Proljetni Salon i Ekspresionizam u Hrvatskoj

Post on 24-Oct-2015

102 views 12 download

description

prezentacija prof. Magaš

Transcript of Proljetni Salon i Ekspresionizam u Hrvatskoj

Proljetni salon i ekspresionizam uhrvatskoj umjetnosti

23. 10. 2013.

Sveučilište u ZagrebuFilozofski fakultet

Odsjek za povijest umjetnostidr. sc. Lovorka Magaš Bilandžić

23. 10. 2013.

Sveučilište u ZagrebuFilozofski fakultet

Odsjek za povijest umjetnostidr. sc. Lovorka Magaš Bilandžić

Kulturna klima u Zagrebu neposredno prije i za vrijemeodržavanja Proljetnog salona

Značajna izložbena djelatnost – ključni punktovi su Salon Ullrich(otvoren 1909.) i Umjetnički paviljon

1909. Savremenik donosi Prvi manifest futurizma

1913. Posthumna izložba Miroslava Kraljevića u Salonu Ullrich

1914. Časopis Vihor Vladimira Čerine otvara teorijsku raspravu oekspresionizmu

1915. Miroslav Krleža: Kraljevo

1916. Kokot Ulderika Donadinija – borba, bunt, težnja za aktualnošću(“Umjetnik koji stvara, živi sa svojim vremenom: pulzira.”)

1917./18. Vijavica Antuna Branka Šimića

Kulturna klima u Zagrebu neposredno prije i za vrijemeodržavanja Proljetnog salona

Značajna izložbena djelatnost – ključni punktovi su Salon Ullrich(otvoren 1909.) i Umjetnički paviljon

1909. Savremenik donosi Prvi manifest futurizma

1913. Posthumna izložba Miroslava Kraljevića u Salonu Ullrich

1914. Časopis Vihor Vladimira Čerine otvara teorijsku raspravu oekspresionizmu

1915. Miroslav Krleža: Kraljevo

1916. Kokot Ulderika Donadinija – borba, bunt, težnja za aktualnošću(“Umjetnik koji stvara, živi sa svojim vremenom: pulzira.”)

1917./18. Vijavica Antuna Branka Šimića

Proljetni salon

• izložbena manifestacija koja se održavala od 1916.do 1928. godine• održano je 26 izložbi

• od 1916. do 1919. se zove Hrvatski proljetni salon• tijekom 12 godina izlagana djela čije su stilskeodrednice sezale od secesije i sezanizma doekspresionizma i realizama dvadesetih godina

•posebno značajan u afirmaciji novih strujanja uhrvatskoj umjetnosti (prvenstveno ekspresionizma ikubizma)

•otvorenost prema mlađim umjetnicima koji sevraćaju sa školovanja u inozemstvu (“praškečetvorke”, Šumanovića iz Pariza)

• povod prvoj izložbi – razlaz sa “starijima” ineslaganje oko organizacije i koncepcije izložbeHrvatski umjetnici za hrvatske junake, nemoćnike iranjenike u Osijeku•“mladi” (T. Krizman, Lj. Babić i Z. Šulentić) odlučujune izlagati u Osijeku i organiziraju vlastitu izložbu uZagrebu – Hrvatski proljetni salon

Milivoj Uzelac, Naslovnicakataloga VII. Proljetnogsalona, 1919.

Tomislav Krizman, Naslovnicakataloga I. izložbe HrvatskogProljetnog salona, 1916.

Proljetni salon

• izložbena manifestacija koja se održavala od 1916.do 1928. godine• održano je 26 izložbi

• od 1916. do 1919. se zove Hrvatski proljetni salon• tijekom 12 godina izlagana djela čije su stilskeodrednice sezale od secesije i sezanizma doekspresionizma i realizama dvadesetih godina

•posebno značajan u afirmaciji novih strujanja uhrvatskoj umjetnosti (prvenstveno ekspresionizma ikubizma)

•otvorenost prema mlađim umjetnicima koji sevraćaju sa školovanja u inozemstvu (“praškečetvorke”, Šumanovića iz Pariza)

• povod prvoj izložbi – razlaz sa “starijima” ineslaganje oko organizacije i koncepcije izložbeHrvatski umjetnici za hrvatske junake, nemoćnike iranjenike u Osijeku•“mladi” (T. Krizman, Lj. Babić i Z. Šulentić) odlučujune izlagati u Osijeku i organiziraju vlastitu izložbu uZagrebu – Hrvatski proljetni salon

Tomislav Krizman, Naslovnicakataloga I. izložbe HrvatskogProljetnog salona, 1916.

