kriticizam i dati Bogu dopuπtenje daradi u naπim æivotima. Ne morate biti uËe-nik kako biste se molili Bogu i traæili po-moÊ Svetoga Duha. Razmiπljajte o tome ova-ko: neÊete reÊi da Isusu, ali Mu neÊete reÊini ne. Isus ne æeli da Ga slijedimo nasilu;meutim, On daje veoma korisne dokazeako odluËimo istraæivati o Njemu.

Ellen G. White u knjizi Put Kristu ka-æe: “Ako nam ne pruæi dovoljno dokaza nakojima moæemo temeljiti svoju vjeru, Bognikad ne traæi da vjerujemo. Njegovo po-stojanje, Njegov karakter, istinitost Njego-ve RijeËi, sve je to potvreno mnogim do-kazima koji su upuÊeni naπem razumu.Ipak, Bog nikad nije uklonio moguÊnostsumnje. Naπa vjera mora poËivati na oso-bnom osvjedoËenju, a ne na nabrajanju do-kaza. Oni koji æele sumnjati, imat Êe pri-liku; a oni koji stvarno æele upoznati isti-nu, naÊi Êe obilje dokazne grae na kojumogu poloæiti svoju vjeru.” (Put Kristu, Za-greb 2010., str. 92)

Zaustavimo se i pokuπajmo sve to po-vezati s nama. Na redu je duboko preispi-tivanje duπe. Zapitajte sami sebe: Kako sa-da vidim Boga? Zaπto Ga vidim baπ tako?Jesam li stvarno odvojio/odvojila dovoljnovremena za istraæivanje Boæje rijeËi i Nje-govoga karaktera?

• 37

Koliko su moj um i srce bili otvoreniza to?

Vratite se u skupine od dvoje ili trojeu kojima ste bili na poËetku. Zapitajte seu svakoj skupini:

Kakva vrijednost postoji u istraæivanjuIsusa?

Postoji li neπto posebno πto æelite znatio Bogu? Kojim putem idete u pronalaæe-nju odgovora?

U malim skupinama (dvije do tri osobe),raspravite o sljedeÊim pitanjima:

©to ako... se trebate odreÊi svega kakobiste istraæivali o Isusu, ni sa Ëim πto bivas zadræavalo, bez ikakvih ometanja? Bisteli bili spremni uËiniti to? Kako bi to izgle-dalo u vaπem æivotu?

©to ako... naiete na neπto u Bibliji sËime vam se teπko sloæiti, neπto πto vamnikako ne odgovara? Biste li to odbacili jernije ugodno? ©to bi ti uËinio/uËinila? Za-πto?

©to ako... date Bogu priliku da radi uvaπem æivotu? ©to mislite, πto bi se dogo-dilo?

KrajSaæetak: Petar je bio spreman istraæiva-

ti tko je bio Isus jer je postojala moguÊnostda je On pravi Mesija, baπ kao πto je nje-gov brat Andrija rekao. Ono πto je Petar

ISTRAÆUJTE


naπao je zasigurno bilo vrlo vrijedno; to vi-dimo po tome πto je neπto kasnije izjavioda je Isus doista Mesija, Boæji Sin. Isusje kasnije preobratio njegov æivot i pretvorioga u moÊnog prenositelja boæanske istine;propovijedao je Evanelje u bliæim i daljimzemljama. Ali do tog preobraÊenja ne binikada doπlo da Petar nije uËinio prvi ko-rak i traæio Isusa.

Izbor: HoÊeπ li otvoriti svoj um i srceBogu, danas? HoÊeπ li Ga istraæivati i zasada ne reÊi ne?

Ispit vjere: Postati Kristov uËenik —odreÊi se svega i pratiti Njega — moæe bititeπko. Zbog toga nemojte osjeÊati pritisakda Mu odmah kaæete da. VeËeras neka bu-de vrijeme kada Mu neÊete reÊi ne, vrije-me kada Êete otvoriti Njegovu RijeË i otvoritisvoj um i svoja srca moguÊnosti da vamBog pokazuje neπto viπe od onoga πto stenavikli!

Prvo utvrdite æelite li poËeti istraæivatio pravom Boæjem karakteru.

Zatim naite naËin kako Êete to istra-æivanje uklopiti u svakodnevni æivot. Mo-æda Êete æeljeti istraæivati Sveto pismo tra-æeÊi dokaze o Boæjem identitetu i karak-teru i odgovore na pitanja koja vas muËei s kojima ste se suoËili. Moæda Êete odluËi-ti razgovarati s drugima koji su moæda umoguÊnosti pomoÊi vam u vaπem duhov-nom izazovu — vaπi vrπnjaci, pastor, uËitelj,

• 39

roditelj ili neka druga osoba od povjere-nja.

Na kraju, molite se Bogu i traæite po-moÊ od Njega dok istraæujete o Njemu. Za-molite Ga da vam se otkrije na pravi na-Ëin u pravo vrijeme. Ustrajno se molite zasrce poniznog istraæivaËa i razgovarajte sNjim o svojim otkriÊima... ili o svojim ne-doumicama i frustracijama! Traæite vodstvoSvetoga Duha i budite otvorenoga uma iotvorenoga srca.

Molitva: U maloj skupini od dvoje ilitroje iskaæite meusobno potrebe za moli-tvu i onda se molite za te potrebe i jedniza druge. Molite se i za veËeraπnji ispit vjerei traæite od Boga da blagoslovi svaku oso-bu koja istraæuje o Njemu.

ISTRAÆUJTE


3. dan

DoiteMatej 4,18-20

Srediπnja toËkaDoite Isusu.

PoËetakPitaj: Jeste li sinoÊ iπta istraæivali? Zaπto

da, ili zaπto ne? ©to ste otkrili kroz svojaistraæivanja?

Reci: Molim vas da naËinite skupine odtri ili Ëetiri osobe istoga spola i razgovaraj-te o sinoÊnjem ispitu vjere i upravo postav-ljenim pitanjima.

Razgovarajte o tome kako vam je iπlo,zaπto ste to uËinili, ili niste, kako to moæeteuvesti u svakodnevni æivot, a zatim se za-jedno molite za sve o Ëemu sve raspravlja-li.

RazmotriteZamolite sve prisutne da ostanu u sku-

pinama od tri ili Ëetiri osobe.

• 41

Reci: Svaka skupina ima nekoliko mi-nuta za osmiπljavanje plana πto bi uËiniliili rekli kada bi sve nazoËne trebali uvjeritida s njima odu odavde.

Pozovite tri tima da dou naprijed i pri-kaæu svoje zamisli kojima Êe uvjeriti sveostale da ih slijede.

Kratki zakljuËak: Nije jednostavno uv-jeriti ljude da vas slijede, zar ne? Ali mnogiIsusovi sljedbenici su Mu se pridruæili na-kon jednostavnog poziva. U vaπoj skupiniraspravite o ovim pitanjima: ©to bi Isustrebao reÊi ili uËiniti kako bi vas uvjerio daizaete s Njim? ©to ako bi On samo rekao:Doite? Biste li poπli? Bi li Ga bilo teπkoslijediti? Zaπto bi, ili zaπto ne bi?

UvodDoÊi znaËi zakoraËiti u nepoznato! Isus

nas poziva da zakoraËimo vjerom i doe-mo k Njemu! Isus æeli da sada otvorimovrata! Jeste li spremni otkriti πto je Isuspripremio za vas? Jeste li spremni slije-diti Ga kroz vrata?

PorukaProËitajte Matej 4,18-20. Ovdje vidimo

Petrovo iskustvo dolaska i pridruæivanjaIsusu. Kada je Isus priπao Petru, On je do-πao s vrlo jednostavnim pozivom: “Poi zamnom!”

DO–ITE


Biti izabran za uËenika u tadaπnje jevrijeme bila velika Ëast, jer su samo naj-bolji i najdarovitiji ljudi bili odabirani zarad s rabinima. Zbog toga je taj proces biovrlo sloæen i temeljit. Meutim, Isusov pro-ces biranja uËenika je bio dramatiËno dru-gaËiji od uobiËajenoga procesa. Isus nijeËekao da ljudi dou k Njemu; umjesto to-ga, Isus je DO©AO svojim uËenicima! Iro-niËno je to πto je Isus traæio od svojih uËe-nika samo ono πto je On uËinio za njih!On je doπao do njih i samo je traæio daoni zauzvrat dou k Njemu! Ali, nije li Ëu-dno πto u procesu pronalaæenja uËenikaIsus nije iπao kralju, sveÊeniku ili nekimdrugim uvaæenim Ëlanovima druπtva? Umje-sto toga, on je otiπao do najjednostavnijihi najobiËnijih ljudi. Niπta nije bilo tolikoposebno u vezi s Petrom, zar ne? Ali Isusje znao njegovo srce i njegove moguÊnostii nekako je to bilo najvaænije! Poziv kojije Isus uputio Petru vrijedi i za svakogaod nas, ne zbog naπega poloæaja, snage ilitalenata. Isus to Ëini jer vidi pravo stanjenaπega srca.

“Ne trebamo Ëekati na ËvrπÊu uvjere-nost, na bolje prilike, na svetiji karakter.Sami ionako niπta ne moæemo uËiniti. Mo-ramo doÊi Kristu onakvi kakvi jesmo.” (PutKristu, Zagreb 2010., str. 25)

Isus zna da svatko od nas ima spo-sobnosti koje koriste Njegovom Kraljevstvu!

• 43

Dakle, moæemo vidjeti da je Isus zvaoËak i najjednostavnije ljude da Ga slijede.Na neki naËin, Isus nas poziva da Ga sli-jedimo bez obzira koliko se bezvrijedno os-jeÊamo! Ali Ëesto pokuπavamo smisliti iz-govore i razloge zaπto ne moæemo doÊi iiskreno slijediti Boga. Jednostavnije namje odloæiti postati sljedbenikom za neki dru-gi dan ili neku drugu osobu! Ipak, Kristzove svakoga od nas, danas!

ProËitajte Luka 9,57-62. U ovim red-cima Isus jasno govori da kada odluËimodoÊi k Njemu, trebamo doÊi sa stopostot-nom odanoπÊu Njegovom pozivu! To znaËida ne smiπljamo izgovore ili odgaamo svojeobveze, nego dolazimo kada On zove sa svi-me πto jesmo! On ne traæi da napravimomilijun promjena prije nego πto doemo;samo traæi da doemo cijelim srcem! Takoje Petar odgovorio na Isusov poziv. Nika-da nije posumnjao u svoje postupke. Isusje rekao: Doi! i Petar nije dopustio da gaiπta, itko ili neke unaprijed osmiπljene za-misli zadræe. Neπto u vezi s Isusom je bi-lo toliko intrigantno i stvarno da Petru nijetrebalo nikakvo uvjeravanje. Petar je do-πao sto posto — tako bismo trebali i mi!

Jeste li Ëuli priËu o Jimu Laudeyu kojije dijelio stan s najboljim prijateljem, Ste-viem, u uæurbanom San Diegu? Obojica subili preplavljeni grozniËavim ozraËjem okonjih! Jednoga su dana upoznali Ëovjeka koji

DO–ITE


se zvao Michael i govorio im je o svojojkuÊi uz obalu Tihoga oceana! Kako je ongovorio, Jim i Stevie su poËeli razmiπljatikakav bi im æivot mogao biti kada bi mo-gli æivjeti kao Michael! Kao da je Ëitao nji-hove misli, razbio je njihovo sanjarenje po-zivom da æive s njim novi æivot u prekra-snoj nekretnini uz more. Postojala su sa-mo dva uvjeta: mogli su doÊi samo ako do-u bez iËega i ako Michael izgradi njihovedomove! Trebali su biti spremni prihvatitisve πto njihov novi æivot nudi! Bez razmi-πljanja, i Jim i Stevie su prihvatili njegovuponudu.

Kada su se pribliæavali odrediπtu, nji-hova je maπta radila prekovremeno! Zami-πljali su ogromne kuÊe koje Êe sagraditi!KonaËno su doπli do svoga novoga doma!Upijali su svjeæi zrak i zvuk valova uz obalu.»uli su djeËji smijeh, gledali kako se nekipar πeÊe dræeÊi se za ruke uz predivan za-lazak sunca iznad mora. To je ono πto suËekali!

Michael je hodao pokraj njih dok suoni promatrali mjesto gdje Êe uskoro bitinjihovi domovi. Odveo ih je na veliko ze-mljiπte. Bilo je vrijeme za poËetak gradnje.

Jim je slijedio Michaela do zemljiπtadodijeljenoga njemu. Stevie se okrenuo nasvoju stranu. On Êe svoju kuÊu sâm sagra-diti! Znao je da je dovoljno sposoban sâmodrediti kako Êe njegova kuÊa izgledati.

• 45

Biblijska parabola nam govori o sliË-noj priËi o dva Ëovjeka koji su gradili kuÊena obali. ProËitajte Luka 6,46-49. Kada do-emo Isusu, On nam pomaæe izgraditi ja-ke temelje koji podupiru naπ æivot s Njim.Vidite, i Jim i Stevie su “krenuli“ u akci-ju! Ali je samo Jim krenuo srcem! Samotada moæemo sagraditi æivotni temelj kojinas nikada neÊe iznevjeriti!

Kada na Boæji poziv kaæemo da, mi MuodluËujemo doÊi na isti naËin kao πto suMu doπli Petar i Jim! Mi Ga pratimo nesamo djelima, nego srcem! Pratimo Ga stoposto! Ako æelite doÊi i izgraditi Ëvrsti te-melj u Kristu, sada je vrijeme da donese-te tu odluku!

Da, vjerujem! Da, æelim da Ti (Bog) bu-deπ Ëvrsti temelj na kojemu poËiva moj æi-vot! Da, Boæe, kada me vodiπ, ja Êu Te sli-jediti!

Ali πto dolazi nakon toga? ©to Ëini jed-nostavan odgovor da stvarnim u naπim æi-votima? Bog æeli da rastemo u poznavanjuNjega kako bismo mogli bolje razumjeti πtoznaËi slijediti Ga. Jakov 4,8 nam govori daπto se mi viπe pribliæimo Bogu, to Êe OndoÊi bliæe nama. Kada prihvatite Boæji poziv,neprestano dolazite bliæe Kristu, a zauz-vrat, On Ëini isto za vas. Jedan od naËinakako doÊi bliæe Bogu je osobno vrijeme sBogom! Za ostvarenje toga potrebna su sa-mo tri jednostavna koraka:

DO–ITE


Odaberite vrijeme. Svakodnevno oda-berite vrijeme koje vam najbolje odgovaraza povezivanje s Bogom. HoÊe li to biti ju-tro, poslijepodne ili veËer?

Odaberite mjesto. Od velike je pomoÊiza osobno vrijeme s Bogom ako imate po-sebno mjesto na kojem se susreÊete s Bo-gom. Naite mjesto na kojem je najmanjevjerojatno da Êe vas netko ometati.

NaËinite plan. Osobno vrijeme s Bo-gom ima dva velika prioriteta: molitva i Bo-æja rijeË. OdluËite πto Êete Ëitati i to pro-uËite u Boæjoj rijeËi. Ako ste tek na poËe-tku, jedno od Evanelja ili Knjiga Postan-ka su sjajni za poËetak. Samo razgovaraj-te s Bogom kao πto razgovarate sa svojimprijateljem... jer On to zapravo jest.

Razmotrite u malim skupinamaSada se vratite u skupine u kojima ste

bili ranije i razgovarajte o nekim pitanji-ma vezanima uz dolazak Kristu i slijee-nje Krista. PoËnite raspravu molitvom Bo-gu da On bude s vama u skupini i da vodiraspravu. Traæite od Njega da vam da is-kreno srce i otvoren um za sve πto Ëujete!

©to ako kaæete Isusu Kristu da Êete MudoÊi ovakvi kakvi jeste? Kako bi to izgle-dalo u vaπim æivotima?

©to ako kaæete Isusu Kristu da Êete Gaslijediti kamo god vas odvede? Na kakva

• 47

mjesta vas On moæe odvesti? Bi li to bilofiziËko mjesto ili vas moæe navesti na pro-mjenu stavova?

©to ako svakodnevno ulaæete u svoj od-nos s Bogom? Jeste li ikada pokuπali prak-ticirati u svom æivotu neπto kao πto je oso-bno vrijeme s Bogom? Ako jeste, koja suvaπa iskustva? ©to je za vas duhovno os-vjeæavajuÊe u osobnom vremenu s Bogom?

Ispit vjereÆelite li rasti u svojoj vjeri u Boga? Vaπ

ispit vjere za iduÊa 23 sata je ovaj:Primijenite osobno vrijeme s Bogom u

vlastitom æivotu.ProËitajte Matej 4,18-20 i Luka 6,46-

49.Razgovarajte s Bogom o svojoj odluci

da Ga slijedite.Traæite od Njega da ostavi dojam na

vaπe srce Ëime god vam æeli reÊi.Ako æelite doÊi Kristu, ali ipak oklije-

vate, zamolite Ga da vam da æelju da Gaslijedite.

Zamolite Ga da uËini ovaj nadolazeÊiproces snaænim temeljem vaπeg duhovnoghoda!

