1

1. Definii inflaciju?

Inflacija je vrlo sloena i heterogena drutveno-ekonomska pojava izazvana monetarnim, realnim ili pak politikim poremeajima ravnotee i kretanja u gospodarstvu a kao njena posljedica nastaje samopodravano i teko kontrolirano povienje cijena, opadanje ivotnog standarda, poveanje novanog opticaja, smanjenje vrijednosti domaeg novca i progresivno iscrpljenje domaih deviznih izvora.

2. Koje su posljedice inflacije?

Posljedice inflacije su: samopodravano i teko kontrolirano povienje cijena, opadanje ivotnog standarda, poveanje novanog opticaja, smanjenje vrijednosti domaeg novca i progresivno iscrpljenje domaih deviznih izvora.

Osim toga postoje i druge posljedice kao to su:

1. U oblast proizvodnje inflacija uvodi nesigurnu kalkulaciju (zbog promjena cijena),

2. Inflacija negativno utie na ekonominost i produktivnost rada,

3. Zbog prividno visokog rentabiliteta i lake zarade smanjuje se onaj neophodni vanjski pritisak na rukovodstvo preduzea da primjeni to ekonominije metode proizvodnje,

4. Inflacija stvara viak potranje i smanjuje meusobnu konkurenciju preduzea to se negativno odraava na rentabilnost i efikasnost sredstava,

5. Pretjeran porast cijena i nedostatak likvidnih sredstava oteava zamjenu konstantnog kapitala,

6. Inflacija smanjuje kupovnu snagu novca to obeshrabruje tedie.

3. Po svom karakteru kakva moe biti inflacija?

Po svom karakteru inflacija moe biti:

1. umjerena ili latentna,

2. nekontrolirana ili burna,

3. domaa i uvozna,

4. otvorena i priguena

5. stagflacija.

4. Objasni sutinu inflacije tranje?

Zajedniko za kvantitativnu teoriju novca, teoriju inflatornog jaza, psiholoku teoriju inflacije i teoriju monetarista je to da inflacija nastaje zbog prevage potranje nad ponudom, a bujala potranja dovodi do porasta cijena, jer ponuda nije u stanju zadovoljiti povean opseg potranje na prijanjem nivou cijena. Razlika izmeu pojedinih varijanti se ogleda jedino u uzrocima koji su izazvali porast potranje. Kod inflacije potranje cijene rastu zbog porasta platene sposobne potranje5. Objasni sutinu inflacije trokova?

Kod inflacije trokova cijene rastu naprosto kao posljedica uveanja trokova poslovanja, a to se obino dogaa u uvjetima depresije i smanjenja realnog drutvenog proizvoda. Poveanje plata bez odgovarajueg poveanja produktivnosti dovodi do porasta trokova proizvodnje po jedinici proizvoda i do poveanja cijena. Inflacija trokova povezuje se i s monopolistikim cijenama i dominacijom velikih korporacija. Trea varijanta inflacije trokova istie porast uvoznih cijena kao primaran uzrok inflacije.

6. ta su porezi?

Porezi su davanja koja daju graani i privreda odreenim javno-pravnim kolektivitetima od nivoa opine do nivoa drave.

7. Koje su teorije o opravdanosti uvoenja poreza?

Postoji vie teorija o opravdanosti uvoenja poreza, neke od njih su:

1. teorija sile,

2. teorija cijene,

3. teorija osiguranja,

4. teorija uivanja,

5. teorija rtve,

6. teorija reprodukcije,

7. organska teorija,

8. socijalistika teorija...8. Objasniti teoriju sile o opravdanosti uvoenja poreza?

Kod teorije sile drava ne samo da namee obavezu svojim graanima i privredi, ve poraenog protivnika takoer kanjava na nain da mu namee plaanje ratnih odteta koje se zovu i ratne reparacije.9. Objasniti teoriju cijene o opravdanosti uvoenja poreza?

Teorija cijene zasniva se na injenici da drava od svojih graana i privrede naplauje protunaknadu za izvrene usluge u vidu poreza.

10. Objasniti teoriju osiguranja o opravdanosti uvoenja poreza?

Teorija osiguranja zasniva se na stavu da drava brine za linu i materijalnu sigurnost svojih graana i privrede i na ime toga ona naplauje naknadu putem poreza.

11. Objasniti teoriju uivanja o opravdanosti uvoenja poreza?

Teorija uivanja zasniva se na stavu da graani i privreda uivaju u svojoj imovini i dohotku, da ih pri tome uva dravni aparat i da stoga ima pravo da naplauje protunaknadu u vidu porez12. Objasniti teoriju rtve o opravdanosti uvoenja poreza?

Teorija rtve nastala je u vrijeme monopolskog kapitalizma, odnosno u krizama, nemirima i visokoj inflaciji. Budui da se sistemska kriza nije mogla prevazii bez intervencije i pomoi drave, onda je bilo logino da graani i privreda plate porez kao rtvu za injenje drave.13. Objasniti teoriju reprodukcije o opravdanosti uvoenja poreza?

Teorija reprodukcije javila se u doba dravnog kapitalizma, kada se pred dravu postavljaju pored fiskalnih i ekonomski, socijalni i politiki ciljevi. Za sve 3 navedene namjene drava mora da ima prihode a ostvaruje ih putem poreza. Iz ovog proizilazi da drava, djelujui na proizvodnju i zaposlenost, vie nije nuno zlo, nego je ona potrebna.

14. Objasniti organsku teoriju o opravdanosti uvoenja poreza?

Prema organskoj teoriji, drava je glava a porezni obveznici su ostali organi i drava ne moe funkcjonisati bez ostalih organa jer ti organi plaaju poreze koji podmiruju sve drave.15. Objasniti socijalistiku teoriju o (ne)opravdanosti uvoenja poreza?

