M.[ander*

ZA[TITAODPO@ARAIEKSPLOZIJAPRIPROJEKTIRANJU,IZVEDBIIPOGONUPLINOVODA

UDK614.84:622.691PRIMLJENO:22.10.2005.PRIHVA]ENO:4.9.2006.

SA@ETAK: U radu je prikazan pristup za{titi od po`ara i eksplozija pri projektiranju, izvedbi ipogonu plinovoda. Vlada RH je prije nekoliko godina donijela nacionalni energetski programPLINCRO plan izgradnje transportne plinske mre`e i dobave plina do 2010. godine, {to zna~ida }e se uz postoje}u mre`u plinovoda graditi novi magistralni, regionalni i spojni plinovodi.Opasnosti od po`ara i eksplozija na plinovodu su znatne, one se ~esto zanemaruju, a ovaj radnastoji istaknuti va`nost tih za{tita pri projektiranju, izvedbi i uporabi. Prikazani su izvori i uzrocipo`arnih opasnosti, preventivne mjere za{tite od po`ara i eksplozija, odre|ivanje zona opasnostioko nadzemnih postrojenja i ure|aja te procjena ugro`enosti od po`ara i tehnolo{ke eksplozijeza objekte na plinovodu (terminali), pri ~emu se referira Dow metoda. Kao primjer konkretneizvedbe uzet je Magistralni plinovod Pula-Karlovac DN 500/75. Plinovod Pula-Karlovac dio jeplaniranog i izgra|enog plinovodnog sustava Republike Hrvatske kojim }e se sjeverno-jadranskaplinska polja i plinovodni sustav Republike Italije povezati s plinovodnim sustavom RepublikeHrvatske. U tekstu se daje prikaz izvedbe za{tite od po`ara i tehnolo{ke eksplozije uz navo|enjekonkretnih podataka o plinovodu ~ime se ilustrira red veli~ina. Konkretno su prikazanepreventivnemjereza{titeodpo`araitehnolo{keeksplozijekaoiposebnemjere.

Klju~ne rije~i: za{tita od po`ara, za{tita od eksplozija, plinovod, preventivne mjere za{tite, izvorii uzroci po`arnih opasnosti kod plinovoda, aparati za ga{enje po`ara, zone opasnosti, za{titnemjerenainstalacijama,procjenaugro`enostiodpo`ara

UVOD

Plinski sustav Hrvatske obuhva}a istra`ivanje iproizvodnju prirodnog plina, podzemna skladi{taplina, mre`u transportnih, magistralnih iregionalnih cjevovoda, plinske distribucijskemre`e, te proizvodnju i trgovinu ukapljenognaftnog plina. Prirodni plin }e i nadalje uHrvatskoj zadr`ati ulogu jednog od najzna~ajnijihenergenata. O~ekuje se rast uporabe plina kodsvihkategorijapotro{a~a:

najve}a potro{nja plina ostvarila bi se uproizvodnji elektri~ne energije za javnumre`u

ku}anstva bi bila druga skupina popotro{njiplina

tre}a skupina po visini potro{nje bile bikogeneracije

zna~ajnija se potro{nja o~ekuje u industriji.

Zakonom o tr`i{tu plina energetske djelatnostidobave plina i distribucije plina obavljaju seprema pravilima kojima se ure|uju tr`i{ni odnosi,a djelatnost transporta plina obavlja se kao javnausluga. Cijenom usluge za transport plina,jednakom za sve potro{a~e u Hrvatskoj, osiguravaserazvojtransportneplinskemre`e.

391

STRU^NIRAD SIGURNOST48(4)391-407(2006)

*Mr. sc. Miroslav [ander, dipl. ing., Elektroprojekt, Trg Dra`enaPetrovi}a3,10000Zagreb.

Transporter plina, na temelju zakona, obavljaposlove razvoja, izgradnje, odr`avanja,upravljanja i nadzora cijelog transportnog sustava.Transporter plina izra|uje i donosi razvojneplanove plinskog transportnog sustava. Oviplanovi se donose za razdoblje od najmanje 5godina i mora ih odobriti ministar nadle`an zaenergetiku.

Sukladno okviru za reformu energetskogsektora koji je utvrdila Vlada RH i Sabor RH, udrugoj polovici 2000. godine provedeno jerestrukturiranje INE. Uprava INE d.d. osnovala jetrgova~ko dru{tvo Plinacro d.o.o. za transport itrgovinu prirodnim plinom sa sjedi{tem uZagrebu. Tako je djelatnost transporta plina,djelatnost iznimno bitna i jedna od klju~nihdjelatnosti INE, prenesena na Plinacro kaonjegovuosnovnudjelatnost.

Postoje}i plinovodni sustav u vlasni{tvuPlinacroa, njegov kapacitet, re`im rada ikonfiguracija odre|en je i razvijen u funkcijiprihvata proizvodnje prirodnog plina s doma}ihplinskih polja, iz uvoza, transporta prirodnogplina do potro{a~kih mjesta, te tehnolo{kogupravljanja plinovodnim sustavom. Upravljanje idaljinski nadzor nad plinovodnim sustavomobavljaju se iz Dispe~erskog centra za plin uZagrebu. Osim usluga transporta plina, Plinacrobrine o odr`avanju cjelokupnog plinovodnogsustava.

Doma}a proizvodnja prirodnog plina trenutnoobuhva}a oko 58% potreba za plinom. S obziromna sve ve}u potra`nju za prirodnim plinom, udiouvezenog plina }e se pove}avati. Sustav zatransport plina obuhva}a 2.162 km visokotla~nogplinovoda ~iji promjer iznosi od 80 do 500 mm(Tablica 1). Sustav je projektiran na tlak do 50bara. Nadzor i upravljanje sustavom provodi se izdispe~erskog centra u Zagrebu. U sklopu ovogsustava nalazi se i 135 mjerno-redukcijskihstanicakapaciteta4.000100.000m3/dan.

Vlada RH je prije vi{e godina donijelanacionalni energetski program PLINCRO planizgradnje transportne plinske mre`e i dobaveplina do 2010. Istodobno su iz pove}ane cijeneplina osigurana i potrebna financijska sredstva, auveden je i tro{ak transporta plina. Usporedo sprethodnim aktivnostima izra|ena je i prihva}enapotrebna zakonska regulativa: Zakon o energiji,Zakon o tr`i{tu plina te niz podzakonskih akata, amodificiran je i Zakon o komunalnomgospodarstvu, ~ime je distribucija plina prestalabiti komunalnom djelatnosti i svrstana je uenergetiku, {to je otvorilo mogu}nosti za uvo|enjetr`i{nih na~ela, privatizaciju i ulazakkoncesionara. Na temelju svega u~injenoglokalnim i regionalnim zajednicama (gradovi i`upanije) preporu~eno je da na podru~jima svojegdjelovanja na osnovi koncesija pokrenuizgradnju distribucijskih plinskih sustava. Kaoobveza lokalnih zajednica preostalo je izraditistudije opravdanosti izgradnje plinskihdistribucijskih sustava i raspisati natje~aje zadodjelu koncesija ili izna}i neki drugi model zafinanciranjeizgradnjedistribucijskihmre`a.

Razlog tomu je ~injenica da izgradnjadistributivne infrastrukture traje znatno dulje (uve}im mjestima pet do deset godina) od izgradnjetransportnogsustava(dvijedotrigodine).

M.[ANDER:Za{titaodpo`araieksplozijapri... SIGURNOST48(4)391-407(2006)

392

Tablica1.PlinovodiuHrvatskojTable1.GaslinesinCroatia

PLINOVODI DULJINA(km)2002.god.

Me|unarodni 35

Magistralni 635

Regionalni 710

Spojni 255

Tehnolo{ki 527

Ukupno 2.162

Iz svega je vidljivo da }e se u Hrvatskoj graditite da se gradi mre`a magistralnih, regionalnih ispojnih plinovoda. Opasnosti od po`ara ieksplozija na plinovodu su znatne, pa stoga trebatom segmentu za{tite plinovoda posvetiti svupozornost kako pri projektiranju, tako i pri izvedbii uporabi. Iako se plinovod smje{ta na otvorenomprostoru i podzemno, a zemni plin je lak{i odzraka na postrojenjima plinovoda (terminali,blokadne stanice) mogu}e su eksplozije i po`arigotovo svih klasa, ali naro~ito klase B, C te po`arina elektri~nim instalacijama. Klase po`ara se uskladu sa starijom klasifikacijom po`ara premaHRN Z.C0.003 (HRN EN 2 daje ne{to druga~ijuklasifikaciju), tj. prema vrsti zapaljivih tvari kojemogu biti obuhva}ene po`arom dijele na klase A po`ari ~vrstih zapaljivih tvari, klase B po`arizapaljivih teku}ina (po`ari bez `ara benzin, ulje,masti, lakovi itd.), klase C po`ari zapaljivihplinova (metan, propan, butan itd.), klase D po`ari zapaljivih metala (aluminij, magnezij, itd.),klase E po`ari na ure|ajima i instalacijama podelektri~nimnaponom.

