Analiza elemenata za izbor lokacije logističkih centara
Valeš, Dino
Master's thesis / Diplomski rad
2019
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University North / Sveučilište Sjever
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:534984
Rights / Prava: In copyright
Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-09
Repository / Repozitorij:
University North Digital Repository
Diplomski rad br. 008/OMIL/2019
ANALIZA ELEMENATA ZA IZBOR LOKACIJE
LOGISTIČKIH CENTARA
Dino Valeš, 0662/336D
Koprivnica, lipanj 2019. godine
Održiva mobilnost i logistika
Diplomski rad br. 008/OMIL/2019
ANALIZA ELEMENATA ZA IZBOR LOKACIJE
LOGISTIČKIH CENTARA
Student
Dino Valeš, 0662/336D
Mentor
Doc.dr.sc. Saša Petar
Koprivnica, lipanj 2019. godine
I
Sadržaj
Predgovor ............................................................................................................................ III
Sažetak ................................................................................................................................ IV
Abstract ................................................................................................................................ V
Popis korištenih kratica ....................................................................................................... VI
1. Uvod ............................................................................................................................ 1
1.1. Opis i definicija problema ......................................................................................... 1
1.2. Svrha i cilj rada ......................................................................................................... 2
1.3. Hipoteza rada ............................................................................................................ 2
1.4. Metode rada .............................................................................................................. 2
1.5. Struktura rada............................................................................................................ 2
2. Logistički centri ............................................................................................................ 4
2.1. Modeli upravljanja logističkim centrima ................................................................... 9
2.1.1. Model ograničenog upravljanja ............................................................................................... 10
2.1.2. Model djelomično ograničenog upravljanja ............................................................................. 10
2.1.3. Model potpunog upravljanja .................................................................................................... 10
2.2. Vrste logističkih centara .......................................................................................... 11
2.3. Vrste terminala ........................................................................................................ 12
2.4. Vrste usluga u logističkim centrima......................................................................... 16
2.4.1. Transport ................................................................................................................................ 17
2.4.2. Skladištenje ............................................................................................................................. 18
2.4.3. Utovar, istovar, pretovar ......................................................................................................... 18
2.4.4. Špedicija ................................................................................................................................. 19
2.4.5. Dorada, prerada i obrada ....................................................................................................... 19
2.4.6. Pakiranje ................................................................................................................................ 20
2.5. Cjeline u logističkom centru .................................................................................... 20
2.6. Objekti i oprema u logističkim centrima .................................................................. 21
2.7. Strategije logistike................................................................................................... 22
3. Ključni elementi za izbor lokacije logističkih centara .................................................. 28
3.1. Izbor širega područja lokacije .................................................................................. 28
3.2. Izbor užega područja lokacije .................................................................................. 29
3.3. Gravitacijske zone ................................................................................................... 30
3.4. Kriteriji za izbor lokacije logističkog centra ............................................................ 33
3.5. Optimalna lokacija logističkog centra ...................................................................... 34
3.6. Utjecaj gospodarskog razvoja na lokaciju logističkih centara................................... 39
3.6.1. Stanovništvo ............................................................................................................................ 39
II
3.6.2. Zaposlenost ............................................................................................................................. 39
3.6.3. BDP i pokazatelji standarda .................................................................................................... 40
3.6.4. Potrebe za uslugama transportne i skladišno terminalske djelatnosti ........................................ 42
3.6.5. Investicije ................................................................................................................................ 42
3.6.6. Prirodna bogatstva .................................................................................................................. 43
3.6.7. Trgovina ................................................................................................................................. 44
3.7. Moderni logistički centri ......................................................................................... 44
3.7.1. Projektiranje logističkih centara .............................................................................................. 44
3.7.2. Lokacija .................................................................................................................................. 45
3.7.3. Energetska neovisnost ............................................................................................................. 45
3.7.4. Pametna kontrola objekta ........................................................................................................ 45
3.7.5. Osvjetljenje ............................................................................................................................. 46
3.7.6. Reciklaža ................................................................................................................................ 46
3.7.7. Automatizacija skladišnih operacija ........................................................................................ 46
4. Ekonomska analiza isplativosti i višekriterijska analiza............................................... 48
4.1. Analiza tržišta ......................................................................................................... 48
4.2. Feasibility studija .................................................................................................... 51
4.3. Investicijsko odlučivanje ......................................................................................... 52
4.3.1. Povrat na uloženi kapital (ROCE) ........................................................................................... 52
4.3.2. Povrat sredstava ..................................................................................................................... 52
4.3.3. Neto sadašnja vrijednost.......................................................................................................... 53
4.3.4. Metoda interne stope povrata .................................................................................................. 53
4.3.5. Cost-benefit analiza................................................................................................................. 54
4.4. Opravdanost investiranja ......................................................................................... 54
4.5. Višekriterijska analiza za izbor lokacije logističkih centara ..................................... 56
4.5.1. Primjer višekriterijske analize ................................................................................................. 57
5. Prijedlog lokacije za izgradnju logističkog centra u sjeverozapadnoj Hrvatskoj........... 63
5.1. Križevci .................................................................................................................. 64
5.2. Koprivnica .............................................................................................................. 71
5.3. Varaždin ................................................................................................................. 78
5.4. Odabir optimalne lokacije za izgradnju logističkog centra u sjeverozapadnoj
Hrvatskoj .............................................................................................................................. 85
6. Zaključak .................................................................................................................... 87
Literatura ............................................................................................................................ 90
III
Predgovor
Ovim putem želim iskazati zahvalu svim profesorima i asistentima Sveučilišta Sjever, a
posebno svom mentoru doc.dr.sc. Saši Petru na velikoj pomoći i savjetima, kako tokom pisanja
diplomskog rada, tako i tokom cjelokupnog studiranja.
Također želim zahvaliti svojim roditeljima i prijateljima na potpori i pomoći, a posebno hvala
mojoj supruzi koja mi je bila najveća podrška i oslonac i bez čijeg bi razumijevanja i preuzimanja
obiteljskih obaveza bilo teško uspješno savladati sve prepreke i postići zacrtane ciljeve te sinu Teu
koji me sa svojim svakodnevnim veseljem i igrom uvijek znao napuniti energijom i radošću.
Hvala vam!
IV
Sažetak
Logistički centri predstavljaju jedan od najvažnijih dijelova logističke mreže. Realizacija
robnih tokova je nezamisliva bez logističkog centra, bilo da se radi o prostoru na urbanom
području, nacionalnom ili globalnom. Logistički centar je karika u procesu distribucije robe gdje
dolazi do transformacije robnih i transportnih tokova. Logistički centri se formiraju sa ciljem da
se pružaju kompletne logističke usluge. Karakteristike logističkog centra poput pripojenosti
logističkoj mreži, strukture centra, vlasništva, prostora, tehnologije, financija i sl. imaju značajan
utjecaj na izbor lokacije. Među najvažnijim čimbenicima kod donošenja odluke o lokaciji
logističkog centra su prometna infrastruktura i prometna povezanost.
Ključne riječi: Logistika, logistički centar, lokacija, gospodarstvo
V
Abstract
Logistics centers represent one of the most important parts of the logistics network. Realization
of merchandise flows is unthinkable without a logistics centers, whether it is a space in an urban
area, national or global. The logistics center is the link in the process of distribution of goods where
the transformation of goods and transport flows occurs. Logistics centers are formed with the aim
of providing complete logistics services. Logistics centers features such as joining the logistics
network, the structure of the center, ownership, space, technology, finance, etc. have a significant
impact on the choice of location. The most important factors for deciding about the location of the
logistics centers are the traffic infrastructure and traffic connections.
Key words: Logistics, logistics center, location, economy
VI
Popis korištenih kratica
LDC Logističko-distribucijski centar
RTC Robno-transportni centar
ROCE Return on capital employed – povrat na uloženi kapital
NPV Net present value – neto sadašnja vrijednost
IRR Internal rate of return – interna stopa povrata
1
1. Uvod
Na globaliziranom tržištu dolazi do sve veće konkurencije zbog koje dolazi do izazova za
poduzeća da iskoriste svoje stvarne i potencijalne mogućnosti te da zadrže postojeća i osvoje nova
tržišta. Svaki izazov je odgovoran za stvaranje novih logističkih strategija koje su neophodne, kako
za rast i razvoj, tako i za opstanak poduzeća na globalnom tržištu. Izbor odgovarajuće strategije
temelji se na ciljevima, mogućnostima i resursima poduzeća. Temeljni cilj svakog poduzeća je da
bude konkurentno na tržištu, a logistička strategija, između ostaloga, u tome pomaže. Dio
logističke strategije također je i odluka o izgradnji logističkog centra.
Logistički centar je sustav koji predstavlja značajan infrastrukturni element te organizacijsku i
fizičku vezu od proizvodnje prema potrošnji. U samom središtu sustava je opskrbni lanac, odnosno
optimalna organizacija nesmetanog protoka robe od sirovine, preko proizvodnje, distribucije pa
sve do krajnjeg potrošača, sa što manje zastoja te sa svim potrebnim informacijama. Logistički
centri su elementi makrologističkih sustava koji osim tehnologije, infrastrukture i suprastrukture
uključuju i stručni kadar odgovoran za organizaciju i provođenje svih faza funkcija logističkog
centra. Glavna odlika logističkog centra je u tome što takvi centri zapravo predstavljaju privremene
stanice za robu kojoj se, uz skladištenje, određenim manipulacijama kao što su sortiranje,
konsolidacija, dekonsolidacija, uzorkovanje robe, carinski postupci te drugim dodatnim uslugama,
povećava vrijednost.
Skladišta u distribucijskom sustavu imaju različite uloge te se prema tome i formiraju cross
docking sustavi, centri za sortiranje, logistički centri, konsolidacijski centri, skladišta gotovih
proizvoda i poluproizvoda, skladišta sirovina, kao i druge vrste skladišta. Sam kontekst logističkih
centara je u racionalizaciji, optimizaciji i ubrzanju protoka robe. Logistički centri se grade za
potrebe trgovačkih i industrijskih poduzeća, uslužnih djelatnosti, pružatelja logističkih usluga i
ostalih kompanija. U logističkim centrima se obavlja prihvat i otprema robe koja uključuje
prekrcaj, skladištenje i čuvanje robe, formiranje pretovarnih jedinica, izrada prateće
dokumentacije te niz pratećih usluga vezanih uz transportna sredstva i robu.
1.1. Opis i definicija problema
Odabir optimalne lokacije za smještaj logističkog centra je vrlo kompleksan proces koji treba
obuhvatiti veliki broj čimbenika koji mogu utjecati na uspješnost poslovanja. O lokaciji
logističkog centra ovisi visina troškova skladištenja i transporta, što ima veliki utjecaj na
poslovanje poduzeća. Optimalna lokacija osigurava kvalitetu distribucijskih usluga uz minimalne
troškove. Planiranje novog logističkog centra je dugoročna investicija koja treba zadovoljiti niz
2
raznih kriterija, kako na makro, tako i na mikro razini. Kod utvrđivanja optimalne lokacije, uz niz
drugih, treba se koristiti i budućim gospodarskim pokazateljima, ali isto tako i povijesnim
faktorima.
Obzirom na navedeno, u ovom radu su analizirani čimbenici koji utječu na izbor lokacije te je
predložena lokacija u slučaju potrebe gradnje logističkog centra u sjeverozapadnoj Hrvatskoj na
temelju tri proizvoljno odabrane i analizirane lokacije.
1.2. Svrha i cilj rada
Temelja svrha i cilj istraživanja unutar ovog rada je prikazivanje bitnih karakteristika
logističkih centara te analiza elemenata koji utječu na vrlo kompleksnu odluku o odabiru optimalne
lokacije za smještaj logističkih centara.
1.3. Hipoteza rada
Ovaj rad temelji se na pretpostavci da na izbor lokacije logističkog centra utječu karakteristike
zahtjeva logističkih tokova, karakteristike logističkog centra i karakteristike lokacije te se treba
posvetiti posebna pažnja strateškom planiranju izgradnje i upravljanja logističkim centrom.
1.4. Metode rada
U izradi ovog rada, korištene su sljedeće znanstvene metode:
metoda deskripcije,
metoda kompilacije,
metoda analize,
metoda sinteze,
statistička metoda i
grafička metoda.
1.5. Struktura rada
Ovaj diplomski rad strukturiran je kroz šest poglavlja. U uvodnom dijelu razrađeni su opis i
definicija problema, cilj i svrha rada, postavljena je hipoteza, metode koje su korištene prilikom
izrade rada te struktura rada. U drugom poglavlju obrađuje se pojam logističkog centra. U trećem
poglavlju obrađeni su ključni elementi za izbor lokacije logističkog centra. U četvrtom poglavlju
prikazuje se što je sve potrebno obuhvatiti u ekonomskoj analizi isplativosti te je objašnjena
3
višekriterijska analiza. U petom poglavlju je na temelju višekriterijske analize dan prijedlog
lokacije za izgradnju logističkog centra u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Zaključak je sadržan u
šestom poglavlju ovoga rada. Diplomski rad sadrži korištenu literaturu, popis tablica i slika.
4
2. Logistički centri
Logistički centri predstavljaju jedan od najvažnijih dijelova logističke mreže. Realizacija
robnih tokova je nezamisliva bez logističkog centra, bilo da se radi o prostoru na urbanom
području, nacionalnom ili globalnom. Logistički centar se može definirati kao dijelom prometne
infrastrukture, odnosno žarištem protoka materijala u logističkom lancu (Meidute, 2005.). U
prijevodu, logistički centar je mjesto okupljanja i koncentracije robe u kojemu se vrše početne,
završne i pretovarne operacije, tj. logistički centar je karika u procesu distribucije robe gdje dolazi
do transformacije robnih i transportnih tokova.
Logistički centri se razlikuju po makro i mikro lokaciji, organizaciji, tehnologiji, razvijenosti i
sl., ali svi imaju zajedničku funkciju – pružanje kompleksne logističke usluge. Logistički centar u
suvremenom dobu je tehnološki opremljen objekt u kojemu se roba ne samo čuva, već dorađuje i
priprema za daljnju distribuciju do krajnjeg potrošača, a razvio se iz tradicionalne funkcije
skladišta povećavajući broj funkcija uz primjenu nove tehnike i tehnologije te omogućujući visoku
koncentraciju i brz protok robe na sve efikasniji i efektivniji način. Upravo je nova tehnika i
tehnologija omogućila neprestanu optimizaciju procesa u logistici. Primjerice, logistički centri koji
održavaju visok stupanj efikasnosti i efektivnosti imaju i visok stupanj automatizacije što svodi
mogućnost pogrešaka na minimum.
Slika 1. Skupine logističkih centara
Izvor: Petar, Matajčić, 2018.
•mogućnost opskrbe: do 50.000 logističkih subjekata•gravitacijsko logističko područje: do 50 km2
Mikrologistički centri
•mogućnost opskrbe: 51.000 do 100.000 logističkih subjekata•gravitacijsko logističko područje: 51 do 100 km2
Makrologistički centri u užem
smislu
•mogućnost opskrbe: 101.000 do 250.000 logističkih subjekata•gravitacijsko logističko područje: 101 do 200 km2
Makrologistički centri u širem
smislu
• mogućnost opskrbe: više od 250.000 logističkih subjekata • gravitacijsko logističko područje: gusto naseljena urbana tj. velika gradska
područja• u velikim gradovima (više od 1.000.000 stanovnika) može se locirati više
različitih logističkih centara po veličini i strukturi
Megalogistički centri
5
Logistički centri se formiraju sa ciljem da se pružaju kompletne logističke usluge. Iako
logistički centri nisu standardizirani, svi imaju neke zajedničke osobine kao što su prihvat i
otprema robe, pretovar, skladištenje, izrada prateće dokumentacije i drugo. Neka od ključnih
obilježja za njihovo uspješno funkcioniranje su multimodalnost, multifunkcionalnost, otvoren
pristup lokaciji, manipulacije teretom, elektronska razmjena informacija, povezanost različitih
sektora u cilju realizacije logističkih aktivnosti te ušteda troškova. Logistički centri mogu biti mali
(od 1ha) i veliki (preko 200ha).
Tablica 1. Podjela logističkih centara po kategorijama
Kategorije Opseg prometa
Opis kategorije Korisnici LDC-a
kom t
0. Kategorija > 2.000.000 > 50.000.000
vodeće svjetske i
europske luke, globalni logistički centri,
minimalno tri grane
prometa, popratni sadržaj i usluge
koje se danas nude
globalni logistički
operateri, globalni proizvođači,
globalni pružatelji i
davatelji logističkih usluga
I. Kategorija 400.000 > 2.000.000
15.000.000 > 50.000.000
svjetske i europske luke
kopneni centri koji mogu
biti u funkciji određenih grana industrije, a imaju
međunarodnu ulogu
globalni logistički
operateri,
globalni proizvođači, globalni pružatelji i
davatelji logističkih
usluga
II. Kategorija 100.000 > 500.000
5.000.000 > 20.000.000
kao luke - nacionalni logistički centri
međunarodnog značaja,
kao kopneni centri - specijalizirani za
kontejnere
međunarodni i nacionalni operateri,
laka industrija,
prijevoznici
III.
Kategorija
20.000 >
150.000
1.000.000 >
7.000.000
centri koji djeluju kao
intermodalni čvorovi u
transportnoj mreži
međunarodni i
nacionalni operateri,
laka industrija,
prijevoznici
IV.
Kategorija ˂ 20.000
300.000 > 1.500.000
logistički centri
orijentirani na logističke
djelatnosti, usluge dodatne obrade,
u funkciji distribucije
gotovih proizvoda
manji logistički
operateri,
veletrgovci, distributivne tvrtke
V. Kategorija / ˂ 300.000
lokalni logistički centri, opskrba maloprodaje,
lokalno i regionalno
trgovci na veliko, trgovci na malo
Izvor: Drljača, 2018.
6
Vrlo važna djelatnost logističkih centara je skladištenje robe, a to podrazumijeva (Zelenika,
2005.):
1) Uskladištenje robe i tovarnih jedinica,
2) Pretovar robe u granicama na području skladišta,
3) Pakiranje i raspakiranje robe,
4) Obrada robe,
5) Prerada robe,
6) Komisioniranje,
7) Skladištenje specijalnih roba (teški predmeti, žive životinje, smrznuta roba itd.).
Slika 2. Operacije logističkog centra
Izvor: Izradio i prilagodio autor
Osim standardnih skladišnih funkcija, poput nabave, skladištenja, upravljanje zalihama,
manipulacijama, prijevozom i isporukom, suvremeni logistički centri pružaju i dodatne usluge
koje povećavaju vrijednost robe i pružaju kompletnu logističku uslugu (Ivaković, Stanković,
Šafran, 2010.).
7
Tablica 2. Razlika između skladišta i logističkog centra
SKLADIŠTE LOGISTIČKI CENTAR
- čuvanje proizvoda - protok proizvoda
- manje pošiljke - velike pošiljke
- opslužuju manje područje - opslužuju veće područje
- manje količine - ekonomija obujma
- veći fiksni troškovi po jedinici - manji fiksni troškovi po jedinici
- sporedna uloga u tijeku gotovih proizvoda - glavna uloga u tijeku gotovih proizvoda
Izvor: Drljača, 2018.
Iz tablice se vidi da skladište i logistički centar, iako na prvu navedeni pojmovi mogu zbuniti,
zapravo imaju određene razlike. Funkcija skladišta je čuvanje robe do trenutka kad je kupci zatraže
dok je funkcija logističkog centra protok robe, a ne skladištenje (Bloomberg, LeMay, Hanna,
2006.).
Logistički centri su sastavni dio trgovinske infrastrukture. O formiranju logističkih centara
odluku donose potencijalni korisnici koji trebaju dati odgovore na ključna dva pitanja:
1) Koliko je distribucijskih centara potrebno?
2) Gdje locirati logističke centre?
Ključni čimbenici kod donošenja odluka su potrošačka kretanja i ekonomska moć
gospodarskih subjekata, geoprometna lokacija, radna snaga, cijena zemljišta i stupanj razvijenosti
infrastrukture (Kesić, Jugović, Perko, 2004.).
U praksi, četiri su različita modela logističkih centara:
8
Slika 3. Modeli logističkih centara
1. Decentralizirani tip organizacije 2. Centralizirani tip organizacije
3. Mrežni tip organizacije 4. Koordinirano decentralizirani tip
organizacije
Izvor: Kesić, Jugović, Perko, 2004.
9
1) Decentralizirani tip organizacije – karakterističan za nacionalne logističke centre, gdje
svaka država ima svoj logistički centar koji opskrbljuje svoje područje
2) Centralizirani tip organizacije – jedan logistički centar koji se temelji na gospodarskoj
snazi šireg okruženja
3) Mrežni tip organizacije – glavno obilježje ovakvog tipa organizacije je zajednička
organiziranost logističkih poslova koji su smješteni u glavnom logističkom centru
4) Koordinirano decentralizirani tip organizacije – sastavljen iz više regionalnih centara,
koji većinom čine jedno poduzeće
Među najvažnijim čimbenicima kod donošenja odluke o lokaciji logističkog centra su
prometna infrastruktura i prometna povezanost. Ukoliko je visok stupanj razvijenosti prometnog
sustava povećava se i stupanj konkurentnosti, mogućnost snižavanja konačne cijene proizvoda,
produktivnost proizvodnje te se povećavaju gravitacijske zone.
Kod donošenja odluke potrebno je detaljno analizirati ciljano tržište, kapacitete i stupanj
razvijenosti infrastrukture te mogućnosti kretanja robnih tokova. Raspoloživost kvalitetne radne
snage i odnos kvalitete i troškova rada također igraju značajnu ulogu kod odabira lokacije
logističkih centara. U obzir treba uzeti dostupnost i kvalitetu potencijalnih kooperanata, eventualni
najam skladišta, koncesiju ili investiciju u izgradnju vlastitog skladišta te uvjete pod kojima se ono
može izgraditi.
Centralizacija ili decentralizacija logističkih centara ima veliki utjecaj na efektivnost
distribucije. Primjerice, ukoliko kupci ne zahtijevaju kratak rok isporuke, distribucijska mreža
funkcionira sa manjim brojem logističkih centara što rezultira većim stupnjem centralizacije
zaliha, povećava se produktivnost i frekvencija isporuka, ali se i povećavaju troškovi skladištenja
te uzrokuje veću gustoću prometa u užem području. Decentralizacija se uzima u obzir ukoliko
kupci zahtijevaju kratak rok isporuke te se tada više logističkih centara locira u blizini kupaca
reducirajući na taj način prijevozne udaljenosti. Također se na taj način smanjuje količina zaliha,
ali se povećavaju troškovi ukupnog kapaciteta. Veći broj lokacija rezultira nižom produktivnošću
i frekvencijom isporuka i smanjuje se frekvencija ulaznih tokova robe, zbog čega ušteda na
prijevoznim troškovima može biti neprimjetna.
2.1. Modeli upravljanja logističkim centrima
Kvalitetno upravljanje logističkim centrima je neophodno za optimizaciju logističkog
poslovanja, a glavnu ulogu u tome ima menadžment kompanije. Upravljati logističkim centrom
može se jednim od sljedeća tri modela. (Kesić, Jugović, Perko, 2004.):
10
1) Model ograničenog upravljanja,
2) Model djelomično ograničenog upravljanja,
3) Model potpunog upravljanja.
2.1.1. Model ograničenog upravljanja
U modelu ograničenog upravljanja pravna osoba ima pravo upravljanja infrastrukturom
logističkog centra, a pomoćne djelatnosti poput uslužnih djelatnosti unutar logističkog centra se
stavljaju u koncesiju. Pravna osoba uz prezentaciju poduzeća na tržištu logističkih usluga
organizira i logističko-distribucijske aktivnosti s ciljem povećavanja vrijednosti robe (Kesić,
Jugović, Perko, 2004.).
U navedenom modelu, vlasništvo može biti:
a) Od strane korisnika, kao i upravljanje,
b) Od strane trećih osoba koje su investirale u izgradnju te ih dali korisnicima u najam,
c) Od strane logističkog centra.
Ovakav model upravljanja se uglavnom primjenjuje kada se određeno zemljište namjeni za
djelatnosti industrijske zone, odnosno logističke centre. Interesne skupine investiraju u izgradnju
komunalne infrastrukture i namjenski ga odrede za takvu djelatnost.
2.1.2. Model djelomično ograničenog upravljanja
Model djelomično ograničenog upravljanja logističkim centrima podrazumijeva da osnivači
centra posjeduju zemljište od početka ili su otkupili zemljište. Vlasnik je dužan centar opremiti
komunalnom infrastrukturom te izgraditi objekte za skladištenje, manipulaciju, distribuciju i sl.
