4....e.".,,

1*`i

Postanite vitki i zdravi, istopite celulit, poboijsajteprobavu, podignite razinu energije i pomladite se

uvazavanjemPRIRODNIH ZAKONITOSTI PREHRANE.

U knjizi Zdravo mr"savljene saznat cete kako pravilnom prehranom iuvazavanjem prirodnih zakonitosti prehrane, koji su dio inteligencije

Ijudskog tijela, otkloniti uzroke tjelesnih i dusevnih bolesti tosmrsavjeti bez izgladnjivanja, odricanja i neraspolozenj a.

Knjiga sadrzi nacela s kojima cete, korak po korak, u svojusvakodnevnic u unijeti jednostavne promjene koje ce vam pomoci da

izgubite suvisne kilograme, istopite celulit i pobolj "sate zdravlje.Uvazavanje nacela pomoci ce vam da iz tijela ukionite otrovne naslage

koje su se godinama ill cak desetljecima nakupijale u vasem tijelu.Samo detoksikacijom tijela pravilnom, zdravom i redovitom

prehranom uspjet cete smrsavjeti na svoju prirodnu tjelesnu tezinu,poboljsati zdravlje i cak odagnati bolesti s kojima ste se vec pomirili.Da, dobro ste procitali, istodobno cete jesti i mrsavjeti, a uz to cete

imati sve vise energije, miadosti i vitalnosti.

,

1!:

If11A1.9iu

;.^.^

,_..r'Pe^,'?,..

.rzL,r.7 arm

(at,Es Txs prirdninn, jean costa vnim

ucinkovitirn natinom prehrane,bez izgladnjivanja

II

i1

i1

Suzana Fridl

o 0-rfig

911

Iv

tASMFC VIMO ,I LIJE5Iill

L EST):s priradn , jednostavnirn 1

u nkov ti nacinom prehrane,bez zgladnjivanja

Suzana Fridl

2012 SANUS, Suzana Fridl s.p.Sva prava pridriana.

Bez pismenog dopustenja autorice Hi poduzeca SANUS zabranjeno jereproduciranje, distribuiranje, javno priopcavanje, izmjena

druga uporabaovog autorskog djela njegovih dijelova u bilo kojem opsegu postupku,skupa s fotokopiranjem, tiskanjem ill pohranjivanjem u elektronskom obliku uokviru odredbi Zakona o autorskim i srodnim pravima.

Vaina napomena: Informacije i razmi g ljanja u ovoj knjizi odrazavaju samomisljenje autorice i stoga ih ne biste smjeli tretirati kao bilo kakvu vrstuterapije, savjetovanja, davanja uputa, dijagnoze i/ili lijecenja. Cilj autorice jeposredovati informacije koje ce citatelju pomoci u prirodnom putu do zdravogzivota, Ijepote i vitkosti. U slucaju koristenja informacija u ovoj knjizi, autorica iizdava ne preuzimaju nikakvu odgovornost za vase postupke. Ni autorica niizdavac nisu odgovorni za eventualnu stetu gubitak koji bi izvirali iz bilokakvih informacija, odnosno prijedloga iznesenih u ovoj knjizi.

CIP - Katalogizacija u publikacijiNarodna in univerzitetna knjiznica, Ljubljana

613.2(035)

FRIDL, SuzanaZdravo mrsavljenje : smrsavimo i izlijecimo bolesti s prirodnim,

jednostavnim i ucinkovitim nacinomprehrane, bez izgladnjivanja/ .Suzana Fridl. - Hajdina : Sanus, 2012

Prijevod djela: Zdravo hujsanjeje naravno hujsanje

ISBN 978-961-93287-0-5

260977408

SADRZAJ

SADRZAJ 3

UVOD7

Prvo pog/av/je 13

PRIRODNA SAVRSENOST UUDSKOG TIJELA 13

Drugo pog/avlje 21

PREHRANA I ZDRAVUE 21.............................

CIVILIZACIJSKE BOLESTI 22

UZROCI BOLESTI 26

POSTANITE SVOJ LIJECNII< 37

Trece poglav/je 39

PREHRANA I TJELESNA TEZINA 39

ZASTO DIJETE NE DJELUJU? 44

Cetvrto pog/avlje 48

UGUIKOHIDRATI, BJELANtEVINE i MASNOCE 48

UGUIKOHIDRATI 50

MASNOCE

53BJELANCEVINE 56

KONZUMIRANJE PREVELIKIH KOLICINA MESA 61

Peto poglavlje 69

PRIRODNI ZAKONI PREHRANE 69

TOKSIMIJA ILI METABOLICI

Sesto poglavlje 75PRIDRZAVANJE CIKLUSA PREHRANE 75

Sedmo poglavije 84NACELO PRAVILNOG KONZUMIRANJA VOCA 84

Osmo poglavlje 89NACELO HRANE S VELIKOM KOLICINOM VODE 89

Deveto poglavlje 98NACELO PRAVILNOG KOMBINIRANJA HRANE : 98

Deseto poglavlje 114SMJERNICE ZA ZDRAV STIL ZIVOTA 114

Jedanaesto poglavlje 119SMJERNICE ZA PRIPREMU OBROKA DORUCAK 119

RU CAI< 121

UZI NA 123

VECERA : 125

PRIPREMA SALATE 131

ZDRAVI, ODNOSNO PRAVILNO SLOZEN SENDVIC 133

PREHRANA TIJEKOM RADNOG VREMENA 134

Dvanaesto poglavlje 136ZDRAVA PREHRANA 1 ZDRAV STIL 2IVOTA TIJEKOM TRUDNOE 136

Trinaesto poglavlje 143UTJECAJ HRANE NA DUSEVNU RAVNOTEZU 143

UTJECAJ STRESA 146

HRANA ZA MOZAK 147

Cetrnaesto poglavije 150...........................................

IZLUCIVANJE IZMETA 150.........................................

PRILOZI 155

TABELA PRAVILNOG KOMBINIRANJA HRANE 155

TABELA VREMENA PROBAVUANJA 155

PREPORUENA KOLIONA HRANE U JEDNOM OBROKU 155

ZAKU U CAK 163

4

5

UVOD

Spadate li mecrtu one koji su neprestano na dijeti? Isprobavate Iijednu dijetu za drugom? Vec ste isku gali sve dijete ovoga svijeta,ali bez dugotrajnih ucinaka? Sutra ozbiljno pocinjete?Novogodi g nja obecanja o zdravom zivotu vec u drugom tjednusijecnja padnu u zaborav? Uspjeli ste smr gavjeti, ali ste ugrozilisvoje zdravlje? Vratili ste sve kilograme, skupa s kamatama?Patite od probavnih problema kao gto su zatvor, zgaravica,napetost i napuhanost? Cesto ste umorni, imate glavobolje,g ecernu bolest, mozda povi geni kolesterol? Rado biste pobolj g alisvoju vitalnost, zdravlje i pomladili se bez ulaganja ucudotvorne kreme i bolne estetske operacije?

Ako ste na neko od tih pitanja odgovorili s da, razveselit ce vasvijest da cete u prirucniku koji je pred vama naci odgovore na svete probleme i mnogo vise. Upoznate cete prirodne zakonitostiprehrane, koji mogu koristiti svima koji bi zeljeli izgubiti suvi g nekilograme te onima koji zele ocuvati ill pobolj gati svoje zdravlje.Upoznat cete inteligenciju Ijudskog tijela: kako se hraniti naprirodan nacin, uz pracenje ciklusa metabolizma i prirodnihzakonitosti tijela. All da vas smirim: to da svoje tijelo hraniteprirodno ne znaci da cete odsad jesti samo sku .pu hranu, sirovuhranu, tofu i slicno. Prirodan nacin prehrane znaci da svom tijeluosigurate korisne hranjive tvari u pravoj kombinaciji i u pravomtrenutku, da tijelo hranu iskoristi za optimalno funkcioniranjeva g eg tijela. Pritom ce se istopiti suvi gne masnoce (prije svega naproblematicnim podrucjima kao gto su trbuh, bedra i straznjica),

7

nestat ce celulit, vratit ce vam se zivotna energija, dobit cetesnagu i izdrzljivost te l pobolj g ati svoje zdravlje. Na g" organizam imana raspolaganju iznimno ucinkovita sredstva za samoozdravljenje,ako mu samo osiguramo odgovarajuce uvjete da podupremoregeneracijske site koje imamo u sebi.Suvi g ni kilogrami degenerativne bolesti nastaju zbogneodgovarajuceg zivotnog stila, pogotovo zbog neodgovarajuceprehrane. Debljina, ;celulit i bolesti izviru iz crijeva,- odnosnonezdrave crijevne flore i toksimije tijela (metabolickaneravnoteza), cemu pridonosi nezdrav zivotni stil: nepravilnokombiniranje hrane U obroku, pogre gno konzumiranje voca kaonajvaznije hrane za oslobacfianje od otrova iz tijela, konzumiranjeprevelikih kolicina visoko preraclene i konzervirane hrane tokoncentriranih bjelancevina zivotinjskog izvora (meso, mlijeko,jaja), stres, konzumiranje alkohola, pu"senje... Uz takav zivotni stilnagi organi izIucivanja, mectu kojima su najveca i najvaznijacrijeva, ne mogu izIuciti otrove u tolikoj kolicini koliko ih danassvakodnevno unosimo u tijelo. Zato se pojavljuju debljina, celulit idegenerativne bolesti koje prije nisu poznavali:. astma, koznebolesti, g ecerna bolest, depresija, sve bolesti krvozilnog sustava(zacepljene He, visoki krvni tlak, srcane i mozdane I

dobro ako toliko obolijevamo", razmi g ljala sam. Buduci da nisamvjerovala da nas je priroda stvorila tako krhkima i nesavr genima,pocela sam upravo u prirodi, u njenim zakonitostima izakonitostima Ijudskog tijela, traziti odgovore na svoje pitanja.

Nakon vaznih otkrica, koje predstavljam u ovom prirucniku, mojiproblemi su postali stvar pro g losti. Isto tako i posjeti lijecniku. Igto je najvaznije za one koji zele izgubiti kilograme: tjelesnatezina uravnotezi se bez odricanja od vaznih zivotnih namirnica tebez gladi, brojanja kalorija, masnoca, glikemijskog indeksa i sl.,gto nalazu druge dijete. Pravilnom prehranom tijelu cete osiguratiuvjete da mote ukloniti otrovne naslage koje su se godinama illcak desetljecima talozile u va g em tijelu. Kilogrami ce kopnjeti bezizgladnjivanja i stresa jer cete dobiti informacije gto, kad i kakojesti da prehranom odstranite kilograme i otrove iz tijela tecelulit. Da, dobro ste procitali, istodobno cete jesti i mr g avjeti, apritom cete imati sve vise energije, mladosti i vitalnosti.

Pred vama je nov nacin prehrane I

Prvo poglavlje

PRIRODNA SAVRSENOST UUDSKOG TIJELA

-------------------------- - -----

x. ivot nam vec nuca sve s''to trebamoza prehranu zdrav je. Sto

jedostavnjje jedemo,zd-cav fi sano.

ILOUISE L. HAY

,

---

---------------------- ------

Danas svi zelimo biti zdravi i lijepi, i istini za volju, na prehranu irazlicite estetske preparate i tjelovjezbu trosimo jako punonovca. Kad utvrdimo da jedan proizvod ne pomaze, konkurencijanas brzo uvjeri da imaju proizvod koji ce rijesiti sve naeprobleme - bilo da je rijec o razlicitim tabletama, cajevima inapicima za mrsavljenje, kremama protiv celulita i bora III oposve umjetnom picu za koje nam u reklamama cal< jamce dasadrzi niz korisnih vitamina.

Ipak, razmislite jeste Ii spremni svoj tesko zaraceni novac davatipoduzecima koja vas iskoristavaju i manipuliraju vama samo da bizaradila? Zar zaista vjerujete da cete pomocu njihovih proizvoda iusluga biti zdravi, vjecno miadi i lijepi? Zar nas je priroda zaistanapravila tako nesavrsenima da za svoje zdravlje trebamo

13

.^e.m,r: :.,'I

lijecnike, lijekove i umjetna sredstva za mr g avljenje? Jesmo li miIjudi zaista u osnovi tako ranjivi i slaba g ni?

Zapravo je Ijudsko tijelo jedan od najkompliciranijih inajkompleksnijih te istodobno najsavr genijih i najdovrg enijihkreacija prirode. Priroda nas je opremila svime gto trebamo zazdravlje prezivljavanje. Na g e funkcije i procesi u tijelu savrg enisu, bag kao svi procesi a prirodi. Vec je Hipokrat, koji je zivio upetom stoljecu prije nae ere, vjerovao u samoizIjecenje tijela ukoje konvencionalna medicina, 1

pomocu te kreme zaista izgubili celulit? Je li dijeta koja vas jevec na naslovnici casopisa primamljivo uvjeravala da cete ujednom tjednu izgubiti kilograme djelovala? Jeste li pomocutableta odagnali pl ehladu ill ste jo g" vise zatrovali tijelo koje sesamo htjelo ocistiti od otrova i sluzi?