KrajZavrπite s molitvom. Molite se za osobu

s vaπe desne strane. Molite se da on/ona

DO–ITE


bude u stanju prihvatiti danaπnji izazov ida ga/je Bog moæe povesti u novi æivot!Molite se za konkretnu situaciju koju jeon/ona spomenuo/la ili samo za osobnovrijeme s Bogom. Nakon toga zavrπite zajed-niËkom molitvom.

DO–ITE (Matej 4,18-20)


PoËetakPitaj: Jeste li sinoÊ iπta istraæivali? Zaπto

jeste, ili zaπto niste? ©to ste otkrili kroz svojaistraæivanja?

Molim vas da naËinite skupine od tri iliËetiri osobe istoga spola i razgovarajte o si-noÊnjem ispitu vjere i upravo postavljenimpitanjima. Razgovarajte o tome kako vamje iπlo, zaπto ste to uËinili ili niste, kako tomoæete uvesti u svakodnevni æivot, a zatimse zajedno molite za sve o Ëemu ste raz-govarali.

RazmotriteZamolite sve prisutne da ostanu u sku-

pinama od tri ili Ëetiri osobe.Reci: Svaka skupina ima nekoliko mi-

nuta za osmiπljavanje plana πto bi uËinili

• 49

ili rekli kada bi sve nazoËne pokuπali uvje-riti da s njima odemo odavde.

Svaka skupina ima 30 sekundi da uvje-re sve ostale kako bi trebali ustati i iziÊi.

PreispitivanjeKoja je skupina bila najuvjerljivija?Koja je skupina bila najmanje uvjerljiva?Zaπto su te skupine bile uvjerljive ili

neuvjerljive?Kako se ti naËini pozivanja ljudi mogu

povezati s naËinom na koji je Isus pozi-vao ljude da Ga slijede?

SREDI©NJA TO»KAIsus te poziva da Ga slijediπ.

UvodNakon πto je Isus proveo Ëetrdeset dana

u pustinji posteÊi, doπao je do toËke u svomæivotu gdje je trebao uËenike koji Êe na-staviti Njegov rad i proπiriti svima Rado-snu vijest.

Jednoga je dana πetao uz Galilejsko mo-re. Stariji Ëovjek je popravljao svoje mre-æe i gledao Isusa kako bosonog hoda popijesku. Vidio je Isusa kako maπe djeci kojasu se kupala u moru i pomaæe starici daustane.

DO–ITE


»ovjek se pitao zaπto je Isus ovdje jerje On bio iz Nazareta.

Isus je stao i zagledao se u maleni brodkoji je dolazio prema obali. Samo je Isusznao zaπto je ondje. »ovjek je gledao Isu-sa kako dovikuje neπto muπkarcu na bro-du, Petru, dok je ovaj izlazio iz broda. Sta-rac nije znao πto je Isus rekao, ali ih jevidio kako, smijuÊi se, zajedno odlaze je-dan pored drugoga.

RijeËPrije nego πto je poËeo Petrov uËeniËki

æivot, vidimo ga s praznim mreæama kojeIsus æeli napuniti. ProËitajte Matej 4,18-20.

Zaπto je naËin na koji je Isus pozvaoPetra da Ga slijedi Ëudan ili drukËiji odnaËina drugih rabina toga vremena? Ka-ko je to drukËije od naËina na koje mi da-nas pokuπavamo ljude uËiniti uËenicima?

©to je Isus pitao Petra?©to je Isus obeÊao Petru?Kako je Petar odgovorio? ©to njegovi po-

stupci znaËe?U sljedeÊem tekstu nalazimo da ljudi,

kada traæe istinu, imaju snaæne temelje zaæivot. Ovo bi mogao biti jedan od razlogazaπto Petar nije imao pitanja o pridruæiva-nju Isusu u Mateju 4,18-20 — jer je sagra-dio Ëvrsti temelj u Isusu kao πto smo nau-Ëili u juËeraπnjoj raspravi o istraæivanju.

• 51

ProËitajte Luka 6,46-49.©to Isus misli izrazom gradnja na Ëvr-

stim temeljima?Kako to moæemo povezati s Boæjim po-

zivom?Na koji nam naËin taj temelj pomaæe

u æivotu?Sada kad je Petar imao Ëvrsti temelj

u Kristu, znao je da mora biti u potpunostiodan Isusu. Tako je on mogao u trenutkuostaviti sve i biti istinski sljedbenik. Petarje mogao naÊi mnogo izgovora i reÊi: Pa,pridruæit Êu Ti se sutra, ali nije. Isus naspoziva danas, jer danas je dan kad nasOn æeli. On nas zove sada! ProËitajte Lu-ka 9,57-62.

Kako moæemo staviti svoje ruke u upo-rabu?

©to je Isus mislio kada je rekao Ëovjekuda lisice imaju svoje jame, a On nema mje-sto gdje bi odmorio?

Kakvu vrstu odanosti Isus æeli od nas?Kako bi to u praksi izgledalo u naπim

æivotima?Isus je obeÊao da Êe, kada odluËimo

slijediti Ga i odgovoriti na Njegov poziv dadoemo, On poπtovati naπ izbor. ProËitaj-te Ivan 12,26.

Kako moæemo biti tamo gdje je i Isus?Kako Boæje “poπtivanje” izgleda?Kako ovo obeÊanje moæemo povezati s

danaπnjim vremenom?

DO–ITE


IsprobajteBaπ kao πto Isus dolazi kako bi nas

pozvao, mi moramo poÊi i slijediti Ga. Onuæurbano poziva, bez odgode, hrabro i bezstraha. On nas poziva na naËin na koji bi-smo Mu trebali odgovoriti. To je naËin nakoji je Petar odgovorio na poziv da kreneu svoj duhovni hod, jer se Petar odrekaosvoga prijaπnjega æivota zbog neËega πto Êebiti bolje na duge staze. U Luki 18,28 vidi-mo da se Petar odrekao svoga doma, a vje-rojatno i mnogo viπe od toga.

Na πto vas Isus poziva? Uzmite sadavremena, sami, i razmiπljajte o tome kakovas je Bog pozivao u proπlosti ili vas sadapoziva da Ga slijedite. Dajte Mu odgovor inemojte Ëekati. Budite kao Petar i reciteMu sada. Molite Mu se ili zapiπite na pa-pir, jer nije vaæno na koji naËin Êete odgo-voriti na poziv; jedino je vaæno da odgo-vorite. On vas jednostavno poziva: Doite.

Ljudi su shvatili kako je teπko vjero-vati nekome ako ne poznajete tu osobu.Na isti naËin mi moramo ulagati u svoj od-nos s Isusom kako bismo Ga bolje upoz-nali. To se moæe dogoditi samo ako sva-kodnevno odvajamo vrijeme za Njega. Mito zovemo osobno vrijeme s Bogom. To jesavrπeni naËin za povezivanje s naπim Spa-siteljem. Ovdje su koraci koje trebate na-praviti kako biste uspostavili osobno vri-

• 53

jeme s Bogom u vaπem æivotu. Napiπite od-govore na sljedeÊa pitanja i pokuπajte ihprimijeniti veËeras kod kuÊe.

Odaberite vrijeme. Svakodnevno oda-berite vrijeme koje vam najbolje odgovaraza povezivanje s Bogom. HoÊe li to biti ju-tro, poslijepodne ili veËer?

Odaberite mjesto. Od velike je pomoÊiza osobno vrijeme s Bogom ako imate po-sebno mjesto na kojem se susreÊete s Bo-gom. Naite mjesto na kojem je najmanjevjerojatno da Êe vas netko ometati.

Napravite plan. Osobno vrijeme s Bo-gom ima dva velika prioriteta: molitva i Bo-æja rijeË. OdluËite πto Êete Ëitati i to prouËiteu Boæjoj rijeËi. Ako ste tek na poËetku, je-dno od Evanelja ili Knjiga Postanka susjajni za poËetak. Samo razgovarajte s Bo-gom kao πto razgovarate sa svojim prija-teljem... jer On to zapravo jest.

©to ako...?Raspravite o ovim pitanjima u svojoj

skupini, poduprite jedni druge i primije-nite to u svojim æivotima.

©to ako kaæete Isusu Kristu da Êete MudoÊi ovakvi kakvi jeste?

©to ako kaæete Isusu Kristu da Êete Gaslijediti gdje god vas odvede?

©to ako svakodnevno ulaæete u svojodnos s Bogom poËevπi od danas?

DO–ITE


©to bi sve to moglo izazvati u vaπemæivotu?

KrajSaæetak: Isus nas puno puta u æivotu

poziva, bilo to neπto jednostavno ili zah-tjevno. Ponekad Êemo odmah znati, ali po-nekad Êemo se morati moliti i pozorno slu-πati kako bismo Ëuli Njegov poziv. Isus jepozvao Petra, prosjeËnog Ëovjeka/grjeπni-ka, da Ga slijedi, a On je bio i jest savrπen.Isus je pozvao Petra radije nego da Ëekana njega da Ga s vremenom pronae. Onpoziva i vas.

“Ne trebamo Ëekati na ËvrπÊu uvje-renost, na bolje prilike, na svetiji karak-ter. Sami ionako niπta ne moæemo uËiniti.Moramo doÊi Kristu onakvi kakvi jesmo.”(Put Kristu, str. 25) Baπ kao πto je Isus znaoπto Petar moæe uËiniti, On zna i naπe mo-guÊnosti, ali Ëeka na naπ odgovor.

Izbor: HoÊete li odgovoriti na Njegovpoziv i postati Njegov sljedbenik/sljedbe-nica? Recite Mu svoje misli i budite iskreni.

Ispit vjereÆelite li se joπ viπe zbliæiti sa svojim

Spasiteljem i izgraditi odnos s Njim? Vaπispit vjere za sljedeÊa 23 sata je ovaj: pri-mijenite osobno vrijeme s Bogom u vla-stitom æivotu.

• 55

Kako biste to ostvarili, moæete poËetis ovim jednostavnim koracima:u ugovorite sastanak s Bogom,u proËitajte Matej 4,18-20 i 25. poglav-

lje,u razgovarajte s Bogom o svojoj odluci

da Ga slijedite,u traæite od Njega da ostavi dojam na

vaπe srce onim πto vam æeli reÊi,u poduzmite prvi korak.

ZakljuËakNeka se svaka skupina moli za ispit

vjere. Neka se svaka osoba moli baπ za onuosobu koja joj je s desne strane. Nakontoga pitajte sve prisutne za njihove potre-be za molitvom. Zatim se molite za boæanskiblagoslov svih prisutnih.

DO–ITE


4. dan

PovjerenjeMatej 14,22-23

Srediπnja toËkaVjerujte Isusu!

Male skupineOdgovornost.Pitaj: NaËinite skupine od dvije osobe

— posebno mladiÊi, posebno djevojke.

Pitajte jedni druge:Kako napredujete u osobnom vremenu

s Bogom?©to ste uËinili u vezi s juËeraπnjim iza-

zovom vjere?

RazmotriteReci: Okrenite se prema osobama u svo-

joj blizini i pitajte ih kako su. Pitajte ih kakoje ovo sastajanje utjecalo na njih i vide likako Bog djeluje u njihovim æivotima.

Pozovite nekoliko dragovoljaca.Unaprijed pripremite posudu i napu-

nite je πtapiÊima, liπÊem, zemljom (ako us-

• 57

pijete naÊi neke bezopasne kukce, moæetei njih staviti). Ostavite rupu dovoljno velikukako bi kroz nju mogla proÊi ruka. Ne smijese vidjeti πto je u posudi.

U posudu stavite kovanicu ili neki drugipredmet male vrijednosti.

Dragovoljcima recite kako u posudi mo-æda ima, a moæda i nema æivih biÊa, i datrebaju traæiti ono πto ste stavili u posudu.

Neka stave ruke u posudu i potraæepredmet. Kada ga nau, neka ga zadræe.

ZakljuËak: Neka se svatko okrene pre-ma osobi s kojom je ranije razgovarao iraspravi o sljedeÊim pitanjima:

Je li bilo teπko staviti ruku u posudu?Zaπto da, ili zaπto ne?

Kako se dragovoljËeva reakcija na sta-vljanje ruke u nepoznatu posudu s nepo-znatim sadræajem moæe usporediti s vaπomreakcijom na Boæje vodstvo u vaπem æivo-tu?

Molite se s osobom do vas za otvorenum i spremno srce.

[Molite se svi zajedno.]

UvodZamislite da se izmeu vas i sigurnosti

nalazi stari klimavi most. Rubovi su popu-cali, uæad je slaba, ali iza vas vatreni zidkoji nezaustavljivo napreduje. Netko vasdoziva s druge strane mosta. On vam ka-

POVJERENJE


æe kako je sigurno prijeÊi, ali vi niste si-gurni tko je to ili kako zna da je sigurno.©to Êete uËiniti?

Svakodnevno smo pozvani vjerovati Isu-su. Ne znamo uvijek kako Êe nas dræatina sigurnom ili kako Êe stvari ispasti. Po-nekad, u zbrci, nismo sigurni vjerujemo liNjegovom glasu. Dobra je vijest kako Isusne Ëeka da Mu savrπeno vjerujemo. On naspoziva da Mu vjerujemo. On strpljivo Ëekadok mi uËimo vjerovati Mu. I On je spre-man uhvatiti nas kada padnemo.

[ProËitajte Matej 14,22-29.]Isus æeli da Mu svatko od nas vjeruje.

Kad je Isus doπao do uËenika po vodi, oniGa nisu prepoznali. Vjerojatno su bili zao-kupljeni olujom i borbom s valovima. U tojiscrpljenosti njihova se zbunjenost pretvorilau strah. Isus je osjetio njihov strah i æelioga je zamijeniti povjerenjem u Njega. Onih je umirio time πto im se predstavio. Spo-znaja o tome tko je On postavila je temeljepovjerenja.

“Kako je iskustvo uËenika Ëesto i naπeiskustvo! Kad se navuku oluje kuπnje i æe-stoko sijevaju munje, a valovi nadiru pre-ko nas, sami se borimo s olujom, zabo-ravljajuÊi da postoji Onaj tko nam moæepomoÊi. Uzdamo se u vlastitu snagu svedok ne izgubimo nadu i gotovo ne izgine-mo. Tada se sjetimo Isusa i ako Njega pri-zovemo da nas spasi, naπ uzvik neÊe biti

• 59

uzaludan. Premda sa æaloπÊu kori naπu ne-vjeru i samopouzdanje, On nikada ne pro-puπta pruæiti nam pomoÊ koja nam je po-trebna. Bilo na kopnu ili na moru, ako ima-mo Spasitelja u srcu, mi nemamo zaπtostrahovati. Æiva vjera u Otkupitelja utiπatÊe more æivota i izbavit Êe nas od opasnostina naËin koji On smatra najboljim.” (Isusovæivot, str. 269)

Isus ne oËekuje da Mu vjerujemo bezpomoÊi. On smiruje naπe strahove i brigekao πto je to Ëinio i uËenicima. U Biblijimoæemo nauËiti tko je Isus. Tada nas Onpoziva da uËinimo korak prema Njemu.

Petar nije znao sve kad ga je Isus po-zvao. Joπ uvijek nije bio siguran je li Isustaj koji kaæe da jest. Njegova nedoumicaje pokazivala i sumnju i povjerenje. Na naπusreÊu, Isus ne zahtijeva savrπeno povjere-nje, veÊ samo spremnost. Isus je na Petrovizazov odgovorio pozivom.

Petar je sada imao priliku staviti svojeoprezno povjerenje u akciju. Znao je da lju-di ne mogu hodati po vodi. Ali poznavaoje Isusa. Dakle, usprkos pitanjima, Petarje izaπao iz broda na vodu; primijetite ka-ko je bila njegova inicijativa da ga Isus po-zove da hoda po vodi. Isus se sloæio i Pe-tar je izaπao iz broda i hodao prema Nje-mu po vodi.

[ProËitajte Matej 14,30-33.]

POVJERENJE


ReËeno nam je da je Petar hodao premaIsusu i dok god je to radio, sve je bilo do-bro; ali onda biblijski redak kaæe: “Kadavidje snagu vjetra...” Viπe nije gledao pre-ma Isusu, nego kako vjetar stvara valove;prestao je gledati u Isusa. Izgubio je Spa-sitelja iz vida i uplaπio se. Ali Isus je uvi-jek uz nas kad padnemo. Sumnja i strahsu mu zamaglili vid dok nije vidio samovjetar i valove koji su ga okruæivali. Znaoje kako se sam ne moæe spasiti i na tre-nutak je zaboravio kako je Isus taj koji toomoguÊuje.

Petar je odmah shvatio svoju pogreπkui zavapio jedinoj Osobi za koju je znao daga moæe spasiti. Isus nije dopustio da proeneko vrijeme izmeu Petrovog poziva i Nje-govoga djelovanja. Isus je bio ondje i Ëekaoda ga spasi. Moæda je bio razoËaran Petro-vim nedostatkom vjere, ali Ga to ni na kojinaËin nije sprijeËilo da ga spasi.

