ZAVRŠNI RAD - Regulatorni i institucionalni okvir nadzora financijskog sektora u Europskoj Uniji

KRISTIJAN GLAVA

REGULATORNI I INSTITUCIONALNI OKVIR

NADZORA FINANCIJSKOG SEKTORA U

EUROPSKOJ UNIJI

ZAVRNI RAD

Sveuilite u Zagrebu

Ekonomski fakultet - Zagreb

Kolegij: Financijske institucije i trita

Mentor: Doc. dr. sc. Ana Ivanievi Hernaus

Broj indeksa autora: 0203004682

Zagreb, rujan 2016.

SADRAJ

1. UVOD ................................................................................................................................................. 1

1.1. Predmet i cilj rada ..................................................................................................................... 1

1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja....................................................................................... 1

1.3. Sadraj i struktura rada ............................................................................................................. 1

2. NADZOR FINANCIJSKOG SEKTORA ........................................................................................... 2

2.1. Vanost nadzora financijskog sektora ....................................................................................... 2

2.2. Povijesni razvoj nadzora financijskog sektora .......................................................................... 6

2.3. Utjecaj financijske krize 2008./2009. na promjene u nadzoru financijskog sektora ................. 9

3. REGULATORNI OKVIR FINANCIJSKOG SEKTORA NA EUROPSKOJ RAZINI ................... 12

3.1. Najvaniji aspekti regulatornog okvira financijskog sektora Europske unije ......................... 12

3.2. Proces stvaranja regulativa za potrebe nadzora financijskog sektora ..................................... 18

4. INSTITUCIONALNI OKVIR NADZORA FINANCIJSKOG SEKTORA EUROPSKE UNIJE.... 21

4.1. Regulatori i supervizori financijskog sektora Europske unije ................................................ 21

4.2. Koordinacija i usklaenost nacionalnih i zajednikih supervizorskih tijela ........................... 25

4.3. Nedostaci i budui razvoj sustava regulacije i nadzora financijskog sektora ......................... 27

5. ZAKLJUAK.................................................................................................................................... 30

LITERATURA ...................................................................................................................................... 31

POPIS SLIKA, TABLICA I GRAFIKONA ......................................................................................... 34

1

1. UVOD

1.1. Predmet i cilj rada

Predmet ovog zavrnog rada jest analiza regulatornog i institucionalnog okvira nadzora

financijskog sektora, pri emu se poseban naglasak stavlja na financijski sektor Europske

unije. Osigurati stabilnost financijskog sustava kljuna je zadaa svih regulatornih institucija,

a ostvariti tu zadau nije jednostavan zadatak. U Europskoj uniji kao kompleksnoj politiko-

ekonomskoj tvorevini sa mnotvom meusobno suprotstavljenih ili podudarajuih institucija

koje istom cilju tee na razliite naine, taj zadatak jo je kompleksniji. Cilj ovoga rada jest

donijeti pregled regulativa i institucija koje imaju kljune uloge u njihovu donoenju te uz

iznoenje aktualnih problema ponuditi prijedloge za rjeavanje istih.

1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja

Za prikupljanje podataka iznesenih u radu koritena je prvenstveno metoda analize dostupne

literature relevantne za ostvarivanje prethodno navedenih ciljeva rada, kako pretraivanjem

baza podataka knjinice Ekonomskog fakulteta u Zagrebu te Nacionalne sveuiline knjinice

u Zagrebu, tako i web stranica relevantnih svjetskih i europskih financijskih institucija i

organizacija.

1.3. Sadraj i struktura rada

U ovom radu objanjena je vanost nadzora financijskog sektora s naglaskom na financijski

sustav Europske unije. Rad je strukturiran u pet dijelova sa pripadajuim poglavljima. Nakon

uvoda, govorimo o openitoj vanosti nadzora financijskog sektora te kako se kroz povijest

razvija sve do vremena nakon globalne financijske krize koja je svijet zadesila 2008./2009.

godine. Zatim donosimo detaljan pregled regulatornog okvira financijskog sektora Europske

unije uz prikaz donoenja regulativa na europskoj razini. etvrti dio govori o europskim

institucijama koje su kljune u donoenju regulativa, na koji nain su koordinirane sa

nacionalnim institucijama koje se bave istom problematikom, te koje manjkavosti su vidljive

u sadanjem sustavu regulacije i nadzora financijskog sektora Europske unije i kako ih rijeiti.

itav rad zaokruen je zakljukom u kojem je donesen rezime kljunih razmiljanja vezanim

uz nadzor financijskog sektora u Europskoj uniji.

2

2. NADZOR FINANCIJSKOG SEKTORA

2.1. Vanost nadzora financijskog sektora

Financijski sektor tradicionalno je najjae reguliran sektor u svakoj ekonomiji. Moe se rei

da postoje tri osnovna cilja koji se nastoje ostvariti kroz regulaciju istoga: osiguranje

sistemske stabilnosti financijskog sustava, osiguranje od monopolistikog ponaanja davatelja

financijskih usluga i zatita investitora. Regulacija financijskog sektora podrazumijeva

postavljanje kontrolnih mehanizama i definiranje pravila za operacije financijskih institucija i

trita pri emu se implementacijom regulatornog okvira osigurava stabilnost i likvidnost

financijskog sektora te poticanje efikasnosti i konkurentnosti.1

Zbog nebrojenih mogunosti za zaradu koje financijski sektor nudi, temeljit i sveobuhvatan

nadzor financijskog sektora nuan je preduvjet sprjeavanja financijskih kriza koje uglavnom

nastaju uslijed neetinog ili ak ilegalnog poslovanja od strane sudionika na financijskim

tritima. Konstantno jaanje financijske regulacije uz praenje najnovijih zbivanja na

financijskim tritima i prilagodbu regulativnih odredbi novim financijskim instrumentima,

temeljna je zadaa svih institucija nadlenih za donoenje odluka o nadzoru nad financijskim

sektorom radi ouvanja financijske stabilnosti.2 Slika 1 donosi prikaz potrebnog okvira za

zatitu stabilnosti financijskog sektora. 3

1 Olgi Draenovi B. (2015) Modeli financijske supervizije i regulacije u zemljama EU-a, Zbornik Veleuilita

u Rijeci, Vol. 3, br. 1, str. 69.

2 Radman Pea, A. (2015) Regulacija financijskog trita prije i nakon svjetske krize, Oeconomica Jadertina,

Vol. 5, br. 1, str. 95-96.

3 Miksdashi, Z. (2003) Regulating the Financial Sector in the era of globalization: Perspectives from Political

Economy and Management. Chippenman and Eastbourne: Antony Rowe Ltd., str. 33.

3

Slika 1 Okvir zatite financijske stabilnosti

Izvor: Vlahovi, A. (2014) Challenges to the Implementation of a New Framework for Safeguarding Financial

Stability, Journal of Central Banking Theory and Practice, Vol. 3, br. 3, str. 38.

Budui da im je glavna misija zatita i poveanje javnog dobra, tijela javnih vlasti pojedinih

drava imaju kljunu ulogu u procesu nadzora i regulacije financijskog sektora. Stabilnost i

otpornost financijskog sektora od posebne je vanosti za tijela javne vlasti u modernoj

ekonomiji, budui da se radi o sreditu: 1) sustava plaanja i namire; 2) mobilizacije

financijskih sredstava; 3) distribucije kredita; i 4) kreiranja sredstava plaanja.4 Takoer

valja napomenuti kako se financijska regulacija osobito fokusira na banke, budui da one

predstavljaju sredite sustava plaanja i namire te kroz proces financiranja pojedinaca,

poduzea i drugih subjekata ekonomiju snabdijevaju sa znatnim iznosom od ukupne zalihe

novca.5

Kao i drugdje, i u sluaju nadzora i zagovaranja regulacije postoji druga strana medalje.

Tako neki ekonomisti istiu argumente protiv regulacije, a moemo rei da postoje etiri

4 Miksdashi, Z. (2003) Regulating the Financial Sector in the era of globalization: Perspectives from Political


5Miksdashi, Z. (2003) Regulating the Financial Sector in the era of globalization: Perspectives from Political


MONITORING I ANALIZA

ODREIVANJE

makroekonomski uvjeti

financijska trita

financijske institucije

financijska infrastruktura

Granini koridor stabilnosti

Vanjski koridor financijske stabilnosti

Unutarnji koridor financijske stabilnosti

SANACIJA KOREKTIVNE

MJERE PREVENCIJA

FINANCIJSKA

STABILNOST

4

glavna nedostatka regulacije. Prvi nedostatak je to regulacija uzrokuje ili stvara moralni

hazard, odnosno potie ljude ili financijske institucije da se ponaaju neracionalno na nain da

ljudi zbog garancije vlade daju novac i onim institucijama kojima ga inae ne bi povjerili te

da se financijske institucije, zbog svijesti o tome da e im se zbog njihove vanosti uvijek

priskoiti u pomo, uputaju u riskantnije poslove kako bi poveali prinose.6

Drugi nedostatak regulacije je tzv. Agency capture, odnosno sluaj u kojem pojedini

regulatori svoje karijere nastavljaju u financijskim institucijama koje nadgledaju te su zato

moda neobjektivni i nedosljedni u procesu regulacije i nadzora ili su regulatori osobe koje su

prije radile u institucijama koje nadgledaju ili su im svjetonazorski bliske te time ne tite

javno dobro nego interese uih interesnih skupina. Trei nedostatak je to regulacija stvara

trokove ispunjavanja postavljenih uvjeta, koji se najee prebacuju na krajnje korisnike to

rezultira viim cijenama i smanjenom uinkovitou. etvrti nedostatak je to obveza

zadovoljavanja regulatornih odredbi poveava barijere ulaska i izlaska sa pojedinih trita, to

zatim pomae pri odravanju monopolskih pozicija i ini kartele stabilnijima. Iako niti jedan

od ovih nedostataka ne opravdava odbacivanje svake vrste regulacije, treba ih imati u vidu pri

donoenju regulatornih odredbi.7

Iz svega prethodno navedenog vidljivo je kako su meuodnosi dionika unutar financijskog

sustava i na financijskim tritima iznimno kompleksni te svaki uinjeni ili neuinjeni korak u

smjeru (de)regulacije od strane nadlenih tijela u elji za poveanjem stabilnosti financijskog

sektora ili ostvarenju drugog cilja, posredno i neposredno ima pozitivan ili negativan utjecaj

na interese pojedinih dionika. Kompleksnost se oituje i u meusobnom ograniavanju

pojedinih politika koje se odnose na financijska trita i cjelokupni financijski sustav, gdje

npr. s jedne strane imamo potrebu i imperativ financijske stabilnosti, a s druge strane

zagovaramo i potiemo konkurentnost meu dionicima trita, teimo smanjenju utjecaja

drave na financijska trita ili pak titimo interese krajnjih potroaa. Slika 2 donosi

6 Howells, P. i Bain, K. (2000) Financial Markets and institutions. 3. izd. Harlow: Pearson Eduaction Limited,

str. 360.


str. 360-361.

