Damir HorgaVesna Požgaj Hadži
Fonetsko-fonološke razlike govora elektroničkih medija u hrvatskom, srpskom i bosanskom/bošnjačkom jeziku
Govor elektroničkih medija (EM)
demokratizacija medija
demokratizacija jezika jezične promjene medijskoga diskursa
ciljna publika govorne situacije odnosno žanrovi
analize medijskoga govorenog diskursa?
Dobar govor EM govornost, tečnost, osobnost, jezičnu
pravilnost, logičnost, poetičnost, informativnu odmjerenost, komunikacijsku otvorenost, fatičnost, tolerantnost, kulturu slušanja, eufoničnost, kontroliranost
(Škarić 1982, Horga 1994)
“prepoznatljivi govornički ideali” za hrvatske državne medije (Škarić 2006)
govornost, purizam, elegancija
Raslojavanje govora EM
“jedan jedini standard u jeziku podrazumijeva i jedan jedini standard u govoru.”
(J. Granić)
tko održava, a tko odstupa od standarda
idealni govor“ne postiže se, ili se rijetko postiže,
ali se njemu teži.” (D. Horga)
Kakav govorni model nude mediji?
ortoepska norma “manje podložna standardizaciji”, “najlakše izmiče
čvrstoj jezgri standarda” (K. Mićanović)
napetost između kodifikacije i uporabe problematičnost: osobito prozodijske razine
Naime, normativci inzistiraju na tzv. klasičnoj ili “maretićevnskoj” akcentuaciji koja /.../ je zapravo strana većini govornika hrvatskoga standardnoga
jezika /.../, pa se zapravo /.../ uči kao strana.”
(I. Pranjković)
Dosadašnja istraživanja govora EM
radovi različitih autora
Jonke 1956, Pranjković 1978, Opačić 1978, Buzina 1987, Škavić 1994, Škarić i Varošanec Škarić 1994...
upozoravanje na tipične pogreške na svim razinama, pogotovo na prozodijskoj
raskorak između kodifikacije i uporabe
Skupna slika govora hrvatske televizije
“Važno je kako izgledaš, a ne kako govoriš.”(Škarić i Varošanec Škarić, 1994)
spikeri-voditelji “dobro izgledati i dobro govoriti”
novinari: dobri u retoričkom dizajnu, a “kako izgleda i kako
govori, manje je važno” TV govornici:
govore ispod zamišljenog ideala, ali govorno su sposobniji od općeg prosjeka govornika
potreba za školovanje u svim ortoepskim slojevima
Istraživanje (1)
korpus tri TV dnevnika HRT, FTV, TVS zašto
kriterij gledanosti raznovrsni prilozi, različiti govornici
Istraživanje (2)
cilj kakav je govor u dnevnicima u odnosu na
kodificiranu govornu normu i kakve su razlike nekih fonetskih parametara u promatranim jezicima:
prozodijske karakteristike (naglasci i duljine) ostvarivanje jata slogotvorno r pojedine glasnike
Istraživanje (3)
govornici voditelji i spikeri: “visoka govorna izvedba” novinari: kultivirani govor gosti: stručnjaci i slučajni govornici; spontani govor
neki govornici nisu ocijenjeni u svim parametrima
analiza govorenog materijala perceptivna + akustička
Broj govornika po stupnju govorene profesionalnosti u tri dnevnika (Tablica 1.)
voditelj spiker novinar gost ukupno
HRT 1 3 7 23 34
FTV 1 7 3 19 30
RTS 1 6 10 25 42
ukupno 3 16 20 67 106
Broj pojavljivanja promatranih izgovornih kategorija u tri dnevnika s obzirom na stupanj govorene profesionalnosti (Tablica 2.)
HRT FTV RTS
V S N G V S N G V S N G
4 naglaska 0 3 3 11 1 7 3 19 1 6 10 25
zanaglasne duljine 0 2 2 6 1 7 3 19 1 3 2 1
oksitonski naglasak - - - 1 - - - - - - - -
preskakanje naglaska na proklitiku 1 - - 1 - - - 3 - - - -
sinkopiranje 0 0 0 0 1 7 3 19 0 0 0 0
realizacija jata kao ije 0 0 0 0 0 1 1 0 - - - -
samoglasno r 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
razlikovanje č/ć 0 2 3 8 1 6 3 5 1 6 10 25
zatvoreno i otvoreno e 0 0 0 0 0 3 0 2 1 3 10 13
otvoreno o 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 2 0
Postotak pojavljivanja promatranih izgovornih kategorija u tri dnevnika s obzirom na stupanj govorene profesionalnosti (Tablica 3.)
HRT FTV RTS
V S N G V S N G V S N G
4 naglaska 0 100 43 48 100 100 100 100 100 100 100 100
zanaglasne duljine 0 67 29 26 100 100 100 100 100 50 20 4
oksitonski naglasak - - - 4 - - - - - - - -
preskakanje naglaska na proklitiku
100 - - 4 - - - 16 - - - -
sinkopiranje 0 0 0 0 100 100 100 100 0 0 0 0
realizacija jata kao ije 0 0 0 0 0 14 33 0 - - - -
samoglasno r 100 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
razlikovanje č/ć 0 67 43 35 100 86 100 26 100 100 100 100
zatvoreno i otvoreno e 0 0 0 0 0 43 0 11 100 50 100 52
otvoreno o 0 0 0 0 0 0 0 0 0 16 20 0
Broj i postotak pojavljivanja promatranih izgovornih kategorija u tri dnevnika (Tablica 4.)
HRT FTV RTS
n % n % n %
4 naglaska 17 50 30 100 42 100
zanaglasne duljine 10 29 30 100 7 17
oksitonski naglasak 1 3 - - - -
preskakanje naglaska na proklitiku 2 6 3 10 - -
sinkopiranje 0 0 30 100 0 0
realizacija jata kao ije 0 0 2 7 - -
samoglasno r 1 3 0 0 0 0
razlikovanje č/ć 13 38 15 50 42 100
zatvoreno i otvoreno e 0 0 4 14 27 64
otvoreno o 0 0 0 0 3 7
Rezultati i rasprava razlike među jezicima
razlike među govornicima profesionalni govornici (spikeri i voditelji)
u sva 3 jezika drže četveronaglasni sustav u ostalim parametrima slijede opće tendencije u
pojedinom jeziku
Zaključak
1. problematičnost kodificirane norme i njezino “zaostajanje” za uporabom
2. razlike u nekim fonetskim parametrima među promatranim jezicima
3. teškoće pronalaženja standardnog izgovora (zamišljenog idealnog govora) koji bi postao modelom kojem teži komunikacijski kompetentni govornik
Korpusi govorenog jezika?
Damir HorgaVesna Požgaj Hadži
Fonetsko-fonološke razlike govora elektroničkih medija u hrvatskom, srpskom i bosanskom/bošnjačkom jeziku
Top Related