U modelu djelomično ograničenog upravljanja objekti su (Kesić, Jugović, Perko, 2004.):
a) Izgrađeni prema zahtjevima budućeg korisnika,
b) Izgrađeni bez posebnih zahtjeva jer budući korisnik još nije poznat te takvi objekti
trebaju biti prilagodljivi široj primjeni.
2.1.3. Model potpunog upravljanja
Model potpunog upravljanja je karakterističan za osnivače logističkih centara kojima je
primarna djelatnost pružanje kompletnih logističkih usluga. Struktura djelatnosti logističkog
11
centra je prilagođena osnivaču te se na taj način djelatnost logističkog centra dopunjuje s core
djelatnošću osnivača. Za lokaciju se najčešće biraju sljedeća područja (Kesić, Jugović, Perko,
2004.):
a) U blizini velikih trgovačkih ili industrijskih središta,
b) U zaleđu terminala cestovnog, željezničkog, zračnog ili pomorskog prometa.
S takvom lokacijom logističko poduzeće može svojim komitentima ponuditi kompletne usluge
u opskrbnom lancu. Osnivač je u potpunosti odgovoran za ekonomski rezultat centra.
2.2. Vrste logističkih centara
Logistički centar je pojam koji se odnosi na sve terminale kojima je zadaća skup logističkih
aktivnosti. U terminalima se odvijaju transformacije robnih tokova i kompleksne logističke
aktivnosti. U prijevodu, terminal je postaja na kraju transportnog lanca u kojoj se odvijaju prihvat
i manipulacije robe ili putnika, a opremljen je specijaliziranim uređajima. Logistički centri prema
svojoj funkciji mogu biti:
1) Tranzitni,
2) Sabirni,
3) Distributivni,
4) Sabirno-distributivni.
Tranzitni terminal je primjer intermodalnog terminala u kojem se odvijaju prekrcaji robe
između dvije ili više prometnih grana (Huckepack1 itd.). U tranzitnim terminalima transportna
jedinica može koristiti različita transportna sredstva.
Slika 4. Tranzitni logistički terminal
Izvor: Rad autora
1 Huckepack je specificirana tehnologija transporta za koju je karakterističan horizontalni i/ili vertikalni utovar te
prijevoz cestovnih vozila i zamjenjivih sanduka zajedno s njihovim teretom na željezničkim vagonima (Zelenika,
Jakomin, 1995.)
TRANZITNI
LOGISTIČKI CENTAR
12
Sabirni terminal ima više točaka dobave robe i jednu točku otpreme robe. Namjena im je
prvenstveno okrupnjavanje i obrada materijala.
Slika 5. Sabirni logistički terminal
Izvor: Rad autora
Distributivni terminal ima jednu točku dobave robe i više točaka otpreme robe. Primjer
distributivnog centra su trgovci na veliko i malo.
Slika 6. Distributivni logistički terminal
Izvor: Rad autora
Sabirno-distributivni terminal ima više točaka dobave robe i više točaka otpreme robe.
Struktura sabirno-distributivnih centara je poprilično složena, a kao primjer može se navesti
Hrvatska pošta d.d.
Slika 7. Sabirno-distributivni logistički terminal
Izvor: Rad autora
Logistički centar ili logističko-distributivni centar je najprikladniji pojam za sve terminale.
Gore navedena funkcijska podjela logističkih centara predstavlja temelj za kategorizaciju
logističkih centara.
2.3. Vrste terminala
Za transformaciju robnih tokova postoji čitava lepeza različitih naziva. Za mjesto
transformacije koriste se nazivi poput terminala, centra, zone, čvora, luke itd. Kod opisa određene
funkcije koristi se riječ logistički, distributivni, teretni, robni itd. Međutim, najčešći pojam koji se
koristi za sve terminale, tj. centre je - logistički centar. U nastavku su objašnjeni najučestaliji
pojmovi.
SABIRNI LOGISTIČKI
CENTAR
DISTRIBUTIVNI
LOGISTIČKI CENTAR
SABIRNO-DISTRIBUTIVNI
LOGISTIČKI CENTAR
13
Hub terminal je naziv za glavni terminal. To je mjesto gdje je najveća koncentracija tokova i
najšira ponuda usluga logistike. Preko hub terminala se odvija transport između manjih terminala
u okolici.
Slika 8. HUB terminal
Izvor: Izradio i prilagodio autor
Gateway terminal je poseban oblik „hub and spoke“ terminala. Takvi terminali povezuju
različite sustave. Odnose se na hubove preko kojih se vrši ulazak robnih tokova. Gateway terminal
može predstavljati vezu između različitih grana transporta.
Slika 9. Gateway terminal
Izvor: Mlinarić, 2015.
HUB
14
Intermodalni terminal je terminal na kojemu se vrši prekrcaj intermodalnih jedinica2
transporta sa jedne vrste transporta na drugu. Intermodalni terminali mogu biti unimodalni,
bimodalni i trimodalni, a sve ovisi o broju vrsta transporta. U slučaju većeg broja vrsta transporta
koristi se naziv – multimodalni terminali. Primjer trimodalnog terminala je kontejnerski terminal
koji je smješten u luci te ima mogućnost prekrcaja na željeznički vagon.
Slika 10. Intermodalni terminal Gothenburg
Izvor: http://container-news.com/gothenburg/
Terminali određenih tehnologija intermodalnog transporta su terminali na kojima se
odvijaju različite vrste transporta. Karakteristični su za luke, RTC-e i sl. Ovisno o intermodalnoj
jedinici transporta dobivaju se specijalizirani terminali, npr. Ro-Ro terminal, Huckepack itd., a kao
dominantna logistička aktivnost javlja se prekrcaj.
Robni terminal je terminal koji je namijenjen pojedinim vrstama robe poput robe namijenjene
širokoj potrošnji, lako pokvarljive robe, prehrambene proizvode, rasute terete, tekuće terete itd.
Robni terminali se nalaze u svim dijelovima logističkog lanca. Robni terminali se uglavnom mogu
naći u industrijskim kompleksima, RTC-ima, u sklopu luka i sl.
Cross docking terminal je robno pretovarni terminal u kojemu nema dugotrajnog zadržavanja
i čuvanja robe. Uloga cross docking terminala je ubrzati protok robe i eliminirati zalihe u
opskrbnim lancima. Umjesto većeg broja pojedinačnih dostava, proizvedena se roba dovozi u cross
docking terminal te se preusmjerava prema različitim destinacijama. Za razliku od skladištenja,
2 Osnovne intermodalne transportne jedinice su kontejneri, poluprikolice te izmjenjivi transportni sanduci.
15
cross docking omogućava da robni tokovi ostanu neprekinuti (www.fpz.unizg.hr, dostupno
24.08.2018.).
Slika 11. Cross docking terminal
Izvor: http://e-student.fpz.hr/Predmeti/P/Planiranje_logistickih_procesa/Materijali/plpI.pdf
Kamionski terminal je mjesto zaustavljanja i zadržavanja kamiona i vozača sa svim pratećim
objektima.
Dry port, tj. „suha luka“ se odnosi na logističke aktivnosti u sklopu zaleđa pomorskih luka te
je u vezi s većim brojem luka putem cestovne ili željezničke vrste transporta. Glavni zadatak dry
port sustava je prikupljanje robe namijenjene za prekomorski transport na dužim relacijama te
distribucija robe na lokalnoj, regionalnoj ili međunarodnoj razini.
Slika 12. Kano Dry Port, Nigerija
Izvor: https://constructionreviewonline.com/2017/07/kano-dry-port-set-commence-operation-
january-2018/
16
Logistički park je područje na kojemu se nalaze razni pružatelji usluga logistike. U sklopu
logističkog parka može se naći veliki broj distribucijskih centara te raznih vrsta terminala,
skladišta, trgovačkih centara i dr.
Feeder terminal je sabirno-distributivni terminal kojemu je funkcija opskrbljivanje manjih
terminala u okolici.
City logistički terminal se gradi na prostoru dobre prometne povezanosti, a u blizini je ili u
sklopu grada. Takvi terminali povećavaju ulazno-izlazni protok robe.
2.4. Vrste usluga u logističkim centrima
Logistički menadžment je postao integralni proces koji traži optimizaciju puteva materijala i
robe od njihova izvorišta do mjesta krajnje potrošnje. Zbog toga su se razvile nove strateške
odrednice suvremene logistike, a one su:
razumijevanje i ispunjenje zahtjeva korisnika, odnosno kvaliteta proizvoda ili usluge,
optimizacija logističkog lanca,
optimizacija troškova,
životni ciklus proizvoda,
održivost koncepta,
dok su najvažniji čimbenici suvremene logistike:
brzina isporuke,
pouzdanost isporuke i
čvrsta partnerska veza među sudionicima u marketinškom kanalu.
Imajući sve to na umu, u okviru logističkih centara organiziraju se razne usluge koje mogu
doprinijeti povećanju uspješnosti poslovanja kompanije. Ovisno o potrebi kompanije, usluge koje
se organiziraju su uglavnom sljedeće:
1) Transport,
2) Skladištenje,
3) Utovar, istovar, pretovar,
4) Špedicija,
5) Dorada, prerada, obrada i sl.,
6) Pakiranje.
17
2.4.1. Transport
Transport je prijenos određenih dobara ili osoba sa jednog mjesta na drugo, a vrši se putem
cestovnog, željezničkog, zračnog ili vodenog (riječnog, kanalskog ili morskog) oblika. Transport
omogućava cirkulaciju ljudi ili roba, prvenstveno iz proizvodnih i trgovinskih interesa.
Transport ima značajnu ulogu u ekonomskom pogledu, kao i u globalizaciji, a kvalitetno i
pravilno planiranje transporta je osnova svake tvrtke koja svoje djelatnosti vrši na principu
cirkulacije svih oblika roba, sirovine, pomoćnih sredstava i gotovih proizvoda.
Temeljni ekonomski principi transporta su (Petar, Matajčić, 2018.):
1) Ekonomija obujma – povećanjem količine proizvoda u pošiljci trošak po jedinici
opada,
2) Ekonomija udaljenosti – povećanjem udaljenosti trošak po jedinici opada.
Čimbenici koji utječu na troškove transporta i cijenu usluge su (Petar, Matajčić, 2018.):
1) Udaljenost;
2) Težina;
3) Gustoća;
4) Mogućnost smještanja u transportno sredstvo;
5) Rukovanje;
6) Odgovornost;
7) Tržište.
Transportnu infrastrukturu čini određeni broj instalacija kao što su ceste, željeznice, zračni i
vodeni putevi te pripadajući terminali, aerodromi, željezničke i autobusne stanice, pristaništa i
luke, skladišta i skladišni terminali. Terminali mogu biti korišteni za razmjenu putnika i roba, kao
i za održavanje.
Sredstva koja se koriste u pojedinim procesima transporta su cestovna motorna vozila (osobna
vozila, kombi-vozila, kamioni i autobusi), vlakovi, brodovi i avioni. U transportnom procesu
vlasništvo infrastrukture može biti društveno ili privatno.
Ovisno o određenoj djelatnosti pojedinog poslovnog subjekta vrši se odabir i vrsta jednog ili
više transportnih načina.
18
2.4.2. Skladištenje
Skladištenje robe je jedan od postupaka u sveukupnom protoku roba u proizvodnom ili
prodajnom procesu. Tijekom skladištenja mogu nastati razni oblici šteta. Uzroci gubitaka mogu
biti uzrokovani vrstom i sastavom robe na skladištu, klimatskim i drugim uvjetima skladištenja,
kao i ljudskim faktorom zbog nesavjesne ili neodgovarajuće manipulacije i nizom drugih
okolnosti. Stoga je samo skladištenje izuzetno važan čimbenik. Ako se roba pravilno uskladišti,
sačuvana je od nepovoljnih utjecaja, gubitaka i kvarenja.
Skladište je prostor za privremeno čuvanje roba, bilo u otvorenom obliku ili u ambalaži, sa
zadaćom da nakon izvjesnog vremena ili procesa ista ta roba bude uključena u proizvodni proces,
distribuciju putem transporta ili u prodaju i potrošnju.
Skladišta su vrlo bitan preduvjet za nesmetan i racionalan protok svih vrsta robe u različitim
procesima. Skladišta mogu biti proizvodna, transportna ili trgovačka, a ovisno o njihovoj namjeni
roba se zadržava dulje ili kraće. U proizvodnim procesima roba, tj. sirovina i proizvodni elementi
transportiraju se u proizvodne odjele, proizvedena roba skladišti se sa zadaćom daljnjeg transporta
i tada se zadržava kraće vrijeme. U trgovačkim skladištima roba se dulje zadržava i u njima se ona
sortira, pakira i priprema za procese veleprodaje ili maloprodaje. Skladištenje je usko povezano sa
upravljanjem zaliha te je vrlo važno pronaći model optimalne količine zaliha kako bi i troškovi
skladištenja bili optimalni.
Skladište može funkcionirati kao prilagođeni (ograđeni ili neograđeni) prostor, pokriveni ili
nepokriveni, a koristi se za čuvanje sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda. U njemu se vrši
preuzimanje roba, čuva se od raznih fizičkih, kemijskih i atmosferskih utjecaja te se otprema u
daljnje procese.
2.4.3. Utovar, istovar, pretovar
Transport tereta, osim osnovnog procesa samog prijevoza, sastoji se i od elemenata utovara,
pretovara i istovara robe. U svim slučajevima osim samog transportnog vozila uključeni su i drugi
resursi, ljudski i mehanički.
Utovar robe vrši se na mjestu proizvodnje robe. Za rasute terete koristi se kao sredstvo utovara
stroj prilagođen za utovar, a kod ostalih vrsta tereta utovar se može vršiti na više načina: ručni
utovar komadne robe ili strojni utovar paletizirane ili na neki drugi način upakirane robe. Strojni
utovar najčešće se vrši viličarima, prilagođenim prostorima gdje se vrši utovar (vanjski ili
unutarnji), a također se može obavljati i raznim kranovima ili pak pokretnim trakama.
19
Pretovar robe vrši se iz više razloga. Roba dopremljena jednom vrstom prijevoznog sredstva
pretovaruje se u drugo prijevozno sredstvo kojim se roba doprema na konačno odredište. Pretovar
se može vršiti i iz istog oblika prijevoznog sredstva u takva sredstva manjeg kapaciteta, kojima se
roba distribuira na više mjesta, u manjim količinama.
Istovar robe iz sredstava vanjskog transporta vrši se radi ulaza robe u skladište. Kod istovara
se koriste tehnička sredstva identična sredstvima i načinima kao i kod utovara.
U svim procesima uz nabrojena tehnička sredstva veoma važan je i ljudski faktor koji nadzire
sam proces upravljanja svim tehničkim sredstvima.
2.4.4. Špedicija
Djelatnost kojom se organizira otprema i doprema roba, provoz kroz jednu ili više zemalja, kao
i izrada sve potrebne dokumentacije vezane uz te aktivnosti naziva se špedicija (latinski expedire
- otpremiti).
Špediciju možemo opisati kao niz svih potrebnih aktivnosti u skladu sa propisanim pravilima
u postupku otpreme, dopreme te provoza robe određenim prijevoznim sredstvima, određenim
prijevoznim putevima, u raznim oblicima transporta, konvencionalnom, kombiniranom ili
multimodalnom.
Međunarodna špedicija je obavljanje poslova, u skladu sa propisanim pravilima i
specifičnostima pojedine države, kojom se otprema roba iz vlastite u druge države, također i
doprema roba iz drugih zemalja u vlastitu državu, kao i sam provoz roba drugih država preko
vlastite.
Špediter je društvo (pravna ili fizička osoba) koja se bavi organizacijom otpreme, dopreme i
provoza robe na temelju zahtjeva treće osobe putem prijevoznika i svim nužnim poslovima koji
su u vezi s tim naručenim poslovima. U tom procesu može sudjelovati i podšpediter, tj. drugi
špediter na kojeg su preneseni svi špediterski poslovi, ili pak međušpediter kojem je dodijeljen
samo dio špediterskih poslova (Wikipedia, dostupno 04.12.2018.).
2.4.5. Dorada, prerada i obrada
Po nabavci određenih roba gospodarski subjekt vrši planirane operacije nad njima prije samog
plasmana na tržište, izmjenom njihovih svojstava na način da se izrađuje novi proizvod ili da se
dorađuje postojeći.
20
Ukoliko se postupkom ne mijenjaju osnovna svojstva i ne nastaje novi proizvod, tada se radi o
obradi, doradi i manipulaciji robom. Najčešći način obrade i dorade je pakiranje ili prepakiranje,
lakiranje i slično.
Ako poslovi koji se vrše nad određenom robom znatno mijenjaju njena svojstva, u tom slučaju
nastaje novi proizvod te ovakav postupak ne predstavlja obradu i doradu robe već proizvodnju.
Za utvrđivanje da li je rezultat provedenih radnji varijacija istog proizvoda ili se radi o
različitim proizvodima može koristiti Carinska tarifa, kao svojevrstan katalog roba.
2.4.6. Pakiranje
Pakiranje kao djelatnost ima veoma važnu ulogu i značajne funkcije na tržištu te dobiva sve
veći značaj u proizvodnom sektoru te je doživjelo veliki razvoj, budući da je, osim zaštitne
funkcije, dobilo i mnoge druge koje proizvođači nastoje vješto iskoristiti kako bi se što više
približili krajnjem potrošaču. Pakiranje se može sagledavati sa dva aspekta :
1) Logističkog aspekta,
2) Marketinškog aspekta, tj. politike razvoja proizvoda.
Pod logističkim aspektom može se navesti zaštitna funkcija u transportu robe i manipulacije
istom. Marketinški aspekt pakiranja nerijetko je vrlo važan zbog promocije proizvoda putem
atraktivne ambalaže.
2.5. Cjeline u logističkom centru
U logističkim centrima prevladava koncept zaokružene cjeline koji se sastoji od:
Multimodalnosti - postoji više razina integriranosti koje se određuju povezivanjem s
različitim vidovima prometa, što je veći broj vidova prometa, odnosno povezanosti
logističkih centara to je veća razina integriranosti, odnosno oni logistički centri koji
raspolažu sa više različitih vidova prometa klasificiraju se u više kategorije.
Dostupnosti / otvorenosti – označava pristup javnim institucijama i partnerima radi
ugovaranja poslovne suradnje.
Multifunkcionalnosti – logistički centar ima funkciju skladištenja i prijevoza,
uključujući i distribucijske funkcije. Na taj način se osigurava funkcionalan i kvalitetan
logistički tok.
Međusektorska suradnja i integriranje poslovnih sektora s ciljem realizacije
transportnih i logističkih aktivnosti.
21
Elektronička razmjena podataka – electronic data interchange (EDI) očituje se kroz
pristupačan i tehnološki moderan pristup upravljanju i nadziranju prijevoznih,
skladišnih i distribucijskih procesa kroz kontrolne sustave uz koje se omogućuje i
razmjena ključnih informacija elektroničkim putem unutar logističkog lanca.
Manipulacija teretom – širok spektar tehničko – tehnološke opreme namijenjene za
manipuliranje teretom.
Ušteda troškova – nema dupliranja sustava.
Dodatne usluge – skup infrastrukturnih i tehničko – tehnoloških elemenata koji su u
funkciji sekundarne djelatnosti logističkog centra, tu uključujemo stanice za opskrbu
gorivom, servisne stanice za kontejnere, sustavi za prijenos i pakiranje, carinski
postupci, uzorkovanje robe, veterinarska stanica i dr.
2.6. Objekti i oprema u logističkim centrima
Kako i bilo koji drugi gospodarski faktor, tako i logistika, kao jedan od izuzetno važnih
segmenata ukupnog gospodarstva, da bi svoju funkciju mogla kvalitetno obavljati, mora
zadovoljiti niz kriterija, infrastrukturnih, tehničkih i sl. te se iz tog razloga svaki logistički centar
sastoji se od niza objekata (Drljača, 2018.):
objekti skladišta,
parkirališta za automobile i kamione,
kamionske rampe,
vanjske pristupne prometnice,
unutarnje prometnice,
industrijski kolosijek željezničke pruge,
specijalni prostori unutar skladišta,
objekti za napajanje električnom energijom,
objekti komunalne infrastrukture,
objekti koji služe za zaštitu,
ostali komercijalni objekti (trgovine, restorani, uredi i sl.).
Jedan od značajnih preduvjeta za visokokvalitetan rad logističkog centra svakako je moderna
oprema, prilagođena današnjim tehničkim i drugim zahtjevima. Stoga, logistički centri svoju
funkciju obavljaju uz pomoć razne opreme:
regali paletni,
regali za manje skladišne jedinice,
22
paletne linije,
pokretne trake (konvejeri),
rashladni uređaji,
vage i drugi mjerni instrumenti,
oprema za grijanje i hlađenje,
viličari (razne vrste),
utovarivači,
oprema za sigurnost i zaštitu,
video nadzor,
elektrooprema,
hardware i dr.
Ispunjenjem svih navedenih čimbenika za visokokvalitetan rad logističkih centara, logistika,
uz kompetentne ljudske resurse, svoju zadaću izvršava u potrebnom obliku i znatno doprinosi
ukupnom gospodarskom i financijskom efektu, kontinuirano prateći sve tehnološke novosti te se
svrstava u jedan od segmenata društva bez kojeg ni ostale djelatnosti ne bi mogle u cjelini postizati
zadane ciljeve.
2.7. Strategije logistike
Fizička distribucija proizvoda prije je, tradicionalno, bila predmet prodaje i marketinga.
Poslovi pronalaženja dobavljača (engl. sourcing) i opskrbe (engl. procurement) bili su zadatak
odjela nabave. Međutim, suvremeni pogled na logistiku stavlja naglasak na pojam opskrbnog
lanca. Opskrbni lanac bi trebao biti polazište konkurentske prednosti i potencijala. Logistika
preuzima poslove upravljanja materijalom i proizvodima što u velikoj mjeri rasterećuje poslove
nabave i prodaje, koji se mogu više usmjeriti na poslove same nabave i prodaje, promocije, traženja
najboljih dobavljača itd. Važno je shvatiti da sve aktivnosti i procese logističkog lanca treba
usmjeriti prema zahtjevima i potražnji kupaca.
Značaj i mogućnosti koje pruža poznavanje logistike neophodno je za dobre inženjere,
ekonomiste, političare te za sve one koji se bave upravljanjem i rukovođenjem raznim sustavima.
Da bi se shvatilo da je logistika postala posebna znanstvena disciplina, treba istaknuti da se ona
oslanja na sljedeća načela i već priznate discipline kao što su:
• pouzdanost,
• cijena efektivnosti,
• sistem inženjering,
• efektivnost sistema,
23
• integralna logistička podrška,
• kibernetika,
• razne statističke metode,
• račun vjerojatnosti,
• operacijska istraživanja.
Logistika u velikoj mjeri koristi mogućnosti koje pruža suvremena računalna tehnologija te
može detaljno analizirati složene procese u raznim sustavima. Moguće je, također, i prognozirati
razvoj tih procesa i sustava, kao i njihovu cijenu, potrebe i mogućnosti te izvršiti optimizaciju
raznih procesa i sustava s financijskog ili nekog drugog stajališta. Navedene discipline, iz različitih
područja i s različitih aspekata, bave se problematikom definiranja, projektiranja, izrade, analize
rada i podrškom rada tehničkih i drugih sustava.
Slika 13. Funkcionalne strategije kompanije
Izvor: Drljača, 2018.
Na globaliziranom tržištu dolazi do sve veće konkurencije zbog koje se javljaju izazovi za
poduzeća da iskoriste svoje stvarne i potencijalne mogućnosti te da zadrže postojeća i osvoje nova
tržišta. Svaki izazov je odgovoran za stvaranje novih logističkih strategija koje su neophodne, kako
FUNKCIONALNE STRATEGIJE
EKONOMSKE FUNKCIONALNE
STRATEGIJE
Proizvodnja
Financije
Računovodstvo
Nabava
Prodaja
Marketing
Ljudski potencijali
I&R
...
UPRAVLJAČKE FUNKCIONALNE
STRATEGIJE
Planiranje
Organizacija
Motivacija
Komunikacija
Poslovno odlučivanje
Upravljanje kvalitetom
...
24
za rast i razvoj, tako i za opstanak poduzeća na globalnom tržištu. Izbor odgovarajuće strategije
temelji se na ciljevima, mogućnostima i resursima poduzeća. Temeljni cilj svakog poduzeća je da
bude konkurentno na tržištu, a logistička strategija, između ostaloga, u tome pomaže.
