Zaštita softvera i djelovanje BSA u Hrvatskoj

Olena Manuilenko

Zagreb, 22-24. rujna 2004.

Sadržaj

• Tko je BSA i vrste njegovih aktivnosti

• Računalni program je autorsko djelo

• Pravo proizvođača softvera – autora

• Licenca – odobrenje za korištenje softvera

• Što je softversko piratstvo?

• Zašto je važno suzbijanje softverskog piratstva

• BSA i IDC studija o softverskom piratstvu 2004.

• BSA i IDC studija o prednostima smanjenja stope softverskog piratstva 2003.

• Prednosti korištenja legalnog softvera

• Zakonska zaštita autorskog prava na softveru

Tko je BSA ?

Međunarodno udruženje proizvođača komercijalnog poslovnog softvera Business Software Alliance Inc. (BSA) je vodeća organizacija posvećena promoviranju sigurnog i legalnog online okruženja. BSA je glas svjetske industrije komercijalnog softvera i njezinih partnera – proizvođača hardvera, pred nacionalnim vladama i na međunarodnom tržištu. Članovi BSA predstavljaju jednu od najbrže rastućih industrija u svijetu. Programi BSA podupiru tehnološke inovacije putem inicijativa usmjerenih na edukaciju i zagovaranje politike kojom se promiče zaštita autorskog prava, kibernetička sigurnost, trgovina i e-poslovanje.

Članovi BSA su Adobe Systems Inc., Apple Computer Inc., Autodesk Inc., Avid Technology Inc., Bentley Systems Inc., Borland Software Corp., Cisco Systems Inc., CNC Software Inc./Mastercam, Entrust, Hewlett-Packard Development Company, L.P., IBM Corp., Intel Corp., Intuit Inc., Internet Security Systems Inc., Macromedia Inc., Microsoft Corp., RSA Security Inc., SolidWorks Corp., Sybase Inc., Symantec Corp., UGS PLM Solutions i Veritas Software Corp.

Članovi BSA u Hrvatskoj ove godine su Adobe, Autodesk, Avid, Bentley, HSM-Informatika, Microsoft, Powercom sistemi, Recro, Trend Micro i Veritas Software.

Tko je BSA ?

Aktivnosti BSA

EdukacijaPrimarni cilj BSA je razvijanje svijesti i edukacija javnosti o sadržaju autorskog prava i ulozi zaštite autorskih djela, upravljanju softverom, sigurnosti kibernetičkog prostora, elektroničkom poslovanju i drugim pitanjima vezanim za Internet, i to putem svojih web stranica, medijskih objava, izravnim slanjem letaka ili dopisa kojima se upozorava na potrebu vođenja evidencije i urednog upravljanja softverskom imovinom koja je potrebna za poslovanje pravnih osoba.

Sudjelovanje u kreiranju i provedbi programa zaštite prava intelektualnog vlasništva na nacionalnoj i međunarodnoj raziniBSA je predstavnik svjetske industrije poslovnog softvera pred vladama. BSA zagovara razvijanje suradnje među državnim tijelima i nevladinim interesnim udruženjima u zemlji i inozemstvu s ciljem usavršavanja nacionalnog zakonodavstva o zaštiti intelektualnog vlasništva, promoviranja uporabe legalnog softvera i prevencije softverskog kriminaliteta.

Zaštita i ostvarivanje prava članova BSAKonačno, aktivnosti BSA uključuju i sprječavanje neovlaštene uporabe, protupravnog kopiranja i distribucije softvera, te postupanje protiv osoba koje vrijeđaju autorsko pravo na računalnim programima članova BSA.

Računalni program je autorsko djelo

Sto je računalni program?

Definicija Zakona o autorskom pravu SAD (17 USCA § 101): Računalni program je skup stavova ili uputa koje računalo koristi izravno ili neizravno kako bi se dobio izvjesni rezultat.

