Damir HorgaVesna Požgaj Hadži

Fonetsko-fonološke razlike govora elektroničkih medija u hrvatskom, srpskom i bosanskom/bošnjačkom jeziku

Govor elektroničkih medija (EM)

demokratizacija medija

demokratizacija jezika jezične promjene medijskoga diskursa

ciljna publika govorne situacije odnosno žanrovi

analize medijskoga govorenog diskursa?

Dobar govor EM govornost, tečnost, osobnost, jezičnu

pravilnost, logičnost, poetičnost, informativnu odmjerenost, komunikacijsku otvorenost, fatičnost, tolerantnost, kulturu slušanja, eufoničnost, kontroliranost

(Škarić 1982, Horga 1994)

“prepoznatljivi govornički ideali” za hrvatske državne medije (Škarić 2006)

govornost, purizam, elegancija

Raslojavanje govora EM

“jedan jedini standard u jeziku podrazumijeva i jedan jedini standard u govoru.”

(J. Granić)

tko održava, a tko odstupa od standarda

idealni govor“ne postiže se, ili se rijetko postiže,

ali se njemu teži.” (D. Horga)

Kakav govorni model nude mediji?

ortoepska norma “manje podložna standardizaciji”, “najlakše izmiče

čvrstoj jezgri standarda” (K. Mićanović)

napetost između kodifikacije i uporabe problematičnost: osobito prozodijske razine

Naime, normativci inzistiraju na tzv. klasičnoj ili “maretićevnskoj” akcentuaciji koja /.../ je zapravo strana većini govornika hrvatskoga standardnoga

jezika /.../, pa se zapravo /.../ uči kao strana.”

(I. Pranjković)

Dosadašnja istraživanja govora EM

radovi različitih autora

Jonke 1956, Pranjković 1978, Opačić 1978, Buzina 1987, Škavić 1994, Škarić i Varošanec Škarić 1994...

upozoravanje na tipične pogreške na svim razinama, pogotovo na prozodijskoj

raskorak između kodifikacije i uporabe

Skupna slika govora hrvatske televizije

“Važno je kako izgledaš, a ne kako govoriš.”(Škarić i Varošanec Škarić, 1994)

spikeri-voditelji “dobro izgledati i dobro govoriti”

novinari: dobri u retoričkom dizajnu, a “kako izgleda i kako

govori, manje je važno” TV govornici:

govore ispod zamišljenog ideala, ali govorno su sposobniji od općeg prosjeka govornika

potreba za školovanje u svim ortoepskim slojevima

Istraživanje (1)

korpus tri TV dnevnika HRT, FTV, TVS zašto

kriterij gledanosti raznovrsni prilozi, različiti govornici

Istraživanje (2)

cilj kakav je govor u dnevnicima u odnosu na

kodificiranu govornu normu i kakve su razlike nekih fonetskih parametara u promatranim jezicima:

prozodijske karakteristike (naglasci i duljine) ostvarivanje jata slogotvorno r pojedine glasnike

Istraživanje (3)

govornici voditelji i spikeri: “visoka govorna izvedba” novinari: kultivirani govor gosti: stručnjaci i slučajni govornici; spontani govor

neki govornici nisu ocijenjeni u svim parametrima

analiza govorenog materijala perceptivna + akustička

Broj govornika po stupnju govorene profesionalnosti u tri dnevnika (Tablica 1.)

voditelj spiker novinar gost ukupno

HRT 1 3 7 23 34

FTV 1 7 3 19 30

RTS 1 6 10 25 42

ukupno 3 16 20 67 106

Broj pojavljivanja promatranih izgovornih kategorija u tri dnevnika s obzirom na stupanj govorene profesionalnosti (Tablica 2.)

HRT FTV RTS

V S N G V S N G V S N G

4 naglaska 0 3 3 11 1 7 3 19 1 6 10 25

zanaglasne duljine 0 2 2 6 1 7 3 19 1 3 2 1

oksitonski naglasak - - - 1 - - - - - - - -

preskakanje naglaska na proklitiku 1 - - 1 - - - 3 - - - -

sinkopiranje 0 0 0 0 1 7 3 19 0 0 0 0

realizacija jata kao ije 0 0 0 0 0 1 1 0 - - - -

samoglasno r 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

razlikovanje č/ć 0 2 3 8 1 6 3 5 1 6 10 25

zatvoreno i otvoreno e 0 0 0 0 0 3 0 2 1 3 10 13

otvoreno o 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 2 0

Postotak pojavljivanja promatranih izgovornih kategorija u tri dnevnika s obzirom na stupanj govorene profesionalnosti (Tablica 3.)

HRT FTV RTS

V S N G V S N G V S N G

4 naglaska 0 100 43 48 100 100 100 100 100 100 100 100

zanaglasne duljine 0 67 29 26 100 100 100 100 100 50 20 4

oksitonski naglasak - - - 4 - - - - - - - -

preskakanje naglaska na proklitiku

100 - - 4 - - - 16 - - - -

sinkopiranje 0 0 0 0 100 100 100 100 0 0 0 0

realizacija jata kao ije 0 0 0 0 0 14 33 0 - - - -

samoglasno r 100 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

razlikovanje č/ć 0 67 43 35 100 86 100 26 100 100 100 100

zatvoreno i otvoreno e 0 0 0 0 0 43 0 11 100 50 100 52

otvoreno o 0 0 0 0 0 0 0 0 0 16 20 0

Broj i postotak pojavljivanja promatranih izgovornih kategorija u tri dnevnika (Tablica 4.)

HRT FTV RTS

n % n % n %

4 naglaska 17 50 30 100 42 100

zanaglasne duljine 10 29 30 100 7 17

oksitonski naglasak 1 3 - - - -

preskakanje naglaska na proklitiku 2 6 3 10 - -

sinkopiranje 0 0 30 100 0 0

realizacija jata kao ije 0 0 2 7 - -

samoglasno r 1 3 0 0 0 0

razlikovanje č/ć 13 38 15 50 42 100

zatvoreno i otvoreno e 0 0 4 14 27 64

otvoreno o 0 0 0 0 3 7

Rezultati i rasprava razlike među jezicima

razlike među govornicima profesionalni govornici (spikeri i voditelji)

u sva 3 jezika drže četveronaglasni sustav u ostalim parametrima slijede opće tendencije u

pojedinom jeziku

Zaključak

1. problematičnost kodificirane norme i njezino “zaostajanje” za uporabom

2. razlike u nekim fonetskim parametrima među promatranim jezicima

3. teškoće pronalaženja standardnog izgovora (zamišljenog idealnog govora) koji bi postao modelom kojem teži komunikacijski kompetentni govornik

Korpusi govorenog jezika?

Damir HorgaVesna Požgaj Hadži

Fonetsko-fonološke razlike govora elektroničkih medija u hrvatskom, srpskom i bosanskom/bošnjačkom jeziku