SAOBRAĆAJNO PRAVO
Predavanja
ODGOVORNOST ZA ŠTETU
• Prouzrokovanje štete – pojam, subjekti odnosa, sadržina odnosa i vrste
odgovornosti za štetu (ugovorna i vanugovorna)
• Osnovi odgovornosti za štetu:
1. Odgovornost po osnovu krivice (subjektivna odgovornost)
2. Odgovornost po osnovu stvorenog rizika (objektivna odgovornost)
3. Odgovornost po osnovu pravičnosti (u užem i širem smislu)
• Klasifikacija slučajeva odgovornosti za drugog:
Odgovornost roditelja i drugih lica za maloletna lica
Odgovornost roditelja i drugih lica za punoletna lica koja su potpuno lišena
poslovne sposobnosti
Odgovornost pravnog lica za svoje organe
Odgovornost poslodavca za zaposlene
Odgovornost za pomoćnike
• Prouzrokovanje štete: poseban izvor obligacija kod kojeg obligacioni
odnos nastaje iz same činjenice da je šteta prouzrokovana drugome.
• Subjekti odnosa:
Štetnik – lice koje je štetu prouzrokovalo
Oštećeni – lice kome je šteta prouzrokovana
U određenim slučajevima i odgovorno lice – lice koje štetu nije prouzrokovalo,
ali za nju odgovara.
• Sadržina odnosa: obaveza štetnika da prouzrokovanu štetu naknadi i
pravo oštećenog da zahteva naknadu štete.
• Razlikujemo ugovornu i vanugovornu odgovornost za štetu.
Prouzrokovanje štete
Razlike između ugovorne i
vanugovorne odgovornosti
• Ugovorna odgovornost:
1. Postojanje pravnog odnosa
2. Regulisana je propisima dispozitivnog
karaktera
3. Naknada štete – sekundarna obaveza
4. Odgovornost poslovno sposobnih lica
5. Odgovornost po osnovu krivice
6. Duguje se predvidljiva šteta (samo u
slučaju prevare ili namernog
neispunjenja, kao i neispunjenja zbog
krajnje nepažnje duguje se celokupna
šteta)
7. Početak zastarevanja – od dospelosti
potraživanja za isplatu. Potraživanje
naknade štete nastale povredom
ugovorne obaveze zastareva za
vreme određeno za zastarelost te obaveze.
• Vanugovorna odgovornost:
1. Povreda zabrane da se drugom
prouzrokuje šteta
2. Propisi imperativnog karaktera
3. Naknada štete – osnovna obaveza
4. Odgovorni – lica bez potpune
poslovne sposobnosti, podstrekač,
pomagač, odgovornost za drugog
5. Odgovornost po osnovu krivice i bez
krivice
6. Duguje se potpuna naknada štete
7. Početak zastarevanja – od trenutka
saznanja za štetu i štetnika.
Potraživanje naknade štete zastareva
u subjektivnom roku od tri godine,
odn. objektivnom od pet godina.
Odnos građanske i krivične
odgovornosti odgovornost: • Krivična odgovornost:
• Građanska
1. Broj građanskopravnih delikata nije
ograničen taksativnim nabrajanjem
2. Nije neophodno da uvek postoji
protivpravna radnja
3. Za prouzrokovanu štetu može
odgovarati i neko drugi osim štetnika
4. Krivica se pretpostavlja
5. Za nehat se odgovara
6. Posledica građanskopravnog delikta
je obaveza štetnika da naknadi
prouzrokovanu štetu oštećenom licu.
1. Broj krivičnih dela je ograničen i
taksativno određen zakonom
2. Proizilazi iz protivpravne radnje
3. Krivica je vezana za ličnost učinioca
krivičnog dela
4. Krivica mora da se dokaže
5. Za nehat se ne odgovara, osim ako je
zakonom propisano
6. Posledica krivičnog dela je krivična
sankcija za počinioca krivičnog dela.
• Osnov odgovornosti: razlog zbog kojeg se odgovara za štetu.