Konvencionalna medicina

Konvencionalna medicina usmjerila se na dijagnosticiranje bolestii trazenje sredstava za uklanjanje simptoma putem rje genja kao"gto su kirurgija i lij;ekovi. Dok travari vjeruju da "za svaku bolestraste jedan cvijetak", slogan farmaceuta je za svaku bolest/mama deset lijekova a slogan kirurga ako ne ide milom, idesilorn. Medicina sile, skupa s vecinom covjecanstva, udaljila odprirodnih zakonito gti covjeka i prirode; u proucavanju problemavezanih uz bolesti udaljili su se od dubljeg razumijevanjanastanka bolesti. Manje probleme, kao gto su glavobolja,prehlada, probavne smetnje, nedostatak energije ltd., koji sumecfiu Ijudima vrlo cesti, odnosno skoro svakodnevni, vecina jeuzela kao nesto normalno. Problem je gto u tim manjim signalimakoje nam tijelo g alje ne prepoznajemo nikakvu poruku i poku g ajtijela da regulira unutarnju ravnotezu. U znakovima bolesti nevidimo upozorenja da unosimo i proizvodimo previ ge otrovnihtvari. Ne zelimo slu g ati tijelo i pomoci mu da se samo izlijeci takoda mu osiguramo odgovarajuce uvjete za samoizljecenje. Drugimrijecima, da u sebi podupremo regeneracijske sile. Raznimlijekovima ga zelimo tek uti g ati.

Cak i prema svom automobilu pona g"amo se bolje nego premasebi. I

Kalco djeluju iijekovi?

To gto smo izumili lijel

JESTE LI ZNALI? Istrazivanja o depresiji financiraju poduzeca kojaproizvode antidepresive. Mislite li da bi u . javnosti objavilirezultate istraiivanja u kojima je utvrcteno da je depresija izIjecivaprirodnim metodama? Mislite li da to mogucnost uopceistraiuju? To je samo jedan primjer, a isto vrijedi i za drugapodrucja. Vase neznanje, naivnost, bolesti i nedostaci

\poduzecima donose velik profit. Prirodne metode ne zagovarajujer se one ne mogu patentirati.,;Sto gore, to bolje za nas", izjava je koju moiemo pripisatifrmaceutskim i industrijskim prehrambenim lobijima i medicini.Istodobno s povecanjem osvijescenosti o prirodnom lijecenjubolesti jaca, naialost, i otpor krugova koji u pozitivnim pomacimavide raspad svojih statusnih i financijskih interesa.

Drugo poglavlje

PREHRANA I ZDRAVUE

Cjek neka bud irrccnatvoja (rang neka bucCe Cjek.

HIPOKRAT

Prehrana utjece na sve vrste oboljenja u zapadnom drustvu.Tijelo je osjetljivo na svakodnevnu prehranu. I

CIVILIZACIJSKE BOLESTI

Najcesce civilizacijske bolesti

Najcesce bolesti koje dobivamo nepravilnom prehranom, a kojeprimitivna drustva ne poznaju su: rak

mo2dana kap

srcani napad

Y povisen krvni tlak

povisen kolesterol

artritis

astma

dusevne bolesti

Alzheimerova bolest

ko2na oboljenja

bubre2na oboljenja

Bolesti zapadnjaka posljedica su gradanskog nacina prehrane. Srazvojem civilizacija Ijudi su se sve vise udaljavali od prirode, stodanas placamo u obliku tjelesnih i du gevnih bolesti koje nasipreci nisu poznavali. Sve veci problem predstavlja i prekomjernatjelesna telina i pretilost, koja je u porastu i kod djece.

Bolesti koje poznajemo u zapadnom svijetu posljedica suprehrane u suprotnosti s metabolickim zakonima Ijudskog tijela

te oneciscenosti okoli"sa. U nama se gomilaju otrovne tvari kojesu krive za debljinu i civilizacijske bolesti. Narodi koji su ostali udodiru s prirodom ne poznaju srcano-ziIna oboljenja i rak te nemajuproblema s debljinom.

86 posto Europljana prerano umire zbog bolestikoje bi promjenom prehrambenih i 2ivotnihnavika mogli sprijeciti. Svaki dan sve vise Ijudiobolijeva zbog zdravlju nekorisne hrane kojauzrokuje vise od 90 posto svih bolesti.

U proslom stoljecu smo mo2da uspjeli iskorijeniti opasne zaraznebolesti koje su bile krive za visoku smrtnost, ali problem supostale degenerativne bolesti koje su posljedica krive i loseprehrane te prevladavajuceg stila 2ivota u drus"tvima "iz'obilja". Usiromasnim dr2avama, gdje se prehrana temelji na biljnoj hrani,ne poznaju zdraystvene probleme modernog svijeta.

2322

Ni na jednom 2ivotnom podrucju ne kr g imo biolo g ke potrebe takoozbiljno kao na podrucju prehrane. Ako imate problema ste2'inom i zdravljem, to probleme zasigurno stvarate hranom kojuunosite u tijelo Vecina Ijudi je bolesna i predebela zbognepravilne i neprimjerene hrane.Nag najveciproblem danas je to gto smo se jako udaljili od zakonaprirode. Razbolij^l vamo se zato gto u mrtvoj, industrijskipreraclenoj hrani,i, koja je zbog nacina proizvodnje i prerade punakemijskih dodataka, ne dobivamo sve hranjive tvari kojetrebamo. Ironicno je to gto se, iako 2ivimo u dru gtvu blagostanja iizobilja, vrlo lo g e hranimo. Na ga hrana je kalorijski bogata, ali nesadr2i sve hranjive tvari koje trebamo. Puno ih nestane tijekomindustrijske prerade, a s druge strane hrana zbog umjetnihdodataka sadr2i jako mnogo tijelu s"tetnih tvari kojima trujemoorganizam. Osim toga nag probavni trakt zbog nepravilnogkombiniranja naniirnica i nezdrave, odnosno upaljene crijevnesluznice koja uzrokuje vrenje i gnjiljenje hrane, ne mo2easimilirati vitamine, minerale, hormone i enzime koji su u hrani.Nepravilnim kombiniranjem hrane, koju na g i probavni organi uzto ne mogu probaviti jer su za razgradnju potrebni razliciti enzimi,uzrokujemo zastoj probave. Zbog vrenja i gnjiljenja hrane koja sezadr2ava nastaju dodatni otrovi koje tijelo prvo odlak'e u oblikunaslaga i celulita, a zatim za odlaganje otrova nalazi i drugamjesta u na gem tijelu, gto uzrokuje najrazlicitije bolesti. Hranukoja sagnjije u 2elucu nae tijelo ne mo2e iskoristiti jer u njoj vi g enema hranjivih tvari (cak i ako je unesena hrana bila zdrava).

Nikako ne smijem zaboraviti na bolesti srca i krvnih zila jer se snjima suocava sve vise Ijudi. Bolesti koje su povezane sa srcem ikrvnim 2ilama nastaju zbog upala, odnosno zacepljenja arterijakoje su u tijelu najva2niji komunikacijski kanal. Zbog za gepljenja2ila, odnosno arterija, mogu nam otkazati dva najva2nija organa:srce i mozak. Mo2dana kap i srcani napad vrlo su ozbiljniproblemi koji mogu negativno utjecati na kvalitetu 2ivotapojedinca (naravno, ako uspije pre2ivjeti). Glavni krivac jekonzumiranje nezdravih masnoca (masnoce 2ivotinjskogporijekla, skrivene masnoce u ss"ecerima, rafinirano ulje...) inedostatak zdravih esencijalnih masnoca (hladno pre gano ulje,ora g asti plodovi, riba, alge...). Povecani kolesterol ozbiljan je znakkoji vas upozorava da cete u svojoj prehrani i ivotnom stilumorati napraviti korjenite promjene da biste se za gtitili odozbiljnih posljedica problema s mozgom i srcem.

24

25

UZROCI BOLETI

Kao sve u prirodi i nag metabolizam ima zakone koje je odredilaevolucija te su zapisani u na g im genima i unutarnjem satu.

Glavni uzrok bolesti je naru g ena ravnoteza u tijelu. Naezdravlje je uravnotezeno dok kolicina otrova ne prelazisposobnosti organizma da te otrove izluci. Kad sa zrakom,vodom i hranom upijemo toliko gtetnih tvari da ge sustavizlucivanja ne mole vise nositi s njima, organizam se panetrovati. Na g i organi za izlucivanje (kola, pluca, jetra, bubrezi icrijeva) postaju preoptereceni. Kad ih preopteretimo nezdravomhranom i picerri (meso, pu genje, alkohol, lava, caj, g ecer,premasna hrana sa zasicenim masnocama...), stresom, manjkomsna i kretanja, oni vise ne mogu izIucivati otpadne i otrovne tvari.Zbog toga organi postanu preoptereceni, a tijelo se trudi da seoslobodi otrova nekim drugim putem. Tad se pojave znakovibolesti.

Necista kola, prehlada III na primjer mamurluk nakon nocnogpijancevanja znak su da smo tijelo preopteretili otrovnim tvarimai da se cisti. Zbog tjelesne inteligencije na ge tijelo ima dobrorazvijene obrambene mehanizme koji nas gtite odsamozatrovanja.

Vjerojatno ste vec primijetili da ste podlofniji bolestima I

Danas znamo da stresn onecisceni zrak i voda

premalo kretanjal premalo spav nja

u cimbenici koji truju tijelo sljedeci: zaboravljivost lo gs"a koncentracijaa prijemcivost za stresu napetost nervoza

nedostatak 2ivotne energijeLOSA PREHRANA naru g ava osjetljivu prirodnu ravnote2u:negativno utjece na tjelesnu kemiju i na uravnote2enost krvnogs"ecera, razvija se hormonska neravnote2a: stvari ne suradujupravilno. To pospjesuje starenje i vodi u civilizacijske bolesti.

29

m cigarete,alkohol, droga, lijekovi, caj, kava, severN industrijska, ddnosno preractena hranan krivo kombinirane namirnice u obroku

Zdraystveni problemi zbog zatrovanosti organizma

Znakovi zatrovanosti organizma su: umor

nedostatak energije razdra2ljivost neobja g njivi bolovi ukoceni zglobovi

iscrpljenost niska otpornost

ceste prehiade i gripe povremene bolesti mutna sivkasta put osjecaj dosade 'glavobolje

28

Bolesti izviru iz crijeva

Lijedenje bolesti i mrsavljenje moralo bi podeti Iijedenjem crijeva idetoksikacijom tijela.Crijevna sluznica se upali zbog nezdrave prehrane (konzumiranjevisoko preradene i konzervirane hrane, rafiniranog brasna,secera, slatkisa, koncentriranih bjelandevina biljnog porijekla,zasicenih masnoca...) i neprikladnih kombinacija u obroku, kojeuzrokuju vrenje i gnjiljenje te time dodatno .povecavajuzatrovanost organizma i upalu crijevne sluznice. Zato se, sve dokne oslobodimo tijelo otrova, vrtimo u zadaranom krugu sve veezatrovanosti organizma.

Zadaca tankog crijeva je razgradivanje hrane da bi je tijelo mogloapsorbirati kroz crijevne resice koje se nalaze na stjenkamatankog crijeva. Kroz te resice se u zdravoj crijevnoj flori u krvotoksintetiziraju svi. vitamini, minerali, enzimi, hormoni... Sve tezivotno vane tvari ne mogu se sintetizirati u krvotok ako su teresice zadepljene zbog otrova koji se odlazu na stjenke tankogcrijeva.

Uvrijezeno je misljenje da vegetarijancima nedostaje vitamin B12,ali taj se vitamin sam sintetizira samo u zdravoj crijevnoj flori. Odnedostatka vitamina B12 pate samo oni vegetarijanci koji stetesvojoj crijevnoj flori, koji unose puno secera, slastica, rafiniranogbrasna...

Detoksikacija tijela

Dok je zadaca tankog crijeva da apsorbira tvari koje su serazgradile, zadaca debelog crijeva je izludivanje otpadnih tvari,odnosno izbacivanje otrova kroz crijeva.

S hranom koja sadrzi konzervanse, aditive, pesticide, hormone,antibiotike te zbog onediscenog zraka, pusenja, konzumiranjaalkohola itd., u na ge tijelo uctu otrovi koje treba izluditi. Crijevasu, u usporedbi s drugim organirna za izludivanje (koza, pluca,jetra, bubrezi, sluznica nosa), najveci i najvazniji organ zaizlucivanje. Kad u tijelo unesemo previs"e otrova, koji se ne moguizluditi kroz crijeva, u izlucivanje se moraju ukljuditi i ostali organiza izludivanje. Tada se pojavljuju kozne bolesti, akne, iscjedak iznosa, upala rodnice i brojni drugi znakovi koji ukazuju na to datoksini traze put iz tijela.

Promjena prehrambenih navika je blag, postupani prirodan nadin detoksikacije tijela. Za uspjeh udetoksikaciji jako je vazno da zivite zdravo. Vaznoje da ne konzumirate sever i slatki g e, rafiniranobra g no, konzerviranu hranu, bjelanteviriezivotinjskog porijekla i lose, odnosno zasicenemasnoce.

n"

30

31

'tad tijelo ne moze izluciti sve otrove, uslcladisti ih. Sve cega sene rijesimo, tijelo gomila. Prvo u masnom tkivu, u obliku celulita,hemoroida..., kas1nije i u obliku cista, tumora, raka...