5

pojednostavljen prikaz utjecaja pojedinih politika vezanih za financijski sustav i financijska

trita.8

Slika 2 Politike unutar financijskog sektora koje se meusobno isprepliu.

Izvor: Grnbichler, A. i Darlap, P. (2003) Regulation and Supervision of Financial Markets and Institutions: A

European Perspective, Austrian Financial Market Authority, str 1.

Iako je pojam financijske stabilnosti teko jasno i nedvojbeno definirati, valja zakljuiti kako

su oite pozitivne eksternalije koje donosi stabilan financijski sektor glavni razlog i

opravdanje za regulaciju na tom podruju od strane javnih institucija, kako na nacionalnoj,

tako i na nadnacionalnoj odnosno meunarodnoj razini, ali i da je istovremeno vano biti

oprezan i paljiv u itavom procesu kako bi se postigao optimalan utjecaj na cjelokupan

ekonomski razvoj.9

8 Grnbichler, A. i Darlap, P. (2003) Regulation and Supervision of Financial Markets and Institutions: A


9 Grnbichler, A. i Darlap, P. (2003) Regulation and Supervision of Financial Markets and Institutions: A


KONKURENCIJA ZATITA POTROAA

FINANCIJSKA STABILNOST

MONETARNA STABILNOST

Pravni temelj i procedure

JAVNO PRAVO

SISTEMSKI PREGLED

CIVILNO PRAVO

PREGLED SLUAJ-PO-SLUAJ

FOKUS SREDINJE BANKE

FOKUS PRUDENCIJALNOG SUPERVIZORA

STABILNOST

CIJENA

SUSTAV PLAANJA SISTEMSKA STABILNOST

MAKROPRUDENCIJALNA

SUPERVIZIJA

MIKROPRUDENCIJALNA SUPERVIZIJA

SUPERVIZIJA PONAANJA

TRITA

ASIMETRIJA

INFORMACIJA

ZLOUPORABA TRINE MOI

NEPOTENA

KONKURENCIJA

INDIVIDUALNA

ZATITA POTROAA

SEK

TOR

SKA

REG

UA

LCIJ

A I

SUP

ERV

IZIJ

A P

RIR

OD

NIH

MO

NO

PO

LA

6

2.2. Povijesni razvoj nadzora financijskog sektora

Kroz povijest mogu se primijetiti znaajne promjene u slubenom pristupu regulaciji u

financijskom sustavu (osobito bankarstvu) koje se oituju u traenju kompromisa izmeu

poticanja konkurencije, financijske stabilnosti i integriteta. Tako u periodu nakon velike

depresije od 1930ih pa sve do 1970ih prevladava snana atmosfera zagovaranja stroge

regulacije radi povratka povjerenja u financijski sektor te sprjeavanja moralnog hazarda pri

emu se poticanje konkurencije smatralo tetnim za stabilnost sustava. 1980ih godina dolazi

do snanog preokreta u doivljaju regulacije i pogledu na njenu svrhu i smisao te su kljune

rijei postale deregulacija, liberalizacija, smanjenje intervencionizma i stabilnosti, sve kako bi

se poticalo na efikasnost u produktivnosti i alokaciji resursa. 10

Rimski ugovor iz 1957. godine, kojim je osnovana Europska ekonomska zajednica, kao cilj

postavio je uklanjanje svih necarinskih barijera te slobodu kretanja robe i usluga meu

lanovima zajednice. To je ukljuivalo i financijske usluge te je zahtijevalo postupno ukidanje

svih ogranienja vezanih uz slobodu pruanja usluga preko granica (kao to su bankovne

usluge, usluge osiguranja i komunikacijske usluge). Preduvjet koji je to trebao omoguiti bili

su sloboda kretanja rada i kapitala. Kao to znamo, napredak po ovim pitanjima tekao je vrlo

sporo. Moda i najvea barijera u ostvarenju zacrtanih ciljeva bila je vezana za regulaciju

financijskih trita. Jedinstveno financijsko trite itave Europske unije zahtijevalo je

harmonizaciju, tj. usuglaavanje regulatornog sustava razliitih zemalja. Iako proces

harmonizacije traje i danas, kljuni koraci uinjeni su 1986. godine donoenjem Single

European Act kojim je 1992. godina oznaena kao godina uklanjanja svih kontrola. Nadzor,

odnosno regulacija financijskog sektora Europske unije od poetaka je razgranato na 3

temeljna dijela: regulacija bankovnog sektora, regulacija investicijskog sektora te regulacija

sektora osiguranja.11

Paralelno sa nastojanjima za harmonizacijom regulatornog sustava meu zemljama lanicama

Europske ekonomske zajednice te kasnije Europske unije, najsnanija europska gospodarstva

(lanice G-10) i na globalnoj razini igraju kljunu ulogu u nastojanju da se uspostavi

10 Europska komisija (2015) European Financial Stability and Integration Report (EFSIR), str. 157.


str. 375-384

7

sigurnije i stabilnije financijsko i bankovno trite te da se izjednae konkurentske pozicije

meunarodnih poslovnih banaka. U tu svrhu, 1974. godine utemeljen je Baselski odbor za

nadzor banaka (BCBS) koji djeluje u okviru Banke za meunarodna poravnanja kao tijelo

koje ujedinjuje 27 sredinjih banaka zemalja lanica Banke za meunarodna poslovanja. Osim

supervizijske uloge, Banka za meunarodna poslovanja djeluje i kao sredinja banka

nacionalnih sredinjih banaka. Supervizijska uloga Baselskog odbora vidljiva je kroz niz

sporazuma koji su poznati pod nazivom Basel I, Basel II i Basel II. Svaki sljedei sporazum

nastao je kao nadopuna prethodnog s obzirom na potrebe financijskog trita koje se

mijenjalo.12

Iako je period nakon velike depresije 1970ih obiljeen relativnom financijskom stabilnou,

dok je period nakon 70ih godina obiljeen znatno veim brojem propadanja banaka i

bankovnim krizama, promatrajui itavu situaciju s vremenskim odmakom moe se

prepoznati negativan krug (Slika 3) koji se vrtio u desetljeima prije krize, a koji je

financijskim institucijama omoguio da na pogrean nain iskoritavaju dobrobiti pojedinih

politika. 13

Slika 3 Meuodnos financijske stabilnosti i poticanja konkurencije

Izvor: Europska komisija (2015) European Financial Stability and Integration Report (EFSIR), str. 158. 12 Radman Pea, A. (2015) Regulacija financijskog trita prije i nakon svjetske krize, Oeconomica Jadertina,

Vol. 5, br. 1, str. 95.


regulativa je neophodna radi propusta trita

(npr. uvoenje osiguranja depozita radi sprjeavanja krize povjerenja)

nesputana konkurentnost riskira iskoritavanje osiguranja depozita ime se poveava sistemski rizik

regulatorne zadrke su neophodne kako bi se izbjegao

sistemski rizik:

uvoenje ogranienja na odreene dimenzije konkurentnosti te poticanje konkurentnosti gdje je

nekodljiva

Financijska nestabilnost TBTF, drastian rast bilance,

pretjerano preuzimanje rizika, nedostatak povjerenja, itd.

Manjak integriteta sukob interesa, kolizija,

manipulacije na tritu

Smanjena konkurencija nelojalna konkurencija, implicitne

subvencije, otean ulazak i izlazak

sa/na trite

efektivna regulacija efektivno poticanje konkurentnosti

zatita potroaa

Vie integriteta

Financijska stabilnost

Efektivna konkurencija

8

Tako je osiguranje bankovnih depozita od strane drave u svrhu osiguranja stabilnosti

financijskog sektora dovelo do stvaranja To big to fail (TBTF) banaka koje su zahvaljujui

dravnom osiguranju depozita mogle poslovati na iznimno rizian nain znajui da e u

sluaju negativnih uinaka rizinih pothvata intervenirati drava kroz subvencije i sanaciju te

su TBTF banke svojim postojanjem i svojevrsnom zatitom od strane drave predstavljale

nelojalnu konkurenciju te su smanjivale konkurenciju meu bankama to je zatim dovodilo do

pomanjkanja integriteta financijskog sustava uslijed sukoba interesa, manipulacijama na

tritu i nedozvoljenih dogovora velikih igraa na tritu. Kako bi se sve to sprijeilo,

potrebne su uinkovite i zdrave politike koje e na imbenike stabilnosti, konkurencije i

integriteta djelovati pozitivno i meusobno se poticati, a ne smanjivati kao u prvom sluaju.14

Kada govorimo o povijesti nadzora financijskog sektora Europske unije, zapravo govorimo o

relativno kratkom periodu od prola dva desetljea. Iako je, kao to smo prethodno spomenuli,

1986. donesen Single European Act kojim je 1992. godina oznaena kao godina uklanjanja

barijera meu zemljama lanicama, i dalje su postojale znaajne podjele izmeu pojedinih

financijskih sustava zemalja lanica koje su prijeile ozbiljnija nastojanja zajednike

regulacije. Taj se nedostatak harmonizacije pravnih propisa i ekonomske integriranosti u

Europskoj uniji do kraja 90ih godina prolog stoljea pripisivao dubokoj podijeljenosti drava

lanica Europske unije na anglosaksonsko i kontinentalno pravno i ekonomsko okruenje.

Meutim, zahvaljujui intenzivnoj financijskoj globalizaciji tijekom 90ih godina 20. stoljea

te su se razlike poele smanjivati. Do financijske globalizacije dolo je uslijed djelovanja vie

faktora meu kojima svakako treba izdvojiti tehnoloke inovacije koje su omoguile kreiranje

sofisticiranih financijskih proizvoda i usluga poput sekuritizacije ili e-trgovine, a koje su

zatim potpomognute opom atmosferom poticanja deregulacije i liberalizacije imale znatan

utjecaj na institucije financijskog sustava te posredno na bru integraciju financijskih trita.15


15 Bajaki I. (2011) Prekodifikacija: sluaj europske regulative trita kapitala, Studia lexicographica, god. 5, br.

1(8), str. 58-59.