Suvremena poduzeća su izložena sve većoj konkurenciji i sve većim zahtjevima potrošača, a
njihovo okruženje je globalizacija. Globalizacija predstavlja vrlo složen tržišni fenomen, protiv
kojeg se ne treba boriti već ga treba izučavati, razumjeti njegove zakonitosti i djelovati u skladu s
njima. Logistički menadžment pomoću novih logističkih strategija treba povećati pozitivne efekte
globalizacije, a umanjiti negativne. Ti negativni efekti globalizacije, kao što su povećanje jaza
između razvijenih i nerazvijenih zemalja, između bogatog sloja društva i, ne samo siromašnog,
već i srednjeg sloja društva, dominacija financijskog sektora nad proizvodnim, poremećaja
„prirodne ravnoteže“ što dovodi do zagađenosti okoliša, izumiranja određenih vrsta biljaka i
životinja i sl., predstavljaju veliki izazov svakom poduzeću.
Pod logističkom strategijom podrazumijeva se vještina upravljanja i kontrole operacija koje se
odnose na ostvarivanje logističkih ciljeva (Šamanović, 2009). Svaka strategija, pa tako i logistička,
pomaže poduzećima u ostvarivanju ciljeva i rješavanju problema.
Temeljni cilj logistike i distribucije je osiguravanje optimalnog i troškovno povoljnog toka
materijala, roba i informacija na tržištu. Međutim, zbog pritisaka okoline, ostvarivanje tog cilja je
poprilično kompleksan zadatak. Na poslovanje utječu čimbenici poput otvaranja međudržavnih
granica za protok ljudi, roba i kapitala čemu je za poduzeća u RH svakako doprinio i ulazak RH u
Europsku uniju, zatim razvoj prometne infrastrukture, dostignuća u informacijskoj tehnologiji te
zaštita okoliša.
Razvoj prometne infrastrukture olakšao je prijevoz robe na sve veće udaljenosti i smanjili
su se troškovi prijevoza čime je pružena mogućnost mnogim poduzećima da izađu na udaljena
tržišta, dok se s druge strane povećala konkurencija. Međutim, sve zemlje u svijetu, da bi pokrenule
gospodarski rast i razvoj, ulažu u prometnu infrastrukturu.
Razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije omogućava razmjenu goleme količine
informacija i podataka u nevjerojatnoj brzini. Sofisticiranost poduzeća znatno je povećala
fleksibilnost i učinkovitost logističkog planiranja te se omogućava, između ostaloga, i kontrola
zaliha robe, materijala i sirovina. Tehnologija se smatra jednim od najvažnijih čimbenika za
konkurentnost poduzeća na tržištu jer utječe na povećanje kvalitete poslovanja i stvaranje dodatne
vrijednosti.
Zaštita okoliša također postaje sve važniji čimbenik u poslovanju. Gotovo sve zemlje uvode
ili su uvele propise o zaštiti okoliša. Zaštita okoliša prisiljava poduzeća na prilagođavanje novim
situacijama u proizvodnji i distribuciji proizvoda što može dovesti do poskupljenja proizvodnje i
distribucije robe.
25
Da bi logistika ostvarila svoje ciljeve, treba sinkronizirati cjelokupni fizički tok koji mora biti
u stalnoj interakciji s drugim klasičnim funkcijama poduzeća, predstavljajući aktivnu vezu između
poduzeća i njegove okoline (Šamanović, 2009). Strateške odluke koje se provode putem
logističkih strategija su integriranje sudionika distribucijskog kanala u opskrbni lanac, planiranje
i kontrola zaliha, dislokacija proizvodnje i unapređenje usluga kupcima.
Prije spomenuti pritisci okoline zapravo nemaju logističke karakteristike, međutim, logistika
je kompleksna djelatnost poduzeća koja na te pritiske može uspješno odgovoriti. Logistička
strategija nije samo sredstvo za rješavanje nastalih problema, već i izvor različitih inventivnosti
(Šamanović, 2009). Logistika nudi rješenja i pronalazi nove strategije čak i za probleme koji nisu
isključivo logističke prirode. Klasični pristup logističke strategije temelji se na gledanju logistike
kao i na druge funkcije u poduzeću poput marketinga, nabave, prodaje, proizvodnje i sl., dakle kao
dio poslovnog sustava poduzeća. Zbog toga i logistička strategija treba biti sastavni dio cjelokupne
strategije poduzeća.
Zbog utjecaja okoline logistička strategija nije više samo dio cjelokupne strategije poduzeća,
već postaje spajajuća snaga i ključni čimbenik pri nastupu poduzeća na tržištu (Šamanović, 2009).
U prijevodu, logistička strategija povezuje ostale strategije i koristi ih kao sredstvo za ostvarivanje
svojih ciljeva. „Njena je glavna uloga da sinkronizira sveukupni fizički protok i to u krajnjoj
interakciji sa svim klasičnim funkcijama poduzeća tvoreći aktivan međuspoj između poduzeća i
okoline“ (Cooper, 1994).
Ciljevi logistike su smanjenje logističkih troškova, racionalizacija broja skladišta, novi
programi usluga potrošačima, integracija toka proizvoda i usluga i sl. Pomoću tehnologije,
logistika povezuje ljude i proizvodne kapacitete te da bi se nosila sa sve većim izazovima i
ostvarila svoje ciljeve, logistici više nisu dovoljna klasična marketinška načela „četiri P“ (eng.
„four Ps“) – product (proizvod), price (cijena), promotion (promocija) i place (mjesto isporuke).
Ta načela logistika nastoji dopuniti sa novim načelima, „tri R“ (eng. „three Rs“) – reliability
(pouzdanost), responsiveness (ažurnost) i relationships (partnerske veze) (Šamanović, 2009).
Pouzdanost isporuke vrlo je važan čimbenik u opskrbnom lancu jer utječe na sigurnost
opskrbe proizvodnje i trgovine i na smanjenje zaliha robe u skladištu. Na prvo mjesto svake
logističke strategije treba se staviti pouzdanost. Sve se više traže isporuke po načelu „just-in-time“3
3 Točno-Na-Vrijeme (eng. JIT - Just in time) je pojam koji predstavlja strategiju smanjenja troškova u proizvodnji,
gdje se proračunom postiže kraće vrijeme skladištenja dijelova, repromaterijala odnosno sirovina ili samo
26
Da bi sve optimalno funkcioniralo dobavljač treba biti u stanju isporučiti narudžbe u dogovorenom
roku i u dogovorenoj količini.
Slika 14. Slikoviti prikaz pojma „Just-in-time“
Izvor: https://marketbusinessnews.com/financial-glossary/just-time-definition-meaning/
Ažurnost isporuke je usko povezana sa zahtjevima potrošača za pouzdanošću. Kašnjenje
isporuke može prouzročiti zastoj u proizvodnji ili prodaji. Od dobavljača se traži da isporučuje
brzo, uz najveću moguću fleksibilnost. Kako kaže (Cooper, 1994): „U doglednoj budućnosti brzina
će biti najvažnija konkurentska pretpostavka na mnogim tržištima.“
Čvrste partnerske veze vrlo su važan čimbenik i konkurentnosti poduzeća. U posljednje
vrijeme tvrtke nastoje smanjiti ukupan broj dobavljača, dok s preostalima uspostavljaju čvrste
partnerske veze. Čvrste partnerske veze smanjuju troškove i pospješuju rezultat svih sudionika.
Kao primjer može se navesti proizvođača elektronskih uređaja iz Oregona, „Tektronix“, koji je
smanjio ukupan broj dobavljača sa 100 na 36 koji su morali proći rigorozne programe koji
osiguravaju isporuku proizvoda standardne kvalitete (Šamanović, 2009).
Strategija treba dati odgovore kako će organizacija ostvariti svoje ciljeve te pridonijeti
ostvarivanju vizije. Kod samog formiranja logističkih centara postoje dvije strategije, a to su razvoj
vlastitih kapaciteta i outsourcing (Drljača, 2018.).
izbjegavanje skladištenja te stavljanje istih u najkraćem roku u proizvodni proces. Izvor:
https://hr.wikipedia.org/wiki/To%C4%8Dno-Na-Vrijeme
27
Slika 15. Strategije logističke organizacije
Izvor: Drljača, 2018.
U procesu upravljanja logističkim centrom vrlo je važno analizirati zahtjeve korisnika te
kvalitetno isplanirati resurse kao što su ljudi, prostor, oprema, financije i sl. Među najvažnijim
zadacima logističkih centara su kvalitetni ulazno-izlazni procesi koji su u korelaciji sa regijom
obuhvata ili gravitacijskom zonom. Kvalitetno odrađeni zadaci povećavaju vrijednost robe
(Drljača, 2018.).
28
3. Ključni elementi za izbor lokacije logističkih centara
Lokacija logističkog centra je mjesto gdje će se smjestiti logistički centar. O lokaciji
logističkog centra ovisi visina troškova skladištenja i transporta, a to ima veliki utjecaj na
poslovanje poduzeća. Odabir prave lokacije osigurava kvalitetu distribucijskih usluga uz
minimalne troškove.
Izbor lokacije logističkog centra nudi više potencijalnih rješenja. Problem izbora lokacije se
može sagledavati na makro i mikro razini. Makro razina lokacije analizira potencijalne lokacije za
razvoj logističkog centra na razini države, regije ili kontinenta, dok se lokacija na mikro razini
analizira na prostoru aglomeracije, grada, industrijske zone i sl.
Na izbor lokacije logističkog centra utječu sljedeće karakteristike (Zečević, 2006.):
1) Karakteristike zahtjeva logističkih tokova;
2) Karakteristike logističkog centra;
3) Karakteristike lokacije.
Karakteristike zahtjeva logističkih tokova je potrebno sagledavati kroz potencijalne korisnike
i tokove koje oni generiraju, karakteristike tehnologija transportnih lanaca te primjene logističke
strategije.
Karakteristike logističkog centra poput pripojenosti logističkoj mreži, strukture centra,
vlasništva, prostora, tehnologije, financija i sl. imaju značajan utjecaj na izbor lokacije.
Lokacija logističkog centra ovisi o broju korisnika te je značajna razlika ako logistički centar
koristi jedan korisnik ili je centar otvorenog tipa za veći broj korisnika.
3.1. Izbor širega područja lokacije
Na izbor širega područja lokacije logističkog centra utječu sljedeći čimbenici (Šamanović,
1999.):
Tržište,
Vrsta robe,
Prijevozne mogućnosti,
Ljudski resursi.
Kod izbora lokacije logističkog centra važno je sagledati prvo šire, a nakon toga uže područje
lokacije.
a) Tržište
29
Potražnja za robom vrlo često nije raspoređena ravnomjerno na određenom prostoru te je od
velike važnosti locirati logistički centar bliže većem broju potrošača. Na taj način se povećava
kvaliteta usluge te snižavaju troškovi dostave.
b) Vrsta robe
Kod izbora šireg područja lokacije logističkog centra u obzir treba uzeti i vrstu robe. Optimalna
lokacija omogućuje bržu isporuku robe, a samim time i manje štete kod, primjerice, lako
pokvarljive robe. Ukoliko se u logističkom centru nalazi roba trajne potrošnje, gdje brzina isporuke
nema veliki značaj, tada niti vrsta robe kao činitelj lokacije, nema važnu ulogu.
c) Prijevozne mogućnosti
Trenutno stanje te planiranje razvoja cestovne i/ili željezničke infrastrukture imaju veliki
utjecaj na izbor lokacije logističkog centra. Posebice ukoliko je riječ o robi koja zahtijeva brzu
isporuku.
d) Ljudski resursi
Raspoloživa i kompetentna radna snaga može imati veliki utjecaj na izbor lokacije ukoliko se
radi o visoko mehaniziranim, automatiziranim logističkim centrima koji zahtijevaju stručne i
specijalizirane radnike.
3.2. Izbor užega područja lokacije
Nakon izbora širega područja lokacije logističkog centra, potrebno je pristupiti izboru užega
područja lokacije logističkog centra. Neki od čimbenika koji utječu na izbor užega područja
lokacije logističkog centra su (Šamanović, 1999.):
Veličina i konfiguracija terena,
Urbanistički plan područja i planovi razvoja,
Pristup i razvijenost prometne mreže,
Cijena zemljišta i trošak izgradnje,
Blizina servisa za popravak vozila i opreme,
Dobra volja domicilnog stanovništva za gradnju logističkog centra,
Lokalna politika.
Veličina terena treba biti dovoljna za smještaj jednog velikog kompleksa kakav je logistički
centar. Konfiguracija tla, nagibi i sl. mogu značajno utjecati na troškove izgradnje i funkcionalnost
logističkog centra (ibid).
30
Svako građenje kompleksa poput logističkog centra zahtijeva prilagodbu urbanističkom planu
i planovima razvoja, stoga je važno uzeti u obzir sva ograničenja poput veličine i oblika
kompleksa, pristupnih puteva i sl.
Pristup, blizina glavnim prometnica, prometna zagušenja i sl. može imati značajan utjecaj na
poslovanje logističkog centra. Stoga je vrlo važno prije izgradnje logističkog centra uzeti u obzir
trenutno stanje prometne infrastrukture i planove razvoja.
Velika cijena zemljišta može povećati troškove izgradnje logističkog centra, što pak može
negativno utjecati na buduće poslovanje logističkog centra.
U slučaju da se u blizini nalaze servisi za popravak vozila i opreme, nije neophodno ih izgraditi
kao dodatne sadržaje u sklopu logističkog centra što također smanjuje troškove izgradnje.
Dobra volja domicilnog stanovništva nije vrlo bitan čimbenik, ali je isto tako ne treba
zanemariti. Nerijetko domicilno stanovništvo se protivi izgradnji određenih objekata, što dovodi
do konfliktnih situacija i sudskih troškova (ibid).
Lokalna politika također može imati utjecaj kod izbora lokacije logističkog centra. Nije
nevažan čimbenik da li će se zemljište dati po simboličnoj cijeni, da li će jedinica lokalne
samouprave (su)financirati izgradnju komunalne infrastrukture te neko vrijeme (su)financirati
komunalne usluge ili će nastojati popuniti svoj proračun visokim cijenama što povećava troškove
izgradnje logističkog centra.
Kod izbora optimalne lokacije logističkog centra potrebno je uzeti u obzir sve navedene
čimbenike te ih detaljno analizirati.
3.3. Gravitacijske zone
Prostor u kojemu se pokreću tokovi robe zovu se gravitacijske zone. Gravitacijska zona
određena je korisnicima logističkih usluga koje nudi logistički centar. Svaki logistički centar,
odnosno terminal može imati različite privlačne zone za različite tokove robe, tj. vrste usluga.
Veličina gravitacijske zone pojedinog terminala može obuhvaćati krug i do tisuću kilometara.
Geoprometni položaj terminala može se podijeliti na sljedeće (Zečević, 2006.):
Lokalno gravitacijsko područje do 250 km,
Gravitacijsko područje do 500 km,
Gravitacijsko područje posebnog interesa do 750 km,
Gravitacijsko područje povremenog interesa do 1000 km.
31
Slika 16. Geoprometni položaj luke Rijeka
Izvor: http://www.lukarijeka.hr/hr/port_handbook/polozaj/default.aspx
Tablica 3. Cestovna i željeznička udaljenost luke Rijeka od glavnih gradova
GRAD CESTOVNA UDALJENOST (km) ŽELJEZNIČKA UDALJENOST (km)
ZAGREB 145 228
BUDIMPEŠTA 504 592
BRATISLAVA 550 686
BEČ 490 572
PRAG 810 844
BEOGRAD 569 669
SARAJEVO 456 490
Izvor: http://www.lukarijeka.hr/hr/port_handbook/polozaj/default.aspx
Za primjer može se uzeti geoprometni položaj luke Rijeka (Slika 16.) koji povezuje Europu
sa Sredozemljem, ali i sa većinom zemalja Afrike i Azije te Australijom. Iako luka Rijeka ima
značajne prednosti u povezivanju Europe s drugim dijelovima svijeta, postoje i nedostaci kao što
je loša prometna povezanost sa glavnim prometnim pravcima i zaleđem te su zbog toga prednosti
nedovoljno iskorištene. Razvoj kopnene infrastrukture uvelike bi ojačao konkurentni položaj
luke Rijeka prema ostalim lukama.
Na geoprometni položaj i gravitacijsko područje utječu razni kriteriji (Mlinarić, 2015.):
32
Tranzit te postojeći unutarnji i vanjski tokovi,
Razvijenost prometne mreže,
Utjecaj na okolinu,
Površina namijenjena za terminal.
Postoje različiti faktori koji utječu na definiranje gravitacijske zone (Zečević, 2006.):
1. Struktura sustava i usluga u logističkom centru – Logistički centar je sustav sa
svojim podsustavima u kojima se pružaju logističke usluge. Može se reći da produkt
logističkog centra su usluge za robu (skladištenje, prekrcaj, pakiranje, sortiranje itd.),
usluge za transport, usluge za ljude i sl. Struktura sustava i usluga se može usporediti
sa magnetom čija gravitacijska zona ovisi o kvaliteti i broju usluga.
2. Korisnici usluga logističkog centra – Okruženje logističkog centra pokreće tokove
robe, materijala i sam transport te je zbog toga potrebno identificirati zone sa
zahtjevima korisnika.
3. Robno-transportni tokovi – Robno transportni tokovi imaju svoj početak i kraj te
put koji ih povezuje. Na tom putu je potrebno odrediti poziciju logističkog centra što
ovisi o transformaciji tokova i mogućnosti logističkog centra da ih privuče, a
parametri koji određuju mogućnost privlačenja su smjer, pravac i struktura tokova.
4. Geopolitički položaj regije u kojoj se nalazi logistički centar – Geografski položaj
lokacije na kojoj se planira logistički centar određuje zone gravitacije korisnika
logističkog centra određenog područja. Na usmjeravanje gospodarskih tokova, a time
robno-transportnih tokova prema određenim geopolitičkim cjelinama, utječe vrlo jak
faktor koji se dobije kada se geografskom položaju dodaju i političke odrednice.
Geopolitički faktor utječe i na međunarodne uvozno-izvozne i tranzitne tokove.
5. Transportni koridori – Transportni koridori su sustavi kojima gravitiraju robno-
transportni tokovi. Mogu se gledati kao posljedica gospodarskih i transportnih tokova,
infrastrukture te geografskog položaja. Logistički centar na transportnom koridoru
uglavnom ima iste gravitacijske zone kao i sam koridor.
6. Prometno-transportna povezanost – Prometno transportna povezanost logističkog
centra sa svojim korisnicima je vrlo jak faktor kod odlučivanja o usmjeravanju tokova
u logistički centar. Sam logistički centar, kao i njegovi potencijalni korisnici sami po
sebi nisu dovoljni za kvalitetno funkcioniranje ukoliko sam logistički centar nije
dobro prometno povezan sa svojim korisnicima.
7. Status logističkog centra i gustoća logističke mreže – Povećanjem gustoće
logističke mreže, logistički centri u mreži dijele gravitacijske zone te stvaraju
33
konkurentske usluge. Hub terminali ili Gateway terminali imaju, primjerice, drugačije
gravitacijske zone od lokalnih terminala u feeder mreži.
3.4. Kriteriji za izbor lokacije logističkog centra
Kod izbora lokacije logističkog centra primjenjuju se razne kompleksne procedure. Kriteriji
koje je potrebno sagledati mogu se svrstati u različite aspekte (Zečević, 2006.):
Tablica 4. Kriteriji za izbor lokacije logističkog centra
TEHNOLOŠKI EKONOMSKI ORGANIZACIJSKI
- intenzitet robno-transportnih
tokova;
- dostupnost logističkog centra; - vrijeme isporuke robe;
- dostupnost tehnologija i vrsta
robe; - povezanost s više modova
transporta;
- dostupnost terminala intermodalnog transporta itd.
- troškovi logistike (transport,
skladištenje, zalihe, itd.);
- troškovi aktiviranja lokacije; - investicije izgradnje prilaznih
prometnica i infrastrukture;
- neto sadašnja vrijednost; - period povrata sredstava;
- gravitacija ekonomski
razvijene privrede, itd.
- prisustvo pružatelja logističkih
usluga;
- prisustvo intermodalnih transportnih operatera;
- mogućnost organizacije
linijskih veza u željezničkom/vodnom
transportu;
- predstavništva, udruženja, društva iz oblasti transporta i
logistike itd.
TEHNIČKI EKOLOŠKI ZAKONSKA REGULATIVA
- geološke karakteristike
lokacije; - infrastrukturna mreža (struja,
voda, kanalizacija, itd.);
-tehničke mogućnosti povezivanja
sa prometnom infrastrukturom
željezničkog/vodnog prometa,
itd.
- zagađenje;
- buka i vibracije; - opasni materijali i robe;
- utjecaj okruženja na robu u
logističkom centru; - utjecaj robe i procesa u
logističkom centru na okruženje,
itd.
- uklapanje u prostorno-
urbanističke planove; - mogućnost vlasničkog
reguliranja zemljišta i objekata;
- usklađivanje sa zakonima i propisima koji reguliraju
prisustvo, udaljenost i zaštitu
okruženja logističkog centra,
kontrolu i status robe u logističkom centru;
- opasna roba, itd.
Izvor: Zečević, 2006.
Za izbor lokacije logističkog centra, kriteriji se mogu podijeliti na sljedeće (Kesić, Jugović,
Perko, 2004.):
Prema interesnih skupinama koje mogu utjecati na razvoj logističkog centra, poput
korisnika logističkog centra i njegovih usluga, vlasnici i investitori, operateri te
društvo u cjelini (institucije, pojedinci itd.);
Prema tipu kriterija i njihovoj pripadnosti tehnološkom, ekonomskom,
organizacijskom, tehničkom, ekološkom i zakonskom-regulativnom području;
Prema kriterijima za određivanje makro i mikrolokacije.
Sagledavanje kriterija prema tehnološkom, ekonomskom, organizacijskom, tehničkom,
ekološkom i zakonskom-regulativnom obliku daje mogućnost uočavanja prednosti i nedostataka
34
(Tablica 4.). Izbor kriterija iz svakog od navedenih područja pruža garanciju uspješne izgradnje
logističkog centra, njegova razvoja i održivosti.
3.5. Optimalna lokacija logističkog centra
Određivanje lokacije logističkog centra, kao mjesta gdje se usluge vrše na optimalan način,
ima veliki utjecaj na efikasnost i isplativost logističkih usluga. Planiranje novog logističkog centra
nije jednokratni postupak, već dugoročna investicija koja treba zadovoljiti niz različitih kriterija,
kako na makro, tako i na mikro razini. Kod utvrđivanja optimalne lokacije, uz niz drugih, treba se
koristiti i budućim gospodarskim pokazateljima, ali isto tako i povijesnim faktorima. Prisutan je
veliki porast gospodarskih aktivnosti na svim razinama, počevši od lokalne, preko regionalne do
međunarodne i interkontinentalne, a značajnu ulogu u svemu tome imaju lanci opskrbe koji preko
svojih logističkih centara ostvaruju kvalitetu usluge. Individualni poslovni sustavi se na taj način
ne moraju tretirati kao konkurencija već se integracijom postižu povoljniji poslovni rezultati.
Pravilni proces planiranja omogućava porast potražnje i novih kvalitetnih usluga povezanih preko
lanaca opskrbe i na taj način predstavljaju kvalitetne usluge logističkih centara.
Već u nekim davnim vremenima, kada je došlo do povećanja trgovinskih odnosa između
Europe i zemalja na drugim kontinentima, osnivani su prvi međunarodni logistički centri u
gradovima sa velikim pomorskim lukama i za ono vrijeme predstavljali su objekte sa dobrom
organizacijom i funkcionalnošću. Protekom vremena, pa do današnjih dana dolazilo je do izuzetnih
gospodarskih, tehnoloških, infrastrukturnih napredaka, tako da logistika sa svojim logističkim
centrima zauzima veoma značajnu poziciju u gospodarskom, a i u političkom smislu.
Novo vrijeme donosi i nove prohtjeve te, sa ispravnim pogledom u budućnost, uz gotovo
vertikalnu liniju porasta novih tehnologija, samim time i novih zahtjeva, planiranje novog
logističkog centra nije samo jednokratan, već izuzetno zahtjevan proces koji mora zadovoljiti
mnogo različitih elemenata, a jedan od tih je i optimalna lokacija logističkog centra.
Logistički centar je organizacija sa značajem poslovne jedinice, zbog čega pokriva
(Kondratowicz, 2003.):
Posebnu infrastrukturu (zgrade, dvorišta, komunikacijske puteve);
Tehnološku opremu za rukovanje, skladištenje robe;
Osoblje koje radi u okviru organizacije.
