III. PROJEKCIJA RAZVOJA PROSTORNIH SISTEMA SISTEMI.pdf · prostorno oblikovani i uravnoteženi...

Prostorni plan Tuzlanskog kantona 2005-2025. PROJEKCIJA RAZVOJA PROSTORNIH SISTEMA

Izrada: Zavod za urbanizam, Tuzla, juli 2006. god. 366

III. PROJEKCIJA RAZVOJA PROSTORNIH SISTEMA

Prostorni sistem je sistem fiziაkih struktura, koje su nastale kao rezultat prostornog razmjeᘐtaja i organizacije privrednih, druᘐtvenih i drugih djelatnosti.

Projekcija razvoja odreᄐenog prostornog sistema konkretizira koncept prostornog razvoja za odreᄐeni prostorni sistem i daje smjernice za prostorni razvoj u០eg podruაja.24

Dakle, osnova za izradu projekcije prostornih sistema je projekcija prostornog razvoja Kantona, kojom su tekstualno i grafiაki razraᄐeni osnovni pravci prostornog razvoja Kantona po svim oblastima, odnosno utvrᄐeni su naაini koriᘐtenja zemljiᘐta i zaᘐtite prostora u planskom periodu. Dobiveni rezultati odreᄐuju smjernice razvoja i zaᘐtite prostora, koje se definiraju kroz projekciju razvoja prostornih sistema.

S obzirom na preovlaᄐujuၰi znaაaj djelatnosti, projekcija prostornog sistema sadr០i:

§ osnovu prostornog razvoja sistema naselja§ osnovu prostornog razvoja sistema privredne javne infrastrukture, te§ osnovu prostornog razvoja okoline.

Za sve tri navedene oblasti uraᄐeni su i kartografski prikazi, koji su prezentirani na prateၰim grafiაkim prilozima broj 28, 29 i 30.

1. OSNOVA PROSTORNOG RAZVOJA SISTEMA NASELJA

1.1. Koncept razvoja naselja i veze sa urbanim centrom Kantona

Osnovni princip prostorne organizacije naselja Kantona je policentriაni model razvoja naselja. Ovaj model znaაi organizaciju regionalnog prostora sa viᘐe urbanih centara iz kojih se na odreᄐenom nivou utiაe na razvoj gravitacionih podruაja. Meᄐuodnos pojedinih centara u prostoru poაiva na saradnji i konkurenciji. Policentriაni model predstavlja jaku inicijativu pojedinih centara, veၰu dinamiku i privlaაenje kvalitetne privredne i uslu០ne strukture.

Realizacija ovog modela razvoja treba obezbijediti razvojnu uravnote០enost

cjelokupnog podruაja Tuzlanskog kantona, na kojem ၰe funkcionalno diferencirani i prostorno oblikovani i uravnote០eni urbani centri odigrati najznaაajniju ulogu. Razvoj urbanih centara, meᄐusobno povezanih kvalitetnim infrastrukturnim sistemima u jedinstven sistem, omoguၰit ၰe da centri kao ០ariᘐta razvoja prenose razvojne impulse du០ saobraၰajnica na gravitirajuၰe podruაje, aktivirajuၰi razvoj cjelokupnog prostora Kantona.

Planom je diferenciran i hijerarhijski strukturiran sistem centara u policentriაnom modelu (kantonalni centar, subkantonalni centri, opၰinski centri), koji je i komplementaran u smislu razvoja funkcija svih nivoa prema komparativnim prednostima pojedinih podruაja.

24 Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog ureᄐenja, Slu០bene novine Federacije BiH, broj 63, od 12.11.2004.godine



Na osnovu analize stanja postojeၰeg sistema naseljenih mjesta i gravitacijskih sprega, utvrᄐena su srediᘐta pojedinih podruაja – ០ariᘐta , te je na osnovu toga predlo០en sistem centara razvoja koja აine okosnicu razvoja policentriაnog modela, u kome su centralna naselja diferencirana na sljedeၰi naაin:

§ Formacija grad - region§ I - Primarni centar - srediᘐte kantona - grad Tuzla§ II - Sekundarni centri – subkantonalni centri

a. II.A – u sklopu grada regiona (opၰinski centri ័ivinice i Lukavac)

b. II.B – ostali sekundarni centri (opၰinski centri Graაanica i Gradaაac)

§ III – Tercijarni centri a. III.A – pri gradu regionu (opၰinski centri Banoviၰi, Kalesija i

Srebrenik) b. III.B – ostali tercijarni centri (opၰinski centar Kladanj)

§ IV – ostali centri – (opၰinski centri Doboj Istok, Ⴠeliၰ, Teoაak i Sapna)

Izgradnja novih saobraၰajnica (autoput, putevi za brzi saobraၰaj, lokalna putna mre០a), kao i rekonstrukcija postojeၰih saobraၰajnica, treba da integriᘐu sve centre Kantona u jedinstven sistem, kako bi funkcije bile dostupne svim stanovnicima Kantona i kako bi se smanjile prostorno-vremenske distance.

Odluაujuၰu ulogu u ukupnom razvoju sistema naselja na podruაju Kantona svakako ၰe imati Tuzla kao regionalni centar, te ostali opၰinski centri.

ᘀirenje Grada Tuzle prema jugu i zapadu uz istovremeno ᘐirenje ័ivinica i Lukavca, naziru se tendencije stvaranja znatno veၰe urbane aglomeracije koja bi se mogla nazvati ''Grad-region''. Grad-region je zapravo policentriაan sistem aglomeracije povezan u jedan sistem na bazi komplementarnosti i kooperativnosti funkcija, tako da u ekonomskom, prostornom i administrativnom pogledu აini jednu cjelinu. Ta cjelina nije administrativno აvrsto vezana, ali joj je na administrativnom planu bitna funkcija zajedniაkog planiranja i usmjeravanja razvoja na cijeloj teritoriji, kako bi se ubrzao razvoj cijelog podruაja, ali i onemoguၰile pojave koje bi usporavale, zaustavljale ili u ne០eljenom pravcu usmjeravale razvoj pojedinih dijelova Grada-regiona.

Tuzla, kao primarni centar i sadaᘐnje srediᘐte Kantona ၰe, koristeၰi prirodne i stvorene uslove, svoj povoljan polo០aj kao i moguၰnost saradnje sa susjednim regionalnim centrima, nastaviti tendenciju napretka svih funkcija (obrazovanje, kultura, zdravstvo, nauka, sport, rekreacija, javne funkcije i sl.) Ovo ၰe joj omoguၰiti usavrᘐavanje i specijaliziranje osobito nekih funkcija (zdravstvo i obrazovanje), te profiliranje ostalih razvojnih centara koji ၰe se baviti tehnologijama vezanim za razvoj proizvodnje hrane, turizma menad០menta, informacionih tehnologija, malog biznisa i sliაnog.

Uz to, Tuzla ၰe razvijati partnerske odnose sa ostalim centrima u Kantonu kako bi se iskoriᘐtavale komparativne prednosti svih centara i razvio sistem meᄐusobno povezanih centara u okviru kojih ၰe se razvijati funkcije na bazi prirodnih i stvorenih uslova, kao ᘐto su mali biznis u Graაanici i Srebreniku,



zdravstveni turizam i poljoprivreda u Gradaაcu, industrija i rudarstvo u Lukavcu, ័ivinicama i Banoviၰima, prerada drveta i razvoj turizma u Kladnju, i drugo.

Gledajuၰi ᘐire okvire, Tuzla ၰe, uzevᘐi njen polo០aj i znaაaj, biti i centar interregionalnog razvoja i saradnje.

Hijerarhijsku strukturu u sistemu centara u policentriაnom modelu razvoja dobit ၰe i drugi centri (sekundarni, tercijarni, te ostali centri). Oni ၰe svoje funkcije razvijati u skladu sa polo០ajem i nivoom, a prema komparativnim prednostima. Krajnji cilj je svakako integracija svih centara Kantona u sistem koji jedinstveno funkcioniᘐe i obezbjeᄐuje svim stanovnicima Kantona dostupnost svim funkcijama.

Mre០a naselja ၰe vjerojatno ostati neizmijenjena jer se oაekuje da ၰe sva naselja koja se danas nalaze u prostoru, nastaviti egzistirati i u planskom periodu, naroაito ukoliko doᄐe do sna០nijeg dr០avnog potpomaganja razvoja poljoprivrede i prehrambene industrije.

U teritorijalnom ᘐirenju procesa urbanizacije, kao i ubrzavanju strukturalnog preobra០aja seoskih naselja, znaაajnu ulogu ၰe imati manji centri ( tercijarni i ostali centri). Uravnote០en policentriაan sistem razvoja urbanih centara razliაitog nivoa i razvoj seoskih naselja, djelovao bi na ujednaაavanje uslova ០ivota, ᘐto bi stimuliralo poduzetnike da se usmjere na intenzivniji razvoj poljoprivredne proizvodnje, otvaranje malih proizvodnih pogona, razvoj proizvodnje u okviru seoskih domaၰinstava i drugo.

Centri razliაitog nivoa bi, na taj naაin, podigli urbana obilje០ja na viᘐi nivo, njihov gravitacioni uticaj bi rastao i obezbjeᄐivao da se savremene uslu០ne djelatnosti disperzno razvijaju u prostoru i tako postaju dostupne cjelokupnoj populaciji u Kantonu. Da bi se ovo ostvarilo, pa០nja mora biti usmjerena ka razvoju saobraၰajne mre០e svih nivoa i struktura, te razvoju ostale infrastrukture, ᘐto ၰe postati primaran uslov za razvoj policentriაnog sistema naseljenih mjesta na podruაju Kantona.

Brze razvojne efekte mogu da daju veၰ samo komunalno opremanje sekundarnih, tercijarnih i ostalih centara, razvoj uslu០nih djelatnosti, malih pogona, razvoj privatnog poduzetniᘐtva, uz aktivne mjere kreditne i zemljiᘐne politike i koriᘐtenje lokalnih resursa.

Novi model razvoja zahtijeva suptilno meᄐusobno usaglaᘐavanje. On podrazumijeva usmjeravanje investicija u privredu, saobraၰajnu infrastrukturu i druge infrastrukturne sisteme i objekte koji ၰe omoguၰiti razvoj cjelokupnog sistema naselja na podruაju Kantona.

1.2. Upotreba urbanih podruაja sa smjernicama razvoja

U cilju zaᘐtite prostora i maksimalne racionalizacije postojeၰeg graᄐevinskog zemljiᘐta, planirano je formiranje urbanih podruაja kao prostorno funkcionalnih urbanih cjelina, koje na osnovu planskih pretpostavki imaju uslove za dalji razvoj. Urbano podruაje obuhvata izgraᄐene i neizgraᄐene povrᘐine namijenjene za



stanovanje, rad i odmor, objekte urbane opreme, infrastrukture i posebne namjene, zelene povrᘐine, kao i povrᘐine rezervirane za buduၰi razvoj.

Formiranje urbanih podruაja obezbijeᄐuje racionalno koriᘐtenje prostora, infrastrukture (putevi, vodovod, odvodnja otpadnih voda, energetika , PTT komunikacije itd.), kao i sadr០aje javnog interesa – druᘐtvene infrastrukture (ᘐkole, bolnice, uprava itd.). Na tom prostoru prvenstveni je cilj vrednovanje prostora u cilju njegovog racionalnog koriᘐtenja, uz poᘐtovanje ambijentalnih vrijednosti sredine i oაuvanje prepoznatljivosti pejsa០a u kulturnom, prirodnom i graditeljskom smislu.

U sklopu urbanih podruაja planirane su povrᘐine za razliაite namjene, s tim da je u svim opၰinama u strukturi povrᘐina najviᘐi procent graᄐevinskog zemljiᘐta sa namjenom stanovanja. Takoᄐer su planirane povrᘐine za razvoj privrednih djelatnosti, აime se pribli០ava mjesto stanovanja mjestu rada, zatim su planirane povrᘐine za druᘐtveno - opslu០ne centre, te objekte kulture, sporta i rekreacije, ᘐto doprinosi podizanju kvaliteta ០ivljenja na navedenim podruაjima.

Ovakvim planiranjem spreაava se svako dalje neopravdano ᘐirenje graᄐevinskog zemljiᘐta naseljenih mjesta i stimulira se optimalno koriᘐtenje graᄐevinskog zemljiᘐta. To je samo prvi korak u redefiniranju graᄐevinskog zemljiᘐta i njegovo smanjivanje na dimenzije primjerene potrebama, koji treba nastaviti kroz izradu Prostornih planove opၰina.

Kod planiranja urbanih podruაja takoᄐer je posebna pa០nja posveၰena ograniაavajuၰim faktorima razvoja, jer se kroz analizu postojeၰeg stanja, naroაito sa aspekta in០enjersko-geoloᘐkih karakteristika terena, konstatovalo postojanje veၰih povrᘐina terena nepovoljnih za gradnju. Na podruაju Tuzlanskog kantona razvijeni su eroziono – denudacioni procesi, gravitacioni procesi i pojave kliziᘐta, odrona, puziᘐta, teciᘐta i dr. koji znaაajno utiაu na planiranje buduၰeg graᄐevinskog zemljiᘐta i predstavljaju limitirajuၰi faktor racionalnog koriᘐtenja prostora.

Ograniაavajuၰi faktor razvoja urbanih podruაja su i eksploataciona polja, te je u planskom periodu potrebno provesti postupak izuzimanja svih urbanih podruაja koja se nalaze na eksploatacionim poljima iz njihovih granica, naravno uz preduzimanje svih potrebnih mjera za sanaciju tih podruაja u cilju obezbjeᄐenja uslova za kvalitetan razvoj.

Prioritetne smjernice za razvoj urbanih podruაja su sljedeၰe:

§ Svim instrumentima politike ureᄐenja prostora sprijeაiti svako dalje neopravdano ᘐirenje graᄐevinskog zemljiᘐta unutar urbanih podruაja i naseljenih mjesta i stimulirati optimalno koriᘐtenje postojeၰeg graᄐevinskog zemljiᘐta

§ Za novu stambenu izgradnju koja je u urbanim podruაjima najzastupljenija i drugu izgradnju, prioritetno koristiti dijelove graᄐevinskog zemljiᘐta naselja koja su veၰ opremljena komunalnom infrastrukturom.