9

2.3. Utjecaj financijske krize 2008./2009. na promjene u nadzoru financijskog sektora

Do krize koja je zahvatila Europu 2008./2009. godine dolazi uslijed globaliziranosti

financijskog sektora, odnosno zbog meusobne isprepletenosti raznih dionika na financijskim

tritima iz svih zemalja svijeta. Tako je i spomenuta kriza koja je zahvatila gotovo itav

svijet zapoela u Sjedinjenim Amerikim Dravama, kao posljedica neoprezne deregulacije

iji je proces zapoeo 80-ih godina dvadesetog stoljea, a kulminaciju doivio 1999. godine

povlaenjem tzv. Glass-Steagallova zakona koji je od vremena nakon Velike Depresije 30-ih

godina 20. stoljea sluio kao rigidni osigura od ponavljanja takvoga scenarija. Postupnim

labavljenjem toga Zakona te njegovim konanim povlaenjem 1999. godine, omogueno je

poslovnim i investicijskim bankama meusobno pripajanje te stvaranje velikih financijskih

konglomerata koji su iskoristile nedostatak regulacije za rapidnu ekspanziju kreditnog trita.

Prije svega radilo se o stambenim hipotekarnim kreditima upitnog boniteta koji su se kroz

financijski instrument sekuritizacije plasirali na financijska trita globalnim investitorima.

Stvorila se posljedino-uzrona veza jeftinih kredita i rasta cijena stambenih objekata te je

bilo pitanje vremena kada e doi do pucanja tog umjetno stvorenog balona.16

Negativni efekti krize u SAD-u ubrzo su bili vidljivi i u Europi. Unutar Europske unije dolo

je do ubrzanog pada ekonomske aktivnosti, a meu prvim dravama lanicama koje su

osjetile probleme i prelijevanje krize jest Ujedinjeno Kraljevstvo koje je u desetljeu uoi

krize biljeilo nevjerojatan porast cijena nekretnina od ak 70%. Ubrzo po izbijanju krize bilo

je primorano nacionalizirati jednu od najveih banaka u Ujedinjenom Kraljevstva Northern

Rock, iji se poslovni model bazirao prvenstveno na izdavanju hipotekarnih kredita te

njihovoj sekuritizaciji. Budui da je problem bio nadnacionalne naravi, bilo ga je potrebno

rjeavati zajedniki na razini itave Europske unije. U tom pogledu u prosincu 2008. godine

donesen je i tzv. Europski ekonomski plan European Economic Recovery Plan (EERP) iji

je cilj bio povratiti povjerenje u financijski i ekonomski sustav te potaknuti potranju za

proizvodima i uslugama kroz koordinirano poveanje kupovne moi u kombinaciji sa

stratekim investicijama i mjerenjima kako bi se poslovna trita i trite rada oporavili.17

16 Crawford, C.: (2011) The Repeal of The Glass-Steagall Act and the current Financial Crisis, Journal of

Business & Economics Research, 9 (1), str. 130-132. 17 Europska Komisija (2013) Economic Crisis in Europe: Causes, Consequences and Responses, str. III

10

Iako je financijska kriza pogodila itav svijet, pojedine drave drugaije su pristupile

problemu neuspjenog nadzora i regulacije financijskog sektora koji je omoguio nastanak

krize. Tako je u Sjedinjenim Amerikim Dravama u aru krize 2008. godine Vlada donijela

tzv. Zakon o ekonomskoj stabilnosti (Emergency Economic Stabilization Act) kojim se kroz

tzv. Program spaavanja imovine - TARP (Troubled Asset Releiaf Program) osiguralo 700

milijardi amerikih dolara za kupnju loih kredita i vrijednosnica od financijskih institucija

koje su se nale u problemima. Osim toga, osiguranje depozita poveano je na 250 000

amerikih dolara, a utemeljeni novi uredi koji su na razliite naine imali zadau provoditi i

kontrolirati provedbu Zakona o ekonomskoj stabilnosti i TARP-a.18

Zakon o ekonomskoj stabilnosti moemo promatrati kao gaenje poara, dok tzv. Dodd-

Frankov Zakon o reformi Wall Streeta i zatiti potroaa (puni naziv Dodd Frank Wall Street

Reform and Consumer Protection Act) predstavlja istinsku i iznimno vanu regulatornu

reformu iji je cilj sprjeavanje buduih financijskih kriza uslijed neodgovornog ponaanja

financijskih institucija na tritu. Zakonom je utemeljen niz Vladinih ureda i tijela sa

razliitim zadacima prikazanim u tablici 1.

Tablica 1 Popis novoosnovanih dravnih ureda i tijela sa kljunim zadacima

Izvor: Docking, D. S. (2012) The 2008 financial crises and implications of the Dodd-Franck Act, Journal of

Corporate Treasury Management, 4(4), str. 360.

18 Docking, D. S. (2012) The 2008 financial crises and implications of the Dodd-Franck Act, Journal of

Corporate Treasury Management, 4(4), str. 358-359.

Vijee za nadzor financijske stabilnosti

identificiranje u reagiranje na sve vee financijske rizike

donoenje pravila o preuzimanju rizika, doputenoj financijskoj polugi i upralvjanju rizicima

Ured za kreditne rejtinge

nadgledanje rada kreditnih rejting agencija

Ured za financijsko istraivanje

skupljanje i analiza podataka o sustavnom riziku, poboljanju tehnika upravljanja rizikom, poremeajima i neuspjesima financijskog trita i ostalo

Federalni ured za osiguranje

nadgledanje poslova vezanih uz osiguranje svih financijskih institiucija

Ured za financijsku zatitiu potoraa

zatita potroaa od loe kreditne prakse

edukacijski programi za graane

kontroliranje propisa banaka i kreditnih udruenja sa imovinom iznad 10 milijuna $

11

Za razliku od Vlade Sjedinjenih Amerikih Drava koja je svoje rjeenje iznijela u jednom

zaokruenom Zakonu, Europska unija koja je takoer bila primorana donijeti promjene u

nadzoru financijskog sektora, imala je drugaiji pristup rjeavanja problema te su pojedinane

mjere odvojene kroz vie legislativnih prijedloga. Glavni pokreta reformi bila je Europska

komisija koja je donoenjem izvjea Larosiere grupe potaknula usvajanje est novih zakona

2010. godine koji su omoguili uspostavu Europskog sustava za sistemske rizike ESRB

(European Systemic Risk Bord) i organizaciju odnosa sa Europskom sredinjom bankom

ECB (European Central Bank) radi praenja makroekonomskih i sistemskih kretanja koja bi

mogla predstavljati potencijalnu prijetnju financijskoj stabilnosti Europske unije, te uspostavu

Europskih supervizorskih autoriteta ESAs (European Supervisory Authorities) o kojima e

biti vie rijei u treem dijelu ovoga rada. Novosnovane institucije zajedno sa tada

postojeom mreom kompetentnih nacionalnih autoriteta i Zajednikim ESAs odborom JC

(Joint Committee of the ESAs) stvoren ja Europski sustav financijskih supervizora ESFS

(European System of Financial Supervision).19

Osim osnivanja novih financijskih regulatornih tijela, poduzimale su se i druge mjere. Tako

valja izdvojiti Direktivu o kapitalnim zahtjevima kroz koju se naglasak stavlja na vanost

konstantnog nadziranja kreditnog rizika te Direktiva o nadzoru kreditnih rejting agencija u

svrhu sprjeavanja sukoba interesa, a za itav proces nadzora kreditnih rejting agencija bilo je

zadueno Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i trita kapitala ESMA

(European Security and Markets Authority). Vaan dio cjelokupne reforme svakako je i

donoenje Europske regulacije o trinoj infrastrukturi (European Market Infrastructure

Regulation) koja govori o jaanju stabilnosti trita OTC derivata te ostale direktive,

regulative, mjere i sl. koje su trebale sprijeiti ponovno izbijanje krize u podrujima koja su se

zbog neadekvatne reguliranosti pokazala slabim tokama financijskog sustava te kao takve

predstavljale prijetnju europskoj i svjetskoj ekonomiji, a o kojima e biti vie rijei u

narednom poglavlju.20

19 Europska Komisija (2014) Review of the European System of Financial Supervision (ESFS), str. 2.

20 Europska Komisija (2013) Economic Crisis in Europe: Causes, Consequences and Responses, str. 62-70.

12

3. REGULATORNI OKVIR FINANCIJSKOG SEKTORA NA EUROPSKOJ RAZINI

3.1. Najvaniji aspekti regulatornog okvira financijskog sektora Europske unije

Od poetaka Europske unije 1957. godine elja zemalja lanica bila je stvaranje bescarinske

unije sa slobodom kretanja robe, usluga, radne snage i kapitala. Da bi se taj cilj ostvario, osim

usuglaavanja fiskalne i monetarne politike zemalja lanica te usuglaavanja nekih

zajednikih politika (npr. zajednika poljoprivreda politika) bilo je potrebno usuglasiti i

modele nadzora i kontrole financijskog sektora koji predstavlja kljuni element svakog

gospodarstva.21

Jedan od prvih pokretaa regulatornih izmjena u svrhu dublje integracije na zajednikom

tritu Europske unije bilo je izvjee Cockfield, u kojem je istaknuta vanost uklanjanja svih

barijera slobodnom kretanju kapitala u svrhu stvaranja jedinstvenog trita Europske unije.

Tako su izvjeem predloene 282 izmjene u dotadanjem regulatornom reimu kojima se

znatna pozornost pridala i potekoama koje je donosilo naelo nacionalnog tretmana po

pitanju regulacije financijskih institucija, ali su u pitanje dovedeni i ukupni dotadanji napori

uloeni u svrhu harmonizacije nacionalnih propisa. Neke od najvanijih direktiva iz poetaka

procesa harmonizacije nacionalnih propisa ticale su se banaka, to je razumljivo zbog njihove

vanosti i dominacije spram ostalih financijskih institucija, osobito u zemljama Europske

unije, a to su First banking Directive on Coordination of Regulations governing Credit

Institutions iz 1977. te Directive on the supervision of Credit Institutions on a Consoolidated

Basis iz 1983. godine. Princip meusobnog priznanja uvodi se 1993. godine kroz Second

Banking Coordination Directive koja je, zajedno s ostalim zakonskim preporukama i

izmjenama predstavljala najvei napredak u stvaranju jedinstvenog europskog trita.22

1970ih na tadanjem teritoriju Europske unije brzo se razvilo i trite vrijednosnih papira, to

je ponovno zbog razliitog ureenja financijskih trita zemalja lanica zahtijevalo

regulatorne prilagodbe i poticanje harmonizacije nacionalnih propisa radi tenje ka

jedinstvenom tritu. Uloeni napori na tom podruju rezultirali su donoenjem direktive


str. 375-384

22 Mileti I. (1999) Prudencijalna regulacija i nadzor banaka, Magistarski rad, EFZG, Zagreb

13

Directive on coordinating the conditions for the admission of securities to official stock

exchange listing koja je u narednim godinama dopunjavana. 1992. godine donesena je prva

zaokruena direktiva nadlena za trite vrijednosnih papira, Investment Services Directive

