ZAŠTITA ŽENA I DJECE ŽRTAVA NASILJA U PORODICI NA LOKALNOM NIVOU – OD ZAKONA

DO STVARNE IMPLEMENTACIJE

Projekat finansira Evropska unija.

ZAŠTITA ŽENA I DJECE ŽRTAVA NASILJA U PORODICI

NA LOKALNOM NIVOU – OD ZAKONA DO STVARNE IMPLEMENTACIJE

Banja Luka, 2016.

Projekat finansira Evropska unija. Sadržaj brošure je odgovornost Fondacije Udružene žene Banja Luka i ni na

koji način ne odražava stavove Evropske unije.

ZAŠTITA ŽENA I DJECE ŽRTAVA NASILJA U PORODICI

NA LOKALNOM NIVOU – OD ZAKONA DO STVARNE IMPLEMENTACIJE

Izdavačice:

Fondacija Udružene žene, Banja Luka

Za izdavačicu:

Nada Golubović

Dizajn:

Fondacija Udružene žene, Banja Luka

Urednica:

Gorica Ivić

Lektorisala:

Slobodanka Živković

Štampa:

Grafid d.o.o. Banja Luka

Tiraž:

100 primjeraka

Banja Luka, 2016.

Brošura je izrađena u okviru regionalnog projekta „Udruženim naporima – Ka novim evropskim standardima u zaštiti žena od rodno

zasnovanog nasilja“, koji u periodu od 2015. do 2016. godine realizuju: Autonomni ženski centar (Srbija), Centar za žene žrtve rata

(Hrvatska), Sigurna ženska kuća (Crna Gora), Društvo SOS Telefon (Slovenija), Nacionalni savjet za rodnu ravnopravnost (Makedo-

nija), Udružene žene (Bosna i Hercegovina) i Evropska ženska mreža protiv nasilja (Austrija) sa Evropskim ženskim lobijem kao sarad-

nicama. Projekat se u Bosni i Hercegovini implementira u saradnji sa nevladinim organizacijama: Budućnost (Modriča), Lara (Bije-

ljina), Medica (Zenica), Prava za sve (Sarajevo) i Žena BiH (Mostar).

6

UVOD

Konvencija Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama je najsveobuhvatniji međunarodni ugovor u ovoj

oblasti. Njen cilj je uspostavljanje nulte tolerancije na različite oblike nasilja kojem su izložene žene. Ona stremi ka promjeni načina

razmišljanja i mentaliteta pojedinaca pozivajući cijelo društvo na promjenu stavova. Konvencija postavlja temelj za uvođenje novih kri-

vičnih djela, za efikasno sprečavanje nasilja, za zaštitu žrtava i za gonjenje učinilaca nasilja. Takođe poziva i na aktivno učešće svih

relevantnih društvenih ustanova i organizacija civilnog društva, kroz saradnju definisanu pravilima i protokolima.1

Zemlje koje su ratifikovale Konvenciju su: Albanija, Andora, Austrija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Danska, Finska, Fran-

cuska, Italija, Malta, Monako, Crna Gora, Holandija, Poljska, Portugal, Rumunija, San Marino, Srbija, Slovenija, Španija, Švedska i

Turska.2 Ratifikacijom Konvencije zemlje su se obavezale da će usaglasiti i unaprijediti svoj zakonodavni okvir i njegovu implementa-

ciju, kako bi osigurale zaštitu za svaku ženu i dijete žrtvu rodno zasnovanog nasilja (nasilja u porodici) koje se nalazi na njenoj terito-

riji. O nivou usklađenosti zakonodavnog okvira na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine sa članovima Istanbulske konvencije govori i do-

kument Osnovna studija: „Analiza usklađenosti zakonodavstva i javnih politika u Bosni i Hercegovini sa Konvencijom Savjeta Evrope o

sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Drugo dopunjeno izdanje)“.3

Publikacija predstavlja treće izdanje rezultata praćenja, istraživanja i analiziranja stvarnog stanja kada je riječ o primjeni Konvencije

Savjeta Evrope, o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici na lokalnom nivou.

Informacije predstavljene u ovoj publikaciji predstavljaju rezulatat istraživanja o sprovođenju zakona i politika koje regulišu zaštitu

žena i djece žrtava rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici na lokalnom nivou u Bosni i Hercegovini, i to u: Banjoj Luci, Bijeljini,

Modriči, Kantonu Sarajevo, Mostaru i Zenici u 2015. godini.