Socijalistika teorija polazi od stava da kapitalistiku dravu treba unititi. Ovu tezu zastupali su pobornici Marksizma, koju su smatrali da poreze treba ukinuti a time i dravu. Ovu teoriju posebno su zastupali socijalisti utopisti.16. Navesti bitne karakteristike poreza?

Neke od osnovnih karakteristika poreza su sljedee:

1. oni su prinudna davanja,

2. oni su zakonski regulisani,

3. oni su bez protuinidbe,

4. oni su rijetko destinirani (tj. uglavnom se pri plaanju poreza ne zna za koje e namijene poreska sredstva biti utroena),

5. oni se izvravaju u novca a samo u kriznim situacijama u naturi...

17. Podjela poreza?

Osnovna podjela poreza je na:

direktne (plaaju se direktno dravi) i

indirektne (plaaju se indirektno tj. odreenoj firmi koja ga je u odreenom vremenskom periodu duna obraunati i platiti dravi).

Najznaajniji indirektni porezi su :

1. carine,

2. PDV,

3. akcizni porezi,

4. opi porez na promet...

Najznaajniji direktni porezi su:

1. porez na imovinu,

2. porez na nasljedstvo i darove,

3. porez na dohodak,

4. porez na dobit preduzea...

18. Koja je osnovna razlika izmeu direktnih i indirektnih poreza?

Osnovna razlika izmeu direktnih i indirektnih poreza je u injenici da se direktni porezi plaaju direktno dravi (poreskoj upravi), a indirektni porezi (npr. PDV) plaaju se indirektno tj. plaaju se odreenoj firmi, trgovini i sl. koja ih je duna u odreenom vremenskom periodu obraunati i platiti dravi (upravi za indirektno oporezivanje).19. Koje su karakteristike poreza na dohodak?

Karakteristike poreza na dohodak su:

da se naplauju direktno od poreskog obveznika;

da je osnovica za obraunavanje dohodak po odbitku;

da njihova visina zavisi od materijalne snage poreskog obveznika (vei dohodak, vea obaveza);

trokovi ubiranja ovog poreza su visoki (jer poreski organ mora svakom poreskom obvezniku obraunati iznos poreske obaveze, dostaviti mu obraun, upozoriti ga ako obavezu ne plati na vrijeme i poduzimati pravne radnje za prinudnu naplatu poreza);

porez na dohodak je pravian jer zahvata vie one koji imaju vie...20. Objasni sutinu poreza na dohodak?

Porez na dohodak plaaju iskljuivo fizika lica, plaaju ga na iznos neto plae. Ovaj porez plaa se po odbitku. Praktino ako je zaposlen jedan lan porodice i ako ima neto platu 1000KM, enu i 1 dijete koji ne rade, onda e poreska osnovica biti umanjena po svakom lanu za 300KM. Slijedi da je 1000KM 900KM (300*3) = 100KM, na iznos od 100KM plaa se 10% poreza pa je to onda svega 10KM. Da ovaj ovjek kojim sluajem nema enu i dijete, njegova osnovica za obraun poreza na dohodak bi bila 700KM (1000-300=700), i platio bi 10% poreza tj. 70KM.

Obveznici ovog poreza su i ljudi koji obavljaju samostalno odreenu djelatnost. Poreska osnovica u ovom sluaju je razlika izmeu njegovih prihoda i rashoda.

Karakteristike poreza na dohodak su: da se naplauju direktno od poreskog obveznika; da je osnovica za obraunavanje dohodak po odbitku; da njihova visina zavisi od materijalne snage poreskog obveznika (vei dohodak, vea obaveza); trokovi ubiranja ovog poreza su visoki (jer poreski organ mora svakom poreskom obvezniku obraunati iznos poreske obaveze, dostaviti mu obraun, upozoriti ga ako obavezu ne plati na vrijeme i poduzimati pravne radnje za prinudnu naplatu poreza); porez na dohodak je pravian jer zahvata vie one koji imaju vie...21. Objasni sutinu poreza na dobit?Porez na dobit preduzea je jedan od najvanijih direktnih poreza. U upotrebu je uveden u drugoj polovini 20. stoljea. Razlozi uvoenja bili su fiskalni, stabilizacioni i instrument za voenje razvojne politike. Subjekti oporezivanja su pravna lica. Razlozi uvoenja poreza na dobit su u injenicama, da je on znaajan i siguran izvor prihoda u dravi, da drava je u posmatranom periodu imala poveanje izdataka za intervencije u privredi, za stabilizaciju uslova, za razvojne potrebe i sl., tako da joj je dobro dola mogunost da se znaajan dio sredstava obezbjedi oporezivanjem dobiti preduzea. Dakle sa stanovita drave, uvoenje poreza na dobit preduzea je razumljivo, dok je sa stanovita preduzea ovo davanje postalo odreeni teret. Osim toga i ovdje je u igri teorija ekvivalencije koja podrazumjeva da drava ima pravo da oporezuje dio dobiti preduzea jer ona svojim aparatom titi imovinu preduzea.

Poreske stope poreza na dobit preduzea su razliite, kreu se od 0% do 30% (najee stope su od 10% do 20%, u BiH je 10%). Drava koja ima nie poreske stopa od drugih drava, prihvatljivija je za ulaganje jer nie stope omoguavaju ulagaima vee zarade. Odluka o visinama poreza i visinama poreskih stopa, te njihovim oslobaanjima zadire u samu sr ukupne ekonomske politike zemlje.