§ Novu gradnju (stambenu i drugu), ponajprije provoditi na nedovoljno ili neracionalno izgraᄐenim dijelovima urbanih podruაja. Pri tome urbanom obnovom (rekonstrukcijom, asanacijom i sl.), oაuvati graditeljski identitet



historijskih sjediᘐta naseljenih mjesta, a takoᄐer dati prioritet odr០avanju ili ureᄐenju postojeၰeg stambenog fonda.

§ Novu stambenu izgradnju usmjeravati i interpolacijama, prije svega u nedovoljno ili neracionalno dijelove gradova i urbanih podruაja, kao i dogradnjama ili nadogradnjama postojeၰih objekata. Aktivnostima oაuvanja i obnove (rekonstrukcija, asanacija) postojeၰeg stambenog fonda, davati isto znaაenje kao i novim stambenim gradnjama, (naroაito u historijskim urbanim sredinama) i treba ih razvijati kao kontinuiranu i programiranu djelatnost.

1.3. Smjernice za razvoj i oblikovanje naselja

Vrednovani prirodni i stvoreni uslovi, ukazuju da se njihovim potpunijim koriᘐtenjem, uz sinergiju i primjenu novih tehnologija, mogu postiၰi znatno veၰi efekti u prostornom i materijalnom razvoju. Prirodni kapitali kao ᘐto su geoprometni polo០aj, zemljiᘐte (poljoprivredno i ᘐumsko), vode, mineralni resursi i prirodne vrijednosti, omoguၰavaju sna០niji razvoj proizvodnje hrane, energije, turizma, ᘐumarstva i drugih djelatnosti. Historijske vrijednosti, stanovniᘐtvo, naselja, infra i suprastruktura, privredni i zdravstveni kapaciteti, uz moralni i kulturni kapital, su osnova za znatno br០i razvoj naseobinskog sistema.

Te០iᘐte u razvoju Kantona treba pomjeriti prema znanju, kapitalu, poduzetniᘐtvu i globalnim informatiაkim sistemima. Stoga razvojne centre treba tako profilirati, da permanentno obrazuju kadrove sposobne za koriᘐtenje prirodnih i stvorenih potencijala Kantona i omoguၰiti digitalizaciju svih procesa donoᘐenja odluka i upravljanja sistemima. Tuzla kao regionalni centar i ostali centri trebaju razvijati razne vidove saradnje (regija i gradova) i to unutar Kantona, dr០ave BiH i ᘐire.

Neposredno okru០enje i regionalni centri (Sarajevo, Zenica, Brაko, Doboj, Bijeljina i Zvornik) omoguၰuju uspostavljanje komplementarnih i konkurentnih odnosa koji ၰe valorizirati (prirodne i stvorene) podobnosti naselja gradskog karaktera Kantona, a naroაito kantonalnog centra Tuzle. Partnerstvo u okviru urbanih mre០a je evropski trend, koji Tuzla i ostali centri Kantona moraju slijediti kao znaაajnu ᘐansu. Gradska naselja Kantona se moraju ukljuაiti i u svjetsku ponudu prostora i ekoloᘐki prihvatljivih uslova za privlaაenje stranog kapitala. Povoljan geoprometni polo០aj Kantona u okviri BiH nudi ᘐansu najbr០eg integriranja ovih podruაja u evropske, ekonomske i druᘐtvene tokove.

Kulturno i prirodno naslijeᄐe Kantona, od kulturnih pejza០a i ruralnih podruაja, do historijskih gradskih centara, je izraz njegovog identiteta i od velike je va០nosti za razvoj. Za veၰi dio ovog naslijeᄐa, neophodan je kreativni pristup, da se u mnogim podruაjima – naseljenim mjestima, preokrene trend zapuᘐtanja, oᘐteၰenja i uniᘐtenja i tako omoguၰi prenoᘐenje prirodnog i kulturnog naslijeᄐa, ukljuაujuၰi i sadaᘐnja dostignuၰa, na nove generacije.

U cilju realizacije naprijed navedenih opၰih prostorno – razvojnih smjernica, kao i implementacije planiranog policentriაnog razvoja sistema naseljenih mjesta Kantona, date su osnovne smjernice razvoja naselja u planskom periodu, koje je neophodno poᘐtovati i razraditi kroz sve buduၰe planske dokumente.



Osnovne smjernice za razvoj i oblikovanje naselja su sljedeၰe:

§ Prioritetna je izrada obaveznih ostalih dokumenata prostornog ureᄐenja definiranih ovim planom (prostorni planova opၰina, urbanistiაki plan, detaljni planovi)

§ Organizirati razvoj naselja u prostoru po naაelima policentriაnog modela,§ U planiranju razvoja naselja ukljuაiti u obuhvat ᘐire podruაje radi

sagledavanja slo០enosti i uslovljenosti razvoja, usporavanja i kontroliranja rasta i sanacije rubnih zona.

§ Posebno obratiti pa០nju na ograniაavajuၰe faktore razvoja, kliziᘐta, nestabilne terene, eksploataciona polja,

§ Naselja koja se nalaze u granicama eksploatacionih polja posebno tretirati u skladu sa datim smjernicama za razvoj ovih naselja,

§ Naroაito posvetiti pa០nju privrednim promjenama, infrastrukturi, prirodnom okru០enju, funkcijama druᘐtvene infrastrukture te poboljᘐavanju stanja okoliᘐa

§ S obzirom da je jedan od znaაajnih strateᘐkih ciljeva da se znaაajnije ne mijenja bilans osnovnih kategorija koriᘐtenja prostora na ᘐtetu prirodnih resursa, potrebno je raditi na poboljᘐanju kvaliteta veၰ anga០iranog prostora, na njegovom racionalnom koriᘐtenju, te je neophodno utvrditi kriterije mjera racionalnog planiranja prostornih obuhvata graᄐevinskog zemljiᘐta svih u០ih namjena.

§ U planiranju ureᄐenja prostora naselja (osobito centralnih naselja), treba utvrditi prostorne rezerve formiranih urbanih struktura i optimalne moguၰnosti razvoja:- utvrditi graniაne kapacitete postojeၰe infrastrukture, te na osnovu toga

planirati i usmjeriti izgradnju na podruაja koja mogu biti opremljena infrastrukturnim mre០ama dovoljnog kapaciteta.

- utvrditi moguၰnost koriᘐtenja radnih zona na naაin unutarnje transformacije, modernizacije i boljeg iskoriᘐtenja prostora, te potpuno ukidati i izmjeᘐtati neაiste djelatnosti iz urbanih podruაja.

- poticati i stvoriti uslove za lociranje malih privrednih kompleksa u manja naselja, osobito na rjeᄐe naseljenim podruაjima.

§ Usmjeravati novu stambenu izgradnju i drugi izgradnju u prostorne cjeline naselja koje su veၰ opremljene komunalnom infrastrukturom. Ovakav pristup obezbjedit ၰe maksimalno iskoriᘐtenje neophodne infrastrukture, ᘐto ၰe stvoriti prostor za njeno moderniziranje, napredovanje te poboljᘐanje ukupnog ០ivota i rada stanovniᘐtva. Modernizacija mre០e infrastrukture daje dodatne moguၰnosti za izgradnju novih kapaciteta.

§ Ostvariti uslove za oაuvanje naseljenosti u manje razvijenim urbanim podruაjima

§ Obnavljati i ureᄐivati historijske jezgre gradova i naselja kao mjesta tradicionalnog graditeljskog identiteta s funkcijama usluga, kulture, stanovanja i sl.

§ Poboljᘐati odreᄐene demografske strukture pojedinih podruაja,§ Poticati migracije ka ០eljenim odrediᘐtima,§ Intenzitet demografskog rasta grada Tuzle je neophodno smanjiti, naroაito

preko smanjivanja migracionog pritiska. Pri tome te០iti unaprjeᄐenju kvaliteta demografskih struktura i izmjeni privredne strukture Grada



§ Te០iti unaprjeᄐenju naseobinske strukture mre០e naselja kroz poveၰanje stepena urbanizacije i policentriაnog razvoja opၰinskih i subregionalnih centara,

§ Posvetiti posebnu pa០nju razvoju ruralnih podruაja, ᘐto je od posebnog znaაaja za naseobinski sistem, radi postizanja balansiranog prostornog razvoja. Zato je neophodno razvijati urbane elemente u ruralnim podruაjima, jer su to sastavne komponente razvoja ruralnih podruაja,

§ Obezbijediti partnerski odnos izmeᄐu opၰinskih i ostalih urbanih centara te ruralnih podruაja, kako bi se proveo planirani razvojni koncept.

§ Obezbijediti opremljenost ruralnih podruაja infrastrukturom, jer je moguၰnost pristupa informacijama i znanju kljuაni faktor razvoja ovih podruაja. Sa dobrim stanjem infrastrukture i pristupa informacijama, ruralna podruაja u informatiაkom druᘐtvu imaju znatan potencijal u pogledu ekonomske atraktivnosti i raznolikosti.

§ Sve funkcije naselja usmjeriti prema njezinim korisnicima, odnosno prema podizanju standarda i kvalitete ០ivota stanovniᘐtva koji ih koristi,

§ Pojedine funkcije je potrebno ujediniti, meᄐusobno povezati ili nadopuniti, sa ciljem postizanja uravnote០enog urbanog sistema,

§ Pri oblikovanju naselja voditi raაuna o racionalnosti koriᘐtenja i zaᘐtiti prostora (opravdanost veliაine graᄐevinskog zemljiᘐta),

§ Pozicionirati osnovne poticajne razvojne aktivnosti funkcija druᘐtvenih djelatnosti od znaაaja za Kanton (obrazovanje, zdravstvo, kultura, sport, uprava i sl.) kao i ostalih funkcija i aktivnosti koje nisu od kantonalnog znaაaja. Na ovaj naაin se postavljaju kao prioritet mre០e ᘐkolskih, zdravstvenih, sportskih i upravnih funkcija koje potiაu razvoj naselja i njima gravitirajuၰeg podruაja, na koje se nadovezuju ostala naselja i manji lokalni centri,

§ Sistematizacija osnovnih skupina druᘐtvenih djelatnosti treba biti u skladu sa posebnim planovima razvoja i prema donesenim odgovarajuၰim standardima za svako naselje, ukljuაujuၰi i veliაinu njihovog gravitacionog podruაja. Kako se veၰina institucija druᘐtvenih djelatnosti razvija u okviru pojedinih naselja, to je i njihova sistematizacija razvoj i hijerarhijska struktura u uskoj vezi sa nivoom razvoja sistema centralnih naselja.

§ U velikom broju sluაajeva u kreativan buduၰi razvoj naselja treba ukljuაiti i restauraciju naseljskog pejza០a,

§ Radi poboljᘐanja naslijeᄐenog stanja neophodno je:- Iskoristiti preostale moguၰnosti planski i racionalno,- Obezbjediti dodatne moguၰnosti za izgradnju novih kapaciteta,- Poboljᘐati povezanost sa ᘐirim podruაjem.

1.4. Smjernice za razvoj naselja na eksploatacionim poljima(povrᘐinska i podzemna eksploatacija)

§ Izuzeti iz eksploatacionih polja sva urbana podruაja koja se nalaze njihovim granicama. To se odnosi na urbana podruაja na podruაju opၰine Tuzla ("Mramor Novi – Dobrnja", "Mramor", "Lipnica", "Ljepunice" i"Bukinje"), urbana podruაja na podruაju opၰine Lukavac (dio urbanog podruაja "Lukavac" i "Doboᘐnica"), urbana podruაja u opၰini Banoviၰi (dio urbanog podruაja "Banoviၰi" i urbana podruაja "Podgorje" i "Banoviၰi



selo") , te urbana podruაja na podruაju opၰine ័ivinice (urbana podruაja "ᄀurᄐevik" i "Viᘐၰa Gornja")

§ Graᄐenje novih objekata na postojeၰim graᄐevinskim zemljiᘐtima u okviru eksploatacionih polja vrᘐiti u skladu sa Zakonom o rudarstvu ( saglasnost rudarske organizacije)

Podzemna eksploatacija

§ Za postojeၰa naselja iznad eksploatacije mineralnih sirovina podzemnim putem (jame) osigurati u fazi eksploatacije stabilnost i bezbjednost (zaᘐtitni stubovi)

§ Gore navedene uslove primjenjivati posebno u naseljima: "Mramor Novi", "Mramor", "Dobrnja", "Lipnica", "Ljepunice" i "Bukinje" (opၰina Tuzla)

§ Nakon izrade Elaborata o sanaciji starih rudarskih radova na podruაju rudnika Moluhe ( naselje Moluhe) i izvrᘐenih detaljnih geomehaniაkih i in០enjersko geoloᘐkih istra០ivanja utvrditi povrᘐine za razvoj naselja "Moluhe"

§ Za razvoj industrije (privredne zone) koristiti kompleks-krug napuᘐtenih jama rudnika "Lipnica" , rudnika "Lukavac"(Kreka) i "Radina" Banoviၰi.

§ Graᄐenje objekata u gradu Tuzli u granicama slijeganja terena ( na degradiranim povrᘐinama), vrᘐiti nakon potapanja slanih bunara, u svemu prema uslovima propisanim posebnom opၰinskom Odlukom.