Naslovnica kataloga IV.izložbeHrvatskog Proljetnog salona, 1919.

Petar Dobrović, Naslovnicakataloga XIII. IzložbeProljetnog salona, 1921.

PRVO RAZDOBLJE PROLJETNOGSALONA (1916. – 1918.)

• prevladavaju tekovine prethodnograzdoblja (secesije) i naslijeđe DruštvaMedulić

•naznake novoga (ekspresionizma – Babić,Šulentić)

Prva izložba Hrvatskog proljetnog salona

• 1916. u Ullrichovom salonu u Ilici 54 kao“izložba mladjih umjetnika, produkcijamladjih skladatelja i javna predavanja”

• u predgovoru se ističe želja za“pomicanjem kamena međaša”, ustajuprotiv tradicije i traže “napredak u carstvuduše” (zagovaraju modernistički stav opotrebi napretka u umjetnosti, zalažu se zaindividualizam i umjetničke slobode)

• krilatica “naš pogled gleda uvijek ubudućnost” iz predgovora 1. izložbe ostalastalnom točkom u daljnjim izložbama

PRVO RAZDOBLJE PROLJETNOGSALONA (1916. – 1918.)

• prevladavaju tekovine prethodnograzdoblja (secesije) i naslijeđe DruštvaMedulić

•naznake novoga (ekspresionizma – Babić,Šulentić)

Prva izložba Hrvatskog proljetnog salona

• 1916. u Ullrichovom salonu u Ilici 54 kao“izložba mladjih umjetnika, produkcijamladjih skladatelja i javna predavanja”

• u predgovoru se ističe želja za“pomicanjem kamena međaša”, ustajuprotiv tradicije i traže “napredak u carstvuduše” (zagovaraju modernistički stav opotrebi napretka u umjetnosti, zalažu se zaindividualizam i umjetničke slobode)

• krilatica “naš pogled gleda uvijek ubudućnost” iz predgovora 1. izložbe ostalastalnom točkom u daljnjim izložbama Tomislav Krizman, plakat za Hrvatski proljetni salon,

1916.

Ljubo Babić, Udovice, 1912.

Zlatko Šulentić, Portret dr. Pelca, 1917.Ljubo Babić, Crna zastava, 1917.

DRUGO RAZDOBLJE PROLJETNOG SALONA (1919. –1921.)

• važno nasljeđe Münchenskog kruga, posebno MiroslavaKraljevića (njegove interpretacije Cézannea)

• prodor novih strujanja – ekspresionizma: kroz slikarstvoumjetnika koji se školuju i borave u Pragu (Vilka Gecana,Milivoja Uzelca, Marijana Trepšea i Vladimira Varlaja), te udjelima Zlatka Šulentića i Marina Tartaglie

1921. Povratak Save Šumanovića iz Pariza

Kontekst (događanja u Zagrebu poč. 1920-ih)

1921. Početak izlaženja časopisa Zenita

1922. Jo Klek: Pafama – prvo apstraktno djelo u hrvatskojumjetnosti

1922. Dada Jazz i Dada Tank

DRUGO RAZDOBLJE PROLJETNOG SALONA (1919. –1921.)

• važno nasljeđe Münchenskog kruga, posebno MiroslavaKraljevića (njegove interpretacije Cézannea)

• prodor novih strujanja – ekspresionizma: kroz slikarstvoumjetnika koji se školuju i borave u Pragu (Vilka Gecana,Milivoja Uzelca, Marijana Trepšea i Vladimira Varlaja), te udjelima Zlatka Šulentića i Marina Tartaglie

1921. Povratak Save Šumanovića iz Pariza

Kontekst (događanja u Zagrebu poč. 1920-ih)

1921. Početak izlaženja časopisa Zenita

1922. Jo Klek: Pafama – prvo apstraktno djelo u hrvatskojumjetnosti

1922. Dada Jazz i Dada Tank

Marino Tartaglia,Autoportret, 1917.(izložen na VI. IzložbiHrvatskog proljetnogsalona, 1919.)