Neki od čimbenika koji imaju svoj utjecaj na izbor i određivanje optimalne lokacije su:
Mogućnost lakog povezivanja sa cestovnim, željezničkim, vodenim i zračnim prometom;
Lokalna prometna infrastruktura;
35
Konfiguracija područja;
Naseljenost i blizina urbanog područja;
Industrijska razvijenost bližeg područja;
Pristupačnost ukupnoj infrastrukturi;
Sama veličina zemljišta na kojem će se graditi logistički centar, uz mogućnost proširenja u
budućnosti.
Također važni čimbenici za određivanje same lokacije su i vrsta i kvantiteta usluga koje će se
obavljati, budući da postoji više takvih oblika (ibid):
Međunarodni logistički centri sa najvećom stopom organizacijskog i funkcionalnog
razvitka;
Regionalni logistički centri;
Lokalni logistički centri;
Logistički centri pojedinih specifičnih djelatnosti ili samo jednog poduzeća iz te
djelatnosti.
Na donošenje odluke o određivanju lokacije djeluje i još niz različitih utjecajnih elemenata,
kao što je (ibid):
Mogućnost neposredne dostave od proizvođača do potrošača ukoliko je to ekonomski
isplativo i ako se smanjuje broj distribucijskih centara, samim time i troškovi;
Mogućnost neposredne dostave od dostavljača do potrošača izostavljanjem distribucijskih
centara;
Cross-docking;
Korištenje centralnih ili regionalnih objekata distribucije za segmentirane zalihe;
Povjerenje vanjskih korisnika logističkih usluga za određenu uslugu skladištenja i
distribucije njihovih proizvoda.
Kao čimbenici određivanja optimalne lokacije pojedinog logističkog centra su i transportni
troškovi, tj. smanjenje istih uz istovremeni porast dobiti, analizom dobiveni podaci o postojećim i
u budućnosti očekivanim cirkulacijama roba, a također i drugi elementi koji isto tako određuju
donošenje ispravne odluke kao što su:
Klimatski uvjeti;
Mogućnost rasta;
Cijena zemljišta;
Vrste djelatnosti bližeg područja.
36
Slika 17. Postupak određivanja lokacije logističkog centra
Izvor: Kondratowicz i dr., 2003.
Istraživanja treba vršiti za utvrđivanje potreba pojedine djelatnosti logističkog centra, kao i
efekt tog centra na području djelovanja. Time se, uz sve navedene potrebne parametre određuje
opravdanost lokacije za poslovanje na području logističkih usluga, u dužem vremenskom periodu,
sa pretpostavkom promjenjivih i varijabilnih ekonomskih uvjeta.
Uz pobrojani niz različitih elemenata za određivanje optimalne lokacije za bilo koji logistički
centar, svakako jedan od najvažnijih je prometna infrastruktura. Za svaki logistički objekt izuzetno
je važno da je omogućen brzi i kvalitetan pristup sveukupno razvijenoj prometnoj infrastrukturi,
podrazumijevajući tu i sve cestovne prometnice, blizinu autocesta i brzih cesta te mogućnost
povezivanja sa željezničkim terminalima, čak uvođenjem i samog industrijskog kolosijeka do
logističkog centra. Važna je također i dobra povezanost sa zračnim, riječnim i morskim prijevozom
u nekim specifičnim slučajevima, odnosno kod logističkih centara izuzetno širokog asortimana
djelatnosti. Logistički centri bi za pravilan rad i razvoj trebali imati dovoljno veliku površinu.
U razvijenom svijetu osjetan je stalan porast cestovnog prometa u lokalnim, državnim i
međunarodnim prostorima. Veliki dio dopreme i otpreme roba obavlja se cestovnim prijevozom,
a s obzirom da je kvaliteta rada svakog logističkog centra povezana i sa brzinom protoka roba
efikasnost djelovanja logističkog centra u uskoj je vezi sa kvalitetnom prometnom infrastrukturom
sa naglaskom na cestovni promet.
ANALIZA LOKACIJA
PODRUČJE UREĐENJA
Veličina prostora
Uređenje prostora
Prostorno područje i
mogućnost širenja
Pristup području i povezanost
Problemi razvoja
OKOLINA LOKACIJE
Korisnici okolnih prostora
Zaštitne mjere
VEZE (PROSTORNI
POLOŽAJ)
Blizina gradskih centara
Blizina industrije
Blizina trgovina na veliko i malo
Blizina dostupnih prometnih mreža
Blizina logističkih usluga
PROMETNE VEZE
Cestovne veze
Željezničke mreže
Unutarnja vodna povezanost
Integriranost prometnih veza
Problemi
SIGURNOSNO PLANIRANJE
Proces planiranja
Uvjeti vlasništva
37
Slika 18. Prometna karta RH
Izvor: http://croatia.eu/article.php?lang=1&id=8
Kod roba znatnijih količina i sa transportom na veće udaljenosti preferira se, najčešće,
željeznički transport, što je i tendencija Europske unije, kako zbog financijskog učinka, tako još
više i iz ekoloških razloga.
Za velike međunarodne logističke centre znatnu ulogu ima i blizina zračne luke te se kod
određivanja optimalne lokacije svakako treba usporediti osnovna djelatnost sa najčešće i u
najvećoj količini roba u cirkulaciji sa transportnim potrebama.
Pomorski transport ne mogu koristiti sve države, međutim one privilegirane, sa razvijenim
lukama mogu koristiti i taj oblik. Logistički centar fokusiran na velike količine roba sa drugih
kontinenata vrlo često koristi prijevoz brodovima i logistiki centri sa tom specifičnosti svakako
kao odabir svoje lokacije u obzir uzimaju i ovu vrstu transporta. Znatno je manja mogućnost
korištenja riječnih putova, no svakako kod planiranja lokacije za logistički centar koji u okviru
svojih djelatnosti ima mogućnosti takvo korištenje za cirkulaciju roba i taj element je moguće
uvrstiti, uz sve ostale parametre.
38
Kod odabira lokacije, odnosno zemljišta za izgradnju centra, prije svih ostalih uvjeta, potrebno
je utvrditi da li je moguća gradnja na tom području, tj. da li je prostornim planom jedinica lokalne
uprave predviđen takav oblik gradnje. Na pojedinim prostorima omogućena je gradnja stambenih
objekata, dok je za razne oblike djelatnosti prostornim planiranjem predviđena neka druga zona te
tome i predviđena infrastruktura.
Prilikom analiza za određivanje pogodnog područja koristi se još nekoliko faktora (ibid):
Unutar granica velikog grada (urbanistički logistički centri);
U radijusu od 20-30 km od centra grada;
Približno 50 km od centra grada;
U oblasti pomorskog pristaništa;
U neposrednoj blizini zračne luke;
Na graničnom prijelazu.
Isto tako neophodno je uvrstiti i (ibid):
Konfiguraciju i veličinu zemljišta;
Topografiju;
Cijenu zemljišta;
Pitanja vezana uz vlasništvo zemljišta;
Prometnu dostupnost – lokalna transportna mreža i veze transportne mreže;
Komunalne usluge (električna energija, voda, plin…);
Mogućnost naknadnog proširenja;
Političke odnose;
Eventualne poteškoće.
U procesu izbora lokacije pažnju treba posvetiti i eventualnim potencijalnim opasnostima kao
što je opasnost od poplava, utjecaja na okoliš promjenom namjene zemljišta, te i sigurnosnih
uvjeta. Također je potrebno uvrstiti i naredne čimbenike (ibid):
Utjecaj na ekološki sustav degradacijom prostora izgradnje;
Porast ekološkog onečišćenja povećanjem broja motornih vozila;
Prometne gužve izazvane povećanjem broja vozila;
Buka;
Skladištenje i distribucija opasnih tvari.
Uz sve do sada nabrojene uvjete za donošenje odluke o lokaciji logističkog centra, jedan od
isto tako važnih je i dovoljan kapacitet stručnog osoblja i mogućnost zapošljavanja sa tog područja.
39
3.6. Utjecaj gospodarskog razvoja na lokaciju logističkih centara
Gospodarski razvoj ima značajan utjecaj na izbor lokacije logističkog centra, a tu, između
ostalog, najvažniju ulogu igraju sljedeći faktori (Mlinarić, 2015.):
1) Stanovništvo,
2) Zaposlenost,
3) BDP i pokazatelji standarda,
4) Potrebe za uslugama transportne i skladišno terminalske djelatnosti,
5) Investicije,
6) Prirodna bogatstva,
7) Trgovina.
3.6.1. Stanovništvo
Jednostavno rečeno, stanovništvo je broj ljudi na određenom prostoru. Stanovništvo je
preduvjet za funkcioniranje određenog zemljopisnog područja. Statistička istraživanja definiraju,
između ostalih, i demografske podatke za određeni prostor, kako za pojedino naselje, tako i za šire
područje ili državu. Ono svojim obilježjima ima utjecaj na samo funkcioniranje i način
organizacije, a demografski trendovi imaju utjecaj na planiranje budućih organizacijskih i
investicijskih poteza.
3.6.2. Zaposlenost
Zaposlenost je moment kada za rad sposobni stanovnici određenog područja, samostalno ili
grupno obavljaju određenu djelatnost i ostvaruju sredstva za zadovoljavanje svojih potreba, ujedno
i sredstva za podmirivanje određenih društvenih zahtjeva i obveza.
Zaposlenost stanovništva je apsolutno najvažniji čimbenik određenog područja. Podatak o
postotku zaposlenih stanovnika, uz sve statističke pokazatelje kao npr. dob, spol, školska sprema
i ostalo, zajedno sa gospodarskim elementima, naprosto čine jedan zatvoreni krug. Veća
zaposlenost omogućuje veće prihode, koji pak isto tako omogućuju znatniju kupovnu moć.
Povećanjem kupovne moći dolazi i do većih potreba za svim vrstama roba i usluga, što, naravno
uzrokuje potrebu za povećanjem proizvodnje, a povećanje proizvodnje opet stvara i povećanje
općenitih potreba za radnom snagom te također i za plansko profiliranje stručne radne snage kroz
obrazovne programe svih razina. Ujedno takav krug ima nemjerljiv utjecaj na razvijenost toga
područja. Porast bruto društvenog proizvoda (BDP) omogućuje željenu kvalitetu života.
40
Za približavanje ovakvom idealnom sustavu određenog užeg ili šireg zemljopisnog područja
neophodno je ispravno i kvalitetno planiranje, uzevši u obzir ogroman niz svih mogućih faktora,
klime, prometne povezanosti, strukture i migracije stanovništva, potrebe užeg i šireg tržišta, načini
i mogućnosti financiranja projekata i dr. Isto tako, svi ovi faktori u uskoj su korelaciji i sa
demografskim čimbenicima.
3.6.3. BDP i pokazatelji standarda
Podaci o razvijenosti i standardu određenog zemljopisnog područja, bilo pojedinog naselja,
pokrajine, države, ili čak kontinenta mogu se dobiti različitim metodama (Mlinarić, 2015.):
1) BDP po glavi stanovnika određuje vrijednost svih proizvedenih dobara i usluga na
pojedinom području, osim onih koje su proizvele strane tvrtke na tom prostoru.
Činjenica je da ovakav postupak nedovoljno definira sve potrebne podatke budući
dobiveni podatak da raspodjela ostvarene dobiti može biti nejednaka između
pojedinaca, tj. između ekstremno bogatih pojedinaca i velike većine stanovništva, tj.
gdje ukupno ostvarena sredstva ne utječu na poboljšanje života svih žitelja. Iz tog
razloga u slabije razvijenim područjima je vidljiv veliki porast bogatstva, ali samo
malen rast zadovoljstva ukupnog stanovništva. BDP se stoga više uzima u obzir kao
nepouzdani podatak.
2) Društveni (demografski) pokazatelji govore o stupnju rodnosti, smrtnosti ili pak
plodnosti.
3) Zdravstveni pokazatelji, uključujući i način prehrane, dnevnim unosom kalorija,
bjelančevina i sl., kao i postotak neuhranjenosti, iskazuju smrtnost dojenčadi te broj
stanovnika na jednog liječnika.
4) Gospodarski pokazatelji prikazuju stopu nezaposlenosti, potrošenu energiju te postotak
BDP u primarnom gospodarstvu.
Složeni pokazatelji objedinjuju više kvantitativnih pokazatelja i omogućuju dobivanje
ravnomjernijih podataka, koristeći i gospodarske, zdravstvene i obrazovne elemente (Mlinarić,
2015.):
1) HDI je indeks ljudskog razvoja i najčešće je korištena metoda za pristup određenim
pokazateljima. Izračunava se korištenjem ovih podataka: BDP po glavi stanovnika,
postotak pismenosti, stupanj školske naobrazbe i starosna dob. HDI od 1 do 0.8 se
smatra visokim, od 0.8 do 0.6 srednjim, a od 0.6 do 0.4 niskim.
41
2) PQLI, kao indeks fizičke kvalitete života, prethodnik HDI-ja, koristio je stopu smrtnosti
dojenčadi umjesto BDP-a po glavi stanovnika, izračunavao se dodjeljivanjem svakoj
zemlji rezultate od 0 do 100 za svaki pojedini čimbenik uspoređen s drugim zemljama
u svijetu. Prosjek ova tri broja čini PQLI zemlje.
3) HPI je indeks ljudskog siromaštva te govori o postotku stanovnika koji žive u
relativnom siromaštvu. HPI-1 se koristi u zemljama u razvoju, a HPI-2 u razvijenim
zemljama. HPI-1 se određuje putem postotka stanovnika bez kvalitetnog pristupa
zdravoj vodi, zdravstvenim uslugama i postotku pothranjene djece mlađe od 5 godina.
HPI-2 se izračunava na temelju postotka ljudi koji žive kraće od 60 godina, postotku
nepismenosti odraslih, kao na bazi postotka stanovnika koji žive ispod 50% osobnog
raspoloživog dohotka.
4) GDI, indeks rodnog razvoja, utvrđuje rodnu jednakost u očekivanom trajanju životne
dobi, stopama pismenosti, pohađanju škole i dohotku.
Kvalitativni pokazatelji govore o uvjetima života. Oni se koriste za analizu elemenata koji se
ne mogu pretvoriti u brojeve, kao sloboda ili sigurnost pučanstva. UN–ovo izvješće o ljudskom
razvitku standard je za razvojne statistike diljem svijeta i dostupna je na njihovim internetskim
stranicama.
Na svakom mikro ili makro području koncentracija bogatstva veća je na urbanim nego na
ruralnim područjima, ali također ovisno i o prirodnim resursima.
Postoje pet glavnih razloga zbog kojih su neka područja razvijenija od drugih (Mlinarić, 2015.):
1) Socijalni razlozi: što pojedino područje ili zemlja ostvaruje i raspolaže sa više novaca
omogućuje joj da ga može i više uložiti u zdravstvo, obrazovanje, kao i u kontrolu
rodnosti. Povećavanjem stope rodnosti usporava se gospodarski razvoj. Različitost
vrednovanja rada, materijalna dobit i društvena kohezija također ima utjecaj na razvoj.
2) Povijesni razlozi: još iz doba kolonijalizma resursi iz danas nerazvijenih ili slabije
razvijenih zemalja nekontrolirano su se kanalizirali prema Europi i Sjevernoj Americi
na štetu mnogih afričkih, južnoameričkih i azijskih zemalja. Kolonizatori su od tog
bogatstva izrađivali snažne industrije na svojim područjima i nisu investirali u razvoj
svojih tadašnjih kolonija te su mnoge zemlje napuštene bez društvenih, ekonomskih ili
čak i političkih uvjeta za daljnji gospodarski razvoj.
3) Ekonomski razlozi: zemlje sa bogatijim različitim resursima, kao npr. nafta znatnije
su se industrijski razvijale. Resursi omogućuju lakšu zaradu velikih novčanih sredstava,
istovremeno omogućavajući zemljama da ulažu i u ostale industrije kao i u trgovinu,
kao nadogradnju.
42
4) Regionalni razlozi: elementarni i klimatski uvjeti, poput poplava ili pak suša, potresa,
oluja, ljudskih, životinjskih i biljnih bolesti, najezde raznih biljnih štetočina i dr.
usporavaju ili potpuno onemogućavaju normalan gospodarski napredak. Izvori vode
potrebni su, kako za sam život i ljudi i životinja i biljaka, tako i za produktivnu
poljoprivredu i svaku drugu granu industrije. Zagađenje vode iz industrije može
stanovništvu onemogućiti pristup svježoj, za život neophodnoj vodi.
5) Politički razlozi: Stabilna vlast koja dobro upravlja makroekonomijom, donošenjem
prihvatljivih zakona i uredbi, također i investira u nacionalnu infrastrukturu, trgovinu,
upravljanje okolinom te je to značajan preduvjet za zdrav gospodarski razvoj u svim
segmentima društva. Zakonski pravilno utvrđeni uvjeti poslovanja neophodni su da se
investitori osjećaju dovoljno sigurnima da investiraju svoj novac. Isto tako, i
osiguravanjem i poštivanjem radničkih prava stvaraju se optimalni uvjeti ukupnog i
profitabilnog gospodarskog poslovanja.
3.6.4. Potrebe za uslugama transportne i skladišno terminalske djelatnosti
Za transportne tvrtke, a isto tako i za korisnike tih usluga, izuzetno je važna kvaliteta primitka,
pretovara, skladištenja, kao i otpreme robe kroz terminale, također i u kombinaciji i povezivanju
daljinskog, tranzitnog i lokalnog, radi planiranih i rokovima određenih protoka roba. Lokalni i
daljinski transport, transport specijalnih tereta, opasnih tvari, vagonskih i komadnih pošiljaka,
tokovi zbirnog transporta itd., djelomice ili u cijelosti sastavni su dio transportne tvrtke.
Kao najveći logistički segment logistički centri privlačni su i za špediterske i agencijske tvrtke
jer oni pružaju sve potrebne usluge i u nacionalnom i međunarodnom protoku roba.
U tim centrima skladišni se sustavi mogu pojavljivati u insourcing i outsourcing oblicima.
Oblik outsourcinga skladišnih objekata poznat je i pod nazivom javna skladišta i spada u prvu fazu
outsourcinga, tj. koncepcije kada se tvrtka kojoj osnovna djelatnost nije logistička usluga odluči
funkciju skladištenja povjeriti vanjskom davatelju usluge. U tim centrima postoje skladišta koja
tvrtke koriste za vlastite potrebe te imaju određene specifične skladišne zahtjeve.
3.6.5. Investicije
Investicija je ulaganje u određeni posao sa očekivanjem stvaranja dobiti u budućnosti. To može
biti bilo kakvo ulaganje, ali prvenstveno novčanih sredstava, radi stjecanja određenih ekonomskih
koristi, odnosno profita. Može se ulagati kroz financijske oblike imovine ili u imovinu, što
43
omogućuje ostvarivanje profita kroz određene isplative poslovne djelatnosti u određenom
vremenskom razdoblju.
Poslovne investicije, kao postupak rasta kapitala investiranih projekata izborom raznih
kriterija, mogu se promatrati s nekoliko raznih stanovišta:
Sa ekonomskog stanovišta gdje se ne koriste resursi za potrošnju već za buduću
proizvodnju;
Sa financijskog stanovišta ulaganjem u određene vrijednosne papire;
Sa osobnog aspekta kroz proces izlaganja štednje određenom riziku u očekivanju
prinosa;
Sa stanovišta nekretnina ulaganjem u rezidencijalne ili poslovne nekretnine, sa
namjerom stjecanja dobitaka porastom vrijednosti investicije u određenom vremenu.
S obzirom na investirana sredstva investicije mogu davati pozitivne ili negativne stope prinosa.
Pozitivni prinosi se ostvaruju investicijama kojima je trenutna vrijednost jednaka ili veća od
nule i tretiraju se kao pozitivni realni prinosi, tj. kao prinosi na određenu vrstu imovine i koji
nadmašuju prinose na slične vrste imovine, ili pak pozitivni apsolutni prinosi, kao prinosi na
kratkoročne državne vrijednosne papire, trezorske zapise i sl.
Negativne stope prinosa odbacuju investicije koje imaju negativnu sadašnju vrijednost.
3.6.6. Prirodna bogatstva
Prirodna bogatstva neke zemlje određuju njen ekonomski i politički status u svjetskom poretku.
To je prirodni kapital koji se proizvodnjom pretvara u infrastrukturni kapital. U to spadaju
prvenstveno nafta, minerali te ostala dobra koja se vade iz zemlje, zatim samo zemljište, drvni
resursi itd.
Prirodni resursi su elementi koji se nalaze u prirodi, a koji su vrijedni u njihovom
nepromjenjivom prirodnom obliku ili u nekom obliku prerade, ekstrakcijom ili pročišćavanjem.
Rudarstvo i vađenje plina, pa npr. ribarstvo ili šumarstvo smatraju se industrijama prirodnih
resursa, dok agrarne djelatnosti to nisu.
Prirodni resursi dijele se na obnovljive, takozvane „žive resurse“ (biljni i životinjski svijet,
obnovljiv uz kontroliranu eksploataciju), stalne resurse (voda, sunčana energija, vjetar..) i
neobnovljive resurse.
Također postoji podjela resursa temeljem njihovog podrijetla: biotički (biljke i životinje) i
abiotički resursi (zemlja, zrak, voda, minerali...).
44
Procesom obrade prirodni se resursi prilagođavaju svom osnovnom obliku za korištenje
(rafiniranje, obrada ruda...).
3.6.7. Trgovina
Ponuda roba u zamjenu za novac, neko drugo platežno sredstvo ili za drugu robu (robna
razmjena) naziva se trgovina. Trgovac je osoba ili subjekt koji posreduje između proizvođača i
kupca i živi od tog posredovanja. Ona je ograničena na nabavu, transport i prodaju dobara, kapitala
ili znanja, bez značajnijih izmjena ili dorade. Za trgovinu je potrebna infrastruktura koja
omogućava tu djelatnost. Razmjena određenih dobara obavlja se unutar same zemlje ili između
više zemalja, kao međunarodna trgovina. Ova djelatnost stvara respektabilan dio BDP-a i ima
veoma važan društveni i politički značaj.
Trgovinski odnosi reguliraju se ugovorom, a sam oblik poslovanja i pravila utvrđena su
mnogim propisima i aktima tog područja djelovanja.
3.7. Moderni logistički centri
Bez modernog logističkog centra teško se opstaje u sve jačoj borbi sa konkurencijom. Globalno
gospodarstvo doživjelo je digitalizacijom poslovanja, dobrim dijelom zbog rastućeg trenda online
prodaje, svoj veliki preobražaj i značajan rast prometa, a za te pozitivne pomake može zahvaliti
modernoj i efikasnoj logistici, gdje logistički centri primaju, kompletiraju, pakiraju i dostavljaju
robu. Iz tog je razloga rastući trend svjetskog gospodarstva ulaganje u logističke centre, a uz
ulaganja u samu tehnologiju također i u objekte, budući da je za online prodaju potreban i do tri
puta veći skladišni prostor od klasičnog.
3.7.1. Projektiranje logističkih centara
Povećana potreba za logističkim centrima pobudila je i interes projektnih stručnjaka, čiji je
zadatak prilagodba logističkih centara u smislu jeftinije gradnje, manjih troškova održavanja te
manjeg utjecaja na okoliš. Utjecaj na kvalitetan projekt, između klasičnih građevinskih normativa,
imaju i čimbenici kao odabir lokacije, energetska neovisnost, pametna kontrola objekata,
osvjetljenje, reciklaža i automatizacija skladišnih operacija.
Kod projektiranja modernog logističkog centra potrebno je, između ostalog, uzeti u obzir
sljedeće elemente (Logistika i transport, 2018.):
45
Lokacija,
Energetska neovisnost,
Pametna kontrola objekta,
Osvjetljenje,
Reciklaža,
Automatizacija skladišnih operacija.
3.7.2. Lokacija
Za utvrđivanje lokacije i u smislu potrošnje energije nije toliko bitan sam distributivni centar,
sam objekt, koliko transportni elementi. Stoga se predlaže lociranje distributivnih centara tamo
gdje je to racionalno, u blizini dolaznih luka ili pak kupaca, kako bi se smanjila potrošnja energije
u lokalnom prometu, samim time i zagađenje okoliša.
Kod donošenja odluke o lokaciji koriste se moderni alati koji mogu izračunati zagađenost
objekta tijekom opskrbe postrojenja, skladišta i raznih vrsta transporta te se i ti podaci koriste za
donošenje odluke o određivanju lokacije.
Za smanjenje troškova struka predlaže i optimizaciju rasporeda robe u kamionima, kao i
određivanje najefikasnijih ruta transporta (Logistika i transport, 2018.).