Definicija ZAPSP-a (čl.107.): Računalni program je zaštićen kao jezično djelo ako je izvoran. Pojam računalni program obuhvaća izražaj računalnog programa u bilo kojem obliku uključujući i pripremni dizajnerski materijal. Ideje i načela na kojima se zasniva bilo koji element računalnog programa, uključujući i ona na kojima se zasnivaju njegova sučelja, nisu zaštićena autorskim pravom.

Što je autorsko djelo?

Definicija ZAPSP-a (čl.5.): Originalna intelektualna tvorevina iz književnoga, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu ako ZAPSP-om nije drukčije određeno, a osobito jezična djela (pisana djela, govorna djela, računalni programi), i dr.

Tko je autor računalnog programa i njegova prava?

Nositelji autorskog prava na računalnim programima kao autorskim djelima su tvrtke koji su te programe razvili i izdali na tržištu.

Autor računalnog programa ima isključivo pravo izvršiti ili odobriti:

• trajno ili privremeno reproduciranje računalnog programa bilo kojim sredstvom i u bilo kojem obliku, djelomično ili u cijelosti, to uključuje i učitavanje, prikazivanje, izvođenje, prenošenje ili pohranu računalnog programa za koje je potrebno takvo reproduciranje,

• prijevod, prilagodbu, obradu i bilo koju drugu izmjenu računalnog programa te reproduciranje rezultata tih izmjena, s time da prava osobe koja je izmijenila program ostaju nedirnuta,

• distribuciju izvornika ili primjeraka računalnog programa, u bilo kojem obliku, kao i njihovo iznajmljivanje.

Nije dopušteno reproduciranje računalnog programa za privatno i drugo vlastito korištenje. Računalni programi ne mogu biti predmetom javne posudbe, osim ako je ugovorom drukčije određeno. (čl.109.ZAPSP)

Stoga možemo govoriti da proizvođači softvera, kao pravilo, “prodaju” pravo na korištenje kopije/a računalnog programa, tj. kupac kopije računalnog programa na temelju licence stječe pravo korištenja te kopije, a ne pravo vlasništva na tom računalnom programu

Nije potrebno odobrenje nositelja autorskog prava

Iznimke (čl.110.ZAPSP)

U nedostatku posebnih ugovornih odredaba za poduzimanje navedenih radnji nije potrebno odobrenje nositelja prava, ako su te radnjezakonitom stjecatelju neophodne za korištenje računalnog programa u skladu s njegovom namjeravanom svrhom, uključujući i za ispravljanje pogrešaka.

Osobi koja ima pravo koristiti računalni program ugovorom se ne može zabraniti izrada sigurnosnog primjerka, ako je to potrebno za to korištenje programa.

Osoba koja ima pravo koristiti kopiju računalnog programa, ovlaštena je bez odobrenja nositelja prava, promatrati, proučavati ili ispitivati rad programa radi utvrđivanja ideje i načela na kojima se zasniva bilo koji element programa, ako to čini prilikom izvođenja bilo koje od radnji učitavanja, prikazivanja, izvođenja, prenošenja ili pohranjivanja računalnog programa, koju je ovlaštena poduzimati.

Licenca – dopuštenje za korištenje softvera

Dokaz o licenci:

COA, licenčni ugovor, originalna dokumentacija, račun

LUKK

Maloprodajni proizvod

instalacijski medij pakiranje i COA

Količinsko licenciranje

OEM proizvodpriručnik

COA naljepnica

Hard Disk Loading(instaliranje nelicenciranog softvera na novo sastavljena računala od strane prodavača računalne opreme prilikom prodaje krajnjem korisniku)

Korištenje nelicenciranog softvera od strane krajnjih korisnika

• Visoko kvalitetne krivotvorine• Zlouporaba posebnih proizvoda

namijenih za određenu vrstu korisnika (npr. proizvodi zaakademske ustanove)

• CDR & kompilacije

Internet piratstvo

Vrste softverskog Vrste softverskog piratstvapiratstva

krivotvorenje, neovlašteno umnožavanje, instaliranje, korištenje, stavljanje u promet (prodaja, distribucija, uvoz-izvoz, posudba, darovanje) itd. računalnih programa

Što je softversko piratstvo?