IZVORIIUZROCIPO@ARNIHIEKSPLOZIJSKIHOPASNOSTIPLINOVODA

Kod plinovoda }emo razlikovati izvore iuzroke opasnosti od po`ara i eksplozija,

podrazumijevaju}i pod izvorom stalno prisutneplinove i materijalne komponente sustava (plin,plinski kondenzat, kabeli) koji se mogu zapaliti ilieksplodirati kada neki od uzroka (elektri~ni luk,stati~ki elektricitet, udar groma) dovode do stanjagorenja (po`ara) ili eksplozije. Potencijalni izvoripo`arnih opasnosti kod plinovoda su (Strelec,2001.):

plin (zemni plin) u slu~aju nekontroliranogpropu{tanja na spojevima ili pucanjacjevovoda dospijeva u vanjski prostor te uzsplet okolnosti mo`e izazvati po`ar i/ilieksploziju

plinski kondenzat u slu~aju nekontroli-ranog istjecanja, propu{tanja na spojevimaili pucanja posuda u kojima se nalazi mo`edospjeti u vanjski prostor te uz iskru ili nekidrugiuzrokizazvatipo`ari/ilieksploziju

neispravna elektri~na oprema, ure|aji iinstalacije.

M.[ANDER:Za{titaodpo`araieksplozijapri... SIGURNOST48(4)391-407(2006)

393

Slika1.Eksplozijaplinovodakod GhislenghienauBelgiji30.srpnja2004.ubliziniBrussela

Figure1.GaslineexplosionatGhislenghieninBelgium,30thJuly2004,nearBrussels

Slika2.Eksplozijaplinovodakod GhislenghienauBelgiji30.srpnja2004.vidisecijev

Figure2.GaslineexplosionatGhislenghieninBelgium,30thJuly2004pipevisible

Sastav plina (uzet sastav plina u plinovoduPula-Karlovac) je CH4(metan): 98,05 mas % :98,87 mol, N2 (du{ik): 1,95 mas % :1,13 mol,molekulska masa = 16,178. U slu~aju propu{tanjametana vrlo brzo nastaje smjesa koja mo`eeksplodirati u dodiru s otvorenim plamenom ilinekim drugim izvorom koji ima dovoljnu energiju(elektri~na iskra, iskra nastala mehani~kimdjelovanjem,opu{akisli~no).

Po`ar treba gasiti zatvaranjem dotoka plinaispred mjesta propu{tanja te uporabomvatrogasnih aparata na suhi prah, ali tek {to jeistjecanjeplinave}zaustavljeno.

Plinski kondenzat je smjesa ugljikovodikaneodre|enog sastava. Plinski kondenzat jelakohlapljiva kapljevina karakteristi~nog mirisa nabenzin, a nastaje kondenzacijom te`ih ugljiko-vodika iz prirodnog plina. S obzirom da zna~ajkevariraju u odnosu na sastav, navode se njegovepribli`nezna~ajke(Tablica3).

Plinski kondenzat je zapaljiva kapljevina kojase lako pali u blizini otvorenog plamena ili izvora

topline. Zbog relativno velike hlapljivosti konden-zata i brzog postizanja donje granice zapaljivosti,postoji izra`ena opasnost od po`ara i eksplozije(Hattwig, Steen, 2002.). Zato se oko opreme zarukovanje i skladi{tenje ovog medija oblikujuzone opasnosti od eksplozije i po`ara u kojimatreba provesti propisane tehni~ke i organizacijskepreventivnemjereza{tite.

Op}enito uzroci po`ara i tehnolo{keeksplozije na plinovodima mogu proiza}i zbogneprimjerenih tehnolo{kih postupaka i organi-zacijskih mjera, kvara na opremi i instalacijama,nepravilne monta`e, eksploatacije i odr`avanjaure|aja i instalacija, nepo{tovanja tehnolo{kihpravila i pona{anja djelatnika, pu{enja, upotrebeotvorenogplamenaisl.

Uzroci po`ara i tehnolo{ke eksplozije napostrojenjuplinovodasu,dakle,op}enitoovi:

elektri~ni luk, stati~ki elektricitet i udargroma

akcident na instalacijama ili propu{tanjedijelovainstalacijeiopreme

uporaba neodgovaraju}eg alata kod izvo-|enjaradovauzonamaopasnosti

nepropisno pona{anje zaposlenih kodposlu`ivanjailiodr`avanjainstalacija.

M.[ANDER:Za{titaodpo`araieksplozijapri... SIGURNOST48(4)391-407(2006)

394

Tablica2.Zna~ajkeprirodnog(zemnog)plinaTable2.Naturalgascharacteristics

Prirodniplin(zemniplin)

Podru~jezapaljivosti 5,0-15vol.%

Gusto}a 0,6857kg/m3 pri15C

Relativnagusto}a(zrak=1) 0,5604

Temperaturapaljenja 600oC

Ledi{te -182,5oC

Rosi{te -12oCna75bar

Kriti~natemperatura -82oC

Kriti~nitlak 40bar

Gornjatoplinskavrijednost 37,355MJ/m

3

Donjatoplinskavrijednost 33,632MJ/m

3

Wobbeovindeks 49,902MJ/m3

Specifi~naplinskakonstanta 513,94J/kg

oK

Tablica3.Zna~ajkeplinskogkondenzataTable3.Gascondensatecharacteristics

Plinskikondenzat

Vreli{te 37-300oCPlami{te -20 oC

Relativnagusto}akapljevine(voda=1) 0,8

Relativnagusto}apara(zrak=1) 3,4

Temperaturasamopaljenja oko280

oC

Rosi{te -12oCna75barDonjagranica

zapaljivosti 1,3%vol

Gornjagranicazapaljivosti 7,5%vol

Topljivostnetopljivuvodi,mije{asesve}inomorganskih

otapalaKlasifikacijapo`ara

premaHRNEN2:1997 B

PREVENTIVNEMJEREZA[TITEODPO@ARAIEKSPLOZIJAPLINOVODA

Kod plinovoda (razmatramo ukopani plinovod)predvi|aju se ove tehni~ke mjere za{tite od po`araieksplozije:

a) Smje{tajplinovodauprostoru

Plinovod se mora graditi u skladu s prostornimplanovima `upanija ~ijim podru~jima prolazi.Pojas odre|ene {irine s jedne i druge strane osicjevovoda ~ini stalni ~isti pojas plinovoda u kojemje zabranjeno saditi biljke ~ije korijenje rastedublje od 1 m, odnosno biljke za koje je potrebnoobra|ivati zemlji{te dublje od 0,5 m. U pojasu{irokome 30 m lijevo i desno od osi plinovoda,nakon izgradnje plinovoda, zabranjeno je graditizgrade namijenjene stanovanju ili boravku ljudi.Zgrade namijenjene stanovanju ili boravku ljudimogu se graditi, uz primjenu posebnih mjeraza{tite, na najmanjoj udaljenosti 20 m od osiplinovoda, ako je gradnja ve} bila predvi|enaurbanisti~kimplanomprijeizgradnjeplinovoda.

b) Udaljenostiobjekataodplinovoda

Nastoji se plinovod smjestiti {to dalje odpostoje}ih ili budu}ih gra|evina u blizini trase.Udaljenosti objekata od plinovoda morajuzadovoljavati zakonom i regulativom propisaneudaljenosti.

c) Pristupniputevi

Oko nadzemnih dijelova instalacija objekatana plinovodu, radne povr{ine moraju bitiizvedene tako da je omogu}en nesmetan pristuposoblju do armature i opreme koja se opslu`uje. Tiisti putevi moraju poslu`iti za pristup u slu~ajuakcidenatanaplinovodu.

d) Konstrukcijaplinovoda

Cijevi i materijal za plinovod moraju bitiizabrani prema va`e}im normativima i normamatako da se odr`i strukturalni integritet cjevovodapod temperaturom i drugim uvjetima koji seo~ekuju te da se osigura otpornost materijala namedij koji se transportira uz nepropusnost ielasti~nost sustava. Cjevovod mora biti dovoljnoelasti~an tako da mo`e preuzeti toplinskanaprezanja koja se mogu pojaviti te da je

omogu}ena slobodna dilatacija cijevi. Debljinastijenke cijevi plinovoda mora biti takva da cijevosim unutra{njeg tlaka plina mo`e izdr`ati i svavanjska optere}enja kojima je izlo`ena. Prikri`anju plinovoda s prometnicama, vodotocima ikanalima, kut izme|u osi cjevovoda i osi preprekemora iznositi izme|u 90o i 60o. Podzemni inadzemni cjevovod, na mjestu spajanja s drugimcjevovodom, a i na mjestu izlaska cjevovoda napovr{inu tla moraju imati ~vrsti oslonac zaspre~avanje pomicanja priklju~ka. Oslonacnadzemnog cjevovoda mora biti izra|en odnegoriva materijala i izveden tako da osiguravaslobodnoistezanjecjevovoda.

e) Blokadnestanice

Blokadne stanice, sa zapornim kuglastimslavinama i vodovima za izjedna~enje tlaka,imaju funkciju za{tite plinovoda od naglogsmanjenja tlaka kao i za{tite od po`ara. Kad jednablokadna stanica zatvori, automatski se zatvarajususjedne blokadne stanice i time fizi~ki odjeljujudionice cjevovoda izme|u njih. Nakon izlaskainterventne ekipe na teren i detekcije mjestaispu{tanja, provode se mjere za{tite i osiguranjamjesta propu{tanja od eskalacije opasnosti odpo`ara i eksplozije na okoli{. Ispuhiva~ nablokadnim stanicama slu`i za kontrolirano inamjerno ispu{tanje plina u atmosferu premapisanim procedurama. Provodi ga ekipa zakontrolu i nadzor sastavljena od za to {kolovanihdjelatnika.

f) ^ista~kestanice

^ista~ke stanice slu`e za redovno ~i{}enjeplinovoda, te u aktivnostima kod pu{tanja u rad,punjenja plinovoda, ispitivanja plinovoda sinteligentnim ~ista~ima u svrhu provjere debljinestijenki, zavara i pronala`enja eventualniho{te}enjanaplinovodu.

g) Posudezaprihvatteku}ineiodvaja~iteku}inenaplinovodu

Plinovod mora biti opremljen s ure|ajima zaispu{tanje teku}ine iz plinovoda. Kapljevina izplinovoda se uobi~ajeno ispu{ta u odvaja~eteku}ine koji su ugra|eni u plinovod i koji su dioplinovoda, a opremljeni su cijevima za ispu{tanjeteku}ine.