Istraživanje je sprovelo 6 (šest) nevladinih organizacija: UG Budućnost Modriča, Fondacija Lara Bijeljina, Medica Zenica, Prava za sve

Sarajevo, Žena BiH Mostar i Fondacija Udružene žene Banja Luka.

1 Više o Konvenciji možete pronaći na: http://www.coe.int/bs/web/istanbul-convention/home 2 http://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/210/signatures 3 Osnovnu studiju možete pronaći na: http://www.potpisujem.org/bih/1593/drugo-dopunjeno-izdanje

7

Istraživanje je sprovedeno putem tri strukturirana upitnika: prvi je upućen policijskim upravama/centrima javne bezbjednosti

u navedenim lokalnim zajednicama i Kantonu Sarajevo, drugi je upućen nadležnim centrima za socijalni rad, a putem posljednjeg

upitnika, u direktnom intervjuu, podaci su prikupljeni od 100 (stotinu) žena žrtava nasilja u porodici koje su podršku i zaštitu od na-

silja zatražile od ovih institucija.4 Pored primarnih informacija prikupljene su i informacije od godišnjeg izvještaja MUP-a Kantona

Sarajevo. Podaci koji su prikupljeni od nadležnih institucija odnose se na 2015. godinu, a obrađeni su u periodu od aprila do avgusta

2016. godine.

Podaci su predstavljeni u 4 (četiri) dijela. U prvom dijelu pod nazivom Zakonodavni okvir predstavljena su četiri odabrana

člana Istanbulske konvencije i informacije o usklađenosti domaćeg zakonodavnog okvira sa navedenim članom Konvencije. U drugom

dijelu su predstavljeni socioekonomski podaci o ispitanicama koje su učestvovale u istraživanju. U trećem dijelu pod nazivom Imple-

mentacija predstavljene su informacije prikupljene od policije, od centara za socijalni rad te žena žrtava nasilja. U četvrtom dijelu su

predstavljeni problemi u primjeni procedura i zakona sa kojima se susreću žene žrtve rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici na

lokalnom nivou u BiH koje su identifikovale ženske nevladine organizacije.

Projekat finansira Evropska unija. Ovim putem se zahvaljujemo našim istraživačicama i partnerskim organizacijama u Bosni i Herce-

govini: Budućnost (Modriča), Lara (Bijeljina), Medica (Zenica), Prava za sve (Sarajevo) i Žena BiH (Mostar) bez kojih izrada ove publika-

cije ne bi bila moguća.

4 Upitnici korišteni u istraživanju se nalaze u prilogu ovog dokumenta.

8

INTRODUCTION

The Council of Europe Convention on Preventing and Combating Violence against Women and Domestic Violence is the most

comprehensive international agreement in this area. Its aim is to establish a zero tolerance for various forms of violence to which

women are exposed. It seeks to change the mindset and mentality of individuals, calling the entire society to change its attitudes. The

Convention lays the foundation for the introduction of new criminal offenses, to efficiently prevent violence, protect victims and prose-

cute perpetrators of violence. It calls for active participation of all relevant institutions and civil society organizations, through coope-

ration defined by rules and protocols.5

Countries that have ratified the Convention are: Albania, Andorra, Austria, Beligum, Bosnia and Herzegovina, Denmark, Fin-

land, France, Italy, Malta, Monaco, Montenegro, Holland, Poland, Portugal, Romania, San Marino, Serbia, Slovenia, Spain, Sweden

and Turkey.6 By ratifiying the Convention countries obliged to harmonize and advance its legal framework and its implementation in

order to ensure protection for every women and child victims of gender based violence (domestic violence) who are situated at their

territory. About the level of harmonization of legal framework on the territory of Bosnia and Herzegovina with the articles of the Is-

tanbul Convention states the document Baseline study: The Analysis of the harmonization of the legislation and public policies in

Bosnia and Herzegovina with the Council of Europe Convention on Preventing and Combating Violence Against Women and Domestic

Violence (Second edition)7.

The publication represents the third edition of the monitoring results, research and analysis of the real situation when it comes to the

implementation of the Council of Europe Convention on Preventing and Combating Violence Against Women and Domestic Violence

on the local level.