Petrov æivot je odliËan primjer kako iz-gleda nauËiti vjerovati Isusu. Pokazao jenevjerojatno povjerenje kad je izazvao Isusada ga pozove kako bi i on hodao po vodi;ponekad nam se mogu dogoditi privreme-ni propusti nakon iskazivanja iznenau-juÊe razine povjerenja. Ali svaki put kadaje Petar pogrijeπio, Isus ga je uzdigao. Petarje kasnije imao veliki utjecaj na svijet. Mo-æemo li mi uËiniti isto? Naravno da moæe-mo! Svi moæemo izaÊi iz svojih brodova i

• 61

vjerovati Isusu. Svi moæemo uÊi u vodu idoæivjeti neπto sasvim novo s naπim Spa-siteljem. Moæemo pogrijeπiti, ali Isusova moÊi pouzdanost Êe uvijek nadjaËati. Zamisli-te sve nevjerojatne stvari koje bi se mogledogoditi samo ako izaemo iz broda i upotpunosti se predamo Isusu.

Prvo u πto trebamo vjerovati je Isuso-va ljubav prema nama. ProËitajte Rimljani-ma 8,38.39.

Neprijatelj uvijek radi kako bi nas uvje-rio kako nas Bog ne voli. Moæda imamoosjeÊaj kako smo uËinili previπe toga loπeg,ili da smo Ga previπe puta razoËarali. Po-nekad, kad se dogodi neka tragedija, kri-vimo Boga zbog toga. Baπ to je ono πtoneprijatelj æeli. To je bila prva Sotonina op-tuæba protiv Boga; da Mu se ne treba vje-rovati. »uvajte se toga! Uzmite tekstove kaoπto je ovaj koji smo upravo proËitali i ugra-dite ih u svoja srca. Isus nam neprestanogovori kako Njegova ljubav prema namanikada neÊe prestati i kako je Njegova naj-veÊa æelja da nitko ne bude izgubljen. Nje-gova ljubav prema nama nadilazi sve. Mije ne moæemo shvatiti. Ta nas ljubav nikadaneÊe napustiti i nikada neÊe iznevjeriti po-vjerenje.

ImajuÊi tu besmrtnu ljubav na umu,proËitajmo Rimljanima 3,23. Bog nas voli,ali mi podbacujemo. Ali Ëak ni naπi neus-pjesi ne spreËavaju Isusa da nas spasi. On

POVJERENJE


nam ne sudi po naπim pogreπkama; On nasspaπava usprkos njima. Isus Ëezne da nasspasi od mora koje prijeti naπim æivotima;mi samo trebamo zatraæiti.

Pogledajmo sada zajedno samo neko-liko poglavlja dalje, Rimljanima 6,23 — prvidio retka. Mi se ne moæemo spasiti, ali akonismo spaπeni, umrijet Êemo. Grijeh i od-vojenost od Boga Êe rezultirati smrÊu. Pre-Ëesto ne vidimo Ëinjenicu da sve duguje-mo Bogu. Ne postoji niti jedna najmanjastvar koju mi “posjedujemo” a da nam jeBog nije dao. Bez Njega prestajemo posto-jati.

Baπ kao πto je Petar dozivao Isusa zbogtjelesnoga spasenja, mi moramo dozivatiIsusa zbog vjeËnoga spasenja. Moramo pri-znati Isusu da smo puni grijeha i da smopodbacili i zbog toga oËajniËki trebamo Nje-govu milost.

Otvorimo zajedno 1. Ivanovu 1,9. Sveπto nas odvaja od Boga moæe u potpuno-sti nestati samo ako to zatraæimo. On nastoliko voli da æeli da æivimo vjeËno s Njim.Znamo da nas On voli i da nam nitko neÊeoduzeti tu ljubav. Moæemo se pouzdati uNjegovu ljubav i u Njegovo obeÊanje da Êenam oprostiti. 2. Petrova 3,9 nam govorida Isus ne æeli da itko bude izgubljen, negoæeli da se svi pokaju. On Ëezne da Mu pri-znamo svoje grijehe tako da nam moæeoprostiti i ukloniti naπu krivnju.

• 63

Isus nas bezuvjetno voli i usrdno Ëe-ka na nas da priznamo svoje grijehe kakobi nam ih mogao oprostiti. Takoer ima iposeban dar za nas. [ProËitajte drugi dioretka u Rimljanima 6,23.]

Kad god znate da imate savrπen darza prijatelje, obiËno ne moæete doËekati daim ga date. Nestrpljivo iπËekujete sreÊu unjihovim oËima. Vaπa ljubav za prijateljeËini to joπ uzbudljivijim jer Êe njihova ra-dost izazvati sreÊu i u vama. Koliko je toizraæenije kod Krista? Znamo da nas neo-pisivo voli i da æeljno Ëeka naπu odlukuda Mu dopustimo da nam oprosti. On nasæeli osloboditi krivnje i daje nam neuspo-redivi dar vjeËnoga æivota. Isus vam tolikoæeli dati taj dar da je umro kako bismoimali priliku prihvatiti ga.

Otvorimo Otkrivenje 3,20. [ProËitajte Ot-krivenje 3,20.] Isus strpljivo Ëeka na naskako bismo prihvatili spasenje radije ne-go da nas sili na to. Isus æeli biti s nama.Isus æeli doÊi i provoditi vrijeme s nama.Isus æeli biti blizak s nama. Naπ dio iz-gleda vrlo jednostavno. Isus nas poziva daËujemo Njegov glas i otvorimo vrata.

Moramo prepoznati Isusov poziv: Doi!— kao πto je Petar prepoznao. Onda mo-ramo otiÊi Isusu. Mi Êemo se spotaknuti ivjerojatno pasti, ali jedan povik prema Isu-su i On Êe biti uz nas i pomoÊi nam daustanemo. Sve πto mi moramo uËiniti jest

POVJERENJE


pozvati Ga da nas spasi i postane naπ naj-bolji Prijatelj.

On ti æeli pokazati svoju ljubav, opro-stiti ti grijehe, osloboditi te krivnje i datiti vjeËni æivot. Isus nije odbio Petrov poziv.On nije odbio niËiju molbu. On neÊe odbitini tebe. Pozovi Isusa u svoje srce. I OnÊe doÊi.

Pomolimo se sada zajedno i ako æeli-te, pozovite Isusa u svoje srce joπ danas.On æeljno kuca na vrata tvoga srca. Kadapognemo svoje glave, nemojte Ga otjerati.Prihvatite Njegov dar vjeËnoga æivota i vje-rujte da Êe se brinuti za vas.

Razmotrite u malim skupinamaKako Êe vaπe potpuno povjerenje u Boga

utjecati na vaπ æivot i æivote vaπih bliænjih?Zaπto je Petru bilo tako teπko vjerovati

Isusu? Zaπto mi imamo isti problem?Kako naπe pogreπke utjeËu na naπ od-

nos s Bogom? ©to ste danas nauËili o Isu-sovom besplatnom daru spasenja koji vamnudi?

Ispit vjereÆelite li uistinu povjeriti svoj æivot Bo-

gu? Vaπ ispit vjere za sljedeÊa 23 sata jeovaj:

1. Ponovno pogledajte retke koje smodanas proËitali. Molite se u vezi s njima,

• 65

razmiπljajte o njima i preispitajte svoje srce.Molite se Bogu da On otvori vaπ um kakobiste Ëuli ono πto vam On æeli reÊi.

2. ProËitajte Psalam 145 i 146.Uzmite oko pet minuta kako biste raz-

mislili o svom spasenju. Razmislite komepovjeravate svoje spasenje: Sebi? Bogu?Svom najpovjerljivijem prijatelju? Onome tkoje dovoljno snaæan da osigura vaπu sigur-nost?

Molite se Bogu da vam da snagu kakobiste Mu istinski vjerovali u svemu: svojimbrigama, svojoj obitelji, æivotu, Ëak i u svo-me spasenju. On je jedini koji vas neÊerazoËarati.

ZakljuËakOkrenite se prema osobi koja sjedi do

vas i molite se u parovima. Zajedno zahva-lite Bogu zbog Njegove vjeËne ljubavi i bes-platnoga dara spasenja. Zatraæite oprost odIsusa zbog vremena kada ste odluËili sum-njati umjesto da ste vjerovali. Molite jedniza druge da nauËite pouzdati se u Isusasa svime — bez obzira kakva oluja dolaziu vaπem smjeru.

POVJERENJE


POVJERENJE ( ( ( ( (Matej 14,22.23)


PoËetakReci: NaËinite parove — posebno mla-

diÊi, posebno djevojke.

Pitajte jedni druge:Kako napredujete u osobnom vremenu

s Bogom?©to ste uËinili u vezi s juËeraπnjim iza-

zovom vjere?

RazmotriteReci: Pronaite partnera/partnericu is-

toga spola za sljedeÊu aktivnost, zatim na-ite mjesto za sjesti u sredini prostorije, alipodalje od svih drugih.

Nakon πto ste odvojili neko vrijeme zato, pronaite par koji æeli biti prvi.

Stavite povez na oËi jedne osobe na jed-noj strani prostorije, a partnera poπaljitena drugu stranu.

Naite joπ nekoliko osoba koje Êe sje-sti na pod izmeu njih, tako da osoba spovezom na oËima mora hodati oko njih.

Osoba bez poveza mora govoriti uputeonoj s povezom kako proÊi prostorijom a

• 67

da ne udari u nekoga ili neπto. Partnerise ne smiju dodirivati.

Neka svi parovi koji æele sudjeluju utom zadatku, zatim se vratite na svoja mje-sta.

ZakljuËakJe li bilo teπko vjerovati drugoj osobi?

Zaπto?Je li vaπ partner zasluæio povjerenje?Kako znate da nekome moæete vjero-

vati?Kako ova aktivnost nalikuje vaπem po-

vjerenju u Boga?Dopuπtate li Mu da vas vodi kroz æi-

vot?

SREDI©NJA TO»KAMoæemo se pouzdati u Isusa!

UvodNakon dugog dana pouËavanja, Petar

je morao znati da je Isus iscrpljen. On jevjerojatno potisnuo æelju da neπto kaæe kadih je Isus otpustio i rekao im da odu prekojezera, ali u sebi se i dalje pitao moæe liIsus nadzirati svjetinu bez njegove pomoÊi.

Jednom kada su bili na jezeru, Petarje sigurno vidio kako se vjetar podiæe. Vje-

POVJERENJE


rojatno je pomislio na Isusa na obali, alije uskoro bio ometen rastuÊim valovima.Nema sumnje da je Petar poËeo nadziratisituaciju, a srce mu se napunilo ponosomkad su drugi uËenici poËeli slijediti njegovenaredbe.

Petar nije shvatio da Êe mu Isus uskoropokazati koliko puno je trebao vjerovati joπnekome osim sebi.

RijeË1. ProËitaj Matej 14,22-33.©to mislite o Ëemu je Petar razmiπljao

kad je rekao Isusu: “Gospodine, ako si ti,naredi mi da doem k tebi po vodi“?

Kako je Isus odgovorio na Petrov iza-zov? ©to vam to govori o Isusu?

Zaπto je Petar potonuo?Zbog Ëega se uplaπio?©to se dogodilo kada je Petar napokon

shvatio da ne moæe spasiti sam sebe?Kako je Isus odgovorio na Petrov po-

ziv?Je li Isus odbio Petrov poziv u pomoÊ?

Je li On ikada odbio iËiju molbu?

2. ProËitaj Izreke 3,5.6.Je li Petar posluπao Salomonov savjet?Kako je Petar mogao imati viπe povje-

renja? ©to je uËinio krivo?Kako bi bio spaπen u moru, Petar je

morao povjeriti svoj æivot Isusu i traæiti od

• 69

Njega pomoÊ. Petar je shvatio da se samne moæe spasiti. Svaki dio njega je moraovjerovati Isusu u svemu: njegova proπlost,njegova sadaπnjost i njegova buduÊnost.Moæda je Petar napokon poËeo shvaÊati daIsus nije Spasitelj samo njegovog æivota,nego i njegove duπe.

“Kako je iskustvo uËenika Ëesto i naπeiskustvo! Kad se navuku oluje kuπnje i æe-stoko sijevaju munje, a valovi nadiru pre-ko nas, sami se borimo s olujom, zaborav-ljajuÊi da postoji Onaj tko nam moæe po-moÊi. Uzdamo se u vlastitu snagu sve dokne izgubimo nadu i gotovo izginemo. Tadase sjetimo Isusa i ako Njega prizovemo danas spasi, naπ uzvik neÊe biti uzaludan.Premda sa æaloπÊu kori naπe nevjerstvo isamopouzdanje, On nikada ne propuπtapruæiti nam pomoÊ koja nam je potrebna.Bilo na kopnu ili na moru, ako imamo Spa-sitelja u srcu, nemamo zaπto strahovati.Æiva vjera u Otkupitelja utiπat Êe more æi-vota i izbavit Êe nas od opasnosti na naËinkoji On smatra najboljim.” (Isusov æivot, str.269)

3. ProËitaj Rimljanima 8,38.39.©to nam ove rijeËi govore o Boæjoj lju-

bavi? Je li Petar mislio da su vjetar i valovisnaæniji od Isusa? Zaπto?

Postoji li iπta toliko jako da odvoji Bo-æju ljubav od nas?

POVJERENJE


Saæetak: Imajte povjerenja u Boga jervas voli takve kakvi jeste i to vam niπta initko ne moæe oduzeti.

4. ProËitaj Rimljanima 3,23; 6,23. (prvidio retka)

Koji je krajnji rezultat grijeha? Zaπto?©to se dogodilo kad je Petar prestao

vjerovati Isusu?©to je Isus uËinio kad je Ëuo Petrov

poziv?Sili li vas Isus da budete spaπeni? Je

li zgrabio Petra prije nego πto je traæio po-moÊ?

Kako dobiti Isusovu pomoÊ?Saæetak: Petar je morao reÊi Isusu da

Ga treba. Mi moramo reÊi Isusu isto.

5. ProËitaj 1. Ivanovu 1,9.©to nam Isus obeÊava u ovome retku?©to bi Isus uËinio za vas kad biste Mu

rekli sve svoje grijehe i poklonili Mu svojepovjerenje?

Saæetak: Priznanje grijeha vas oslobaaod svake krivnje i omoguÊava vam da sevratite u brod gdje je sigurno.

6. ProËitaj Rimljanima 6,23. (drugi dioretka)

©to nam Bog æeli dati?Moæemo li mi uËiniti neπto kako bismo

zaradili taj dar?

• 71

Koji je dar Isus dao Petru dok je biou vodi?

Koliko viπe od toga On æeli svima dativjeËni æivot?

Saæetak: Isus te oËajniËki æeli spasitiod grijeha u kojima se utapaπ i dati ti vjeËniæivot. On je tvoj Spasitelj.

7. ProËitaj Otkrivenje 3,20.©to mi moramo uËiniti kako bi Isus bio

s nama?Kako je Petar prihvatio Isusa?HoÊe li Isus odbiti doÊi u neËije srce

ako je pozvan?Saæetak: Pozovi Isusa u svoje srce. On

Êe sigurno uÊi.

IsprobajteKako bi nevjerojatno bilo da u potpu-

nosti vjerujete Bogu? ©to ako prihvatite Nje-gov besplatan dar oprosta i spasenja, vje-rujuÊi da ga On obeÊava svima koji priznajui pozovu Ga? Ako ste u stanju dopustitiBogu da vas vodi putem koji ima za vas,moæete se naÊi na nekim zapanjujuÊim mje-stima i situacijama. Niπta ne moæe statiizmeu vas i onoga πto je Bog isplaniraoza vas. Isus æeli da imate potpuno povje-renje u Njega — ne u sebe, druge ili bilokoga drugog. On æeli da Ga prihvatite kaoπto Ga je Petar prihvatio kad je potonuo

POVJERENJE


u vodu. Mi tonemo. Trebamo dopustiti Isu-su da nas spasi i daruje nam vjeËni æi-vot.

Ponekad dopuπtamo da nas strah od-voji od Boga. Odvojite vrijeme kako bistese molili Bogu da vam pomogne steÊi po-vjerenje u Njega. Molite Ga da vam pokaæeËega se to joπ dræite a odvaja vas od dub-ljeg odnosa s Njim. Mislite na zapanjujuÊidar koji nam On nudi i Ëezne nam ga uru-Ëiti.

Reci: NaËinite popis onoga πto vas spu-tava u povjerenju u Boga. Samostalno semolite za to i molite Boga za Njegovu po-moÊ. Recite Mu da se odriËete svojega nad-zora i da Mu predajete sve svoje probleme.On Êe ih uzeti od vas i neÊe iznevjeriti vaπepovjerenje.

©to ako...?Reci: Vratite se u svoje male skupine i

odgovorite na ova pitanja.1. ©to ako... ste nauËili iz Petrove po-

greπke i imate povjerenje u Isusa?2. ©to ako... prihvatite Salomonov sa-

vjet (Izreke 3,5.6)? ©to time dobivate?3. ©to ako... prihvatite Isusovu ruku

isto kao Petar? Kako bi se vaπ æivot pro-mijenio?

• 73

KrajSaæetak: Petar je vjerovao Isusu do-

voljno da izae iz broda, ali je izgubio povje-renje kad je vidio snaæan vjetar i valove.Zbog straha je maknuo svoj pogled s Isu-sa i poËeo je tonuti. Kad je zazvao Isuso-vo ime i shvatio da ne moæe spasiti samsebe, Isus je posegnuo prema njemu i spa-sio ga od oluje.

Izbor: HoÊete li donijeti istu odluku kaoPetar? Isus neÊe dopustiti da padnete.