Povrᘐinska eksploatacija

§ U okviru eksploatacionih polja rudnika Banoviၰi zadr០ati i opremiti komunalnom i druᘐtvenom infrastrukturom, (zavisno od eksploatacionih radova na kopu), slijedeၰa naselja: "Selo II", "Bagremik", "Stra០benica", "Kasumoviၰi", "Ⴠubriၰ" i izbjegliაko naselje "Mrdiၰi"

§ Nakon izvrᘐene tehniაke rekultivacije pristupiti realizaciji naselja "Ku០iၰi" na starom eksploatacionom polju kvarcnog pijeska "Ku០iၰi"

1.5. Smjernice za opremanje graᄐevinskog zemljiᘐta

Planom predviᄐene povrᘐine graᄐevinskog zemljiᘐta iznose ukupno 38.867 ha ili 14,66 % od ukupne povrᘐina Kantona. Od te povrᘐine planirane povrᘐine graᄐevinskog zemljiᘐta za potrebe stanovanje zauzimaju 36.327 ha, a za razvoj privrednih djelatnosti odreᄐena su graᄐevinska zemljiᘐta - privredne zone u sklopu urbanih podruაja ili izvan njih, koje zauzimaju 2539,32 ha.

Da bi se obezbijedilo provoᄐenje policentriაnog sistema razvoja, neophodno je prije svega obratiti pa០nju na opremanje urbanih podruაja i graᄐevinskih zemljiᘐta kvalitetnom saobraၰajnom, komunalnom i energetskom infrastrukturom, აime ၰe se ujednaაiti usIovi ០ivljenja, prije svega stanovanja i rada, a zatim i drugih djelatnosti u prostoru, na cijelom podruაju Kantona.

Da bi se to moglo postiၰi, odnosno da bi koriᘐtenje zemljiᘐta i zemljiᘐna politika bili u funkciji razvoja, izgradnje i funkcioniranja naselja, potrebno je obezbijediti slijedeၰe:



- obaviti ekonomsko vrednovanje zemljiᘐta u skladu sa cijenom neizgraᄐenog zemljiᘐta, troᘐkovima ureᄐivanja, cijenom izgradnje stanova, poslovnog prostora i prateၰih sadr០aja;

- diferencirati vrijednost zemljiᘐta za stanovanje (razliაiti tipovi prema izgradnji i dohotku korisnika) i poslovanje (komercijalne aktivnosti, industrija, druᘐtvene, javne i kulturne djelatnosti, rekreacija i zelenilo, itd.);

- diferencirati razliაite pojave oblika renti u stanovanju i poslovanju (komercijalne djelatnosti) i razraditi kriterijume izuzimanja rente (naknada za koriᘐtenje zemljiᘐta);

- pomoၰu odgovarajuၰih parametara treba diferencirati kriterijume za vrednovanje lokacija i prostornih cjelina, kao ᘐto su udaljenost od gradskog centra, promet u komercijalnim djelatnostima, troᘐkovi opremanja zemljiᘐta, troᘐkovi infrastrukture, vrijeme i kvalitet putovanja, troᘐkovi putovanja, ekoloᘐki troᘐkovi i sl. Takoᄐer, kao osnova za vrednovanje zemljiᘐta treba da poslu០i i koeficijent veliაine i znaაaja naseljenog mjesta.

Imajuၰi u vidu sve naprijed navedeno, daju se sljedeၰe osnovne smjernice za opremanje graᄐevinskog zemljiᘐta:

§ Kod opremanja graᄐevinskog zemljiᘐta neophodno je imati na umu da to prije svega podrazumijeva ureᄐenje zemljiᘐta (priprema zemljiᘐta, izgradnja komunalnih objekata i ureᄐaja na graᄐevinskom zemljiᘐtu), ᘐto iziskuje osiguranje znatnih materijalnih sredstava. Stoga je potrebno utvrditi realne troᘐkove ureᄐenja graᄐevinskog zemljiᘐta, te u skladu s tim prilagoditi sve dalje aktivnosti neophodne za opremanje graᄐevinskog zemljiᘐta.

§ Uraditi Plan graᄐenja i odr០avanja kantonalnih i lokalnih puteva kojim treba predvidjeti izgradnju novih i odr០avanje postojeၰih puteva prvenstveno u dijelu Kantona u kojem se ០eli podstaၰi br០i razvoj, odnosno gdje se ០eli zadr០ati ili privuၰi stanovniᘐtvo.

§ Osigurati dovod potrebne koliაine kvalitetne vode na prostorima postojeၰeg i planiranog graᄐevinskog zemljiᘐta.

§ Dograᄐivati postojeၰu i intenzivirati izgradnju kanalizacione mre០e, te je dovesti u ravnote០u sa vodosnabdijevanjem.

§ Regulirati vodotoke i smanjiti eroziju tla, te sprijeაiti ili smanjiti moguၰe ᘐtete.

§ Ostvarivati moguၰnosti za maksimalnu upotrebu postojeၰih izvora energije i njihove dostupnosti svim podruაjima kroz modernizaciju i dogradnju.

§ Obezbjediti poᘐtansko - telekomunikacijski saobraၰaj uvoᄐenjem novih tehnologija sa ciljem dostizanja evropskih standarda.

§ Na nivou Prostornih planova opၰina nu០no je detaljnije analizirati graᄐevinsko zemljiᘐte, njegove granice i pojedine namjene, radi ᘐto optimalnijeg iskoriᘐtenja postojeၰe infrastrukture i ᘐto racionalnijeg koriᘐtenja prostora za izgradnju planirane.

1.6. Sanacija degradiranih podruაja

U kantonu su prisutne velike koliაine raznih mineralnih sirovina, meᄐu kojima dominiraju: ugalj, lapor, so, gline, kreაnjak, ᘐljunak i sl.



Eksploatacijom ovih mineralnih sirovina dolazi do degradacije tla u ogromnim razmjerima (posebno eksploatacijom povrᘐinskim putem).

Degradaciji tla posebno doprinose deponije: krovinskog (jalovinskog) materijala, ᘐljake , industrijskog i komunalnog otpada.

U dosadaᘐnjoj praksi rekultivaciji ovih degradiranih povrᘐina na Tuzlanskom kantonu se pristupalo pojedinaაno i u dosta skromnim razmjerima.

U planskom periodu neophodno je pristupiti djelomiაnoj rekultivaciji degradiranih povrᘐina na:

§ Povrᘐinskim kopovima rudnika "Banoviၰi" (po fazama u zavisnosti od eksploatacionih radova – dio povrᘐinskog kopa "Breᘐtica", dio povrᘐinskog kopa "Ⴠubriၰ", i jama "Radina")

§ Povrᘐinskim kopovima rudnika "ᄀurᄐevik" (po fazama u zavisnosti od eksploatacionih radova dio povrᘐinskog kopa "Viᘐၰa II", dio povrᘐinskog kopa "Brezje" i dio povrᘐinskog kopa "Potoაari")

§ Povrᘐinskom kopu "ᘀikulje" (po fazama u zavisnosti od eksploatacionih radova)

§ Povrᘐinskom kopu "Dubrave" (po fazama u zavisnosti od eksploatacionih radova)

Konaაnu (cjelovitu) rekultivaciju degradiranih povrᘐina u planskom periodu, treba izvesti na prostorima gdje je zavrᘐena eksploatacija (podzemna, povrᘐinska) i odlaganje jalovinskog materijala, ᘐljake i komunalnog otpada a to su:

§ Rekultivacija povrᘐinskog kopa (stari rudarski radovi) ᘀiაki Brod – jezero "ᘀiၰi", i na prostoru Bistarca

§ Rekultivacija povrᘐinskog kopa (stari rudarski radovi) Lukavaაka Rijeka§ Rekultivacija – poᘐumljavanje povrᘐinskog kopa Krojაica§ Sanacija povrᘐinskog kopa (prevoᄐenje u graᄐevinsko zemljiᘐte) starih

rudarskih radova – kvarcni pijesak "Ku០iၰi"§ Rekultivacija ᘐljaაiᘐta Termoelektrane " Tuzla", na lokalitetu "Jezero I i II"§ Rekultivacija kamenoloma koji prestaju sa radom§ Rekultivacija deponije komunalnog otpada Desetine (nakon izgradnje

regionalne deponije)§ Rekultivacija saniranih kliziᘐta na podruაju Tuzlanskog kantona§ Sanacija degradiranog podruაja grada Tuzle, nastalo kao posljedica

eksploatacije soli§ Sanacija povrᘐina starih rudarskih radova (prevoᄐenje u graᄐevinsko

zemljiᘐte) iznad jame Moluhe i Lipnica



2. OSNOVA PROSTORNOG RAZVOJA PRIVREDNE JAVNE INFRASTRUKTURE

2.1. Smjernice za razvoj regionalnog saobraၰajnog sistema

Osnovom prostornog razvoja privredne i javne infrastrukture usmjerava se razvoj saobraၰajne infrastrukture, odnosno razvoj regionalnog saobraၰajnog sistema (putna, ០eljezniაka i druga infrastruktura) u skladu sa planiranim razvojem u cilju povezivanja na saobraၰajnu infrastrukturu dr០ave Bosne i Hercegovine, entiteta i susjednih dr០ava kao i funkcionalno saobraၰajno povezivanje naselja (sa naglaskom na povezivanje urbanih centara i ruralnih podruაja), javni saobraၰaj i drugo.

Kod izrade smjernica za razvoj regionalnog saobraၰajnog sistema vodilo se raაuna o njihovoj usaglaᘐenosti sa Srednjoroაnom razvojnom strategijom BiH (PRSP). Srednjoroაna razvojna strategija BiH za period 2004.-2007. god. definirala je sektorske prioritete, u okviru kojih je predoაila stanje odreᄐenog sektora, pravni i institucionalni okvir, probleme i prioritete sektora uz neophodne mjere i reforme koje je potrebno provesti u periodu 2004 - 2007 godina.

Poაetkom 2004.g. Vijeၰe ministara BiH je, zajedno sa entitetskim vladama, usvojilo Srednjoroაnu razvojnu strategiju BiH (PRSP). U mjesecu martu 2005 godine Parlamentarna skupᘐtina BiH podr០ala je implementaciju Srednjoroაne razvojne strategije BiH (PRSP) აime je i oficijelno zapoაet proces njene implementacije.

Regionalna strategija razvoja Sjeveroistoაne BiH predstavlja dodatak dokumentu Srednjoroაne razvojne strategije BiH (PRSP), i izmeᄐu njih ne postoji nesaglasnost.

Razvoj koncepta regionalnog razvoja u BiH zavisi od meᄐusobno povezane kombinacije razliაitih reformskih aktivnosti, odgovarajuၰih politiაkih odluka i radikalnog odgovora, koji ၰe odgovarati ᘐirokom spektru ekonomskih ciljeva u skladu sa ekonomskim, socijalnim i potrebama okru០enja u zemlji. Odluka da se zapoაne sa izgradnjom potrebnih kapaciteta za proces regionalnog razvoja odra០ava potrebu da se pomogne u ekonomskoj regeneraciji Bosne i Hercegovine, a isto tako i da se doprinese pripremanju zemlje za buduၰu integraciju u EU i koriᘐtenje pretpristupnih fondova.

U skladu sa buduၰom vizijom regionalnog razvoja, postavljaju se smjernice za razvoj saobraၰajnog sistema Tuzlanskog kantona kao sastavnog dijela regionalnog saobraၰajnog sistema:

§ Autoput Tuzla – rijeka Sava, magistralni putni pravac Oraᘐje-Tuzla-Kladanj, kao dionica magistralnog puta ័upanja-Tuzla-Sarajevo-Opuzen, i put Doboj-ᘀamac, kao dionica puta Sarajevo-Doboj-ᘀamac, predstavljaju putni izlaz regije prema zemljama Srednje Evrope i prema Jadranu.

§ Putni pravac Tuzla-Doboj sa produ០ecima prema Banja Luci i Derventi osnovna je (magistralna) spona regije sa regijom Zapad (Banja Luka) i zemljama Zapadne Evrope.

§ Putne saobraၰajnice, Tuzla-Bijeljina i Tuzla-Zvornik, povezuju regiju sa Jugoistoაnom Evropom.

§ ័eljezniაke pruge Banoviၰi-Tuzla-Brაko i Ploაe-Sarajevo-Doboj-ᘀamac-Vinkovci veza su na sjeveru i povezuju regiju sa zemljama Srednje Evrope, dok je na jugu pruga Vinkovci-Ploაe veza sa Jadranom.



§ Pruga Tuzla-Zvornik omoguၰava i izlaz regije na teritorij Srbije i Crne Gore, dok su prugom Tuzla-Doboj otvoreni ០eljezniაki pravci ka zapadnim regijama (Zenica, Banja Luka) i Zapadnoj Evropi. ័eljezniაkim აvorom Doboj i prugom Vinkovci-Ploაe omoguၰena je veza prema sjeveru i jugu Evrope.

§ Aerodrom u Tuzli, te luka Brაko predstavlja poseban potencijal za ekonomski razvoj.

Da bi se postigao planirani razvoj saobraၰajnog sistema prioritet je:

Putna infrastruktura i transport:

§ izraditi dugoroაnu strategiju razvoja putnog sektora na Tuzlanskom kantonu, u skladu s BHTMP (B&H Transport Master Plan).

§ razviti sistem menad០menta, monitoringa i zaᘐtite puteva.§ formirati zajedniაku bazu podataka za cestovnu mre០u u Tuzlanskom

kantonu, kao osnove sistema upravljanja i monitoringa. Time bi se na efikasan naაin pratilo stanje puteva i podataka za planiranje i programiranje radova na odr០avanju, rekonstrukciji i izgradnji puteva.

§ izraditi studiju izvodljivosti za rekonstrukciju i izgradnju novih puteva § revitalizirati i modernizirati postojeၰu putnu mre០u§ poveၰan intenzitet saobraၰaja na pojedinim dionicama postojeၰe putne

infrastrukture nala០e potrebu da se modernizira postojeၰa putna mre០a u skladu sa veၰ uraᄐenim studijama,

§ poveၰati nivo bezbijednosti regionalnih i lokalnih puteva, u skladu sa utvrᄐenim prioritetima,

§ nastaviti sa aktivnostima na izgradnji veze sa auto-putem na Koridor-u Vc.§ nastaviti sa aktivnostima na izgradnju auto-puta Tuzla-rijeka Sava.§ osigurati financijska sredstva za zadovoljavajuၰe finansiranje putne

infrastrukture§ ekonomskim mjerama stimulirati javni prijevoz.