Informations presented in this publication represents the result of the research on implementation of laws and policies that are regu-

lating the protection of women and children victims of gender based violence and domestic violence on local level in Bosnia and Her-

zegovina, in: Banja Luka, Bijeljina, Modriča, Canton Sarajevo and Zenica in the year 2015.

5 More on Convention can be found on: http://www.coe.int/bs/web/istanbul-convention/home 6 http://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/210/signatures 7 Baseline study can be found on: http://www.potpisujem.org/bih/1593/drugo-dopunjeno-izdanje

9

The research has been condcted by six (6) non-governmental organizations: CA „Future“ Modriča, Foundation „Lara“ Bijeljina, Medica

Zenica, Rights For All Sarajevo, Woman BiH Mostar i Foundation United Women Banja Luka.

The research has been conducted by three structural questionarries from which one has been directed to police stations/centers for

public safety in the stated local communities and Canton Sarajevo, the second has been directed to Centers for social work. Through

this last questionarrie in the direct interview the data has been colected from hundered (100) women victims of domestic violence

who have searched for support and protection from violence from these institutions. 8 Apart from the primary information, also infor-

mations from the annual reports of the analized Centers for social work have been collected as well. Data that is collected from the

relevent institutions are for the period of year 2015, and are proccessed in the period from the April till August 2015.

Data is presented in four (4) parts. In the first part under the name legal framework, four selected aticles of the Istanbul con-

vention are presented and the information on the harmonization of the domestic legislation with the stated article of the Convention.

In the second part are presented socio-economic information about respondents who participated in the research. In the third part

under the name implementation, information collected from the police, centers for social work and women victims of violence were

presented. In the fourth part problems in the implementation of the procedurs and laws were presented, with whom victims of gender

based violence and domestic violence meet on the local level in BiH and which were identified by women's non-governmental

organizations.

This publication is made in the framework of regional project: „Coordinated efforts toward new European standards in protec-tion of

women from gender based violence“ which is being implemented from 2012-2016 by the Autonomous Women’s Center from

Belgrade (Serbia),Center for Women War Victims ROSA from Zagreb (Croatia), Association SOS Help-line for Women and Children

Victims of Violence from Ljubljana (Slovenia), National Council for Gender Equality from Skopje (Macedonia),Women's Safe House

(Montenegro), Foundation United Women (Bosnia and Herzegovina), Women Against Violence in Europe (WAVE) Network Austria with

European Women’s Lobby (EWL) as associates.

The project is financed by the European Union. In this manner, we want to thank our reaserchers and partner organizations in Bosnia

and Herzegovina: Future (Modriča), Lara (Bijeljina), Medica (Zenica), Rights For All (Sarajevo) i Woman BiH (Mostar) without whom the

production of this publication would not be possible.

8 The questionarries used in this research are in the annex to this document.

10

ZAKONODAVNI OKVIR

Istanbulska konvencija – Član 11. Prikupljanje podataka i istraživanje

1. U svrhu primjene ove Konvencije, članice će preduzimati sljedeće:

a) prikupljati relevantne statističke podatke u redovnim vremenskim razmacima o slučajevima svih vidova nasilja obuhvaćenih

Konvencijom;

b) podržavati istraživanja na terenu svih vidova nasilja obuhvaćenih Konvencijom radi proučavanja osnovnih uzroka i poslje-

dica, učestalosti i stope osuda, kao i efikasnosti mjera koje se preduzimaju u primjeni ove Konvencije.

2. Članice će nastojati sprovoditi ankete među stanovništvom u redovnim vremenskim razmacima radi procjene prevalence i

trendova svih oblika nasilja obuhvaćenih Konvencijom.

3. Članice će grupi eksperata koji se spominju u članu 66. ove Konvencije dati prikupljene podatke u skladu s ovim članom,

kako bi se stimulisala međunarodna saradnja i omogućilo međunarodno upoređivanje (bench-marking).

4. Članice će osigurati da prikupljeni podaci u skladu sa ovim članom budu dostupni javnosti.