Ispit vjereÆelite li uistinu povjeriti svoj æivot Bo-

gu? Vaπ ispit vjere za sljedeÊa 23 sata jeovaj:

1. Ponovno pogledajte retke koje smodanas proËitali. Molite se u vezi s njima,razmiπljajte o njima i preispitajte svoje srce.Molite se Bogu da On otvori vaπ um kakobiste Ëuli ono πto vam On æeli reÊi.

2. ProËitajte Psalam 145 i 146.Odvojite oko pet minuta kako biste raz-

mislili o svome spasenju. Razmislite komepovjeravate svoje spasenje: Sebi? Bogu?Svom najpovjerljivijem prijatelju? Onome tkoje dovoljno snaæan da osigura vaπu sigur-nost?

Molite se Bogu da vam dâ snagu kakobiste Mu istinski vjerovali u svemu: usvojim brigama, u svojoj obitelji, u æivotu,

POVJERENJE


Ëak i u spasenju. On je jedini koji vas neÊerazoËarati.

ZakljuËakRecite svoje potrebe za molitvom. Mo-

lite se za blagoslov onoga πto ste nauËili ihrabrost da se istinski predate Bogu u sve-mu.

• 75

5. dan

PredajaIvan 13,1-18

Male skupineOdgovornost.

Zadatak: Molim vas, podijelite se u pa-rove, posebno mladiÊi, posebno djevojke.

Meusobno se pitajteKako uspijeva tvoje vrijeme nasamo s

Bogom?©to si uËinio/la s izazovima od proπle

veËeri?

PoËetakUËini: Obrati se osobi do sebe i razgo-

varajte o sljedeÊim pitanjima. Razmisli odvjema stvarima koje posebno cijeniπ. Kojaod tih dviju stvari ti je vaænija? Koje odnjih bi se odrekao/la radi one druge? ZbogËega? Razgovarajte o tome dvije minute.


RazmotriteSvi ste naveli dvije stvari koje su vam

naroËito znaËajne. Premda obje posebno ci-jenite, jedna vam je ipak znaËajnija od dru-ge. Spremni ste se odreÊi “manje znaËajne”radi one “vrednije”.

VeËeras Êemo razgovarati o odricanjusvega πto stoji izmeu nas i Boga.

UvodZamislite ovaj prizor koji se dogaao

u Jeruzalemu za vrijeme Pashe:Dvanaest muπkaraca ushiÊeno je pro-

lazilo ulicama. Razne misli su im se vrz-male po glavi. Bili su izvan sebe. Bio jeto veliki tjedan. Isus je konaËno poËeo po-kazivati neπto zdravoga razuma. Upravoovoga dana, On je uzjahao magarca i kre-nuo u Jeruzalem, dok su ljudi pjevali i sla-vili. Svi Njegovi uËenici hodali su ponosnopored Njega uæivajuÊi u slavljenju naroda.

Ovo je bio samo prvi korak. Uskoro Êesvi okruniti njihovoga kralja Isusa. On Êeih povesti u slavnoj pobuni protiv Rimlja-na koja Êe dovesti do vlasti, bogatstva islave. Zamolio je uËenike da pripreme so-bu kako bi u njoj zajedno jeli PashalnuveËeru.

Moæda je to trebao biti tajni sastanak.Moæda Êe poËeti odreivati poloæaje i sta-tus svakog od njih u novom kraljevstvu.

• 77

Uskoro je opet zapoËela neizbjeæna ras-prava. “Ja Êu sjediti s Isusove desne stra-ne”, spomenuo je usput Jakov Ivanu. “Ne-Êeπ — nego Êu ja!” dobacio mu je Ivan.“Svatko bi trebao shvatiti”, ubacio se Petar,“da sam ja zapravo jedini koji ovdje obavljastvari kako treba. Isus zna da moæe raËu-nati na mene kao svog drugog upravite-lja”.

Za samo nekoliko minuta svi su se uËe-nici ukljuËili u æestoku raspravu.

UËenici su uπli i spustili se da sjednu.Zadræali su se u prepirci i tijekom jela, Ëaki nakon πto je Isus stigao.

Petar je glasno raspravljao s Tomomkad su zastali i pogledali.

UËenici su utihnuli kad je Isus ustao,sagnuo se i kleknuo pored svakog od njihs posudom vode.

Gledali su s uæasom kako je On preu-zeo ulogu sluge koji je prao i brisao prljav-πtinu s njihovih nogu. ©to se to zbivalo?

PriËa se nastavlja u Ivanu 13,1-17. Mo-lim vas, otvorite zajedno sa mnom ove re-tke. UsredotoËit Êemo se na prvih pet reda-ka.

PorukaKada su uËenici prvi stigli u gornju so-

bu, vodili su æestoku raspravu. To je biloneπto πto su Ëesto Ëinili.

PREDAJA


Njihove misli bile su usmjerene na kra-ljevstvo za koje su mislili da ga je Isus do-πao uspostaviti i na poloæaje u vlasti zakoje su mislili da Êe ih dobiti.

ObiËno bi sluga, “najmanji” meu svi-ma, prao gostima noge prije objeda. UËe-nici su vjerojatno bili previπe ponosni dabi se dobrovoljno sagnuli i preuzeli zada-tak sluge i oprali jedni drugima noge. Me-utim, Isus se nije obazirao. On je poniziosebe i prao njihove uprljane noge.

[ProËitaj Ivan 13,6-11]Petru je bilo neugodno πto je Isus Ëinio

ono za πto je on bio previπe ponosan uËi-niti. Nije razumio da je ono πto je Isus Ëiniobilo mnogo viπe od samog izvrπavanja za-datka. Isus je æelio pokazati primjer lju-bavi i sluæenja prema drugome. Noge uËe-nika su bile prljave, no Isus je htio oprativiπe od njihovih nogu. Htio je oprati nji-hova srca — joπ uvijek puna sebiËnosti,oholosti i æelje da posjeduju mjesto s de-sne strane pokraj moÊnoga kralja. Petarje gotovo odbio taj dar.

Moramo shvatiti da nismo dio Njega akoMu ne dopustimo da u potpunosti oËistinaπa srca. Mi doista ne pripadamo Njemusve dok se ne odreknemo samoga sebe ipredamo se Njemu.

[Ivan 13,12-17]Ako æelimo biti kao Isus, moramo biti

spremni sluæiti drugima. Isus nam je po-

• 79

kazao savrπeni primjer nesebiËne ljubavi.On je u svemu toliko veÊi od nas, ali jesebe ponizio i uzeo ulogu sluge. ©to to go-vori o nama? On nas poziva da slijedimoNjegov primjer i uËinimo isto. Promjena usrcu se dogaa jedino ako se u potpuno-sti predamo Njemu.

©to predanje zapravo znaËi? Kako onomoæe utjecati na nas?

[ProËitaj Luka 9,23-25]U ovom odlomku Isus je jasno dao do

znanja da se trebamo odreÊi samoga sebe,πto ima potpuno razliËito znaËenje za svakuosobu.

OdreÊi se samoga sebe znaËi reÊi æe-ljama ovoga svijeta: Ne poznajem te! ReÊisvojim sebiËnim sklonostima: Ne æelim! Tre-baπ biti spreman dati sve za Isusa i sebepronaÊi u Njemu.

Isus isto tako spominje da trebamo uze-ti svoj kriæ kao πto je to On uËinio. Akonas prate patnje, progoni ili poteπkoÊe unaπem odricanju za Boga, trebali bismo seradovati da patimo sliËno kao πto je patioi sam Krist. Ako pokuπavaπ “spasiti svojæivot” zadobivanjem bogatstva, popularnosti,moÊi ili slave, to Êe dovesti do gubitka naj-vaænijega æivota kojega moæemo imati: vje-Ënoga æivota u Kristu Isusu. Stjecanje onogaπto nam ovaj svijet moæe ponuditi je samoprivremeno, ali æivot u Isusu traje vjeËno.Izgubiti svoj æivot znaËi u cijelosti predati

PREDAJA


se Kristu, staviti svoje planove na stranui slijediti Ga kamo god nas On vodio.

Svijet nas moæe prozvati ludim ili nasgledati kao nekoga tko æivi u neznanju, aliIsus te zove svojim djetetom.

Jakovljeva poslanica 4,7-10 pomoÊi Êenam da bolje razumijemo zaπto nam jepotrebno odricanje.

[ProËitaj Jakov 4,7]Jeste li ikada imali loπu naviku koju

ste pokuπali iskorijeniti, ali vam se to svakiput Ëinilo nemoguÊim? Ovaj redak je ohra-brujuÊi jer nam pokazuje da je Isus jaËiod Sotone. Ako Njemu predamo sve, OnÊe nam dati potrebnu snagu da se odu-premo Sotoni i njegovim iskuπenjima. OnÊe nam pomoÊi da grijehu okrenemo leai potpuno pripadamo Njemu.

[Jakov 4,8-10]Bezbroj puta svi smo mi zgrijeπili i Ëi-

nili ono za πto znamo da je pogreπno. UoËajnoj smo potrebi za Bogom, da oËistinaπa srca i promijeni naπe misli.

Da bismo doπli do toga, moramo pri-znati svoje nedostatke, predati svoj grijehi sve πto jesmo Njemu.

Kad je Isus prao noge svojim uËenici-ma, ponizio je sebe kako bi sluæio drugi-ma. Ako i mi sebe ponizimo pred Njim sva-koga dana, On Êe nas podiÊi. ©to bliæi po-stajemo Bogu, to Êemo viπe nalikovati Nje-mu.

• 81

Bog ima joπ mnogo viπe obeÊanja na-de da ohrabri naπa srca. Jedno takvo mo-æemo pronaÊi u Ezekielu 36,25-27 [proËi-taj tekst].

Ovi redci odnose se na vaænost preda-nja svoga æivota Bogu. Ovaj odlomak poka-zuje Boæja obeÊanja prema nama kada sepredamo. Sveti Duh Êe oËistiti naπa srcai oblikovati ih u Njegovo obliËje. TrebamoMu dopustiti da razbije kamene dijelove unaπem srcu i sobom ispuni prazna mje-sta.

Bog obeÊaje da Êe nas ispuniti svojimDuhom i stvoriti u nama æelju da slijedi-mo Njegovu volju.

Predanje æivota Isusu Kristu dovest Êedo prijateljstva i zajedniπtva iznad onogaπto ste zamislili. Srce koje je predano jesrce puno mira i radosti, to je srce kojeÊe vas dovoditi do æivota sluæenja koji Êebiti iznad naπih najveÊih oËekivanja.

Ellen G. White piπe: “Otkupitelj svijetaprihvaÊa ljude onakve kakvi jesu, sa svimnjihovim nedostatcima, manama i slabo-stima... Ne moæete sami promijeniti svojesrce, ne moæete sami od sebe posvetiti BoguosjeÊaje svojega srca; ali moæete odluËiti iodabrati Mu sluæiti! Moæete Mu predati svo-ju volju. Tada Êe On djelovati u vama dahoÊete i Ëinite πto je Njemu ugodno. TakoÊe cijelo vaπe biÊe biti stavljeno pod upravuKristovoga Duha, srediπte svih vaπih osje-

PREDAJA


Êaja bit Êe On i vaπe Êe misli biti u skladus Njim.” (Put Kristu, 2010., str. 38,39)

©to to znaËi? Kada Isusu dajemo sve,nesavrπeni kakvi jesmo, On Êe umjesto nasuËiniti ono πto sami ne moæemo. On Êe naspromijeniti i uËiniti sliËnima sebi.

U sljedeÊe dvije minute vam æelim datipriliku da postavite Bogu sljedeÊa pitanja:

Koji su to dijelovi od kamena u mojemsrcu? ©to postoji u mom æivotu πto bih tre-bao/la prepustiti Tebi?

[PriËekaj dvije minute.]Ako te dijelove u svome æivotu æelite

prepustiti Isusu, pozivam vas da uzmetepapir i olovku koje smo podijelili. Na ko-mad papira ispiπite pitanje koje je Bog sta-vio u vaπe srce, zatim donesite papir na-prijed kako bi se bacio. Dok to Ëinite, molitese u svome srcu i recite Bogu: Boæe, volimTe viπe nego ovo. OdriËem se .....................za Tebe i molim Te da preuzmeπ nadzor nadcijelim mojim æivotom.

[Umjesto papira i olovke moæete koris-titi predmete kao πto su: kamen, list, i sliËno.]

[Kad se svi vrate na svoja mjesta, nasta-vite.]

PriËa se Ëesto o posebnoj metodi kojukoriste otoËani za hvatanje majmuna. Pro-nalaze kokosov orah, naprave otvor na nje-mu i stave malo riæe u njega. Ovaj kokosovorah se zatim postavi na mjesto na kojemse Ëesto viaju majmuni. Lovci zatim ne-

• 83

stanu iza drveÊa i grmlja i Ëekaju u zasjedi.Naravno, majmun nailazi. Primijetivπi riæu,on uzbueno brblja i stavlja ruku u kokosu nadi da Êe izvaditi svu riæu i imati jeza sebe. ©akom okruæuje poslasticu i po-kuπava izvaditi riæu kako bi uæivao u njoj.Meutim, otvor na kokosovom orahu nijedovoljno velik za majmunovu ruku i riæu.StiπÊuÊi i povlaËeÊi je nekoliko puta poku-πava izvuÊi svoju πaku iz kokosovog ora-ha, ali bezuspjeπno. Ljutito brbljajuÊi, nine primjeÊuje lovce koji se πuljaju iza njega,bacaju vreÊu preko njega i odnose ga.

Nama je ova priËa moæda smijeπna. Za-πto majmun nije bio razumniji? Zaπto nijejednostavno odustao od riæe? Pitam se koli-ko puta Ëinimo istu stvar. »vrsto se dræimoza stvari koje su Bogu beznaËajne, kao πtose i nama Ëini πaka riæe. To mogu biti na-vike, stavovi, osveta ili materijalne stvariovoga svijeta. »ine nam se tako vaænima,ali ipak na kraju odvraÊaju i vode dalekood Boga.

VeËeras smo govorili o predanju. Za me-ne predanje znaËi .................................

[Iznesi svoje iskustvo ili podijeli razmi-πljanje o tome πto tebi predstavlja predanje.]

PreËesto nam svijet daje pogreπnu pre-dodæbu da je predanje znak slabosti. Raz-miπljamo tada o ljudima koji su jednostavnoodustali bez borbe. S Bogom nije tako. Kadse predajemo Njemu, taj je Ëin pokazatelj

PREDAJA


snage. Bog je puno veÊi i jaËi nego πto smoikada i zamislili. Ne postoji bolja Osobakojoj moæemo predati svoj æivot u ruke [pro-Ëitaj Jeremija 29,11].

©to je s tobom? Jesi li spreman predatisvoj æivot Bogu? Jesi li spreman prepustitisve Njegovom planu i Njegovim namjera-ma? Ako pristaneπ na to, pozivam te dato uËiniπ upravo sada kada stojimo i mo-limo se.

Razgovor u malim skupinamaMolite se zajedno u maloj skupini prije

nego πto poËnete.1. ProËitajte Ivan 6,36; 14,27; 13,6-9.a) Zaπto bih se trebao/la predati?b) Kako se mogu predati?c) ©to vas Petrovo predanje Isusu uËi

o potpunom predanju Kristu?d) ©to za mene znaËi predanje? Kako

bih objasnio/la predanje Bogu Ëlanu obi-telji ili prijatelju koji nije krπÊanin?

2. ©to ako iskreno predamo svoj æivotBogu?

a) Kako Êe se promijeniti moj æivot?b) ©to bi se moglo promijeniti u mojem

odnosu prema Bogu?c) Kako sam pozvan sluæiti drugima?d) Kako Êe moje potpuno predanje Bogu

utjecati na naËin na koji sluæim svojoj obi-

• 85

telji, prijateljima, onima koji mi i nisu dragii svojoj zajednici?

3. ProËitajte Luka 9,23-25.a) ©to kriæ tebi simbolizira?b) »ega bi se trebao odreÊi i uzeti svoj

kriæ?c) ©to to znaËi iskreno slijediti Isusa?d) ©to ovaj tekst govori o naπim priori-

tetima?

Izazovi vjereDogovorite sastanak s Bogom.ProËitaj Postanak 12,1-9. Prati priËu o

Abrahamu — izvjeπtaj o Ëovjeku koji je ui-stinu znao πto znaËi predanje.

Ispruæi svoje ruke pred Bogom i ponudiMu svoj æivot u potpunoj predaji.

Moli za Boæju pomoÊ da se rijeπiπ svegaπto te odvaja od Njega.

Zamoli Ga da to zamijeni neËim πto tiOn Ëezne podariti.

ZavrπetakZajedno zavrπite molitvom. Moli se za

osobu sa svoje desne strane. Pitaj za πtota osoba æeli da se posebno molite, a istotako molite se da ta osoba prihvati izazovevjere za veËeras. Moli se takoer za njezinduhovni hod s Bogom i bilo koje poteπkoÊe

PREDAJA


kroz koje moæda prolazi. Zatim zavrπite saskupnom molitvom.