• Osnovi odgovornosti za štetu:
1. Odgovornost po osnovu krivice (subjektivna odgovornost)
2. Odgovornost po osnovu stvorenog rizika (objektivna odgovornost)
3. Odgovornost po osnovu pravičnosti.
Osnovi odgovornosti za
štetu
• Odgovornost po osnovu krivice (subjektivna odgovornost):
Najstariji i najjači razlog građanskopravne odgovornosti
Pretpostavljena krivica
Odgovara se u slučajevima:
Za svoje štetne radnje
Za štetne radnje drugog (u nekim slučajevima odgovornosti)
Kada dužnik ne ispuni svoju obavezu ili zadocni sa njenim ispunjenjem
(kod ugovorne odgovornosti).
• Stepeni krivice: namera (umišljaj) – direktni i eventualni, i nepažnja
(gruba, obična i pažnja koja se pokazuje u sopstvenim poslovima).
• Pretpostavlja se obična nepažnja, dok je teret dokazivanja namere i
grube nepažnje na oštećenom.
Odgovornost po osnovu krivice
(subjektivna odgovornost)
• Uslovi odgovornosti:
Opšti
Šteta
Uzročna veza između štete i štetnikove radnje
Posebni
Štetnikova krivica
Protivpravnost štetnikove radnje.
Odgovornost po osnovu krivice
(subjektivna odgovornost)
• Odgovornost bez obzira na krivicu (objektivna odgovornost):
nastanak ove vrste odgovornosti vezuje se za pojavu novih tehničkih
pronalazaka.
• Odgovornost koja postoji bez obzira na krivicu, ZOO vezuje za opasne
stvari i opasne delatnosti.
• Opasne stvari: stvari od kojih preti prekomerna opasnost štete.
• Opasna delatnost: svaka čovekova delatnost od koje preti prekomerna
opasnost štete.
Odgovornost bez obzira na krivicu
(objektivna odgovornost)
• Suština objektivne odgovornosti:
Da se za štetu odgovara bez obzira na krivicu
Da šteta potiče od opasne stvari ili opasne delatnosti
Da od opasne stvari ili opasne delatnosti preti prekomerna opasnost štete.
• Uslovi odgovornosti:
Šteta
Uzročna veza između upotrebe opasne stvari, odn. obavljanja opasne
delatnosti i nastale štete.
• Oštećeni ne mora da dokaže da je opasna stvar, odn. opasna
delatnost uzrok štete – postoji oboriva pretpostavka da šteta nastala u
vezi sa opasnom stvari, odn. opasnom delatnošću potiče od te stvari, odn.
delatnosti.
Odgovornost bez obzira na
krivicu (objektivna odgovornost)
• Odgovorna lica:
Imalac opasne stvari i lice koje obavlja opasnu delatnost
Protivpravni držalac stvari
Ako je imalac svojom krivicom omogućio protivpravnom držaocu da dođe u
posed opasne stvari – imalac stvari je solidarno odgovoran sa
protivpravnim držaocem
Lice u službi imaoca samo ukoliko je štetu namerno prouzrokovalo
Treće lice
Ako je šteta proizašla iz neke skrivene mane ili skrivenog svojstva stvari na
koje imalac nije trećem licu skrenuo pažnju – imalac stvari je solidarno
odgovoran sa trećim licem.
• Razlozi za oslobođenje od objektivne odgovornosti: viša sila, radnja
oštećenog i radnja trećeg lica.
Odgovornost bez obzira na
krivicu (objektivna odgovornost)
• Odgovornost po osnovu pravičnosti: korektivni osnov – dolazi do
izražaja u onim slučajevima naknade štete koji nisu obuhvaćeni ni
štetnikovom krivicom, ni stvorenim rizikom.
• Razlikujemo: odgovornost po osnovu pravičnosti u užem smislu i
odgovornost po osnovu pravičnosti u širem smislu.
• Odgovornost po osnovu pravičnosti u užem smislu: pretpostavlja štetu
prouzrokovanu protivpravnom radnjom i obuhvata:
Odgovornost neodgovornih lica za štetu koju ona prouzrokuju drugom
Odgovornost roditelja maloletnih štetnika koji su, inače, sposobni za
rasuđivanje.
Odgovornost po osnovu
pravičnosti
• Odgovornost neodgovornih lica (nesposobnih za rasuđivanje) za
štetu koju ona prouzrokuju drugom, pod uslovom:
Da se naknada ne može dobiti od lica koje je bilo dužno da vodi nadzor nad
njim, i
Da je materijalno stanje štetnika znatno povoljnije od materijalnog stanja
oštećenog.