M.[ANDER:Za{titaodpo`araieksplozijapri... SIGURNOST48(4)391-407(2006)

395

h) Ure|ajizaregulacijuimjerenje

Dobro odabrana i dobro odr`avana te ispravnoizvedena regulacija i mjerenje na plinovodu jedanje od ~imbenika da ne do|e do po`ara ieksplozije. Pored instrumentacije i elektroni~kogdijela opreme to se posebno odnosi na regulatoreplina, sigurnosne ventile, automatske ventile zablokiranjeprotokaplina.

i) Aparatizaga{enjepo`ara

Na odre|enim dijelovima plinovodaupotrebljavaju se ru~ni ili prijevozni S-aparati kojisu namijenjeni ga{enju po~etnih po`ara klase B iC (natrij bikarbonat prah) ili se eventualno moguupotrebljavati za ve}i opseg klase po`ara A, B i Cna osnovi amonij-fosfata i amonij-sulfata([mejkal, 1991.). Ako projektant nalazi da jepotrebno, mogu se upotrebljavati ru~ni iliprijevozni aparati za ga{enje po`ara uglji~nimdioksidom koji su pogodni za ga{enje po`araelektri~nih ure|aja i instalacija pod elektri~nimnaponom, a mogu se upotrijebiti za ga{enjepo`ara klase B i C. Potreban broj, vrsta i veli~inajedini~nih vatrogasnih aparata odre|uju se uskladu s klasom po`ara koji mo`e nastati,po`arnim optere}enjem te s Pravilnikom oodr`avanju i izboru vatrogasnih aparata. Svakinastali po`ar mora se gasiti odmah tako da se negubi vrijeme, ali isto tako valja promisliti da liupotrebljavati aparate za ga{enje. Kod po`ara kojise gasi samo vatrogasnim aparatom, plin }e i daljeistjecati te nakon nekog vremena posti}i donjugranicu eksplozivnosti. Zbog toga je kod plinskihpo`ara najbolje i najsigurnije zatvoriti dovodplina. U ve}ini slu~ajeva je bolje polijevati vodomokolne objekte kako bismo ih hladili da se nezapale nego ubrzano ugasiti po`ar, a da pritomnismozatvorilidotokplina.

j) Mjereza{titeodpo`araitehnolo{keeksplozijenastrojarskiminstalacijama

Svi dijelovi plinovoda moraju biti za{ti}eni odkorozije. Antikorozivna za{tita podzemnihcjevovoda sastoji se od pasivne za{tite (izolacija) iaktivne za{tite (katodna za{tita). Kako razmatramocjevovode koji su polo`eni u tlo, oni moraju bititrajno izolirani od drugih stranih podzemnihmetalnih instalacija. Minimalna udaljenostizme|u cjevovoda i podzemnih kabela, odnosnouzemljiva~a odgovara normativima propisanim

hrvatskim normama, a od ostalih podzemnihmetalnih instalacija na mjestima kri`anja scjevovodom ta udaljenost iznosi najmanje 50 cm.Kod polaganja podzemnih cjevovoda usporedo sdrugim instalacijama minimalna udaljenost iznosi50 cm. Telekomunikacijski kabeli koji slu`eisklju~ivo za rad cjevovoda pola`u se u isti rov scjevovodom, a njihovi metalni pla{tevi trebaju bitiuklju~eniusustavkatodneza{titecjevovoda.

k) Za{titnemjerenaelektri~niminstalacijama

Elektri~ne instalacije na plinovodu moraju seizvesti prema va`e}im propisima tako da uispravnoj eksploataciji ne predstavljaju izvorenergije paljenja koji mo`e dovesti do po`ara i/ilieksplozije. Elektroenergetski ormari}i i instalacijekatodne za{tite na objektima unutar plinovodamoraju se postavljati izvan zona opasnosti odeksplozije.

ZA[TITAODEKSPLOZIJEIPROCJENAUGRO@ENOSTIPLINOVODA

Ugro`eni prostor je prostor u kojemu postojieksplozivna plinska atmosfera ili se njezinaprisutnost mo`e o~ekivati u koli~inama kojeiziskuju posebne mjere po pitanju konstrukcije,ugradbe i uporabe ure|aja u tom prostoru.Ugro`eni prostor razvrstava se u zone opasnostina temelju u~estalosti pojave i duljine trajanjaeksplozivne plinske atmosfere. Zone opasnostioko nadzemnih postrojenja i ure|aja koji susastavni dijelovi objekata na plinovodu su dijeloviprostora u kojima se obavlja transport iuskladi{tenje zapaljivih plinova. Ovisno o stupnjuopasnosti nastanka i {irenja po`ara i eksplozije,zoneopasnostidijelesena (Marinovi},1986.):

zonuopasnosti 0

zonuopasnosti 1

zonuopasnosti 2.

Zona opasnosti 0 je prostor u kojem je trajnoprisutna eksplozivna smjesa zapaljivog plina izraka. Zona opasnosti 1 je prostor u kojem se prinormalnom radu mogu pojaviti zapaljive ilieksplozivne smjese zraka i plina. Zona opasnosti 2je prostor u kojem se mogu pojaviti zapaljive ilieksplozivne smjese zraka i plina, ali samo unenormalnimuvjetima.

M.[ANDER:Za{titaodpo`araieksplozijapri... SIGURNOST48(4)391-407(2006)

396

Klasifikaciju eksplozijski ugro`enog prostoraprovodimo prema: HRN EN 60079-10Protueksplozijska za{tita - Zone opasnostiprostora ugro`enih eksplozivnim smjesamaplinova i para (2004.), ali se isto tako dr`imo ispecifi~nih zahtjeva vlasnika plinovoda. Tako|erkonzultiramo Pravilnik o tehni~kim uvjetima inormativima za siguran transport teku}ih iplinovitih ugljikovodika magistralnimnaftovodima i plinovodima, te naftovodima iplinovodimazame|unarodnitransport.

Posebne mjere za{tite od tehnolo{ke eksplozijena objektima plinovoda treba primjenjivatitijekom pra`njena posuda za sakupljanje teku}ineu skladu s navedenim odredbama Pravilnika otehni~kim normativima za za{titu od po`ara ieksplozije pri ~i{}enju posuda za zapaljiveteku}ine:

1) Prije po~etka pra`njenja posuda za saku-pljanje teku}ine mora se provjeriti ispravnosture|aja, opreme za pra`njenje i ispumpavanje,odvo|enje stati~kog elektriciteta i sredstva zaga{enje.

2) Prilikom ispu{tanja plinskog kondenzata uposudu za kondenzat i pra`njenja posude uautocisternu, potrebno je ovome postupkuposvetiti odgovaraju}u pozornost te autocisternuprethodnouzemljiti.

3) Na 15 m od posuda za sakupljanje teku}inemoraju se ukloniti i isklju~iti svi izvori energijepaljenja kao {to su motori s unutarnjimizgaranjem, elektri~ne instalacije koje nisuprotueksplozijskiza{ti}eneiizvoriiskrenja.

4) Na 15 m udaljenosti od posuda za saku-pljanje teku}ine moraju se obvezno postavitiodgovaraju}inatpisiupozorenja.

5) Elektri~ne instalacije koje se upotrebljavajuu zonama opasnosti moraju biti u protueksplo-zijskojza{titi.