(ISD), koja se temelji na naelima jedinstvene putovnice i matine zemlje, prema kojoj su tim

naelima obuhvaene i nebankovne tvrtke za poslovanje s vrijednosnim papirima. 23

Na sastanku Europskog vijea u Cardiffu 1998. naglaena je vanost dovravanja

jedinstvenog europskog trita s ciljem poveanja rasta i razvoja, zaposlenosti i socijalne

ukljuenosti. U Lisabonu 2000. Europsko vijee je usvojilo tzv. Lisabonsku strategiju, prema

kojoj je Europska unija trebala do 2010. godine postati najkonkurentnije i najdinaminije

svjetsko gospodarstvo, temeljeno na znanju i odrivom gospodarskom rastu, uz najviu stopu

zaposlenosti i vrstu ekonomsku i socijalnu koheziju.24 Sredinom 1999. godine Europska

komisija objavila je Financial Services Action Plan (FSAP), koji predstavlja masivnu

regulatornu reformu iz podruja financijskih usluga, sadri 42 mjere. Navedene mjere sastoje

se veinom od propisa, a podijeljene su u etiri glavna podruja: (i) dovravanje jedinstvenog

europskog trita institucionalnih investitora, (ii) razvijanje otvorenog i sigurnog trita za

male ulagae, (iii) osiguravanje kvalitetne regulacije i supervizije, (iv) ostale komplementarne

mjere za ostvarivanje zadanih ciljeva. FSAP je implementiran u predvienom roku od 2000.

do 2005. godine.25

Jedna od kljunih direktiva donesena u svrhu regulacije i temeljitijeg nadzora financijskog

sektora Eurospke unije donesena u sklopu FSAP-a svakako je direktiva Markets in Financial

Instruments Directive (MiFID) koja je zamijenila prethodno spomenutu direktivu ISD, te u

odnosu na ISD predstavlja znatno detaljniji reim s namjerom harmonizacije propisa

regulacije trita u zemljama lanicama Europske unije.26 Donoenje te mjere predstavljalo je

peterostruko poveanje regulatornog okvira trita kapitala koje je time preraslo u iznimno

opseno i snano regulirano podruje, a regulatorni i trini okvir kontinentalne Europe

23 Europska Komisija, ESME report on MiFID and admission of securities to official stock exchange listing, str. 1 24 Bajaki I. (2011) Prekodifikacija: sluaj europske regulative trita kapitala, Studia lexicographica, god. 5, br.

1(8), str. 60.

25 Bajaki I. (2011) Prekodifikacija: sluaj europske regulative trita kapitala, Studia lexicographica, god. 5, br. 1(8), str. 61. 26 Europska Komisija, ESME report on MiFID and admission of securities to official stock exchange listing, str. 5-6.

14

fundamentalno je promijenjen ukidanjem monopola burzi te otvaranjem mogunosti trgovanja

putem drugih trgovinskih platformi.27

Unato globalnoj krizi koja je pogodila i Europsku uniju, nastavilo se sa unaprijed planiranim

implementacijama novih direktiva u regulatorni okvir financijskih institucija i trita

Europske unije. Tako je Europska unija u sklopu Regulacije kapitalnih zahtjeva Capital

Requirements Regulation (CRR), odnosno direktive Capital Requirements Directive (CRD

IV) implementirala reformski paket Basel III koji se primjenjuje na sve banke u svim

zemljama Europske unije. Ova reformski paket formalno je nazvan Globalni regulatorni

okvir za otpornost banaka i bankarskog sustava28, iji je primarni cilj poboljati sposobnosti

banke da apsorbira gubitke imovine utjecaja na ostatak gospodarstva. Za razliku od

prethodnih regulativa, ovaj put je napravljen veliki iskorak u pogledu harmonizacije, jer e se

vei dio zahtjeva nai u uredbama Europske unije (CRR Capital Requirements Regulation)

koji e se izravno primijeniti, to jasno uvodi vie pravinosti i izjednaenosti u pogledu

konkurencije, dok e se preostali dio uvesti kroz direktivu CRD IV koja e se preslikati u

nacionalnim zakonima i pravilnicima za primjenu.29

Direktivom CRD IV osim to se implementirao globalni reformski paket Basel III, u nekim

podrujima on je i proiren te su postavljena pravila i prijedlozi istih stroi neko prvotno

traeni. Valja izdvojiti pet kljunih mjera koje se istiu u cjelokupnoj implementaciji i

proirenju reformskog paketa Basel III:30

1. Sekuritizacijska pravila: lanak 122a iz Direktive Europske komisije 2006/48/EC, od

zemalja lanica Europske unije zahtijevao je da do kraja 2010. godine, izmeu ostaloga

implementira pravilo o 5 postotnom uvjetu zadravanja rizika koje se odnosilo na sve

kreditne institucije regulirane od strane Europske unije koje su sudjelovale u


1(8), str. 62-63.


Vol. 5, br. 1, str. 100.

29 Jai, T. (2013) Basel III novi regulatorni okvir za financijski sektor. Raunovodstvo, revizija i financije. 23

(5), str. 106.

30 Institut za meunarodne financije (2011) The Cumulative Impact on the Global Economy of Changes in the

Financial Regulatory Framework., str. 24.

15

sekuritizacijskim transakcijama il bile izloene kreditnom riziku sekuritizacije. Glavni cilj

ove mjere jest zadrati postojanje odgovornosti za subjekte koji inicijalno sekuritiziraju

neko potraivanje te ga plasiraju na trite vrijednosnica, inei itav proces ujedno

skupljim i manje atraktivnim, ime e se postii smanjenje spekulativnih aktivnosti u tom

podruju.

2. Vii porezi na zarade banaka: U nekim zemljama (Austrija, Njemaka i Francuska),

uvedeni su specifini porezi na bankovne zarade ime se pretpostavlja poveati prihode od

poreza za do 3 milijarde dolara.

3. Solvency II: Od 2013 godine europski osiguratelji e biti podvrgnuti novom kapitalnom

okviru po pitanju rizika, ime se nastoji oteati osiguravajuim drutvima financiranje

banaka bilo kroz kapital ili dugorone kredite, ime e se drastino smanjiti uplitanje

osiguravajuih drutava u trita Tier 1 i Tier 231 kapitalnih instrumenata.

4. Reimi rjeavanja potekoa u poslovanju: Predvieno je da se za banke Europske unije

donese okvir rjeavanja potekoa u poslovanju koji bi bio nadgledan od strane Europske

agencije za bankarstvo European Banking Authority (EBA).

5. Ogranienja na posudbu strane valute u europskim zemljama u razvoju: Iako se ova

ogranienja odnose na bankovne sustave europskih zemalja u razvoju, pretpostavlja se da

e imati utjecaj i na profitabilnost bankovnih sustava koji su kroz podrunice znaajno

izloeni u tim zemljama (najvie Austrija i Italija)32

U svom osvrtu na financijsku stabilnost (Financial Stability Review) iz studenog 2015.

godine, Europska sredinja banka ECB (European Central Bank) dotad provedenim

istraivanjima i projekcijama istie vanost CRR/CRD IV za regulaciju kreditnih institucija i

posredno za stabilnost itavog financijskog sektora.33 Takoer izlae i druge vane direktive

mjere regulacije financijskog sustava prikazane u tablici 2:

31Tier 1 najkvalitetnija su sredstva, koja posjeduju svojstvo trajne raspoloivosti i podreenosti uzimajui u

obzir dovoljno trajanje, nepostojanje opcija za opoziv, nepostojanje obveznih trokova servisiranja te

nepostojanje optereenja. Tier 2 jesu sredstva koja posjeduju svojstvo podreenosti uzimajui u obzir dovoljno

trajanje, nepostojanje opcija za opoziv, nepostojanje obveznih trokova servisiranja te nepostojanje optereenja.

Preuzeto iz: HANFA (2012) Izvjetaj o provedenoj studiji kvantitativnih utjecaja (QIS studiji) regulative

Solvency II drutava za osiguranje i drutava za reosiguranje u Republici Hrvatskoj, str. 12.

32 Institut za meunarodne financije (2011) The Cumulative Impact on the Global Economy of Changes in the

Financial Regulatory Framework., str. 24-25. 33 Europska sredinja banka (2015) Financial Stability Review November 2015, str. 112-115.

16

Tablica 2 Prikaz kljunih prijedloga ureenja bankarskog sektora Europske unije do 2015.

Inicijativa Opis Trenutni status

Bank Recovery and Resolution

Directive (BRRD)

BRRD postavlja okvir za sanaciju kreditnih institucija i

investicijskih drutava, sa harmoniziranim alatima i

snagama u odnosu na prevenciju, ranu intervenciju i

sanaciju za sve zemlje lanice Europske unije.

BRRD trebao je biti usvojen na

nacionalnoj razini do kraja 2014., ali

neke zemlje to nisu uinile. Od 2016.

primjenjuju se provizije.

Deposit Guarantee Scheme

Directive (DGS Directive)

Odnosi se prvenstveno na harmonizaciju i pojednostavljenje

pravila i kriterija primijenjenih kod osiguranja depozita,

bru isplatu, unaprjeenu shemu financiranja za sve zemlje

lanice Europske unije.

DGS direktiva trebala je biti usvojena

na nacionalnoj razini do 3.7.2015, ali

neke zemlje to nisu uinile.

Single Resolution Mechanism

Regulation (SRM Regulation)

SRM regulativa stvara jedinstven sustav za efikasnu i

harmoniziranu sanaciju banaka unutar SSM-a. Ukljuuje

Jedinstveni odbor za sanaciju SRB (Single Resolution

Board) i Jedinstveni fond za sanaciju SRF (Single

Resolution Fund).

Zbog kompleksnosti funkcioniranja

regulative dijelovi ovise o usvajanju i

ratificiranju na nacionalnoj razini te o

usvajanju BRRD-a od strane svih

zemalja lanica.

Regulation on structural

measures

Predloena regulativa uvela bi ogranienja na odreene

aktivnosti te postavila pravila o strukturnoj separaciji, s

ciljem unaprjeenja otpornosti kreditnih institucija Europske

unije.

Prijedlog Komisije objavljen

29.1.2014., rasprava u Europskom

parlamentu i Vijeu Europske unije je u

tijeku.

Izvor: Europska sredinja banka (2015) Financial Stability Review November 2015, str. 115.