Moli se da Bog pomogne osobi za kojuse moliπ da svojevoljno pusti πto god stojiizmeu Boga i njega/nje. Unutar skupineod po dvije ili tri osobe pitajte postoje liposebne potrebe za molitvom i molite sezajedno za borbe jedni drugih i za veËe-raπnje izazove vjere. Traæite od Boga da bla-goslovi svaku osobu kada Ga on/ona is-traæuje.

PREDAJA ( ( ( ( (Ivan 13,1-7; Jakov4,7-10; Luka 9,23-25; Ezekiel36,25-27)

Razmotrite u malim skupinamaReci: Molim vas, podijelite se u parove,

posebno mladiÊi, posebno djevojke.Pitajte jedni druge:Kako uspijeva tvoje vrijeme nasamo s

Bogom?©to si uËinio/la s izazovima vjere od ju-

Ëer?

Razmotrite1. UËini: Obrati se osobi do sebe i raz-

govarajte o sljedeÊim pitanjima. Razmislio dvjema stvarima koje posebno cijeniπ. Ko-ja od tih dviju stvari ti je vaænija? Koje

• 87

od njih bi se odrekao/la zbog one druge?Zbog Ëega?

2. Razgovarajte o tome dvije minute.3. Osvrt.Pitaj: Ako su obje stvari jednako va-

æne, πto ovu jednu Ëini vrednijom?Kakve to ima veze s Isusom?

SREDI©NJA MISAOIsus nas poziva da se u potpunosti pre-

damo Njemu na potpuno predanje.

UvodZamislite ovaj prizor koji se dogaao

u Jeruzalemu za vrijeme Pashe:Dvanaest muπkaraca ushiÊeno je pro-

lazilo ulicama. Razne misli su im se vrzmalepo glavi. Bili su izvan sebe. Bio je to velikitjedan. Isus je konaËno poËeo pokazivatineπto zdravoga razuma. Upravo ovoga da-na On je uzjahao na magarca i uputio seu Jeruzalem, dok su ljudi pjevali i slavili.Svi Njegovi uËenici hodali su ponosno po-red Njega uæivajuÊi u slavljenju naroda.

Ovo je bio samo prvi korak. Uskoro Êesvi okruniti njihovoga kralja Isusa. On Êeih tada povesti u pobjedonosnoj pobuniprotiv Rimljana koja Êe dovesti do vlasti,bogatstva i slave.

Zamolio je uËenike da pripreme sobukako bi u njoj zajedno jeli Pashalnu veËeru.

PREDAJA


Moæda je to trebao biti tajni sastanak. Mo-æda Êe poËeti odreivati poloæaje i statusnovoga kraljevstva.

Uskoro je opet zapoËela neizbjeæna ras-prava. “Ja Êu sjediti s Isusove desne stra-ne”, Jakov je usput spomenuo Ivanu. “Ne-Êeπ — nego Êu ja!” dobacio mu je Ivan.“Svatko bi trebao shvatiti”, ubacio se Pe-tar, “da sam ja zapravo jedini koji ovdjeobavlja stvari kako treba. Isus zna da moæeraËunati na mene kao svoga drugoga upra-vitelja.”

Za samo nekoliko minuta svi su uËe-nici bili ukljuËeni u æestoku raspravu.

UËenici su uπli i spustili se da sjed-nu. Zadræali su se u prepirci i tijekom jela,Ëak i nakon πto je Isus stigao.

Petar je glasno raspravljao s Tomom ka-da su zastali i pogledali.

UËenici su utihnuli kad je Isus ustao,sagnuo se i kleknuo pored svakog od njihs posudom vode.

Gledali su s uæasom kako je On preu-zeo ulogu sluge koji je brisao prljavπtinus njihovih nogu. ©to se to zbivalo?

RazgovorZajedno se pomolite prije nego πto po-

Ënete. Potom proËitajte Ivan 13,1-17.[Sve navedene stavke su moguÊi odgo-

vori.]

• 89

Pitaj: Zaπto je Isus prao svojim uËeni-cima noge?

• da im pokaæe primjer,• htio je da vole i sluæe jedni drugima,• da ih poduËi poniznosti.Pitaj: Zaπto je Petar htio da mu Isus

opere noge?• bio je posramljen,• bio je ponosan πto joπ uvijek slijedi

vlastite æelje,• nije u potpunosti svoje srce dao Isusu,• nije shvaÊao.Pitaj: ©to ga je navelo da promijeni svoje

miπljenje?• nije æelio propustiti ono πto je Isus

imao za ponuditi,• æelio je pripadati Isusu i poistovjetiti

se s Njim.ProËitajte Jakov 4,7-10.Pitaj: ©to znaËi pokoriti se Bogu?• dati Mu nadzor nad cijelim svojim æi-

votom,• prepoznati Kristovo vodstvo,• shvatiti da viπe ne pripadamo samo-

me sebi, nego Bogu,• postajemo spremni slijediti Njegovu

volju.Pitaj: ©to Bog obeÊaje kada se ponizimo

pred Njim?• da Êe nas uzvisiti.ProËitajte Luka 9,23-25.Pitaj: Kad se predamo, na πto Êe nas

Bog pozvati?

PREDAJA


• na ærtvu,• na odricanje samoga sebe.Pitaj: ©to to znaËi odreÊi se samoga se-

be?• okrenuti lea svijetu,• staviti na stranu vlastite æelje,• osloboditi se onoga πto nas razdvaja

od Boga.ProËitajte Ezekiel 36,25-27.Pitaj: Zaπto je potrebno sebe predati Bo-

gu?• puni smo “neËistoÊe”,• dræimo se svojih idola,• naπa srca su poput kamena.Pitaj: ©to nam Bog daje kada se pre-

dajemo Njemu?• novo srce,• novi duh,• On Êe nas potaknuti da slijedimo Nje-

gove zakone.

Ellen G. White piπe: “Otkupitelj svijetaprihvaÊa ljude onakve kakvi jesu, sa svimnjihovim nedostatcima, manama i slabo-stima,... Ne moæete sami promijeniti svojesrce, ne moæete sami od sebe posvetiti BoguosjeÊaje svojega srca; ali moæete odluËiti iodabrati Mu sluæiti! Moæete Mu predati svo-ju volju. Tada Êe On djelovati u vama dahoÊete i Ëinite πto je Njemu ugodno. TakoÊe cijelo vaπe biÊe biti stavljeno pod upravuKristovoga Duha, srediπte svih vaπih osje-

• 91

Êaja bit Êe On i vaπe Êe misli biti u skladus Njim.” (Put Kristu, 2010., str. 38,39)

©to to za tebe znaËi?Kada Isusu dajemo sve, nesavrπeni ka-

kvi jesmo, On Êe umjesto nas uËiniti onoπto sami ne moæemo. On Êe nas promijenitii uËiniti sliËnima sebi.

PokuπajReci: Odvoji tri minute tiπine, samo ti

i Bog. Zamoli Ga da ti pokaæe πto te zadr-æava od potpune predaje Njemu.

Recite: Uzmi neki jednostavni predmet.Zamisli ga kao stvar koju si upravo prepo-znao. Baci ga kao znak predanja.

Primjeri:1. Napiπi svoj problem ili svoju borbu

na papir. Zguævaj ga i baci.2. Uzmi kamen i baci ga u kanticu s

vodom, u jezero, u potok ili sliËno.

©to ako...Reci: Molim vas da razgovarate o slje-

deÊim pitanjima u skupinama po dvoje ilitroje.

©to predanje znaËi za tebe osobno?©to te spreËava da se predaπ?©to bi bilo da zaista predaπ svoj æivot

Bogu?

PREDAJA


PogledajSaæetak: Time πto je dopustio da mu

Isus opere noge, Petar je pokazao da je sebeu potpunosti predao Bogu. Isus poziva sva-koga od nas da uËini isto tako.

Izbor: Svijet gleda na predaju kao naporaz. Meutim, onaj koji slijedi Krista pre-danje smatra pobjedom. HoÊeπ li i ti predatisvoj æivot Bogu?

Izazovi vjereDogovori sastanak s Bogom.ProËitajte Postanak 12,1-9. Pratite priËu

o Abrahamu — sagu o Ëovjeku koji je uis-tinu znao πto znaËi predanje.

Pruæite svoje ruke prema Bogu i po-nudite Mu svoj æivot u potpunoj predaji.

Moli za Boæju pomoÊ da se rijeπiπ sve-ga πto te odvaja od Njega. Zamoli Ga dato zamijeni s neËim Ëime te æeli darovati.

ZavrπetakOdvojite se u parove s osobom s kojom

ste radili do sada. Molite se jedan za dru-goga da vam Bog pomogne da se potpunopredate Njemu.

• 93

6. dan

TraæiteDjela 2,1-47

Srediπnja misaoTraæi od Boga Svetog Duha.


Zadatak: Podijelite se u parove, po dvamladiÊa i dvije djevojke.

PoËetakKako uspijeva tvoje vrijeme nasamo s

Bogom?©to si uËinio/la s izazovima vjere od

proπle veËeri?Pitaj: Jeste li u zadnje vrijeme traæili

neπto od Boga? Jeste li dobili πto ste traæi-li? Jeste li traæili neπto materijalno ili stetraæili neπto drugo?

Podijelite se u skupine po dvije ili troje,muπke i æenske skupine, pitajte se meu-sobno: ©to ste uËinili s izazovima vjere od


proπle veËeri? Sluπajte jedni druge. Podu-prite jedni druge. Molite se jedni za druge.

RazmotriteReci: Zamislite da ste u iπËekivanju

svoga roendana, a majka vam je rekla ka-ko Êe pripraviti vaπu omiljenu hranu. Okre-nite se prema osobi do vas i razgovarajteo tome πto biste voljeli kao posebnu hra-nu za roendan.

[Neka rasprava traje minutu.]Reci: Sada zamislite da je vaπa majka

izostala s posla Ëitav dan da bi vama pri-redila poseban obrok; samo vas je zamolilada joj kaæete πto biste voljeli da priredi.Dan je protjecao, a vi joπ uvijek niste odre-dili poseban jelovnik, a zatim dan prolazibez posebnoga obroka zbog vaπe nesprem-nosti na odgovor.

Kratki osvrt©to mislite, kako se vaπa majka zbog

ovoga osjeÊala? ©to nas odvaja od molitveu naπem svakodnevnom æivotu? Postoje litrenuci u vaπem æivotu u kojima Bog Ëekada vam podari neπto, ali vi ne traæite? ©tomislite kako se Bog zbog toga osjeÊa?

UvodSunce je πirilo svoje ranojutarnje zrake

dok je Petar mirno πetao ulicama Jeruza-

• 95

lema. Toliko se puno stvari dogodilo u tolikomalo vremena; imao je osjeÊaj da se njegovidojmovi neÊe nikada uistinu smiriti. Tra-giËna Isusova smrt i vlastito odricanje slo-milo je njegov duh. Ali stvari ovime nisuzavrπavale. Pozdravljanjem usputnoga pro-laznika, Petar je osjeÊao da je njegov ko-rak postajao malo lakπi. Taj isti Isus zakojega je smatrao da je mrtav, uskrsnuoje i pitao je njega, ribara Petra, hoÊe li pastiNjegove ovce! PromatrajuÊi jutarnje zrake,Petar je osjeÊao kako ga ispunjava rado-stan osjeÊaj. Njegov Spasitelj Êe ponovnodoÊi i obeÊao je da Êe svojim uËenicimaposlati svoga Branitelja, Svetoga Duha. Sli-jedeÊi Njegove posljednje naredbe, uËenicisu ostali boraviti u Jeruzalemu. Privika-vajuÊi se na svoje i tue razliËitosti razvi-jali su jedinstvo kada su traæili Svetog Duhao kojemu je Isus bio govorio.

Stigavπi do kuÊe, Petar je tiho otvoriovrata i uπuljao se unutra. LutajuÊi pogle-dom naokolo, primijetio je mnoge drugevjernike koji su se tamo okupili i razmje-njivali pozdrave. Skupili su se ovdje i Ëekaliispunjenje Isusovoga obeÊanja. Isus ih joπnikada nije iznevjerio. »ak i uz ovo jam-stvo, Petar nije bio spreman za ono πto jeslijedilo. Kada se molio s drugima, neπtose iznenada dogodilo. Zapuhalo je poputsnaænog vjetra, πum se spustio s neba iispunio svaki kutak kuÊe. Petar je gledao

TRAÆITE


u Ëudu. Tada je vidio joπ neπto. »inilo sekao vatreni jezici koji su se spustili razdi-jeljeni i zaustavili na svakome uËeniku. Ka-da se vatra zaustavljala iznad njegove glave,Petar je postao ispunjen obeÊanim darom.Doista, Sveti Duh se spustio.

PorukaSa Ëime je Petar raËunao kada je pri-

stiglo njegovo vrijeme potrebe? U Luci11,13, Isus je svojim uËenicima govorio omolitvi i kada je zavrπio, dodao je ovaj za-nimljivi komentar: “Kada dakle, vi koji stezli, znate svojoj djeci davati dobre darove,koliko Êe vaπ nebeski Otac dati Duha Sve-toga onima koji ga za to mole!” »ak i mikoji smo greπni ljudi znamo davati dobredarove svojoj djeci — koliko tek mnogo viπenaπ savrπeni nebeski Otac æeli nama datiSvetog Duha.

Petar je znao da mu njegov nebeskiOtac doista æeli dati dar Svetoga Duha. Sveπto je Petar trebao uËiniti bilo je zatraæiti,pa je to i uËinio. U Djelima 1,4 Isus je uËe-nicima zapovjedio “da ne idu iz Jeruzalema,nego da Ëekaju OËevo obeÊanje,” zatim jenastavio u petom retku govoreÊi: “vi Êeteza malo dana krstiti Duhom Svetim”.

Petar i ostali uËenici, vjerujuÊi obeÊa-nju, ostali su u gradu u kojem su doæivjelivelike opasnosti i brojne izazove. Jeruza-

• 97

lem je bilo mjesto gdje je Isus bio kaænjensmrÊu, a vezane uz ovaj grad bile su i us-pomene o Petrovom odricanju Isusa Ëak tri-put. Meutim, bez obzira na opasnost, Petari ostali apostoli Ëvrsto su se dræali Isuso-voga obeÊanja znajuÊi da Êe biti ispunje-no. No, ovo ne vrijedi samo za uËenike. UDjelima 2,39 Petar navjeπÊuje da svi mo-gu dobiti prekrasan dar Svetog Duha.

No ipak, kako primiti taj dar? ProËitajteDjela 1,13-14. GovoreÊi o uËenicima tekstkaæe: “... oni su svi jednoduπno ustrajaliu molitvi...” Dakle, oni su se molili, ali mo-lili su se na poseban naËin, “jednoduπno”.Iz prethodnih iskustava, ovih dvanaest iza-branih Ëesto su se svaali, Ëak i u Isuso-voj nazoËnosti. Ali u ovim se pripremamasvih 120 vjernika okupilo, ostavili su postrani svoje razlike i ujedinili se. Razmi-slite kakav bi utjecaj imao ovaj dogaaj dase odigrava upravo u vaπoj crkvi; rezultatibi mogli biti nevjerojatni.

Ellen G. White kaæe: “Razlog πto bogat-stva Njegove milosti ne teku prema ljudi-ma na Zemlji nisu ograniËenja s Boæje stra-ne. ... Kad bi htjeli, svi bi mogli biti ispu-njeni Duhom...” (Djela apostolska, 31,32)

BuduÊi da je to naËin na koji moæemoprimiti silu, zaπto ne osjeÊamo glad i æeza Svetim Duhom? Zaπto ne govorimo otome, ne molimo se za Njega i ne propovi-jedamo o tome?

TRAÆITE


Ipak, molitva i jedinstvo se ne mogupostiÊi samo ljudskim sredstvima. Petar uDjelima 2,38 ovo shvaÊa i objaπnjava na-rodu: “Obratite se, i svaki od vas neka sekrsti u ime Isusa Krista, za oproπtenje svo-jih grijeha, i primit Êete dar Duha Sveto-ga.” Ne moæete biti ispunjeni samim sobomi Svetim Duhom istodobno. Moæete biti is-punjeni ili jednim ili drugim.

U Luci 9,23 Isus kaæe da se trebamoodreÊi sebe, uzeti svoj kriæ svakoga danai slijediti Ga. U Ivanu 14,17 piπe: “Duh is-tine, kojega svijet ne moæe primiti, jer gane vidi niti ga poznaje; a vi ga poznajetejer ostaje kod vas i u vama Êe prebivati.”Gospodin æeli Ëiniti zadivljujuÊe stvari krozvas, no On vam je ostavio slobodu izbora.Zamolite Ga da vas oËisti i da vam podariSvetoga Duha. Tada Êe se vaπ æivot poËetimijenjati na nevjerojatne naËine.