• Odgovornost roditelja maloletnih štetnika koji su, inače, sposobni za
rasuđivanje, pod uslovom:
Da maloletnik nije u stanju da je naknadi, i
Da je materijalno stanje roditelja povoljnije od materijalnog stanja oštećenog.
Odgovornost po osnovu
pravičnosti
• Odgovornost po osnovu pravičnosti u širem smislu podrazumeva:
Štetu prouzrokovanu pravno dopuštenim postupcima, koje oštećeni mora da
trpi jer nema pravo na odbranu (npr. lica čija su dobra žrtvovana da bi se
zadovoljio pretežniji ili javni interes – slučaj sa štetama izazvanim u stanju
krajnje nužde, usled eksproprijacije)
Štetu koju neko trpi žrtvujući dobrovoljno neko svoje dobro da bi otklonio
opasnost koja preti drugome (npr. da bi izbegao gaženje djeteta, vozač
automobila skrene sa puta).
Odgovornost po osnovu
pravičnosti
• Odgovornost za drugog: odgovornost kod koje jedno lice odgovara za
štetu koju prouzrokuje drugo lice.
• Klasifikacija slučajeva odgovornosti za drugog:
1. Odgovornost roditelja i drugih lica za maloletna lica
2. Odgovornost roditelja i drugih lica za punoletna lica koja su potpuno lišena
poslovne sposobnosti
3. Odgovornost pravnog lica za svoje organe
4. Odgovornost poslodavca za zaposlene
5. Odgovornost za pomoćnike.
Odgovornost za drugog
•
Maloletno dijete do 7. godine života ne odgovara za štetu, jer nije sposobno za
rasuđivanje
Maloletno dijete od 7. do 14. godine života odgovara za štetu ako se dokaže da
je bilo sposobno za rasuđivanje
Maloletno dijete od 14. do 18. godine života odgovara za štetu (prema oštim
pravilima o odgovornosti) solidarno sa roditeljima, budući da je u tim godima
sposobno za arsuđivanje.
Odgovornost roditelja i drugih lica
za maloletna lica Prema Zakonu o obligacionim odnosima:
• Roditelji su odgovorni:
Za štetne radnje maloletnika do 7. godine života, bez obzira na krivicu.
Odgovornosti se mogu osloboditi samo:
Ako dokažu da postoji neki od poznatih razloga koji isključuju odgovornost
bez obzira na krivicu (radnja oštećenog ili radnja trećeg lica), i
Ako je šteta nastala dok je dijete bilo povereno drugom licu i ako za nju
odgovara to lice
Za štetne radnje maloletnika od 7. do 18. godine života, po principu
relativno pretpostavljene krivice, tj. ukoliko ne dokažu da je šteta nastala bez
njihove krivice
Ako pored roditelja odgovara i dijete koje je štetu prouzrokovalo, njihova je
odgovornost solidarna.
Odgovornost roditelja i drugih lica
za maloletna lica
• Roditelji nisu odgovorni za štetu koju prouzrokuje maloletnik dok je
pod nadzorom nekog trećeg lica (staratelja, škole, internata, zdravstvene
ili druge ustanove) – odgovorno je to treće lice, izuzev u slučaju kada:
Treće lice dokaže da je nadzor vršio onako kako je trebalo ili da bi šteta nastala
i pri brižljivom vršenju nadzora, i
Ako je šteta nastala usled lošeg vaspitanja djeteta, rđavih primera ili poročnih
navika koje je steklo od roditelja, ili ako se šteta iz bilo kojih razloga može
roditeljima upisati u krivicu
Kada lice na kome leži dužnost nadzora isplati nadoknadu oštećenom licu,
ima pravo zahtevati od roditelja da mu naknade isplaćeni iznos.
Odgovornost roditelja i drugih lica
za maloletna lica
Odgovornost roditelja i drugih lica za punoletna lica lišena poslovne
sposobnosti • Punoletna lica lišena poslovne sposobnosti (duševno bolesna lica i
lica zaostalog umnog razvoja):
Nisu sposobna za rasuđivanje – nalaze se pod tuđim nadzorom
Za njihove štetne radnje odgovaraju subjekti koji vrše nadzor nad njima – na
osnovu zakona, odluke nadležnog organa ili ugovora
Odgovornost je zasnovana na relativno pretpostavljenoj krivici.