Mjera Bank Recovery and Resolution Directive (BRRD) kao glavni cilj ima uspostaviti

zajednike alate za rjeavanje propadanja kreditnih i investicijskih institucija na razini

Europske unije, osobito kako bi se snoenje troka propadanja banaka prebacilo sa poreznih

obveznika, prvenstveno na dioniare i kreditore propadajue banke. Kljuni korak u

ostvarenju tog cilja jest prepoznavanje too-big-to-fail (TBTF) problema globalnih sistemski

vanih banaka Global systematically importnat banks (G-SIBs). U tom pogledu donesen je

tzv. TLAC standard (Total loss-absorbing capacity standard) kojim je definiran minimaln

zahtjev za instrumente i obveze koji bi redovno trebao biti spreman kao jamstvo u sklopu

rjeavanja problema G-SIBs.34

Vani koraci napravljeni su i u smjeru stvaranja bankovne unije koja predstavlja sustav

nadzora i sanacije banaka na razini Europske unije koji djeluje na temelju pravila koja se

primjenjuju u cijeloj Europskoj uniji, a ine ju sve zemlje europodruja i one drave lanice

koje joj se odlue prikljuiti. Glavni ciljevi su osigurati otpornost banaka, sprijeiti situacije u

kojima se novac poreznih obveznika upotrebljava za spaavanje banaka koje propadaju,

smanjiti fragmentaciju trita i poboljati financijsku stabilnost.35 Prvi stup bankovne unije,

tzv. Single Supervisory Mechanism (SSM) poeo je funkcionirati krajem 2014. godine, dok je

drugi stup bankovne unije tzv. Single Resolution Mechanis (SRM) poeo funkcionirati

34 Europska sredinja banka (2015) Financial Stability Review November 2015, str. 115-116.

35 Vijee Europske unije. Dostupno na: http://www.consilium.europa.eu/hr/policies/banking-union/

http://www.consilium.europa.eu/hr/policies/banking-union/

17

poetkom 2015. godine te je u tom kontekstu osnovan Single Resolution Bord (SRB) koji je

poeo raditi na elaboraciji plana rjeavanja problema i na povezanim zadacima. SRB trenutno

uiva potporu i podrku Europske sredinje banke (ECB) u svom radu te je predstavnik

Izvrnog odbora Europske sredinje banke (ECB) redoviti promatra na njihovim susretima.36

Europska sredinja banka (ECB) se u svom izvjetaju dotie i ostalih financijskih institucija i

trita Europske unije. Kljuni prijedlozi za ureenje istih prikazani su u tablici, a posebno

valja istaknuti European Market Infrastructure Regulation (EMIR) koji predstavlja europsku

inicijativu implementacije deklaracije iz Pittsburgha kojom se potie poboljanje trita OTC

derivata.37

Tablica 3 Kljuni prijedlozi ureenja financijskih institucija i trita Europske unije do 2015.

Inicijativa Opis Trenutni status

ECB Regulation on oversight

requirements for systemically

important payment systems SIPS

Cilj regulative je osigurati efikasan menadment svih vrsta

rizika s kojima se suoavaju sistemski vani sustavi plaanja

(SIPS), ukljuujui objektivan i otvoren pristup, kao i

efikasnost i efektivnost samih SIPS-a.

Regulativa je stupila na snagu 12.

kolovoza 2014.

European Market Infrastructure

Regulation (EMIR)

Cilj regulative je donijeti vie sigurnosti i transparentnosti

na trite derivatima te postaviti pravila za sredinje

sudionike na istima.

Regulativa je stupila na snagu 16.

kolovoza 2012.

Regulation on improving the

safety and efficiency of securities

settlement in the EU and on

central securities depositories

(CSD Regulation)

Regulativa uvodi obvezu dematerijalizacije veine

obveznica, harmonizirane periode likvidacije za veinu

transakcija u takvim obveznicama, likvidacijsku disciplinu

mjerenja i zajednika pravila za sredinje depozitorije

vrijednosnih papira.

Regulativa je stupila na snagu 17. rujna

2014. godine. U procesu

implementacije i davanja prijedlozi

tehnikih standarda.

Markets in Financial Instruments

Directive and Regulation (MiFID

II/MiFIR)

Zakon se odnosi na investicijske kompanije, operatere na

tritu i usluge davanja post-prodajnih informacija o

transparentnosti u Europskoj Uniji. Razdijeljen je na dva

zakona: direktno primjenjiva regulativa za transparentnost i

pristup prostorima trgovanja, te direktiva o upravljanju

autorizacijom i organiziranjem trgovinskih prostora i zatiti

investitora.

Direktiva 201/65/EU MiFID II i

regulativa (EU) Br. 600/2014 MiFIR

objavljene su 12. lipnja 2014.

Izvor: Europska sredinja banka (2015) Financial Stability Review November 2015, str. 117.

U sektoru osiguratelja kljunu mjeru predstavlja direktiva Solvency II sa svojom nadopunom

Omnibus II, iji je cilj harmonizacija razliitih regulatornih reima za osiguravajua drutva

na podruju Europskog ekonomskog podruja.38

36 Europska sredinja banka (2015) Financial Stability Review November 2015, str. 116.



18

3.2. Proces stvaranja regulativa za potrebe nadzora financijskog sektora

U posljednja dva desetljea (od 1970ih) teorije i podruja financijske regulativne i

supervizijske prakse snano su obiljeene europskim politikama te se upravo Europska unija

profilirala kao vodilja u reformama na ovome podruju. Krajnji cilj predstavlja jedinstveno

trite financijskih usluga unutar Europske unije usklaeno s ponudom financijskih proizvoda

i financijskih institucija, koje je odrivo i stabilno te jednako vrijedno kao i ameriko ili

japansko financijsko trite.39 U ostvarenju tog cilja kljunu ulogu ima Europska komisija

koja predstavlja legalnog inicijatora u pogledu liberalizacije financijskih usluga kako bi se iste

uinile konkurentnijima. Nastojanja za liberalizacijom temelje se na naelima definiranim

Ugovorom iz Nice te Lisabonskom strategijom, a to su prije svega snanija konkurencija na

tritima Europske unije s ciljem smanjenja trokova financiranja te poboljanjem alokacije

resursa te posredno unapreenjem globalne konkurentnosti financijske industrije Europske

unije, pri emu poseban utjecaj na politike Europske unije ima elja za konkuriranjem

financijskoj industriji Sjedinjenih Amerikih Drava koja predstavlja dominantnog igraa u

nekim iznimno profitabilnim poslovima kao to je investicijsko bankarstvo.40

Prvotno je u postupku stvaranja i provedbe supranacionalnih propisa na europskoj razini

koriten je jedan od najznaajnijih (i vjerojatno najsloenijih) postojeih mehanizama

donoenja odluka, tzv. postupak komitologije ili tonije odborske procedure (comitology). Taj

se postupak moe definirati kao postupak koji primjenjuje Europska komisija kada trai savjet

posebnih strunih odbora koji obavljaju funkciju svojevrsnog foruma za raspravu i dijalog s

odgovarajuim tijelima drava lanica. Zbog tromosti i neefikasnosti takvog sustava, 2001.

godine nakon objave Lamfalussyeva izvjetaja, potie se reforma i promjena na podruju

donoenja regulativa, direktiva i reformi po pitanju regulacije financijskog sektora.

Lamfalussyev pristup podrazumijevao je drugaiji pristup postupka stvaranja propisa i

reformi nadzorne prakse koja je uspostavljena na etiri razine. Konkretno, u financijskoj

regulativi Lamlafussyev pristup dijeli propise na dvije osnovne razine:

39 Boina M. i tajfer J. (2009) Reforma financijske regulative Europske Unije analiza uloge prava...,

Ekonomski pregled, 60 (1-2), str. 57-58.

40 Stichele, M. (2008) Financial regulation in the European Union, European Network on Dept and

Development, str. 8.

19

1. prva razina (first level legislation) koja podrazumijeva propise koji ukljuuju osnovne

politike odluke i smjernice Europske unije koje na prijedlog Europske komisije

donose Europski parlament i Vijee Europske unije.

2. druga razina (second level legislation) koji podrazumijeva propise tehnike prirode

koji su po svome sadraju podrobniji i precizniji od onih prve razine. Na ovoj razini

do izraaja dolazi djelatnost konkretnih savjetodavnih odbora.41

Osim dvije osnovne razine ovim pristupom formirane su dodatne dvije razine koje se odnose

na provedbu, pri kojoj trea razina osigurava dosljednu provedbu propisa donesenih na prve

dvije razine kako bi se osigurala homogenost financijske regulative Europske unije, dok

etvrta razina osigurava snaniju ulogu Europske komisije u postupku usvajanja i izvravanja

europskih propisa na nacionalnoj razini.42

Ovaj sloeni okvir u kojem sudjeluje velik broj odbora omoguavao je zemljama lanicama

snaan utjecaj na razvoj i usvajanje direktive Europske unije po pitanju financijskih usluga i

trita. Osim toga, u itav proces financijska industrija mogla je putem svojih dobro

opremljenih lobista snano utjecati na donoenje odluka, dok su ostale interesno utjecajne

skupine poput potroaa, akademika i nezavisnih strunjaka imale znatno manji utjecaj. Zbog

ogranienih ovlasti, nacionalni supervizori nisu se mogli efikasno nositi sa prekograninim

bankama i financijskim konglomeratima, a supervizor koji bi pokrivao itavu europsku uniju

nije postojao te se itav sustav oslanjao uglavnom na dobrovoljne sporazume o suradnji.

Poetkom krize pokazala se ranjivost sustava jer su vlade zemalja lanica Europske unije

krenule prvo sa nacionalnim mjerama ne potujui vana dogovorena naela kao to su

upravljanje prekograninom financijskom krizom na nain da se u obzir uzmu i interesi

drugih zemalja, dijeljenje potencijalnih fiskalnih tereta kao i koordiniranje javnih financija do

najvee mogue mjere.43

41 Boina M. i tajfer J. (2009) Reforma financijske regulative Europske unije analiza uloge prava...,

Ekonomski pregled, 60 (1-2), str. 58-59.

42 Boina M. i tajfer J. (2009) Reforma financijske regulative Europske unije analiza uloge prava...,

Ekonomski pregled, 60 (1-2), str. 60.