22. Objasni sutinu carina?

Carine su vid indirektnih poreza koje se naplauju na robe u uvozu, izvozu i tranzitu. Najee su one na uvozne robe, rijee se primjenjuju na izvozne robe, a za vane robe naplauju se i tranzitne carine.

Uvozne carine se primjenjuju obino onda kada nekad drava zabranjuje uvoz nekih roba (radikalna mjera) ili uvoznim carinama nastoji da sprijei uvoz roba i tako zatiti domae robe.

Izvozne carine primjenjuju se obino onda kada nekad drava zabranom izvoza (radikalna mjera) ili izvoznim carinama nastoji da sprijei izvoz roba koje su za nju bitne (npr. penica).

Tranzitne carine ili carine za prijevoz roba preko teritorija zemlje imaju prvenstveno fiskalni cilj. Transport plina kroz plinovode a ponekad i nafte preko teritorija jedne zemlje danas je najznaajnija vrsta tranzitnih carina.

Dva glavna razloga za uvoenje carina su:

fiskalni (poreski prihod) i

ekonomska zatita domae proizvodnje.

U merkantilizmu carine su imale veliki znaaj, u feudalizmu one su titile uglavnom agrarne proizvode, u liberalizmu su imale mali znaaj, a u dravama intervencionizma veliki znaaj.

23. Objasni sutinu uvoznih, izvoznih i tranzitnih carina?

Najee carine su one na uvozne robe, rijee se primjenjuju na izvozne robe, a za vane robe naplauju se i tranzitne carine.

Uvozne carine se primjenjuju obino onda kada nekad drava zabranjuje uvoz nekih roba (radikalna mjera) ili uvoznim carinama nastoji da sprijei uvoz roba i tako zatiti domae robe.

Izvozne carine primjenjuju se obino onda kada nekad drava zabranom izvoza (radikalna mjera) ili izvoznim carinama nastoji da sprijei izvoz roba koje su za nju bitne (npr. penica).

Tranzitne carine ili carine za prijevoz roba preko teritorija zemlje imaju prvenstveno fiskalni cilj. Transport plina kroz plinovode a ponekad i nafte preko teritorija jedne zemlje danas je najznaajnija vrsta tranzitnih carina.

24. Navesti i objasniti podjelu carina?

Podjela carina:

1. Prema smjeru kretanja robe (uvozne, izvozne i tranzitne)

2. Prema svrsi naplate (fiskalne, ekonomske, socijalne, antidampinke, represivne carine carine na naoruanje...)

3. Prema nainu odmjeravanja carine se odreuju na bazi vrijednosti robe i one su vrijednosne (dominantan oblik carine se primjenjuju na novanu vrijednost), specifine i kombinirane.

4. Prema nainu donoenja mogu biti: autonomne (one koje drava sama odreuje) i ugovorne (one koje su sklopljene na osnovu ugovora 2 ili vie drava)

5. Prema visini carine mogu biti: normalne, diferencijalne i preferencijalne. Diferencijalne su obino vie od normalnih, a preferencijalne su obino nie od normalnih. Za njih je vezano pravo tzv. pravo najpovlatenije nacije. Pravo povlatene nacije dato jendoj zemlji podrazumijeva da iste olakice data zemlja mora dati i toj drugoj zemlji ako s njom sklopi aranman i navede pravo najpovlatenije nacije.

25. Objasni sutinu poreza na dodanu vrijednost (PDV-a)?

PDV se plaa u svim fazama proizvodnje i prometa te na uvozne robe, ito na razliku izmeu prodajne i nabavne cijene; tj. predmet oporezivanja je samo dodatna vrijednost u svakoj od faza proizvodnje i prometa.

Osnovne karakteristike PDV-a su:

On tretira iskljuivo potronju

Obraunava se iskljuivo na razliku izmeu prodajne i nabavne cijene, odnosno na RUC.

Ima mali broj poreskih stopa (jedna opa i jedna do dvije povlatene stope),

Rijetko kada je u primjeni nulta stopa,

2007. godine u EU uvedena je esta direktiva o usklaenosti PDV-a u okviru EU i ovu direktivu prihvatila je i BiH,

PDV u BiH uveden je 2005. godine,

Predmet oporezivanja su sve domae i uvozne robe,

U BiH jedinstvena stopa PDV-a je 17% i nema izuzetaka,

Izvoz roba osloboen je PDV-a,

Primjenjuje se naelo odredita pri obraunu PDV-a (zemlja, mjesto, gdje je roba namijenjena krajnjoj potronji)

Poreski obveznici su sva registrirana lica koja posluju u proizvodno-prometnoj djelatnosti a nisu predmet oporezivanja neregistrirana lica (neke male radnje koja umjesto PDV-a plaa paual)

U nekim zemljama, odreene djelatnosti koje su od ireg javnog interesa osloboene su PDV-a,

Od PDV-a osloboene su i novane usluge.

26. Navesti pozitivne i negativne osobine PDV-a?

Negativne osobine PDV-a su:

1. nesocijalan je (pogaa podjednako i bogate i siromane),

2. regresivan je (nema osloboenja),

3. ugroava likvidnost preduzea,

4. ekonomian je nain ubiranja (firme ga moraju obraunati i platiti poreskoj upravi, tu se primjenjuje tzv. Kreditna metoda),

5. vie uesnika viaprodajna cijena...

Pozitivne osobine PDV-a su:

1. stvara jedinstvene uslove privreivanja,

2. disciplinira uesnike u proizvodno-prometnom lancu,

3. izbjegava se dvostugo oporezivanje,

4. podstie izvoz,

5. vrlo je izdaan...