Nivo usklađenosti sa domaćim zakonodavstvom:

Pravni i politički dokumenti prepoznaju obavezu propisanu članom 11. Konvencije, iako praksa rada u BiH ne zadovoljava u potpu-

nosti predviđene standarde.9

Obrazloženje:

U BiH postoje zakonski osnovi za vođenje i prikupljanje statističkih podataka o nasilju u porodici. Podaci o svim slučajevima rodno za-

snovanog nasilja i nasilja nad ženama ne vode se od strane odgovarajućih institucija kao takvi, već se na godišnjem nivou prikupljaju

od strane gender institucionalnih mehanizima u BiH (Agencija za ravnopravnost polova BiH, Gender centar FBiH, Gender centar RS),

9 Natalija Petrić, Nenad Galić, Analiza usklađenosti zakonodavstva i javnih politika u Bosni i Hercegovini sa Konvencijom Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv

nasilja nad ženama i nasilja u porodici, Drugo dopunjeno izdanje,Banja Luka, 2015.

11

sa rezultatom koji se sadržajno ne može uzeti za reprezentativan izvor ove vrste podataka za čitavu državu. Takođe, do parcijalnih po-

dataka o nasilju nad ženama moguće je doći putem analize podataka o nasilju u porodici i ženama žrtvama ovog nasilja.10

Istanbulska konvencija – Član 25. Podrška za žrtve seksualnog nasilja

Članice će preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere kako bi omogućile otvaranje odgovarajućih i u dovoljno velikom

broju lako dostupnih kriznih centara za slučajeve silovanja, to jest centara za žrtve seksualnog nasilja koji žrtvama osiguravaju usluge

ljekarskog i forenzičkog pregleda, podršku u slučaju traume i savjetovanje.

Nivo usklađenosti sa domaćim zakonodavstvom:

Pravni i politički dokumenti Bosne i Hercegovine nisu usklađeni sa članom 25. Konvencije.11

Obrazloženje:

U Bosni i Hercegovini ne postoje, tj. nije moguće pronaći dostupne relevantne informacije o postojanju kriznih centara za žrtve seksu-

alnog nasilja na način kako je to članom 25. Konvencije propisano.

Istanbulska konvencija – Član 34. Proganjanje

Članice će preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere kako bi osigurale da namjerno ponavljanje prijetnji upućenih

drugom licu, koje uzrokuju da se ona/on plaši za svoju sigurnost, bude inkriminisano.

10 Natalija Petrić, Nenad Galić, Navedena studija. 11 Natalija Petrić, Nenad Galić, Analiza usklađenosti zakonodavstva i javnih politika u Bosni i Hercegovini sa Konvencijom Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv

nasilja nad ženama i nasilja u porodici, Drugo dopunjeno izdanje, Banja Luka, 2015.

12

Nivo usklađenosti sa domaćim zakonodavstvom:

Pravni i politički dokumenti Bosne i Hercegovine nisu usklađeni sa članom 34. Konvencije.12

Obrazloženje:

Krivični zakon Republike Srpske ne poznaje ovo djelo i samim tim nema pretpostavke kojima bi se omogućilo krivično gonjenje učini-

laca ovih djela. Potrebno je skrenuti pažnju na to da se pod nazivom „uznemiravanje“ u pravnim propisima Bosne i Hercegovine dje-

limično prepoznaju radnje proganjanja na način kako je to Konvencijom i obrazloženjem uz Konvenciju navedeno.

Istanbulska konvencija – Član 37. Prinudni brak

1. Članice će preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere kako bi osigurale da namjerno prisiljavanje odraslog lica

odnosno djeteta da stupi u brak bude inkriminisano.

2. Članice će preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere kako bi osigurale da namjerno namamljivanje odraslog

lica odnosno djeteta na teritoriju članice odnosno države koja nije njena/njegova država prebivališta, s ciljem prinude tog od-

raslog odnosno djeteta da stupi u brak, bude inkriminisano.

Nivo usklađenosti sa domaćim zakonodavstvom:

Pravni dokumenti nisu usklađeni sa članom 37. Konvencije.13

12 Natalija Petrić, Nenad Galić, navedena studija. 13Natalija Petrić, Nenad Galić, Analiza usklađenosti zakonodavstva i javnih politika u Bosni i Hercegovini sa Konvencijom Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv

nasilja nad ženama i nasilja u porodici, Drugo dopunjeno izdanje,Banja Luka, 2015.