20

U itavom procesu predlaganja i donoenja regulativa pored Europske komisije vanu ulogu

igraju i druga tijela Europske unije. Vijee ministara financija ECOFIN (Economic and

Financial Affairs Council) koje ine ministri financija zemalja lanica na svojim mjesenim

sastancima raspravljaju o financijskim uslugama i tritima, financijskoj stabilnosti i kretanju

kapitala, te surauju sa Europskom komisijom. Donoenje zajednikih odluka na njihovim

sastancima dosta je kompleksno zbog razliitih interesa pogleda na pojedine problematike od

strane predstavnika pojedinih zemalja lanica. Europski parlament prvenstveno kroz Odbor za

ekonomska i monetarna pitanja, Odbor za meunarodnu trgovinu, Odbor za unutarnje trite

te Odbor za pravna pitanja moe predlagati rjeenja ili regulative Europskoj komisiji pri emu

Europska komisija zadrava pravo odbijanja istih. Najvanija funkcija Europskog parlamenta

odnosi se na ratifikaciju pojedinih zakonskih prijedloga za izmjenu regulatornog okvira kroz

direktive Europske komisije. Vijee ministara financija i zemlje lanice vani su sudionici

procesa donoenja odluka, znatno vie nego Europski parlament.44 Europska sredinja banka

izvan konteksta brige o euru kao valuti, stabilnosti cijena unutar Eurozone te implementaciji

ekonomskih i monetarnih politika Europske unije nema ovlasti po pitanju supervizije banaka,

drugih pruatelja financijskih usluga ili financijskih trita, kao to je sluaj sa nekim

sredinjim bankama. Kljuna uloga u nadzoru financijskog sustava oituje se u promoviranju

suradnje meu sredinjim bankama zemalja lanica i supervizora Europske unije.45

Ovakav sustav donoenja odluka na razini Europske unije u razdoblju prije krize detektiran je

kao manjkav u sluaju neoekivanih i iznenadnih poremeaja na globalnim financijskim

tritima kao to je bila kriza 2008. godine, ali zbog straha od gubitka moi i ovlasti na

nacionalnoj razini meu zemljama lanicama postojao je snaan otpor centralizaciji nadzornih

ovlasti. Kriza je taj otpor ublaila te se pokazalo nunim pristupiti snanijem jedinstvenom

regulatornom i institucionalnom okviru uz prenoenje dijela ovlasti na supranacionalne

institucije koje bi efektivnije regulirale financijski sustav Europske unije i jamile stabilnost,

zbog ega su novonastalim institucijama, o kojima e biti govora u narednom poglavlju,

dodijeljene do tad neviene ovlasti.46


Development, str. 21-27.




1(8), str. 66.

21

4. INSTITUCIONALNI OKVIR NADZORA FINANCIJSKOG SEKTORA

EUROPSKE UNIJE

4.1. Regulatori i supervizori financijskog sektora Europske unije

Nakon globalne financijske krize koja je pogodila i Europsku uniju, osim regulatorne reforme

krenulo se u reformu sustava supervizije te je utemeljen novi Europski sustav financijske

supervizije ESFS (European System of Financial Supervision).47 Tako tri Europske

regulatorne agencije48 ESAs (European Supervisory Authorities):

1. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo EBA (European Banking Authority)

2. Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje EIOPA

(European Insurance and Occupational Pensions Authority)

3. Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i trite kapitala ESMA (European

Securities and Markets Authority)

radei umreene sa nacionalnim regulatornim agencijama NCAs (National Competent

Authorities), zajednikim odborom ESAs JC (Joint Committee oft he ESAs) i Europskim

odborom za sistemske rizike EBRD (Euroepan Systemic Risk Board) ine Europski sustav

financijske supervizije - ESFS.49

Svojim ustrojem, Europski sustav financijske supervizije ESFS kombinira mikro- i

makroprudencijalnu superviziju, gdje se s jedne strani prati i procjenjuje stabilnost

cjelokupnog financijskog sustava Europske unije i alju rana upozorenja o postojanju

sustavnog rizika, a s druge strane putem Europskih regulatornih agencija (ESAs) provodi se

nadzor na mikroprudencijalnoj razini sukladno ovlastima i zaduenjima pojedine agencije.50


1(8), str. 65.

48 Nazivi europskih regulatornih agencija na hrvatskom jeziku preuzeti iz:

Komunikacija komisije Europskom parlamentu, Vijeu, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i

Odboru regija (2014) Reformirani financijski sektor za Europu, Bruxelless: EUR-Lex.

49 Europska komisija (2014) Review of the European System of Financial Supervision (ESFS), str.2.


1(8), str. 65.

22

Na slici 4 grafiki je prikazan Institucionalni okvir nadzora financijskog sektora Europske

unije, odnosno struktura Europskog sustava financijske supervizija (ESFS).51

Slika 4 Institucionalni okvir nadzora financijskog sektora Europske unije

Izvor: Vori, S. (2012) The new European financial architecture, Banca d'Italia, str.7.

Ova novonastala regulatorna infrastruktura sa Europskim regulatornim agencijama (ESAs) i

Europskim odborom za sistemske rizike (ESRB) kao nositeljima iste, predstavlja ostvarenje

elje Europske komisije od izbijanja krize da se stvore uvjeti za osnaivanje stabilnosti i

efikasnosti financijskog sustava Europske unije. To se nastoji postii prije svega bliskijom

suradnjom i razmjenom informacija izmeu nacionalnih supervizora, olakati usvajanje

rjeenja Europske unije u prekograninim problemima te unaprijediti koherentno tumaenje i

primjenu donesenih pravila.52 U temeljnim propisima te naknadnim sekundarnim zakonima

Europske unije, Europskim regulatornim agencijama (ESAs) dodijeljene su uloge i ovlasti u

podruju nadzora i supervizije, financijske stabilnosti te zatiti potroaa, ukljuujui

sljedee:

razvijanje nacrta tehnikih standarda i izdavanje smjernica i preporuka, potujui bolja

naela regulacije

51 Vori, S. (2012) The new European financial architecture, Banca d'Italia, str.7.

52 Europska Komisija (2014) Review of the European System of Financial Supervision (ESFS), str. 3.

mikroprudencijalna supervizija

makro-

prudencijalna

supervizija

banke trite

kapitala

osiguranje,

mirovinski

fondovi

meu-

sektorski

pojedinane

institucije

23

davanje miljenja Europskom parlamentu, Vijeu Europske unije i Europskoj komisiji

rjeavanje sluajeva neslaganja izmeu nacionalnih supervizora, gdje zakon od njih

zahtjeva da surauju ili usuglase

doprinositi osiguravanju dosljedne primjene tehnikih propisa prava Europske unije

koordinacijska uloga u izvanrednim situacijama

ESMA ima izravne nadzorne ovlasti za kreditne rejting agencije i trgovinske posrednike

prikupljanje potrebnih informacija za obavljanje povjerenog mandata53

Zadae Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) definirane su razliitim

regulativama i direktivama Europske unije u podruju financijske i bankovne regulacije koje

su donesene s ciljem poticanja pristupa jedinstvenom tritu.54 Glavni zadatak Europskog

nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) svakako je svojim aktivnostima doprinijeti stvaranju

jedinstvenog bankovnog trita Europske unije, to ostvaruje kroz razvoj zajednikog

regulatornog okvira koji je primjenjiv na sve bankovne institucije i investicijske kompanije u

Europskoj uniji na isti nain, poznat pod nazivom EU single rulebook. Osim toga, vane

zadae Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) su i osiguravanje zajednikog

paneuropskog pristupa nadzoru banaka, nadgledanje zdravlja banaka Europske unije

provodei stres testove, objavljivanje informacija globalnim investitorima, razvijanje

harmoniziranog okvira za rjeavanje potekoa, ispraviti primjenu i krenja zakona Europske

unije, medijacija izmeu sukobljenih nadzornih tijela Europske unije u prekograninim

nesporazumima, zatita potroaa i briga o financijskim inovacijama te plaanjima te

koordiniranje aktivnosti u sluaju izvanrednih kriznih situacija.55

Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovne mirovinske fondove (EIOPA) ima kljune

zadae podrke stabilnosti financijskog sustava, osiguravanja transparentnosti trita i

financijskih proizvoda te zatite nositelja polica osiguranja kao i lanova i korisnika

mirovinskih sustava.56 Vanost svih navedenih zadaa oituje se u injenici da vrijednost

imovine osiguravajuih drutava premauje vrijednost 2/3 BDP-a Europske unije, zbog ega

trite osiguranja predstavlja iznimno vaan element financijskog sektora koji doprinosi

53 Europska Komisija (2014) Review of the European System of Financial Supervision (ESFS), str. 3-4.

54 Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, The European Banking Authority at a glance, str. 3-4.

55 Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, The European Banking Authority at a glance, str. 5-9.

56 Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovne mirovinske fondove (2014) EIOPA Annual Report, str. 14

24

ekonomskog rastu i financijskoj stabilnosti preuzimajui rizike i mobilizirajui tednju.

Mirovinski fondovi takoer su vaan i neizostavan element financijske stabilnosti itave

Europske unije, budui da osim izravnog doprinosa gospodarstvu tite protiv rizika

siromatva za vrijeme mirovine.57

Temeljna misija Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i trita kapitala (ESMA)

jest poboljati zatitu investitora i promicati stabilna i uredna financijska trita. 2011. godine,

dobiva ulogu jedinoga supervizora za kreditne rejting agencije unutar Europske unije, da bi

sljedee godine izravna odgovornost za registraciju i nadzor trgovinskih repozitorija u okviru

Europske unije takoer bila dodijeljena Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i

trita kapitala (ESMA). Temeljne regulative iju provedbu nadzire i omoguava jesu

regulativa o kreditnim rejting agencijama (CRA Regulation) te uredbom o infrastrukturi

europskog trita EMIR (European Market Infrastructure Regulation).58 Europsko nadzorno

tijelo za vrijednosne papire i trita kapitala (ESMA) ima pravo direktne supervizije nad

pojedinanim financijskim institucijama koja ukljuuje donoenje obvezujuih mjera, ima

ovlasti nad nacionalnim i regulatornim agencijama po pitanju implementacije propisa

Europske unije u vezi supervizije financijskih institucija koje posluju prekogranino, zatim

predlae obvezujue tehnike standarde i obavlja direktnu superviziju agencija za procjenu

kreditnog rejtinga, a u iznimnim okolnostima ima ovlasti ograniiti ili zabraniti odreenu

financijsku aktivnost te prekinut poslovanje odreene financijske institucije.59

Europski odbor za sistemske rizike (ESRB) je odgovoran za makroprudencijalni nadzor

financijskog sustava Europske unije te sprjeavanje i ublaavanje sistemskog rizika te ima

iroku nadlenost, pokrivajui banke, osiguravatelje, upravitelje imovinom, infrastrukture

financijskih trita i ostale financijske institucije i trita. U nastojanju da ostvari svoj

makroprudencijalni mandat, Europski odbor za sistemske rizike (ESRB) prati i ocjenjuje

sistemske rizike i, prema potrebi, izdaje upozorenja i preporuke.60

57 Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovne mirovinske fondove (2015) EIOPA Annual Report, str. 10.

58 Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i trita kapitala (2015) ESMA's supervision of credit rating

agencies and trade repositories, str. 9.


1(8), str. 66.