័eljezniაka infrastruktura i transport

§ Ostvariti aktivno uაeᘐၰe i dati doprinos u okviru nadle០nosti u implementaciji prioriteta definiranih Srednjoroაnom razvojnom strategijom BiH (PRSP).

Zraაni transport i aerodromi

§ Izraditi studiju izvodljivosti za teretni transport i poslovne zone na aerodromu Tuzla

§ modernizirati i proᘐiriti kapacitete aerodroma "Tuzla" § realizirati projekte na aerodromu koji se odnose na poboljᘐanje kvaliteta

usluge i sigurnosti do nivoa koje propisuje ICAO,§ iskoristiti optereၰenost nekih BiH aerodroma, kao i povoljan geografski

polo០aj Tuzlanskog aerodroma za razvijanje moguၰnosti i intenzivniju afirmaciju aerodroma "Tuzla".



2.2. Smjernice za razvoj telekomunikacione infrastrukture

U cilju prikljuაenja Bosne i Hercegovine globalizacijskim promjenama u koje spada i izgradnja modernog informacionog druᘐtva u saradnji sa UNDP-jem uraᄐena je Strategija razvoja informacionog druᘐtva Bosne i Hercegovine. Strategija je usvojena od strane Vijeၰa ministara Bosne i Hercegovine. Strategija se odnosi na period 2004-2010 godina. U Strategiji se posebno obraᄐuje razvoj telekomunikacione infrastrukture kao dio informacijske i tekomunikacione tehnologije (IKT). S obzirom na ciljeve koji su zadati u Strategiji kao i moguၰnostima realizacije, njena realizacija ၰe sigurno biti produ០ena i na du០i period.

S obzirom na va០nost telekominikacinih usluga na razvoj ukupnog druᘐtva neophodno je razvijati ovu infrastrukturu. Pokazatelj razvoja je broj korisnika nekog servisa na sto stanovnika. Da bi smanjili jaz u razvoju, potrebno je poveၰati fiziაke kapacitete infrastrukture mjereno na sto stanovnika :

§ broj prikljuაaka fiksne mre០e 35 do 2010 § broj prikljuაaka mobilne mre០e 50 do 2010§ broj prikljuაaka internet korisnika 20 do 2010§ broj prikljuაaka preko mobilne mre០e (GPRS, EDGE,) 20 do 2010§ broj prikljuაaka CaTV 20 do 2015§ broj prikljuაaka DTV (Digitalne TV) 20 do 2020.

U planskom periodu potrebno je da se broj korisnika primijenjenih tehnologija poveၰa:

§ Broj korisnika ISDN linija na 100 linija, 10% do 2007 ,20% do 2010§ broj korisnika ᘐirokopojasnog pristupa na 100 linija, 5% do 2007 ,30% do

2020 godine,§ broj korisnika GPRS, EDGE mobilnih komunikacija 25% do 2010§ broj korisnika UMTS (3G) mobilnih komunikacija 20% do 2015.

Pored fiziაkog poveၰanja broja korisnika telekomunikacionih servisa neophodno je graditi mre០e sljedeၰe generacije a to znaაi:

§ izgradnja ᘐirokopojasne telekomunikacione infrastrukture§ izgradnja multiservisnog transportnog sistema za paketsku, fiksnu i

mobilnu mre០u§ izgradnja mobilne mre០e treၰe generacije.

Ove mre០e su viᘐeuslu០ne, viᘐekorisniაke, fleksibilne, skalabilne i visokoraspolo០ive. Kao takve omoguၰavaju i konvergenciju usluga, konvergenciju mre០a i konvergenciju operatera i davaoca usluga ᘐto ၰe korisnicima dati moguၰnost jednostavnog koriᘐtenja i uvijek najbolju konekciju na telekomunikacionu mre០u.

Telekom operatori koji djeluju (ili ၰe djelovati) na podruაju Tuzlanskog kantona imaju obavezu da u svom razvoju pomognu realizaciji planskih ciljeva koji su predviᄐeni u ovom dokumentu.



2.3. Smjernice za razvoj energetske infrastrukture u kantonu

Energetski potencijali na podruაju Tuzlanskog kantona znaაajni su za Federaciju BiH, a i za cijelu dr០avu BiH. Ti potencijali su uglavnom u velikim zalihama uglja.

Za ispravno koriᘐtenje energetskih resursa na dobrobit graᄐana ovog kantona i dr០ave BiH, bit ၰe potrebno donijeti strategiju druᘐtvenog razvoja BiH i strategiju razvoja energetike.

Na osnovu dosadaᘐnjeg iskustva mo០e se konstatirati da je razvoj Tuzlanskog kantona u velikoj mjeri ovisan o razvoju energetike. O tome se mo០e kompetentno rasuᄐivati, jer na ovim prostorima veၰ preko dvije decenije postoji i radi najveၰi energetski kompleks u dr០avi BiH. Termoelektrana Tuzla sa instaliranom snagom 779 MW i godiᘐnjom proizvodnjom oko 4 000 GWh ima uz sebe rudnike uglja iz kojih koristi blizu 4 miliona tona godiᘐnje. Ove veliაine predstavljaju u dobroj mjeri uravnote០eno stanje za ovaj energetski kompleks, jer su i ostali parametri tome prilagoᄐeni, kao ᘐto su transportni sistemi akumulacije vode, odlagaliᘐta ᘐljake i pepela, te veze na energetski sistem.

Razvoj energetike u razmatranom planskom periodu bit ၰe takav da obezbjedi objekte kontinuiteta i kao zamjenske kapacitete. Naravno, svi novi objekti moraju biti graᄐeni po dostignutim evropskim standardima i sa posljednjim tehniაkim rjeᘐenjima za opremu po osnovu ekonomiაnosti i po ekoloᘐkim uslovima rada.

Povrᘐinski kopovi uglja moraju planirati rekultivaciju devastiranog zemljiᘐta. Termoelektrana mora planirati zaposjedanje ᘐto manjih novih povrᘐina, ᘐto upuၰuje na to da se potpuno iskoristi prostor pored postojeၰe termoelektrane. Novi blokovi moraju biti tako koncipirani da njihov utjecaj na okolinu bude u granicama koje su propisane evropskim standardima. Ovo se odnosi na აestice pepela kao i na ispusne plinove. Odlaganje ᘐljake i pepela mora biti takvo da ne zahtjeva veၰe koliაine vode u bilo kojoj fazi u planskom periodu. To znaაi da bi trebalo objekte koncipirati tako da se ne izazove potreba dovoᄐenja novih koliაina vode u akumulacijsko jezero Modrac. Novi blokovi trebaju biti izgraᄐeni kao TE – TO blokovi.

Sistem toplifikacije gradova i naselja treba nastaviti i izgraditi u svim dijelovima podruაja koja su u dosegu ovog sistema sa tehnoekonomskim opravdanjem.

Osnovne vrelovode do ciljnih naselja treba voditi zajedniაkom trasom gdje jeto moguၰe. Ovo je potrebno zato ᘐto je opredjeljenje da se od izvora vodi jedan vrelovod za jedan grad. Obzirom na povoljan polo០aj TE Tuzla u prostoru kantona moguၰe je u gotovo svim veၰim gradovima kantona provesti toplifikaciju.

Elektroprenosna mre០a najviᘐeg napona 400 kV dovoljno je razvijena da prihvati energiju i iz novih zamjenskih proizvodnih objekata, pa se ne planiraju nove trase za nove dionice.

Elektroprenosna mre០a 110 kV je nedovoljna, posebno nedostaje dosta objekata trafostanice 110/20 kV i zbog toga sada ima veliki broj potroᘐaაa, posebno na seoskim podruაjima koji imaju nekvalitetnu elektriაnu energiju i nedovoljnu sigurnost u snabdijevanju. Ova situacija je nastala zato ᘐto je Elektroprivreda BiH donijela odluku 1997. godine da se u elektrodistribuciji mogu graditi objekti za tri naponska nivoa i to: 110 kV, 20 kV i 0,4 kV. Na taj naაin se viᘐe ne mogu graditi objekti 35 kV i 10 kV, pri აemu se objekti 35 kv trebaju postepeno zamjenjivati sa 110 kV i 20 kv, a 10 kV vodove treba pretvarati u vodove 20 kV. Ovo pretvaranje vodova 10 kV u vodove 20 kV znaაi praktiაno zadr០avanje postojeၰih trasa, a ostalo



se sve mijenja. Ovo je vrlo dobra mjera, jer su se gotovo svi 10 kV vodovi morali rekonstruirati jer im je ០ivotna dob ispunjena.

Na ovom kantonu je iznad prosjeka razvijena mre០a 35 kV, pa zaustavljanje njene dalje izgradnje kod nas znaაi potrebu izgradnje veၰeg broja objekata 110 kV, აija je cijena koᘐtanja znatno veၰa od 35 kV. Pomenuta odluka, te pojava rata i nedovoljna sredstva poslije rata i veliko pomjeranje potroᘐaაa na podruაja gdje je slaba postojeၰa distributivna mre០a izazvalo je potrebu za velikim brojem objekata 110 kV. Zato ၰe biti potrebno intenzivnije ulagati u ovu mre០u kako ne bi bila koაnica razvoja na viᘐe podruაja kantona.

Potrebno je ᘐto prije povezati sve postojeၰe 110 kV dalekovode izmeᄐu entiteta, a takoᄐer i 35 kV dalekovoda za koje postoji interes i tehnoekonomsko opravdanje. Mre០u 35 kV koriste sve veၰe privredne organizacije na podruაju kantona ᘐto znaაi da ၰe i oni trebati planirati postepenu zamjenu svojih objekata sa objektima na napon 110 kV i 20 kV. Odluka o prestanku izgradnje mre០e 35 kV i njeno postepeno ukidanje ne odnosi se direktno na privredne organizacije imaoce ovakvih objekata, ali ၰe biti primorani na zamjenu, zato ᘐto se takva oprema veၰ prestaje serijski proizvoditi u cijeloj Evropi.

Proces prelaska sa აetveronaponskog na tronaponski sistem je vrlo ote០an i dosta skuplji u poაetku zbog potrebe veၰeg broja 110 kV objekata, ali se mora provoditi, jer to Evropski standard i tome se prilagoᄐavaju proizvoᄐaაi elektroopreme.

Kod radova na rekonstrukciji mre០e 10 kV, kao i izgradnja nove u gradskim i prigradskim podruაjima potrebno je graditi podzemnu mre០u jer se tako mo០e mnogo bolje koristiti prostor.

2.4. Smjernice za razvoj komunalne infrastrukture u kantonu

2.4.1. Smjernice za razvoj sistema vodosnabdijevanja

U cilju smanjenja trenutno iskazanog deficita u vodi pojedinih opၰina, a time i poboljᘐanja uslova snabdijevanja pitkom vodom stanovniᘐtva razmatranog podruაja, utvrᄐuju se slijedeၰe smjernice:

Optimizacija postojeၰih izvoriᘐta vode za piၰe do postizanja punog kapaciteta

§ Optimizacija precrpljivanjem akvifera u hidroloᘐkom minimumu;U ovu grupu ubrajaju se izvoriᘐta: Stupari (Tuzla), Studeᘐnica i Krabaᘐnica (Banoviၰi) i Gluha Bukovica (Kladanj)

§ Optimizacija dogradnjom novih zahvatnih objekata (bunara);U ovu grupu ubrajaju se izvoriᘐta: Spreაko polje (Tuzla), Okanoviၰi (Gradaაac), Doma០iၰ (Gradaაac) – pored novih zahvatnih objekata potrebna i optimizacija postojeၰih.

§ Optimizacija potrebna i na izvoriᘐtu Sklop (Graაanica), ali se bez prethodno provedenih istra០nih radova ne mo០e se predvidjeti vid optimizacije.

Ove moguၰnosti su, u veၰini sluაajeva, nedovoljno istra០ene i hidrogeoloᘐki

nedefinirane, pa je potrebno odmah pristupiti odgovarajuၰim istra០ivanjima i



iznala០enju odgovarajuၰih tehniაkih rjeᘐenja. Iz provedenih istra០nih radova ne mo០e se predvidjeti vid optimizacije.

Smanjenje gubitaka na dovodnim cjevovodima i razvodnoj mre០i

Enormni gubici vode procijenjeni u razvodnim mre០ama opၰinskih sistema vodosnabdijevanja (30 – 70%), uslovljavaju da se saniranje istih postavi kao hitan i kontinuiran zadatak svim komunalnim organizacijama koje upravljaju vodovodnim sistemima, აiji gubici prelaze 20 – 25%.

§ Smanjenje gubitaka vode mo០e se postiၰi: rekonstrukcijom (zamjenom) dotrajalih dijelova mre០e, saniranje kvarova na dovodnim cjevovodima i razvodnoj mre០i, zamjenom dotrajalih vodovodnih armatura i drugo.

Podmirenje deficita u vodi opၰina Tuzla, Lukavac i ័ivinice, gotovo do kraja planskog perioda, koriᘐtenjem voda akumulacije Modrac

Kao rjeᘐenje koje bi zadovoljilo potrebe za vodom Tuzle, Lukavca, a uz

ukljuაenje lokalnog izvoriᘐta ''Barice'' i ័ivinice do kraja planskog perioda, moguၰe je koriᘐtenjem voda akumulacije Modrac.

§ Treba izvrᘐiti preraspodjelu raspolo០ivog bilansa voda Modraca na tehnoloᘐku i vodu za piၰe, provesti neophodne mjere zaᘐtite akumulacije i njenog sliva, kao i primijeniti odgovarajuၰe tehnologije preაiᘐၰavanja voda.

§ Izvrᘐiti definitivnu raspodjelu raspolo០ivog bilansa voda akumulacije na tehnoloᘐku i vodu za piၰe, ᘐto ၰe se moၰi utvrditi tek nakon provoᄐenja potrebnih analiza, ukljuაujuၰi i razmatranje moguၰnosti uvoᄐenja racionalizacije i recirkulacije potroᘐnje tehnoloᘐke vode u proizvodnim procesima postojeၰih potroᘐaაa.