Ali koji su to nevjerojatni naËini? U Dje-lima 1,8 Isus obeÊava uËenicima: “Nego Êeteprimiti silu Duha Svetoga kad sie na vas,i bit Êete mi onda svjedoci u Jeruzalemui po svoj Judeji i Samariji i sve do krajazemlje.” Doista, kada je obeÊao Svetoga Du-ha u Ivanu 16,13 Isus je rekao: “Ali kaddoe on, Duh istine, uvodit Êe vas u svuistinu.” Ovo je uistinu ispunjeno kroz Petrau sljedeÊem poglavlju. Ispunjen snagomSvetoga Duha, spontano je propovijedaovelikome mnoπtvu koje se okupilo ispred

• 99

kuÊe u kojoj su se uËenici sastajali, govo-reÊi im zapanjujuÊu stvarnost svojega sta-nja. Petar ih poziva na pokajanje i dolazido zaprepaπÊujuÊega ishoda. U Djelima 2,42piπe da su im se pridruæile tri tisuÊe duπai u jednom jedinom danu postali su vjer-nici. Tijelo vjernika se nastavlja u redcima42 i 47: “Bili su postojani u nauku aposto-la, u lomljenju kruha i molitvama... Hva-lili su Boga i uæivali naklonost svega naro-da.” Ovi obiËni ljudi postali su snaæni svje-doci za Krista. Kroz svoja djela jedinstvai radosti postali su svjedocima. “A Gospodje svaki dan umnoæavao broj onih koji suse odazivali na put spasenja.”

Ako postaviπ Boæje miπljenje iznad svo-ga, On Êe uËiniti nevjerojatne stvari kroztebe. Ako pustiπ svoje strahove i napraviπmjesta za Svetoga Duha, moæeπ postati sna-æan svjedok za Krista. Isus nam je ostavioovaj nevjerojatan dar i Branitelja, ali Sve-ti Duh vam ne moæe pomoÊi ako Mu nedate pristupa. Sve ovisi o vama. Sve πtotrebate uËiniti jest zatraæiti.

Razmotrite u malim skupinamaRazmislite o Ëudesnim stvarima koje je

Sveti Duh uËinio kroz Petra i ostale apo-stole. Razmislite kako bi se neπto takvo mo-glo dogoditi u vaπem æivotu! Meutim, kaoi sa svime πto Bog Ëini, On æeli naπu su-

TRAÆITE


radnju. Morate traæiti Svetoga Duha da vasispuni i promijeni. Podijelite se u skupinekoje ste veÊ odredili i razgovarajte o slje-deÊih nekoliko pitanja.

©to ako biste zamolili Boga da vas oËistiod grijeha i strahova — kako bi se mogaostvoriti prostor za Svetoga Duha? »ega bistese trebali odreÊi?

©to bi bilo kada biste dopustili Sveto-me Duhu da radi kroz vas kako biste po-stali neustraπivi svjedoci? Do kakvih pro-mjena bi moglo doÊi u krugu vaπe obiteljii vaπih prijatelja?

©to misliπ da Duh Sveti ima æelju uËinitiu tvome æivotu?

Izazovi vjereÆelite li Duha Svetoga u svome æivotu?U sljedeÊa 23 sata izazov vaπe vjere je:

proËitati Djela 1-2 i Luka 11,1-13.Traæite od Boga dar Svetog Duha i od-

govor πto biste trebali uËiniti kako bisteGa primili.

ZavrπetakZavrπite zajedno s molitvom. Molite se

za osobu desno do vas. Pitajte je za πtoæeli da se posebno molite, a isto se takomolite da ona prihvati veËeraπnji izazov vje-re. Molite se takoer za njezin duhovni hods Bogom i bilo koje poteπkoÊe kroz koje

• 101

moæda prolazi. Zatim zavrπite molitvomunutar skupine.

TRAÆITE (Djela 2,1-47)

Razmotrite u malim skupinamaPodijelite se u parove po dva mladiÊa

i dvije djevojke.Meusobno se pitajte:Kako uspijeva tvoje vrijeme nasamo s

Bogom?©to si uËinio/la s izazovima vjere od

proπle veËeri?

RazmotriteReci: Zamislite da ste u iπËekivanju

svoga roendana, a majka vam je rekla ka-ko Êe pripraviti vaπu omiljenu hranu. Okre-nite se prema osobi do vas i razgovarajteo tome πto biste voljeli kao posebnu hranuza roendan.

[Neka rasprava traje minutu.]Reci: Sada zamislite da je vaπa majka

izostala s posla Ëitav dan da bi vama pri-redila poseban obrok; samo vas je zamo-lila da joj kaæete πto biste voljeli da prire-di. Dan protjeËe, a vi joπ uvijek niste odre-dili poseban jelovnik, a zatim dan prolazibez posebnoga obroka zbog vaπe nesprem-nosti na odgovor.

TRAÆITE


Kratki osvrt©to mislite, kako se vaπa majka zbog

ovoga osjeÊala? ©to nas odvaja od molitveu naπem svakodnevnom æivotu? Postoje litrenuci u vaπem æivotu u kojima Bog Ëe-ka da vam podari neπto, ali vi ne biste tra-æili? ©to mislite kako se Bog zbog togaosjeÊa?

SREDI©NJA MISAOTraæi od Boga dar Svetog Duha.

UvodSunce je πirilo svoje ranojutarnje zra-

ke dok je Petar mirno πetao ulicama Jeru-zalema. Toliko se puno stvari dogodilo utoliko malo vremena; imao je osjeÊaj da senjegovi dojmovi neÊe nikada uistinu smiriti.TragiËna Isusova smrt i vlastito odricanjeslomilo je njegov duh. Ali stvari ovime nisuzavrπavale. Pozdravljanjem usputnog pro-laznika, Petar je osjeÊao da je njegov korakpostajao malo lakπi. Taj isti Isus kojegaje smatrao mrtvim, uskrsnuo je i pitao jenjega, ribara Petra, hoÊe li pasti Njegoveovce! PromatrajuÊi jutarnje zrake, Petar jeosjeÊao kako ga ispunjava radostan osje-Êaj. Njegov Spasitelj Êe ponovno doÊi i obe-Êao je da Êe svojim uËenicima poslati svoga

• 103

Branitelja, Svetoga Duha. SlijedeÊi Njego-ve posljednje naredbe, uËenici su ostali bo-raviti u Jeruzalemu. PrivikavajuÊi se na svo-je i tue razliËitosti razvijali su jedinstvokada su traæili Duha Svetoga o kojem jeIsus bio govorio.

Stigavπi do kuÊe, Petar je tiho otvoriovrata i uπuljao se unutra. LutajuÊi pogle-dom naokolo, primijetio je mnoge drugevjernike koji su se tamo okupili i razmje-njivali pozdrave. Skupili su se ovdje i Ëekaliispunjenje Isusovoga obeÊanja. Isus ih joπnikada nije iznevjerio. »ak i uz ovo jam-stvo, Petar nije bio spreman za ono πto jeslijedilo. Kada je molio s drugima, neπtose iznenada dogodilo. Zapuhalo je poputsnaænog vjetra, πum se spustio s neba iispunio svaki kutak kuÊe.

Petar je gledao u Ëudu. Tada je vidiojoπ neπto. »inilo se kao vatreni jezici kojisu se spustili razdijeljeni i zaustavili nasvakome uËeniku. Kada se vatra zaustav-ljala iznad njegove glave, Petar je postaoispunjen obeÊanim darom. Doista, SvetiDuh se spustio.

RazgovorProËitajte Luka 11,13-19. Koliko je Bog

spreman dati nam darove? Koje darove namOn dugo priæeljkuje podariti? ©to trebamonapraviti da bismo primili darove?

TRAÆITE


ProËitajte Djela 1,4-5.39. ©to je IsusobeÊao svojim uËenicima? Kome je namije-njeno to obeÊanje?

ProËitajte Djela 1,13-14.38. Kako su seuËenici molili? Kako to moæe utjecati nanaπe iskustvo danas? ©to je kljuËno da bi-smo bili u moguÊnosti primiti Svetoga Du-ha?

ProËitajte Ivan 14,16-17. ©to Isus ovdjeËini? Zaπto svijet ne moæe primiti SvetogaDuha? ©to nam to govori o naπim pripre-mama za primanje Svetoga Duha?

ProËitajte Djela 1,8 i Ivan 16,13. ©toIsus govori, za πto Êe Sveti Duh osposobitiuËenike? Kako se to moæe primijeniti naprilike kod nas danas?

ProËitajte Djela 2,4-42.47. ©to Êe se do-goditi s vjernicima nakon izlijevanja Sve-toga Duha?

Koje promjene primjeÊujete? Kakav biutjecaj ovaj dar mogao imati na vaπu cr-kvu sada?

Ellen G. White kaæe: “Razlog πto bogat-stva Njegove milosti ne teku prema ljudi-ma na Zemlji nisu ograniËenja s Boæje stra-ne. ... Kad bi htjeli, svi bi mogli biti ispu-njeni Duhom...” (Djela apostolska, 31,32)

BuduÊi da je to naËin na koji moæemoprimiti silu, zaπto ne osjeÊamo glad i æeza Svetim Duhom? Zaπto ne govorimo otome, ne molimo za to i ne propovijeda-mo o tome?

• 105

Pokuπaj!Razmislite o Ëudesnim postignuÊima

koje je Sveti Duh uËinio kroz Petra i ostaleapostole. Razmislite kako bi se neπto ta-kvo moglo dogoditi u vaπem æivotu! Meu-tim, kao i sa svim πto Bog Ëini, On æelinaπu suradnju. Moramo traæiti od SvetogaDuha da nas ispuni i promijeni.

Jeste li spremni da Sveti Duh preuz-me nadzor? Jeste li spremni vidjeti pro-mjene u svome æivotu koje Sveti Duh sa-mo Ëeka uËiniti? Sami moæete donijeti tuodluku; moæete to traæiti u tajnosti svogauma te priËekati i vidjeti doæivljaj koji ÊeBog staviti pred vas.

Meutim, ovaj doæivljaj ne moæe zapo-Ëeti ako vas u tome koËe vaπi strahovi ivaπi grijesi. Kleknimo sada pred Bogom.Molimo Ga da nam pokaæe πto bismo tre-bali uËiniti da se pripremimo za SvetogaDuha i pozovimo Ga da doe u naπe æivote.Sveti Duh moæe imati nevjerojatan utjecajna naπ æivot i na naπu crkvu, samo akomi to æelimo.

Pokuπaj: Saznaj πto Sveti Duh uistinumoæe uËiniti kada Mu dopustiπ da preuz-me nadzor. ZapoËni upravo sada; sve πtomoraπ uËiniti jest zatraæiti.

[Reci mladima neka sada odvoje vrije-me za osobnu molitvu i razmiπljanje.]

TRAÆITE


©to ako...?Molim vas, razgovarajte o ovim pitanji-

ma u skupinama po dvoje ili troje.©to bi bilo da zatraæite od Boga da oËisti

vaπe grijehe i vaπe strahove kako biste stvo-rili prostora za Svetoga Duha?

»ega biste se trebali odreÊi?©to kad bismo dopustili Svetome Duhu

da djeluje kroz nas kako bismo se pretvo-rili u neustraπive svjedoke? Do kojih pro-mjena bi moglo doÊi u krugu vaπe obitelji ivaπih prijatelja?

©to misliπ da Sveti Duh æeli uËiniti u tvo-me æivotu?

PogledajSaæetak: Isus nam daje nevjerojatan

dar, Svetoga Duha.Sveti Duh moæe upravljati tvojim i mo-

jim æivotom, ËineÊi od nas snaæne apostolei svjedoke za Isusa. Postoji samo jedan pre-duvjet — trebamo zatraæiti.

Izbor: HoÊete li pozvati Svetoga Duhada doe i promijeni vaπ æivot? On vas Ëe-ka. Samo trebate zatraæiti.

Izazovi vjereÆeliπ li Svetoga Duha u svome æivotu?Tvoj izazov vjere u sljedeÊa 23 sata je:ProËitaj Djela 1-2 i Luka 11,1-13.

• 107

Traæi od Boga dar Svetoga Duha te upi-taj πto bi trebao uËiniti kako bi primio Bo-æjega Branitelja.

ZavrπetakPitajte postoje li potrebe za posebnom

molitvom. Molite se za blagoslove nad svo-jom skupinom. Zatim se podijelite u sku-pine po 2 do 3. Zatraæite da se mole pose-bnom molitvom za osobu sa svoje desnestrane, moleÊi se za odreene potrebe kojeta osoba moæda ima.

TRAÆITE


7. dan

LjubavDjela 10

Srediπnja misaoBoæja ljubav nas pokreÊe da volimo dru-

ge.


Zadatak: Podijelite se u parove, po dvamladiÊa i dvije djevojke.

Meusobno se pitajte:Kako napreduje tvoje vrijeme nasamo

s Bogom?©to si uËinio/la s izazovima vjere od

sinoÊ?

Razmotrite1. Reci: Molim vaπu pozornost, paæljivo

sluπajte upute za ovaj zadatak. Sjetite senekoga tko vam je pokazao πto je to do-ista nesebiËna i briæna ljubav. Budite sprem-

• 109

ni podijeliti s drugima πto je ta osoba uËinilau obliku priËe. Imate 30 sekundi da podijelitesvoju priËu. Krenite!

[Nakon 30 sekundi, zamolite neka se za-mijene i posluπaju priËu drugoga.]

2. Reci: Imate joπ jednu minutu da po-dijelite svoju priËu s nekom drugom osobom.Promijenite para.

3. Reci: PriËa koju ste podijelili je pri-mjer toga kako je netko svojom ljubavlju pro-mijenio tvoj æivot. Saznajmo veËeras kakoBog izravno mijenja naËin na koji volimo dru-ge ljude.

UvodVratite se natrag u biblijsko doba i pri-

sjetite se nekih od Isusovih susreta s uËe-nicima. Pokuπajte zamisliti πto je svaki odnjih mogao misliti, osjeÊati, doæivjeti...

Susret 1: Bilo je to jednog vruÊeg popo-dneva u Palestini. Isus i Njegovi uËeniciveÊ su umorno hodali putem, iscrpljeni odputovanja. Ubrzo su uËenici primijetili danisu sami. “Netko nas prati!” dobacivali sujedni drugima. GledajuÊi unatrag, odmahsu znali tko je, ali nisu htjeli imati veze stom osobom. Nastavili su hodati. OdluËilisu ne obazirati se na æenu koja je trËkaralaza njima. U njezinim oËima bila je tiha mol-ba za pomoÊ. Molila je Isusa da je sasluπai izlijeËi njezinu kÊerku. UËenici nisu mo-

LJUBAV


gli vjerovati da Isus razgovara s tom po-ganom æenom, a kamoli joπ i da joj æelipomoÊi! On je govorio o ljubavi, rekavπi:“Novu zapovijed vam dajem: Ljubite jednidruge! Kao πto sam ja ljubio vas, tako ivi ljubite jedni druge! Po tom Êe svi spo-znati da ste moji uËenici, ako ljubite jednidruge.” (Ivan 13,34-35) Oni i dalje nisushvaÊali...

Susret 2: “Oko Ëega to raspravljate pu-tem?” Isus je njeæno upitao svoje uËenike.Pogledali su jedan u drugoga posramljeno.Neprestano meusobno nadmetanje zada-valo je stalnu bol. Njihovo otvoreno nepri-jateljstvo æalostilo je Njegovo srce. Kada ÊekonaËno shvatiti?

Susret 3: Suze su im tekle niz lica kadsu gledali svojega Gospodina, UËitelja i veÊtri godine najboljega Prijatelja kako pati naj-okrutnijom smrÊu. Zaπto? Zaπto je On ovodopustio? pitali su se. Gdje je sada kraljev-stvo koje je trebao uspostaviti? Isus ih jegledao u agoniji — ne samo zbog tjelesneboli koju je proæivljavao. Trudio se silnoda im otvori oËi i da mogu vidjeti...

Nedugo nakon Isusovog raspeÊa, Petarje u πoku promatrao prizor koji se odvijaopred njegovim oËima. ©to se to zbiva? SveËemu su ga poduËavali cijeloga æivota su-kobljavalo se s onime πto je vidio i Ëuo.Petar je osjetio Isusovu ljubav, no do sadanije u potpunosti shvaÊao πto to znaËi vo-

• 111

ljeti druge. Isus se pripremao nauËiti Pe-tra neπto vrlo vaæno — neπto πto mu jepokuπavao pokazati sve ovo vrijeme.

PorukaBog je pripremio savrπeni plan da oni-

ma koji ne znaju Boga daruje nadu i daim pokaæe da ih voli. Petar je bio savrπeniËovjek za provoenje ovoga plana.

Petar je bio Ëovjek vjere i æivio je sva-koga dana æivom vjerom u Boæju ljubav isnagu. Mnogi ljudi iz Jope vjerovali su uIsusa zbog Ëuda uËinjenih kroz Petra. Zboguzbuenja mjeπtana oko ovih Ëuda, Petarje odluËio skloniti se od guæve i odmoritise u kuÊi u kojoj je boravio u Jopi. Ovajkratki predah od njegovog uæurbanog æi-vota omoguÊio mu je da provede osobnovrijeme u molitvi s Bogom. Otiπao je domirnoga mjesta na krovu i iznenada osje-tio veliku glad.

Kakvu promjenu je Petrovo vrijeme na-samo s Bogom trebalo uËiniti u njegovomæivotu i æivotu bezboænoga naroda?