• Duševno bolesno lice, odn. lice zaostalog umnog razvoja, može biti
odgovorno u dva slučaja:
1. Ako je štetu prouzrokovalo za vreme svetlih trenutaka, i
2. Po osnovu pravičnosti – kada se naknada ne može dobiti od lica koje je bilo
dužno da vodi nadzor nad njim, i pod uslovom da je njegovo materijalno stanje
znatno povoljnije od stanja oštećenog lica.
• Pravno lice odgovara za štetu koju njegov organ prouzrokuje trećem licu
u vršenju ili u vezi sa vršenjem svojih funkcija.
• Pravno lice odgovara bez obzira na svoju krivicu, tj. objektivno, a
svoje odgovornosti se može osloboditi: ako je šteta pričinjena usled više
sile, ako je šteta pričinjena krivicom oštećenog lica i ako je šteta pričinjena
krivicom trećeg lica.
• Ako je šteta pričinjena namerno ili uz grubu nepažnju od strane organa
pravnog lica, pravno lice ima pravo regresa prema njemu.
• U slučaju da je štetu pričinio namerno, organ i neposredno odgovara
oštećenom licu (solidarna odgovornost).
Odgovornost pravnog lica za svoje
organe
• Poslodavac odgovara za štetu koju njegov zaposleni prouzrokuje trećem
licu, u radu ili u vezi sa radom.
• Odgovornost poslodavca je zasnovana na pretpostavljenoj krivici
zaposlenog, i svoje odgovornosti se može osloboditi samo ako dokaže da
je zaposleni u datim okolnostima postupao onako kako je trebalo.
• Ako je šteta pričinjena namerno ili uz grubu nepažnju od strane
zaposlenog, poslodavac ima pravo regresa prema njemu.
• U slučaju da je štetu pričinio namerno, zaposleni i neposredno odgovara
oštećenom licu (solidarna odgovornost).
Odgovornost poslodavca za
zaposlene
• U slučaju kada je štetu prouzrokovalo više zaposlenih lica:
Ukoliko se može utvrditi koliko je ko doprineo u nastanku štete – svaki
zaposleni odgovara srazmerno svojoj krivici, ali
Ukoliko se ne može utvrditi koliko je koji zaposleni doprineo u nastanku štete –
zaposleni snose štetu u jednakom djelovima.
Odgovornost poslodavca za
zaposlene
• Odgovornost za radnje pomoćnika: lice koje je angažovalo pomoćnika
odgovorno je za štetu koju pomoćnik prouzrokuje oštećenom. Razlikujemo:
ugovornu odgovornost i vanugovornu odgovornost.
• Ugovorna odgovornost: između lica koje je angažovalo pomoćnika i
oštećenog već postoji određeni obligacionopravni odnos (ugovorni odnos).
• Odgovornost lica koje je angažovalo pomoćnika zasnovana je na
pretpostavljenoj krivici pomoćnika, i svoje odgovornosti se može osloboditi
samo ako dokaže da se postupak kojim je šteta izazvana njemu lično ne bi
mogao pripisati u krivicu.
• Ako je pomoćnik isključivo kriv za nastalu štetu, lice koje je angažovalo
pomoćnika ima pravo regresa prema njemu.
• Ako postoji podeljena odgovornost pomoćnika i lica koje ga je angažovalo,
obaveza naknade između njih se dijeli srazmerno utvrđenoj krivici za
prouzrokovanu štetu.
Odgovornost za radnje pomoćnika
• Vangovorna odgovornost: između lica koje je angažovalo pomoćnika i
oštećenog ne postoji od ranije zasnovan obligacioni odnos – isti nastaje
tek deliktnom radnjom pomoćnika.
• Odgovornost lica koje je angažovalo pomoćnika zasnovana je na relativno
pretpostavljenoj krivici pomoćnika. Lice koje je angažovalo pomoćnika
može se osloboditi svoje odgovornosti: ukoliko dokaže da bi šteta nastupila
i da je on bio pažljiv pri izboru.
• Ako je šteta pričinjena opasnom stvari ili u vezi sa opasnom delatnošću,
lice koje je angažovalo pomoćnika odgovara objektivno. Svoje
odgovornosti se može osloboditi ako dokaže da je šteta nastala:
Usled više sile
Radnjom oštećenog, ili
Radnjom trećeg lica.
Odgovornost za radnje pomoćnika
Top Related