Hard Disk Loading (HDL)

Činjenice

1. Prodavač računalne opreme instalira softver na računalo bez licence i prodaje ga kupcu

• CD, COA i priručnik obično nedostaju

2. Očigledna namjera – počinitelj je profesionalac u području računalnog softvera i hardvera

3. Izvor nepoštenog tržišnog natjecanja i povreda prava potrošača

4. Dovođenje kupca – krajnjeg korisnika da također krši zakon korištenjem instaliranog nelicenciranog softvera

5. Načini sprječavanja:

• Edukacija prodajnog kanala

• Podizanje svijesti krajnjih korisnika (objave za javnost i marketinške kampanje)

• Ostvarivanje i zaštita prava sudskim putem

1. Prijava: tvrtka X ima 100 PC-a na kojima su instalirani MS Windows XP i MS Office XP, ali ima samo 10 MS Windows XP i 10 MS Office licenci: 90 PC-a je nelicencirano.

2. Odgovornost uprave zbog nepažnje ili svjesno preuzimanje rizika

3. Načini sprječavanja:

• Educiranje i podizanje svijesti (objave za javnost i marketinške kampanje)

• Udruživanje snaga s prodajnim kanalom

• Zaštita i ostvarivanje prava sudskim putem

Povrede od strane krajnjih korisnika

Zašto je važno suzbijanje softverskog kriminaliteta?

Gospodarski utjecaj

• Slaba zaštita prava intelektualnog vlasništva >

• Niska razina inovacija & nedostatak investicija >

• Ograničena IT industrija >

• Manje mogućnosti zaposlenja >

• Odliv mozgova & negativni utjecaj na državni proračun >

• Negativni učinak na sveukupno gospodarstvo

Društveni utjecaj

• Softversko piratstvo je kazneno djelo

• Proizvodnja i distribucija krivotvorenog softvera je u uskoj vezi s organiziranim kriminalitetom

• Maloljetnička delinkvencija je posebno raširena u području CDR i Internet piratstva

Globalna studija BSA i IDCo softverskom piratstvu, srpanj 2004.

IDC - International Data Corporation (www.idc.com) je vodeća savjetodavna i istraživačka međunarodna tvrtka koja se specijalizira u sferi istraživanja globalnog tržišta u sektoru informatičkih tehnologija I telekomunikacija s više od 700 IDC analitičara u 50 zemalja.

IDC je ove godine po prvi puta preuzeo provođenje globalne studije BSA o softverskom piratstvu. Za razliku od prethodnih godina (1994. – 2003.), kada je studija bila ograničena na segment poslovnog aplikativnog softvera, ovogodišnja studija obuhvaća glavne segmente tržišta softvera, uključujući operativne sustave, potrošački softver i softver proizveden na lokalnom tržištu. Uključivanjem u istraživanje ovih novih kategorija stvorena je šira i preciznija slika globalnog problema softverskog piratstva na temelju IDC-ovog dubokog poznavanja industrije i tržišta.

Cjelokupna studija je dostupna web stranicama BSA na engleskom jeziku na sljedećoj adresi:

http://www.bsa.org/globalstudy/loader.cfm?url=/commonspot/security/getfile.cfm&pageid=16947&hitboxdone=yes

Stope softverskog piratstva prema regiji

Gubici prema regiji ($M)

Stope piratstva i gubici ($M)u zemljama Istočne Europe

BSA i IDC istraživanje o prednostima smanjenja softverskog piratstva, travanj 2003.