13

Obrazloženje:

Zakonodavstvo u BiH nije usklađeno sa standardom koji proizilazi iz člana 37. Istanbulske konvencije. Prinuda lica da stupi u brak i

namamljivanje lica u inostranstvo sa ciljem prinude tog lica da stupi u brak nisu propisani kao posebna krivična djela od strane va-

žećih krivičnih zakona u BiH, Federaciji BiH, Republici Srpskoj, Brčko Distriktu BiH.

Istanbulska konvencija zahtijeva kriminalizaciju prinudnog braka. Prinudni brak i štetne običajne prakse, kao što je „prodaja ne-

vjeste“, su najmanje vidljive u dostupnim relevantnim izvorima domaće statistike. U javnosti i medijima ugovoreni brakovi, maloljet-

nički brakovi i prinudni brakovi se ne smatraju oblicima rodno zasnovanog nasilja što svakako nije u skladu sa Konvencijom.

14

SOCIOEKONOMSKI PODACI O ISPITANICAMA KOJE SU UČESTVOVALE U ANKETIRANJU

U istraživanju je odgovore na pitanja o zadovoljstvu postupanja institucija i organizacija dalo 100 (stotinu) žena sa iskustvom nasilja.

Istraživanje su sprovele ženske nevladine organizacije koje u okviru svojih djelatnosti pružaju specijalizovane usluge (pravna savjeto-

vališta, SOS telefon, sigurne kuće) ženama sa iskustvom nasilja i javno zastupaju njihova prava i interese u Bosni i Hercegovini.

Kroz 6 (šest) grafikona u procentima su prikazani neki od dobijenih opštih podataka o ispitanicama. U grafikonima 1 (jedan),

2 (dva), 3 (tri) i 4 (četiri) prikazan je socioekonomski status žena sa iskustvom nasilja, u cilju postizanja jasne slike o mogućnostima

žena i djece koja pretrpe nasilje da napuste nasilnu zajednicu i ostvare svoja, Konvencijom zagarantovana, prava.

U grafikonima 5 (pet) i 6 (šest) prikazano je nakon koliko godina i kojeg intenziteta proživljavanja nasilja žene potraže pomoć

od subjekata zaštite, u cilju sagledavanja negativnih posljedica po one koje preživljavaju nasilje, ali i društvo u cjelini.

Grafikon 1. prikazuje starosnu dob ispitanica koje su učestvovale u istraživanju

15

Na osnovu podataka prikazanih u Grafikonu 1. može se zaključiti da je najveći broj anketiranih žena koje su preživjele nasilje u sta-

rosnoj dobi od 41 (četrdest i jednu) i 50 (pedeset) godina, što potvrđuje činjenicu da žrtve nasilja pomoć od organizacija i institucija

traže nakon višegodišnjeg trpljenja nasilja kad postoje brojne negativne posljedice po ženu, cijelu porodicu i društvo. Čak 44% ispita-

nica je izjavilo da nasilje trpe više od 5 (pet), 10 (deset) i 15 (petnaest) godina,što je prikazano u Grafikonu 5.

Grafikon 2. prikazuje stepen obrazovanja ispitanica koje su učestvovale u istraživanju.

Iako najveći broj ispitanica (70%) ima završenu srednju školu, čak njih 52% je nezaposleno što se vidi u Grafikonu 3. Većina zapo-

slenih ispitanica ima mjesečna primanja koja nisu dovoljna za zadovoljavanje osnovnih egzistencijalnih potreba, što je prikazano u

Grafikonu 4.

16

Grafikon 3. prikazuje radni stepen zaposlenosti/nezaposlenosti

17

Grafikon 4. prikazuje mjesečna primanja ispitanica koje su učestvovale u istraživanju

18

Grafikon 5. prikazuje poslije koliko godina iskustva nasilja su žene pomoć tražile

od institucija/organizacija koje su u lancu zaštite

.