Zdrava prehrana je izvor zdravljaPrehranjivanje p rirodnom hranom i pravilno kombiniranje hrane,brzo nas dovodi u suglasje s vlastitim tijelom i njegovimpotrebama. Prirodna hrana sagorijeva u tijelu cisto i ostavlja malootpadaka jer u tijelo dolazi uz dostatnu kolicina vitamina iminerala da bi seI u potpunosti probavila i asimilirala. Preradenimnamirnicama su to hranjive tvari u velikoj mjeri oduzete, zato ihuzima iz tjelesnih rezervi - npr. u bijelom g eceru nema ni jednogvitamina i minerala. Praznu hranu ne mozemo probaviti u takovelikim kolicinarria koje prosjecni covjek danas konzumira. Zatopostupno crpimo nae rezerve vitamina i minerala. S godinamapostajemo sve iscrpljeniji jer tradicionalna hrana vodi u preranustarost. S godinama raste i broj znakova bolesti koje obicnopripisujemo godinama, a ne zatrovanosti organizma.Ali za bolesti nisu krive Bodine, vec zivotni stil i prehrana.

Na srecu, tijelo mozete obnoviti u bilo kojoj dobi. Prirodnaprehrana prikiadna je i za djecu i za starije osobe.Tijelo se moze samo iziijeciti, ako mu za to ponudimoodgovarajuce, uvjete. Sve gto treba u svom radu su prirodnisastojci. Osim toga, moramo ukloniti sve gto ga u radu ometa. Toznaci da konzumiramo posve prirodnu hranu s puno svjezeg voca

i povrca, a istodobno izbacujemo prerac#ene namirnice i sve gto jebijelo: gecer, bijelo bra g no, mlijeko i mlijecne proizvode,procis"cenu rizu i sl. Tijelo tako rasteretimo, da bi svu svoju snagumoglo posvetiti borbi protiv bolesti.

Ako ne mozete utvrditi uzrok svog lo geg stanja ipomanjkanja energije, istrazite svoju prehranu.Kakvo god vase stanje bilo, pravilnim izborom hranemozete ga poboljs"ati.

Kad bi Ijudi znali gto, kad i kako jesti, smanjio bi se opsegcivilizacijskih bolesti (bolesti srca i krvnih zila, rak, crijevnebolesti...) te broj predebelih i preteg kih Ijudi. Hrana kojukonzumiramo, debijina i degenerativne bolesti vrlo suisprepleteni. Na nastanak bolesti i debijinu najved ucinak imaupravo nepravilna prehrana.

Put do zdrave i kvalitetne starosti jako jejednostavan

Dobar uzor mogu nam biti stanovnici japanskog otokaOkinawa, koji ubiru plodove zdravog nacina zivota jer natorn otoku zivi najvi g e stogodi g njaka na svijetu. Allstanovnici Okinawa nisu poznati samo po postizanjuvisoke starosti, vec i po zdravlju, dobroj tjelesnojkondiciji i energicnosti. Vrlo rijetko obolijevaju od raka illdrugih kod nas cestih bolesti.

I

mi da alge svoju zadacu obavljaju bolje od bilo kojeg lijeka. I toposve prirodno, bez nuspojava.

KAKO DJELUJU? Alge skupa s hranom dospiju u crijeva. Ucrijevima na sebe vezu otrovne tvari koje se zatim kroz crijevaizlucuju skupa s izmetom. Dio algi se takocler apsorbira u krvotok,gdje isto tako na sebe vezu otrove i pomazu u detoksikaciji tijela.

NA S' TO TREBAMO PAZITI PRILIKOM KUPNJE? Prilikom kupnjealgi Chlorella najvaznije je da se raspitate o tome gdje ih uzgajaju.Alge Chlorella su slatkovodne alge koje ponekad uzgajaju uoneci"scenoj vodi. Kad su alge uzgojene u oneciscenoj vodi,apsorbiraju otrove vec iz uzgajalis"ta i zatim ih odlazu u tijelu.Takve alge samo jog povecaju toksine u tijelu.

Po mojim iskustvima, najbolje su ekolo"ski dobivene alge koje isama koristim. Postupak njihove proizvodnje je kontroliran icertificiran. Te alge su iz ekolo gkog vodenog spremnika i imajubiokontrolu.

POSTANITE SVOJ LIJECNIK

------------------------------

OVLi sino procgrameri svojihuvjerenja. /oja se isrzazyju u

na..em isrzustvu zcrav(a, oca2osa scrucgiina i. izobi a.

GREGG BARDEN------------------------------

Ozdravit cemo i smrg avjeti samo na nacin da smanjimoopal razinu zatrovanosti tijela - da mu pomognemo dase ocisti od otrova kombinacijom savladavanja stresa,tjelesne aktivnosti i kvalitetnije prehrane. Kadnaucimo odabrati hranu koja nam daje optimalnuenergiju i kad se naucimo potaknuti regeneracijskesite u sebi, postajemo sam svoj Iijecnik.

Sami imamo na raspolaganju najucinkovitija sredstva i metode da(p)ostanemo zdravi, vitki i lijepi. Osluhnimo tijelo i pomognimomu da se samo izlijeci i izgubi masnocu i toksine koji su se dugogodina talozili u tijelu.

36

37

Trece poglavlje

PREHRANA I TJELESNA TEZINA

Prevelika tjelesna tezina i debljina postali su u dru gtvima obiljavrlo ras"iren i ozbiljan problem. Rijetki su pojedinci koji suzadovoljni svojom linijom i ne trude se izgubiti barem koji suvi g nikilogram. Vec vise od pola zitelja svijeta bavi se s prekomjernomtjelesnom tezinom.Prehrambena industrija trudi se da police supermarketa puniuvijek novim i privlacnim industrijski proizvedenim, odnosnopreracienim proizvodima kojima su oduzete sve prirodne osobinei uz to su im dodane umjetne tvari da bi se ocuvale i imale gtodulji rok trajanja. Njima zadovoljavaju nag sve zahtjevniji ukus topotrebu za instant uzitkom. S druge strane nam modna ikozmeticka industrija uvijek iznova sugeriraju gto je lijepo i gtoje "in". Ako se'uhvatimo u mrezu prehrambene industrije - gto seobicno dogodi jer je za vecinu preveliki grijeh odreci se uzitakaosjetilnih pupoljaka - i uzivamo u gurmanskim uzicimatradicionalne graclanske kuhinje, brzo nakupimo nekolikokilograma previ ge. Sreca da na raspolaganju imamo najrazlicitijedijete za mrgavljenje, tablete, kapsule, cajeve i'fi'tnes centre kojinam obecavaju cudotvorni gubitak kilograma i vracanjeizgubljenog samopouzdanja. Tako i farmaceutska i dijetnaindustrija dobiju svoj komad kolaca.

Za gto se udebljamo?

Da am objasnim zas"to ste debeli, odakle va g i problemi smrs. Ijenjem i ocuvanjem vitalnosti.

Veal a Ijudi misli da se udeblja jer previs"e jade. Istina je da seude jam, 9. previ"se kaloricne hrane, jer kalorije nepotrt g imo. Tijelo promijeni energiju koju ne koristimo umas ocu. Takoder sve kalorije, odnosno bolje receno hrana,nem.ju iste vrijednosti i ucinke.

Da b organizam mogao gto prije probaviti i asimilirati hranu,vazn je uvazavanje hranjive vrijednosti hrane, njenogkom ' iniranja u istom obroku i metabolickih cikiusa koji suzapis:ni u na gem unutarnjem satu.

Neki Ijudi imaju osjecaj da se udebljaju vea kod minimalnihI

Zatrovanost tijela i prevelika tjeiesna tezina

Zbog nepravilnog kombiniranja hrane i konzumiranja prevelikihkolicina visokopreradene hrane probava je spora i dugotrajna, atijekom probave nastaje jako puno otrova. Tijelo inace sve tvarikoje ne treba, medu njima i te otrove, izlucuje kroz organe zaizlucivanje, ali prevelik broj otrova zbog preopterecenosti nemote izluciti. Dok smo jog mladi tijelo vise manje podnosineprimjerene kombinacije hrane i uspijeva neutralizirati kiselinekoje nastaju prilikom probavljanja mije gane i nekvalitetne hrane.Sto smo stariji i gto smo vise u pro g losti opterecivali tijeloneprimjerenom hranom, alkoholom, cigaretama i stresom to sepremalo kretali, na g e tijelo zbog prethodne prezasicenosti teemete otrove. Zato se oni uskladi gtavaju tamo gdje ih ne volimovidjeti: na bedrima, straznjici i trbuhu, jer na ge tijelo otrove neZell ostaviti u blizini vaznih unutarnjih organa..

MASNOCA I CELULIT su aditivi, pesticidi i otrovnikiseli ostaci koje tijelo nakuplja u masna tkiva ipreplavi ih njima, gto dovodi do stvaranja celulita.Drugim rijecima: ako uklonite to rasnocu, uklonit cetei celulit.

I

ZASTO DIJETE NE DJELUJU?

Razliciti nacini prehrane

Danas poznajemo razlicite metode prehrane. Neprestano sepojavljuju novi 1programi prehrane i nove dijete za mrsavljenje.Svaki autor tvrdi da je upravo njegov program najucinkovitiji inajbolji. S obzirom na kolicinu kontradiktornih informacija neiznenactuje da vise ne znamo sto je dobro i sto bi za nas zaistabilo najbolje da he nastetimo svom zdravlju.

Tko govori istinu?

Istina je da vise iii manje poznate dijete, koje dock i odu, nedjeluju. Dijete za mrsavljenje uzrokuju nepotreban stres iemotivnu prazninu, a tijelu obicno uskratimo vane hranjivetvari. Razmislite, bi Ii smisljali uvijek nove dijete I

Bjelancevinska dijeta, dijeta s manje masnoca dijeta smanjim unosom ugljikohidrata?

Dok s jedne strane imamo zagovornike prehrane s vrlo malomkolicinom masnoca, s druge strane imamo zagovornike prehranes malom kolicinom ugljikohidrata. Pojavila se cak tzv.bjelancevinska dijeta koja se temelji na konzumiranju proteina. Agdje je istina? Kao i obitho, negdje u sredini.

Masnoce neki neopravdano izbjegavaju - one su grac ievnimaterijal za na ge stanice. Zdrava masnoca je jako vazna za nagmozak, za ocuvanje sivih stanica i du gevnog zdravlja. Upravo jepomanjkanje zdravih esencijalnih masnoca u na goj prehrani, osimstresa, glavni krivac za sve ce g cu pojavu depresije, anksioznosti idrugih du g evnih problema. Mozak morarno hraniti, ako zelimo daoptimalno djelujel

S dijetama koje zahtijevaju smanjenje ugljikohidrata, koji su izvorenergije, ostajemo bez energije, postajemo bezvoljni, razdrazIjivi ibrzo planemo.

Dijete koje se temelje na bjelancevinama za tijelo su iznimnogtetne jer uzivanje velikih kolicina bjelancevina djeluje na tijelotako da ga zakiseljuje. S njima samo zakiselimo, odnosnozatrujemo svoje tijelo, jer organi za iziucivanje ne mogu izIucititako velike kolicine otrovnih tvari.

Vige o korisnim ucincima ugljikohidrata, bjelancevina i masnoca,simptomima nedostatka, najkvalitetnijoj hrani u svakoj skupini too preporucenim kolicinama, procitajte u sljedecem poglavlju.

Vrijeme je za promjenu

Vrijeme je da prestanete uni gtavati svoje zdravlje dijetama kojeimaju samo kratkotrajni ucinak. Dijete vas umno, tjelesno,emotivno i duhovno iscrpljuju. Danima i tjednima sedisciplinirate, a na kraju sve kilograme skupa s kamatamadobijete natrag. Dijete za mr g avIjenje vas emotivno iscrpljuju jeru razdoblju mrg avIjenja ne razmi g ljate o tome gto mozete jesti,vec gto ne smijete jesti. Odricanje nije kljuc do zdravog i trajnoggubitka teiine. 0dricanje vodi do pohlepnog uzivanja hrane.Buduci da su' dijete za mr gavIjenje privremene, i rezultati suprivremeni.

47

Cetvrto poglavlje

Kakav gradevni materijal koristite za obnovu i izgradnjusvojih stanica?

Najvjerojatnije se svi slazemo da je pravilna i kvalitetna prehranakIjucna za na ge prezivIjavanje. All hrana nam ne omogucuje samoprezivIjavanje, odnosno ne daje nam samo energiju. Na g e tijelose neprestano obnavlja. Sutra gnje stanice nastat ce od onoga ss"tojedemo danas. Svaka hrana postaje dio nas samih. Ono tokonzumiramo postaje dio na g eg tijela.

Kvalitetna hrana je dakle hrana koja nas, osim toga ss"to namdaje energiju, Iijeci i obnavlja.

Loga prehrana naru g ava osjetljivu prirodnu ravnotezu; negativnoutjece na tjelesnu kemiju i uravnotezenost krvnog g ecera. Razvijase hormonska neravnoteza: stvari niposto vise ne djelujupravilno. To pospje g uje starenje i vodi u civilizacijske bolesti.Moze prod i vise godina prije nego gto se pokazu ucinci lose

prehrane. Sto vise o pterecujemo svoje tijelo, prije se razvijubolesti. Ito prvo tamo gdje smo obicno najosjetljiviji.Svi sastojci u prehrani su jednako vazni, jer djeluju sinergijski.Rripisivati nekima vecu vaznost, ucinak ill funkciju, kao ss"to torade neke dijete, ukazuje na nerazumijevanje biologkih ifiziolos"kih potreba organizma.

UGLJIKOHIDRATI, BJELANCEVINE i IVIASNOCE_____

On.o smo sto jecCemo.