27. Objasni sutinu akciznih poreza?

Akcize ili troarine su dopunski oblik oporezivanja potronje, objektivno analitikog su karaktera. Predmet oporezivanja su: alkohol, duhanski proizvodi, kafa, nafta i njeni derivati. Ovaj porez je vrlo star, pojavio se u Kini u 13.st. stare ere, a zatim u egiptu gdje se naplaivao na so.

- Razlozi uvoenja su: vrlo je izdaan kao oblik prikupljanja javnih prihoda za financiranje javnih rashoda, postoji ekonominost naplate, slui za zatitu zdravlja stanovnitva, za ouvanje okoline...

- Obveznici akciznih poreza su: svako registrirano lice koje proizvodi i stavlja u promet alkohol, duhanske proizvode, kafu, naftu ili naftne derivate; pravna lica koja uvoze ove robe imaju obavezu da obraunavaju i plaaju akcizni porez.

- Akcize se obraunavaju po mjernoj jedinici, odnosno; komadu, litri, kg...; a poresku stopu odreiva uprava za indirektno oporezivanje. Poreski obveznici su duni da ga obraunaju 5 dana nakon izvrenja prodaje.

- Osloboenje od akciznih poreza su za: proizvode namijenjene izvozu i proizvode koji slue javnoj upotrebi.28. ta je budet?

Budet je financijsko-pravni akt kojim se predviaju prihodi i rashodi za jednogodinji period svih javno pravnih kolektiviteta od nivoa opine do nivoa drave.29. ta je zajedniko svim teorijama o budetu?

Sve teorije o budetu svode se na to:

da je on pravni akt (jer ga donosi i usvaja nadleni organ),

da je on planski akt (jer sadri plan prihoda i rashoda datog javno pravnog kolektiviteta za jednogodinji period),

da je on jednogodinji akt (osnovna karakteristika budeta) i

da je on dravni specifikum (jer su u njemu specificirane javne potrebe koje se njime trebaju financirati).30. Objasniti historijski razvoj budeta?

Prvi oblici budeta, istina u nerazvijenoj formi, pojavili su se u Babilonu, Grkoj, Rimu. U 15. stoljeu dolazi do razvoja robno-novane privrede i znaajnog rasta gradova, tako da se poveavaju potrebe gradova koje je trebalo financirati. Vremenom postala je obaveza gradova da usvajaju budet. Do razvoja budeta u dravi dolo je dosta kasnije nego u gradovima. Dananji budeti vuku svoje porijeklo iz Francuske, meutim najvei doprinos razvoju budeta dala je borba engleske graanske klase. 1834. godine engleski parlament je dobio potpuno pravo nad budetom i praktino financijski razvlastio kralja. Najvei znaaj za razvoj budeta u Francuskoj imala je Velika francuska Buroanska revolucija u 17.st., tada je donesena rezolucija o pravima u kojoj se navodi da parlament odluuje o budetu.

31. Zato je budet pravna, odnosno ekonomska kategorija?

Budet ima pravni karakter jer se donosi u formi zakona kojeg usvaja nadleni organ. Kada ga usvoji on se objavljuje u slubenim novinama i tada postaje zakon o budetu. Budet je ekonomskog karaktera sa stanovita privrede.32. Koje su osnovne funkcije (zadaci) budeta?

Osnovne funkcije (zadaci) budeta su:

financijsko pravna funkcija,

ekonomska funkcija,

socijalna funkcija,

plansko kontrolna funkcija.33. Objasniti financijsko-pravnu funkciju budeta?

Fnancijsko-pravna funkcija budeta je klasina funckija budeta koja je bila kroz cijeli njegov razvojni period.34. Objasniti ekonomsku funkciju budeta? Koje su ekonomske funkcije budeta?

Ekonomska funkcija budeta proizilazi iz osnovnih funkcija fiskalne politike, a one su su: alokativna (podrazumijeva da drava direktno iz budeta ili posredno, putem manjih poreza, utie na alokaciju ili raspored sredstava), stabilizaciona (nju drava ostvaruje na naine da povea postojee ili uvede nove poreze za onu granu privrede za koju smatra da njene cijene rastu vie nego to bi trebalo), redistributivna (podrazumijeva ponovnu raspodjelu ve ostvarenog dohotka, a to praktino znai da drava fiskalnim instrumentom moe vie oporezivati one sa viim dohotkom i ta sredstva dati djelimino ili u cjelosti onima sa niim primanjima).35. Objasniti socijalnu funkciju budeta?

Socijalnu funkciju budeta karakterizira preraspodjela sredstava od bogatih ka siromanim slojevima stanovnitva jedne drave. Ukljuujui funkciju solidarnosti i uzajamnosti.36. Objasniti plansko kontrolnu funkciju budeta?

Budet se ne moe donijeti bez prethodnog plana prihoda i rashoda za narednu godinu. Budui da se putem budeta troe ogromna javna sredstva potrebno je vriti kontrolu njihovo troenja.37. Nabrojati i objasniti instrumente budeta?

U instrumente budeta spadaju:

1. dravni bilans (predstavlja aktivu i pasivu drave),

2. ekonomski budet (sistematizirani plan prihoda i rashoda, donosi se na period od 5 do 7 godina) i

3. financijski plan (znaajan instrument financiranja i u mikro i u marko ekonomiji).38. Kako je izvrena podjela budetskih naela?

- Budetska naela se dijele na: statina i dinamika.

- U statika spadaju: naelo potpunosti (znai da su u budet uneseni svi javni prihodi i javni rashodi. Ovdje postoji bruto i neto princip.

Bruto princip je onda kada se sve stavke prihoda i rashoda unesu kako su nastajale.