[ProËitajte zajedno Djela 10,10-16] U Dje-lima 10,10-16 Ëitamo da je Petar imao vi-enje u kojemu je ugledao predmet u ob-liku plahte koji se spuπtao s neba. U tojplahti su se nalazile nevjerojatne skupineËetveronoænih æivotinja svake vrste. Petarje Ëuo glas — Boæji glas — kako govori:

LJUBAV


“Ustani, Petre, pokolji i jedi!” Meutim, Pe-tar je raspravljao s Bogom, izjavljujuÊi dasu mnoge od tih æivotinja nepoæeljne i ne-Ëiste. ÆiveÊi prema Boæjim zapovijedima iprema dugogodiπnjoj æidovskoj tradiciji, onih ne bi smio jesti. Bog je toga trenutkazanemario Petrove tvrdnje i pokazao da seono πto je On proglasio “Ëistim” ne smijedrugaËije nazvati. Ova razmjena izmeuBoga i Petra odræala se tri puta i nepo-sredno nakon toga plahta je uzeta natragu nebo. Nije Ëudo πto je Petar ostao zbu-njen, razmiπljajuÊi o znaËenju ovoga vie-nja. Znao je da se nije radilo o jedenju ilinejedenju neËistih æivotinja; Bog se spre-mao dati znaËenje u kojemu bi pristup Nje-govom kraljevstvu imali i pogani (koje suÆidovi smatrali neËistima).

Trenutak nakon πto je Petar doæivio ovovienje, Sveti Duh je obavijestio Petra dasu mu poslani posjetitelji iz Cezareje i dasu pred njegovim vratima traæeÊi od nje-ga da im se pridruæi. Posjetitelji su rekliPetru da je njihov gospodar rimski satnikpo imenu Kornelije, pravedan i bogoboja-zan Ëovjek, i da poziva Petra u svoj dom.Kao predani Æidov, Petar nije imao prija-teljski stav prema Rimljanima. Pregazili sunjegovu zemlju i uzeli mnoga prava nje-mu i njegovom narodu. Uz ove razloge bi-lo bi mu draæe da se izbjegne ovaj pred-stavnik rimske vlasti; svrstao je sve Rim-

• 113

ljane meu pogane koje je smatrao neËis-tima i nedostojnima njegovoga druπtva. UDjelima 10,23.29 pronalazimo da ga je nje-gova vjera, unatoË ovim snaænim prigovo-rima, uvjerila da treba slijediti toga Ëovje-ka u Cezareju, bez postavljanja ikakvih pi-tanja, baπ kao πto ga je Bog poslao u vi-enju.

U Djelima 10,28 pronalazimo da ih jePetar, nakon πto je stigao u Cezareju, pod-sjetio: “Kako znate, Ëovjeku Æidovu nije do-puπteno druæiti se ili dolaziti k tuinu.” NoPetru je Bog pokazao da ne zove niti jed-noga Ëovjeka poganim ili neËistim. Kao od-govor na Petrovo pitanje: Zaπto poslaste pomene? Kornelije je izvijestio Petra o nje-govoj vjeri u Isusa od kojega je dobio vi-enje u kojemu mu je aneo rekao nekapozove ©imuna, zvanog Petra. Moæemo sa-mo zamisliti πto je Kornelijevo svjedoËan-stvo donijelo Petru. Djelovanjem SvetogaDuha Petrov pogled na pogane naπao seusred dramatiËne promjene.

Kornelijevo objaπnjenje je uzrokovalo daPetar govori istinu o Boæjem daru (vidi:Djela 10,34-35). U ovim redcima Petar go-vori: “Sad zaista razumijem da Bog nije pri-stran nego mu je mio u svakom naroduonaj koji ga se boji i Ëini pravdu.” Kadaje Petar shvatio da Bog prihvaÊa svakoga,podijelio je Evanelje s ovim narodom usobi. Dok je Petar govorio o Isusu koji pri-

LJUBAV


hvaÊa sve one koji vjeruju u Njega, SvetiDuh je siπao na svakoga u toj sobi. Petarje postao toliko zapanjen da je rekao dase ovi pogani trebaju krstiti u ime Gospod-nje.

Vidjeli smo kako je Petar zapoËeo sum-njajuÊi u Boæju presudu. Meutim, brzo jenauËio da je pogrijeπio u svome miπljenjuo drugim ljudima.

VeÊina nas se sjeÊa kada se ©imun Pe-tar odrekao Isusa tri puta. SjeÊate li seisto tako kako je kasnije Isus Petru postaviopitanje koje je zasigurno prouzroËilo bolovome apostolu? U Ivanu 21,15-17 prona-lazimo da Isus jedno pitanje postavlja triputa: “©imune, Ivanov, ljubiπ li me?” Petarje bio prisiljen odgovoriti sveukupno tri putai bio je oæaloπÊen πto mu je njegov Gospodinuputio ovo pitanje viπe puta. Moæda je toIsusov naËin kojim Petru daje priliku daodbroji ona tri puta kojima je zanijekao Isu-sa ili mu je moæda dana prilika da tri putaistinski razmisli o svojoj potvrdi ljubavi Isu-su. Na uvjerljiv naËin Petar je odluËio daÊe pasti Isusove ovce, jer Ga je ljubio.

Kad volimo Isusa, poæelimo uËiniti is-to to.

Kad je Isus zapoËeo sa svojom sluæbomna Zemlji, pozvao je Petra i ostale uËenikeda Mu se pridruæe u πirenju OËeve ljubavionima na koje su putem nailazili. Otprili-ke tri godine kasnije, Isus je pozvao Petra

• 115

i ostale uËenike: “Zato idite i poËnite Ëinitimojim uËenicima sve narode krsteÊi ih uime Oca i Sina i Duha Svetoga, uËeÊi ihda dræe sve πto sam vam zapovjedio. Evo,ja sam s vama u sve dane do svrπetka svi-jeta.” (Ivan 28,19,20) Kakvu samo naduimamo! Isus obeÊava da Êe biti sa svojimuËenicima sve do kraja!

Petrovo prihvaÊanje poganih uzrokovaloje val zaprepaπtenja diljem ranokrπÊanskecrkve. Kristovi sljedbenici se viπe nisu sma-trali jedinim odabranim Boæjim narodomkoji prima Njegov dar. Umjesto toga, onisu odabrali voljeti i Ëiniti sljedbenicima sva-koga u Isusovo ime.

Isus nas poziva da volimo jedni druge:svoju obitelj, prijatelje, neprijatelje, kao istrance. To je jedan od najveÊih praktiËnihizazova — biti Isusov uËenik svakog da-na. Ako volimo Isusa, On Êe nas pokrenutida volimo i druge. Ako dopustimo Sveto-me Duhu da naπ karakter uËini sliËnimIsusovom, voljet Êemo druge ljude! EllenG. White kaæe: “©to smo sliËniji karakterunaπega Spasitelja, to Êe veÊa biti naπa lju-bav prema onima za koje je On umro.” (5T167)

Kroz niz neoËekivanih doæivljaja, Bogje πesnaestogodiπnjeg Brendena nauËio vrlovaænoj lekciji. Taj je uËenik sa svojim dru-πtvom bio jako popularan. U sljedeÊim re-Ëenicama nam donosi svoju priËu:

LJUBAV


“Da, popularan sam. Nemam neprijate-lje, pokuπavam biti prijatelj sa svima. Alipostoji mladiÊ u naπoj skupini — nazovimoga Alex — koji uporno pokuπava postati mojprijatelj. Primijetio sam da on baπ i nemapuno prijatelja. Ne ponaπa se odraslo poputnas ostalih. »esto se zna ponaπati nedoliËnona nastavi, ponekad priËa πale koje moji pri-jatelji i ja ne volimo sluπati. Kao i veÊina,pokuπao sam ga izbjegavati.”

Na πkolskom izletu do mjesnog parkanastala je napetost izmeu Brendena i Ale-xa koja je trajala gotovo Ëitavoga dana. Me-utim, tijekom izleta, Brenden je konaË-no shvatio da bi trebao voljeti svoga koleguiz razreda. Brenden se osvrÊe na svoje isku-stvo:

“Stvari su se promijenile tijekom πkol-skoga izleta. Kada sam pjeπaËio s nekoli-ko svojih prijatelja, Alex je primio telefon-ski poziv. Kada je razgovarao, primijetili smoprema njegovom izrazu lica da se nije ra-dilo o dobroj vijesti. Iz znatiæelje sam muponudio svoju pomoÊ. On mi je tada priznaoda je njegova djevojka prekinula s njim.”

Bog je utjecao na Brendena tako πtoga je nauËio da sluπa druge. Alexu je biopotreban netko tko Êe brinuti za njega. ABrenden je bio onaj kojega je Bog posta-vio ondje u pravome trenutku.

Do tog trenutka Brenden nije shvaÊaokoliko je Alexu bio potreban prijatelj. Bio

• 117

je zahvalan Bogu za tu priliku i πto Ga jenauËio da se usprkos predrasudama i sli-ci koju je imao o Alexu mogao brinuti zanjega.

Poziv na odlukuBog nas poziva da volimo jedni druge

kao πto On voli nas.Za Petra je voljeti znaËilo prihvaÊati

skupinu ljudi koju je ranije izbjegavao imrzio. Za Brendena je doprijeti do AlexaBoæjom ljubavlju znaËilo odvojiti vremenai sasluπati ga. Razmisli postoji li u tvomeæivotu netko kome je potrebna Boæja lju-bav koju ti moæeπ pruæiti? HoÊeπ li odluËitivoljeti tu osobu kao πto Bog voli tebe?

Razmotrite u malim skupinamaSjeti se triju razliËitih naËina na koje

si bio voljen. Zaπto je bitno da se prisjetiπ?Kako je to utjecalo na tebe?

Razgovarajte o tome kako bi svijet iz-gledao kada bi svi voljeli jedni druge kaoπto je to Krist Ëinio? Do kakvih promjenabi doπlo u naπim obiteljima, susjedstvu,πkoli i crkvi?

Koji su osobiti naËini na koje vas Bogzove da izaete iz svojega “podruËja udob-nosti” kako biste voljeli ljude u vaπem æi-votu? ©to Êete uËiniti s tim spoznajama?

LJUBAV


ZavrπetakOkrenite se osobi do vas i molite se

Bogu da je blagoslovi kako bi mogla voljeti“teπke” osobe.

LJUBAV (Djela 10)


UkljuËite seZadatak: Podijelite se u parove, po dva

mladiÊa i dvije djevojke.

Pitajte se meusobno:Kako napreduje tvoje vrijeme nasamo

s Bogom?©to si uËinio/la s izazovima vjere od

proπle veËeri?

Razmotrite1. Reci: Molim vaπu pozornost, paæljivo

sluπate upute za ovaj zadatak. Sjetite senekoga tko vam je pokazao πto je to do-ista nesebiËna i briæna ljubav. Budite spre-mni podijeliti πto je ta osoba uËinila u obli-ku priËe. Imate 30 sekundi da podijelite svo-ju priËu. Krenite!

• 119

[Nakon 30 sekundi, zamolite neka sezamijene i posluπaju priËu drugoga.]

2. Reci: Imate joπ jednu minutu da po-dijelite svoju priËu s nekom drugom osobom.Promijenite para.

3. Reci: PriËa koju ste podijelili je pri-mjer toga kako je netko svojom ljubavlju pro-mijenio vaπ æivot. Saznajmo veËeras kakoBog izravno mijenja naËin na koji volimodruge ljude.

SREDI©NJA MISAOBoæja ljubav te pokreÊe da voliπ druge.

UvodVratite se natrag u biblijsko doba i pri-

sjetite se nekih od Isusovih susreta sa svo-jim uËenicima. Pokuπajte zamisliti πto jesvaki od njih mogao misliti, osjeÊati, doæiv-jeti...

Susret 1: Bilo je to jednog vruÊeg po-podneva u Palestini. Isus i Njegovi uËenicisu umorno hodali putem, iscrpljeni od pu-tovanja. Ubrzo su uËenici primijetili da nisusami. “Netko nas prati!” dobacivali su jednidrugima. GledajuÊi unatrag, odmah su znalitko je, ali nisu htjeli imati veze s tom oso-bom. Nastavili su hodati, odluËivπi ne oba-zirati se na æenu koja je trËkarala za njima.U njezinim oËima bila je tiha molba Isusu

LJUBAV


za pomoÊ. Molila Ga je da je sasluπa i izli-jeËi njezinu kÊerku. UËenici nisu mogli vje-rovati da je Isus razgovara s tom poganomæenom, a kamoli joπ i da joj æeli pomoÊi!On je govorio o ljubavi, rekavπi: “Novu za-povijed vam dajem: Ljubite jedni druge! Kaoπto sam ja ljubio vas, tako i vi ljubite jednidruge! Po tom Êe svi spoznati da ste mojiuËenici, ako ljubite jedni druge.” (Ivan13,34-35) Oni i dalje nisu shvaÊali...

Susret 2: “Oko Ëega to raspravljate pu-tem?” Isus je njeæno upitao svoje uËenike.Pogledali su jedan u drugoga posramljeno.Neprestano meusobno nadmetanje zada-valo je stalnu bol. Njihovo otvoreno neprija-teljstvo æalostilo je Njegovo srce. Kada ÊekonaËno shvatiti?

Susret 3: Suze su im tekle niz lica kadasu gledali svojega Gospodina, UËitelja i veÊtri godine najboljega Prijatelja kako patinajokrutnijom smrÊu. Zaπto? Zaπto je Onovo dopustio? pitali su se. Gdje je sada kra-ljevstvo koje je trebao uspostaviti? Isus ihje gledao u agoniji — ne samo zbog tjele-sne boli koju je proæivljavao. Trudio se silnoda im otvori oËi, da im pomogne vidjeti...

Nedugo nakon Isusovog raspeÊa, Petarje u πoku promatrao prizor koji se odvijaopred njegovim oËima. ©to se to zbivalo? SveËemu su ga poduËavali cijeloga æivota su-kobljavalo se s onime πto je vidio i Ëuo.Petar je osjetio Isusovu ljubav, no do sada

• 121

nije u potpunosti shvaÊao πto to znaËivoljeti druge. Isus se pripremao Petra na-uËiti neπto vrlo vaæno — neπto πto mu jepokuπavao pokazati sve ovo vrijeme.

RazgovorProËitajte Djela 10,10-16. Zaπto je Pe-

trovo vienje bilo za njega toliko iznena-ujuÊe?

ProËitajte Djela 10,17-23. ©to mislite,kako se Petar osjeÊao kada je prvi put Ëuozahtjev Kornelijevog sluge? ©to mislite dabi se dogodilo da Petar unutar svoga pretr-panoga rasporeda nije odvojio vrijeme zamolitvu?

ProËitajte Djela 10,28.34-35. Koji je biorazlog πto se kod Petra dogodila tako zna-Ëajna promjena u srcu prema ljudima kojeje u proπlosti smatrao nedostojnima i neËi-stima?

Petrov odgovor Korneliju moæete pro-naÊi u Djelima 10,47-48. Kavo je bilo Petro-vo svjedoËanstvo? Kristovi sljedbenici se-be nisu viπe smatrali jedinim od Bogaizabranim narodom koji bi primio Njegovdar. Umjesto toga, oni su poËeli Ëinitipogane uËenicima.

Ranije u ovoj priËi Petar je sumnjao uBoæji sud. ZahvaljujuÊi ovom susretu brzoje shvatio da je pogrijeπio u svom miπljenjuo drugim ljudima. Nakon Petrovog vienja,

LJUBAV


Isus je uËenicima dao upute. Kasnije jedodao Petru posebne savjete.

ProËitajte Matej 21,19. 20 i Ivan 21,15-17. Na πto je Isus pozvao uËenike? ©to jeposebno zatraæio od Petra?

ProËitajte Ivan 13,34-35. Kako se Isu-sove rijeËi odnose na Petrovo iskustvo sKornelijem?

PokuπajUpravo kada je Isus poslao svoje uËe-

nike da napuste “podruËje udobnosti” i iz-vrπavaju ono πto su uËili od Njega, SvetiDuh je poslao Petra iz udobne Jope u ne-znaboæaËki dom u Cezareji da objasni Boæjiizvorni plan spasenja.

Pozivam vas sada da kleknete. Traæiteod Boga neka vas podsjeti na jednu ili dvijeosobe koje imaju potrebu doæivjeti Isusovuljubav kroz vas. Je li to netko kome stenanijeli nepravdu? Je li to netko koga stezanemarili? Je li to netko tko je vas povri-jedio? Molite za snagu da ustrajete s ime-nom koje vam Bog stavlja na srce.

©to ako...Sjetite se triju razliËitih naËina na koje

ste bili voljeni. Zaπto je bitno da se prisje-tite? Kako je to utjecalo na vas?

Razgovarajte o tome kako bi svijet iz-gledao kada bi svi voljeli jedni druge kao

• 123

πto je to Krist Ëinio? Do kakvih promjenabi doπlo u naπim obiteljima, susjedstvu,πkoli i crkvi?

Koji su osobiti naËini na koje vas Bogzove da izaete is svojeg “podruËja udob-nosti” kako biste voljeli ljude u svom æi-votu? ©to Êete uËiniti s tim saznanjima?

PregledajSaæetak: Isus nas poziva da volimo je-

dni druge: svoju obitelj, prijatelje, neprija-telje, kao i strance. To je jedan od najve-Êih praktiËnih izazova — biti Isusov uËe-nik svakoga dana. Ako volimo Isusa, OnÊe kroz nas uËiniti da volimo i druge. Akodopustimo Svetome Duhu da naπ karak-ter uËini sliËnim Isusovom, voljet Êemo dru-ge ljude! Ellen G. White kaæe: “©to smosliËniji karakteru naπeg Spasitelja, to ÊeveÊa biti naπa ljubav prema onima za kojeje On umro.” (Testimonies 5, str. 167)

Odabir: HoÊeπ li odabrati voljeti svakuosobu s kojom doeπ u kontakt, na slavuBogu? Bog nas je pozvao da ljubimo jednidruge kao πto je On ljubio nas.