UGUIKOHIDRATI

Znakovi pomanjkanja ugljikohidrata: neprestana zabrinutost,hladne ruke i noge, problemi sa spavanjem, poti gtenost, log akoncentracija, iznenadni umor, glad, opci umor, malodusnost,pesimizam, brz mi g icni umor, bespomocnost, zivcana napetost,neodlucnost, zbunjenost, panicarenje zbog sitnica, neprestanosjecaj hladnoce...

Ako vam nedostaje goriva i imate neprestanu potrebu za slatkim,najvjerojatnije vam nedostaje ugljikohidrata. Te problemenemaju samo oni koji su na dijeti, vec i vecina Ijudi. Dakonzumirate premalo ugljikohidrata prepoznajete po tome gtoste napeti i umorni. Ako povecate unos slozenih ugljikohidrata,postat cete mirniji, opu gteniji i fizai snazniji.

Za odrzavanje razine gecera u krvi, treba jesti vise manjih dnevnihobroka. Na dan pojedite cetiri do pet porcija koncentriranihslozenih ugljikohidrata (krumpir, zitarice, pahuijice...) i petkomada svjezeg voca (jednostavni ugijikohidrati). Svjeze vocekonzumirajte izjutra, slozene ugljikohidrate popodne.

Namirnice s visokim udjelom ugljikohidrata mozete si priu gtiti povolji - naravno, ako medu njima pravilno izaberete. Ugljikohidratienergijom opskrbljuju mi g ice, zivcane stanice i mozak. Med - uhranjivim tvarima su na prvom mjestu jer ih tijelo tegko skladi gti.

Biolog ka vrijednost

Kod ugljikohidrata je od presudnog znaaja njihova unutarnjavrijednost, jer pomocu nekih od njih brinemo za dobru formu(zitarice, voce...), a konzumiranjem drugih svom tijelu samogtetimo (slatkisi) jer osim kalorija nemaju biolo g ke vrijednosti.

Strucnjaci govore o kompleksnim, odnosno siozenimjednostavnim ugijikohidratima.

Sloieni ugijikohidrati izgradeni su od molekula s dugim lancimag ecera. Nalazimo ih u integralnom kruhu, zitaricahma i povrcu. Sasvojom niskom energetskom vrijedno g cu, nemasnim sastavom imnogo vlakana povoljno utjecu na probavu. Molekule gecera, odkoji se sastoje g krobne namirnice, razgraduju su sporo i uz tozahtijevaju puno energije. Mora proteci neko vrijeme da se dugilancj u molekulama raskinu. I upravo zbog toga je nakon obrokakoji se sastoji od slozenih ugljikohidrata razina s"ecera u krvi dulje

5150

vrijeme povisena, a tjelesne sposobnosti u tom razdobljuravnomjerno su rasporeclene.Jednostavni ugljikohidrati s kratkim lancima secera, kao ss"ti surecimo grozclani vocni secer, sastoje se od jedne ill najvis"e dvijemolekule secera: Nalazimo ih u slatkim i preracdenimnamirnicamay-JUpravo ti ugljikohidrati presudno utjecu na nasmetabolizam: uzrokuju, naime, iznenadno povecanje i brz padrazine "secera u krvi. Primjer jednostavnih ugljikohidrata suslatkis"i, koji su klasicne kalorijske bombe jer tijelu daju samomalo hranjivih tvari, ali zato naglo povise razinu secera u krvi.Najbolje jednostavne ugljikohidrate nalazimo samo u vocu.Konzumiranje voca tijekom jutra napuni nas energijom, a zbogsadrzaja vode i hranjivih tvari pomaze u odstranjivanju otrovnihtaloga iz tijela.

MASNOCE

Znakovi nedostatka zdravih masnoca: akne, miteseri, ekcem,gruba koza, sporo zacjeljivanje, ispadanje kose, suha usta,krvarenje desni, probavni problemi, crijevni problemi, zivcanebolesti, neotpornost, bol u prsima, nedostatak energije,hormonski problemi, PMS, masna kosa, potis"tenost, dus"evniproblemi, tjeskoba, panika, alergije, hiperaktivnost, razdrazIjivost,problemi sa spavanjem, niska tjelesna temperatura, suhe oci,ukoceni zglobovi...

Nedostatak zdravih masnoca danas je glavni izvor tjelesnih idusevnih bolesti. Mnogi Ijudi pribjegavaju dijetama s malomasnoce i nisu svjesni da (zdrave) masnoce trebamo.

53

Opcenito masnocu dr2imo nezdravom hranom koja deblja. Allvrijedi upravo suprotno jer je (zdrava) masnoca dragocjeni izvor2ivotno va2nih tvari koji stite 2ivcani sustav i organe. Brojnevitamine - A, D, E i K tijelo mote apsorbirati samo pomocumasnoca.

Zasicene masne kiseline - koje su prije svega u namirnicama2ivotinjskog porijekla - samo su izvor energije. Te masne kiselinetijelo mote proizvesti samo, zato su masni jastubici sastavljeniprije svega od masnoce te vrste.

Energetska vrijednost masnocaBiolos"ka vrijednost masnoda

Slicno kao kod. ugljikohidrata, i kod masnoca je va2na njihovaunutarnja vrijednost. Masnoce u namirnicama ne dijelimo samona 2ivotinjske i biljne, vec i s obzirom na sastav, na zasicene iriezasicene masnoce. Nije svaka masnoca jednaka jer nemaju sveistu biolosku vrijednost. Najdragocjenije su nezasicene masnekiseline koje, za razliku od zasicenih masnih kiselina koje tijelusamo stete, tijelo treba za optimalno zdravlje. Za tijelo su va2nesamo zdrave masnoce jer se lose, odnosno zasicene masnocekoje nalazimo u 2ivotinjskim mastima, margarinu, u obicnomjestivom ulju, slatkisima i pr2enoj hrani, odla2u u vasem tijelu,zacepljuju vase arterije te su jedan od krivaca za debljinu.

Masnoce daju energiju, ali moraju prolaziti kroz dulji i manjeucinkovit postupak probavljanja. Masnoce se mogu promijeniti uenergiju samo onda kad tijelo iscrpi rezerve ugljikohidrata.Najvjerojatnije znate, odnosno ocito je da masnoca u tijelu nepotjece samo od konzumiranih masnoca. Prevelika kolicinaunesenih ugljikohidrata mijenja se u masnocu i u obliku masnocese skladisti u tijelu. Tako tijelo pohranjuje i koristi masnocu, a daje ne dobiva iz hrane.

Preporucljiva dnevna kolicina

Na dan bi trebalo uzeti od 2 do 4 cajne 2li6ice ulja.SAVJET: Sto cesce dajte prednost masnocama biljnog porijeklaumjesto onima 2ivotinjskog porijekla. Izbjegavajte skrivenemasnoce - ne samo one poznatije, kao sto su maslac, vrhnje itorta - vec i sir, meso, kobasice, umake te slatke i slane grickalice.

54

55

BNELAN CEVINE

Znakovi nedostatka bjelancevina: slab rast kose i noktiju, suhakosa, suha koza, bore zbog preranog starenja, neprestana glad,zadrzavanje tekucina, ceste infekcije, zatvor, umor, nedostatakenergije, problemi s pamcenjem, to ga koncentracija, slabostmisica, lose drzanje...Konzumiranje bjelancevina je vazno jer su one osnovni gradevnimaterijal i sastavni dio svake stanice. Bjelancevine trebamo zausputne popravke, kod izgradnje probavnih enzima kojirazgraduju hranu i za izradu krvnih stanica. Vaznu ulogu imaju uizgradnji bijelih krvnih stanica koje se bore protiv infekcija.Unos"enje dovoljnih kolicina bjelancevina moze promijeniti vass"estanje, posebno ako vam nedostaje energije i te g ko sekoncentrirate. Ali pritom znajte da se najbolje aminokiseline koje

tijelo treba za izgradnju nalaze u biljnim bjelancevinama,odnosno povrcu.

Bjelancevine za cvrste misice

PribIizno polovica svake pojedine stanice sastoji se odbjelancevina. Za razliku od ugljikohidrata i masnoca, koji tijelusluze kao gorivo, proteini, odnosno bjelancevine, najvazniji susastojak tjelesnih stanica. Bjelancevine su nuzno potrebne u svimprocesima koji su povezani s izgradnjom tjelesnih tkiva, dakle i zarast mi g ica.

I

da ih ne unesete previ g e i pazite na njihovu kvalitetu, odnosnobiolog ku vrijednost. Hranite se kvalitetnim izvorima bjelancevina!Najkvalitetnije su biljne bjelancevine.

Biologka vrijednost bjelancevina

Upijanje i iskori gtavanje bjelancevina nadasve je komplicirano jersu bjelancevine najkompleksniji hranjivi element. -Ako je vocehrana koju tijelo najlakg e razgradi, bjelancevine su najtezerazgradive. Bjelancevinska prehrana zahtijeva najvi ge energijeza probavu.

Najvi ge energije za probavu treba meso. Dok je prosjecno vrijemekoje hrana (osim voca) treba za put kroz probavni trakt (od zelucado rektuma) izmedu 25 i 30 sati, meso i mesni proizvodi trebajuza isti put dvaput vine vremena.

Sto vise bjelancevina unesemo, manje energije ostane za drugevaine funkcije, kao gto je izlucivanje otpadnih tvari. I ne samoto, u razgradnji zivotinjskih bjelancevina nastaje vise otrova negogto ih je tijelo sposobno izluciti. Isto tako, sadrze nekvalitetne,odnosno zasi.cene masne kiseline koje za tijelo nemaju nikakvuhranjivu, odnosno biolosku vrijednost. Ora gasti plodovi,mahunarke i zeleno povrce su naprotiv odlicni izvori bjelancevina.Osim bjelancevina sadrze i mnogo vitamina, elemenata utragovima i mineralnih tvari. Inace one sadrze i dosta masnoca,ali onih zdravih, bogatih nezasicenim masnim kiselinama koje

nage tijelo, za razliku od nezdravih masnoca, treba za optimalnozdravlje.

Preporucljiva dnevna kolicina

Na kilogram tjelesne teiine preporucljivo je unijeti 0,75 gramabjelancevina. Za prosjecnu 2enu je tako dovoljno vec 45 gramabjelancevina dnevno, a prosjecnom mu g karcu dovoljno je vec 55grama bjelancevina dnevno. Vece kolicine opterecuju, odnosnotruju tijelo.

Uz uvazavanje prosjecnih tjelesnih tezina i energetskih potrebacovjeka, navedene kolicine znace da na ga hrana mora sadrzavati10 posto bjelancevina.

Meso ne trebate nadomje gtati sojom jer biljnim bjelancevinamavise nego zadovoljavate dnevne potrebe za bjelancevinama.Mahunarke i zeleno povrce (rukola, zelena salata, endivija, kelj,cvjetaca...) sadrze oko 30 posto bjelancevina, sjemenke i ora g astiplodovi sadrze 50 posto bjelancevina, zitarice sadrze 15 postobjelancevina... Glava endivije sadrzi isto toliko bjelancevina kaoporcija piletine. S pola kilograma kelja zadovoljimo dnevnepotrebe za bjelancevinama. Biljne bjelancevine;,su dakle savr g enazamjena za zivotinjske bjelancevine. I to bez otrovnih otpadnihtvari.

Aminokiseline u povrcu su - kao gracTevni element bjelancevina- jednostavne, odnosno individualne, za razliku od iivotinjskihbjelancevina koje sadrze sloiene, odnosno kompleksne

5958

aminokiseline. Tijelo mora zivotinjske bjeiancevine prvo rastavitina prvotne aminokiseline, a biijne mote koristiti odmah, s punomanje truda. Nazalbst, zivotinjske bjeiancevine su desetijecima,odnosno Calc stoijeci ma vrijedile za jedine prave bjelancevine. Nasrecu, znanost je toliko napredovala da danas pouzdanopoznajemo prednost biljnih bjelancevina pred zivotinjskim.I

Meso i mlijethi proizvodi osim bjelancevina sadrie i drugesastojke, kao gto su zasicene masne kiseline, koje imaju samojednu funkciju: uzrokuju srcane napade i moidanu kap.bjelancevine biljnog izvora sadrie, naprotiv, zdravenezasicene masnoce kojima tijelo gtiti iivcani sustav i organe.

Cinjenica je da ne bismo smjeli traziti visokokvalitetnebjelancevine (meso, jaja, mlijeko i mlijecni proizvodi), vecvisokokvalitetne aminokiseline koje trebamo za proizvodnjubjelancevina.

Mesne bjelancevine su visokokvalitetne samo za iivotinjemesojede, koje je priroda opremila za lov, ivakanje i probavljanjesirovog mesa. Aminokiseline u mesu se zbog kuhanja stvrdnu,uni gte i ne samo da su neupotrebljive za tijelo, vec ga i zatrujunepotrebnim otpadnim tvarima to mu kradu iivotnu energiju.

Sa stajali gta hranjivosti, meso ne sadrzi ni gta gto bi bilo vrijednoza zdravlje.

meso je osim toga bogato gtetnim masnocama koje nalazimo i unaizgled najnemasnijim dijelovima. Mesa, dakle, osimbjelancevina sadrzi nezdrave masnoce i otrove koji opterecujumetabalizam u tijelu.

Je Ii mesa zaista najidealniji izvor bjelancevina?