Neto princip potrazumjeva prebrojavanje prihoda i rashoda i unoenje salda.), naelo jedinstva (znai da su svi prihodi i rashodi prikazani u jednom aktu koji se naziva budet), naelo realnosti i tanosti (podrazumijeva da su prihodi i rashodi realno procijenjeni i tano uneseni) i naelo preglednosti ili jasnoe (podrazumjeva da je forma budeta istovjetna u cijeloj zemlji na sve nivoe vlasti ito zato da bi se mogli porediti i kontrolirati).

- U dinamika spadaju: naelo specifikacije (podrazumijeva da su prihodi i rashodi prikazani po vrstama i namjenama troenja), naelo ravnotee (podrazumjeva jednakost prihoda i rashoda), naelo predhodnog odobrenja (podrazumjeva da prije troenja budeta, on mora biti odobren od vlade), naelo javnosti (podrazumijeva da je javnost formalno i sutinski upoznata o budetu i svim njegovim fazama), budetske jednogodinjosti ( podrazumijeva da se budet donosi za odreeni vremenski period, obino za godinu dana).39. Kada je naputeno naelo budetske ravnotee?

Nakon velike ekonomske krize naelo budetske ravnotee je naputeno, jer se uvidjelo da se privreda moe izvui iz krize uz pomo velikih budetskih intervencija a velike budetske intervencije dovode do deficita u budetu.

Danas je budetski deficit postao stalna kategorija jer on moe da bude ak 60% vrijednosti BDP-a.40. Od kojih faza se sastoji budetski proces?

Budetski proces se sastoji od: sastavljanja ili izrade budeta, izvrenja budeta i kontrole budeta.

41. Objasniti fazu sastavljanja budeta?

Sastavljanje budeta poinje vie mjeseci prije poetka godine za koju se budet donosi. Sastavljanje budeta prolazi kroz vie budetsko-procesnih faza, a najznaajnije su: budzetska inicijativa, izrada nacrta budeta, prijedlog budeta, izglasavanje i donoenje budeta.

- Inicijativa za sastavljanje budeta uvijek polazi od nadlenog ministarstva finansija ili ministarstva za budet. Ministarstvo pismeno alje svim budetskim korisnicima zahtijev da oni daju prijedloge svojih potreba, odnosno iz kojih izvora predviaju prihode i rashode za narednu godinu. Budetski korisnici svoje prijedloge prihoda i rashoda dostavljaju nadlenom ministarstvu. Svi dospjeli prijedlozi se razmatraju i ukoliko su nerealni nadleno ministarstvo ih vraa i nakon to se koriguju, usaglaene i korigovane iznose po korisnicima i namjenama dostavljaju ministarstvu financija. Nakon to ponovo dobije prijedloge od svih resornih ministarstava, ministarstvo financija ih jo jednom razmatra, koriguje i onda pristupa drugoj fazi koja se zove nacrt budeta.

- Kod nacrta budeta vri se razmatranje svih pozicija iznosa sa formalno-pravne i sutinske strane. I u ovoj fazi ministarstvo financija prihvata ili odbija budet, odnosno prispjeli materijal od oznaenih ministarstava. Nacrt budeta ministarstvo financija prosljeuje vladi na razmatranje. Nacrt budeta na sjednicu vlade ide usaglaen ili sa odreenim sporovima. Kod ozbiljni ministarstava na vladu ide usaglaen nacrt budeta.

- Nakon usvajanja nacrta budeta na sjednici vlade budet u vidu prijedloga upuuje se parlamentu ili skuptini na usvajanje. Prije prosljeivanja prijedloga budeta skuptini prijedlog budeta razmatra odbor ili komisija skuptine koja je zaduena za budet. Ova komisija moe prihvatiti prijedlog bez primjedbi i amandmana (to je rijedak sluaj) ili mogu prijedlog uputiti skuptini sa odreenim izmjenama.

- Na parlamentu se vodi debata o prijedlogu budeta sa aspekta realnosti prihoda i opravdanosti rashoda. Opozicija nastoji da izmjeni odreene namjene i odreene iznose ili u krajnjoj liniji da rui budet. Zadatak je predsjednika vlade i resornih ministarstava da i ovdje obrazlau i brane budetske pozicije. Nakon rasprave slijedi glasanje o budetu sa izmjenama i dopunama koje su iskristalizirane u Parlamentarnoj raspravi. Ako prijedlog budeta ne dobije veinu on pada a ako dobije on prolazi i objavljuje se u slubenom glasilu.42. Objasniti fazu izvrenja budeta?

Nakon to je budet u parlamentu izglasan, pristupa ss njegovom izvrenju. Izvrenje budeta je povjereno vladi i njenim dravno-pravnim organima a u sutini izvrenje budeta sastoji se u prikupljanju budetskih prihoda i troenju budetskih sredstava. Budetski prihodi prikupljaju se iz zakonskih utvrenih izvora, to su obino i prihodi od fiskaliteta, parafiskalitata, i dugih javno-pravnih prihoda koji su odreeni zakonom. Vlada odnosno organ koji prikuplja prihode moe prikupljati prihode samo iz onih izvora koji su decidno nabrojani. Precizno utvrivanje prihoda je logino kao i to je normalno da postoji striktna kontrola troenja budetskih sredstava. Organi za prikupljanje javni prihoda su: uprava za indirektno oporezivanje (koja naplauje carine, PDV, akcize i druge indirektne poreze) i poreska uprava (koja prikuplja prihode po osnovu direktni poreza). Raspodjela ubranih javnih prihoda tj. njegovo troenje regulisano je samim budetom.