§ Planirano je da se u I fazi izgradi postrojenje kapaciteta 300 l/sek za Tuzlu i postrojenje kapaciteta 150 l/sek za Lukavac (aktivnosti u toku), sa rokom zavrᘐetka u 2007. godini. Po zavrᘐetku I faze, planirano je da odmah zapoაne realizacija II faze izgradnjom postrojenja kapaciteta 300 l/sek (100l/sek za Tuzlu, 100 l/sek za Lukavac i 100 l/sek za ័ivinice).

Ubla០avanje deficita u vodi u ostalim opၰinskim vodovodnim sistemima

Ⴠeliၰ§ Uz prethodno provoᄐenje odgovarajuၰih istra០ivanja, te iznala០enja

tehniაkih rjeᘐenja koja obezbjeᄐuju koriᘐtenje punog kapaciteta novih izvoriᘐta ''Brana Vra០iၰi'' i ''Brnjik II'', obezbjediti ukljuაivanje dodatnih koliაina vode u postojeၰi sistem vodosnabdijevanja naselja Ⴠeliၰ, Ratkoviၰi, Brnjik i Vra០iၰi, uz potreban vremenski pomak ukljuაenja istih.

Graაanica§ Uz prethodno provoᄐenje neophodnih hidrogeoloᘐkih istra០ivanja kojima

bi se definirala moguၰnost proᘐirenja postojeၰeg izvoriᘐta Soljanuᘐa, te iznala០enja optimalnih tehniაkih rjeᘐenja zahvaၰanja istih, pristupilo bi se



proᘐirenju i dogradnji postojeၰih objekata vodovodnog sistema Graაanica, აime bi se omoguၰio prihvat novih koliაina vode.

Srebrenik§ Pripremiti i realizovati programa hidrogeoloᘐkih istra០nih radova kojima bi

se utvrdila moguၰnost zahvaၰanja dodatnih koliაina vode iz aluvijona rijeke Tinje, sa posebnim naglaskom na moguၰnost oაuvanja kvaliteta istih. Po definiranju kapaciteta izvoriᘐta i optimalnih tehniაkih rjeᘐenja eksploatacije istog, pristupiti pripremi odgovarajuၰe dokumentacije za uvoᄐenje novih koliაina vode u postojeၰi sistem vodosnabdijevanja Srebrenika i prikljuაenih prigradskih naselja.

§ Na sliაan naაin pristupiti istra០ivanju i realizaciji parcijalnih sistema vodosnabdijevanja za pojedina mjesna podruაja, na lokalnim akviferima.

§ Razmatranje moguၰnosti izgradnje malih akumulacija "Bistrica" i "Lu០niაka rijeka"

័ivinice§ Istra០ivanje i izgradnja izvoriᘐta ''Barice'' – Spreაko polje, te priprema i

realizacija tehniაkog rjeᘐenja za uvoᄐenje dodatnih koliაina vode u postojeၰi sistem ័ivinica i prikljuაenih prigradskih naselja. U sklopu ovih aktivnosti planirati i radove na poboljᘐanju eksploatacije postojeၰeg sistema vodosnabdijevanja stvarajuၰi uslove da postojeၰi rezervoar ''Meᘐtriၰi'' funkcioniᘐe kao rezervoar ispred naselja.

Regionalni sistem vodosnabdijevanja ''Tuzlanska regija'' § Neovisno o realizaciji gore navedenih aktivnost, neke od opၰina vjerojatno

neၰe rijeᘐiti problem deficita pitke vode u planskom periodu. Zbog toga, a i zbog potrebe razvoja potroᘐnje poslije 2025. godine, nu០no je planirati realizaciju regionalnog sistema vodosnabdijevanja u periodu od 2015. do 2030. godine, აije izvoriᘐte mo០e biti samo rijeka Krivaja (prema va០eၰoj dokumentaciji), bilo koja varijanta zahvata da se usvoji. Predviᄐeno je da se u I fazi, otvorenim zahvatom, prevedu vode rijeke Krivaje u sliv rijeke Spreაe, a potom bi se pristupilo formiranju akumulacije na navedenom vodotoku. Programom dugoroაnog vodosnabdijevanja razraᄐena su dva rjeᘐenja po varijantama. Tim rjeᘐenjima se planira regionalni vodovod ''Tuzlanska regija'' koji bi objedinjavao meᄐuopၰinski vodovod Tuzla, Lukavac i ័ivinice, te opၰinske vodovode Banoviၰi, Kalesija i Srebrenik, a eventualno i Graაanica.

2.4.2. Smjernice za razvoj sistema kanalizacije i tretman otpadnih voda

U cilju smanjenja tereta zagaᄐenja koji se unosi u povrᘐinske vode Tuzlanskog kantona, odnosno poboljᘐanja i oაuvanja kvaliteta povrᘐinskih voda, utvrᄐuju se smjernice za prikupljanje, odvoᄐenje i preაiᘐၰavanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda.



Utvrᄐivanje koncepcije prikupljanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda

Da bi utvrdili koncepciju prikupljanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda sa podruაja opၰine, potrebno je pristupiti pripremi potrebne dokumentacije, odgovarajuၰeg nivoa:

§ Opၰine Doboj Istok i Srebrenik utvrdile su koncepciju prikupljanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja komunalnih i industrijskih otpadnih voda izradom odgovarajuၰe dokumentacije, te provoᄐenjem potrebne struაne revizije.

§ Za opၰine Banoviၰi i Kalesija u toku je izrada dokumentacija kojom ၰe biti analiziran i predlo០en optimalan koncept prikupljanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda na jednom ili viᘐe konvencionalnih ili tipskih postrojenja.

§ Za gradsko podruაje Tuzle, gdje su primijenjeni kombinovani i separatni sistem kanalizacije (tri glavna kolektora), odmah pristupiti izradi analize stanja izgraᄐenih sistema za prikupljanje i odvoᄐenje fekalnih voda, a gdje je to potrebno i oborinskih voda, za izradom prijedloga mjera za poboljᘐanje trenutnog stanja.

§ Za naselja koja nisu obuhvaၰena sistemom gradske kanalizacije, izradom odgovarajuၰe dokumentacije utvrditi koncepciju prihvaၰanja i odvoᄐenja otpadnih voda, uz optimizaciju preაiᘐၰavanja istih na centralnom gradskom postrojenju ili tipskim postrojenjima.

§ Opၰina ័ivinice ima rijeᘐenu koncepciju prihvaၰanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda za gradsko podruაje i prigradska naselja, ukljuაujuၰi i naselja ᄀurᄐevik i Viᘐၰa. Za ostala naselja potrebno je pripremiti dokumentaciju i utvrditi koncepciju prihvaၰanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda, uz optimizaciju broja tipskih ili konvencionalnih postrojenja.

§ Za opၰinu Gradaაac utvrᄐena i dijelom realizirana koncepcija prihvaၰanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja komunalnih i industrijskih otpadnih voda, na izgraᄐenom postrojenju kapaciteta 30.000 ES. Za naselja koja nisu obuhvaၰena sistemom gradske kanalizacije, analizirati i utvrditi koncept prihvata, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda na gradskom ili zasebnim postrojenjima.

§ Za naselja Ⴠeliၰ, Ratkoviၰi, Brnjik, Vra០iၰi i Velino Selo utvrᄐena koncepcija prihvaၰanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda. Za ostala naselja sa podruაja opၰine Ⴠeliၰ pristupiti izradi odgovarajuၰe dokumentacije kojom bi se utvrdio koncept prihvaၰanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda centralnom ili viᘐe postrojenja.

§ U opၰinskim centrima Lukavac, Graაanica i Kladanj utvrᄐena je koncepcija prihvata i odvoᄐenja otpadnih voda. Potrebno razmotriti naაin prihvaၰanja, odvoᄐenja, te optimalno preაiᘐၰavanje otpadnih voda na jednom ili viᘐe postrojenja. Razmotriti i predlo០iti eventualnu rekonstrukciju veၰ izvedene kolektorske i kanalizacione mre០e.

§ Za naselja sa podruაja opၰina Sapna i Teoაak, razmotriti i utvrditi koncepciju prihvaၰanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda, posebno analizirajuၰi opravdanost preაiᘐၰavanja istih na jednom ili viᘐe postrojenja.



§ Analiziran je i koncept prihvaၰanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda naselja lociranih na obodu akumulacije Modrac (podruაja opၰina Lukavac, ័ivinice i Tuzla), sa tipskim postrojenjima kapaciteta do 2.000 ES.

Realizacija planiranih kanalizacionih sistema i postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda

§ Po izradi odgovarajuၰe dokumentacije i usvajanju koncepcije prihvaၰanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda, svaka opၰina pojedinaაno utvrᄐuje redoslijed prioriteta za realizaciju planiranih objekata.

§ Za utvrᄐeni prioritet(e), pristupa se pripremi dokumentacije viᘐeg nivoa, obezbjeᄐenju sredstava i provoᄐenju procedure za dodjelu ugovora o nabavci, a potom i realizaciji planiranih radova.

§ Planirano je da se postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda izvode fazno, s tim da se do kraja I planskog perioda (2015. godina), realizuje I faza postrojenja orjentacionog kapaciteta koji odgovara 40 – 60 % kapaciteta planiranog za kraj planskog perioda (za svaku opၰinu posebno se odreᄐuje), a da se do kraja planskog perioda realizuje II faza postrojenja kao dopuna do ukupno planiranog kapaciteta. Planirano je takoᄐer, gdje god je to izvodljivo, preაiᘐၰavanje komunalnih i otpadnih voda industrije na jednom postrojenju.

§ Kada su u pitanju kanalizacioni sistemi prednost treba dati kolektorskoj i kanalizacionoj mre០i koja obezbjeᄐuje prihvat i dovoᄐenje veၰih koliაina otpadne vode do postrojenja za preაiᘐၰavanje.

Prioriteti u realizaciji kanalizacionih sistema i postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda

Imajuၰi u vidu osnovne ciljeve zaᘐtite voda na podruაju kantona, prvenstveno

oაuvanje kvaliteta voda postojeၰih i potencijalnih izvoriᘐta vode za piၰe, nameၰe se slijedeၰi redoslijed prioriteta:

Akumulacija Modrac – zaᘐtita izvoriᘐte vode za piၰe opၰina Tuzla, Lukavac i ័ivinice

§ Izgradnja ureᄐaja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda ័ivinica i prigradskihnaselja, I faza kapaciteta 20.000 ES (priprema realizacije u toku), a zatim i II faza postrojenja kapaciteta dodatnih 20.000 ES u drugom dijelu planskog perioda (2025. godina).

§ Izgradnja glavnih kolektora (kolektori I, II, II i Sjever) za naselje ័ivinice i prikljuაena prigradska naselja (pripreme za realizaciju u toku).

§ Hitno stavljanje u funkciju postrojenja za tretman zamuljenih voda separacije uglja Rudnika ''Banoviၰi'', აije zamuljene vode zatrpavaju akumulaciju Modrac i pogorᘐavaju kvalitet vode iste.

§ Realizacija sistema za prihvaၰanje, odvoᄐenje i preაiᘐၰavanje otpadnih voda, tipskim postrojenjima kapaciteta do 2.000 ES, za naselja lociranih na obodu akumulacije Modrac (podruაja opၰina Lukavac, ័ivinice i Tuzla).

§ Izgradnja ureᄐaja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda Kalesije i prigradskih naselja, I faza kapaciteta 20.000 ES, sa pripadajuၰom kolektorskom i



kanalizacionom mre០om, a do kraja planskog perioda i II faze ukupnog kapaciteta 20.000 ES (jedno ili viᘐe postroje.).

§ Izgradnja ureᄐaja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda Banoviၰa i prigradskih naselja, I faza kapaciteta 15.000 ES, a do kraja planskog perioda izgraditi postrojenja ukupnog kapaciteta dodatnih 20.000 ES. Ove aktivnosti treba da prati dogradnja kolektorske i kanalizacione mre០e.

Zaᘐtita izvoriᘐta ''Sibovaၰa'', ''Tukovi'' i ''Stadion'' u Ⴠeliၰu § Izgradnja dijela kanalizacionog sistema fekalnih voda za naselje Ⴠeliၰ do

postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda planiranog na lokalitetu Sastavci, u Ⴠeliၰu.

§ Izgradnja glavnog kolektora na potezu: lokacija Saliᘐte (ispod naselja Vra០iၰi) – Brnjik – Ratkoviၰi – Sastavci (Ⴠeliၰ). Na kolektoru su predviᄐena i mjesta buduၰih prikljuაaka fekalne kanalizacije iz Velinog Sela, dijela Vra០iၰa i Brnjika, Ratkoviၰa i dijela Ⴠeliၰa. Radovi na kanalizacionom sistemu fekalnih voda naselja Ⴠeliၰ i glavnom kolektoru Vra០iၰi Ⴠeliၰ trebali bi se izvesti na poაetku planskog perioda.

§ Izgradnja I faze ureᄐaja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda gore navedenih naselja, kapaciteta 10.000 ES, treba biti realizovana poაetkom drugog dijela planskog perioda.

2.4.3. Smjernice za opremanje vanurbanih podruაja osnovnom komunalnom infrastrukturom

Smjernice za opremanje vanurbanih podruაja sistemima vodosnabdijevanja

Pri razmatranju broja stanovniᘐtva koje ၰe biti obuhvaၰeno vodovodni sistemima koji su dati naprijed navedenim Dugoroაnim programom, napravljena je podjela na stanovniᘐtvo opၰinskih centara i na stanovniᘐtvo ''ostalih naselja'', za koja se na osnovu njihove veliაine i polo០aja planira da ၰe biti povezani sa vodovodima,bili preko distributivne mre០e, kao prigradska – urbane sredine, bilo preko objekata za transport vode, kao usputna naselja.