Prevladava uvjerenje da je meso najidealniji izvor bjelancevina.Najkvalitetnije su navodno one bjelancevine koje su po svomsastavu najsIicnije Ijudskim bjelancevinama. Neki strucnjaciobja g njavaju: >>S-'to su bjelancevine po svom sastavu slicnije onomtjelesnih bjelancevina, time je to namirnica primjerenija za'izgradnju'. Sto' je vecca slicnost, tijelo ce la/de unesenebjelancevine pretvoriti u vlastite." Po toj Iogici cista bjelancevinaima biolosku vrijednost 100, a namirnice iivotinjskog izvora, kaogto su meso, riba i mlijeko imaju biolosku vrijednbst bjelancevinaod 80 do 90.

Strucnjaci pritom ne uvaiavaju sljedece cinjenice:Slicnost bjelancevina uopce nije vaina jer se svakabjelancevina prvo razgradi; Ijudsko tijelo za izgradnjubjelancevina treba aminokiseline koje u neposrednom oblikusadrie biljne bjelancevine. Za gto bismo ubijali iivotinje akomoiemo dobiti kvalitetnije aminokiseline direktno iz biljnogsvijeta? I to bez otrovnih popratnih proizvoda koji nastajuprilikom probave iivotinjskih bjelancevina.

Aminokiseline

Bjelancevine u na gem tijelu ne oblikuju se od unesenihbjelancevina. Bjelancevine nastaju od aminokiselina koje su uhrani. Tijelo dakle ne moie iskoristiti i upiti bjelancevine unjihovu prvobitnom obliku. Prvo ih mora probaviti i razgraditi naaminokiseline, a tek potom upotrijebiti za izgradnju bjelancevinakoje su mu potrebne.

62

63

Prava vrijednost bjelancevina je dakle u aminokiselinskomsastavu. Aminokiseline su sastavni dijelovi svih bjelancevina.Postoje 23 aminokiseline i pojavljuju se u razlicitimkombinacijama. Sve su va2ne, inace ih ne bi bilo. Od svihbjelancevina, na ge tijelo ih 15 mote proizvoditi samo. 8aminokiselina mora dobiti iz hrane bogate bjelancevinama. Teaminokiseline zo5em 'b esencijalne aminokiseline.Svih osam aminokiselina koje nae tijelo nije sposobnoproizvoditi samo, mozemo dobiti iz biljnih bjelancevina. Svi, iIjudi i zivotinje, ovisni smo o biljnim bjelancevinama -neposredno, konzumiranjem biljaka, ill posredno, konzumiranjemmesa 2ivotinja koje se hrane biljkama. Sve vane aminokiseline u2ivotinjskom svijetu potjecu od biljaka i covjek ih takocter motedobiti neposredno iz ' biljaka. Tako i slon ill krava dobiju s biljnomhranom sve bjelancevine koje trebaju. lako su obje zivotinjevelike i snazne, ne trebaju odrezak za snagu.Provjereno cete i vi i vase tijelo funkcionirati i dalje, odnosnopuno bolje, ,ako ogranicite konzumiranje mesa i mlijecnihproizvoda. I sama sam prije deset godina iz svog jelovnika izbacilameso, kasnije i ribu, a danas i mlijecne proizvode konzumiramvrlo rijetko. I vjerujte mi da se ujutro jog uvijek budim. Ito s punovige energije!Budete li redovito konzumirali voce, povrce, orasaste plodove,sjemenke i !dice, dobit cete sve aminokiseline koje tijelo trebaza izgradnju bjelancevina. Takvom prehranom zadovoljit cete sve

biolo g ke potrebe svog tijela za bjelancevinama, odnosnoa mi nokiselinama.

Voce i povrce sadr2i vecinu aminokiselina koje tijelo moraosigurati iz vanjskih izvora. A neke vrste voca i povrca sadr2e svihosam: mrkve, banane, Zito, cvjetaca, kupus, prokulice, krastavci,patlid2an, kelj, grah, krumpir, tikvice, rajcica. Idealni sastav svihaminokiselina imaju i ora gasti plodovi, sjemenke suncokreta isezama, kikiriki i grah.

Razmislite, za gto biste bjelancevine posredno unosili iz mesa2ivotinja, ako ih mo2ete neposredno dobiti izr biljnog svijeta.Trebamo I! 2ivotinjske posrednike za koje proizvodimo hranu napoljima gdje bi mogla rasti hrana za Ijude?

65

is64

I inace, razmislite: jeste Ii opremljeni za ubijanje 2ivotinja, zatrganje, komadanje i Zvakanje sirovog mesa?

Sirovo meso vam spominjem zato gto ga u takvom obliku unose2ivotinje koje se hrane drugim 2ivotinjama. Najvjerojatnije jogniste vidjeli tigra kako si iznad vatre pee pecenku? Ako jeste,molirn vas, po g aljite mi sliku.

Samo sirovo meso ima prehrambenu vrijednost. Preracleno, toznaci kuhano, peceno, pr2eno ill na neki drugi nacin pripremljenomeso, vi ge je nema jer toplina uni gtava aminokiseline.Aminokiseline su razmjerno osjetljive, mnoge se zbog vrucineprilikom kuhanja stvrdnu i uni gte, tako da za tijelo vise nisukorisne. Neupotrebljive aminokiseline postanu otrovne, uzrokujudebljinu, truju tijelo, a tijelo onda jog _nepotrebno tro g i energijuza bavljenje otpadnim tvarima. Kad bismo htjeli imati nekukorist od aminokiselina u mesu, morali bismo unositi sirovomeso kako to cine zivotinje mesojedi.

Isto tako, morate znati da je slina meso2dera kisela jer jenamijenjena probavljanju 2ivotinjskih bjelancevina. Na g a slina jebazicna i sadrii ptijalin za probavljanje g krobnih namirnica.Zeludac mesojednih 2ivotinja izlucuje deset puta vi ge kloridnekiseline nego nag Zeludac i Zeludac ostalih biljojeda. Crijevamesojeda su kratka jer su namijenjena brzom izlucivanju hrane. Una gem tijelu hrana se zadriava dok tijelo ne upije sve hranjivetvari. Jetra mesojeda izlucuju deset puta vi g e mokracne kiselinenego na ga koja izlucuje samo manje kolicine mokracne kiseline.To je va2no jer konzumirano meso ispu gta u tijelo velike kolicine

6G

mokracne kiseline. Lav, koji se prehranjuje iskljucivo mesom,spava 20 sati na dan. Orangutan, koji se hrani samo biljkama,spava samo Best sati na dan.

Savjeti za zdravo konzumiranje mesa

Nemojte me krivo shvatiti. Ne nagovaram vas da postanetevegetarijanac kao ja; u ovom prirucniku cu isto tako s vamapodijeliti naputke o tome kako da, unatoc tome gto konzumiratemeso, ocuvate zdravlje. All zelim vam dati do znanja da meso netrebate jesti svaki dan i da barem ogranicite njegov unos. Istotako, odreknite se crvenog mesa, preracene hrane od mesa imesa brzo uzgojenih 2ivotinja. I

Peto poglavlje

PRIRODNI ZAKONI PREHRANE

Gdje radimo najvece gres"ke?U svakodnevnojp rehrani najces"ce krs"imo sljedece zakonep rehrane:

1. pogresno kombiniranje hrane2. svakodnevno konzumiranje vecih kolicina mrtve hrane3. neuvazavanje prirodnih procesa4. preveliko konzumiranje koncentrirane hrane koja ne

sadrzi vodu5, konzumiranje prevelikih kolicina mesa

Nepravilno kombiniranje hrane, premalo hrane s velikim udjelomvode, popratni proizvodi koncentriranih jela, onecisceni zrak ivoda to stres - sve to i jo g" mnogo drugih stvari - truje tijelo izakiseljuje ga. Zatrovano tijelo moguce je prepoznati ponapuhnutosti, suvisnoj tezini, celuiitu, preranoj pojavi sijedekose, celavosti, 2iv6anim ispadima, podocnjacima i preranimborama na licu.

Potrazite dobar izvor! Preporucujem vam da se raspitate oporijeklu mesa. Naj lbolje je da konzumirate meso iz domaceg,odnosno ekoloskoi uzgoja. Ekoloski uzgajivaci ne koristeantibiotike i hormone za pospjesivanje rasta. Za usporedbu: pilekojem dodaju hormone rasta raste oko 40 dana, a prirodnouzgojen za rast treba cal< 6 mjeseci.

.

I

Morate biti svjesni cinjenice da cete bez konzumiranje mesaako ga budete konzumirali manje nego ina ge, smr5avjeti ipoboljsati zdravlje puno brie, nego ako ga budete konzumiralijako cesto. Meso utjece na zdravlje samo tako da ga oslabljuje.Probavljanje mesa zahtijeva velike kolicine energije koju bi tijelomoglo upotrijebiti za detoksikaciju i topljenje masnih naslaga.

69

TOKSIMI.IA ILI METABOLICKA NERAVNOTE2A

Vi gak toksina u tijelu uzrokuje metabolicku neravnotezu.Toksimija, to jest zakiseljenost tijela, odnosno prevelika kolicinaotrovnih naslaga, temelj je suvi gne tezine i brojnih bolesti.

Ako u tijelo ne unosite otrove, povecavate mogucnost ocuvanjaprimjerene tjelesne tezine i zdravlja.

Toksimija nastaje u procesu metabolizma. Stare stanice suotrovne i tijelo ih mora gto prije izluciti kroz jedan od cetirijukanala: kroz crijeva, mjehur, pluca iii kozu. To je posve normalanprirodni proces s kojim se ne biste trebali baviti da se otrovneotpadne tvari izlucuju jednako brzo kako nastaju. Dok tijelo imana raspolaganju dovoljno energije i ne opterecujemo gatoksinima, otpadne tvari se pravilno i dovoljno brzo izlucuju.

Pravilno kombiniranje hrane, koje cete podrobnije upoznati unastavku, vazno je zato gto toksimija ill zatrovanost, odnosnozakiseljenost nastaju u tijelu takoder iz popratnih proizvodahrane koju zbog probavnih problema probavljamo naneodgovarajuci nacin.

Zbog sve vece ponude preradenih namirnica, vecinu na g e hranepredstavlja konzervirana hrana. Umjesto da se prehranjujemosvjezom hranom, uglavnom konzumiramo preractenu hranu. Akonije preractena, sami je nakon kupnje promijenimo przenjem,kuhanjem , pecenjem i pripremanjem na zaru. Problem se pojavijer se u biolo g kom smislu ne mozemo prilagoditi tolikim

kolicinama preractene hrane. A ako je uz to nepravilnokombiniramo u istom obroku, organizam je redovitopreopterecen.

Tijelo stvara otpadne tvari na dva nacina: u normalnommetabolickom procesu i s ostacima hrane koju nije mogloucinkovito iskoristiti (gnjila hrana koja je u zelucu zavrela ili sezgru g ala).

Kad se razvije vise otrovnih otpadnih tvari nego gto ih tijelomote izluciti, vi g kovi se nakupljaju u tijelu. Suvi g ne masnenaslage i celulit nisu ni gta drugo nego ti otrovi. Te tvari 'dinesuvi g nu tjelesnu tezinu. Ako svaki dan nakupite vise otpadnihtvari nego gto ih mozete izluciti, logicno je da ih tijelo moranekamo pohraniti. Buduci da tijelo "stiti svoju cjelovitost, pazi daih ne nakuplja u zivotno vaznim organima blizu njih, vec umasnom tkivu i mis"icima - u bedrima, mi g icima, oko struka, unadlakticama, pod bradom - na mjestima gdje se najcegce zalimona salo.

Debljina je jednostavna fiziolo gka pojava gdje je potrebnorazumjeti toksimiju i pobrinuti se za odstranjivanje otrovnihotpadnih tvari iz tijela, a zatim paziti da se toksini ne nakupljajubrie nego gto nastaju.

n

Tijelo bi moralo_do kraja uklanjati otrovne naslage koje senakupljaju u njemu, a najucinkovitiji nacin cig cenja je, kako cetesaznati u nastavku, konzumiranje hrane s velikom kolicinom

70

71

vode, prije svega vdca, tijekom jutra to pravilno kombiniranjehrane u istom obrokU.

ATO, KAD I KAKO JESTI

Vaino je STO jedete, KAD jedete i KAKO jedete. To su najvaznijapitanja pravilnog nacina prehrane.

Kratak odgovor na TO, KAD i KAKO jesti glasi:Pridrzavajte se nacela pravilnog konzumiranja voca i vocnihsokova tijekom jutra. Voce uvijek konzumirajte na prazanzeludacl Neka voce bude kvalitetno i po mogucnosti bioloskiuzgojeno. Poslijepodne konzumirajte obroke po nacelu pravilnogkombiniranja hrane, gdje glavno pravilo glasi: u jednom obrokumo2ete konzumirati samo jednu koncentriranu namirnicu. Toznaci da u istom obroku ne zdruzujete. bjelancevine iugljikohidrate (kruh i sir, meso i krumpir, riba i ri2a i sl.). Uzkoncentrirana jela mozete si priustiti prilog od povrca i salatu.Eksperimentirajte i bit cete iznenadteni na koliko razlicitih nacinamozete pripremiti povrce. Neka se 70 posto vass"e dnevneprehrane sastoji od namirnica koje sadr2e veliku kolicinu vode(voce i povrce), ostalih 30 posto neka bude od koncentriraneprehrane (sve ostalo). Tri sata prije spavanja ne jedite nista, dasvoje tijelo pripremite na miran pocinak.