6)Uzonamaopasnostinijedopu{teno:

dr`anje i uporaba alata, ure|aja i opreme sru~nim, mehani~kim, pneumatskim, rotira-ju}im i sli~nim pogonom i pokretanjem kojimogu prouzro~iti iskru ili na drugi na~inosloba|atitoplinu,

pu{enje i uporaba otvorene vatre u bilokojemobliku

dr`anje oksidacijskih, kemijski nestabilnih/inkompatibilnihilisamozapaljivihtvari

odlaganje zapaljivih i drugih tvari koje nisunamijenjenetehnolo{komprocesu

pristupvozilimakojauradumoguiskriti

no{enje odje}e i obu}e koja se mo`e nabitiopasnim nabojem stati~kog elektriciteta,npr. sinteti~ka odje}a i obu}a bezantistati~ke preparacije i sl., osim u zoni 2ako je posebnim propisom druga~ijeutvr|eno

uporaba ure|aja i opreme koji nisu pro-pisno za{ti}eni od stati~kog elektricitetaako na njima postoji mogu}nost nabijanjaopasnognabojastati~kogelektriciteta.

Procjena ugro`enosti od po`ara i tehnolo{keeksplozije obi~no se radi za terminale, kom-presorske stanice (u kojima se naj~e{}e nalaziplinska turbina), blokadne stanice, te op}enito zapostrojenja i ure|aje uz plinovod. Za odre|ivanjeminimalnih za{titnih udaljenosti izme|u postro-jenja smje{tenih na lokaciji terminala, za procjenuugro`enosti od po`ara i tehnolo{ke eksplozijepostrojenja uz plinovod naj~e{}e se primjenjujeDow metoda. Dow metoda je ameri~ka metoda zaprocjenu ugro`enosti od po`ara i tehnolo{keeksplozije koja se primjenjuje na objektesmje{tene na otvorenom prostoru kao {to su:kemijske procesne jedinice, stovari{ta te skladi{tazapaljivih kapljevina i plinova, rafinerije,procesne jedinice koje rade s eksplozivnompra{inom (Fire and Explosion, 1987.). Po`arnaugro`enost izra`ava se indeksom opasnosti odpo`ara i eksplozije kao numeri~kog pokazateljarazine po`arnog rizika te se indeksom, tj. ko-respondentno indeksu odre|uju nu`ne mjereza{tite. Dow metoda daje i indeks toksi~nosti kojije numeri~ki pokazatelj opasnosti procesa pripropu{tanju i prolijevanju, ali i prilikom vatro-gasne intervencije, tj. prilikom ga{enja po`ara.Metoda se sastoji u: podjeli na po`arne sektore,odre|ivanju u~inka materijala, odre|ivanju u~in-ka op}ih opasnosti, odre|ivanju u~inka posebnihopasnosti, izboru indeksa opasnosti od po`ara ieksplozije, te odre|ivanju mjera za{tite od po`araieksplozijepremaDowindeksu.

M.[ANDER:Za{titaodpo`araieksplozijapri... SIGURNOST48(4)391-407(2006)

397

PLINOVODPULAKARLOVACDN500/75

Magistralni plinovod Pula-Karlovac DN500/75 (2004.) dio je planiranog i izgra|enogplinovodnog sustava Republike Hrvatske kojim }ese sjeverno-jadranska plinska polja i plinovodnisustav Republike Italije povezati s plinovodnimsustavomRepublikeHrvatske.

Pored navedenog, predvi|en je priklju~ak zaMagistralni plinovod Bosiljevo-Split kojim }e se ubudu}nosti omogu}iti plinofikacija Dalmacije.Namjena Magistralnog plinovoda Pula-Karlovacje opskrba prirodnim plinom komunalnih iindustrijskih potro{a~a u Republici Hrvatskoj izdoma}ih i stranih izvora. Plinovod se gradi kaocjelovit tehnolo{ki sustav koji se sastoji od ~eli~neplinovodne cijevi ukopane ~itavom du`inom u tlote ure|aja i opreme koji su potrebni za njegovsiguran i pouzdan rad. Vanjski promjer cijeviplinovoda iznosi 508 mm, a dimenzioniran je zanajvi{i radni tlak od 75 bar. U normalnom raduplinovod, budu}i da je zatvoren tehnolo{ki sustav,ne}e imati nikakvog utjecaja na okoli{. U slu~ajukontroliranog pra`njenja pojedinih dionica pri-mjenjuju se priklju~ci za kompresor na blokadnimstanicama (BS) te se prilikom pra`njenja plin neispu{ta u okolinu, ve} se prestrujavanjem preba-cujeudrugudionicu.

Osnovneradnezna~ajkeplinovodasu:

nazivnipromjer 500mm

najvi{iradnitlak 75bar

proto~nakoli~inaplina 187.500m3/h

duljinaplinovoda 198+300km.

Po~etna to~ka trase Magistralnog plinovodaPula-Karlovac je na Terminalu Pula gdje jeMagistralni plinovod Pula-Karlovac spojen naOtpremno-podmorski plinovod Ivana K Terminal Pula. Terminal Pula nalazi se u op}iniFa`ana. Na Terminalu Pula predvi|eni supriklju~ci za budu}i plinovod Pula-Umag i zamjerno-redukcijsku stanicu (MRS) Pula. TrasaMagistralnog plinovoda Pula-Karlovac od po~etneto~ke na Terminalu Pula prolazi kroz Istarsku`upaniju, Primorsko-goransku `upaniju te krozKarlova~ku `upaniju. U plinskom ~voru (P^)Dragani} nalazi se zavr{na to~ka traseMagistralnog plinovoda Pula-Karlovac. U P^Dragani} Magistralni plinovod Pula-Karlovacpriklju~en je na postoje}i plinski sustav.Magistralni plinovod na cijeloj duljini traseukopan je na minimalnim dubinama koje, ovisnoo razredu pojedinog pojasa kroz koji plinovodprolazi, iznose na zemljanom tlu od 0,8 m do 1,0 mmjereno od gornjeg ruba cijevi plinovoda, a nakamenom tlu od 0,5 m do 0,6 m mjereno odgornjeg ruba cijevi plinovoda. Na Terminalu Pulapredvi|eno je povezivanje plinskog sustava 82 bars plinskim sustavom 75 bar. Plin iz plinskih poljasjevernog Jadrana prolazi kroz podmorski diootpremnog podmorskog plinovoda od Ivana-K doPule, zatim u nastavku kroz kopneni dio do to~kerazgrani~enjanaTerminaluPula.

Priprema plina za ulazak u postoje}i plino-vodni sustav Republike Hrvatske, odnosno uplinovod Pula-Karlovac, sastoji se u prolasku plinakroz: ure|aje za odvajanje teku}ine i one~i{}enja,regulacijske i sigurnosne ure|aje te mjerneure|aje. Prije otpremanja plina u transportnisustav Republike Hrvatske plin treba pro}i krozure|ajezaodvajanjeteku}ineione~i{}enja.

Ure|aji za odvajanje teku}ine i one~i{}enja -sastoje se od dvije linije, od kojih je jedna radna, adruga pri~uvna. Navedeni ure|aji slu`e za za{tituregulacijskih mjernih ure|aja od eventualnihkapljevina i one~i{}enja u plinu. Linije zaodvajanje teku}ine one~i{}enja sastoje se od:posuda pod tlakom, ulo`aka izmjenjivih filtara,

M.[ANDER:Za{titaodpo`araieksplozijapri... SIGURNOST48(4)391-407(2006)

398

Slika3.TrasaPlinovodPulaKarlovacDN500/75

Figure3.RouteofgaslinePulaKarlovacDN500/75

sigurnosnih ventila, cjevovoda za ispu{tanjekapljevine,armatureiinstrumenata.

Regulacijski i sigurnosni sklop - dvije linijeregulacijskih ure|aja, od kojih je jedna radna, adruga pri~uvna, s pripadaju}im sigurnosnimsklopovima, a koji trebaju {tititi plinski sustav 75bar od pove}anog tlaka sa sustavom na 82 bar,postavljene su iza ure|aja za odvajanje teku}ine ione~i{}enja.

Mjerni ure|aji - postavljeni su nakonsigurnosnih i regulacijskih ure|aja. Prije mjernihlinija ugra|uje se kromatograf kojim se odre|ujesastav plina. Ukupna koli~ina plina, koja }edolaziti na Terminal Pula, bit }e nakon mjerenjausmjerena u Magistralni plinovod Pula-Karlovac,regionalni plinovod Pula-Umag, MRS Pula.Mjerne linije sastojat }e se od: turbinskih mjerila,elektronskih korektora, ultrazvu~nih mjera~aprotoka, zapornih elemenata i priklju~ka nadaljinskisustavnadzora.

Na Terminalu Pula postavljenja je posuda zateku}ine i one~i{}enja volumena 5 m3 maksi-malnog tlaka 6 bar u kojoj }e se sakupljatiteku}ine i one~i{}enja prilikom ~i{}enja plino-voda, a koja }e biti povezana s ure|ajima naterminalu. Nadzemni dijelovi plinskih instalacijana Terminalu Pula izolacijskim spojnicamaelektri~ki su izolirani od podzemnih dijelova.Ispred svake izolacijske spojnice ugra|eni susidrena prirubnica i temelj da se sprije~ipomicanjenadzemnihdijelovaplinovoda.