3.7.3. Energetska neovisnost
Energetska neovisnost može se postići onog trenutka kada objekt sam proizvede onoliko
energije koliko mu je potrebno za cjelokupno funkcioniranje, pa se kod projektiranja prostor treba
funkcionalno prilagoditi mogućnosti stvaranja vlastite energije.
Logistički centri zauzimaju veliki prostor, a samim time i velike krovne površine koje
predstavljaju odlične lokacije za solarne ploče putem kojih se koristi obnovljiva energija
(Logistika i transport, 2018.).
3.7.4. Pametna kontrola objekta
Instalacijom raznih mjernih uređaja i softvera za upravljanje zgradama prati se korištenje
energenata, struje, plina, vode, raznih komunalnih usluga… sami objekti postaju „pametniji“ i
omogućavaju cjelovitu analizu i učinkovitije upravljanje energijom, kao i pravovremeno
detektiranje problema i uklanjanje kvarova (Logistika i transport, 2018.).
46
3.7.5. Osvjetljenje
U potrošnji energije objekta osvjetljenje sudjeluje sa preko 30% troškova te se prilikom
projektiranja i taj čimbenik uzima u obzir kod modernih logističkih centara.
Maksimalno korištenje prirodnog osvjetljenja kod novih objekata, također i naknadna ugradnja
svjetlosnih tunela u postojeće objekte, doprinosi znatnim uštedama u troškovima energije.
Osim uštede, prirodno osvjetljenje ima i vrlo pozitivan utjecaj na zaposlene, postiže se veća
učinkovitost i koncentracija zaposlenika.
Uz prirodno svjetlo može se koristiti i umjetno osvjetljavanje sa senzorima koji registriraju
prisutnost ljudi i uključuju se samo kada je potrebno, također i korištenjem modernih, energetski
efikasnih rasvjetnih tijela, što isto tako doprinosi uštedama i smanjenju ukupnih troškova
poslovanja (Logistika i transport, 2018.).
3.7.6. Reciklaža
Za održivi razvoj termin „reciklaža“ može se koristiti i u projektnoj djelatnosti, što također
doprinosi smanjenju troškova.
Umjesto novih objekata može se izvršiti preoblikovanje postojećih prostora, zgrada koje su
prazne i nekorištene zbog gašenja nekih, tržištu nezanimljivih, proizvodnih pogona.
Također i izgradnja objekata na zemljištu koje je već bilo korišteno ili čak kontaminirano i
može se kupiti po znatno jeftinijoj cijeni isto tako donosi određene uštede.
Izgradnjom novih logističkih centara uz korištenje recikliranih materijala (montažni beton,
čelik…) isto tako se ostvaruju određene uštede (Logistika i transport, 2018.).
3.7.7. Automatizacija skladišnih operacija
Distributivni centri sve teže mogu održati korak na tržištu i zato jer se znatno smanjio interes
za ovakvu vrstu rada, posebno u skladištima. Stariji ljudi odlaze u mirovinu, mladi se sve više
školuju i traže kvalitetnija i bolje plaćena radna mjesta, tako da se u ovom sektoru sve teže
pronalazi dovoljan broj kvalitetnih zaposlenika. Dodatne smjene zaposlenih, sati prekovremenog
rada, sezonski radnici u terminima veće potražnje, stvaraju ogromne troškove, ali isto tako i
operativnu neefikasnost, kašnjenje kod isporuke, povećani broj grešaka u distribuciji, mogućnost
povreda na radu….
47
Oslanjanjem isključivo na ručno skladištenje i obradu podataka i smanjenjem bro ja
zaposlenosti sa jedne strane te porastom broja distributivnih centara s druge strane, nemoguće je
održati korak sa kontinuiranim povećanjem zahtjeva tržišta i sve bržim porastom e-trgovine.
Kao odgovor na sve veći nedostatak radne snage u logističkim centrima neophodna je primjena
automatizacije. U skladištima i distributivnim centrima mogu se koristiti fleksibilna i
automatizirana rješenja kod rukovanja robom, sa ciljem zadovoljenja potražnje i ostvarenja rasta.
Automatizirani sustavi mogu svoje operacije obavljati 24 sata svih 7 dana u tjednu, bez troškova
ručnog manipuliranja. Ovakav pristup omogućuje znatne uštede i brzi povrat investicija u ovu
tehnologiju (Logistika i transport, 2018.).
48
4. Ekonomska analiza isplativosti i višekriterijska analiza
Organizacija logističkog lanca podređena je glavnom cilju, a to je dostavljanje pravog
proizvoda u pravo vrijeme na pravo mjesto. Za kvalitetno obavljanje usluge lanac treba biti
fleksibilan, iz razloga što efikasnost pojedinih operacija ovisi o stalnom prilagođavanju
promjenama u okolini. Uspješno funkcioniranje logističkog centra ovisi o izboru prave lokacije te
je investicija u njegovu gradnju jedna od kritičnih odluka kompanije. Sposobnost ispunjavanja
financijskih ciljeva poduzeća uvelike utječe na uspješnost projekta. Kvalitetne analize tržišta i
financija su među najvažnijim čimbenicima za lociranje, planiranje i gradnju uspješnog logističkog
centra. Aktivnosti koje je potrebno provesti u planiranju logističkih centara su sljedeće:
1) Analiza tržišta,
2) Feasibility studija,
3) Analiza prometa,
4) Analiza lokacije,
5) Priprema master plana,
6) Cost-benefit analiza,
7) Završni prijedlozi,
8) Odluka o lokaciji.
U procesu planiranja potrebno je sagledati i financijski i tržišni aspekt.
4.1. Analiza tržišta
Analiza tržišta počinje sa potragom za optimalnom lokacijom koja je najpogodnija za
kompaniju nakon čega je potrebno prikupiti ponude. U obzir se treba uzeti vrsta proizvoda ili
usluge koju kompanija proizvodi/pruža, a koji zadovoljavaju potrebe korisnika u širem ili užem
krugu. Tržišna područja industrije i potencijali rasta su elementi na koje se stavlja fokus kod
analize tržišta. Kod analize tržišta potencijalne lokacije važni su sljedeći kriteriji:
1) Trendovi rasta,
2) Razvoj klime,
3) Infrastruktura,
4) Raspoloživa zemljišta,
5) Radna snaga,
6) Razvojne stimulacije,
7) Trenutne aktivnosti na lokaciji.
49
Izbor optimalne lokacije od velikog je značaja za uspješnost projekta, stoga je vrlo važno
zadovoljiti što više navedenih kriterija. Lokacija ima veliki utjecaj na atraktivnost projekta za
potencijalne korisnike. Logistički centri trebaju imati dobru prometnu povezanost, brzi pristup
autocesti i/ili lukama i željeznici, dovoljno prostora za utovar i istovar, raspoloživost poslovnih
usluga itd. Kod izbora same lokacije, potrebno je uzeti u obzir sljedeće kriterije:
1) Veličinu i izgled lokacije – Dimenzije i oblik parcele igraju veliku ulogu kod izbora
lokacije. Ukoliko logistički centar ima potrebu i mogućnost podijele lokacije na manje
parcele, to treba uzeti u obzir u ranoj fazi planiranja.
2) Topografija lokacije – Analiza topografije je također važan faktor kod izbora
lokacije. Primjerice, ako je lokacija podložna čestim poplavama, odabir takve lokacije
bi bio prerizičan.
3) Prometna povezanost – Dobra prometna povezanost svakako je jedan od ključnih
čimbenika kod izbora lokacije. Zbog što nižih troškova i brze dostupnosti prometnim
mrežama, dobra prometna povezanost čini jedan od krucijalnih čimbenika izbora
lokacije.
4) Komunalna infrastruktura – Komunalna opremljenost je također čimbenik koji se
ne smije zanemariti kod planiranja izgradnje logističkih centara te je potrebno
analizirati potencijalne troškove.
5) Mogućnost proširenja u budućnosti – Greške koje mnoge kompanije čine je
zadovoljstvo sa trenutnim položajem na tržištu, no tržišne prilike s vremenom
kompaniju prisiljavaju na širenje. Kod odabira lokacije ne smije se zanemariti niti
potencijalno širenje u budućnosti te bi ograničeni kapaciteti mogli stvoriti velike
probleme i potencijalne troškove kompaniji.
6) Propisi i takse – U analizi je potrebno obuhvatiti i moguća ograničenja te uračunati i
potrebno vrijeme za zadovoljene svih propisa. Takse također utječu na razvoj, a
namijenjene su pokrivanju troškova poboljšanja infrastrukture.
7) Susjedne lokacije – Kompatibilnost sa susjednim lokacijama je također jedan od
čimbenika na koji treba obratiti pozornost.
Područje djelovanja je osnova za određivanje isplativosti projekta, uz elemente kao što je
ukupna infrastruktura, blizina autoceste, željeznice (eventualno i postojanje riječne ili morske luke
u korištenju vodnih tokova), postojanje potrebnih nekretnina i ulaganje u iste, adaptacijom,
dogradnjom, izgradnjom, kao i prisutnost konkurencije.
50
Prigodom odabira lokacije dobro je utvrditi dinamiku uređenja do stavljanja u funkciju, kao i
detaljnu analizu pojedine lokacije, uvjete transporta i komunikacije, ciljano prema različitim
oblicima transporta i vrstama robe, ovisno i o vrsti i načinu industrijske proizvodnje.
Prvi postupak je utvrđivanje i prijašnjih i sadašnjih karakteristika tržišta, na koji način
funkcioniraju logističke tvrtke pojedinog tržišta te i uvidom u ekonomske omjere odrediti
projekciju elemenata za ostvarivanje prihoda, kao i za zadovoljenje korisnika tog područja.
Analiza tržišta ima više ciljeva:
prikupljanje informacija o tržištu i stanju na tržištu,
uvjeti zakupa;
utvrđivanje trenutnog oblika opskrbe, mogućnosti opskrbe u narednom periodu te
usporedba sa konkurencijom;
procjena potražnje, utvrđivanje ciljanih korisnika;
utvrđivanje činjenica na temelju kojih će se izraditi financijska analiza.
Bez obzira na veličinu projekta, u planiranju je potrebno utvrditi elemente financijske
isplativosti. Odnosi na pojedinom dijelu ciljanog tržišta mogu se znatno razlikovati. Na određenom
dijelu mogu biti različiti troškovi zemljišta, transportni uvjeti, potrebe i sl. Stoga je prilikom
analize važno definirati svako podpodručje na temelju raznih čimbenika.
Za razvojne projekte za koje je pretpostavljena samostalna upotreba (jedna stranka), kao što je
npr. objekt namijenjen distribuciji jednog područja, razvoj je jednostavniji.
Ukoliko je planirani projekt predviđen za više djelatnosti i više različitih poduzeća, sa
zajedničkim, susjednim, kancelarijskim prostorima, istovremeno i potrebom za većim utovarnim
rampama, onda se tržišno istraživanje treba fokusirati na ponude za koje je važan sustav većih
stranaka. Logistički centar sa mješovitom upotrebom i vrstama objekata zahtjeva i više analiza.
Ako je projekt planiran kao logistički centar, onda se istraživanje mora prilagoditi karakteristikama
pojedinih djelatnosti.
Prigodom analize prikupljenih podataka o tržištu potrebno je uzeti u obzir vremensko razdoblje
od najmanje 5 godina, radi boljeg sagledavanja potreba pojedinog dijela ciljanog područja.
Podatke o potencijalnom tržištu potrebno je razdijeliti na manja područja, uzimajući u obzir
specifičnosti pojedinog područja, ovisno o konfiguraciji, naseljenosti, da li se radi o ruralnom ili
urbanom području, potrebe i ekonomski status potencijalnih korisnika i potrošača…
Nakon analize tržišta potrebno je izvršiti i analizu konkurentnosti ili analizu prodaje i na taj
način procijeniti prednosti predloženog projekta u usporedbi sa konkurencijom što pretpostavlja
prikupljanje detaljnijih podataka o neposrednim konkurentima, kako postojećim, tako i
potencijalnim.
51
4.2. Feasibility studija
Nakon tržišne analize radi se studija izvedivosti, tj. feasibility studija. Feasibility studija
analizira isplativost i izvedivost investicijskog projekta. Riječ je o studiji koja govori da je projekt
moguće izvesti, a ne izvoditi, tj. da je moguće ostvariti glavni cilj projekta – izvedenost (a ne
proces – izvođenje projekta), stoga je pravilan naziv studija izvedivosti, umjesto izvodivosti, koja
se nerijetko spominje.
Jedna od najčešće korištenih metoda procjene vrijednosti je desetogodišnje diskontiranje
novčanih tokova (engl. Discounted cash flow) koja pruža mogućnost detaljne razrade i analize
novčanih tokova te njegovih dijelova. Na taj način moguće je razraditi različite scenarije.
Spomenuta metoda prikazuje sadašnju vrijednost budućih novčanih tokova, ona uvažava
vremensku preferenciju novca ukamaćivanjem ili diskontiranjem operativnog novčanog toka.
Metoda diskontiranog novčanog toka koristi se kao koncept prosuđivanja investicijskog ulaganja
(www.poslovni.hr, dostupno 29.08.2018.).
Feasibility studija počinje sa razvojnim proračunom koji uključuje sve troškove (zemljište,
infrastrukturu, administraciju, marketing, inženjering itd.), a uključeni su i nepredvidivi troškovi.
Troškovi su podijeljeni mjesečno i po kategorijama.
Ocjenjivanje rizika se vrši uz razne financijske indikatore i očekivane povrate investicije.
Usporedba financijskih indikatora sa promjenjivim standardima i zahtjevima investitora stvara
sliku o izvedivosti projekta. Za ocjenu izvedivosti koriste se tri financijska indikatora:
a) Indikator pokrivanja duga,
b) Povrat troškova,
c) Prijelomna točka.
Indikator pokrivanja duga je faktor rizika koji prikazuje sposobnost imovine za ostvarivanje
prihoda dovoljnih za pokriće duga.
Povrat troškova (engl. Return of costs) izračunava čiste prihode dijeljene sa ukupnim
troškovima razvoja.
Prijelomna točka (engl. Break-even occupancy) je mjerilo prihoda i rashoda.
Uvjeti koji utječu na financijsku izvedivost se često mijenjaju, okruženje je dinamično te je
potrebno napraviti analizu osjetljivosti koja omogućuje razvojnom timu ocjenu financijskih
posljedica svake pojedinačne promjene.
Feasibility studije spajaju kvalitativne i kvantitativne tehnike, znanje, iskustvo i procjenu.
Kombinirane analize tržišta i financijske analize koriste investitoru za prepoznavanje prilika, rizika
i potencijala za dobit.
52
4.3. Investicijsko odlučivanje
Donošenje investicijske odluke ima za cilj povećanje prihoda ili smanjenje troškova tijekom
određenog vremenskog razdoblja. Za analizu se koristi mnogo raznih metoda, od kojih su najčešće
korištene:
1) Povrat na uloženi kapital (ROCE),
2) Povrat sredstava,
3) Neto sadašnja vrijednost,
4) Metoda interne stope povrata,
5) Cost-benefit analiza.
Svim metodama je zajedničko pronalazak optimalnog rješenja u investicijskom odlučivanju.
4.3.1. Povrat na uloženi kapital (ROCE)
Povrat na uloženi kapital (engl. Return on capital employed – ROCE) mjeri profitabilnost
tvrtke i učinkovitost kojom se koristi kapital. Povrat na uloženi kapital predstavlja mjeru ostvarene
dobiti svake godine u usporedbi s troškovima projekta (www.investopedia.com, dostupno
18.09.2018.). ROCE se računa na sljedeći način:
𝑅𝑂𝐶𝐸 =𝑁𝑒𝑡𝑜 𝑑𝑜𝑏𝑖𝑡
𝑈𝑙𝑜ž𝑒𝑛𝑖 𝑘𝑎𝑝𝑖𝑡𝑎𝑙
ROCE iskazuje koliko dobiti se ostvaruje od novčanih sredstava uloženog kapitala. Što je
omjer veći to investirani kapital stvara više financijske dobiti (www.myaccountingcourse.com,
dostupno 18.09.2018.).
4.3.2. Povrat sredstava
Metoda kojom se može izračunati potrebno vremensko razdoblje za povrat investicijskih
troškova je povrat sredstava (www.investopedia.com, dostupno 18.09.2018.).
Kada je neto godišnji priljev novca jednak, razdoblje povrata novca računa se sljedećom
formulom (www.accountingformanagement.org, dostupno 18.09.2018.):
𝑅𝑎𝑧𝑑𝑜𝑏𝑙𝑗𝑒 𝑝𝑜𝑣𝑟𝑎𝑡𝑎 =𝑃𝑜𝑡𝑟𝑒𝑏𝑛𝑎 𝑢𝑙𝑎𝑔𝑎𝑛𝑗𝑎
𝑁𝑒𝑡𝑜 𝑔𝑜𝑑𝑖š𝑛𝑗𝑖 𝑝𝑟𝑖𝑙𝑗𝑒𝑣 𝑛𝑜𝑣𝑐𝑎
Prednosti ove metode iskazuju se kroz lako razumijevanje, jednostavnost izračuna te se njome
razmatra tijek novca tokom vremena, dok su neki od nedostataka vezani uz nemogućnost
53
dugoročnog planiranja, zanemarivanje prihoda i rashoda nakon što je ostvarena isplata te se ne
uzima profitabilnost ulaganja.
4.3.3. Neto sadašnja vrijednost
Jedna od najsofisticiranijih metoda je neto sadašnja vrijednost (engl. Net present value – NPV).
NPV je razlika između sadašnje vrijednost novčanih priljeva i sadašnje vrijednosti novčanih
odljeva kroz određeno vremensko razdoblje. Koristi se za analizu profitabilnosti investicije
(www.investopedia.com, dostupno 18.09.2018.). Jednadžba za izračun neto sadašnje vrijednosti
je sljedeća:
𝑁𝑃𝑉 = ∑𝑁𝐶𝐹𝑡
(1 + 𝑟)𝑡
𝑛
𝑡=0
NPV – neto sadašnja vrijednost
NCFt – neto novčani tok generiran projektom u godini t
r – diskontna stopa
t – vremenski period
Pozitivna neto sadašnja vrijednost indicira da projicirani prihodi generirani investicijom (u
sadašnjoj vrijednosti) nadmašuju anticipirane troškove. U prijevodu, investicija sa pozitivnom neto
sadašnjom vrijednosti će biti profitabilna, dok će negativna neto sadašnja vrijednost rezultirati
gubitkom, tako da bi se trebalo investirati samo u projekte sa pozitivnom neto sadašnjom
vrijednosti (ibid.).
Zbog vremenske vrijednost novca, novac u sadašnjosti vrijedi više nego isti iznos u budućnosti
te se budući novčani tokovi diskontiraju svake godine. Upravo ova metoda se smatra
najkompletnijom mjerom očekivane profitabilnosti investicije.
Kao prednosti ove metode svakako se mogu navesti razmatranje vremenske vrijednosti novca
te uzimanje u obzir i vremena i iznosa novčanih tokova. Nedostatak ove metode je taj što je odabir
diskontne stope proizvoljan, a isto tako su izračun i razumljivost nešto kompleksniji nego u ostalim
metodama.
4.3.4. Metoda interne stope povrata
Metoda koja se koristi u kapitalnom proračunu za mjerenje profitabilnosti investicije je metoda
interne stope povrata (engl. Internal rate of return – IRR). To je diskontna stopa, a čini neto
sadašnju vrijednost (NPV) svih novčanih tokova investicije jednakom nuli
(www.investopedia.com, dostupno 18.09.2018.).
54
IRR kalkulacije se izračunavaju na isti način kao i NPV, samo što je NPV potrebno izjednačiti
s nulom i riješiti diskontnu stopu r.
𝑁𝑃𝑉 = ∑𝐶𝑡
(1 + 𝑟)𝑡− 𝐶0
𝑡
𝑡−1
Ct – neto sadašnji priljev u periodu t
C0 – totalni inicijalni troškovi investicije
r – diskontna stopa
t – vremenski period
IRR je ona diskontna stopa za koju bi investicija bila u granicama isplativosti. Prihvatljive su
one investicije koje imaju IRR veći od troška kapitala. U suprotnom bi NPV bila negativna za
kompaniju. Što je IRR veći to je bolje za kompaniju.
4.3.5. Cost-benefit analiza
Cost-benefit analiza (CBA) je metoda ekonomske analize kojom se uspoređuju i vrednuju sve
prednosti i nedostaci investicije analizom troškova (cost) i koristi (benefit) (www.poslovni.hr,
dostupno 18.09.2018.). CBA je vrlo važna za donošenje ispravnih investicijskih odluka te je kao
takva jedna od najviše primijenjenih metoda za procjenu infrastrukturnih projekata koji zahtijevaju
velika ulaganja. Prednosti CBA ogledaju se kroz vrednovanje i usporedbu alternativa koristeći
razne skale troškova, koristi i usporedbi.
Cost-benefit analiza obuhvaća sve posredne i neposredne troškove te koristi investicije.
4.4. Opravdanost investiranja
Svaka investicija može biti opravdana ili ne mora biti opravdana. Ocjena opravdanosti
investiranja daje se na temelju tri kriterija:
1) Neto sadašnje vrijednosti,
2) Godine pozitivnih efekata,
3) Interne stope rentabilnosti.
Postupak utvrđivanja sastoji se od sljedećih koraka (Zečević, 2006.):
1. Utvrđivanje investicijskih ulaganja – u ovom koraku se definiraju plan i struktura
investicija. U planu je obuhvaćena dinamika ulaganja u svakoj godini promatranja
investicije. U strukturi investicije su definirani:
a) Osnivačka ulaganja,
55
b) Investicija u izgradnju terminala,
c) Troškovi promocije,
d) Financijske rezerve.
Investicija u izgradnju terminala uglavnom zahtijeva izgradnju skladišnih objekata,
ceste, željezničkog kolosijeka, prostora za manipulaciju, opreme u skladištu, parkirnih
mjesta, upravnog prostora, pratećih objekata, transportnih sredstava itd.
2. Definiranje izvora financiranja – izvori financiranja mogu biti vlastita sredstva,
sredstva ulagača, kooperanata, partnera, krediti banaka, donacije i sl.
3. Obaveze prema izvorima financiranja – neke od najučestalijih obaveza su otplate
kredita i kamate na dio kredita koji nije otplaćen. Za obračun se koriste dvije metode –
otplata u jednakim anuitetima i otplata u ratama.
4. Plan amortizacije – na sve objekte i opremu se utvrđuje amortizacija. U planu
amortizacije utvrđuje se ostatak vrijednosti nakon isteka perioda.
5. Struktura troškova – uz početne investicije, troškove terminala čine još i materijalni
troškovi, nematerijalni troškovi, troškovi amortizacije, radne snage, investicijskog
održavanja i financijske obaveze.
6. Plan prihoda – prihodi od logističkog centra dijele se na četiri grupe:
a) Prihodi od usluga robnim tokovima (ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, skladištenje itd.)
b) Prihodi od usluga transportnih sredstava (održavanje, servisiranje itd.)
c) Prihodi od usluga osoblja (administrativne usluge, ugostiteljske usluge, usluge
edukacije itd.)
d) Prihodi od iznajmljivanja (skladišnog prostora, poslovnog prostora, radne snage
itd.)
7. Ekonomski tok projekta – prikazuje prihode i rashode te njihov saldo – dobit ili
gubitak. Ekonomski tok projekta je ključan izvor informacija za ocjenu rentabilnosti
projekta.
8. Financijski tok projekta - pokazuje sve priljeve i odljeve novca za određeni period u
kojem se razmatra projekt.
9. Tok prihoda i troškova – je osnova za ocjenu opravdanosti projekta.
Kod donošenja odluke o izgradnji logističkog centra potrebno je utvrditi i analizirati ciljano
tržište, utvrditi potreban kapacitet, analizirati već postojeću infrastrukturu te utvrditi i analizirati
robne tokove (Drljača, 2018.).
56
4.5. Višekriterijska analiza za izbor lokacije logističkih centara
Za izbor lokacije logističkog centra potrebno je utvrditi gro parametara koji zahtijeva čitav niz
analiza. Na višim se razinama odlučivanja donošenje odluke donosi pomoću višekriterijske analize
kada postoji više kriterija. Uz neke već spomenute analize, prema Drljači (Drljača, 2018.) potrebno
je provesti višekriterijsku analizu koja utvrđuje težinsku vrijednost parametara i specifikaciju
težinske vrijednosti, potrebno je vrednovati svaki kriterij te na kraju i konačni rezultat analize.
Višekriterijska analiza je matematička metoda za uklanjanje problema kod odabira lokacije.
Glavna karakteristika višekriterijske analize je korištenje podataka koje nije moguće kvantitativno
prikazati. U analizi je potrebno utvrditi cilj, razne varijante te postaviti kriterije.