Preostala naselja, koja se tretiraju kao vanurbana podruაja, upuၰuju se na koriᘐtenje lokalnih izvoriᘐta vode za piၰe. U tom smislu utvrᄐuju se slijedeၰe smjernice za uspostavljanje novih ili rekonstrukciju i dogradnju postojeၰih – lokalnih sistema za vodosnabdijevanje vanurbanih podruაja:

§ Optimizacija postojeၰih lokalnih izvoriᘐta vode za piၰe, do postizanja punog kapaciteta istih, ili provoᄐenje neophodnih istra០nih radova u cilju definiranja optimalnog kapaciteta novih (lokalnih) izvoriᘐta,

§ Priprema dokumentacije odgovarajuၰeg nivoa za sistem vodosnabdijevanja odreᄐenog vanurbanog podruაja, ovisno u utvrᄐenom kapacitetu izvoriᘐta,

§ Realizacija planirane rekonstrukcije i dogradnje postojeၰeg ili izgradnja novo sistema za vodosnabdijevanje vanurbanog podruაja, te realizacija neophodnih tehniაkih mjera zaᘐtite izvoriᘐta.



Smjernice za opremanje vanurbanih podruაja kanalizacionim sistemimai postrojenjima za preაiᘐၰavanje otpadnih voda

U poglavlju 7.2. Sistemi odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda, planirano je da se za svaku opၰinu, neovisno o stepenu izgraᄐenosti postojeၰih sistema za prihvaၰanje, odvoᄐenje i preაiᘐၰavanje otpadnih voda, uradi dokumentacija odgovarajuၰeg nivoa kojom bi se utvrdila koncepcija prihvaၰanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda za sva naseljena mjesta sa podruაja odreᄐene opၰine. Tako utvrᄐenom koncepcijom, ujedno ၰe biti utvrᄐena i koncepcija za kanalizacione sisteme vanurbanih podruაja, a ujedno utvrᄐeno i opredjeljenje za preაiᘐၰavanje otpadnih voda na centralnom postrojenju ili odgovarajuၰem tipskom postrojenju.

U tom smislu utvrᄐuju se slijedeၰe smjernice za opremanje vanurbanih podruაja kanalizacionim sistemima i postrojenjima za preაiᘐၰavanje otpadnih voda:

§ Na osnovu utvrᄐene koncepcije prihvaၰanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda za podruაje odreᄐene opၰina, obezbjediti izradu dokumentacije odgovarajuၰeg nivoa za izgradnju kanalizacionog sistema konkretnog vanurbanog podruაja, sa odabranim naაinom preაiᘐၰavanja otpadnih voda na centralnom postrojenju ili odgovarajuၰem tipskom postrojenju.

§ Realizacija planiranog kanalizacionog sistema vanurbanog podruაja, sa odgovarajuၰim tipskim postrojenjem za preაiᘐၰavanje otpadnih voda ili izgradnja kolektora za prikljuაenje kanalizacionog sistema na gradsku kolektorsku mre០u, odnosno odvoᄐenje otpadnih voda vanurbanog podruაja na centralno postrojenje.

2.4.4. Smjernice za razvoj deponija otpada i opasnog otpada

Imajuၰi u vidu sadaᘐnje stanje upravljanja otpadom na podruაju Kantona, osnovni cilj ako se ០eli smanjiti pritisak otpada na okolicu bi bio da se: uspostavisistem za integralno upravljanje otpadom i infrastruktura za cjelovit sistemupravljanja otpadom. Na osnovu tog cilja, smjernice za razvoj deponija otpada bi bile:

§ utvrditi stvarno stanje upravljanja otpadom na podruაju Kantona (po tokovima otpada),

§ utvrditi postupanje sa opasnim otpadom;§ ustanoviti stanje odlo០enog ili odbaაenog otpada, osobito na aktivnim

deponijama, sa procjenom optereၰenja okolice. § mjerenjem ustanoviti stvarno stanje zagaᄐenja tla, zraka i voda na svim

lokacijama na kojima je ovlaᘐteno ili neovlaᘐteno odbaაen ili odlo០en opasni otpad.

§ napraviti pregled potreba za sanacijom i moguၰim naაinima zatvaranja;§ izgraditi regionalnu eko deponiju (Lukavaაka Rijeka)§ odlaganje komunalnog otpada za opၰine: Teoაak i Ⴠeliၰ rijeᘐiti u okviru

regionalne deponija u Bijeljini.



Osim problema odlaganja komunalnog otpada (koji ၰe na podruაju Tuzlanskog kantona biti rijeᘐen regionalnom deponijom) ostaje problem odlaganja opasnog i specifiაnog otpada.

U veoma kratkom vremenskom razdoblju, za rjeᘐavanje ovog izra០enog problema, neophodno je saაiniti ispravan i optimalan strateᘐki pristup kroz slijedeၰe aktivnosti:

§ Uspostaviti sistem klasifikacije opasnog i specifiაnog otpada na Kantonu, ᘐto podrazumijeva uspostavljanje detaljnog Registra (katastra) opasnog i specifiაnog otpada na podruაju Tuzlanskog kantona.

§ Izraditi registar i obavezati evidentiranje svih podataka, posebno: pregled zagaᄐivaაa koji u sklopu svojih djelatnosti proizvode otpad, vrste otpada u skladu sa usvojenom kategorizacijom otpada, koliაine i svojstva otpada, naაin dosadaᘐnjeg postupanja sa otpadom, posebno naაinom konaაnog odlaganja i dr.

§ Uspostaviti registar (katastar), uspostaviti Sistem nadzora nad tokovima postupanja sa opasnim i specifiაnim otpadam.

§ Uvesti prioritetan zahtjev za uspostavljanje Sistema utvrᄐivanje stanja u proizvodnji opasnog i specifiაnog otpada.

§ Konaაno utvrditi koje se vrste opasnog i specifiაnog otpada, u skladu sa klasifikacijom otpada, mogu odlagati na regionalnu deponiju i pod kojim uvjetima eventualne prethodne pripreme/obrade otpada.

§ Otpoაeti zvaniაni razgovor sa susjednim kantonima i veၰim privrednim subjektima, o naაinu i moguၰnostima konaაnog zbrinjavanja opasnog i specifiაnog otpada, vodeၰi raაuna o eventualnoj ponovnoj upotrebi ovih otpada, ili iznala០enja optimalne lokacije za izgradnju meᄐukantonalne deponije opasnog i specifiაnog otpada. Razgovore bi trebalo voditi uz pomoၰ nadle០nog federalnog Ministarstva (u skladu sa აlanom 11. federalnog Zakona o upravljanju otpadom).

§ Insistirati kod nadle០nog federalnog Ministarstva za donoᘐenje provedbenih propisa, u skladu sa აlanom 58. federalnog Zakona o upravljanju otpadom, koji se odnose na:- aktivnosti upravljanja otpadom i zadataka vezanih za kliniაki otpad,

ljudske lijekove,- aktivnosti upravljanja biorazgradljivim poljoprivrednim i ០ivotinjskim

otpadom, koriᘐtenje kanalizacionih muljeva i ostatke iz proizvodnje i koriᘐtenja kemikalija u poljoprivredi.

- Insistiranje na donoᘐenju federalnog (ili kantonalnog) provedbenog propisa kojim ၰe se utvrditi uvjeti za postupanje sa opasnim ispecifiၰnim otpadom.

Obzirom, da Kantonalni plan upravljanja otpadom treba biti usaglaᘐen sa Strategijom upravljanja otpadom Federacije BiH, Plan se neၰe moၰi donijeti u kratkom vremenskom razdoblju.

Iz tog razloga treba razmotriti moguၰnost da se u ᘐto kraၰem vremenskom razdoblju donese dokument u vidu Akcionog plana postupanja sa opasnim i specifiაnim otpadom na podruაju Tuzlanskog kantona, kojim bi se dale osnovne smjernice za realizaciju strateᘐkih ciljeva kada je u pitanju problematika postupanja sa opasnim i specifiაnim otpadom.



3. OSNOVA PROSTORNOG RAZVOJA OKOLINE

3.1. Smjernice za razvoj i upotrebu vanurbanih podruაja

Na podruაju Kantona vanurbano podruაje najveၰim dijelom აine poljoprivredno i ᘐumsko zemljiᘐte, zatim su tu eksploataciona polja (uglja, soli, kreაnjaka, kvarcni pijesak), dok mali procent – cca 6% აine graᄐevinska zemljiᘐta sa namjenom stanovanja i postojeၰi privredni kompleksi. Tu su joᘐ podruაja namijenjena za turizam i rekreaciju, degradirane povrᘐine, te svi infrastrukturni koridori.

Dosadaᘐnje mnogobrojne teᘐkoၰe u razvoju i koriᘐtenju prostora nastale su zbog manje-viᘐe stihijnog lociranja proizvodnih kompleksa, saobraၰajne i druge infrastrukture, a takoᄐer i podruაja sa individualnom stambenom izgradnjom. Zbog toga je potrebno koliko je moguၰe, ukloniti postojeၰe smetnje i osigurati bolje prostorne, saobraၰajne, ostale infrastrukturne, ekoloᘐke i druge uslove za usklaᄐeni razvoj privrede i veၰu kvalitetu ០ivljenja i boravljenja na prostoru Kantona.

Prostorne moguၰnosti razvoja Kantona mogu se ocijeniti kao povoljne i dostatne za planirani dugoroაni razvoj, naravno, samo pod uslovom njegovog planskog racionalnog koriᘐtenja, posebno vanurbanih podruაja.

Radi poboljᘐanja naslijeᄐenog stanja, buduၰi raspored proizvodnih kapaciteta i drugih sadr០aja u prostoru, ovim se planom nastojalo u granicama racionalnog, prilagoditi sljedeၰim smjernicama za razvoj vanurbanih podruაja:

§ Kvalitetne poljoprivredne povrᘐine i vrijedna ᘐumska podruაja zaᘐtititi od promjene namjene, odnosno izgradnje trajnih objekata,

§ Posebno odrediti i saაuvati izrazito vrijedne prostore za poljoprivredno-stoაarsku djelatnost,

§ Analiza postojeၰeg stanja izgraᄐenosti na podruაju Kantona je ukazala na postojanje velikog broja manjih povrᘐina sa izgraᄐenim objektima na cijelom podruაju Kantona tako da sva ova zemljiᘐta nisu mogla biti obuhvaၰena urbanim podruაjima zbog njihove raᘐtrkanosti i malog broja postojeၰeg i planiranog stanovniᘐtva na ovim prostorima. Navedena graᄐevinska zemljiᘐta zadr០ati samo u postojeၰim povrᘐinama, ali sa moguၰnoᘐၰu poveၰanja gustine izgraᄐenosti, koja je na ovim prostorima vrlo niska.

§ Provesti disperziju radnih mjesta i povezati ih sa postojeၰim i planiranim podruაjima stanovanja,

§ Manje radne zone planirati disperzno i decentralizirano,§ Eksploataciju mineralnih sirovina vrᘐiti do stepena ekonomske

opravdanosti, uz uva០avanje svih principa zaᘐtite okoliᘐa,§ Obezbijediti rekultivaciju svih sadaᘐnjih i buduၰih degradiranih povrᘐina,§ Poboljᘐati saobraၰajnu povezanost podruაja unutar samog Kantona, kao i

povezanost Kantona sa okru០enjem§ Postepeno rjeᘐavati probleme ostale infrastrukture, posebno izgradnje

vodovodne i kanalizacione mre០e, kako bi se saაuvala veၰina izvoriᘐta pitke vode,

§ Omoguၰiti smjeᘐtaj novih objekata i daljni rad postojeၰih uz strogo poᘐtovanje zakona o zaᘐtiti okoliᘐa,

§ Posebno zaᘐtititi podruაja prirodne i kulturne baᘐtine, sa definiranjem smjernica za njihovu ekonomsku valorizaciju i koriᘐtenje za razvoj turizma,



§ Izgradnju turistiაkih kapaciteta planirati racionalno, samo na pojedinaაnim podruაjima koja pru០aju najpovoljnije uslove za tu svrhu, pri tome se treba voditi raაuna o maksimalnoj zaᘐtiti okolnog vrijednog podruაja.

Detaljne smjernice za razvoj pojedinih vanurbanih podruაja date su pregledno u narednim taაkama, po najznaაajnijim i najzastupljenijim namjenama, odnosno pojedinim djelatnostima.

3.2. Smjernice za razvoj podruაja poljoprivrede, stoაarstva, ᘐumarstva

3.2.1. Poljoprivreda i stoაarstvo

Zbog znaაaja poljoprivrednog zemljiᘐta i poljoprivrede u cjelini, posebno je neophodno da se mjerama zemljiᘐne politike obezbijedi zaᘐtita poljoprivrednog zemljiᘐta i njegovo racionalno koriᘐtenje, odnosno da se kvalitetnije zemljiᘐte u cjelini koristi za proizvodnju hrane.

U cilju voᄐenja ᘐto efikasnije politike u gazdovanju sa poljoprivrednim zemljiᘐtem I stoაarstvom, neophodno je :

§ Podsticati tr០iᘐte zemljiᘐtem ukidanjem poreza na promet zemljiᘐta,§ Izmijeniti Zakon o nasljeᄐivanju kako bi se sprijeაilo dalje usitnjavanje

zemljiᘐta,§ Podsticati programe komasacije zemljiᘐta,§ Dr០avno poljoprivredno zemljiᘐte dodjeljivati zapa០enim poljoprivrednim§ proizvoᄐaაima kako bi uveၰali svoj posjed idr.§ Koriᘐtenje sorti viᘐeg genetskog potencijala,§ viᘐi nivo koriᘐtenja ᄐubriva i pesticida,§ Koriᘐtenje adekvatne mehanizacije,§ Koriᘐtenje navodnjavanja i dr.§ Organizovati monitoring tj. praၰenje promjena namjene koriᘐtenja

zemljiᘐta uz formiranje zemljiᘐnog informacionog sistema (ZIS), kao dijela geografsko informacionog sistema Kantona (GIS).