-- Faze izvrenja budeta: otvaranje kredita, angairanje kredita, utvrivanje postojanja duga, izdavanje naredbe za isplatu i izmirenje duga izdavanjem naloga za isplatu.

- Otvaranje kredita se vri na temelju jednomjesenih ili tromjesenih planova. Nadleni dravni organ za budet utvruje ima li dovoljno sredstava za predviene rashode pa tek onda otvara kredit tj. stavlja na raspolaganje odreena sredstva njihovim nosiocima - korisnicima...

- Nakon to je kredit otvoren, nastaje faza angairanja kredita pod kojom se podrazumijeva poduzimanje svakog ina kojim se stvara obaveza za isplatu - troenje odobrenih sredstava.

- Tek e nakon toga nadleni predsjednik organa uprave, budetski nalogodavac, izdati naredbu za isplatu. Ono se upuuje na raunopolagau.

- On e prije nego konano odobri izmirenje duga provjeriti da li su ti trokovi stvarni. esto se dogaa da se na jednom mjestu pojavi viak financijskih sredstava. Ovakvi problemi se rjeavaju budetskim virmanom. Odnosno izmjene troenja sredstava od strane vlade.

Budetska godina traje u pravilu od 01.01. - 31.12. Na kraju fiskalne godine odnosno poetkom naredne budetske godine sastavlja se zavrni raun. On nam pokazuje kako smo planirali prihode i rashode u budetu i kako smo ostvarili ta predvianja time se ukazuje na odstupanja od onih kretanja koja su trebala bit ostvarena.

43. Objasniti fazu kontrole budeta? Navedite razloge i vrste budetske kontrole?

Budet se kontrolira iz vie razloga. To je i razumljivo jer se budetom zahvata u prosjeku 35-40% nacionalnog dohotka. Zadaci kontrole su spreavanje raznih vidova nepravilnosti, pa i zloupotreba pri ubiranju javnih prihoda, a posebno pri troenju i raspolaganju budetskim sredstvima. Njen glavni cilj je da sprijei vladu da ne namjenski koristi sredstva. Kontrola ima veliki politiki znaaj jer se pravilnim utrokom sredstava osigurava izvrenje odluka o parlamentu. Kontrola je potrebna i za sprjeavanje rasipnitva.

- Razlikujemo vie vrsta kontrole:

- po vremenu obavljanja ona moe biti: prethodna (preventivna) i naknadna (represivna). Zadatak prethodne (preventivne) je da prije nego to se izvri isplata prekontrolira da li je raspolaganje budetskim sredstvima u skladu s postojeim financijsko pravnim propisima, ako jest ona odobrava isplatu. Naknadna (represivna) se primjenjuje nakon to se izvre javni prihodi, ona odobrava naknadnu tetu oteenoj osobi, tj. omoguava kanjavanje poinitelja nezakonitih radnji.

- po predmetu materije koja se kontrolira budetska kontrola moe biti: kontrola zakonitosti i kontrola svrsishodnosti ubiranja odnosno troenja. Kod konrtole zakonitosti nadleni organ kontrolira da li su naplaeni javni prihodi odnosno izvreni javni rashodi. Kod kontrole svrsishodnosti, koju najee sprovodi parlament, utvruje se opravdanost javnih rashoda. Osim toga kontrola svrsishodnost utvruje kontrolu ekonominosti i tedljivosti javnih rashoda, odnosno da li su rashodi upotrebljavani u racionalne i produktivne svrhe, odnosne neracionalne i neproduktivne svrhe.

- po subjektu vrenja (ko je vrio budetsku kontrolu) budetska kontrola moe biti: upravna, institucionalna, financijska i parlamentarna. Upravnu kontrolu vre nadleni organi uprave i to hijerarhijski odozgo prema dolje, odnosno to je interna autokontrola, viih organa nad niim. Institucionalno raunarsko-financijksa kontrola je po svom sastavu slina upravno budetskoj kontroli, ali za razliku od nje ona je nezavisna od njenih organa kao npr. financijska policija, ona je pod okriljem parlamenta. Parlamentarno-skuptinska kontrola je kontrola koju vri zastupniko tijelo, to je vid politike kontrole, naknadnog karaktera koja se vri pri usvajanju zavrnog rauna. Parlament vri samo kontrolu opravdanosti javnih prihoda i rashoda s aspekta inflacije, deflacije, stabilizacije, zaposlenosti, uvoza i izvoza. Ovom kontrolom se kontrolira vlada i ministri.44. Kako se definie javni dug?

Javni dug se definie na nain da su to sve obaveze koje imaju javno-pravni kolektiviteti od nivoa opine do nivoa drave. Ovaj dug naziva se javni jer je nastao kao rezultat financiranja javih potreba svih javno-pravnih kolektiviteta.45. Koje su osnovne karakteristike javnog duga?

Osnovne karakteristike javnog duga su, da su oni: nefiskalan prihod drave (jer se ostvaruju prodajom obveznica na financijskom tritu a ne putem poreza), vanredni prihod (jer ih drava ostvaruje s vremena na vrijeme), slue za financiranje javne potronje (kada se potronja ne moe da podmiri fiskalnim prihodima), fiskalni su instrumenti (jer drava putem njih ostvaruje fiskalne prihode) i ekonomski instrumenti (jer drava putem njih moe da intervenie u ekonomskom sektoru privrede).46. U emu je razlika izmedju javnog duga i budetskog deficita?

Javni dug je obaveza drave i njenih javno pravnih kolektiviteta, dok je budetski deficit je stanje u kome su budetski rashodi vei od budetskih prihoda. Razlika izmeu javnog duga i budeta (budetskog deficita) je u tome to se budet (budetski deficit) formira tokom vremena - obino godinu dana, a javni dug se utvruje na tano odreen dan.