60 Europski odbor za sistemske rizike, dostupno na:

https://www.esrb.europa.eu/about/background/html/index.en.html [28. kolovoza 2016.]

https://www.esrb.europa.eu/about/background/html/index.en.html

25

4.2. Koordinacija i usklaenost nacionalnih i zajednikih supervizorskih tijela

Financijska kriza pokazala je da niti jedna drava lanica ne moe sama regulirati financijski

sektor i nadzirati rizike financijske stabilnosti kada su financijska trita integrirana. Komisija

je stoga nakon krize najavila usklaen odgovor na krizu u cijeloj Europskoj uniji. To je

takoer dovelo do bolje suradnje s meunarodnim partnerima. Prije financijske reforme

zakonodavstvo Europske unije o financijskim uslugama uvelike se temeljilo na minimalnom

usklaivanju, omoguujui dravama lanicama znaajnu fleksibilnost u prenoenju u

nacionalno zakonodavstvo kao to je prikazano na slici 5.

Slika 5 Shematski prikaz razliitih utjecaja regulatornih reformi u pojedinim zemljama

Izvor: Institut za meunarodne financije (2011) The Cumulative Impact on the Global Economy of Changes in

the Financial Regulatory Framework, str. 17.

To je ponekad dovodilo do nesigurnosti meu sudionicima na tritu koji djeluju

prekogranino, olakavalo regulatornu arbitrau i potkopavalo poticaje za meusobno korisnu

suradnju.61 Zemlje lanice imaju razliite kulture, institucije i kapacitete nadzora regulacije

financijskog sustava, a budui da mogu nametnuti svoj utjecaj i politiku volju (ili nedostatak

iste) to esto i koriste. Iako direkcija Europske komisije za opu upravu i unutarnje trite ima

pravo pokrenuti zakone o regulaciji i nadzoru financijskih usluga i financijskih trita, ovisna

je o prihvaanju prijedloga od stane Vijea i Europskog parlamenta.62

61 Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and

Social Committee and the Committee of the Regions (2014) A reformed financial sector for Europe, Bruxelless:

EUR-Lex



Globalno koordinirane

reforme

Doputena odstupanja

u primjeni Specifine nacionalne

reforme

Dozvoljeno vrijeme za implementaciju

Ovisnost gospodarstva o bankama kod kreditnog posredovanja

Ostali faktori koji utjeu na zdravlje banaka

Utjecaj na gospodarstvo

26

Komisija je stoga predloila uspostavljanje jedinstvenih pravila kojima se predvia

jedinstveni regulatorni okvir za financijski sektor i njegova ujednaena primjena u itavoj

Europskoj uniji.63 Taj prijedlog Europske komisije koji je 2011. godine usvojen predstavlja

vanu prekretnicu u evoluciji europske supervizije, budui da se pokazalo da u uvjetima

integriranosti financijskih trita djelovanje nacionalnih supervizora nije dostatno za ouvanje

financijske stabilnosti. Time se proces uspostave jedinstvenih pravila i harmonizacije sustava

na nadnacionalnom, paneuropskom nivou intenzivirao, dok je u istom razdoblju usporen

proces izmjene nacionalnih supervizorksih struktura. Meu zemljama Europske unije

razlikuju se institucijski okviri sustava nadzora i kontrole financijskih trita i institucija, a

modeli se dijele na:

Sektorski pristup (Cipar, Grka i panjolska)

Twin peaks model (Nizozemska, Francuska i Velika Britanija)

Kombinacija sektorskog i Twin peaks modela (Italija i Portugal)

Model jedinstvenog supervizora (Austrija, Belgija, Danska, Estonija, Finska, Irska,

Norveka, Njemaka i vedska)64

Prednosti i nedostaci modela jedinstvenog supervizora koji je najzastupljeniji model meu

europskim zemljama vidljivi su u tablici 4.

Tablica 4 Prednosti i nedostaci modela jedinstvenog supervizora

+

- djelotvorniji nadzor financijskih konglomerata

- vea efikasnost regulatornog tijela: koritenje ekonomije obujma i ekonomije razmjera

- reduciranje regulatorne arbitrae

- manje konflikata izmeu regulatornih ciljeva (zatita potroaa i bonitetni ciljevi)

- vee mogunosti napredovanja zaposlenih

- bolji politiki znaaj i poloaj regulatornih tijela

-

- viestruki i nejasni ciljevi regulatornog tijela

- proces integracije nadzora u tranzicijskom razdoblju moe rezultirati niom efikasnou

- neadekvatna zakonska regulativa

- opasnost od nesagledavanja specifinosti financijskih industrija

- rizik politikog pritiska

-- problemi pri integraciji nadzornog sustava i organizacijski problemi

Izvor: Olgi Draenovi B. (2015) Modeli financijske supervizije i regulacije u zemljama EU-a, Zbornik

Veleuilita u Rijeci, Vol. 3, br. 1, str. 73.



EUR-Lex 64 Olgi Draenovi B. (2015) Modeli financijske supervizije i regulacije u zemljama EU-a, Zbornik Veleuilita

u Rijeci, Vol. 3, br. 1, str. 74-75.

27

4.3. Nedostaci i budui razvoj sustava regulacije i nadzora financijskog sektora

Kompleksnost financijskih trita koja proizlazi iz brojnih izvedenica vrijednosnih papira

glavna je prepreka u efikasnoj regulaciji i nadzoru financijskih institucija. Iako veina zemalja

provodi Baselske reformske pakete djelomino ili u potpunosti, financijske institucije ipak

uspijevaju uvijek iznova pronai naine kako zaobii prihvaene odredbe kroz realokaciju

sredstava u slabije regulirana financijska trita s veom profitabilnosti, ime naruavaju

stabilnost financijskog sustava.65 Osim toga, brojni autori u procjeni nedostataka Baselskih

reformskih paketa istiu nedostatke iste osobito u vidu primjene analitikih metoda internih

procjena rizinosti izdanih zajmova koje rade sam banke te metoda koje koriste rejting

agencije. Tako je kljuna pretpostavka kako su bankovni interni modeli za izraun rizika

superiorni pala u vodu, budui da su u vrijeme krize otkriveni ozbiljni nedostaci koje su

dovele do estokih borbi vezanih za opravdanost koritenja istih u regulatorne svrhe. Osim

toga, po pitanju kreditnih rejting agencija detektiran je problem oko stupnja neovisnosti

presude kreditnih rejting agencija osobito u sluaju sekuritizacijskih i strukturiranih

proizvoda, dok su kod dodjeljivanja ocjena nekim sloenijim financijskim instrumentima

koritene statistike metode limitirane to u pitanje dovodi njihovu autentinost i tonost.66

Iako je Europska unija u svom usvajanju Baselskog reformskog paketa produbila i nadopunila

neke manjkavosti kao to je kontrola i nadzor kreditnih rejting agencija koje su za rad na

teritoriju Europske unije dune biti pod supervizorskim nadzorom Europskog nadzornog tijela

za vrijednosne papire i trite kapitala (ESMA), prebrzo i preutno se prelo preko injenice

da je Europska unija veliku financijsku regulatornu reformu zavrila neposredno prije

izbijanja krize. Navedena reforma je, izmeu ostalog, obeavala da e novi sustav na

sveobuhvatan nain podravati razvoj konkurentnog financijskog sustava i istovremeno

osiguravati financijsku stabilnost. Kritiari primjeuju da se, umjesto temeljitog proiavanja

neadekvatnih odredbi, preregulirani financijski sustav dodatno uveava izmjenama i

dopunama postojeih direktivi i uredbi, pretvarajui se u propise i institucije na

steroidima.67


Vol. 5, br. 1, str. 100. 66 Radman Pea, A. (2015) Regulacija financijskog trita prije i nakon svjetske krize, Oeconomica Jadertina,

Vol. 5, br. 1, str. 100-101. 67 Bajaki I. (2011) Prekodifikacija: sluaj europske regulative trita kapitala, Studia lexicographica, god. 5, br.

1(8), str. 65.

28

Prvi val regulatorne reforme rezultirao je znaajnim poveanjem regulatornog optereenja, a

da pritom nije zatitio financijski sustav od krize. Novu reformu vodili su isti strunjaci, a

vrijeme e pokazati jesu li i ovaj put pogrijeili i hoe li zbog toga snositi odgovornost.68

Za procjenu da li trita rade na odgovarajui nain, financijska regulacija i poticanje

konkurencije u financijskom sustavu moraju biti vie usko koordinirane, jer konkurencija ne

moe biti uinkovita (tj u potpunosti iskoristiti benefite uinkovitosti i inovacija) ako pravila

doputaju da neki sudionici na tritu iskoritavaju ili zaobilaze ista, ili ako sam propis postaje

prepreka za ulazak na odreeno trite. Istodobno, financijska regulacija e podbaciti u

ostvarivanju svojih ciljeva stabilnosti i uinkovitosti bez poticanja natjecanja koje spreava

(individualnu ili kolektivnu) zlouporabu trita i spajanja koji bi mogli, u nekim posebnim

okolnostima, pogorati TBTF problem. Suradnja izmeu financijskih regulatora i poticatelja

trinih politika treba ojaati na razini Europske unije. Prije svega, potrebni su sustavna

razmjena informacija, strunosti i osoblja.69

Neka od kratkoronih poboljanja sustava koji se mogu implementirati od strane Europskih

nadzornih agencija (ESAs) i Europske komisije bez zadiranja u zakonski okvir prije svega se

odnose na stavljanje fokusa na konvergenciju supervizije kako bi se osigurala konzistentna

implementacija i primjena zakona Europske unije te na poticanje transparentnosti procesa

pripreme tehnikih standarda ili savjetovanja Europske komisije. Osim toga vano je

zadacima zatite potroaa i investitora pridati veu vanost i panju te maksimalno iskoristiti

postojee ovlasti u tom podruju.70 U srednjem roku mogue prilike za unapreenje sustava

nadzora financijskog sektora Europske unije vidljive su u jaanju ovlasti Europskih

regulatornih agencija (ESAs) u rjeavanju sporova te mogunosti izravnog pristupa podacima

za podruja u kojima je to potrebno radi uspjenosti obavljanja povjerenih im zadaa, ali u

skladu sa vaeim zakonskim okvirom po pitanju zatite osobnih podataka. Po pitanju zatite

potroaa i investitora, uloge postojeih institucija mogle bi se iskristalizirati i proiriti gdje je

potrebno, kako bi se jasnije definirale uloge i prioriteti Europskih nadzornih agencija (ESAs)

sa kljunom ulogom povjerenom Zajednikom odboru ESAs (JC). Takoer, u sluaju daljnje

predviene integracije trinih infrastruktura te rasta njihove kompleksnosti, treba uzeti u


1(8), str. 66.