Otpremno-prihvatna ~ista~ka stanica (OP^S)Pula po~etna je to~ka trase Magistralnogplinovoda Pula-Karlovac i njezina staciona`a je0+000m. OP^S Pula je nadzemna instalacijakojasesastojiod:

otpremno-prihvatnecijevi

zatvara~aotpremno-prihvatnecijevi

ispuhiva~anaotpremno-prihvatnojcijevi

zaporne armature; pokaziva~a prolaza~ista~a

cjevovoda i zapornih elemenata zaizjedna~avanjetlaka

ukopanogsakuplja~akondenzata

zajedni~ke ukopane posude za kapljevinevolumena5m3.

Otpremno-prihvatna cijev odgovaraju}e jeveli~ine kako bi mogla prihvatiti i odaslati ~ista~eplinovoda kojima se obavlja ~i{}enje, ispitivanje ikontrola plinovoda u radnim uvjetima. Naotpremno-prihvatnoj stanici nalaze se i priklju~ciza ispuhivanje i drena`u. Priklju~ak zaispuhivanje izveden je na vrhu zajedno sacijevnom armaturom za izjedna~avanje tlakapomo}u koje se plin iz plinovoda mo`e dovesti uotpremno-prihvatnu cijev putem obilaznog vodakoji se nalazi ispred otpremno-prihvatne cijevi.Ispuh otpremno-prihvatne stanice spojen je nazajedni~ki ispuhiva~ na Terminalu Pula, tako da sesva ispu{tanja plina u atmosferu izvode na jednommjestu.

Kako }e se plinovodom transportirati ~isti plin,odvodnja otpremno-prihvatne stanice spojena jecjevovodnom armaturom DN 50 na zajedni~kuposudu volumena 5 m3 za prihvat eventualnogkondenzata iz kopnenog dijela Otpremno-podmorskogplinovodaIvanaK-TerminalPula.

Na kraju otpremno-prihvatne stanice nalazi sesakuplja~ kondenzata koji je ugra|en ispod pli-novoda i s njim je povezan pomo}u dva T ko-mada. Na Magistralnom plinovodu Pula-Karlovacizgra|eni su priklju~ci za mjerno-redukcijskestanice (MRS). Priklju~ci za mjerno-redukcijskestanice predvi|eni su u sklopu blokadnih stanica.Blokadna stanica, odnosno blokadni ure|ajomogu}uje odvajanje odre|ene dionice Magi-stralnog plinovoda Pula-Karlovac u slu~ajevimapropu{tanja, kvarova ili radova te u slu~ajuakcidentne situacije na odre|enoj dioniciplinovoda. Sukladno Pravilniku o tehni~kimuvjetima i normama za siguran transport teku}ih iplinovitih ugljikovodika magistralnim cjevo-vodima, na odre|enim razmacima moraju bitipostavljeni blokadni ure|aji koji omogu}ujuodvajanje dionica plinovoda u slu~aju propu-{tanja, kvara ili radova na odre|enoj dionici.Pravilnikom je propisano da se blokadni ure|ajmora zatvoriti kada gradijent pada tlaka dosegnemaksimalno 3,5 bar/min. Glavni dijeloviblokadnog ure|aja su: kuglaste blokadne slavinena plinovodu, ure|aji za rukovanje kuglastomslavinom (aktuator), mjerni pretvornik tlaka imanometar, ure|aj za nadzor i upravljanje, spojnekutije i kabeli. Blokadne stanice (BS) na ovomplinovodu prete`no su nadzemne stanice, jersamo je glavna slavina podzemna i zavarena.

M.[ANDER:Za{titaodpo`araieksplozijapri... SIGURNOST48(4)391-407(2006)

399

Zaporni elementi na zaobilaznim vodovima sukonusne slavine. Kod plinovoda visokog tlaka,preko 16 bara te promjera od 250 do 700 mm, uzapornim elementima zatvoreno/otvoreno poja-vljuju se velike razlike tlakova, velike sile imomenti zatvaranja. Stoga se upotrebljavajureduktori i aktuatori koji pretvaraju energijumedija u zakretni moment. Prihva}eno je rje{enjes plinskim aktuatorom opremljenim s plinskimcilindrom za glavno zakretanje slavine. Minimalnitlak kod kojeg se slavinom mo`e rukovati plinomiz plinovoda je 25 bar, a ako nema tlaka plina ucjevovodu upotrebljava se akumulator (spremnik)plinailispremnikstla~enogdu{ika.

Na Magistralnom plinovodu Pula-Karlovacpredvi|ene su tri me|u~ista~ke stanice (M^S) sacjelokupnom pripadaju}om opremom, unutarkojih su i BS blokadne stanice. To su: M^S-1 Kr{ani BS-3, M^S-2 Rijeka istok i BS-6, M^S-3Vrbovsko i BS-11. U M^S nalaze se po dvijeoda{ilja~ko-prihvatne cijevi DN 550, tj.oda{ilja~ko-prihvatna stanica. U sklopu svakeM^S-e nalazi se i posuda za prihvat kondenzatavolumena 2 m3, maks. radnog tlaka 6 bar. U tuposudu ispu{ta se kondenzat koji se nakuplja uskuplja~ima kondenzata te kondenzat koji senakupi u cijevima s obje strane M^S-a. Posuda zaprihvat kondenzata je ukopana i izvedena sdvostrukom stijenkom kako bi se kondenzatzadr`ao u vanjskoj posudi u slu~aju curenjaunutarnje posude. Prostor izme|u dvije stijenkestalno se kontrolira te postoji automatska dojavanepropusnosti. Na posudi se nalazi sigurnosniventil koji je dimenzioniran na maksimalnukoli~inu plina koja bi mogla u}i u posudu uslu~aju potpuno otvorenog igli~astog ventila naulazu. Pra`njenje posude obavlja se kroz posebanpriklju~ak za autocisternu i prevozi u rafineriju napreradu.

Plinovod je izra|en od ~eli~nih uzdu`nozavarenih cijevi, materijal API 5L X70, promjera508 mm i debljine s koeficijentom sigurnosti 2, asvipriklju~cisuodbe{avnihcijeviAPI5LGr.B.

Sva podzemna armatura je sa zavarenimku}i{tem, a nadzemna armatura je prirubni~ka saspiralno-metalnim brtvama. Kao za{tita cjevovodaod korozije predvi|ena je ugradnja tvorni~kiizoliranih cijevi s troslojnim ekstrudiranimpolietilenom niske i visoke gusto}e s minimalnimotporom na guljenje 45 N/cm. Takva za{tita

neusporedivo je bolja od klasi~nog namotavanjatrake na radili{tu. Svi zavareni spojevi napodzemnim cjevovodima moraju seantikorozivno za{tititi toplinski stezljivimrukavcima. Nadzemni dijelovi objekata naplinovodu za{ti}eni su sa dva temeljna te dvazavr{napremazaprotivkorozije.

Magistralni plinovod Pula-Karlovac DN500/75 zavr{ava s OP^S unutar kruga P^Dragani}. U P^ Dragani} predvi|en je spojMagistralnog plinovoda Pula-Karlovac DN 500/75na Magistralni plinovod Zagreb-Karlovac DN700/75. Za ispu{tanje kapljevine, koja se mo`epojaviti prilikom ~i{}enja Magistralnog plinovodaPula-Karlovac DN 500/75, predvi|ena je uporabapostoje}e posude za prihvat kondenzatavolumena 2 m3 koja se nalazi u krugu P^Dragani}.

KONTROLAURE\AJAIOPREMENAPRIMJERUPLINOVODAPULAKARLOVACDN500/75

Po~etna i zavr{na to~ka plinovoda, kao i sveblokadne stanice, ogra|ene su `i~anom ogradomna kojoj su izvje{ene plo~e s upozorenjem, te jena taj na~in sprije~en ulaz neovla{tenih osoba ukrugstanice.

Nakon pu{tanja plinovoda u rad vlasnikplinovoda obavljat }e stalni nadzor nad plino-

M.[ANDER:Za{titaodpo`araieksplozijapri... SIGURNOST48(4)391-407(2006)

400

Slika4.BlokadnastanicanaplinovoduPulaKarlovacDN500/75

Figure4.StationatRijeka,gaslinePulaKarlovacDN500/75

vodom u radu. Taj nadzor ima cilj utvr|ivanjapravilnog rada plinovoda te otkrivanja mjesta nakojem je do{lo ili bi moglo do}i do nekon-troliranog propu{tanja plina iz plinovoda u okoli{.U sklopu nadzora predvi|ena je kontrola nepro-pusnosti plina, kontrola ispravnosti za{tite odkorozije, kontrola katodne za{tite te kontroladebljine stijenke cijevi. Kontrola nepropusnostiobavljat }e se jednom u dvije godine tako da ekipaza nadzor pje{ice obi|e trasu plinovoda i pomo}udetektora prisutnosti plina provjeri ima li ispu-{tanja plina u atmosferu. Trebaju se kontroliratiparametri katodne za{tite kako bi se na vrijememoglosprije~itinjezinoslabljenje.

Planirani vijek trajanja plinovoda procjenjujese na 50 godina njegove eksploatacije. Radni tlakplinovoda je 75 bar, a uspostavljen je regula-cijskom linijom u terminalu Pula. Taj tlak dovoljanje za transport plina, pa plinovod nema kaosastavne elemente nikakve kompresore. Regula-cijska linija u Terminalu Pula opskrbljena jeblokadomodprekora~enjavisokogtlaka.