Dakle, da vam podrobnije predstavim nacin prehrane s kojim ceteocuvati metabolicku ravnote2u i ucinkovito izIucivati otrovneotpadne tvari, a istodobno cete u2ivati u prehrani. Predstavit cuvam zakonitosti prirodne, jednostavne i ucinkovite metodeprehrane s kojom cete bez izgladnjivanja postati vitalni, zdravi i

72

73

puni energije. Upoznajmo malo podrobnije prirodne zakonitostiprehrane...

Sesto poglavlje

PRIDRZAVANJE CIKLUSA PREHRANE

Pradenje prirodnih procesa

I

`L1 yrirod nema nagra.de kazne,

`

yostoje salvo yosgecace.

Pravilna prehrana znaci da konzumiranu hranu tijelo optimalnoupotrijebi, u skladu sa svojim bioloskim ritmom. To znaci da nijesvejedno gto jedemo navecer, gto popodne, a gto izjutra.

U nastavku cu vam predstaviti prirodnu inteligenciju tijela koju nemo2emo promijeniti jer nam je dana evolucijom.

Prirodna inteligencija tijela

Tijelo ima unutarnje funkcije kojima upravlja biolo g ki sat.Istra2ivanje dokazuju da svaki covjek ima geneticki programiranisat koji kontrolira dogadaje u nama. Naialost, cesto namokolnosti odreduju (iii mi dopugtamo da nam odreduju), kaddemo ne gto napraviti, kad demo spavati i kad jesti, umjesto daslu g amo svoj unutarnji ritam. Nacin 2ivota koji nije u skladu sunutarnjim tjelesnim ritmom ostavlja posljedice na nas"emzdravlju kao gto su: nesanica, nedostatak koncentracije, problemis 2elucem i glavobolje. Te probleme mo2ete izrazitije opaziti kodprelaska sa zimskog na Ijetno vrijeme i obrnuto te namedukontinentalnim letovima, gdje promijenimo vi g evremenskih zona.

Nacin prehrane o kojem vam govorim funkcionira zato gto setemeiji na prirodnim zakonima. Ako 2elimo zdravo, ucinkovito itrajno smr"savjeti te ukloniti uzroke bolesnih stanja i lo geg opdegstanja, moramo se ravnati po zakonima koje nam je odredilapriroda.

Dio inteligencije tijela su i tri ciklusa prehrane.

76

Ciklusi prehrane

Covjekova sposobnost prerade hrane povezana je s ucinkovitimdjelovanjem triju redovnih dnevnih ciklusa koji obuhvadajuuno genje hrane u tijelo (prisvajanje), upijanje i iskoris"tavanjehranjivih tvari konzumirane hrane (asimilacija) te izlucivanjeonoga gto ne trebamo. Te faze, bag kao i ostaie unutarnje cikiuse,nije mogude promijeniti. lako se sve te funkcije dijelom odvijajucijelo vrijeme, svaka od njih najintenzivnija je u odredenimdijelovima dana.

Ako malo razmislite, ti su vam ciklusi zapravo ved poznati. Kadsmo budni, dakie tijekom dana, kad hranu unosimo, prisvajamoje. Tijekom noci, kad na g e tijeio ne radi ni gta napornije, ono upijasve gto je dobilo unesenom hranom. Rano ujutro i tijekom jutratijelo pone izIucivati otpadne tvari - ono gto nije upotrijebilo.

Ciklusi prehranjivanja su:od 12 do 20 sati APROPRIACIJA (faza , prehranjivanjaprobavljanja)od 20 do 4 sata ASIMILACIJA (faza apsorpcije oz. upijanjahranjivih tvariod 4 do 12 sati ELIMINACIJA (faza odstranjivanja gtetnih tvariiz tijela)

77

Pogledaimo svaku od tih faza malo podrobnije:

1. CIKLUS HRANJENJA 1 PROBAVLJANJA odvija se od 12 do 20sati navecer. U torn razdoblju tijelo je najsposobnijeucinkovito probaviti hranu jer tijelo posvecuje energijuhranjenju i probavijanju unesene hrane.

U toj fazi je vrijeme da se nahranite kvalitetnom prehranompo nacelu pravilnog kombiniranja hrane. Ako se budete dr2alinacela pravilnog kombiniranja hrane, za probavu cete koristitivrlo malo energije pa ce varn ostati vise energije za obavljanjesvakodnevnih aktivnosti.

Pridr2avanje .te faze je va2no jer hranjenje nakon 20 hpreusmjerava energiju natrag na probavljanje, a ne naasimiliranje hranjivih tvari. Hranjenje kasno navecer mote bitirazlog jutarnjeg umora. Dok ste spavali, vas organizam jenamijenio energiju probavijanju hrane, a trebao ju jenamijeniti hranjenju i regeneriranju stanica. Posljedica jejutarnji mamurluk, Koji vecina Ijudi rije g i galicom I

kemijska struktura jednostavnih ugljikohidrata omogucuje dase apsorbiraju kroz tanko crijevo u krvotok bezpreusmjeravanja energije od drugih ciklusa. Voce ne trebanikakvu obradu u zelucu i zato prirodno prelazi u tankocrijevo. Zbog toga je preporucljivo da u ciklusu izlucivanjakonzumirate samo voce i/ill vocne sokove. Sva druga hranaometa ciklus-'izlucivanja, a popratni proizvodi koje bi tijelotrebalo izluciti pridruzuju se teretu otrovnih taloga iomrazenim kilogramima.

Zahtjev da do podne konzumirate iskljucivo voce povezan jes ucinkovitim funkcioniranjem tjelesnih ciklusa.

Odstranjivanje otrova je najvaznija faza za mr g avljenje. Onikoji zele smrgavjeti morali bi se najvi ge pobrinuti za ciklusizlucivanja. Ako ga olak g ate, umjesto da ga ometate, jamcimvam da cete smr g avjeti u vrlo kratko vrijeme. Izlucivanje znaciodstranjivanjestetnih tvari i suvi gnih kilograma iz tijela. Zaucinkovito mrgavljenje i lijecenje organizma iii ocuvanjezdravlja, morate odstraniti vi g ak toksina u tijelu.

Zaboravite na sve savjete o vaznosti obilnog dorucka.Tradicionalne navike prehranjivanja ometaju ciklusizlucivanja. Do podne konzumirajte voce koje ce vam pomocida ocistite otrovne naslage i rastopite kilograme, aistodobno ce vam dati energiju koju trebate. Voce ce vam uusporedbi s klasicnim obrokom, koji za probavu treba tri sata -i to u slucaju ako je pravilno kombinirano - dati energijuodmah. Voce od svih namirnica za probavu treba najmanje

vremena i energije. Prijepodne ga unosite koliko zelite jer je -zato gto sadrzi mnogo vode (80 do 90 posto) - prirodan cistactijela, koji ce pomesti vase otrove i suvi g ne kilograme. Vocecisti tijelo, ukianja otrovne naslage i smanjuje tjelesnutezinu. All ne zaboravite: voce ima to vrijednost samo kad gakonzumirate nata gte!

Uspjes"no mrs"avljenje temelji se na konzumiranju voca bar dopodne. Ako se odlucite za pridrzavanje samo nekih nacelakoja vam preporucujem u knjizi, odlucite se za nacelopravilnog konzumiranja voca. Rezultati ce biti vidljivi vrlobrzo! I ako se ne namjeravate odreci kave, zbog ucinkovitijegmrgav!jenja i ukianjanja otrovnih naslaga premjestite je naposlijepodne.

Ako tijelu omogucite da namijeni potrebnu energijuuklanjanju otpadaka i otrovnih tvari iz tijela, to je garancijadobrog zdravlja, dobrog stanja i vitkosti jer tijelo nee talozitiotrovne tvari u obliku masnoca i celulita.

81

Pridrzavanje ciklusa hranjenja u praksi

Pracenje metabolickog ciklusa vrlo je jednostavno i logicno.

U fazi hranjenja je najbolje vrijeme za slozene ugljikohidrate,bjelancevine i masnoce.

Buduci da tijekom dana trebate energiju, najbolje je da za rucakjedete slozene ugljikohidrate kao sto su krumpir, riza, ostalezitarice, tjestenine itd., sa salatom ill kuhanim povrcem. Takavobrok je posebno preporucIjiv za one koji imaju problema sumorom i koncentracijom zbog pada secera u krvi, jer se sever uslozenim ugljikohidratima - za razliku od jednostavnihugljikohidrata koje nalazimo u vocu i slatkisima - vrlo sporooslobacfia.

Navecer ugljikohidrate zamijenite mesom, ribom, sirom i jajima iiisojom, tofuom i mahunama ako ste vegetarijanci. Tako cetezadovoljiti dnevne potrebe za bjelancevinama.

Neka izmedu obroka bude dovoljna pauza (ovisno o stupnju,odnosno vremenu probavljivosti - pogledaj tabelu VRIJEMEPROBAVUANJA koja se nalazi na kraju ove knjige).U jutarnjoj fazi ciscenja tijela (a posebno ako se ne osjecatedobro) ne smijete jesti koncentriranu hranu. To znaci da klasicnidorucak otpada. Zamijenite ga vocem iii svjeze pripremljenimsokovima od voca iii povrca, koji fazu izlucivanja zbog svogsastava ne ometaju, a istodobno nam daju energiju koju ujutro

trebamo. Svjeze sokove popijemo odmah nakon pripreme jerinace gube vane vitamine.

Sedmo poglavlje

NACELO PRAVILNOG KONZUMIRANJA VOA

Voce je namirnica koju vecina Ijudi pogresno konzumira, zbogcega im uzrokuje probleme s probavom. Zbog nepravilnekonzumacije voce ih zatvori, umjesto da ih cisti. Voce kao desert

mijes" anje voca s drugom prehranom unistava sve vase dobrenamjere za unosenje vitamina i minerala, jer se zbog alkoholnogvrenja u zelucu oni posve uniste. Zbog alkoholnog vrenjanapravite si vise stete nego koristi jer pritom nastaju otrovi kojise odlazu u vasem tijelu i tijelo ih u takvim kolicinama ne mozeizluciti.

Samo onda kad ostvarimo odgovarajuce uvjete, odnosno kad gakonzumirano na pravilan nacin, voce obavlja svoju funkciju

ciscenja tijela. Voce cisti tijelo zbog velikog udjela vode, a uz to utijelu ne ostavlja otrovne naslage. Pravilno konzumirano vocepomlactuje to koristi energiju za izlucivanje toksina ineutraliziranje kiselosti.

Voce je hrana koja za probavu treba vrlo malo vremena ienergije. U fizioloskom smislu voce vrlo brzo proputuje tijelo i zaprobavu ne treba tako veliku kolicinu energije kao drugenamirnice. Osim toga, sadrzi od 80 do 90 posto vode koja cistivitalizira. Voce opskrbljuje tijelo tvarima koje su potrebne zaodlicno zdravlje. U njemu su svi vitamini, minerali,ugljikohidrati, aminokiseline i masne kiseline. Sadrii sve totijelo treba za svoj opstanak. Te karakteristike daju vocu funkcijunajucinkovitijeg sredstva za mrsavIjenje. Kad ga pravilnokonzumiramo, njegove su koristi bezgranicne. Konzumiranje vocau dopodnevnoj fazi izlucivanje daje tijelu prirodnu priliku daizbaci nakupljene naslage.

Voce je iznimno lako probavljivo jer se ne probavlja u zelucu. Svevoce - osim banana, datula i suhog voca, koji se u tijeluzadrzavaju malo dulje - zadrzava se u zelucu vrlo kratko vrijeme;proputuje ga u dvadeset do trideset minuta. Zatim putuje ucrijeva, gdje oslobodi svoje iznimno hranjive tvari i energiju.Konzumiranje voca daje nam cistu energiju. S obzirom na to daprobava zahtijeva vise energije nego sve druge tjelesne funkcije,voce u usporedbi s drugom hranom ima vrlo veliku prednost.Probava voca zahtijeva neusporedivo manje energije negoprobava druge hrane.

8584

Upute za pravilno konzumiranje voca

Vote ima svoju biolos"ku vrijednost samo kad ga konzumiramonata gte, dakle na prazan beludac. Vote je brzo probavljivo jer se u2elucu zadrbava vrlo kratko. Zbog toga ga ne smijemokonzumirati s drugim jelima III odmah nakon njih:-5va druga jelatrebaju za probavu dulje vrijeme, zato ometaju probavu vota.

I

mote skliznuti kroz zeludac u crijeva, u mecuvremenu seraspada, vrije i promijeni se u kiselinu. I

obojana i konzervirana. Onaj tko u dana g nje vrijeme fell jestizdravu i uravnotezenu hranu, mora se suociti s vrlo mnogoisku genja - lijepo i privlacno pripremljenim proizvodima podkojima se savijaju police u trgovinama. Sama pomisao na to cegase sve treba odreci, za mnoge je nezamisliva.

Ito je hrani dodano, a gto oduzeto?

Kod hrane obicno pazimo na to koje su joj gtetne tvari dodane(aditivni, pesticidi...), a premalo na to gto je oduzeto. Morate bitisvjesni da u mrtvoj hrani nema fivotne snage. Obradenenamirnice su osiroma g ene jer gube mnogo vitamina, minerala,vlakana, enzima, korisnih bakterija to drugih zivotno vafnih tvari.Preradom iz nje odstranjuju five sastojl

zamijenimo neolju gtenom jer Iju gtenjem odstrane i vitamine iminerale. Bijeli kruh zamijenimo integralnim kruhom i crnimbras"nom.

