Novi list d.d. / Predsjednica Uprave Ankica KRULJAC / Glavna urednica Novog lista Slavica BAKIĆ / Urednica priloga
Nađa BERBIĆ /Marketing: Maja MICHIELI / Grafička urednica Karin HOFBAUER / e-mail: [email protected]
� � � � � � � � �
ŽIVJETI ZDRAVO
do 2025. godine na 5 grama (1 čajna žliči -
ca).
Stoga, birajte hranu koja sadrži malo
kuhinjske soli: voće i povrće, svježi kravlji
sir, jogurt, jaja, svježa riba i meso, perad,
sjemenke, orasi. Izbjegavajte hranu s viso-
kim sadržajem soli: suhomesnate proizvo-
de, konzervirano voće i povrće, konzervira-
ne riblje proizvode, slane grickalice, tvrde
sireve, pekarske proizvode, gotove umake,
juhe iz vrećice, „brzu“ hranu (pizza, ham-
burgeri, prženi krumpirići). Umjesto soli
koristite začine: crvena paprika, chilli, cur-
ry, papar, ružmarin, bosiljak, origano, timi-
jan, limunov sok. Provjeravajte količinu soli
na deklaracijama gotovih proizvoda.
Funkcionalna hrana povezana je rezulta-
tima interakcije prehrane na zdravlje što je
studijama dokazano, jer utječe na dobro
zdravlje, smanjenje rizika od bolesti i nutri-
tivnom potporom kod bolesti. Primjeri fun-
kcionalne hrane sa bioaktivnim komponen-
tama su češnjak, luk, poriluk, voće, povrće,
orah, riba, meso, mlijeko, sirutka.
Medicinska nutritivna terapija
Medicinska nutritivna terapija je medi-
cinski pristup u liječenju pojedinih kronič-
nih stanja/bolesti uz pomoć individualno
prilagođenog načina prehrane, baziranog
na znanstvenim dokazima. Temelji se na
edukaciji oboljelog, promjene načina života
i prehrambenih navika te samokontrole.
Kod pretilosti nužno liječenje i kontrole
Procjena je SZO-e da u svijetu ima 2 mili-
jarde osoba s prekomjernom tjelesnom teži-
nom a 700 milijuna je pretilo. Pojavnost pre-
tilosti u Hrvatskoj je u porastu i danas je sva-
ki peti stanovnik pretio, a preuhranjene su
dvije trećine muškaraca i više od polovice že-
na. Pretilost se definira indeksom tjelesne
mase većim od 30 kg/m2 i klasificira se kao
bolest. Pretilost kao kronična bolest praćena
je nizom komplikacija koje bitno narušavaju
kvalitetu života i smanjuju životni vijek obo-
ljelih. Povezana je sa razvojem kardiovasku-
larnih rizika poput arterijske hipertenzije, in-
zulinske rezistencije i šećerne bolesti, odnos-
no ishemijske bolesti srca i ishemijskog mož-
danog udara. Pretilost je povezana s većom
učestalošću angine pektoris, infarkta mio-
karda, srčanog zatajenja i iznenadne srčane
smrti, najvjerojatnije uslijed endotelne dis-
funkcije i kronične subkliničke upale. Osim
navedenog, pretilost povećava rizik za razvoj
nekih vrsta tumora, artritisa, opstruktivne
bolesti spavanja, bolesti jetre i brojne druge.
U pandemiji pretilosti izrodila se za-
panjujuća paleta različitih oblika prehrane
za mršavljenje: ona s niskim udjelom mas-
noće, niskim udjelom ugljikohidrata, viso-
kim unosom masnoća-niskom udjelom uglj-
ikohidrata, visokim unosom proteina. Ko-
rekcije u prehrani koje uključuju ekstrem-
ne, najpopularnije dijete često garantiraju
veliki gubitak tjelesne težine, ali većina dije-
ta ne ispuni očekivanja i mogu ozbiljno na-
rušiti zdravlje. Epidemiološka praćenja
ukazuju kako se debljina najneuspješnije li-
ječi u usporedbi sa ostalim bolestima. Ra-
zlozi leže u potrebi za dugotrajnom promje-
nom prehrambenih navika, te nepridrža-
vanju preporučenih mjera i motivacije kroz
duže razdoblje.
Glavne intervencije u liječenju pretilih
osoba su smanjenje kalorijskog unosa, po-
većana tjelesna aktivnost i promjene u po-
našanju kroz duži vremenski period. Istraži-
vanja pokazuju da je ključ uspješnog gubit-
ka mase u kalorijskoj redukciji, odnosno
odgovarajućem omjeru kalorijskog unosa i
kalorijske potrošnje. Promjenom životnih
navika i postepenim mršavljenjem, pobolj-
šava se kvaliteta života bez izlaganja „mu -
kama“ tipičnima za instant dijete.
Mediteranska prehrana smatra se zlat-
nim standardom u prehrani zdrave popula-
cije, kao i u dijetoterapiji mnogih bolesti da-
našnjice poglavito kardiovaskularnih boles-
ti, šećerne bolesti, hipertenzije i pretilosti.
Provedenim studijama o njezinom utjecaju
na zdravlje, neosporna je znanstvena ute-
meljenost provođenja takve prehrane.
Učinci su joj bolja kontrola krvnog tlaka, ra-
zine šećera i masnoća u krvi, gubitak tjeles-
ne težine, povećanje „dobrog“ HDL koles-
terola te snižavanje „lošeg“ LDL kolesterol
i triglicerida, antioksidativni učinak,
smanjenje upalnih faktora.
Kardiološka klinička prehrana
Suvremena kardiološka klinička prehra-
na vezana je uz korekciju rizičnih čimbeni-
zaustavlja bolesti i pretilost
�����
Top Related