^ista~ke stanice, opremljene sa svojimukopanim dijelovima (odvaja~ima kondenzata isakuplja~ima kondenzata) te nadzemnimdijelovima sastavljenim od ~ista~kih cijevi sarmaturom i ure|ajima za otpremu i prihvat~ista~a, kao {to je navedeno, slu`e za ~i{}enjeplinovodaiostalesigurnosneaktivnosti.

Blokadne stanice, sa zapornim kuglastimslavinama i vodovima za izjedna~enje tlaka,imaju neovisnu, autonomnu izvr{nu funkcijuza{tite plinovoda od naglog smanjenja tlaka.Pode{ene na odgovaraju}u vrijednost promjenetlaka u vremenskoj jedinici, slavine se priprekora~enju zadane vrijednosti pada tlaka uminuti automatski zatvaraju, jer se zabilje`eni padtlaka u vremenu ve}i od pode{enog dogodio zbognekontroliranogispu{tanjaplinaizsustava.

Plinovod u pogonu nadzire se u pravilnimvremenskim razmacima. Obilazak trase plino-voda pje{ice obavlja se dva puta godi{nje.Obilazak trase plinovoda i ispitivanje s detek-torom propu{tanja obavlja se jednom u dvijegodine, a po potrebi i ~e{}e. U podru~jimaslijeganja tla vlasnik se plinovoda treba uredovitim vremenskim razmacima informirati o

o~ekivanim eventualnim posljedicama na siguranrad plinovoda te nakon analize s geodetskimstru~njakom utvrditi posebne mjere. ^i{}enjetrase (koridora) plinovoda obavlja se dva putagodi{nje. Ko{nja trave obavlja se najmanje u ~etiriciklusa godi{nje. Snimanje stanja izolacije ipopravak mogu}ih o{te}enja obavlja se baremjedanput godi{nje. Pregled sustava katodne za{titeobavlja se dva puta godi{nje. Provjerava se i jesu linadzemne oznake plinovoda na svojim mjestima.

Pri svakom tom obilasku obavljaju se pregledi ikontrole kao {to su: pregled stanja vanjskihinstalacija, zapornih elemenata, prirubni~kih inavojnih spojeva, otklanjanje eventualnih propu-{tanja, kontrola stanja i po potrebi podmazivanjezapornih elemenata i vretena, kontrola i pismenovo|enje podataka o tlakovima i temperaturama,vizualna kontrola stanja uzemljiva~a i vodovauzemljenja, vizualna kontrola stanja gromo-branskeza{tite,stanjeogradeiprilaznihputova.

Kontrolaure|ajaiopremenaplinovodu:

oda{ilja~ko-prihvatna stanica (OP^S: Pula,Kr{an, Rijeka istok, Vrbovsko, Dragani}) -snimanje stanja izolacije, pregled i ba`da-renje manometra, podmazivanje zatvara~a,kontrola nepropusnosti, kontrola ispuhi-va~a, zapornih elemenata, pokaziva~aprolaza ~ista~a, cijevnih elemenata i zapor-nihelemenatazaizjedna~avanjetlaka

ure|aj za ~i{}enje i odvajanje plinskogkondenzata - kontrola cijevne armature,diferencijalnih manometara i ulo`aka fil-tara, pregled sigurnosnog ventila jedanputgodi{nje

sakuplja~ kondenzata kontrola razinezapunjenosti,drena`a

posuda kondenzata pregled svake trigodine

blokadni ure|aj kontrola svih radnihparametara od ovla{tenog servisa premapreporuciisporu~iteljaopreme

sigurnosni ventil pregled jedan putagodi{nje

M.[ANDER:Za{titaodpo`araieksplozijapri... SIGURNOST48(4)391-407(2006)

401

regulacijski sklop svakih 6 mjesecizamjena radne linije na pri~uvnu, pode-{avanje,kontrolaradnihparametara

mjerni ure|aji redovita kontrola to~nosti,ba`darenjeizamjena

elektri~ne instalacije pregled jednomgodi{nje

vatrogasni aparati pregled jednomgodi{nje

manometri pregled~etiriputagodi{nje

ograde, plo~e upozorenja, oznake, okoli{,pristupniputovi uredovitomobilasku

instrumentacija pregled stanja i funkcio-nalnosti instrumenata i ure|aja s lokalnimprikazom

napajni (impulsni) vodovi kontrolapropu{tanja

elektroenergetika pregled stanja i funkcio-nalnosti ure|aja za elektroenergetsko ineprekidnonapajanje.

ZA[TITAODPO@ARAIEKSPLOZIJENAPRIMJERUPLINOVODAPULAKARLOVACDN500/75

Na Magistralnom plinovodu Pula-Karlovacpredvi|ajuse:

preventivne mjere za{tite od po`ara itehnolo{keeksplozije

posebne mjere za{tite od po`ara itehnolo{keeksplozije.

Preventivnemjereza{titeodpo`aratehnolo{keeksplozije

Lokacija plinovoda - Trasa Magistralnogplinovoda Pula-Karlovac prolazi u pravilu izvannaseljenih mjesta, ogra|enih kompleksapoduze}a, `eljezni~kih stanica, morskihpristani{ta, za{titnih podru~ja za pitke i ljekovitevodeivojnihobjekata.

Lokacija objekata na plinovodu - Svi objektiplinovoda na Magistralnom plinovoduPula-Karlovac izvedeni su prema uvjetimanavedenim u Tablici 4. i nisu ugro`eni po`arom nasusjednimgra|evinama.

M.[ANDER:Za{titaodpo`araieksplozijapri... SIGURNOST48(4)391-407(2006)

402

Tablica4.UdaljenostiobjekataplinovodaodobjekatauzMagistralniplinovodPula-Karlovac

Table4.DistancefromgaslinefacilitiestothestructuresalongthemainPula-Karlovacgasline

Red.broj Gra|evina

Ure|ajizaregulacijuimjerenje

Blokadnastanicasispuhivanjem ^ista~kastanica

1 Stambeneiposlovnezgrade 30 30 30

2 Proizvodnetvorni~kezgrade,radionice 30 30 30

3 Skladi{tazapaljivihteku}ina 30 30 30

4 Elektri~nineizoliraninadzemnivodovi Usvimslu~ajevima:visinadalekovodnogstupa+3m

5 Transformatorskestanice 30 30 306 @eljezni~keprugeiobjekti 30 30 307 Industrijskikolosijeci 25 15 158 Autoceste 30 30 309 Magistralneceste 30 30 2010 Regionalneilokalneceste 10 10 1011 Ostaleceste 10 15 1012 Vodotoci 5 5 513 [etali{ta,parkirali{ta 20 30 3014 Ostaligra|evinskiobjekti 20 15 15

Pristupni putevi objektima na plinovodu - Donadzemnih dijelova instalacija objekataMagistralnog plinovoda Pula-Karlovac i pristuparadnim povr{inama izvedeni su pristupni putevikoji su povezani na najbli`e lokalne prometnice.Ti pristupni putevi slu`e za pristup mehanizaciji,vozilima i osoblju kod radova na rekonstrukciji iodr`avanju opreme i ure|aja u objektima naMagistralnom plinovodu Pula-Karlovac, a ujedno}e se koristiti u slu~aju po`ara kao vatrogasnipristupiobjektimanaplinovodu.

Konstrukcija plinovoda - Magistralni plinovodPula-Karlovac izra|en je od niskolegiranih~eli~nih cijevi nazivnog promjera DN 500 kojidimenzijama i kvalitetom zadovoljavajupropisane uvjete za transport plina. Za plinovodPula-Karlovac upotrijebljeni su standardni ~eli~nielementi: koljena, lukovi, T-komadi, prijelazi,kape i drugi elementi za ~elno i bo~no zavarivanjena cijevi, izra|eni od istog ili odgovaraju}egmaterijala. Osim standardnih elemenata, ucjevovod su ugra|eni i lukovi izra|eni hladnimsavijanjem cijevi. Svi elementi koji su ugra|enipod zemljom sa cjevovodom su spojenizavarivanjem. Zaporni elementi ugra|eni podzemljom opremljeni su produ`enim vretenomtako da se ru~ica ili reduktor za rukovanje nalazenajmanje80cmiznadzemlje.

Blokadne stanice - Zaporni elementi naMagistralnom plinovodu Pula-Karlovacpostavljeni su tako da je omogu}eno lakorukovanje i odr`avanje i za{ti}eni su od pristupanepozvanih osoba. Svaki zaporni elementopremljen je obilaznim vodom s dva ventila kojislu`e za izjedna~avanje tlaka pri otvaranjuzapornog elementa te za prigu{ivanje protokaplina. Zaporni elementi mogu se zatvarati ru~no,daljinskim upravljanjem ili automatskimelektrohidrauli~kimure|ajem.

^ista~ke stanice - Za unutra{nje ~i{}enje cijeviplinovoda u cjevovod su ugra|ene ~ista~kestanice koje se sastoje od ~ista~ke cijevi sarmaturom i ure|ajima za otpremu ~ista~a i~ista~ke cijevi s armaturom i ure|ajima za prihvat~ista~a. Budu}i da je u Magistralnom plinovoduPula-Karlovac predvi|en protok plina u obasmjera, u cjevovode su ugra|ene univerzalne~ista~ke cijevi za otpremu i prihvat ~ista~a.