70 Europska komisija (2014) Review of the European System of Financial Supervision (ESFS), str. 12.

29

obzir potrebu za strukturnim promjenama koje bi mogle ukljuivati daljnje proirenje ovlasti

direktne supervizije paneuropskih nadzornih tijela.71

Iz perspektive Europske komisije, veinom reformi koje su dogovorene, fokus se sada pomie

na uinkovitu provedbu i dosljednu primjenu novog regulatornog okvira. Za ocjenjivanje

provedbe i opeg utjecaja i uinkovitosti reformi potrebno je trajno praenje i revizija, dok pri

dovrenju provedbe reformi znaajan izazov ostaje osiguranje regulatorne i nadzorne

usklaenosti meu svim glavnim financijskim centrima u cijelom svijetu. U budunosti

politiku pozornost treba sve vie usmjeravati na ostvarenje europske potrebe za dugoronim

financiranjem i razvojem diversificiranijeg financijskog sustava s veim udjelima izravnog

financiranja trita kapitala i veom ukljuenosti institucionalnih ulagaa i alternativnih

izvora financiranja. Rjeavanje ovih pitanja predstavlja prioritet za uvrivanje

konkurentnosti europskog gospodarstva i industrije.72

U cilju izgradnje ukupne arhitekture financijske stabilnosti potrebno je stalno unapreivati

suradnju izmeu nadzornih institucija, s ciljem rasta, razvoja i osiguranja sigurnosti i

povjerenja u nacionalne i nadnacionalne financijske sustave.73

71 Europska komisija (2014) Review of the European System of Financial Supervision (ESFS), str. 13-14.



EUR-Lex

73 Olgi Draenovi B. (2015) Modeli financijske supervizije i regulacije u zemljama EU-a, Zbornik Veleuilita

u Rijeci, Vol. 3, br. 1, str. 79.

30

5. ZAKLJUAK

Zbog neizmjerne vanosti za itavo gospodarstvo i njegov stabilan rast, nadzor financijskog

sektora nuna je komponenta svake zemlje i nadnacionalne politiko-ekonomske organizacije

kao to je Europska unija. Glavni izazov u nadzoru financijskog sektora jest ravnotea izmeu

regulacije i poticanja konkurentnosti kroz deregulaciju. Regulacija donosi stabilnost i

sigurnost, ali u sluaju pretjerivanja gui rast i inovativnost financijskog sektora, to posredno

dovodi do dodatnih negativnih efekata poput smanjene zaposlenosti ili viih trokova za

krajnje korisnike financijskih usluga. Poticanje konkurentnosti potie rast financijskog sektora

to donosi pozitivne efekte poput zapoljavanja i inovacija po pitanju financijskih usluga i

instrumenata, ali ima i sklonost poticanja neumjerenog i nemoralnog rasta financijskih

institucija koje u globaliziranom svijetu moe imati iznimno negativne uinke na

gospodarstva diljem svijeta, kao to je bio sluaj globalne financijske krize 2008. godine.

Glavne promjene koje bi trebale donijeti reforme u nadzoru financijskog sektora Europske

unije provedene nakon financijske krize u Europskoj uniji su jaanje zatite potroaa,

regulacija poslovanja izvedenicama, regulacija menaderskih primanja te regulacija

sekuritizacije i kreditnih rejting agencija. Uspjenost ostvarivanja ovih ciljeva ovisit e o

novoosnovanim regulatorima i njihovoj strunosti, kao i njihovoj neovisnosti od strane raznih

utjecaja, prvenstveno politikih. Glavni nedostatci regulativa vidljivi su iz injenice kako

propisane stavke nisu obavezne na globalnoj razini te je potrebno raditi na daljnjoj

harmonizaciji propisa, kako meu zemljama lanicama Europske unije, tako i na globalnoj

razini na kojoj Europska unija treba nastaviti igrati kljunu ulogu u procesu definiranja,

donoenja i provoenja regulatornog i institucionalnog okvira nadzora financijskog sektora.

Iako se danas, dok su kriza i njene negativne posljedice po europsko i svjetsko gospodarstvo

jo uvijek prisutni u pamenju drava, regulatora i financijskih institucija, snano zaziva

regulacija i intervencionizam u cjelokupnom financijskom sustavu, mogue je da e s

vremenom doi do poputanja takve atmosfere koja e se ponovno, kao 1980ih okrenuti ka

inicijativi za deregulacijom naglaavajui pozitivne efekte iste. Kako bi se takva radikalna

promjena atmosfere izbjegla treba biti oprezan u donoenju i provoenju sadanjih regulativa

kako bi itav financijski sustav te ukljuene interesne skupine istoga imali dovoljno slobode,

prostora i mogunosti za ostvarivanje profita, ali ipak ne dozvoliti da se taj profit ostvaruje na

moralno upitne naine, ugroavajui stabilnost itavog financijskog sustava.

31

LITERATURA

1. Bajaki I. (2011) Prekodifikacija: sluaj europske regulative trita kapitala, Studia

lexicographica, god. 5, br. 1(8), str. 5767.

2. Boina M. i tajfer J. (2009) Reforma financijske regulative Europske unije analiza

uloge prava..., Ekonomski pregled, 60 (1-2), str. 50-74.

3. Crawford, C.: (2011) The Repeal of The Glass-Steagall Act and the current Financial

Crisis, Journal of Business & Economics Research, 9 (1), str. 127-134

4. Docking, D. S. (2012) The 2008 financial crises and implications of the Dodd-Franck Act,

Journal of Corporate Treasury Management, 4(4), str. 353-363.

5. Europska Komisija (2013) Economic Crisis in Europe: Causes, Consequences and

Responses. Dostupno na:

http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/publication15887_en.pdf [25.kolovoza

2016.]

6. Europska Komisija (2014) Review of the European System of Financial Supervision

(ESFS). Dostupno na: http://ec.europa.eu/finance/general-

policy/committees/index_en.htm#maincontentSec2 [07. svibnja 2016.]

7. Europska komisija (2015) European Financial Stability and Integration Report (EFSIR).

Dostupno na: http://ec.europa.eu/finance/financial-analysis/reports/index_en.htm [07.

svibnja 2016.]

8. Europska komisija (2016) European Financial Stability and Integration Report (EFSIR).

Dostupno na: http://ec.europa.eu/finance/financial-analysis/reports/index_en.htm [07.

svibnja 2016.]

9. Europska Komisija, ESME report on MiFID and admission of securities to official stock

exchange listing. Dostupno na:

http://ec.europa.eu/internal_market/securities/docs/esme/05122007_mifid_report_en.pdf

[27. kolovoza 2016.]

10. Europska sredinja banka (2015) Financial Stability Review November 2015. Dostupno

na:http://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/other/financialstabilityreview201511.en.pdf?24cc55

09b94b997f161b841fa57d5eca [07. svibnja 2016.]

11. Europski odbor za sistemske rizike, dostupno na:

https://www.esrb.europa.eu/about/background/html/index.en.html [28. kolovoza 2016.]

12. Europski odbor za sistemske rizike, Annual Report 2015. Dostupno na:

https://www.esrb.europa.eu/pub/pdf/ar/2015/esrbar2015.en.pdf [28. kolovoza 2016.]

http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/publication15887_en.pdfhttp://ec.europa.eu/finance/general-policy/committees/index_en.htm#maincontentSec2http://ec.europa.eu/finance/general-policy/committees/index_en.htm#maincontentSec2http://ec.europa.eu/finance/financial-analysis/reports/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/finance/financial-analysis/reports/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/internal_market/securities/docs/esme/05122007_mifid_report_en.pdfhttp://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/other/financialstabilityreview201511.en.pdf?24cc5509b94b997f161b841fa57d5ecahttp://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/other/financialstabilityreview201511.en.pdf?24cc5509b94b997f161b841fa57d5ecahttps://www.esrb.europa.eu/about/background/html/index.en.htmlhttps://www.esrb.europa.eu/pub/pdf/ar/2015/esrbar2015.en.pdf

32

13. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, The European Banking Authority at a glance,

dostupno na:

http://www.eba.europa.eu/documents/10180/1401372/EBA+AT+A+GLANCE.pdf [28.

kolovoza 2016.]

14. Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovne mirovinske fondove (2014) EIOPA

Annual Report. Dostupno na:

https://eiopa.europa.eu/Publications/Reports/EIOPA_ANNUAL_REPORT_2014.pdf [07.

svibnja 2016.]

15. Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovne mirovinske fondove (2015) EIOPA

Annual Report. Dostupna na:

https://eiopa.europa.eu/Publications/Reports/EIOPA%20Annual%20Report%202015.pdf

[28. kolovoza 2016.]

16. Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i trita kapitala (2015) ESMA's

supervision of credit rating agencies and trade repositories. Dostupno na:

https://www.esma.europa.eu/sites/default/files/library/2016-

234_esma_2015_annual_report_on_supervision_and_2016_work_plan.pdf [07. svibnja

2016.]

17. Grnbichler, A. i Darlap, P. (2003) Regulation and Supervision of Financial Markets and

Institutions: A European Perspective, Austrian Financial Market Authority

18. HANFA (2012) Izvjetaj o provedenoj studiji kvantitativnih utjecaja (QIS studiji)

regulative Solvency II drutava za osiguranje i drutava za reosiguranje u Republici

Hrvatskoj. Dostupno na:

http://www.hanfa.hr/getfile/38841/QIS%20studija%202013_2.PDF [28. kolovoza 2016.]

19. Howells, P. i Bain, K. (2000) Financial Markets and institutions. 3. izd. Harlow: Pearson

Eduaction Limited.

20. Institut za meunarodne financije (2011) The Cumulative Impact on the Global Economy

of Changes in the Financial Regulatory Framework.

21. Jai, T. (2013) Basel III novi regulatorni okvir za financijski sektor. Raunovodstvo,

revizija i financije. 23 (5), str. 103-108.

22. Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the

European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions (2014) A

reformed financial sector for Europe, Bruxelless: EUR-Lex. Dostupno na: http://eur-

lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:52014DC0279 [05. svibnja 2016.]

http://www.eba.europa.eu/documents/10180/1401372/EBA+AT+A+GLANCE.pdfhttps://eiopa.europa.eu/Publications/Reports/EIOPA_ANNUAL_REPORT_2014.pdfhttps://eiopa.europa.eu/Publications/Reports/EIOPA%20Annual%20Report%202015.pdfhttps://www.esma.europa.eu/sites/default/files/library/2016-234_esma_2015_annual_report_on_supervision_and_2016_work_plan.pdfhttps://www.esma.europa.eu/sites/default/files/library/2016-234_esma_2015_annual_report_on_supervision_and_2016_work_plan.pdfhttp://www.hanfa.hr/getfile/38841/Q

ZAVRŠNI RAD - Regulatorni i institucionalni okvir nadzora financijskog sektora u Europskoj Uniji

Documents

Transcript of ZAVRŠNI RAD - Regulatorni i institucionalni okvir nadzora financijskog sektora u Europskoj Uniji