Sljedevi gtetni element u nasoj prehrani je bijeli "sever. Nekov jebijeli sever bio rijetka kemikalija koju je bilo moguve kupiti samou Ijekarni. Danas-kod vevine Judi ne prole dan da ga ne koristejer ga nalazimo u razlicitim napicima, pecivu, cokoladi, umacima,sladoledu, bombonima itd. Mnoge dana g nje civilizacijske bolestiposredno ill neposredno uvjetovane su prevelikom uporabomg evera. Najcesva je g everna bolest koja se javlja vev kod djece.

Od masnova su najpreporucljivija hladno presana i nerafiniranaulja. Rafinirano ulje je stetno. Takoder je stetno svako ulje kojezagrijemo. Maslinovo, laneno i druga ulja i dalje spadaju medunajzdravija ulja, ali ne za kuhanje. Ta ulja, naime, ne smijemozagrijavati. Zagrijana do visokih temperatura, mijenjaju svojsastav i vise nisu ni zdrava ni korisna. Ljudi su se citajuvi vijesti ozdravom maslinovom ulju navikli da peku i kuhaju na njemu.Takoder brojni kulinarski recepti to savjetuju. All poznavateljiznaju da recimo povrve, ribu, meso i drugu hranu trebapripremati na drugacijoj masnovi. Tel< kad je hrana pripremljena,prelijemo je maslinovim, repicinim ill drugim hladno pre g animuljem.Za kuhanje vam preporucujem hladno pre g ano djevicanskokokosovo ulje koje podnosi zagrijavanje. Kod kokosovog ulja stvarje posve drukcija. Cak ni zagrijavanje do vrlo visokih temperaturane mijenja njegov sastav, zato ga preporucujem za kuhanje.

Koliko otrova i aditiva unesemo u godini dana?

Zbog suvremenog nacina obradivanja zemlje i uzgoja vova ipovrva, jedemo sve vise otrova. Podaci istra2ivanja otkrivajug okantne cinjenice o njihovoj kolicini.

Svaki 2itelj industrijaliziranog svijeta godi g nje unese:n 5 kilograma aditiva

skupa s vovem i povrvem najmanje 4,5 kilogramapesticida i herbicida to

n

kilogram te"skih metala

Biolos"ki dobivena hrana .

Dobro je ako je hrana dobivena na biolos"ki nacin. Za ekolos"kupoljoprivredu je karakteristicno da proizvodaci umjesto umjetnihgnojiva i razlicitih kemijskih sredstava (pesticidi, herbicidi), koristeorganska gnojiva i razlicite prirodne pripravke. Ekolog ki proizvodei 2ivotinjske proizvode (meso, mlijeko, mlijecne proizvode, jaja,med).

9392

70:30

Za auvanje zdravog tijela trebamo hranu koja se sastoji od 70posto vode. 70 posto hrane koja sadrii mnogo vode, to jest vocei povrce, trebamo zato gto i 70 posto Ijudskog tijela cini voda.Pridrfavanjem tog nacela konzumiramo puno hrane koja nas nezatvara, vea cisti na g e tijelo.

Danas smo zbog konzumiranja prevelikih kolic!na koncentriranehrane vee navik!i da moramo piti dovoljno vode. All, pozor, takvekolicine vode trebamo zato gto unosimo previ g e koncentriranehrane koja zbog nacina prerade ne sadrzi vodu. Zedni smo jer izhrane koju konzumiramo ne dobivamo dovoljno vode. Buduci danasu prehranu karakterizira veal udio koncentrirane hrane, stalnosmo fedni. Koncentriranoj hrani preradom oduzimamo sveprirodne znacajke koje sadrzi fiva hrana. Mrtva tvar ne mofeobavljati funkcije five tvari! Hrana koja je bila izlozena visokojtemperaturi je mrtva i izgubila je svoju hranjivu vrijednost. lakocuva Ijudski organizam na fivotu, to cini privremeno, odnosno nagtetu va g eg zdravlja, vitalnosti i energije. Za gto bismo vodu pillposebno ako to dragocjenu fivotnu tekuainu mofemo dobitipravilnom prehranom.

Pazite da unesete primjerenu kolicinu five hrane koja sadrzipuno vode: 70 posto namirnica s velikom kolicinom vode (voee ipovrce) i 30 posto koncentrirane hrane (sve ostalo). To znaci da70 posto va ge prehrane sadrii fivu hranu. Ziva hrana su jela kojasadrfe puno vode - voce i povrce. U praksi to znaci da dopodnekonzumirate voce, a popodne si uz jedno koncentrirano jelo( g krobni iii bjelancevinsko) priu gtite prilog od povrca i salatu.

I

koncentrirane hrane i jamcim vam da cete brzo osjetiti pozitivneucinke na svojoj vitalnost i opcem stanju. Konzumiranje hrane svelikom kolicinom vode je, naime, temelj detoksikacije i topljenjamasnih jastucica. Tako cete tijelu omoguciti da se oslobodi otrovai ocisti. Zasto biste pretrpali svoje tijelo, ako si mozete priu gtitiukusnu i zdravu hranu? Konzumirajte hranu koja sadrzi mnogovode, a ne Barrio prokuhanu i prerac7enu hranu u kojoj suunis"tene sve hranjive tvari. Takva hrana vam daje samo kalorije, aima nisku biolo g ku vrijednost.

Uz pridrzavanje tog nacela otkrit cete da niste vie tako cestozedni. Ako unatoc tomu imate potrebu za tekucinom, pijte vodu.Pritom se pridrzavajte pravila da tekucinu ne unosite prije i nakonjela. Mnogi Ijudi piju vodu tijekom obroka, gto nije preporucIjivo

zbog probavnih sokova u zelucu. Voda ih razrijedi i tijelo ne mozepravilno probav!jati jelo. Pijenje vode tijekom jela ometa ciklushranjenja i nepotrebno vam oduzima energiju.

Kad pojedete pravilno sastavljen obrok, koji se sastoji od 70posto zive hrane, ne biste smjeli osjecati zect prije i nakon jela!

Ako budete konzumirali hranu s velikom kolicinom vode, uklanjatcete otrovne naslage iz tijela i gubiti tjelesnu tezinu. Uz trajnupromjenuzivotnog stila, otpadne tvari se vide nece nakupijati umasnim jastucicima pa se necete ponovno udebljati. Takodercete ciklus iz!ucivanja najbo!je potaknuti preporucenimkonzumiranjem hrane koja sadrzi puno vode.

9796

Deveto poglavlje

NACELO PRAVILNOG KOMBINIRANJA HRANE

Jeste znali da je otrov za va g e tijelo, odnosno probavni sustav akou jednom obroku jedete vise razlicitih koncentriranih namirnica?

Vecina Ijudi je navikla - u dobroj vjeri - zadovoljiti dnevne potrebeza svim hranjivim tvarima, vitaminima, mineralima i vlaknima -tako da barem u glavnom dnevnom obroku istodobno konzumira:meso za bjelancevine, krumpir, ritu i tjestenine da zadovoljepotrebu za ugljikohidratima to salatu da zadovolje potrebe zavitaminima i vlaknima. A masnoce su, s obzirom na nacinpripreme slovenske hrane, prisutne u skoro svakoj od tihnamirnica - i salati, jer je vecina zacini rafiniranim uljem i octom.Uz sve to gto pojedemo, obicno i pijemo, a nakon obroka cestoslijedi desert i kava, koji nam nakon takvog obroka koji jakooptereti probavu, barem malo vrate energiju.

Tako se hranimo jer su nas nautili da za svoje potrebe moramo ujednom obroku konzumirati sve potrebne tvari koje tijelo treba.All razmislite: kako se osjecate nakon takvog obroka? Jeste li punienergije ili se osjecate umorno i najradije biste malo zaspali?Trebate li taj desert ili kavicu bas zato da motete nastaviti sasvojim poslom iii drugim svakodnevnim aktivnostima? 'mateproblema s debljinom? Srecete li se s iznenadnim porastom ipadom energije nakon nekih vrsta namirnica? Znate da se nakonneke hrane ne osjecate dobro?

Uzrok umora nalazimo u sastavu obroka koji je istodobnosastavljen od bjelancevina, ugljikohidrata, masnoca, povrca imotda jog i voca. Takav obrok preoptereti na g u probavu. Dok seu mladosti na g i probavni organi jog mogu nositi s takvimkombiniranjem hrane, s godinama s takvim kombinacijamaimamo sve vide problema. Pogre g no kombiniranje hrane vodi dodebljine i zdraystvenih problema. Kr g enje tog nacela isto takosprjecava mr g avIjenje.

Proces probavljanja

Zadaca probave je da enzimi i druge tvari promijene hranjive tvariu molekule da ih organizam mote upiti, odnosno apsorbirati krozstjenke tankog crijeva. Tako hranjive tvari dolaze u krvotok.Neprobavljeni i neprobavljivi ostaci odlaze u rektum gdje seobogate sa sluzi i izlucuju kroz anus.

98

99

Postupak probavljanja kIasicnog obroka

Pogledajmo na primjeru kako se nag probavni trakt prihvacaprobavljanja uobicajenog rucka: govecda juha, meso, krumpir,zacinjena salata i vocni desert.

2eludac4e,se najprije prihvatiti probave bjelancevina. Tomote trajati nekoliko sati. Buduci da smo u obrokukonzumirali i masnoce, probava se produljuje.

Buduci da se najprije probavlja meso, u to vrijeme ostalenamirnice, a to su krumpir, salata i voce, nepotrebno cese vie sati zadrzavati u zelucu. Moraju cekati u redu da seprobave najkoncentriranije namirnice.

Za to vrijeme se voce, povrce i g krobne namirnice u zelucui-aspadaju i vriju. Zeludac se trudi probaviti tu mje g avinu.Tako nastaju kiseline, plinovi, pa cak i alkohol.

0 Kad hrana dote u crijeva, probava se nastavija, tu supotrebni jog dodatni enzimi da razgrade jog neprobavljenuhranu te minerali Koji neutraliziraju kiseline. Tako na krajuostane vrlo malo vitamina i minerala koje ce tijelo upitikroz stjenke tankog crijeva.

Nakon takvog obroka smo lijeni, bez energije i imamoprobleme s koncentracijom jer tijelo vecinu svoje energijeiskoristi za probavljanje te g kog obroka. Ljudi su nakontakvog obroka umorni jer hrana treba osam iii cal< vie satida prijecte iz zeluca, a zatim dvadeset do cetrdeset sati da

proputuje crijeva. Kod takve kombinacije za probavniproces trebamo jako puno energije koju bismo mogliiskoristiti za ugodnije aktivnosti. Upravo zato toliko punoIudi nakon mije g anog obroka ima potrebu za slatkimkavom. Time si barem na neko vrijeme vrate izgubljenuenergiju.

Probava je tjelesna funkcije koja zahtijeva najvi ge energije.Probavljanje hrane zahtijeva vie energije nego sve drugeaktivnosti. Energiju trebamo za izlucivanje otrovnih nasiaga iztijela, dakie i za mr gavljenje te, naravno, za na ge svakodnevneaktivnosti. Ako vam dakie nedostaje energije i osjecate seumorno bez ikakvog razioga, raziog je tosto va g i probavniorgani trose previse energije.

Velike kolicine energije za probavljanje mozemo u gtedjeti akouvazavamo nacelo pravilnog kombiniranja hrane. Nakon gtopocnete pravilno kombinirati obroke, osjecat cete se lagani i punienergije jer je takva jela moguce lak ge i ucinkovitije probavitinego uobicajeno sastavljena jela. Pravilno kombinirani nemasniobroci probavljaju se tri Bata, mesni cetiri, a nepravilnosastavljeni obroci i vise od osam sati.

Kako biste se vi osjecali kad bi za osmosatno radno vrijeme dobililo g iju placu nego za trosatno radno vrijeme? Va g e tijelo poznajetaj osjecaj...

100

101

Kombiniranje hrane

Nacela pravilnog zdru2ivanja namirnica govore koju hranumo2emo konzumirati zajedno, a koju ne. Ako se pridr2avamo tihnacela, na ga probava se pobolj g ava, imamo redovitu probavu,redovito izlucivanje izmeta, a suvi g ni kilogrami koji su senakupljali zbog nepravilne prehrane se tope. A najbolja novost jeda odvajanje hrane ne donosi samo gubitak tjelesne te2ine, vecnjime lijecimo i sprjecavamo bolesti. Vratit ce vam se zdravlje ipobolj g at Ce se vase opce stanje jer cete takvim nacinomprehrane imati znatno vise energije koju je tijelo dosad koristiloza probavu neodgovarajucih kombinacija namirnica u istomobroku.

Za pravilnu prehranu vazno je troje: hrana mora biti kvalitetna,u primjernim kolicinama i u istom obroku pravilno sastavljena,odn. kombinirana. To znaci da konzumiranom hranom nestvaramo probavne "konflikte", koji su krivci za nastanak otrova inepotrebnu potro g nju minerala.

Idealno je da hrana gto prije napusti 2eludac i bezprepreka putuje kroz cijeli probavni trakt. A to jemoguce samo ako obrok sastavimo iz medusobnousklac fienih namirnica, gto znaci od namirnica saslicnim nacinom probavijanja.

Postoje razliciti enzimi i kiseline, koji razgracuju odrecenu vrstuhrane. Dok se jedna vrsta hrane ne probavi, druga hrana ceka nasvoj red, jer 2eludac moie odjednom izluciti samo jednu vrstuenzima.