Višekriterijska analiza ima više varijanti za rješavanje problema (Drljača, 2018.):
Odabir već unaprijed određenog rješenja
Rangiranje potencijalnih rješenja od najboljeg rješenja prema najlošijem
Odabir zadovoljavajućeg rješenja prema unaprijed postavljenim parametrima
Izbor jedne varijante prema pretpostavci da je najbolja
Višekriterijska analiza sastoji se od nekoliko metoda koje je moguće provesti:
1) Metoda PROMETHEE,
2) Metoda ELECTRE,
3) Metoda AHP,
4) Metoda VIKOR.
U nastavku će biti objašnjene spomenute metode u kratkim crtama. Svaka metoda ima svoje
specifičnosti te je za dubinsko shvaćanje svake metode potrebna razrada u detalje te se u ovom
slučaju neće ići toliko u širinu, no potrebno je spomenuti metode sa nekim njihovim obilježjima
kako bi se u procesu donošenja odluka moglo istražiti adekvatnu metodu sukladno potrebama.
PROMETHEE metoda (Preference Ranking Organization METHods for Evaluation):
Metodu je razvio Jean-Pierre Brans te je predstavio 1982. godine. PROMETHEE metoda je vrlo
popularna iz razloga što je lako primjenjiva te ima matematička svojstva. Metoda se najčešće
koristi za rješavanje problema sa matematičkim svojstvima poput visine investicije, dimenzije
proizvoda i sl.
Sastoji se od 3 koraka:
1) Određivanje višekriterijskog indeksa preferencije,
2) Određivanje neto toka,
3) Utvrđivanje finalnog poretka preferencije.
57
ELECTRE metoda (ELimination Et Choice TRanslating REality):
Metoda ELECTRE je još jedna podrška odlučivanju te se koristi za usporedbu više mogućih
rješenja. Koristi se kada se odabir rješenja donosi na temelju najmanje tri kriterija. Prvi korak kod
ELECTRE metode je određivanje težinske vrijednosti varijanti koje se uspoređuju u parovima.
Određuje razinu nesuglasnosti prema kojima se razlikuje težina pojedinih varijanti. Najčešće se
koristi u operacijskim istraživanjima.
AHP metoda (Analytic Hierarchy Process):
Metoda AHP je jedna od najčešće korištenih metoda, a njena korisnost se očituje u rješavanju
složenijih problema u procesu donošenja odluka. Prednost ove metode očituje se u mogućnosti
njene prilagodbe kod postavljanja parametara u donošenju odluke, a uspoređivati se mogu i
kvalitativni i kvantitativni podaci. Problem odlučivanja se u ovoj metodi rastavlja na više manjih
problema koji se nakon toga rangiraju. Proces donošenja odluka pomoću AHP metode odvija se
kroz 4 koraka:
1) Postavljanje problema,
2) Prikupljanje podataka,
3) Ocjenjivanje važnosti kriterija,
4) Donošenje odluke.
VIKOR metoda:
Metoda VIKOR se koristi kada donositelj odluke nema viziju za rješavanje određenog
problema. Tada se stvara kompromis između želja i mogućnosti. Koristi se najčešće za donošenje
odluka o rješavanju kvantitativnih problema. Metoda se koristi kada se zbog objektivnih okolnosti
proračunima ne može ostvariti optimalno rješenje problema, već se treba naći rješenje koje je
najbliže optimalnom. Primjer korištenja ove metode je izgradnja prometnice. Nerijetko zbog
nedostatka financijskih sredstava nije moguće izgraditi prometnicu prema željama, već se treba
donijeti odluka koje sadržaje će se graditi, a koje ne. Tada se rangiraju poslovi prema određenim
kriterijima i traži se kompromisno rješenje.
4.5.1. Primjer višekriterijske analize
U nastavku je prikazan primjer na koji način je moguće koristiti višekriterijsku analizu, a koji
je na vrlo kvalitetan i jednostavan način razradio Drljača (Drljača, 2018.). U primjeru se nalaze
parametri i kriteriji višekriterijske analize za utvrđivanje analize lokacije logističkog centra,
težinski faktor parametra „Prostorno zemljopisne značajke“, težinski faktor parametra
„Gospodarstvo“, težinski faktor „Prometno tehničkog“ parametra, pregled izračuna indeksa
58
lokacije za pojedine kriterije, izračun indeksa odluke te pregled završnog vrednovanja kriterija za
izbor lokacije logističkog centra.
Tablica 5. Parametri i kriteriji višekriterijske analize za utvrđivanje lokacije logističkog centra
I. Prostorno zemljopisne značajke Težinski faktor
Parametar Kriterij 1 2 3 4 5
Robni tokovi
Postojeći robni tokovi
■
Potencijalni robni tokovi u regiji obuhvata
■
Sezonalnost
■
Lokacija
Udaljenost od industrijske zone u km
■
Udaljenost od morskih luka ■
Udaljenost od zračnih luka
■
Udaljenost od transportnih i špediterskih
organizacija
■
Udaljenost od komercijalnih centara
■
Udaljenost od poljoprivrednih središta
■
Izvor: Drljača, 2018.
Tablica 6. Težinski faktor parametra Prostorno zemljopisne značajke
I. Prostorno zemljopisne značajke Težinski faktor
Parametar Kriterij 1 2 3 4 5
Robni tokovi
Postojeći robni tokovi u tonama ˂ 100 101-150 151-200 201-300 > 300
Potencijalni robni tokovi u regiji
obuhvata u tonama ˂ 100 101-150 151-200 201-300 > 300
Sezonalnost Presudna Velika Srednja Mala Nema
Lokacija
Udaljenost od industrijske zone
u km > 100 71-100 51-70 15 – 50 ˂ 15
Udaljenost od morskih luka u km > 100 71-100 51-70 15 – 50 ˂ 15
Udaljenost od zračnih luka u km > 100 71-100 51-70 15 – 50 ˂ 15
Udaljenost od transportnih i
špediterskih organizacija u km > 15 10-15 5-10 ˂ 5
Na
lokaciji
Udaljenost od komercijalnih
centara u km > 100 71-100 51-70 15 – 50
Na
lokaciji
Udaljenost od poljoprivrednih
središta u km > 15 10-15 5-10 ˂ 5
Na
lokaciji
Izvor: Drljača, 2018.
59
Tablica 7. Parametri i kriteriji višekriterijske analize za utvrđivanje lokacije logističkog centra
II. Gospodarstvo Težinski faktor
Parametar Kriterij 1 2 3 4 5
Stupanj
razvijenosti
gospodarstva
Stanovništvo ■
BDP/pc ■
Zaposlenost radno sposobnog stanovništva ■
Prometna potražnja ■
Investicije ■
Prirodni resursi ■
Stupanj razvijenosti trgovine ■
Dostupnost izvora financiranja (krediti, kamate) ■
Učinkovitost lokalne uprave ■
Izvor: Drljača, 2018.
Tablica 8. Težinski faktor parametra Gospodarstvo
II. Gospodarstvo Težinski faktor
Parametar Kriterij 1 2 3 4 5
Stupanj
razvijenosti
gospodarstva
Stanovništvo ˂ 100 101-120 121-
200 201-300 > 300
BDP/pc (EUR) ˂ 6.000 6.000-
8.000
8.000-
12.000
12.000-
18.000 > 18.000
Zaposlenost radno
sposobnog
stanovništva (%)
˂ 50 51-60 61-70 71-80 > 80
Prometna potražnja Nema Mala Srednja Velika Vrlo
velika
Investicije (mil. EUR) < 1 1-20 21-50 51 – 70 > 70
Prirodni resursi Nema Malo Srednje Ima Dovoljno
Stupanj razvijenosti
trgovine Nema Nizak Srednji Visok
Vrlo
visok
Dostupnost izvora
financiranja (krediti,
kamate)
Nema Niska Srednja Visoka Vrlo
visoka
Učinkovitost lokalne
uprave Nema Niska Srednja Visoka
Vrlo
visoka
Izvor: Drljača, 2018.
60
Tablica 9. Parametri i kriteriji višekriterijske analize za utvrđivanje lokacije logističkog centra
III. Prometno tehnički Težinski faktor
Parametar Kriterij 1 2 3 4 5
Prometna
povezanost
Nositelj razvoja regije ■
Poljoprivreda ■
Turizam ■
Prerađivačka industrija ■
IT sektor ■
Energetska
infrastruktura
Struja ■
Voda ■
Obnovljivi izvori ■
Prometna
infrastruktura
Ceste ■
Željeznica ■
Zračna luka ■
Pomorska luka ■
Ostalo što je potrebno ■
Izvor: Drljača, 2018.
Tablica 10. Težinski faktor Prometno tehničkog parametra
III. Prometno tehnički Težinski faktor
Parametar Kriterij 1 2 3 4 5
Prometna
povezanost
Nositelj razvoja
regije Nema Mali Srednji Veliki Vrlo veliki
Poljoprivreda Nema Slaba Srednja Jaka Vrlo jaka
Turizam Nema Slab Srednji Jak Vrlo jak
Prerađivačka
industrija Nema Slaba Srednja Jaka Vrlo jaka
IT sektor Nema Slab Srednji Jak Vrlo jak
Energetska
infrastruktura
Struja Nema Gradi se Ima, loše Ima, dobro Odlično
Voda Nema Gradi se Ima, loše Ima, dobro Odlično
Obnovljivi izvori Nema Gradi se Ima, loše Ima, dobro Odlično
Prometna
infrastruktura
Ceste Nema Gradi se Ima, loše Ima, dobro Odlično
Željeznica Nema Gradi se Ima, loše Ima, dobro Odlično
Zračna luka Nema Gradi se Ima, loše Ima, dobro Odlično
Pomorska luka Nema Gradi se Ima, loše Ima, dobro Odlično
Ostalo što je
potrebno Nema Gradi se Ima, loše Ima, dobro Odlično
Izvor: Drljača, 2018.
61
Tablica 11. Pregled izračuna indeksa lokacije za pojedine kriterije
Kriterij Indeks lokacije (IL)
I. Prostorno zemljopisne
značajke
Ukupno prosječno:
(3,75)
Robni tokovi 3,66
Lokacija 3,83
II. Gospodarstvo Ukupno prosječno:
(3,33)
Stupanj razvijenosti
gospodarstva 3,33
III. Prometno tehnički Ukupno prosječno
(3,52)
Prometna povezanost 3,2
Energetska infrastruktura 4,0
Prometna infrastruktura 3,4
Ukupno prosječno: 3,53
Izvor: Drljača, 2018.
Tablica 12. Izračun indeksa odluke
Kriterij
Indeks
lokacije
(IL)
Težinski
faktor
parametra
Indeks
odluke
(Io)
I. Prostorno
zemljopisne
značajke
(3,75) 25% (0,25) 0,47
II. Gospodarstvo (3,33) 30% (0,30) 1,0
III. Prometno
tehnički (3,52) 45% (0,45) 0,53
Konačni
indeks odluka - - 0,67
Izvor: Drljača, 2018.
Tablica 13. Pregled završnog vrednovanja kriterija za izbor lokacije logističkog centra
Završno
vrednovanje Isplativost izbora lokacije
˂ 0,40 Neprihvatljivo (neki od bitnih kriterija nisu ispunjeni)
0,40 - 0,50 Ne preporuča se (jedan od bitnih kriterija nije ispunjen)
0,51 - 0,60 Djelomično prihvatljivo (bitni kriteriji su djelomično
ispunjeni)
0,61 - 0,80 Dobro (bitni kriteriji su ispunjeni)
0,80 - 1,00 Prihvatljivo (svi bitni kriteriji su ispunjeni)
Izvor: Drljača, 2018.
62
Višekriterijskom analizom isplativosti za izbor lokacije logističkog centra na navedenom
primjeru utvrđeno je sljedeće:
Prostorno zemljopisne značajke sa prosječnom ocjenom od 3,75 zadovoljavaju potrebne
kriterije, velika prednost je mala udaljenost od transportnih i špediterskih organizacija.
Robni tokovi su u okvirima isplativosti, lokacija je sa vrlo dobrim pristupom transportnim
i špediterskim organizacijama, dok je komercijalnim centrima i poljoprivrednim centrima
vrlo dobra.
Razvijenost gospodarstva varira po pojedinim područjima, slaba je dostupnost
financijskim sredstvima i mogućim investicijama, a prirodni resursi i zaposlenost radno
sposobnog stanovništva je relativno prosječna, kao i BDP, dok je potražnja prometnih
usluga, učinkovitost lokalne samouprave, kao i sastav pučanstva vrlo dobra. Stupanj
razvijenosti trgovine je na visokoj razini.
Prometno-tehnički uvjeti otkrivaju da je prometna infrastruktura, prvenstveno ceste sa
faktorom 5, te i željeznička i zračna infrastruktura (sa ocjenom 4) velika prednost navedene
lokacije, osim pomorskih luka koje su prilično udaljene. Energetska infrastruktura je
također odlična, osim obnovljivih izvora energije koji su u razvoju. Industrijski razvoj sa
svojim nositeljima, kao i grane poljoprivrede i turizma u zadovoljavajućem su stupnju, dok
IT sektor nema zadovoljavajući nivo i na njemu je potrebno intenzivno raditi.
Završnom analizom kriterija isplativosti za izbor lokacije logističkog centra, korištenjem
parametara utvrđenih izračunom indeksa lokacije za pojedine kriterije (uz ukupnu
prosječnu ocjenu od 3,53) i vrednovanjem kriterija za izračun indeksa odluke koji u
navedenom primjeru iznosi 0,67 (gdje su kod gospodarstva ispunjeni svi bitni kriteriji,
prometno-tehnički kriteriji su prihvatljivi, dok kod prostorno-zemljopisnih značajki nisu
ispunjeni svi potrebni kriteriji) utvrđena je isplativost kao „dobra“ jer su svi bitni
kriteriji ispunjeni.
U prethodnom primjeru prikazan je način kako provesti višekriterijsku analizu te objašnjeno
kako isčitati dobivene rezultate.
63
5. Prijedlog lokacije za izgradnju logističkog centra u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj
Kod utvrđivanja najpovoljnije lokacije za logistički centar potrebno je u obzir uzeti, između
ostalih ranije spomenutih, i sljedeće elemente različitih grana:
Zakonska regulativa
Kod odabira samog terena potrebno je uzeti o obzir da li je na istome dozvoljena gradnja, tj.
da li je urbanističkim planom jedinice lokalne samouprave predviđena mogućnost izgradnje
ovakvog centra, eventualna mogućnost prilagodbe izmjenom i prenamjenom GUP-a te mogućnost
otkupa i sama cijena zemljišta;
Postojeća infrastruktura
Za utvrđivanje ukupnih troškova izgradnje logističkog centra značajni elementi su postojanje i
blizina te mogućnost priključaka na struju, plin, vodu i odvodnju, kao i postojanje ili mogućnost
izgradnje pristupnog puta;
Prometna povezanost
Veoma važni elementi prometne povezanosti su mogućnost brzog pristupa autocesti ili brzoj
cesti, blizina željezničkog terminala te mogućnost pristupu ili izgradnja industrijskog kolosijeka u
samom centru, blizina riječne ili pomorske luke, kao i zračnog terminala, po potrebi i blizina
graničnih prijelaza sa susjednim državama, a također i udaljenosti mjesta koja će se iz
distributivnog centra opskrbljivati;
Stanovništvo
Broj stanovnika određenog područja, kupovna moć i potrebe, BDP određenog područja,
planirane investicije, prisutni trgovinski lanci, njihova opskrbljenost i tehnička opremljenost
također uvelike utječu na donošenje odluke o lokaciji logističkog centra;
Prostorno-zemljopisni elementi
Za samu lokaciju od velikog je značaja i činjenica da li se prostor nalazi u ravničarskom
predjelu ili brdsko-planinskom te klimatski uvjeti i sam sastav zemljišta koji određuje stil i način
gradnje.
Za sjeverozapadnu Hrvatsku utvrđene su tri potencijalne lokacije za izgradnju logističkog
centra te će se analizom navedenih elemenata, uz još i niz drugih, odrediti najpovoljnija i
najisplativija lokacija logističkog centra:
64
1) Križevci,
2) Koprivnica,
3) Varaždin,
U nastavku su korišteni podaci iz 2016. godine. Izvor podataka za izračun udaljenosti su
Googleove karte, dok su za parametre i kriterije višekriterijske analize korišteni podaci Hrvatske
gospodarske komore. Na slikama potencijalnih lokacija logističkog centra, lokacije koje se
vrednuju označene su crvenom bojom.
5.1. Križevci
Uzimajući u obzir samo lokacije sjeverozapadne Hrvatske, Križevci se nameću kao zanimljiva
lokacija zbog blizine brze ceste i gravitacije prema Zagrebu. U nastavku je prikazana i analizirana
potencijalna lokacija.
Slika 19. Potencijalna lokacija Križevci
Izvor: Google maps
U tablici 14. prikazane su katastarske čestice analizirane lokacije, trenutna namjena, površina
svake čestice te ukupna površina.
65
Tablica 14. Katastarska općina Križevci 315532
Katastarska čestica Površina m2 Namjena
2234/1 5613 Oranica
2234/2 536 Oranica
2235/1 4845 Oranica
2235/2 508 Oranica
2236/1 4724 Oranica
2236/3 507 Oranica
2237/1 4449 Oranica
2237/5 597 Oranica
2238/1 2128 Oranica
2238/5 647 Oranica
2239/1 2128 Oranica
2239/7 527 Oranica
2240/1 1902 Oranica
2240/7 576 Oranica
2241/1 1668 Oranica
2241/7 609 Oranica
2242/1 764 Oranica
2242/7 327 Oranica
2243/1 706 Oranica
2243/7 339 Oranica
2244/1 1225 Oranica
2244/7 675 Oranica
2245/1 886 Oranica
2245/8 673 Oranica
UKUPNO 37.559 m2
Izvor: oss.uredjenazemlja.hr
Potrebna prenamjena zemljišta i prilagodba GUP-a. Pristupni put postoji, mogućnost direktnog
priključka na prilaznu brzu cestu u smjeru Zagreba. Postojeća infrastruktura: struja, voda,
odvodnja, plin.
Udaljenosti (google.com, dostupno 09.03.2019.):
Udaljenost od brze ceste – na lokaciji
Udaljenost od željezničke stanice – 1 km
Udaljenost od zračne luke – 65 km / cca 45 min
Udaljenost od pomorske luke Rijeka – 230 km / cca 2,5 sata
Udaljenosti od susjednih država:
Mađarska 60 km / cca 60 min
Slovenija 100 km / cca 1,5 h
Austrija 150 km / cca 2,3 h
66
Tablica 15 . Gravitacijska područja
GRAD UDALJENOST BROJ STANOVNIKA
Koprivnica 35 km 30.800
Križevci 2 km 20.000
Đurđevac 55 km 8.000
Bjelovar 32 km 39.180
Virovitica 90 km 21.300
Ludbreg 40 km 9.000
Varaždin 55 km 46.300
Čakovec 70 km 27.100
Vrbovec 25 km 16.000
Zagreb 68 km 800.000
Ukupan broj stanovnika gravitacijskog područja: 1.017.680
Izvor:google.com
Navedeni broj stanovnika je broj stanovnika samo navedenih mjesta. U obzir je potrebno uzeti
i okolna mjesta što uvelike povećava ukupan broj stanovnika gravitacijskog područja.
Tablica 16. Parametri i kriteriji višekriterijske analize za utvrđivanje lokacije logističkog centra
Križevci
I. Prostorno zemljopisne značajke Težinski faktor
Parametar Kriterij 1 2 3 4 5
Robni tokovi
Postojeći robni tokovi
■
Potencijalni robni tokovi u regiji obuhvata
■
Sezonalnost
■
Lokacija
Udaljenost od industrijske zone u km
■
Udaljenost od morskih luka ■
Udaljenost od zračnih luka
■
Udaljenost od transportnih i špediterskih
organizacija
■
Udaljenost od komercijalnih centara
■
Udaljenost od poljoprivrednih središta
■
Izvor: Rad autora prema Drljača, 2018.
67
Tablica 17. Težinski faktor parametra Prostorno zemljopisne značajke
I. Prostorno zemljopisne značajke Težinski faktor
Parametar Kriterij 1 2 3 4 5
Robni tokovi
Postojeći robni tokovi u tonama ˂ 100 101-150 151-200 201-300 > 300
Potencijalni robni tokovi u regiji
obuhvata u tonama ˂ 100 101-150 151-200 201-300 > 300
Sezonalnost Presudna Velika Srednja Mala Nema
Lokacija
Udaljenost od industrijske zone
u km > 100 71-100 51-70 15 – 50 ˂ 15
Udaljenost od morskih luka u km > 100 71-100 51-70 15 – 50 ˂ 15
Udaljenost od zračnih luka u km > 100 71-100 51-70 15 – 50 ˂ 15
Udaljenost od transportnih i
špediterskih organizacija u km > 15 10-15 5-10 ˂ 5
Na
lokaciji
Udaljenost od komercijalnih
centara u km > 100 71-100 51-70 15 – 50
Na
lokaciji
Udaljenost od poljoprivrednih
središta u km > 15 10-15 5-10 ˂ 5
Na
lokaciji
Izvor: Rad autora prema Drljača, 2018.
Tablica 18. Parametri i kriteriji višekriterijske analize za utvrđivanje lokacije logističkog centra
Križevci
II. Gospodarstvo Težinski faktor
Parametar Kriterij 1 2 3 4 5
Stupanj
razvijenosti
gospodarstva
Stanovništvo ■
BDP/pc ■
Zaposlenost radno sposobnog stanovništva ■
Prometna potražnja ■
Investicije ■
Prirodni resursi ■
Stupanj razvijenosti trgovine ■
Dostupnost izvora financiranja (krediti, kamate) ■
Učinkovitost lokalne uprave ■
Izvor: Rad autora prema Drljača, 2018.
68
Tablica 19. Težinski faktor parametra Gospodarstvo
II. Gospodarstvo Težinski faktor
Parametar Kriterij 1 2 3 4 5
Stupanj
razvijenosti
gospodarstva
Stanovništvo ˂ 100 101-120 121-
200 201-300 > 300
BDP/pc (EUR) ˂ 6.000 6.000-
8.000
8.000-
12.000
12.000-
18.000 > 18.000
Zaposlenost radno
sposobnog
stanovništva (%)
˂ 50 51-60 61-70 71-80 > 80
Prometna potražnja Nema Mala Srednja Velika Vrlo
velika
Investicije (mil. EUR) < 1 1-20 21-50 51 – 70 > 70
Prirodni resursi Nema Malo Srednje Ima Dovoljno
Stupanj razvijenosti
trgovine Nema Nizak Srednji Visok
Vrlo
visok
Dostupnost izvora
financiranja (krediti,
kamate)
Nema Niska Srednja Visoka Vrlo
visoka
Učinkovitost lokalne
uprave Nema Niska Srednja Visoka
Vrlo
visoka
Izvor: Rad autora prema Drljača, 2018.
69
Tablica 20. Parametri i kriteriji višekriterijske analize za utvrđivanje lokacije logističkog centra
Križevci
III. Prometno tehnički Težinski faktor
Parametar Kriterij 1 2 3 4 5
Prometna
povezanost
Nositelj razvoja regije ■
Poljoprivreda ■
Turizam ■
Prerađivačka industrija ■
IT sektor ■
Energetska
infrastruktura
Struja ■
Voda ■
Obnovljivi izvori ■
Prometna
infrastruktura
Ceste ■
Željeznica ■
Zračna luka ■
Pomorska luka ■
Ostalo što je potrebno ■
Izvor: Rad autora prema Drljača, 2018.
Tablica 21. Težinski faktor Prometno tehničkog parametra
III. Prometno tehnički Težinski faktor
Parametar Kriterij 1 2 3 4 5
Prometna
povezanost
Nositelj razvoja
regije Nema Mali Srednji Veliki Vrlo veliki
Poljoprivreda Nema Slaba Srednja Jaka Vrlo jaka
Turizam Nema Slab Srednji Jak Vrlo jak
Prerađivačka
industrija Nema Slaba Srednja Jaka Vrlo jaka
IT sektor Nema Slab Srednji Jak Vrlo jak
Energetska
infrastruktura
Struja Nema Gradi se Ima, loše Ima, dobro Odlično
Voda Nema Gradi se Ima, loše Ima, dobro Odlično
Obnovljivi izvori Nema Gradi se Ima, loše Ima, dobro Odlično
Prometna
infrastruktura
Ceste Nema Gradi se Ima, loše Ima, dobro Odlično
Željeznica Nema Gradi se Ima, loše Ima, dobro Odlično
Zračna luka Nema Gradi se Ima, loše Ima, dobro Odlično
Pomorska luka Nema Gradi se Ima, loše Ima, dobro Odlično
Ostalo što je
potrebno Nema Gradi se Ima, loše Ima, dobro Odlično
Izvor: Rad autora prema Drljača, 2018.