Ovo istraživanje procjenjuje utjecaj informatičke industrije na ekonomiju 57 zemalja diljem svijeta, kao i gospodarske prednosti koje bi te zemlje uživale kad bi pooštrile i dosljedno provodile svoje zakone o zaštiti intelektualnog vlasništva, uključujući razvoj IT sektora, otvaranje novih radnih mjesta, povećanje poreznih prihoda, te opći gospodarski rast.

Ispitane zemlje čine 98 posto svjetskog informatičkog tržišta a među njima se našla i Hrvatska. Prema projekciji IDC-a, pojačana zaštita intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj i 10 postotno smanjenje stope softverskog piratstva u roku od 4 godine omogućit će

• porast vrijednosti hrvatskog informatičkog sektora sa 440 na 730 $M,

• dodatnih 236 $M u bruto nacionalnom proizvodu,

• izravno povećanje prihodi IT industrije za više od 145 $M

• povećanje poreznih prihoda za 41 $M, te

• otvaranje preko 1.100 novih radnih mjesta.

Cjelokupna studija je dostupna web stranicama BSA na engleskom jeziku na sljedećoj adresi: http://www.bsa.org/idcstudy/

Nova radna mjestauz 10% smanjenje stope piratstva

Prednosti legalnog softvera

Prije svega, sigurnost: kupovinom legalnog softvera dobivate pouzdan i siguran proizvod garantirane kvalitete i potpunu dokumentaciju – licencu, priručnike s uputama i rezervne medije.

Drugo, za pravne osobe softver je važno osnovno sredstvo, njegovim pravilnim upravljanjem i korištenjem ostvarit ćete brojne prednosti i uštede:

• kupujete i održavajte licence samo za onaj softver koji je zaista potreban vašem poslovanju;

• preraspodjeljujete neiskorišten ili slabo korišten softver tamo gdje će biti korisniji;

• ograničavate dogradnju softvera samo na one pakete koje zaista i koristite;

• osiguravate si znatne popuste nabavljajući veće količine softvera;

• vođenje računa o vlastitom softveru olakšat će vam shvaćanje vrijednosti koju ste ostvarili softverskom investicijom

Konačno, izbjeći ćete rizik pokretanja protiv vas sudskih postupaka zbog povrede autorskih prva na računalnim programima.

Zakonska zaštita autorskog prava na računalnim programima

Građanskopravna (čl.172. ZAPSP)• prestanak povrede autorskog prava • naknada štete • plaćanje naknade za neovlašteno korištenje • plaćanje zakonom određenog penala• vraćanje stečenog bez osnove • utvrđenje učinjene povrede • objava pravomoćne presude

Prekršajna (čl.189. i 192. ZAPSP)Novčane kazne:• pravna osoba: od 5.000,00 do 50.000,00 kuna • odgovorna osoba u pravnoj osobi: od 2.000,00 do 10.000,00 kuna• fizička osoba uključivši obrtnika i trgovca pojedinca: od 2.000,00 do 10.000,00 kuna• ako je prekršaj počinjen radi stjecanja imovinske koristi, kazne su predviđene u dvostrukom iznosu.Oduzimanje predmetaZabrane obavljanja djelatnosti

Kaznenopravna• fizičke osobe: novčana kazna ili kazna zatvora do 3, odnosno 5 godina; uz oduzimanje predmeta

(čl.230.KZ)• pravne osobe: novčana kazna, ukidanje pravne osobe, uvjetna osuda i sigurnosne mjere (čl.8.ZOPOKD)

Za informacije i savjete vezano za korištenje softvera i problem softverskog kriminaliteta, kao i prijave slučajeva korištenja ili prodaje nelegalnog softvera

nazovite BSA hotline na 0800-32-32-32, pišite na e-mail: hotline@bsa.hr ili popunite on-line formular dostupan na stranicama www.bsa.hr

Hvala! E-mail: vukmir@vukmir.net

Tel: +3851 376 0511Fax: +3851 376 0555

Pantovčak 35 / 10000 Zagreb / Hrvatska