47. Za pokrie budetskih deficita koje 4 varijante moe da koristi drava?

Drava budetske deficite moe da pokriva na sljedea 4 naina:

da povea poreze privredi i stanovnitvu (meutim ako konstantno koristi ovaj nain drava vlastitu privredu dovodi u nekonkurentan poloaj na tritu jer se porezi ugrauju u prodajnu cijenu),

da smanji javnu potronju svih nivoa i svih vidova (treba da bude u visini objektivno prihvatljive),

zaduivanje na domaem tritu (vri se prodajom javnih obveznica),

zaduivanje na ino-tritu (vri se onda kada je ono povoljnije nego na domaem tritu ili kada na domaem tritu nema dovoljne tranje za obveznicama).48. Koje su tri faze u nastanku javnog duga? Objasniti ih.

Tri faze u nastanku javnog duga su: emisija, otplata i konverzija.

1. Emisija javnog duga predstavnja izdavanje, odnosno prodaju dravnih obveznica koje sadre iznos, rok dospijea i kamatnu stopu. Emisija javnog duga moe biti: direktna i indirektna. Direktna emisija javnog duga postoji onda kada nema posrednika izmedju drave kao emitora izdavanja obaveznica i kupaca tih obaveznica. Ona se vri putem javnog upisa zajma i preko berzi. Za direktnu emisiju JD drava mora imati sreene i likvidne financije, povjerenje graana i struan kadar, a na tritu treba da postoji tranja za obveznicama. Prednosti: drava ne plaa proviziju i sprijeava manipulaciju obveznicama. Nedostaci: due ekanje da se prikupi novac i eventualno nepovjerenje graana u dravu koje slabi tranju za tim obveznicama. Indirektnu emisiju obveznica za dravu obino vri konzorcij banaka ili jedna velika banka i za taj posao naplauje znaajnu proviziju. Ove banke to rade s toga jer imaju financijske kap., ako imaju sredstva, kadrove, filijalsku mreu i prostorno pokrivanje trista. Prednost indirektne emisjije JD je bri dolazak do financijskih sredstava, a negativnost je provizija koju drava mora platiti bankama.

2. Otplata obveznica poinje u vrijeme dospijeea. Ona moe biti obavezna (sluaj kada je odnos izmeu drave kao emitenta i kupaca obveznica ugovorom definiran) i neobavezna (onda kada otplata nije ugovorom definirana).

3. Konverzija javnog duga predstavlja promjenu uslova pod kojim je izvrena emisija javnog duga (obveznica). Ovdje se podrazumijeva promjena cjenovni uslova i promjena rokova dospijea. Ovom sluaju emitent obveznica moe traiti od kupca obveznica da prihvati niu kamatnu stopu jer je onda nia na financijskim tritima, moe da insistira na produenje roka a u odreenim sluajevima moe da insistira na promjenu i cijene i rokova.49. ta je doprinijelo razvoju javnih dugova?

Razvoju javnih dugova doprinijeli su:

1. nacionalizacija emisionih ustanova odnosno centralnih banaka koje su tampale novac,

2. ratovi,

3. krize kapitalizma i

4. dravni intervencionizam.

Sva etiri navedena sluaja bila su ligona jer je trebalo obezbjediti dodatna sredstva koja su se mogla obezbjediti putem javnog duga.50. Koji su razlozi poveanja javnog duga?

Razlozi poveanja javnog duga su:

1. neusklaenost budetskih prihoda i budetskih rashoda,

2. nemogunost drave da povea poreze i

3. vanredne okolnosti.51. Koje su bile negativne teorije o javnom dugu? Navesti ta su one smatrale?

Negativne teorije o javnom dugu bile su fiziokratska i klasina teorija. One su smatrale da javni dug treba ukinuti tvrdei ili e narod unititi javne dugove ili e javni dugovi unititi narod.52. Navedite i objasnite naela upotrebe javnog duga?

Savremene teorije smatraju da su javni dugovi opravdani i sa fiskalnog i sa ekonomskog stanovita posebno ako se oni upotrebljavaju u skladu sa sljedeim naelima:

1. naelo produktivnosti i rentabilnosti (podrazumijeva da se javnim dugom trebaju financirati one namjene koje e moi platiti obaveze po osnovu javnog duga),

2. naelo korisnosti (potrazumijeva da sredstva od javnog duga treba upotrebljavati za izgradnju kola, bolnica, puteva i dr. korisnih sadraja),

3. naelo pravednosti (podrazumijeva da teret javnog duga treba biti ravnomjerno rasporeen meugeneracijski. To praktino znai pravilan raspored tereta otplate dugova izmeu sadanje i budue generacije),

4. naelo univerzalnosti (podrazumijeva da se sredstva od javnog duga upotrebljavaju za izvlaenje privrede iz depresivne faze ciklusa),

5. naelo prociklinosti (podrazumjeva da je kupovina javnih obveznica dostupna svim graanima zemlje i svim pravnim subjektima) i

6. naelo komparativnosti (podrazumijeva da treba porediti trokove koristi pri financiranju nekog sadraja izmeu privatnog sektora i drave. Ako je isplatljivije da neki sadraj financira privatni sektor onda mu to treba i prepustiti).

53. ta se podrazumjeva pod upravljanjem javnim dugom?

Upravljanje javnim dugom podrazumijeva njegovu produktivnu upotrebu i optimizaciju trokova odnosno servisiranje javnog duga. Tu su u igri:

visina kamate po osnovu obveznica i

rok otplate obveznica.