^ista~ke cijevi opremljene su zapornim ele-mentom na cjevovodu koji istovremeno obavljafunkcijublokadnestanice.

Posude za prihvat teku}ine i odvaja~i teku}inena plinovodu - Plinovod Pula-Karlovac opremljenje ure|ajima za ispu{tanje teku}ine iz plinovoda.Kapljevina iz plinovoda ispu{ta se u odvaja~imakapljevine koji su ugra|eni u plinovod i koji su dioplinovoda, a opremljeni su cijevima za ispu{tanjekapljevine. Na Terminalu Pula ugra|ena je posudaza sakupljanje kapljevine volumena 5 m3. Ume|u~ista~kim stanicama M^S-1 Kr{an, M^S-1Rijeka istok, M^S-3 Vrbovsko i P^ Dragani}ugra|ene su posude za prihvat kapljevine(teku}ine) volumena 2 m3. Na prihvatnim~ista~kim stanicama izgra|eni su priklju~ci zaposude za prihvat teku}ine. Posuda za prihvatteku}ine iz plinovoda koja je ugra|ena naprihvatnoj ~ista~koj stanici izgra|ena je i ispitanaza maksimalni radni tlak plinovoda i ima dovoljankapacitet za prolaz plina i za izdvajanjekapljevina. Na najni`em mjestu posude za prihvatteku}ine postavljena je cijev za ispu{tanjeteku}ine promjera 50 mm koja se zatvaradvostrukim zapornim elementom. Posuda zaprihvat teku}ine opremljena je instalacijom zaautomatsko ispu{tanje teku}ine, s regulatoromrazine teku}ine i izvedena je s dvostrukimstijenkamaikontrolompropu{tanja.

M.[ANDER:Za{titaodpo`araieksplozijapri... SIGURNOST48(4)391-407(2006)

403

Slika5.BlokadnastanicaLi~naPlinovoduPulaKarlovacDN500/75

Figure5.BlockingstationatLi~,gaslinePulaKarlovacDN500/75

Ure|aji za regulaciju i mjerenje - ure|aji zaregulaciju i mjerenje smje{teni su na otvorenomprostoru Terminala Pula. Tlak plina prije ulaska uMagistralni plinovod Pula-Karlovac reducira se iregulira u jednom stupnju redukcije tlaka plina.Maksimalni ulazni tlak plina iznosi 82 bar, amaksimalni izlazni tlak plina iznosi 75 bar. Radnitlak regulatora plina jednak je maksimalnomradnom tlaku plina ispred regulatora. Regulatoriplina osiguravaju konstantan tlak u cijelomeregulacijskom opsegu, a tlak nakon regulacije nijeve}i od maksimalnog radnog tlaka u sustavu.Nakon redukcije i regulacije u cjevovod je ugra-|en ure|aj koji u slu~aju kvara spre~ava rast tlakaiznad dopu{tene granice. Ispred regulatora tlakaugra|en je automatski ventil za blokiranje protokaplina. Kapacitet sigurnosnog ventila ima kapacitetnajmanje 1% od maksimalnog kapacitetaregulatora tlaka. Sigurnosni ventil koji {titiinstalaciju i plinovod od prekora~enja maksi-malnog radnog tlaka pode{en je tako damaksimalni radni tlak na mo`e porasti za vi{e od10% od maksimalnog radnog tlaka. Automatskiventil za blokiranje protoka plina koji je ukombinaciji sa sigurnosnim ventilom pode{en je

tako da zatvori plinovod na tlaku 10% ve}em odtlaka otvaranja sigurnosnog ventila. Na horizon-talnom dijelu plinske instalacije, ispred regulatoratlaka i mjerenja protoka plina ugra|en je filtar kojizadr`ava mehani~ke ~estice i teku}inu iz plina. Zamjerenje protoka plina upotrebljavaju se mjera~ikoji su izra|eni u skladu s propisima o mjerilima i~ijuuporabujeodobrilanadle`nainstitucija.

Vatrogasni aparati - Za ga{enje manjihpo~etnih po`ara predvi|eni su prijenosnivatrogasni aparati na prah koji se mogu u~inkovitoupotrebljavati za ga{enje po`ara klase A i B (po`ar~vrstih i kapljevitih tvari, uklju~uju}i po`ar naelektroopremi).

Potreban broj, vrsta i veli~ina jedini~nihvatrogasnih aparata koje treba postaviti uobjektima na Magistralnom plinovoduPula-Karlovac odre|eni su u skladu s klasompo`ara koji mo`e u njima nastati, po`arnimoptere}enjem, povr{inama te s Pravilnikom oodr`avanju i izboru vatrogasnih aparata iprikazaniuTablici5.

M.[ANDER:Za{titaodpo`araieksplozijapri... SIGURNOST48(4)391-407(2006)

404

Slika6.Posudazaprihvatteku}inenaPlinovoduPulaKarlovacDN500/75

Figure6.Condensatecollector,gaslinePulaKarlovacDN500/75

Slika7.TerminalPula

Figure7.PulaTerminal

Aparati su smje{teni u blizini izlaza izugro`enog prostora na me|usobnoj udaljenosti odnajvi{e 20 m i na visini do najvi{e 1,5 m iznadrazinetla.

Mjere za{tite od po`ara i tehnolo{ke eksplo-zije na strojarskim instalacijama - Nadzemnidijelovi cjevovoda, koji nisu galvanizirani,za{ti}eni su antikorozivnim premazima koji sunaneseni u skladu s odredbama propisa otehni~kim mjerama i uvjetima za za{titu ~eli~nihkonstrukcija od korozije. Nadzemni dijelovicjevovoda elektri~no su odvojeni od podzemnihdijelova cjevovoda i uzemljeni. Za kontrolu radasustava katodne za{tite mjerna mjesta za kontrolupotencijala,strujeiotporapostavljenisuna:

za{titne cijevi na mjestima kri`anja sprometnicama

mjestima kri`anja s drugim stranimmetalniminstalacijama

izolacijskespojniceutlu

prijelazeprekorijeka

mostove

mjestu priklju~ka na stanici katodne za{tite

instalacijesgalvanskimanodama.

Najve}a udaljenost izme|u dva susjednamjernamjestaiznosi5km.

Mjere za{tite od po`ara i tehnolo{keeksplozije na elektri~nim instalacijama - Svielektri~ni dijelovi opreme na objektima plinovodaPula-Karlovac koja je ugra|ena unutar zonaopasnosti odabrana je u odgovaraju}oj protu-eksplozijskoj izvedbi, odnosno u S izvedbi,izvedena je s propisanim za{titama, a isporu~enaje s odgovaraju}im certifikatima prema HRN IEC60079-10, HRN IEC 60079-14 i HRN IEC60079-17 (2004.). Svi metalni dijelovi objekatapropisno su uzemljeni. Oprema na objektimaplinovoda Pula-Karlovac smje{tena je na otvo-renom prostoru s prirodnim provjetravanjem odoko 100 izmjena zraka na sat. Objekti naMagistralnom plinovodu Pula-Karlovac ogra|enisu ogradom visokom 2 m, pri ~emu se nijedan dioograde ne nalazi u za{titnom pojasu naseljenihzgrada te cestovnom i pru`nom pojasu, a nad-zemni ure|aji postavljeni su vi{e od 20 m od rubakrajnjeg kolni~kog traka javne ceste odnosno daljeod 30 m od osi krajnjeg kolosijeka. Zoneopasnosti od eksplozije na objektima plinovodaPula-Karlovac obuhva}ene su ogradom stanice.Dijelovi elektri~nih instalacija i opreme podnaponom izolirani su i odgovaraju}e za{ti}eni oddodira ili mehani~kog o{te}enja. Svi strujnikrugovi {ti}eni su od preoptere}enja tako da jeonemogu}eno prekomjerno zagrijavanje instala-cije. U cilju za{tite od opasnih napona dodira ikoraka, nagomilavanja stati~kog elektriciteta na

M.[ANDER:Za{titaodpo`araieksplozijapri... SIGURNOST48(4)391-407(2006)

405

Tablica5.Prikazpotrebnogbrojavatrogasnihaparatapoobjektima

Table5.Numberofrequiredfireextinguishersperfacility

Red.broj Nazivobjekta

Povr{ina(m2)

VatrogasniaparatS9

1

TerminalPula- Ispuhiva~-vent;sakuplja~kondenzata- Ure|ajzaodvajanjeteku}inei one~i{}enja

1.000 2

TerminalPula- Sigurnosniiregulacijskiure|aji- Mjerniure|aji

1.000 2

2TerminalPulaOP^SnaTerminaluPula

600 2

3 M^S-1Kr{an 1.125 2

4 M^S-2Rijekaistok 1.125 2

5 M^S-3Vrbovsko 1.125 2

6 OP^SDragani}uP^Dragani} 600 2

objektima plinovoda Pula-Karlovac izvedeno jeuzemljenje ugra|ene opreme spajanjem na sustavuzemljenja. Svi metalni dijelovi instalacija iopreme me|usobno se galavanski povezuju ispajaju na zajedni~ki uzemljiva~. Isklapanjenapajanja strujom potro{a~a na objekima omo-gu}eno je posredstvom sklopki u razvodnimormarima, a koji su smje{teni izvan zonaopasnosti od eksplozije. Izme|u faznih vodi~a iuzemljenja postavljeni su odvodnici prenapona.Predvi|ene su za{titne mjere na svim elektri~niminstalacijama, metalnim masama (uzemljenje,za{titaodprevisokognaponadodira).