§ Primijeniti zakonsku regulativu kod promjene namjene zemljiᘐta tj. zaᘐtititi bonitete, I, II, III, kategorije, od njihovog koriᘐtenja izvan sfere poljoprivrede. Eventualna odobrenja koriᘐtenja ovih boniteta mogu donositi samo odgovarajuၰe struაne slu០be u Federaciji.

§ Posebnim Odlukama ograniაiti koriᘐtenje kvalitetnih zemljiᘐta (I, II, III kategorije) za izgradnju stanova, industrije i drugih objekata.

§ U cilju daljeg razvoja sistema odvodnje zemljiᘐta, izraditi odgovarajuၰe projekte.

§ Posebnim Odlukama omoguၰiti koriᘐtenje sredstava iz Fonda, a koja su se akumulirala promjenom namjene koriᘐtenja zemljiᘐta u druge svrhe, za ureᄐenje zemljiᘐta i njegovo istra០ivanje.

§ Istra០iti varijante zemljiᘐne rente kao tr០iᘐne kategorije i na osnovu toga donijeti propise o renti kao jednom od regulatora koriᘐtenja prostora.

§ Donijeti razvojne programe kroz planove zaᘐtite i racionalnog koriᘐtenja zemljiᘐta.

§ Podr០ati razvoj poljoprivredno – prehrambene proizvodnje.



§ Pojaაati i intenzivirati rad inspekcijskih slu០bi iz ove oblasti.§ Potrebno je donijeti odredbe o standardima kvaliteta i zahtjevima za

obilje០avanje proizvoda. § Poveၰavati stoაni fond,§ Poboljᘐati genetsku osnovu za stoაarsku proizvodnju,§ Usmjeravati vrstu stoაarstva prema specifiაnostima opၰina,§ Poboljᘐati proizvodnju zrnaste i kabaste krme i njihovo koriᘐtenje idr.

3.2.2. ᘀumarstvo

U cilju kvalitetnijeg i efikasnijeg rada na saniranju i unaprjeᄐenju stanja ᘐume, potrebno je poduzeti slijedeၰe mjere.

§ Izrada programa dugoroაnog razvoja ᘐumarstva. U kome bi se definirale neke nove kategorije vezane za funkciju ᘐeme, kao ᘐto su biodiverzitet, socijalna funkcija ᘐume, oაuvanje ekosistemskog lanca, zatim podizanje mladih kultura, zaᘐtita zemljiᘐta od propadanja, degradacije ᘐuma, elementarne nepogode, biljne bolesti i po០ari i ekoloᘐka funkcija ᘐume. U Program ugraditi sve donesene meᄐunarodne konvencije, rezolucije, akcione programe, strategije i smjernice koje se odnose na ᘐume i biodiverzitet..

§ Blagovremena izrada ᘀumsko gospodarske osnove za svako ᘀGP na period va០enja od 10 godina. U njih obavezno ugraditi sve navedene konvencije i standarde iz prethodne taაke. ᘀumsko gospodarske osnove koje su u toku va០nosti treba da budu dopunjene navedenim konvencijama i standardima.

§ Program proᘐirene reprodukcije ᘐuma u kojem tretirati velike povrᘐine goleti, neproduktivnih povrᘐina, osobito jaloviᘐta i napuᘐtenih povrᘐinskih kopova i depresija nastalih slijeganjem i podzemnom eksploatacijom sirovina, a sve u cilju zaᘐtite zemljiᘐta, voda i biodiverziteta.

§ Uspostavljanje zaᘐtiၰenih podruაja u smislu zaᘐtitnih ᘐuma, zaᘐtiၰenih ᘐuma, spomenika prirode , radi zaᘐtite izvornog pejza០a i kulturnog naslijeᄐa. Aktivnost mora biti kontinuirana u toku va០enja ovoga Prostornog Plana.

§ Certifikacija ᘐuma, kojim postupcima se utvrᄐuje da li su primijenjene konvencije i standardi navedeni u taაkama 1. i 2. ovih Smjernica.Primjenju se slijedeၰi standardi: (FSC-standard), kvaliteta gospodarenja ᘐumama i (ISO-14001) koji se odnosi na ᘐumarska preduzeၰa.

§ Otvorenost ᘐuma. Izrada Programa optimalnog otvaranja ᘐuma, jer je nedovoljna otvorenost uzrok neravnomjernih sjeაa, degradacije ᘐuma,uniᘐtavanja pejza០a, prirodnih fenomena, te neefikasne mjere u zaᘐtiti ᘐuma posebno u zaᘐtiti od po០ara.

§ poᘐumljivati velike povrᘐine izdanaაkih ᘐuma, goleti i neproduktivnih povrᘐina na lokalitetima Svatovca, Majevice, Ilinაice i dr.

§ Zaustaviti trend smanjenja ᘐumskog fonda rudarskim i drugim radovima, te rekultivacijom dijela jaloviᘐta povrᘐinskih ugljenokopa (povrᘐinski kop Krojაica).



§ Kontrolirano koriᘐtenje (sjeაa) ᘐuma, strogo prema dugoroაnim planovima (ᘐumsko – gospodarske osnove), kontrolirano koriᘐtenje sporednih ᘐumskih proizvoda itd.

§ Intenzivni bioloᘐki i tehniაki radovi u slivovima sa izra០enim bujiაnim aktivnostima.

§ Obezbjeᄐenje zaᘐtite ᘐuma od po០ara i drugih ᘐtetnika biotskog i abiotskog porijekla.

§ Putem poᘐumljavanja i drugih ᘐumsko uzgojnih mjera izdanaაke ᘐume prevoditi u srednje i visoke. Vrᘐiti intenzivnu njegu ᘐuma i ᘐumskih kultura

§ Izvrᘐiti planirana poᘐumljavanja u degradiranim ᘐumama i na goletima.§ na podruაju gdje je zavrᘐena eksploatacija kreაnjaka, izvrᘐiti bioloᘐku

rekultivaciju, zatim pristupiti poᘐumljavanju§ Poᘐumljavanje goleti u periodu 2001-2015god, planira se izvesti u povrᘐini

od 850ha§ Poᘐumljavanje u izdanaაkim ᘐumama u periodu od 2001-2015god,planira

se u povrᘐini od 1500ha. § Uklanjanje mina. Na jednom dijelu povrᘐine ᘐumskog zemljiᘐta postoje

minska polja, koja su uglavnom na podruაju entitetskih granica.

3.3. Smjernice za razvoj industrijskih zona i slobodnih zona

U projekcijama privrednog razvoja i planiranoj namjeni prostora je utvrᄐena potreba razvoja industrijskih (privrednih) i slobodnih carinskih zona. Te projekcije su usmjerene za period do pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj zajednici. Nakon toga ၰe se ponovo utvrᄐivati, ne samo lokacije, joᘐ viᘐe potrebe postojanja i struktura takvih prostornih jedinica. Meᄐutim, u meᄐuvremenu, obezbjeᄐuju se prostori u skladu sa projektovanim potrebama razvoja privrede pojedinih opၰina i Kantona u cjelini.

Planom namjene prostora su utvrᄐene lokacije moguၰih industrijskih zona (privrednih zona) i slobodnih carinskih zona. To ၰe biti rezervirane povrᘐine namijenjene za te namjene, sve do pojave interesenata u skladu sa pravilima za davanje lokacija ili posebnih zahtjeva iz pravila ponaᘐanja Evropske zajednice.

Privredne – industrijske zone, kao i slobodne carinske zone, ၰe se locirati u skladu sa tehniაkim i privrednim zahtjevima, a u planiranju i operacionalizaciji poslovanja ၰe biti obavezne na:

§ operativnu primjenu modernih tehnologija,§ stvaranje okru០enja za inovativni razvoj,§ maksimalno poᘐtivanje i primjenu evropskih standarda o zaᘐtiti okoline,§ zadovoljavanje potreba lokalne i regionalne privrede,§ pomaganje malih i srednjih preduzeၰa (MSP) u razvoju,

Industrijske-privredne i slobodne carinske zone, u planiranom vremenu svog postojanja na planiranom prostoru se obavezuju na dosljedno provoᄐenje u djelo aktuelnih propisa u oblasti prostornog ureᄐenja, zaᘐtite i unapreᄐenja kvaliteta ០ivotne okoline i privrednog razvoja.



3.4. Smjernice za razvoj rudarstva

Ugalj i elektriაna energija iz uglja, kao i veoma va០na tehniაko –tehnoloᘐka dostignuၰa na planu energetskih, ekonomskih i ekoloᘐkih parametara, pru០aju i dalje solidan oslonac opredjeljenju proizvodnje elektriაne energije iz uglja. Prema tome, rudarstvo ostaje grana kojoj treba posvetiti posebnu pa០nju, te je u njegovom razvoju potrebno poᘐtovati sljedeၰe osnovne smjernice:

§ U planskom periodu eksploatacija uglja ၰe se nastaviti u:

- Krekanskom bazenu: PK "Dubrave", PK "ᘀikulje" i jamski objekat "Mramor"

- Rudniku "ᄀurᄐevik ": PK "Viᘐၰa" , PK "Potoაari" i jama "ᄀurᄐevik"- Rudniku "Banoviၰi": PK "Ⴠubriၰ", PK "Grivice", PK "Turija" i jama

"Omaziၰi"

§ U planskom periodu izvesti revitalizaciju rudarskih pogona i njihovo prestrukturiranje i primjenu za proces privatizacije§ Izvrᘐiti optimizaciju radne snage (proces socijalnog zbrinjavanja), § Definirati ciljeve dodatnog zapoᘐljavanja§ Unaprijediti pogone i odr០avanje opreme koriᘐtenjem novih metoda i alata§ U postupku eksploatacije, koristiti napredne tehnologije§ U postupku eksploatacije, posebnu pa០nju posvetiti voᄐenju okolinske

politike§ U okviru starih rudarskih radova (jama "Lipnica" , jama "Lukavac" jama

"Radina" rudnika Banoviၰi), postojeၰi objekti koji su koriᘐteni kao prateၰi (upravne zgrade, odr០avanje i dr.) mogu se koristiti za lociranje industrijskih kapaciteta.

3.5. Smjernice za razvoj turizma na bazi prirodne baᘐtine

Smjernicama razvoja turizma na bazi prirodnog naslijeᄐa egzaktno se utvrᄐuju moguၰnosti razvoja turizma na bazi:

§ kopneno-pejza០nih elemenata prirodnog naslijeᄐa i § hidrografskih elemenata prirodnog naslijeᄐa.

Opၰe smjernice

§ Intenziviranje procesa zakonske zaᘐtite prirodnog naslijeᄐa, osobito pejza០nih podruაja,§ Rekonstrukcija putne infrastrukture,§ Ukljuაivanje u turistiაko koriᘐtenje lokalnih, ᘐumskih i nekategorisanih

puteva,§ Vizualna identifikacija lokaliteta prirodnog naslijeᄐa pored putnih pravaca

(natpisne table, panoi, displeji, ᘐematski prikazi , prezentacijski tekstovi),§ Urbanistiაko prostorna analiza i izgradnja potrebne infrastrukture na

temelju te analize,



§ Podizanje optimalnih receptivnih kapaciteta koristeၰi estetske elemente konkretnog pejza០a u projektnoj koncepciji,§ Odreᄐen broj receptivnih objekata mora se graditi na naაelima tradicijske

gradnje i historijskih ugostiteljskih objekata, kao ᘐto su: stari hanovi, karavan saraji, musafirhane, manastirski konaci i sl.,§ Edukativna funkcija na podizanju turistiაke kulture lokalnog stanovniᘐtva

koristeၰi postojeၰe vrijednosti tradicijsku prostoduᘐnost i gostoljubivost stanovniᘐtva.

Posebne smjernice

Pejza០i

§ Konjuh : rekreativno-zdravstvena, zimsko-turistiაka u slivu Krabanje i Zlaၰe, vjerska komponenta na lokalitetu Brateljeviၰi, znanstveno-obrazovna na lokalitetima Javorje, Brateljeviၰi, Bebrava, Varda; boraviᘐna komponenta na receptivnim zonama Zlaၰa i Muᘐka Voda, Javorje kao izletniაka, rekreativna i planinarska receptivna zona sa realnim moguၰnostima izgradnje receptivne zone za boraviᘐni turizam, i napokon lovna komponenta na cijelom zaᘐtiၰenom podruაju.§ Vrᘐani : umjetniაke i knji០evne kolonije.§ Stara Majevica : rekreativno-izletniაka i lovno-turistiაka komponenta sa

realnim moguၰnostima izgradnje kapaciteta za boraviᘐni turizam.§ Majeviაka Greda : rekreativno-izletniაka i lovno-turistiაka komponenta.§ Predio Karaula . zimski turizam.§ Predio Svatovac : izletniაko-rekreativni i zdravstveni turizam radi

poveၰanog sadr០aja ozona.

Pejza០no – parkovne povrᘐine

§ Slana Banja Trnovac uz Panonsko jezero nudi polivalentnu funkciju u smjernicama razvoja: zdravstveno-terapeutska, rekreativna, kulturno-umjetniაka i znanstveno-historijska komponenta uz uvjet izrade Programa turistiაke prezentacije i dodatnim ulaganjima na temelju Programa.§ Park Instituta u Miladijama - realni uvjeti za podizanje i organizaciju

Arboretuma (Botaniაke zbirke) prvog u ovom dijelu BiH koji uz uvjet organizacije i kompletiranja Bioloᘐke zbirke predstavljao relevantnu znanstveno turistiაku destinaciju.§ Tuzlanski kiseljak : Revitalizacija lokaliteta izvoriᘐta.

Prirodne vrijednosti

§ Termalni izvor u Slavinoviၰima: moguၰnost ureᄐenja lokaliteta sa infrastrukturnim sadr០ajima, poveၰanje izdaᘐnosti izvoriᘐta i njegova koriᘐtenja u zdravstvene svrhe, te moguၰnosti izgradnje zimskog turistiაkog centra.§ Jezero Modrac: pored rekreativno-izletniაke posebnu usmjerenost

posvetiti lokalitetu jezera kao potencijalno ornito parku s obzirom na staniᘐta აaplje i drugih zaᘐtiၰenih vrsta sa posebnim akcentom migratorno podruაje jezera.