70
Tablica 22. Pregled izračuna indeksa lokacije za pojedine kriterije
Kriterij Indeks lokacije (IL)
I. Prostorno zemljopisne
značajke
Ukupno prosječno:
(3,67)
Robni tokovi 4,0
Lokacija 3,5
II. Gospodarstvo Ukupno prosječno:
(3,0)
Stupanj razvijenosti
gospodarstva 3,0
III. Prometno tehnički Ukupno prosječno
(3,31)
Prometna povezanost 2,6
Energetska infrastruktura 4,33
Prometna infrastruktura 3
Ukupno prosječno: 3,33
Izvor: Rad autora prema Drljača, 2018.
Tablica 23. Izračun indeksa odluke
Kriterij
Indeks
lokacije
(IL)
Težinski
faktor
parametra
Indeks
odluke
(Io)
I. Prostorno
zemljopisne
značajke
(3,67) 25% (0,25) 0,46
II. Gospodarstvo (3,0) 30% (0,30) 0,90
III. Prometno
tehnički (3,31) 45% (0,45) 0,50
Konačni
indeks odluka - - 0,62
Izvor: Rad autora prema Drljača, 2018.
Tablica 24. Pregled završnog vrednovanja kriterija za izbor lokacije logističkog centra
Završno
vrednovanje Isplativost izbora lokacije
˂ 0,40 Neprihvatljivo (neki od bitnih kriterija nisu ispunjeni)
0,40 - 0,50 Ne preporuča se (jedan od bitnih kriterija nije ispunjen)
0,51 - 0,60 Djelomično prihvatljivo (bitni kriteriji su djelomično
ispunjeni)
0,61 - 0,80 Dobro (bitni kriteriji su ispunjeni)
0,80 - 1,00 Prihvatljivo (svi bitni kriteriji su ispunjeni)
Izvor: Rad autora prema Drljača, 2018.
71
Isplativost izbora lokacije logističkog centra u Križevcima, primjenom analize tri odlučujuća
kriterija: prostorno-zemljopisnih značajki, gospodarske razvijenosti i prometno-tehničkih
elemenata, a čiji ukupni indeks isplativosti od 0,62 navedenu lokaciju svrstava u kategoriju
„dobro“, govori da je ispunjeno nekoliko bitnih kriterija.
Kod analize prostorno zemljopisnih značajki, od 9 ocjenjivačkih kriterija, dva kriterija sa
težinskim faktorom 5 spadaju u kategoriju odličan (sezonalnost i udaljenost od industrijske zone),
a četiri su kriterija težinskog faktora 4, tj. vrlo dobar (potencijalni robni tokovi, udaljenost od
transportnih i špediterskih organizacija te udaljenost od komercijalnih i poljoprivrednih središta).
Analizom gospodarske razvijenosti, od 9 utvrđenih kriterija, sa faktorom 5 ističe se zaposlenost
radno sposobnog stanovništva, a dva kriterija su ocijenjena sa faktorom 4 (dostupnost izvora
financiranja i učinkovitost lokalne uprave).
Prometno tehnički parametri, podijeljeni u kategorije prometne povezanosti, energetske i
prometne infrastrukture, govore da su odlični kriteriji mogućnost priključka na struju i vodu, kao
i sama cestovna infrastruktura, dok u kategoriju vrlo dobrih parametara spada blizina željeznice.
Od ukupno 30 zadanih kriterija ocjenu „dobar“ (3) ima njih 10, ocjenu „vrlo dobar“ (4) 8
kriterija, dok ocjenu „odličan“ (5) ima ukupno 6 kriterija, što primjenom istih u izračunu indeksa
odluke za ovu lokaciju utvrđuje isplativost kao „DOBRA“, jer su ispunjeni svi bitni kriteriji.
Prednost predložene lokacije prvenstveno je u tome što se nalazi uz samu brzu cestu Križevci–
Zagreb, isto tako što je željeznički utovarno-istovarni terminal na maloj udaljenosti i izvan
prometnih gužvi samog središta grada.
Nedostaci ove lokacije prvenstveno je slabija prerađivačka industrija, slabi robni tokovi, kao i
veoma male investicije.
5.2. Koprivnica
Koprivnica se nameće kao potencijalna lokacija iz razloga što je središte Koprivničko-
križevačke županije te se nalazi na sjecištu važnih prometnih pravaca Slovenija-Varaždin-Osijek-
Srbija i Mađarska-Zagreb.
72
Slika 20. Potencijalna lokacija Koprivnica
Izvor: Google maps
U tablici 25. prikazane su katastarske čestice analizirane lokacije, trenutna namjena te ukupna
površina.
Tablica 25. Katastarska općina Koprivnica 314340
Katastarska čestica Površina m2 Namjena
4181/5 12.832 m2 Livada
Izvor: oss.uredjenazemlja.hr
Potrebna prenamjena zemljišta i prilagodba GUP-a. Zemljište je uz samu državnu cestu.
Postojeća infrastruktura: struja, voda, odvodnja, plin.
Udaljenosti (google.com, dostupno 09.03.2019.):
Udaljenost od brze ceste – 35 km
Udaljenost od željezničke stanice – 3 km / industrijski kolosijek prolazi uz samo
zemljište
Udaljenost od zračne luke – 101 km / cca 1 h, 20 min
Udaljenost od pomorske luke Rijeka – 265 km / cca 2 sata, 55 min
Udaljenosti od susjednih država:
Mađarska 34 km / cca 35 min
Slovenija 73 km / cca 1 h, 15 min
Austrija 150 km / cca 2,3 h
73
Tablica 26 . Gravitacijska područja
GRAD UDALJENOST BROJ STANOVNIKA
Križevci 35 km 20.000
Đurđevac 28 km 8.000
Bjelovar 42 km 39.180
Virovitica 64 km 21.300
Ludbreg 25 km 9.000
Varaždin 52 km 46.300
Čakovec 55 km 27.100
Vrbovec 58 km 16.000
Zagreb 101 km 800.000
Ukupan broj stanovnika gravitacijskog područja: 986.880
Izvor:google.com
Navedeni broj stanovnika je broj stanovnika samo navedenih mjesta. U obzir je potrebno uzeti
i okolna mjesta što uvelike povećava ukupan broj stanovnika gravitacijskog područja.
Tablica 27. Parametri i kriteriji višekriterijske analize za utvrđivanje lokacije logističkog centra
Koprivnica
I. Prostorno zemljopisne značajke Težinski faktor
Parametar Kriterij 1 2 3 4 5
Robni tokovi
Postojeći robni tokovi
■
Potencijalni robni tokovi u regiji obuhvata
■
Sezonalnost
■
Lokacija
Udaljenost od industrijske zone u km
■
Udaljenost od morskih luka ■
Udaljenost od zračnih luka ■
Udaljenost od transportnih i špediterskih
organizacija
■
Udaljenost od komercijalnih centara ■
Udaljenost od poljoprivrednih središta
■
Izvor: Rad autora prema Drljača, 2018.
74
Tablica 28. Težinski faktor parametra Prostorno zemljopisne značajke
I. Prostorno zemljopisne značajke Težinski faktor
Parametar Kriterij 1 2 3 4 5
Robni tokovi
Postojeći robni tokovi u tonama ˂ 100 101-150 151-200 201-300 > 300
Potencijalni robni tokovi u regiji
obuhvata u tonama ˂ 100 101-150 151-200 201-300 > 300
Sezonalnost Presudna Velika Srednja Mala Nema
Lokacija
Udaljenost od industrijske zone
u km > 100 71-100 51-70 15 – 50 ˂ 15
Udaljenost od morskih luka u km > 100 71-100 51-70 15 – 50 ˂ 15
Udaljenost od zračnih luka u km > 100 71-100 51-70 15 – 50 ˂ 15
Udaljenost od transportnih i
špediterskih organizacija u km > 15 10-15 5-10 ˂ 5
Na
lokaciji
Udaljenost od komercijalnih
centara u km > 100 71-100 51-70 15 – 50
Na
lokaciji
Udaljenost od poljoprivrednih
središta u km > 15 10-15 5-10 ˂ 5
Na
lokaciji
Izvor: Rad autora prema Drljača, 2018.
Tablica 29. Parametri i kriteriji višekriterijske analize za utvrđivanje lokacije logističkog centra
Koprivnica
II. Gospodarstvo Težinski faktor
Parametar Kriterij 1 2 3 4 5
Stupanj
razvijenosti
gospodarstva
Stanovništvo ■
BDP/pc ■
Zaposlenost radno sposobnog stanovništva ■
Prometna potražnja ■
Investicije ■
Prirodni resursi ■
Stupanj razvijenosti trgovine ■
Dostupnost izvora financiranja (krediti, kamate) ■
Učinkovitost lokalne uprave ■
Izvor: Rad autora prema Drljača, 2018.
75
Tablica 30. Težinski faktor parametra Gospodarstvo
II. Gospodarstvo Težinski faktor
Parametar Kriterij 1 2 3 4 5
Stupanj
razvijenosti
gospodarstva
Stanovništvo ˂ 100 101-120 121-
200 201-300 > 300
BDP/pc (EUR) ˂ 6.000 6.000-
8.000
8.000-
12.000
12.000-
18.000 > 18.000
Zaposlenost radno
sposobnog
stanovništva (%)
˂ 50 51-60 61-70 71-80 > 80
Prometna potražnja Nema Mala Srednja Velika Vrlo
velika
Investicije (mil. EUR) < 1 1-20 21-50 51 – 70 > 70
Prirodni resursi Nema Malo Srednje Ima Dovoljno
Stupanj razvijenosti
trgovine Nema Nizak Srednji Visok
Vrlo
visok
Dostupnost izvora
financiranja (krediti,
kamate)
Nema Niska Srednja Visoka Vrlo
visoka
Učinkovitost lokalne
uprave Nema Niska Srednja Visoka
Vrlo
visoka
Izvor: Rad autora prema Drljača, 2018.
76
Tablica 31. Parametri i kriteriji višekriterijske analize za utvrđivanje lokacije logističkog centra
Koprivnica
III. Prometno tehnički Težinski faktor
Parametar Kriterij 1 2 3 4 5
Prometna
povezanost
Nositelj razvoja regije ■
Poljoprivreda ■
Turizam ■
Prerađivačka industrija ■
IT sektor ■
Energetska
infrastruktura
Struja ■
Voda ■
Obnovljivi izvori ■
Prometna
infrastruktura
Ceste ■
Željeznica ■
Zračna luka ■
Pomorska luka ■
Ostalo što je potrebno ■
Izvor: Rad autora prema Drljača, 2018.
Tablica 32. Težinski faktor Prometno tehničkog parametra
III. Prometno tehnički Težinski faktor
Parametar Kriterij 1 2 3 4 5
Prometna
povezanost
Nositelj razvoja
regije Nema Mali Srednji Veliki Vrlo veliki
Poljoprivreda Nema Slaba Srednja Jaka Vrlo jaka
Turizam Nema Slab Srednji Jak Vrlo jak
Prerađivačka
industrija Nema Slaba Srednja Jaka Vrlo jaka
IT sektor Nema Slab Srednji Jak Vrlo jak
Energetska
infrastruktura
Struja Nema Gradi se Ima, loše Ima, dobro Odlično
Voda Nema Gradi se Ima, loše Ima, dobro Odlično
Obnovljivi izvori Nema Gradi se Ima, loše Ima, dobro Odlično
Prometna
infrastruktura
Ceste Nema Gradi se Ima, loše Ima, dobro Odlično
Željeznica Nema Gradi se Ima, loše Ima, dobro Odlično
Zračna luka Nema Gradi se Ima, loše Ima, dobro Odlično
Pomorska luka Nema Gradi se Ima, loše Ima, dobro Odlično
Ostalo što je
potrebno Nema Gradi se Ima, loše Ima, dobro Odlično
Izvor: Rad autora prema Drljača, 2018.
77
Tablica 33. Pregled izračuna indeksa lokacije za pojedine kriterije
Kriterij Indeks lokacije (IL)
I. Prostorno zemljopisne
značajke
Ukupno prosječno:
(3,22)
Robni tokovi 4,0
Lokacija 2,83
II. Gospodarstvo Ukupno prosječno:
(2,67)
Stupanj razvijenosti
gospodarstva 2,67
III. Prometno tehnički Ukupno prosječno
(3,23)
Prometna povezanost 3,4
Energetska infrastruktura 4,33
Prometna infrastruktura 2,4
Ukupno prosječno: 3,04
Izvor: Rad autora prema Drljača, 2018.
Tablica 34. Izračun indeksa odluke
Kriterij
Indeks
lokacije
(IL)
Težinski
faktor
parametra
Indeks
odluke
(Io)
I. Prostorno
zemljopisne
značajke
(3,22) 25% (0,25) 0,40
II. Gospodarstvo (2,67) 30% (0,30) 0,80
III. Prometno
tehnički (3,23) 45% (0,45) 0,48
Konačni
indeks odluka - - 0,56
Izvor: Rad autora prema Drljača, 2018.
Tablica 35. Pregled završnog vrednovanja kriterija za izbor lokacije logističkog centra
Završno
vrednovanje Isplativost izbora lokacije
˂ 0,40 Neprihvatljivo (neki od bitnih kriterija nisu ispunjeni)
0,40 - 0,50 Ne preporuča se (jedan od bitnih kriterija nije ispunjen)
0,51 - 0,60 Djelomično prihvatljivo (bitni kriteriji su djelomično
ispunjeni)
0,61 - 0,80 Dobro (bitni kriteriji su ispunjeni)
0,80 - 1,00 Prihvatljivo (svi bitni kriteriji su ispunjeni)
Izvor: Rad autora prema Drljača, 2018.
78
Isplativost izbora lokacije logističkog centra u Koprivnici, primjenom analize tri odlučujuća
kriterija: prostorno-zemljopisnih značajki, gospodarske razvijenosti i prometno-tehničkih
elemenata, a čiji ukupni indeks isplativosti od 0,56 navedenu lokaciju svrstava u kategoriju
„djelomično prihvatljivo“, govori da je djelomično ispunjeno nekoliko bitnih kriterija.
Kod analize prostorno zemljopisnih značajki, od 9 ocjenjivačkih kriterija tri kriterija sa
težinskim faktorom 5 spadaju u kategoriju odličan (sezonalnost, udaljenost od industrijske zone,
udaljenost od transportnih i špediterskih organizacija), a dva su kriterija težinskog faktora 4, tj.
vrlo dobar (potencijalni robni tokovi, udaljenost od poljoprivrednih središta).
Analizom gospodarske razvijenosti, od 9 utvrđenih kriterija, sa faktorom 5 ističe se zaposlenost
radno sposobnog stanovništva, a jedan kriterij je ocijenjen sa faktorom 4 (dostupnost izvora
financiranja).
Prometno tehnički parametri, podijeljeni u kategorije prometne povezanosti, energetske i
prometne infrastrukture, govore da su odlični kriteriji mogućnost priključka na struju i vodu i snaga
prerađivačke industrije, dok u kategoriju vrlo dobrih parametara spada kategorija nositelj razvoja
regije, ceste i pristup željeznici.
Od ukupno 30 zadanih kriterija ocjenu „dobar“ (3) ima njih 8, ocjenu „vrlo dobar“ (4) 6
kriterija, dok ocjenu „odličan“ (5) ima ukupno 7 kriterija, što primjenom istih u izračunu indeksa
odluke za ovu lokaciju utvrđuje isplativost kao „DJELOMIČNO PRIHVATLJIVA“, jer su bitni
kriteriji djelomično ispunjeni.
Ključni nedostatak ove lokacije je slaba cestovna povezanost, tj. nepostojanje brze ceste ili
autoceste, niti na pravcu sjever-jug, niti na pravcu zapad-istok, što usporava, ali i poskupljuje
protok roba.
Prednost lokacije, uz veoma razvijenu prerađivačku industriju, je i što se nalazi neposredno uz
industrijski željeznički kolosijek, sa mogućnošću uvođenja istog u sam logistički centar, pogotovo
stoga što je u tijeku izgradnja drugog kolosijeka na relaciji Rijeka–Budimpešta. Također, nalazi se
na sjecištu važnih prometnih pravaca, ali što se opet očituje i kroz nedovoljno razvijenu cestovnu
infrastrukturu (brza cesta prema Zagrebu i Mađarskoj granici te brza cesta koja povezuje Varaždin
i Osijek).
5.3. Varaždin
Varaždin kao regionalno središte te povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i
turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj nalazi se na raskrižju četiri
velike, povijesne regije: Štajerske, Zagorja, Međimurja i Podravine (wikipedia.com, dostupno
09.03.2019.). U nastavku je prikazana i analizirana potencijalna lokacija.
79
Slika 21. Potencijalna lokacija Varaždin
Izvor: Google maps
U tablici 36. prikazane su katastarske čestice analizirane lokacije, trenutna namjena, površina
svake čestice te ukupna površina.
Tablica 36. Katastarska općina Črnec Biskupečki 337579
Katastarska čestica Površina m2 Namjena
1162 1305 Oranica
1163 1026 Oranica
1168 1186 Oranica
1169 2953 Oranica
1172 1732 Oranica
1173 1814 Oranica
1175 2568 Oranica
1176 2449 Oranica
1177 1177 Oranica
1178 9736 Oranica
1179 2643 Oranica
1180 2560 Oranica
UKUPNO 31.149 m2
Izvor: oss.uredjenazemlja.hr
Potrebna prenamjena zemljišta i prilagodba GUP-a. Pristupni put postoji, blizina autoceste.
Postojeća infrastruktura: struja, voda, odvodnja, plin.
Udaljenosti (google.com, dostupno 09.03.2019.):
Udaljenost od autoceste – 4,8 km
Udaljenost od željezničke stanice – 4 km
Udaljenost od zračne luke – 85 km / cca 1 sat
Udaljenost od pomorske luke Rijeka – 245 km / cca 2,5 sata
80
Udaljenosti od susjednih država (do granice):
Mađarska 46 km / cca 45 min
Slovenija 27 km / cca 30 min
Austrija 96 km / cca 1 h, 30 min
Tablica 37 . Gravitacijska područja
GRAD UDALJENOST BROJ STANOVNIKA
Koprivnica 47 km 30.800
Križevci 54 km 20.000
Đurđevac 75 km 8.000
Bjelovar 85 km 39.180
Virovitica 111 km 21.300
Ludbreg 25 km 9.000
Varaždin 2 km 46.300
Čakovec 15 km 27.100
Vrbovec 69 km 16.000
Zagreb 75 km 800.000
Ukupan broj stanovnika gravitacijskog područja: 1.017.680
Izvor:google.com
Navedeni broj stanovnika je broj stanovnika samo navedenih mjesta. U obzir je potrebno uzeti
i okolna mjesta što uvelike povećava ukupan broj stanovnika gravitacijskog područja.
Tablica 38. Parametri i kriteriji višekriterijske analize za utvrđivanje lokacije logističkog centra
Varaždin
I. Prostorno zemljopisne značajke Težinski faktor
Parametar Kriterij 1 2 3 4 5
Robni tokovi
Postojeći robni tokovi
■
Potencijalni robni tokovi u regiji obuhvata
■
Sezonalnost
■
Lokacija
Udaljenost od industrijske zone u km
■
Udaljenost od morskih luka ■
Udaljenost od zračnih luka ■
Udaljenost od transportnih i špediterskih
organizacija
■
Udaljenost od komercijalnih centara
■
Udaljenost od poljoprivrednih središta
■
Izvor: Rad autora prema Drljača, 2018.
81
Tablica 39. Težinski faktor parametra Prostorno zemljopisne značajke
I. Prostorno zemljopisne značajke Težinski faktor
Parametar Kriterij 1 2 3 4 5
Robni tokovi
Postojeći robni tokovi u tonama ˂ 100 101-150 151-200 201-300 > 300
Potencijalni robni tokovi u regiji
obuhvata u tonama ˂ 100 101-150 151-200 201-300 > 300
Sezonalnost Presudna Velika Srednja Mala Nema
Lokacija
Udaljenost od industrijske zone
u km > 100 71-100 51-70 15 – 50 ˂ 15
Udaljenost od morskih luka u km > 100 71-100 51-70 15 – 50 ˂ 15
Udaljenost od zračnih luka u km > 100 71-100 51-70 15 – 50 ˂ 15
Udaljenost od transportnih i
špediterskih organizacija u km > 15 10-15 5-10 ˂ 5
Na
lokaciji
Udaljenost od komercijalnih
centara u km > 100 71-100 51-70 15 – 50
Na
lokaciji
Udaljenost od poljoprivrednih
središta u km > 15 10-15 5-10 ˂ 5
Na
lokaciji
Izvor: Rad autora prema Drljača, 2018.
Tablica 40. Parametri i kriteriji višekriterijske analize za utvrđivanje lokacije logističkog centra
Varaždin
II. Gospodarstvo Težinski faktor
Parametar Kriterij 1 2 3 4 5
Stupanj
razvijenosti
gospodarstva
Stanovništvo ■
BDP/pc ■
Zaposlenost radno sposobnog stanovništva ■
Prometna potražnja ■
Investicije ■
Prirodni resursi ■
Stupanj razvijenosti trgovine ■
Dostupnost izvora financiranja (krediti, kamate) ■
Učinkovitost lokalne uprave ■
Izvor: Rad autora prema Drljača, 2018.
82
Tablica 41. Težinski faktor parametra Gospodarstvo
II. Gospodarstvo Težinski faktor
Parametar Kriterij 1 2 3 4 5
Stupanj
razvijenosti
gospodarstva
Stanovništvo ˂ 100 101-120 121-
200 201-300 > 300
BDP/pc (EUR) ˂ 6.000 6.000-
8.000
8.000-
12.000
12.000-
18.000 > 18.000
Zaposlenost radno
sposobnog
stanovništva (%)
˂ 50 51-60 61-70 71-80 > 80
Prometna potražnja Nema Mala Srednja Velika Vrlo
velika
Investicije (mil. EUR) < 1 1-20 21-50 51 – 70 > 70
Prirodni resursi Nema Malo Srednje Ima Dovoljno
Stupanj razvijenosti
trgovine Nema Nizak Srednji Visok
Vrlo
visok
Dostupnost izvora
financiranja (krediti,
kamate)
Nema Niska Srednja Visoka Vrlo
visoka
Učinkovitost lokalne
uprave Nema Niska Srednja Visoka
Vrlo
visoka
Izvor: Rad autora prema Drljača, 2018.
83
Tablica 42. Parametri i kriteriji višekriterijske analize za utvrđivanje lokacije logističkog centra
Varaždin
III. Prometno tehnički Težinski faktor
Parametar Kriterij 1 2 3 4 5
Prometna
povezanost
Nositelj razvoja regije ■
Poljoprivreda ■
Turizam ■
Prerađivačka industrija ■
IT sektor ■
Energetska
infrastruktura
Struja ■
Voda ■
Obnovljivi izvori ■
Prometna
infrastruktura
Ceste ■
Željeznica ■
Zračna luka ■
Pomorska luka ■
Ostalo što je potrebno ■
Izvor: Rad autora prema Drljača, 2018.
Tablica 43. Težinski faktor Prometno tehničkog parametra
III. Prometno tehnički Težinski faktor
Parametar Kriterij 1 2 3 4 5
Prometna
povezanost
Nositelj razvoja
regije Nema Mali Srednji Veliki Vrlo veliki
Poljoprivreda Nema Slaba Srednja Jaka Vrlo jaka
Turizam Nema Slab Srednji Jak Vrlo jak
Prerađivačka
industrija Nema Slaba Srednja Jaka Vrlo jaka
IT sektor Nema Slab Srednji Jak Vrlo jak
Energetska
infrastruktura
Struja Nema Gradi se Ima, loše Ima, dobro Odlično
Voda Nema Gradi se Ima, loše Ima, dobro Odlično
Obnovljivi izvori Nema Gradi se Ima, loše Ima, dobro Odlično
Prometna
infrastruktura
Ceste Nema Gradi se Ima, loše Ima, dobro Odlično
Željeznica Nema Gradi se Ima, loše Ima, dobro Odlično
Zračna luka Nema Gradi se Ima, loše Ima, dobro Odlično
Pomorska luka Nema Gradi se Ima, loše Ima, dobro Odlično
Ostalo što je
potrebno Nema Gradi se Ima, loše Ima, dobro Odlično
Izvor: Rad autora prema Drljača, 2018.