Ako u jednom obroku zdruzirno brojna razlicita jela, zasigurnouzrokujemo sporije djelovanje probavnog trakta, fermentaciju,gnjiljenje i preveliko izlucivanje 2elu6ane kiseline. Obrok odnepravilno kombiniranih namirnica u 2elucu se moie zadrzati doosam sati, a u cijelom probavnom traktu mote ostati cak preko70 sati (vise o tome mo2ete procitati u poglavlju o izlucivanjuizmeta).

Svaki zastoj probave je gtetan jer umara organizam (koristi viceenergije), nastaju otrovi i razlicite neugodne smetnje kao gto su:napuhnutost, osjecaj pretrpanosti, pospanost, smetenost,problemi s kiselinom, plinovi itd. Uspje g nost prodaje tableta zasmanjenje kiseline pokazuje da su problemi s probavom kod Ijudivrlo cesti. Isto tako, puno Ijudi ima problema s hemoroidima. Sviti problemi posijedica su nezdrave hrane.

Ljudsko tijelo mole probaviti samo jednu koncentriranunamirnicu odjednom. Koncentrirana namirnica je svako jelo kojenije voce povrce.

Kombiniranje hrane temeiji se na otkricu da je neke kombinacijenamirnica u istom obroku moguce [aide i ucinkovitije probavitinego druge. Kombiniranje hrane temeiji se na kemiji probave.Ugljikohidrati za probavu trebaju lu2nati probavni sok, a

102

103

koncentrirana bjelancevina za probavu treba kiseli probavni sok.Kod istodobnog konzumiranja bjelancevina ugijikohidrataprobavni sokovi potrebni za razgradnju u trenu se neutraliziraju.Tijelo tako mora izluciti vise probavnih solcova, za sto trebadodatnu energiju i vrijeme. Vecina bjelancevina koje se predugozadrzavaju u zelucu 1" raspadnu se, a ugljikohidrati pocnu vreti.Raspadanje i vrenj'e tijelo ne moze iskoristiti jer ostecene hranjivetvari nije moguce ugraditi u zdravu stanicnu strukturu. Gnjiluhranu tijelo ne upija. Raspadanje i vrenje je krivo za zakiseljenosttijela, vjetrove, napetost, zgaravicu i probavne smetnje.

Konzumiranje mijes" ane hrane u istom obroku iznimnoopterecuje probavu, stvara otrove te nam tro g i dragocjenuenergiju. Pravilna kombinacija hrane u obroku pospjesuje i

104

potice proces probave. Kod probavljanja pravilno sastavijenihobroka ne nastaju dodatni toksini, a tijelo ustedi energiju zadetoksikaciju tijela i svakodnevne aktivnosti.Konzumiranje kombinacija, kao ss"to su mlijeko i pahuljice, meso ikrumpir, riba i riza, ne koristi vam. Te kombinacije tekonzumiranje preradtenih namirnica krivi su za vase zdraystveneprobleme, suvis"ne kilograme i nedostatak energije zasvakodnevne aktivnosti.

105

Pravilno kornbiniranje namirnica

OSNOVNO PRAVILO

Kod svakog obroka odabererno jedno jelo odkoncentriranih namirnica, a uz to konzumiramorazlicito i raznoliko povrce. Pritom je najvainijeodvajanje ugljikohidrata i bjelancevina. To znaci da naprimjer u istom obroku kombiniramo spagete, umak odpovrca i salatu, riiu s povrcem, meso i povrce. All nikakou istom obroku ne smijemo konzumirati meso skrumpirom.

Sva pravila pravilno sastavljenih obroka su:3 U istom obroku ne smijete jesti koncentrirane bjelancevine i

koncentrirane ugijikohidrate. Bjelancevine morate strogoodvojiti od ugljikohidrata. Bjelancevine se, naime, puno briei lake probave bez ugljikohidrata i obrnuto. To vrijedi kako zabjelancevine biljnog izvora (kikiriki, bademi, mahunarke,soja), tako i za one iivotinjskog izvora (meso, mlijeko imlijecni proizvodi, jaja, riba). U praksi odvajanje hrane znacida uz ribu iii meso mahunarke ne jedete krumpir ill riiu, vecpovrce i salatu.

Sioiene ugijikohidrate (iitarice, iitni proizvodi, krumpir...) ibjelancevine ne smijemo meclusobno mije gati jer sloieni

ugljikohidrati za svoju probavu trebaju drugacije enzime,ielucane sokove i krace vrijeme obrade nego bjelancevine.Razgradnja bjelancevina u molekule treba drukcije uvjete odrazgradnje ugljikohidrata. Za rastavljanje bjelancevinapotrebna je ielucana kiselina. Probava sloienih ugljikohidratapocinje u ustima, a probava bjelancevina u ielucu.

IZNIMKA: Biljne bjelancevine, koje nisu koncentriranebjelancevine kao meso, dopu gteno je mije g ati sa iitaricama.

3 Izbjegavajte istodobno konzumiranje vise vrsta bjelancevina(mesa, mlijeka, jaja i sira). Bjelancevine ne mije g amo sbjelancevinama jer se njihova struktura i sastav uaminokiselinama jako razlikuju. Za raskidanje veza unutarrazlicitih bjelancevinskih molekula i oslobactanjeaminokiselina od kojih se sastoje, potrebni su razliciti i sloienikemijski procesi. Sijedeci problem je da se vezaneaminokiseline u tankom crijevu ne asimiliraju i ostajuneiskori gtene. Tijelo se ne moie prilagoditi da zadovoljiprobavne zahtjeve vise od jednog bjelancevinskog jelaistodobno. Dvije razlicite bjelancevine u tijelu se raspadnu. Tone znaci da ne bismo smjeli skupa jesti dvije vrste mesa iiidvije vrste ora gastog voca, vec je rijec o tome da skupa nekonzumiramo dvije vrste bjelancevina. Meso, jaja, mlijecneproizvode ill ora g asto voce treba jesti odvojeno.

106

107

3 Uz koncentrirana jela priu gtite si prilog od povrca i salatu.Povrce, osim krumpira koji je "skrobna namirnica, mozetejesti uz svaki o'brok. Mozemo ga pripremiti na razlicitenacine: prijesno (sirovo), kao salatu, pirjano iii u umacima.Povrce se razgracluje u kiselom, bazicnom ill neutralnomprobavnom soku. Skupa s odreskom iii krumpirom mozete sipriu gtiti ne6'grani6ene kolicine povrca.

3 Slozene ugijikohidrate ne mijegamo s jednostavnimugijikohidratima. Mecrtusobno mozemo mije g ati samo slozeneugijikohidrate (krumpir, zitarice i proizvode od zitarica, kaogto su tjestenine, kruh...). All moramo paziti da med'usobnoodvajamo jednostavne ugijikohidrate (voce, med, "sever,

slatkige, pecivo...) i slozene ugijikohidrate (zitarice,krumpir...), jer se razlicito probavljaju. Probava slozenihugljikohidrata pocinje u ustima, nastavija se u zelucu izavrgava u tankom crijevu. A jednostavni ugljikohidratimoraju gto brie dospjeti u tanko crijevo, gdje se mijenjaju uglukozu i asimiliraju. Zbog toga nam daju energiju odmahnakon konzumiranja.

3 Voce je najbolje jesti samo, a ne u sastavu drugog obroka.Neki dopus"taju da se s bjelancevinskim obrocima kombinirakiselo voce, a sa g krobnim obrocima slatko voce.

lz viastitog iskustva znam da je voce najbolje jesti samo jerfruktoza, jednostavni gecer koji je karakteristican za tonamirnicu, ne treba nikakvu obradu u zelucu, vee se probavljai asimilira u tankom crijevu. To znaci da bi, ako su na putuprepreke, voce trebalo cekati na slobodan put, a umec7uvremenu ve fermentirati i uzrokovati plinove i drugeneugodnosti. Druga nekorisna posljedica takvog redoslijedaprehranjivanja je to gto ce voce, I

Najprimjereniji dio dana za konzumiranje voca je ujutronata gte, jer je voce hrana koja sama po sebi oslobacla tijelood otrova. Sve druge namirnice stvaraju vise iii manje otrovakoje tijelo mora izIuciti. Jutarnje vrijeme takocder se poklapa sfiziolog kom tzv. fazom ci g cenja organizma koja pocinje u prvojpolovici noci i taje sve do kasnog prijepodneva.

Jednostavni geceri se i vrlo brzo probave jer voce odmahnakon uno genja putuje pravo u tanko crijevo gdje se probavi iasimilira. To znaci da nam konzumiranje voca daje energijukoju je moguce odmah iskoristiti. Ujutro odmah trebamoenergiju. Dorucak koji ce se probavljati najmanje tri sata,nece nam je dati.

3 Slastice se, isto kao i voce, sastoje od jednostavnih g ecera kojine trebaju posebnu obradu u zelucu. Svako zadrzavanjeslastice ispred tankog crijeva uzrokuje fermentaciju, napetosti kiselost. Zbog toga je preporucljivo da slasticu nekonzumiramo odmah nakon obroka. Sa slasticom je najboljemalo pricekati i konzumirati je tek nekoliko sati nakonobroka. Preporucujem vam da slasticu pripremite sami i

umjesto g ecera upotrijebite med, melasu ill javorov sirup.Prilikom pripreme izbjegavajte bijelo bra g no.

Svaka namirnica se, dakie, probavlja na svoj nacin. Zato je dobroda odjednom jedete samo jednu vrstu hrane ill pravilnukombinaciju hrane. Za dva tri sata ponovite... Ovisno o tomekoliko dugo se odrecrtena namirnica probavlja. Vrijeme potrebnoda se zeludac posve isprazni ovisi o kolicini i vrsti konzumiranehrane. Stupanj njegove probavljivosti mjerimo brzinom kojom serazgradi u hranjive tvari koje organizam mote apsorbirati.

Sto prije postanete svjesni da Ijudsko tijelo ima neka fiziolo g kaogranicenja koja je dobro uvazavati, prije cete primijetiti uspjehna vagi. Pridrzavanje svih nacela ne znaci da necete uzivati uprehrani i da cete se morati odreci slasnih obroka. Naprotiv, jogcete vise uzivati u hrani jer cete znati da cete i uz taj uzitak bitivitalni i zdravi. Pravilno kombiniranje hrane omogucuje vam dajedete gto zelite. Vazno je samo to da ne jedete sve odjednom.Priu gtite si jela koja volite, ali ih ne jedite i ne mije g ajte u istomobroku. Tako ce hranjive tvari u jelima biti maksimalnoiskori gtene jer se nece raspasti i zavreti pa necete dodatno

111

Kad govorimo o bjelancevinastim, masnim g krobnimnamirnicama, govorimo o namirnicama za koje jekarakteristicna visoka vrijednost bjelancevina, masti illugljikohidrata. Svaka namirnica sadrzi sve ill skoro svedruge tvari u manjim kolicinama.

110

y2t.ryG2nR; r... v^m..Fnss. . _L' . ;!'1ttaYF.'trtro2+nIF'i1f! pc:^U"'tMM+

.

_

SA2ETAIC KOMRINIRANJA NAMIRNICA I DNEVNIH POTREBA:

BJELANCEVINASTE OBROKE (meso, jaja, ribu, sir) jedemo bezpriloga (krumpira, kruha, tjestenine, rite i drugih 2itarica). U istomobroku jedemo samo jednu vrstu bjelancevina. Uz to si priustimoraznoliko povrce i salate. Iznimka su biljne bjelancevine(mahunarke i soja), jer nisu koncentrirana bjelancevinastanamirnica i mo2emo ih kombinirati sa 2itom (npr. riiom) i 2itnimproizvodima (kruh). U torn slucaju neka odnos izmedu 2ita imahunarki bude 2:1. Buduci da se jako malo bjelancevina sacuvaza rezervu, bjelancevinasti obrok biste trebali imati svaki dan,najbolje navecer. Dnevno morate konzumirati 0,75 gramabjelancevina na kilogram tjelesne mase. Neka bjelancevine buduprije svega biljnog porijekla.

BJELANCEVINE ne mije gamo s drugim bjelancevinama (npr.svinjetinu i meso peradi).

UGUIKOHIDRATNE OBROKE (krumpir, kruh, tjesteninu, smedu riiui druge 2itarice) mo2emo kombinirati sa svim povrcem, salatama tesa svim vrstama oraha i sjemenki. Dnevno je preporucijivokonzumirati 4 do 5 porcija.

SASTAVUENE UGUIKOHIDRATE ne mijesamo s JEDNOSTAVNIMUGLJIKOHIDRATIMA (npr. kruh i cokoladu).VOLE je najbolje jesti samo, ne kao dio drugog obroka.NEUTRALNA HRANA, koja se slate i sa g krobnim i sabjelancevinastim obrocirna i mo2emo je konzumirati i uz pojedineobroke je: povrce, salate, masti i ulja, zacini, ora g asti plodovi isjemenke.

zatrovati tijelo. Osim toga, doci ce kraj probavnim smetnjama, avaga razina energije ce se povecati. Pridr2avanje nacela pravilnogkombiniranja poma2e u mrsavljenju i uklanjanju uzroka bolesti.Sto se vise budete brinuli za pravilno sastavljene obroke,uspje g nije cete gubiti kilograme jer cete tijelu omoguciti da seoslobodi otrova.

U prilogu na kraju ove knjige naci cete tabelu pravilnogkombiniranja namir