§ Smjernice za ostale prirodne vrijednosti (Jezero na Konjuhu, vodopad na V. Zlaၰi, lokalitet Muᘐka Voda, peၰine Bebrava i Brateljeviၰi, kao i staniᘐta rijetkih floristiაkih i ០ivotinjskih vrsta date su u sklopu Zaᘐtiၰenog pejza០a "Konjuh".

3.6. Smjernice za razvoj turizma na bazi kulturne baᘐtine

Kulturna baᘐtina u najᘐirem smislu te rijeაi, i to kako pojedinaაni objekti i kompleksi, tako ambijentalne cjeline, kao i historijski gradovi i uopၰe objekti graditeljskog naslijeᄐa u simbiozi sa prirodom აesto su presudan motiv za ᘐirenje, razvitak i intenziviranje turizma kao privredne grane, uz uslov da postoji აist zrak, sunce i voda, kao i odgovarajuၰa ugostiteljska ponuda i uz pretpostavku da je osigurana dobra prometna infrastruktura. Kako se ova tema mo០e posmatrati sa razliაitih aspekata, ovdje ၰe biti analizirana dva i to: prvi, gdje ၰe se pokazati primjer kulturno naslijeᄐe – turizam, gdje je kulturno naslijeᄐe objekt koriᘐtenja u smislu prezentacije, odnosno edukacije ili kao smjeᘐtajni kapacitet sa ugostiteljskim sadr០ajima i drugi aspekt turizam – kulturno-historijsko naslijeᄐe, u kome se postavlja pitanje odnosa, turizma kao privredne grane prema kulturnom naslijeᄐu, nu០nosti uspostavljanja ovih relacija u cilju njegovog odr០avanja, prezentacije i obnove.

Sigurno je da ova dva meᄐusobno zavisna podruაja ljudske djelatnosti ne mogu jedan bez drugog i samo smiᘐljeni i poᘐteni odnos izmeᄐu koriᘐtenja i davanja mo០e dati dugoroაnu saradnju i obostranu korist.

Tuzlanski kanton se nalazi na sjeveroistoku BiH, ali na neki naაin i na tromeᄐi evropskih i svjetskih kultura i civilizacija. Tu su se tokom milenijumskog postojanja sukobljavali i mirili razliაiti uticaji i vizantijski i franaაki i helenistiაki, osmanski i ugarski, kako politiაki i vojni tako i druᘐtveni ali i socijalni, ekonomski i kulturni, ali isto tako i konfesionalni. Mora se istaაi da je upravo podjela Rimskog carstva na Zapadno i Istoაno iᘐla u velikoj blizini samog Tuzlanskog kantona, odnosno rijekom Drinom. Specifiაan geografski polo០aj osigurao je i specifiაnosti kulturoloᘐkihslojeva, kao i otvorenost ovog prostora prema utjecajima izvana. Sve to amalgamiralo je sa domaၰom tradicijom ᘐto je stvorilo ᘐirok spektar fenomena kulturnog naslijeᄐa posebne vrijednosti urbanih i ruralnih cjelina ambijente i komplekse, a posebno veliki broj nekropola steၰaka koji govori o dugotrajnoj tradiciji oაuvanja uticaja bosanske crkve ᘐto bi i bila glavna osobitost ovog podruაja. Da bi se moglo govoriti o zahtjevima turizma kao ekonomske grane prema kulturnom naslijeᄐu mora se analizirati i utvrditi moguၰnost ostvarivanja komunikacija kako bi ovi objekti bili dostupni. Zbog toga izgradnja „kulturoloᘐkih putova", u okviru Tuzlanskog kantona აini poseban zadatak u okviru Prostornog plana. Sigurno da je pitanje puteva odnosno dostupnosti objektima naslijeᄐa primarni zadatak turistiაke djelatnosti. Poznato je da su prve komunikacije na ovom podruაju izgradile rimske legije joᘐ u I vijeku proᘐlog milenijuma za vrijeme ambicioznog namjesnika Dollabelle u vrijeme osvajaაkih pohoda Rimskog carstva kako bi osigurali spajanje svojih podruაja sa Panonijom i Singidunumom. Ovi putevi koristili su se i kasnije, u osmansko doba nadograᄐivanjem i novom izgradnjom, te proᘐirivanjem, posebno u vrijeme austro-ugarske okupacije, u smislu koriᘐtenja rudnih bogatstava i ekonomskog razvoja podruაja. Sistem postojeၰih puteva ne osigurava razvoj turizma i mora se njemu pristupiti kao primarnom zadatku. S tim u vezi put od Oraᘐja preko Srebrenika do Tuzle i dalje preko ័ivinica i Kladnja do Sarajeva აini glavnu



kiაmu na kome se nalazi veliki broj turistiაkih destinacija, odnosno objekata kulturno-historijskog naslijeᄐa koji აine dio turistiაke ponude. Taj put posebno od Sarajeva do Tuzle preko Kladnja je u loᘐem stanju i tra០i novi projekat sa ulaganjima. Na ovaj put sjever – jug nastavljaju se putevi za Gradaაac, Lukavac, Graაanicu, Banoviၰe koji takoᄐer zahtijevaju projekte sanacije ili nove gradnje. Osim ovog puta, drugi pravac Istok – Zapad je poseban problem i tra០i studiju sa obuhvaၰanjem svih turistiაkih destinacija. Svakako, osim puteva koji აine osnov osiguranja turistiაkih aktivnosti bitnu ulogu imaju obavjeᘐtenja na putevima sa svim oznakama i u opisima objekata koji bi turisti mogli posjetiti. Poseban program bi trebalo napraviti u smislu razvoja seoskog turizma a ᘐto u simbiozi sa prirodnim vrijednostima koje ovaj kanton obiluje mogao bi dati poseban uspjeh.

Ono ᘐto bi bilo znaაajno naglasiti u okviru ovog segmenta je:

§ osigurati dostupnost kulturnim dobrima,§ izvrᘐiti deminiranje prostora objekta kulturnog naslijeᄐa,§ stvoriti sigurnost objekta u konstruktivnom smislu i u smislu prohodnosti,§ osigurati piktograme sa edukativnim i komunikacijskom porukom na viᘐe

jezika,§ postaviti malu muzeoloᘐku postavku u nekim od objekata ili organizirati

lapidarij na otvorenom prostoru,§ dati informacije na internetu,§ osigurati pisani promotivni materijal o kulturnom dobru,§ osigurati prostor za odmor i rekreaciju (nadstreᘐnice, sokovi, kafa),§ osigurati i moguၰnost raznih audiovizualnih prikazivanja historijskih

dogaᄐaja koji su se desili na samom lokalitetu.

Za naprijed navedeno mora se osigurati zajedniაka akcija struაnjaka slu០be zaᘐtite i turistiაkih radnika, ali i ekonomista koji se bave ovom problematikom u smislu valorizacije kulturnih dobara kao objekata znaაajnih sa aspekta turizma i turistiაke ponude. Zbog toga je va០no:

§ u saradnji sa struაnjacima slu០be zaᘐtite provesti kategorizaciju kulturnih dobara u smislu njihovih kulturno-historijskih i turistiაkih vrijednosti, te utvrditi prioritete ulaganja u njihovu obnovu i adaptaciju kao turistiაkih objekata (ᘐto je veၰ uაinjeno sa Kulom Husein-kapetana Gradaᘐაeviၰa),§ hitno izraditi programe i projekte izgradnje komunikacija do vrijednih

objekata naslijeᄐa, posebno starih gradova koristeၰi se iskustvom nekih podruაja (Bobovac) i ostvariti saradnju sa Armijom BiH u tom smislu,§ osigurati sporazume da bi se iz sredstava turistiაkih organizacija osigurali

programi odr០avanja i osposobljavanja kulturnih dobara u turistiაke svrhe,§ detaljno definirati sistem puteva koji ၰe se uklopiti u sistem evropskih

kulturnih puteva ukljuაujuၰi i transportne puteve,§ doprinijeti a០uriranju nacionalnog zakonodavstva u oblasti kulturnog

naslijeᄐa, a posebno kulturoloᘐkih puteva i turizma, § osigurati regionalnu politiku u oblasti uklapanja ovih puteva i aktivnih zona

u odnosu na susjedna podruაja.

Turistiაka izgradnja u bilo kojem pravcu planirana izaziva promjenu prostornih odnosa i აesto iako nesvjesno izaziva degradaciju prostornih vrijednosti pojedinih



podruაja. Drugim rijeაima, ako nije dovoljno osmiᘐljena turistiაka izgradnja mo០e dovesti u pitanje i opstanak samog kulturnog naslijeᄐa zbog njegove devastacije odnosno naაina koriᘐtenja koje je u suprotnosti sa njegovim vrijednostima (veၰi ugostiteljski kapaciteti, asfaltiranje cesta ili puteva na samim lokalitetima i sliაno). Osnovni uvjeti za turistiაku ponudu gdje glavno mjesto imaju objekti kulturnog naslijeᄐa moraju uva០iti vrijednosti tog naslijeᄐa odnosno istaၰi te vrijednosti u okviru te ponude. To znaაi da briga za graditeljsko naslijeᄐe mora biti oაuvanje izvorne slike mjesta, gradiၰa ili grada sa osmiᘐljenim o០ivljavanjem tih prostora i ambijenata i ne smije se ostaviti na brigu turistiაkim druᘐtvima. Ulaganje u objekte kulturnog naslijeᄐa ne smije se shvatiti kao potroᘐnja veၰ najaktivnija borba protiv prostornog zagaᄐenja, oაuvanja აovjekove okoline i koriᘐtenja tog naslijeᄐa kao gospodarskih potencijala. Turizam je u stanju da pomogne da se br០e shvati kako su kulturna dobra u prostoru stvarni elementarni dio turistiაke ponude i mogu doprinijeti nacionalnom dohotku, a ᘐto ၰe uაiniti oაuvanje kulturnog naslijeᄐa moguၰim.

3.7. Smjernice prostornog ureᄐenja kantona u oblasti turizma

Meᄐu opၰim zajedniაkim smjernicama razvoja Kantona izdvajaju se one აije dostizanje stvara povoljne moguၰnosti za razvoj turizma:

§ donoᘐenje normativa za fiziაke i prostorne strukture u skladu sa Standardima EU.;§ izrada i donoᘐenje prostornih planova za sve opၰine na Kantonu, izrada

prostornih planova posebnih podruაja sa ostalom planerskom i tehniაkom dokumentacijom;§ obezbjeᄐenje demokratskog uაeᘐၰa graᄐana u zaᘐtiti i adekvatnom

koriᘐtenju prostora, te afirmaciji javnog interesa;§ intenziviranje i ujednaაavanje stepena prostornog, urbanog i komunalnog

razvoja pojedinih urbanih podruაja i stvaranje uslova za ravnomjerniji i pravilniji raspored privrednih i drugih funkcija u prostoru;§ organizacija i razvoj svih vidova saobraၰaja koji obezbijeᄐuju adekvatno

funkcioniranje urbanih i drugih podruაja uz minimalne gubitke vremena u transportu ljudi i roba;§ obezbjeᄐenje uslova za brzi razvoj turizma i drugih djelatnosti koje

doprinose unapreᄐenju turistiაke ponude u cilju veၰeg i boljeg koriᘐtenja prirodnih, kulturno-historijskih i drugih vrijednosti;§ oაuvanje prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti i objekata, na svim

prostorima gdje se nalaze, putem konzervacije i revitalizacije, stavljajuၰi ih u funkciju ukupnog razvoja i potreba stanovniᘐtva i privrede, a posebno turizma;§ zaᘐtita izvoriᘐta, oაuvanje podzemnih i otvorenih vodnih tokova, zaᘐtita od

voda i erozije, racionalnije koriᘐtenje vode putem ᘐtednje, smanjenje gubitaka u transportu i drugo;§ potpuno onemoguၰiti direktno ispuᘐtanje fekalnih industrijskih i drugih

zagaᄐenih voda u vodotoke i vodene akumulacije bez prethodnog tretmana u svrhu proაiᘐၰavanja vode;§ primjenom aktualnih propisa iz oblasti okoliᘐa uticati na smanjenje

zagaᄐenja zemljiᘐta raznim deponijama (krutog otpada, industrijske ᘐljake i pepela, bijelog praha, ugljenog mulja, lignitske praᘐine, deponije jalovine i sliაno);



§ primjenom odgovarajuၰih propisa o zaᘐtiti kvaliteta zraka, onemoguၰiti ispuᘐtanje zagaᄐujuၰih plinova i tvari iz industrijskih postrojenja i dr.;§ starim gradovima ili njihovim monumentalnim ostacima pokloniti posebnu

pa០nju i privesti ih prigodnoj namjeni;§ revitalizacijom, rekonstrukcijom i privoᄐenjem nekoj namjeni obogatiti i

proᘐiriti kulturnu baᘐtinu i turistiაku ponudu Kantona;§ vaspitno-obrazovnim sistemom podizati nivo kulture, აuvanja i zaᘐtite

kulturno-historijskih i prirodnih vrijednosti i rijetkosti, kao i zaᘐtiti i unapreᄐenju kvaliteta okoliᘐa.

Kulturno i prirodno naslijeᄐe Kantona, od kulturnih pejza០a i ruralnih podruაja, do historijskih gradskih centara, je izraz njegovog identiteta i od velike je va០nosti za razvoj.

III. PROJEKCIJA RAZVOJA PROSTORNIH SISTEMA SISTEMI.pdf · prostorno oblikovani i uravnoteženi...

Documents

Transcript of III. PROJEKCIJA RAZVOJA PROSTORNIH SISTEMA SISTEMI.pdf · prostorno oblikovani i uravnoteženi...