Zlatko Šulentić,Čovjek s crvenombradom, 1916.(izložen na VII. IzložbiProljetnog salona,1919.)

Milivoj Uzelac, Most, 1916. –1917.

Miroslav Kraljević, Parc duLuxembourg II, 1912.

Vilko Gecan, Mlinovi,1919.

Vilko Gecan Cinik, 1921. Milivoj Uzelac, plakat zaIzložbu Proljetnog salona,1919., litografija

Marijan Trepše, Golgota,1920.

TREĆE RAZDOBLJE PROLJETNOG SALONA(1921. – 1928.)

• “povratak redu”

• usporednost s europskim strujanjima irazličitim inačicama realizama – asimiliranutjecaj Picassova povratka figuraciji,Derainova neoklasicizma, Lhoteova kubizma,njemačke Nove stvarnosti

• magični realizam, neoklasicizam,postkubizam, kritički realizam

1921. Proljetni salon je ugostio slikara VenuPilona, predstavnika slovenske Nove stvarnosti

1921. Izložba Save Šumanovića

VladimirBecić,Seljanka,1926.

TREĆE RAZDOBLJE PROLJETNOG SALONA(1921. – 1928.)

• “povratak redu”

• usporednost s europskim strujanjima irazličitim inačicama realizama – asimiliranutjecaj Picassova povratka figuraciji,Derainova neoklasicizma, Lhoteova kubizma,njemačke Nove stvarnosti

• magični realizam, neoklasicizam,postkubizam, kritički realizam

1921. Proljetni salon je ugostio slikara VenuPilona, predstavnika slovenske Nove stvarnosti

1921. Izložba Save Šumanovića

VladimirBecić,Seljanka,1926.

Ivo Režek,Kupačice,1926.

NEOKLASICIZAM

Ivo Režek, Kupačice, 1926.Pablo Picasso, Dvije žene na plaži, 1922.

Ivo Režek, Ženski akt ukubaonici, 1926.

KRITIČKI REALIZAM

George Grosz, Scena sberlinske ulice, 1920.

Krsto Hegedušić, Ćuška (Rekvizicija), 1929.

MAGIČNI REALIZAM

Jerolim Miše, Pučišća, 1923.Alexander Kanoldt, Olevano, 1925.

Karlo Mijić, Mrtva priroda, 1926.Alexander Kanoldt, Mrtva priroda,1923.

JJurajuraj PPlanlančićčić,, Mrtva prirodaMrtva priroda, 1926., 1926. Vladimir Becić,Vladimir Becić, Mrtva priroda s kipomMrtva priroda s kipom,,19271927..

Vladimir Becić, Seljanka,1926.

Vladimir Becić, Planinski pejzaž s potokom, 1923.

Marino Tartaglia, Češljanje, 1925.

Vladimir Varlaj, Voćnjak na selu, 1924. Karlo Mijić, Drina, 1926.

EKSPRESIONIZAM

Vilko Gecan Cinik, 1921.Konstrukcija za portret cinika, Zenitbr. 2., 1921.

Pozornica Maxa Reinhardta Scena iz filma Kabinet dr. Caligarija, 1919.

Vilko Gecan

Bolesnička soba, 1920. Klinika I, 1920. Klinika II, 1920.

Vilko Gecan, Viktorija, 1919. Vilko Gecan, Autoportret s cigaretom,1923..

Vilko Gecan, Drugovi, list 11 iz mapeRopstvo na Siciliji, 1921., litografija

Vilko Gecan, Familija (Kod stola), 1919.

Vilko Gecan, Litografije iz mape Ropstvo u Siciliji, 1921.

Miroslav Kraljević, Tučnjava, 1912.

Marijan Trepše, Ubojstvo (Tučnjava),1920.

Marijan Trepše, Autoportret, 1920. Marijan Trepše, Portret dječaka, 1920.Marijan Trepše, U prirodi, 1921.

Marijan Trepše, Golgota, 1920.

Marijan Trepše, Golgota, 1920.

Milivoj Uzelac, Plakat za IzložbuProljetnog salona, 1919.

Milivoj Uzelac, Drvorez (Dvamuškarca i žena u prirodi),1919. –1920.

Tomislav Kolombar, Plesni par, 1920.

Tomislav Kolombar,Ljubakanje, 1920.

Sergije Glumac, Listovi iz grafičke mape Le Metro,1928., linorezi