Izazovi vjereÆelite li napredovati u svom putovanju

vjere s Bogom?Ovo je naπ izazov vjere namijenjen za

sljedeÊa 23 sata.

LJUBAV


Dogovori sastanak s Bogom.ProËitaj Marko 6,7.30-31. Pogledaj kako

je Isus poslao svoje uËenike da vjeæbajuono πto su nauËili.

Razgovaraj s Bogom o svome izboru daMu dopustiπ da voli druge kroz tebe.

Zamoli Ga da ispuni tvoje srce onimeπto ti æeli reÊi ako se odazoveπ.

ZavrπetakPitajte za posebne potrebe za molitvom.

Molite se za Boæju pomoÊ da moæete voljetidruge ljude.

• 125

8. dan (druga subota)

©to ako Kristudaπ sve?

Srediπnja misaoPredaj Kristu sve.


Zadatak: Podijelite se u parove, posebnodjevojke, a posebno mladiÊi.

Meusobno se pitajte:Kako napreduje tvoje vrijeme nasamo s

Bogom?©to si uËinio/la s izazovima vjere od pro-

πle veËeri?

RazmotriteReci: Sada ostanite u svojim skupinama.

Uzmite jednu minutu i razmislite te naËinitepopis stvari koje biste nabavili kad bistepostali bogati. Meusobno porazgovarajte okojim je stvarima rijeË.

[Ostavite minutu za razmiπljanje.]


Reci: Sada zamislite da imate sve toπto ste poæeljeli. Meutim, pojavljuje se nekistranac koji traæi da mu predate sve te stva-ri. Na koji biste naËin reagirali?

[Dopusti neka odgovore. Ovo moæe bitismijeπno!]

Reci: Sada zamislite da osoba koju vo-lite najviπe na svijetu od vas traæi da seodreknete tih istih stvari. Kako biste se zbogtoga osjeÊali?

OsvrtSjeÊate se osobe koju najviπe volite, a

koja je traæila vaπe stvari? Kako biste seosjeÊali kada biste znali da ta osoba odvas traæi stvari samo zato πto vam æeli datineπto mnogo vrjednije umjesto onoga πtoupravo imate? Isus od vas traæi da Mu datesve πto jeste i πto imate; Ëak i planove kojeimate za svoj æivot. Meutim, On to ne traæikako bi vas ispraznio, veÊ da bi vas ispu-nio sobom, svojom ljubavlju, miloπÊu i pla-novima za vaπ æivot. To je bolje od onogaπto vi veÊ posjedujete. No jedino ako ispra-znite same sebe, moÊi Êete æivjeti potpunou Njemu.

UvodPetar i Ivan iπli su prema hramu kako

bi se molili. Puno toga se dogodilo u po-sljednje vrijeme. U Petru se neπto promije-

• 127

nilo. Viπe nije hodao tako samouvjereno,ali nije niti posramljeno spuπtao glavu. Nje-gova je pozornost bila usmjerena nekamodrugdje. Svaku osobu koju je susreo naputu prema hramu gledao je drugaËije negoprije.

Kad se Petar pribliæio vratima, uoËioje hromoga Ëovjeka. Proπao je pored togËovjeka mnogo puta, ali nikada ranije ni-je stvarno zapazio njegovo stanje. Ovogaputa ga je uoËio i æelio je neπto uËiniti kakobi mu pomogao.

»ovjek je podignuo pogled i traæio no-vac. Sve πto je oËekivao bio je nekakav si-tniπ. Traæio je ovo od ljudi koji su svako-dnevno prolazili pored njega i mislio da jeto sve πto mu je potrebno. Meutim, Petarnije imao novca. Petar je znao da ovaj Ëo-vjek treba ono πto mu jedino Isus moæedati: iscjeljenje, novu snagu i ispunjenost.

“Nemam srebra ili zlata”, rekao je on,a lice hromog Ëovjeka pokazalo je razo-Ëaranje. “Ali ono πto imam, to ti dajem. Uime Isusa Krista iz Nazareta, hodaj!”

Odjednom je Ëudan osjeÊaj poËeo pro-æimati noge ovoga Ëovjeka. PoËeo je mica-ti noænim prstima te skoËio na noge. “Zdravsam! Slava Bogu na nebu!”

©TO AKO KRISTU DA© SVE?


Poruka»itamo o ovome Ëovjeku u Djelima 8,1-

8. Najprije vidimo Petra koji susreÊe hro-moga Ëovjeka koji prosi novac. Ovaj je Ëo-vjek vjerojatno smatrao da je novac onoπto mu je potrebno. Za mnoge ljude novacznaËi sigurnost — moguÊnost da se kupihrana, odjeÊa i druge stvari koje im tre-baju.

Petar je rekao: “Pogledaj me! Ja nemamnovca, ali imam neπto puno bolje.”

»ovjek se morao osjeÊati obeshrabre-nim kad je Ëuo Petrovu izjavu: “Nemamnovca.” Petar je na tome mogao stati jerdoista nije imao novca. Ovaj je Ëovjek vje-rojatno veÊ godinama Ëekao na izljeËenje.Moæda je oËekivao da Êe osobno sresti Isusai biti ozdravljen.

Petar nije bio Isus. Ovaj je Ëovjek mogaopomisliti da je njegova prilika za ozdrav-ljenje zauvijek proπla, stoga je traæio samonovac — financijsku sigurnost koju je mo-gao dobiti. Petar nije imao sigurnosti u smi-slu standarda, veÊ je imao neπto bolje: sna-gu koju daje Kristova prisutnost u nama.Ova je sila izlijeËila hromoga Ëovjeka.

»itajmo sada Djela apostolska 3,9-10.IzljeËenje ovoga Ëovjeka je utjecalo na drugeljude. Kad nas Isus upotrebljava kako bipomogao nekoj osobi, to stvara valove kojidotiËu mnoge druge.

• 129

Ako imate Isusa, imate sve πto vam jepotrebno. Ovaj Ëovjek je htio imati novac,ali umjesto toga je dobio ono za πto je Bogznao da mu je puno potrebnije. Poput ovogaËovjeka, mi se Ëesto dræimo onoga πto mi-slimo da nam je potrebno, umjesto da do-pustimo Bogu da ostvari svoju volju u na-πemu æivotu. Njegova volja daleko je boljaod onoga πto smo mi u stanju isplaniratiza sebe.

U ostatku ovoga poglavlja Petar hrabropropovijeda o Kristu uvjeravajuÊi mnoπtvoo njihovoj potrebi za pokajanjem.

Sada pogledajmo retke 12 i 13 [Ëitaj Dje-la 3,12-13]. Petar izjavljuje da ovo Ëudo nijeuËinjeno njegovom silom, veÊ silom IsusaKrista. On svu slavu daje Bogu.

Kada su sveÊenici Ëuli ovu poruku, po-stali su vrlo uznemireni i spremni uËinitisve kako bi zaustavili Petra i Ivana da zbu-njuju ljude. Dali su ih uhititi i staviti uzatvor do sljedeÊega jutra.

Nastavimo s Ëetvrtim poglavljem, red-ci 5-7. [ProËitaj ovaj tekst.]

Jeste li zapazili neπto zanimljivo o lju-dima koji su sjedili ispred Petra i Ivana?To su isti ljudi o kojima Ëitamo u Mateju26. poglavlju, kada se Petar tri puta odre-kao Isusa.

Petar se bojao ovih ljudi unatoË tomeπto je godinama hodao uz Isusa! Znate liπto? Teπko je nauËiti ne bojati se. Petar



nije dovoljno nauËio svih tih godina da sene boji kada se nae pod pritiskom. Me-utim, sada su se stvari promijenile. Doksu nekoÊ za Petra najvaænije bile vlastitasigurnost i prihvaÊanje ljudi oko njega, sadamu je najvaæniji bio Krist.

»itajte retke 8 do 12 i pogledajte nakoji naËin Petar sada odgovara. [ProËitajtetekst.]

Petar optuæuje prvosveÊenike i starje-πine da su ubili Mesiju! On bi se trebaobojati, meutim, on sada hrabro stoji prednjima i govori istinu.

©to se promijenilo?Petar je potpuno predao i posvetio svoj

æivot kako bi slijedio Isusa. On je odustaood svih zemaljskih briga da bi posvetio po-zornost vjeËnim stvarima. Petar je Kristudao sve. Nije viπe bio ispunjen samim so-bom, veÊ je umjesto toga bio ispunjen Bo-æjim Duhom.

©to je s tobom i sa mnom? Moæemo limi doæivjeti takvu vrstu promjene? ©to Êese dogoditi ako predamo Kristu sve? BitÊemo ispunjeni Njegovim Duhom koji uzi-ma sram i strah.

Pogledajmo na koji naËin sveÊenici re-agiraju na takvog novog Petra. »itajmo 13.redak.

©to Êe biti ako Kristu predaπ sve? LjudiÊe te prepoznati kao nekoga tko je bio sIsusom.

• 131

Nastavimo Ëitati do 19. retka. [»itajmo14-19]

Petar i Ivan postavljaju jednostavno pi-tanje: “Trebamo li mi sluπati vas ili Boga?”

Nema nekog srednjeg puta kada trebaslijediti Krista. Petar i Ivan ne mogu tektako reÊi: “U redu, mi Êemo prestati ljudimagovoriti o Isusu kako nas vi ne biste ugro-æavali.” Ne. Zasigurno bi im æivot bio lakπida su tako rekli, meutim, oni su imalipred sobom drugaËiji cilj. Oni su sebe po-svetili Boæjem planu. Dalje vidimo Petra iIvana kako su se vratili drugim vjernicimate su se zajedno molili i slavili Boga. Tadase dogodilo neπto nevjerojatno. Pogledajmoretke 29-31. [»itajmo tekst.]

©to ako daπ Kristu sve? On Êe obilnoizliti svoga Duha u tvoj æivot.

Bog ima tako puno toga πto æeli uËinitiu tvome æivotu. Kada daπ samoga sebe isve πto imaπ Isusu, postajeπ otvoren za Bo-æji plan. On ima puno toga πto ti æeli dati.Pogledaj hromoga Ëovjeka koji je æelio no-vac jer je mislio da je u novcu sigurnost.On nije ni znao da mu je izljeËenje dostu-pno. Kad pokuπavaπ imati nadzor nad svo-jim æivotom, propuπtaπ ono πto Bog moæeuËiniti s tobom, za tebe i kroz tebe.

Meutim, kad Bogu dajemo sve πto ima-mo i kada traæimo Njegov plan za svoj æi-vot, postat Êemo Isusov odsjaj. Ljudi Êe zna-ti da smo bili s Kristom.



Ako smo puni sebe, ne moæemo biti is-punjeni Boæjim Duhom. Ne ostavljamo Mudovoljno prostora. Meutim, ako pustimostvari za koje smo prionuli, On Êe nas is-puniti mnogo viπe nego πto moæemo zami-sliti: viπe radosti, viπe mira, viπe sile i vjeËnesigurnosti. On Êe nas na jedan moÊan na-Ëin upotrijebiti kao dio svog plana.

Zamislite πto bi se dogodilo kada bi-smo bili sto posto posveÊeni Kristovi uËe-nici u svome domu, svojoj πkoli, svojoj crkviili zajednici? ©to bi Bog postigao preko nas?

Neπto divno se dogaa kad ljudi predajusebe Kristu i kada se sastanu s drugimakoji su uËinili isto. U Djelima Kristovi sljed-benici skrbe jedni za druge jer æive za Kristai za druge umjesto za sebe. Svima su ispu-njene potrebe.

ProËitajmo Djela 4,32 kako bismo vidjeliπto se dogaa nakon πto su ljudi Bogu pre-dali sve. ProËitajmo do kraja poglavlja.

©to bi se dogodilo kada bih ja sve pre-dao Kristu?

Moja bi Ëaπa bila puna jer bi Krist osi-gurao sve πto mi je potrebno.

Petar je bio samo brbljavi, grubi, sebiËnii ponositi ribar. Tada je Isus proπao i po-zvao ga na neπto viπe. Kako je Petar pro-vodio vrijeme s Isusom, otkrio je æivot ka-kvoga nikad nije oËekivao. Spoznao je daje Isus bio Netko kome moæeπ vjerovati idao Mu sve svoje povjerenje. Petar je sve

• 133

stavio u Isusove ruke i otvorio je svoje srcedaru koji mu je Isus obeÊao — daru Sve-toga Duha. Tada je on bio ispunjen ljubav-lju prema svojim prijateljima, drugim uËe-nicima, a Ëak i prema svojim neprijatelji-ma. Petrovo otvrdnulo i svjetovno srce pot-puno je promijenjeno i postalo je sliËno Kri-stovom, pokazujuÊi istu njeænost, radost imir. Bilo je prepuno ljubavi kao Kristovosrce.

Razmotrite sljedeÊe: Ja sam Petar iti si Petar. Isus je pozvao ribara Petra istokao πto poziva tebe svakoga dana da æivotprovedeπ s Njim.

©to ako Kristu predaπ sve? Ako je Petarmogao otpoËeti poput tebe, nesavrπen i ne-sposoban, ne bi li se moglo dogoditi da iti postigneπ ono πto je postigao on? PoputPetra, ako se predaπ Kristu, On Êe te pro-mijeniti, Bog Êe te upotrijebiti i ispuniti Sve-tim Duhom.

[MoguÊnost za govornika: ovdje moæeπreÊi svoje osobno iskustvo o tome kako siIsusu predao sve. Dodaj svoje osobno svje-doËanstvo. Kakav je tvoj æivot bio prije to-ga? Koliko je on razliËit sada? Koristi jednosvoje iskustvo ili saæetak viπe iskustava.]

Na πto nas Bog danas poziva? Na pot-puno predanje? Da upotrijebimo svakogadana vrijeme kako bismo Ga upoznali? DaMu dopustimo da nam pomogne oprostitionima koji su nas povrijedili? Znamo da



je Isus dostojan naπega povjerenja i da smonajsigurniji kada Mu vjerujemo. ©to bi sedogodilo kad bismo Mu predali sve? Imasamo jedan naËin da to saznamo. U knjiziPut u bolji æivot Ëitamo: “Ne postoji granicaupotrebljivosti onoga koji, ostavljajuÊi svoje‘ja’, omoguÊuje Svetome Duhu da djelujena njegovo srce i koji æivi æivotom u cijelostiposveÊenom Bogu. Svi koji posvete tijelo,duπu i duh Njegovoj sluæbi, stalno Êe pri-mati nove darove tjelesne, umne i duhovnesnage. Oni imaju na raspolaganju nepre-suπive riznice Neba.” (Put u bolji æivot, str.91)

Razmotrite u malim skupinama©to bi za vas znaËilo da Isusu predate

sve?»ega biste se morali odreÊi?Gdje moæete naÊi snagu da to uËinite?Tko bi od vas æelio biti promijenjen po

uzoru na Isusa i upotrijebljen kako bi Isuspreko njega mijenjao svijet?

Jeste li spremni dati Njemu svoj æivotili barem biti pripravljeni da vas uËini spre-mnima?

Uzmite vrijeme i molite se jedan za dru-goga. Molite se da Sveti Duh doe i pomo-gne vam u predaji svakog dijela æivota Kri-stu.

• 135

ZavrπetakNaËinite veliki krug u kojemu Êe se svi

uhvatiti za ruke. Molite molitvu posveÊe-nja za svakoga tko je odluËio sve predatiIsusu Kristu.



Kazalo

Molitveni tjedan za mlade ...................... 7

1. Isus .................................................. 11

2. Istraæujte .......................................... 23

3. Doite .............................................. 40

4. Povjerenje......................................... 56

5. Predaja ............................................. 75

6. Traæite .............................................. 93

7. Ljubav ............................................ 108

8. ©to ako Kristu daπ sve? ............... 125

• 137

“Ne postoji granicaupotrebljivosti onoga koji,ostavljajuÊi svoje ‘ja’,omoguÊuje Svetome Duhu dadjeluje na njegovo srce i kojiæivi æivotom u cijelostiposveÊenom Bogu. Svi kojiposvete tijelo, duπu i duhNjegovoj sluæbi, stalno Êeprimati nove darove tjelesne,umne i duhovne snage. Oniimaju na raspolaganjunepresuπive riznice Neba.”

— Ellen G. White

“Ne postoji granicaupotrebljivosti onoga koji,ostavljajuÊi svoje ‘ja’,omoguÊuje Svetome Duhu dadjeluje na njegovo srce i kojiæivi æivotom u cijelostiposveÊenom Bogu. Svi kojiposvete tijelo, duπu i duhNjegovoj sluæbi, stalno Êeprimati nove darove tjelesne,umne i duhovne snage. Oniimaju na raspolaganjunepresuπive riznice Neba.”

— Ellen G. White

www.znaci-vremena.com

¥ 1 ©to ako Kristu daπ sve?

Documents

Transcript of ¥ 1 ©to ako Kristu daπ sve?