Kamata treba da je ona kao na financijskom tritu ili nia jer je drava (siguran) dunik i rokovi otplate duga treba da su u granicama prihvatljivosti.

U vezi toga JD mogu biti:

- kratkoroni (letei), - srednjoroni i - dugoroni.

Uslov za ozbiljno upravljanje javnim dugom je razvijeno financijsko trite na kojem se vri prodaja javnih obveznica.

54. Kod zaduivanja po osnovu javnog duga, o emu drava mora voditi rauna?

Kod zaduivanja po osnovu javnog duga drava mora voditi rauna o tome da se dobijena sredstva uloe u produktivne namjene. U tom sluaju javni dug je opravdan jer e te namjene svojim efektom poveati dohodak i stvoriti sredstva iz kojih e se vraati preuzete obaveze. Ali ukoliko se dobijena sredstva ulau u neproduktivne namjene, onda je javni dug neopravdan.55. Koje su dobre, a koje loe strane javnog duga?

- Loe strane javnog duga su:

1. doprinose poveanju javnih rashoda,

2. doprinose rasipnitvu,

3. dovode do formiranja grupe ljudi koji ive od kamate po osnovu javnog duga,

4. esto puta istiskuju privredne investitore...

- Dobre strane javnog duga su:

1. bre se mogu prikupiti sredstva nego oporezivanjem,

2. prebacivanje iz jednog u drugi dep,

3. javni dug uva sadanje poreske obveznike na raun buduih te

4. otpor uvoenju javnog duga je manji nego kod poreza... 56. Objasniti granice javnog duga?

Financijski teoretiari oko visine javnog duga prema inozemstvu se uglavnom slau i tvrde da on zavisi od visine deviznog priliva zemlje i da moe dostii 25%.

Kod unutranjeg zaduenja po osnovu javnog duga postoje dva suprotna miljenja:

da javni dug nema granica i

da javni dug ima granice.

Pristalice prve teze smatraju da ako se sredstva produktivno ulau ona e moi biti vraena iz ostvarenih prihoda tih ulaganja.

Pristalice duge teze smatraju da drava dio sredstava od javnog duga moe neproduktivno upotrijebiti, te da se stanje u zemlji i privredi moe pogorati, te da se dug ne moe vratiti.

57. Koje su tri mogue situacije kod problema u otplati javnog duga?

Kod problema u otplati javnog duga mogue su tri situacije:

1. moratorij (postoji onda kada se odlae otplata duga za odreeni period),

2. prikriveni bankrot (postoji onda kada drava vraa obaveze ali sa manje vrijednim novcem i esto puta plaa samo kamatu ali i ne osnovu) i

3. stvarni bankrot (postoji onda kada drava otvoreno priznaje da je u problemima i da ne moe vraati dugove).58. Kako se moe vriti emisija obveznica tj. javnog duga?

Emisija javnog duga moe biti:

direktna i indirektna. 59. Objasniti direktnu emisiju javnog duga?

Direktna emisija javnog duga postoji onda kada nema posrednika izmedju drave kao emitora izdavanja obaveznica i kupaca tih obaveznica. Ona se vri putem javnog upisa zajma i preko berzi. Za direktnu emisiju JD drava mora imati sreene i likvidne financije, povjerenje graana i struan kadar, a na tritu treba da postoji tranja za obveznicama.

- Prednosti direktne emisjije:

1. drava ne plaa proviziju i

2. sprijeava manipulaciju obveznicama.

- Nedostaci direktne emisjije:

1. due ekanje da se prikupi novac i

2. eventualno nepovjerenje graana u dravu koje slabi tranju za tim obveznicama.60. Objasniti indirektnu emisiju javnog duga?

Indirektnu emisiju obveznica za dravu obino vri konzorcij banaka ili jedna velika banka i za taj posao naplauje znaajnu proviziju. Ove banke to rade s toga jer imaju financijske kap., ako imaju sredstva, kadrove, filijalsku mreu i prostorno pokrivanje trista.

- Prednost indirektne emisije JD je bri dolazak do financijskih sredstava.

- Nedostatak je provizija koju drava mora platiti bankama.

61. Objasniti emisiju obveznica (javnog zajma) po paritetu, ispod pariteta i iznad pariteta?

Obveznice se mogu trojako emitovati:

1. po paritetu - primjenjuje se onda kada postoji stabilno financijsko stanje i ne osciliraju kamate, a karakterizira je prodaja obveznica po nominalnoj vrijednosti i realna kamatna stopa je jednaka nominalnoj kamatnoj stop (npr. kada na obveznicama pie iznos od 100 KM i prodaju se po 100KM, po isteku roka dospijea drava plaa 100KM i obraunava kamatu na 100KM),

2. ispod pariteta primjenjuje se kada je tranja za dravnim obveznicama mala ili kada je nema i cilj joj je da se podstakne tranja, a karakterizira je prodaja obveznica po vrijednosti nioj nego to je oznaeno na obveznicama i realna kamata je vea od nominalne (npr. kada na obveznicama pie iznos od 100 KM a one se prodaju po 90 KM, po isteku roka dospijea drava plaa 100 KM i obraunava kamatu na 100KM),

3. iznad pariteta - primjenjuje se kada je tranja za dravnim obveznicama velika i cilj joj je da smanji tranju, a karakterizira je prodaja obveznica po vrijednosti vioj nego to je oznaeno na obveznicama i realna kamata je manja od nominalne (npr. kada na obveznicama pie iznos od 100 KM a se prodaju po 110 KM, po isteku roka dospijea drava plaa 100 KM i obraunava kamatu na 100 KM).