84
Tablica 44. Pregled izračuna indeksa lokacije za pojedine kriterije
Kriterij Indeks lokacije (IL)
I. Prostorno zemljopisne
značajke
Ukupno prosječno:
(3,83)
Robni tokovi 4,33
Lokacija 3,33
II. Gospodarstvo Ukupno prosječno:
(3,67)
Stupanj razvijenosti
gospodarstva 3,67
III. Prometno tehnički Ukupno prosječno
(3,82)
Prometna povezanost 3,4
Energetska infrastruktura 4,67
Prometna infrastruktura 3,4
Ukupno prosječno: 3,77
Izvor: Rad autora prema Drljača, 2018.
Tablica 45. Izračun indeksa odluke
Kriterij
Indeks
lokacije
(IL)
Težinski
faktor
parametra
Indeks
odluke
(Io)
I. Prostorno
zemljopisne
značajke
(3,83) 25% (0,25) 0,48
II. Gospodarstvo (3,67) 30% (0,30) 1,1
III. Prometno
tehnički (3,82) 45% (0,45) 0,57
Konačni
indeks odluka - - 0,72
Izvor: Rad autora prema Drljača, 2018.
Tablica 46. Pregled završnog vrednovanja kriterija za izbor lokacije logističkog centra
Završno
vrednovanje Isplativost izbora lokacije
˂ 0,40 Neprihvatljivo (neki od bitnih kriterija nisu ispunjeni)
0,40 - 0,50 Ne preporuča se (jedan od bitnih kriterija nije ispunjen)
0,51 - 0,60 Djelomično prihvatljivo (bitni kriteriji su djelomično
ispunjeni)
0,61 - 0,80 Dobro (bitni kriteriji su ispunjeni)
0,80 - 1,00 Prihvatljivo (svi bitni kriteriji su ispunjeni)
Izvor: Rad autora prema Drljača, 2018.
85
Isplativost izbora lokacije logističkog centra u Varaždinu, primjenom analize tri odlučujuća
kriterija: prostorno-zemljopisnih značajki, gospodarske razvijenosti i prometno-tehničkih
elemenata, a čiji ukupni indeks isplativosti od 0,72 navedenu lokaciju svrstava u kategoriju
„dobro“, govori da je ispunjeno nekoliko bitnih kriterija.
Kod analize prostorno zemljopisnih značajki, od 9 ocjenjivačkih kriterija, dva kriterija sa
težinskim faktorom 5 spadaju u kategoriju odličan (sezonalnost i udaljenost od industrijske zone),
a pet je kriterija težinskog faktora 4, tj. vrlo dobar (robni tokovi, potencijalni robni tokovi,
udaljenost od transportnih i špediterskih organizacija te udaljenost od komercijalnih i
poljoprivrednih središta).
Analizom gospodarske razvijenosti, od 9 utvrđenih kriterija, sa faktorom 5 ističu se dva
elementa (zaposlenost radno sposobnog stanovništva i prirodni resursi), a četiri kriterija su
ocijenjena sa faktorom 4 (prometna potražnja, stupanj razvijenosti, dostupnost izvora financiranja
i učinkovitost lokalne uprave).
Prometno tehnički parametri, podijeljeni u kategorije prometne povezanosti, energetske i
prometne infrastrukture, govore da su odlični kriteriji mogućnost priključka na struju i vodu, kao
i sama cestovna infrastruktura, dok u kategoriju vrlo dobrih parametara spadaju obnovljivi izvori
energije, pristup željeznici i ostali nespomenuti kriteriji..
Od ukupno 30 zadanih kriterija ocjenu „dobar“ (3) ima njih 7, ocjenu „vrlo dobar“ (4) 12
kriterija, dok ocjenu „odličan“ (5) ima ukupno 8 kriterija, što primjenom istih u izračunu indeksa
odluke za ovu lokaciju utvrđuje isplativost kao „DOBRA“, jer su ispunjeni svi bitni kriteriji.
Velika prednost predložene lokacije je odlična cestovna povezanost sa dijelom Europe
(Slovenija, Austrija, Mađarska…), kao i sa središnjom Hrvatskom, jer se nalazi uz autocestu
Budimpešta–Zagreb–Rijeka–Split, kao i gospodarska razvijenost.
5.4. Odabir optimalne lokacije za izgradnju logističkog centra u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj
Analizom navedenih triju proizvoljno odabranih lokacija (Križevci, Koprivnica, Varaždin)
dolazi se do zaključka da se u slučaju potrebe izgradnje logističkog centra u sjeverozapadnoj
Hrvatskoj optimalna lokacija nalazi na rubnom području Varaždina, točnije u naselju Črnec
Biskupečki.
Predloženi kriteriji u provedenoj višekriterijskoj analizi daju indeks odluke za Križevce od
0,62, za Koprivnicu od 0,56 i za Varaždin od 0,72. Iako svaka od spomenutih lokacija ima svoje i
prednosti i nedostatke, Varaždin se nameće kao optimalna lokacija iz razloga što ima odličnu
cestovnu povezanost sa središnjom Hrvatskom (autocesta Budimpešta–Zagreb–Rijeka–Split), ali
86
i odličnu cestovnu povezanost i blizinu sa inozemstvom (Slovenija i Mađarska su na svega
nekoliko minuta vožnje udaljeni, a nešto dalje nalazi se i Austrija), a zbog izgrađene infrastrukture
postoje dobri potencijali i za uspostavu zračnog prometa. Naime, na području Varaždinske
županije sagrađen je sportski aerodrom.
Varaždin je u gornjoj polovici hrvatskih gradova po pitanju snage poduzetnika po brojnosti,
prihodu i zaposlenosti te je peti grad u Hrvatskoj po prihodu ostvarenom od poduzetništva. Prema
podacima sa službene stranice Grada Varaždina, u 2016. godini poduzetnici iz Varaždina
sudjelovali su sa 28,4% u ukupnom izvozu te sa 36,2% u ukupnom uvozu Varaždinske županije.
(varazdin.hr, dostupno 09.03.2019.).
Varaždinska županija se prostire na površini od 1247 km2, a prema popisu stanovništva iz 2011.
godine tamo živi 183.730 stanovnika. Također, Varaždin ima povijesni značaj u Republici
Hrvatskoj te je kao kulturno, prometno, upravno, ali i industrijsko središte sjeverozapadne
Hrvatske gospodarski natprosječno razvijen i izvozno orijentiran (ibid.).
Grad Varaždin je središte Varaždinske županije koja na sjeverozapadu graniči s Republikom
Slovenijom, sjeverno se nalazi Međimurska županija, istočno Koprivničko-križevačka županija,
na južnoj se strani nalazi Zagrebačka županija, a na jugoistoku s Krapinsko-zagorska županija. Od
Zagreba je Varaždin udaljen 80-ak km, od Graza (Austrija) 140 km, od Ljubljane (Slovenija) 180
km, od glavne hrvatske luke Rijeke 250 km, od Budimpešte (Mađarska) i Trsta (glavne talijanske
luke) 280 km, a od Beča (Austrija) oko 260 km. Isto tako, rijeka Drava igra veliku ulogu jer
predstavlja važan prirodni i hidroenergetski potencijal. Rijeka Drava je Gradu Varaždinu važna za
komunalne djelatnosti, kao i za opskrbu električnom energijom.
Izniman geografski položaj na tzv. sjeverozapadnim vratima Hrvatske te dobra prometna
povezanost s ostatkom Hrvatske i važnim prometnim čvorištima u inozemstvu Varaždin svrstavaju
kao optimalnu lokaciju za izgradnju potencijalnog logističkog centra.
87
6. Zaključak
Logistika predstavlja moćno oružje za postizanje konkurentske prednosti u tržišnoj utakmici
te je vrlo važno za svako poduzeće da posebnu pažnju usmjeri upravo strateškom planiranju
logistike. Kako bi logistika, kao iznimno značajan sektor svakog poslovnog subjekta, ispunila sve
svoje zadaće neophodna je prilagodba trendovima modernog vremena. Digitalizacija u mnogo
čemu olakšava obavljanje većine poslova, ali se iz dana u dan otvaraju nove mogućnosti i novi
načini praćenja i komunikacije, tako da ono što je jučer bilo novo danas je već zastarjelo. Nužno
je zaposlenike kontinuirano educirati, pratiti trendove te sve procese logistike prilagođavati
trenutnim tokovima. Na taj način mogu se ostvarivati željeni rezultati, što je i osnovni cilj logistike
- postizanje izuzetne kvalitete proizvoda i usluge uz niske troškove proizvodnje i nisku
maloprodajnu cijenu, zadovoljstvo kupca, educiranje potrošača te kao definitivni cilj ostvarenje
planiranog profita i kontinuirani rast.
Jedna od najznačajnijih logističkih odluka je odluka o statusu logističkog centra. Da li će
logistički centar biti u vlasništvu organizacije ili se pak organizacija odlučuje za outsourcing.
Ukoliko organizacija želi imati vlastiti logistički centar, što ima mnoge prednosti, ali je izuzetno
kompleksan i skup proces, važno pitanje je pitanje optimalne lokacije samog centra. Među
najvažnijim čimbenicima kod donošenja odluke o lokaciji logističkog centra su prometna
infrastruktura i prometna povezanost. Ukoliko je visok stupanj razvijenosti prometnog sustava
povećava se i stupanj konkurentnosti, mogućnost snižavanja cijene proizvoda, produktivnost
proizvodnje te se povećavaju gravitacijske zone.
Logistički centar je sustav koji predstavlja značajan infrastrukturni element te organizacijsku i
fizičku vezu od proizvodnje prema potrošnji. U samom središtu sustava je opskrbni lanac, odnosno
optimalna organizacija nesmetanog protoka robe od sirovine, preko proizvodnje, distribucije pa
sve do krajnjeg potrošača, sa što manje zastoja te sa svim potrebnim informacijama. Sustavi
logističkih centara su elementi makrologističkih sustava koji osim tehnologije, infrastrukture i
suprastrukture uključuju i stručni kadar odgovoran za organizaciju i provođenje svih faza funkcija
logističkog centra. Glavna odlika logističkog centra je u tome što takvi centri zapravo predstavljaju
privremena stajališta za robu kojoj se, uz skladištenje, određenim manipulacijama, kao što su
sortiranje, konsolidacija, dekonsolidacija, uzorkovanje robe, carinski postupci te drugim dodatnim
uslugama, povećava vrijednost.
Skladišta u distribucijskom sustavu imaju različite uloge te se prema tome i formiraju cross-
docking sustavi, centri za sortiranje, logističko-distributivni centri, konsolidacijski centri, skladišta
gotovih proizvoda i poluproizvoda, skladišta sirovina te druge vrste skladišta. Sam kontekst
logističkog centra je u racionalizaciji, optimizaciji i ubrzanju protoka robe. Logistički centri se
88
grade za potrebe trgovačkih i industrijskih poduzeća, uslužnih djelatnosti, pružatelja logističkih
usluga i ostalih kompanija. U logističkim centrima se obavlja prihvat i otprema robe koja uključuje
prekrcaj, skladištenje i čuvanje robe, formiranje pretovarnih jedinica, izrada prateće
dokumentacije te niz pratećih usluga vezanih uz transportna sredstva i robu.
Određivanje lokacije logističkog centra, kao mjesta gdje se usluge vrše na optimalan način,
ima veoma velik utjecaj na efikasnost i isplativost logističkih usluga. Planiranje novog logističkog
centra nije jednokratni postupak, već dugoročna investicija koja treba zadovoljiti niz različitih
kriterija, kako na makro, tako i na mikro razini. Kod utvrđivanja optimalne lokacije, uz niz drugih,
treba se koristiti i budućim gospodarskim pokazateljima, ali isto tako i povijesnim faktorima.
Prisutan je veliki porast gospodarskih aktivnosti na svim razinama, počevši od lokalne, preko
regionalne do međunarodne i interkontinentalne, a značajnu ulogu u svemu tome imaju lanci
opskrbe koji preko svojih logističkih centara ostvaruju kvalitetu usluge.
Za izbor lokacije logističkog centra, kriteriji se mogu podijeliti prema interesnim skupinama
koje mogu utjecati na razvoj logističkog centra, prema tipu kriterija i njihovoj pripadnosti
tehnološkom, ekonomskom, organizacijskom, tehničkom, ekološkom i zakonsko-regulativnom
području te prema kriterijima za određivanje makro i mikro lokacije. Kod izbora lokacije veliki
utjecaj imaju i transportni troškovi, a također je potrebno uzeti u obzir i mogućnost širenja
skladišnog prostora.
Kod donošenja odluke o izgradnji logističkog centra potrebno je detaljno analizirati ciljano
tržište, kapacitete i stupanj razvijenosti infrastrukture te mogućnosti kretanja robnih tokova.
Zaključak je da je lokacija od iznimnog strateškog značaja za kompaniju te profitabilnost
budućeg poslovanja uvelike ovisi o izboru lokacije. Iz tog razloga je neophodno uzeti u obzir što
je više moguće parametara. Višekriterijska analiza je samo jedan od alata koji se mogu koristiti, a
koji obuhvaća više parametara, iako ne sve. Dostupni su razni softveri koji mogu točnije odrediti
optimalnu lokaciju za izgradnju logističkog centra od bilo koje druge matematičke ili iskustvene
metode.
Rezultati istraživanja u ovom radu ujedno potvrđuju hipotezu ovog rada, da na izbor lokacije
logističkog centra utječu karakteristike zahtjeva logističkih tokova, karakteristike logističkog
centra i karakteristike lokacije te se treba posvetiti posebna pažnja strateškom planiranju izgradnje
i upravljanja logističkim centrom, s obzirom da je odluka o lokaciji logističkog centra jedna od
kompleksnijih i krucijalnijih odluka kompanije.
Koprivnica, 28.06.2019.
Dino Valeš
89
90
Literatura
1) Knjige:
[1] Bloomberg, D.J., LeMay, S., Hanna, J.B. (2006.): Logistika, Mate, Zagreb
[2] Cooper, J. (1994.): Logistics and Distribution Planning, Kogan Page Limited, London
[3] Ivaković, Č., Stanković, R., Šafran, M. (2010.): Špedicija i logistički procesi, Sveučilište u
Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb
[4] Kondratowicz et al. (2003.): Planning of Logistics Centres.Volume I. Poland: The Maritime
Institute in Gdańsk
[5] Mlinarić, T.J. (2015.): Robno transportni centri, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb
[6] Šamanović, J. (1999.): Logistički i distribucijski sustavi, Sveučilište u Splitu, Ekonomski
fakultet, Split
[7] Šamanović, J. (2009.): Prodaja – distribucija – logistika, Sveučilište u Splitu, Ekonomski
fakultet, Split
[8] Zečević S. (2006.): Robni terminali i robno-transportni centri, Saobraćajni fakultet,
Beograd
[9] Zelenika, R., Jakomin, L. (1995.): Suvremeni transportni sustavi, Ekonomski fakultet
Rijeka, Tipograf d.d., Rijeka
[10] Zelenika R. (2005.): Logistički sustavi, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka
2) Članci, referati, studije:
[11] Drljača, M. (2018.): Upravljanje logističko-distributivnim centrima, autorizirana
predavanja, Sveučilište Sjever
[12] Heather J., Moura F., Domingos T. (2013.): Transport infrastructure project evaluation
using cost-benefit analysis, Department of Civil Engineering, Architecture and
Georesources, Lisbon
[13] Kesić, B., Jugović, A., Perko, N. (2004.): Potrebe i mogućnosti organizacije logističko-
distribucijskog centra u riječkoj regiji, stručni rad, Pomorski zbornik 42 (2004)1, 187-208
[14] Meidute, I. (2005.): “Comparative Analysis of the Definitions of Logistics Centres”,
Transport, 20(3), 106.-110.
[15] Petar, S., Matajčić, M. (2018.): Upravljanje lancima opskrbe, autorizirana predavanja,
Sveučilište Sjever
3) Ostali izvori:
[16] Časopis „Logistika i transport“, prosinac 2018., broj 78, Novi Sad
[17] www.fpz.unizg.hr/prom/?p=2374
[18] www.poslovni.hr/leksikon/diskontirani-novcani-tok-642
[19] http://www.investopedia.com/terms/r/roce.asp
[20] http://www.myaccountingcourse.com/financial-ratios/return-on-capital-employed
[21] http://www.investopedia.com/terms/p/paybackperiod.asp
[22] http://www.accountingformanagement.org/payback-method
[23] http://www.investopedia.com/terms/n/npv.asp
91
[24] http://www.investopedia.com/terms/i/irr.asp
[25] www.poslovni.hr/leksikon/cost-benefit-analiza-264
[26] http://files.fpz.hr/Djelatnici/tmlinaric/Robno-transportni-centri-skripta.pdf
[27] http://e-student.fpz.hr/Predmeti/P/Planiranje_logistickih_procesa/Materijali/plpI.pdf
[28] https://constructionreviewonline.com/2017/07/kano-dry-port-set-commence-operation-
january-2018/
[29] http://www.lukarijeka.hr/hr/port_handbook/polozaj/default.aspx
[30] https://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0pedicija
[31] http://croatia.eu/article.php?lang=1&id=8
[32] https://marketbusinessnews.com/financial-glossary/just-time-definition-meaning/
[33] www.hgk.hr
[34] www.google.com/maps
[35] https://oss.uredjenazemlja.hr/public/cadServices.jsp?action=publicCadastreParcel
[36] https://varazdin.hr/gospodarstvo/
[37] https://varazdin.hr/upload/2016/12/strategija_razvoja_grada_varazdina_do_2020_godine_
584e471f6dd4f.pdf
[38] https://hr.wikipedia.org/wiki/Vara%C5%BEdin
[39] https://www.google.com/maps/place/Kri%C5%BEevci/@45.9963876,16.5518071,1472a,
35y,39.03t/data=!3m1!1e3!4m5!3m4!1s0x4766165fd2b0b723:0x8b1ae8a597753cb1!8m2
!3d46.0223684!4d16.5462921
[40] https://www.google.com/maps/place/Koprivnica/@46.1784642,16.8400807,697a,35y,39.
23t/data=!3m1!1e3!4m5!3m4!1s0x476627031a318147:0xbe043a049b25af09!8m2!3d46.1
639381!4d16.8334753
[41] https://www.google.hr/maps/place/%C4%8Crnec+Bi%C5%A1kupe%C4%8Dki/@46.267
9931,16.3388057,669m/data=!3m1!1e3!4m5!3m4!1s0x476600242c307d19:0x1270c2cbd
4cb2f91!8m2!3d46.2648147!4d16.3454502?hl=hr&authuser=0
92
Popis slika
Slika 1. Skupine logističkih centara............................................................................................. 4
Slika 2. Operacije logističkog centra ........................................................................................... 6
Slika 3. Modeli logističkih centara .............................................................................................. 8
Slika 4. Tranzitni logistički terminal ......................................................................................... 11
Slika 5. Sabirni logistički terminal ............................................................................................ 12
Slika 6. Distributivni logistički terminal .................................................................................... 12
Slika 7. Sabirno-distributivni logistički terminal ....................................................................... 12
Slika 8. HUB terminal .............................................................................................................. 13
Slika 9. Gateway terminal ......................................................................................................... 13
Slika 10. Intermodalni terminal Gothenburg ............................................................................. 14
Slika 11. Cross docking terminal............................................................................................... 15
Slika 12. Kano Dry Port, Nigerija ............................................................................................. 15
Slika 13. Funkcionalne strategije kompanije ............................................................................. 23
Slika 14. Slikoviti prikaz pojma „Just-in-time“ ......................................................................... 26
Slika 15. Strategije logističke organizacije ................................................................................ 27
Slika 16. Geoprometni položaj luke Rijeka ............................................................................... 31
Slika 17. Postupak određivanja lokacije logističkog centra ........................................................ 36
Slika 18. Prometna karta RH ..................................................................................................... 37
Slika 19. Potencijalna lokacija Križevci .................................................................................... 64
Slika 20. Potencijalna lokacija Koprivnica ................................................................................ 72
Slika 21. Potencijalna lokacija Varaždin ................................................................................... 79
93
Popis tablica
Tablica 1. Podjela logističkih centara po kategorijama ................................................................ 5
Tablica 2. Razlika između skladišta i logističkog centra .............................................................. 7
Tablica 3. Cestovna i željeznička udaljenost luke Rijeka od glavnih gradova ............................ 31
Tablica 4. Kriteriji za izbor lokacije logističkog centra.............................................................. 33
Tablica 5. Parametri i kriteriji višekriterijske analize za utvrđivanje lokacije logističkog centra 58
Tablica 6. Težinski faktor parametra Prostorno zemljopisne značajke ....................................... 58
Tablica 7. Parametri i kriteriji višekriterijske analize za utvrđivanje lokacije logističkog centra 59
Tablica 8. Težinski faktor parametra Gospodarstvo ................................................................... 59
Tablica 9. Parametri i kriteriji višekriterijske analize za utvrđivanje lokacije logističkog centra 60
Tablica 10. Težinski faktor Prometno tehničkog parametra ....................................................... 60
Tablica 11. Pregled izračuna indeksa lokacije za pojedine kriterije............................................ 61
Tablica 12. Izračun indeksa odluke ........................................................................................... 61
Tablica 13. Pregled završnog vrednovanja kriterija za izbor lokacije logističkog centra ............ 61
Tablica 14. Katastarska općina Križevci 315532 ....................................................................... 65
Tablica 15 . Gravitacijska područja ........................................................................................... 66
Tablica 16. Parametri i kriteriji višekriterijske analize za utvrđivanje lokacije logističkog centra
Križevci ............................................................................................................................ 66
Tablica 17. Težinski faktor parametra Prostorno zemljopisne značajke ..................................... 67
Tablica 18. Parametri i kriteriji višekriterijske analize za utvrđivanje lokacije logističkog centra
Križevci ............................................................................................................................ 67
Tablica 19. Težinski faktor parametra Gospodarstvo ................................................................. 68
Tablica 20. Parametri i kriteriji višekriterijske analize za utvrđivanje lokacije logističkog centra
Križevci ............................................................................................................................ 69
Tablica 21. Težinski faktor Prometno tehničkog parametra ....................................................... 69
Tablica 22. Pregled izračuna indeksa lokacije za pojedine kriterije............................................ 70
Tablica 23. Izračun indeksa odluke ........................................................................................... 70
Tablica 24. Pregled završnog vrednovanja kriterija za izbor lokacije logističkog centra ............ 70
Tablica 25. Katastarska općina Koprivnica 314340 ................................................................... 72
Tablica 26 . Gravitacijska područja ........................................................................................... 73
Tablica 27. Parametri i kriteriji višekriterijske analize za utvrđivanje lokacije logističkog centra
Koprivnica ........................................................................................................................ 73
Tablica 28. Težinski faktor parametra Prostorno zemljopisne značajke ..................................... 74
94
Tablica 29. Parametri i kriteriji višekriterijske analize za utvrđivanje lokacije logističkog centra
Koprivnica ........................................................................................................................ 74
Tablica 30. Težinski faktor parametra Gospodarstvo ................................................................. 75
Tablica 31. Parametri i kriteriji višekriterijske analize za utvrđivanje lokacije logističkog centra
Koprivnica ........................................................................................................................ 76
Tablica 32. Težinski faktor Prometno tehničkog parametra ....................................................... 76
Tablica 33. Pregled izračuna indeksa lokacije za pojedine kriterije............................................ 77
Tablica 34. Izračun indeksa odluke ........................................................................................... 77
Tablica 35. Pregled završnog vrednovanja kriterija za izbor lokacije logističkog centra ............ 77
Tablica 36. Katastarska općina Črnec Biskupečki 337579 ......................................................... 79
Tablica 37 . Gravitacijska područja ........................................................................................... 80
Tablica 38. Parametri i kriteriji višekriterijske analize za utvrđivanje lokacije logističkog centra
Varaždin ........................................................................................................................... 80
Tablica 39. Težinski faktor parametra Prostorno zemljopisne značajke ..................................... 81
Tablica 40. Parametri i kriteriji višekriterijske analize za utvrđivanje lokacije logističkog centra
Varaždin ........................................................................................................................... 81
Tablica 41. Težinski faktor parametra Gospodarstvo ................................................................. 82
Tablica 42. Parametri i kriteriji višekriterijske analize za utvrđivanje lokacije logističkog centra
Varaždin ........................................................................................................................... 83
Tablica 43. Težinski faktor Prometno tehničkog parametra ....................................................... 83
Tablica 44. Pregled izračuna indeksa lokacije za pojedine kriterije............................................ 84
Tablica 45. Izračun indeksa odluke ........................................................................................... 84
Tablica 46. Pregled završnog vrednovanja kriterija za izbor lokacije logističkog centra ............ 84
Top Related