Posebnemjereza{titeodpo`araitehnolo{keeksplozije

Ove mjere izvode se sa svrhom da se smanjiugro`enost ljudi ili imovine i mogu}e ugro`avanjeplinovoda od tre}ih osoba prema posebnimpravilnicima. U slu~aju plinovoda Pula-Karlovacteposebnesigurnosnemjeresu:

1) za{tita plinovoda s armirano-betonskim ili~eli~nim plo~ama te trakom upozorenja koja sepola`eiznadnjih

2) za{tita plinovoda armirano-betonskimU-profilom

3)oblaganjeplinovodabetonom

4)za{titaplinovodakinetom(rigolom)

5) visina nadsloja zemlje najmanje 200 cm,kamenanajmanje150cm

6)polaganjeplinovodauza{titnukolonu

7)sigurnosnizid

8)izvedbaglinenogplino-nepropusnogsloja

9) izvedba odu{nih cijevi za kontrolupropu{tanja.

ZAKLJU^AK

Za{tita od po`ara i protueksplozijska za{tita naplinovodima mora biti u suglasju s hrvatskimzakonima o gradnji, za{titi od po`ara i za{titi naradu i podzakonskom regulativom. Cjelokupnoprojektno rje{enje plinovoda mora osigurati ranootkrivanje po`ara te u~inkovito ga{enje uzminimalne tro{kove. Sva tehni~ka rje{enja morajuuzeti u obzir za{titu ljudskog zdravlja. Za{tita odpo`ara i protueksplozijska za{tita na plinovodu jezakonska obveza projektanta, izvo|a~a i

pogonskog voditelja postrojenja. Pri projektiranjuplinovoda nakon odre|ivanja glavnih projektnihkarakteristika, dobro je prvo procijenitiugro`enost postrojenja od po`ara i eksplozija.Iznimno je va`no odrediti zone opasnosti okonadzemnih postrojenja i ure|aja koji su sastavnidijelovi plinovoda od blokadnih stanica domjerno-regulacijskih ~vorova te namjerno-redukcijskim stanicama. Na nacrtima, tj.na tlocrtnim pogledima te na presjecima ipogledima sa strane potrebno je {rafirati zone takoda budu prepoznatljive i vidljive. Uz nacrte sazonama svakako treba napraviti popis zapaljivihtvari (plin, kondenzat plina itd.) te popis izvoraispu{tanja plina sa svrstavanjem u trajne, primarneili sekundarne izvore. Propusna mjesta naplinovodu i postrojenjima plinovoda mogu vrlolako izazvati po`ar i eksploziju plina. Svaki nastalipo`ar mora se gasiti inteligentno i promi{ljeno,bez panike i ne brzopleto, ali isto tako se ne smijegubiti vrijeme. Kada se po`ar istje~u}eg plina gasisamo vatrogasnim aparatom, plin }e i daljeistjecati te se nakon nekog vremena mo`e posti}idonja granica zapaljivosti smjese sa zrakom, {tomo`e rezultirati opasnom eksplozijom. Zbog togaje kod po`ara istje~u}eg plina najbolje inajsigurnije zatvoriti dovod plina. Budu}i da supo`ari na plinovodu po`ari na otvorenomprostoru, potrebno je u slu~aju po`ara voditira~una o smjeru vjetra i dopustiti da preostalakoli~ina plina iz zatvorenog segmenta plinovodapotpuno izgori. Stoga je u slu~aju postrojenja naMagistralnom plinovodu Pula-Karlovac boljepolijevati vodom okolne objekte kako bismo ihhladili da se ne zapale nego ubrzano ugasiti po`ar,a da pritom nismo zatvorili dotok plina.Kontrolirani po`ar plina je daleko manje rizi~anod slu~aja nekontroliranog istjecanja plina. Zna~ina Magistralnom plinovodu Pula-Karlovac trebasamo iznimno po`ar spre~avati/kontroliratiaparatima dok se ne obavi spa{avanje ljudskih`ivota. U slu~aju da se po`ar i dalje istje~u}egplina pritom ugasio, `urno se mora napustiti(evakuirati) {ire mjesto doga|anja zbogmogu}nosti (velikog rizika) naknadnog zapaljenjaisteklog plina, odnosno nastanka eksplozije. Usvakom slu~aju najbolje je pozvati vatrogasce koji}e vodom hladiti okolna postrojenja i povr{ine tenadzirati po`ar plina koji jo{ istje~e iz cjevovodasve do uspje{nog prekida dotoka plina u zonupo`ara.

M.[ANDER:Za{titaodpo`araieksplozijapri... SIGURNOST48(4)391-407(2006)

406

LITERATURA

Fire and Explosion Index Hazard ClassificationGuide, DOW,May1987.

Hattwig, M. (Editor), Steen, H. (Editor):Handbook of Explosion Prevention andProtection, J.WileyandSons,NewYork,2002.

HRN EN 60079-10 - Protueksplozijska za{tita.Zone opasnosti prostora ugro`enih eksplozivnimsmjesamaplinovaipara,2004.

HRN IEC 60079-14 - Protueksplozijska za{tita.Op}i zahtjevi za konstrukciju protueksplozijskiza{ti}enih ure|aja namijenjenih za upotrebu uprostorima ugro`enim od eksplozivne atmosfere,2004.

HRN IEC 60079-17 - Protueksplozijska za{tita.Op}i zahtjevi za odr`avanje protueksplozijskiza{ti}enih ure|aja namijenjenih za upotrebu uprostorima ugro`enim od eksplozivne atmosfere,2004.

Magistralni plinovod Pula-Karlovac DN500/75 - Za{tita od po`ara i tehnolo{ke eksplozije Glavni projekt, Elektroprojekt, Zagreb, 15. rujna2004.

Marinovi}, N.: Protueksplozijska za{titaelektri~nih ure|aja, [kolska knjiga, Zagreb, 1986.

Pravilnik o odr`avanju i izboru vatrogasnihaparata, N.N.,br.35/94.,103/96.

Pravilnik o tehni~kim uvjetima i normativimaza siguran transport teku}ih i plinovitihugljikovodika magistralnim naftovodima iplinovodima, te naftovodima i plinovodima zame|unarodnitransport,Sl.l.,br.26/85.

Strelec i suradnici: Plinarski priru~nik (6.izdanje), EGE,Zagreb,2001.

[mejkal, Z.: Ure|aji, oprema i sredstva zaga{enje i za{titu od po`ara, SKTH/Kemija uindustriji,Zagreb,1991.

Zakon o komunalnom gospodarstvu, N.N., br.26/03.

Zakon o za{titi od po`ara, N.N., br. 58/93.,33/05.

Zakon o za{titi na radu, N.N., 59/96., 94/96.,114/03.

Zakonotr`i{tuplina, N.N.,br.68/01.

Zakonoenergiji, N.N.,br.68/01.

Zakonogradnji, N.N.,br.175/03.

PROTECTIONFROMFIREANDEXPLOSIONS-DESIGN,

CONSTRUCTIONANDOPERATIONOFGASLINES

SUMMARY: The paper presents the approach to the safety from fire and explosions in the design,construction and operation of gas lines. A few years ago, the Government of Croatia adopted anational energy program, PLINCRO, which is the plan for the construction of gas lines and gassupply until 2010. It involves the construction of new main, regional and connecting gas lines, inaddition to those already in existence. Hazards of fire and explosion are great in gas lines, butthey are frequently ignored. This paper attempts to indicate the importance of safety andprotection from fire and explosion in design, constructions and operation of gas lines. Sourcesand causes of fire are shown, as well as preventive measures to remove threat of fire andexplosion. Danger zones around above-ground facilities are indicated, along with a fire andexplosionhazardassessmentforterminals,usingtheDowmethod.Gas line Pula-Karlovac DN 500/75 is quoted as a concrete example of construction. This gas lineis part of the planned and constructed gas line system in Croatia connecting the North Adriaticgas fields and Italys gas line system with the gas line system of Croatia. The paper describesconcrete measures for removing hazard of fire and explosion and provides data on the gas line toillustratetherelevantmagnitudes.Preventiveandspecialmeasuresaregiven.

Key words: fire protection, protection from explosion, gas line, preventive measures, sources andcauses of fire hazard in gas lines, fire extinguishers, danger zones, safety measures oninstallations,firehazardassessment

ProfessionalpaperReceived:2005-10-22Accepted:2006-09-04

M.[ANDER:Za{titaodpo`araieksplozijapri... SIGURNOST48(4)391-407(2006)

407