19

Grafikon 6. prikazuje koliko često se nasilje događa

20

I M P L E M E N T A C I J A

P o l i c i j a

Podaci prikupljeni od policijskih uprava/centara javne bezbjednosti

1. Broj primljenih prijava nasilja u porodici 105114

2. Broj intervencija po primljenim prijavama nasilja u porodici 1073

3. Broj slučajeva nasilja u porodici o kojima je obaviješten Centar za socijalni rad 1018

4. Broj slučajeva o kojima je obaviještena Zdravstvena ustanova 159

5. Broj podnesenih zahtjeva za izricanjem hitne zaštitne mjere (i koje) 53

6. Broj izvještaja dostavljenih Tužilaštvu radi krivičnog djela iz člana 208 Krivičnog zakona Republike Srpske (član

222 Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine)

332

7. Broj zahtjeva za pokretanjem prekršajnog postupka po Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici 279

9. Broj zahtjeva za izricanjem hitne zaštitne mjere (i koje) 305

8. Broj žena koje su direktno upućene u Sigurnu kuću 22

10. Da li se obraća pažnja da pri intervencijama zbog nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja u patroli bude

jedna policijska službenica

Da ukoliko

postoje

kapaciteti

14 CJB Doboj nije dostavio podatke, koji su traženi na upit.

21

Podaci prikupljeni od žena žrtava nasilja u porodici

1. U vezi sa prijavom nasilja i izlaskom na teren policija se ophodila na sljedeći način:

(Moguće više odgovora)

A Policija je izašla kod svake prijave nasilja 28

B Kod prve prijave nasilja u porodici policija je odmah izašla na teren 58

C U policijskoj patroli je bila službenica ženskog pola 7

D Policija je odvojeno ispitivala Vas i nasilnika (u odvojenim prostorijama) 30

E Policija je nasilnika lišila slobode 17

2. Dok je sa Vama obavljala razgovor policija se ophodila na sljedeći način:

(Moguće više odgovora)

A Policija Vas je obavijestila o Vašim pravima 46

B Policija Vas je informisala o adresaru ustanova, organizacija i ostalih institucija koje pružaju pomoć, podršku i

zaštitu žrtvama nasilja u porodici 35

C Policija Vas je pitala na koji način je vršeno nasilje 69

D Policija Vas je pitala da li se nasilje ponavlja 59

E Policija Vas je pitala da li Vam je potrebna zdravstvena pomoć 47

F Policija Vas je obavijestila o mogućnosti podnošenja prijedloga za izricanjem hitne mjere zaštite /zaštitne mjere 22

3. Policija je preduzela ili Vas je obavijestila da će preduzeti sljedeće mjere i radnje:

(Moguće više odgovora)

A Policija je obavijestila Centar za socijalni rad 40

B Policija je obavijestila Tužilaštvo 32

C Policija Vam je ponudila alternativni smještaj (Sigurna kuća) 22

22

D Policija je podnijela zahtjev za hitne mjere zaštite/zaštitne mjere 14

E Policija je počinioca nasilja samo upozorila da ne vrši nasilje 35

F Policija je samo Vas upozorila da ne vršite nasilje 5

G Policija je Vas i počinioca nasilja samo upozorila da ne vršite nasilje 5

H Policija je samo Vas upozorila da ćete, ukoliko se nasilje ponovi, platiti novčanu kaznu 10

I Policija je samo počinioca nasilja upozorila da će, ukoliko se nasilje ponovi, platiti novčanu kaznu 15

J Policija je i Vas i počinioca nasilja upozorila da ćete, ukoliko se nasilje ponovi, platiti novčanu kaznu 8

K Policija je prekršajno prijavila počinioca nasilja 23

L Policija je prekršajno prijavila Vas 0

M Policija je prekršajno prijavila i Vas i počinioca nasilja 4

N Policija Vam je sugerisala da odustanete od prijave nasilnika 5

O Policija je sačinila službenu zabilješku 64

Komentar:

Konvencija Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici zemlje potpisnice obavezuju da pre-

duzmu sve mjere kako bi zaštitili ženu žrtvu nasilja, u slučaju policije to, između ostalog, znači obavezu izlaska na teren prilikom

svake prijave nasilja. Podaci dobijeni od posmatranih policijskih uprava ukazuju da je broj prijava slučajeva nasilja u porodici i inter-

vencija isti.

Ukoliko se ti podaci uporede sa podacima dobijenim od žena žrtava nasilja u porodici, vidi se da je policija regovala u 28 od 100 slu-

čajeva. Takođe je zabrinjavajući podataka da je čak 89% ispitanica na pitanje: „Ako se nasilje ponavlja, da li ste ga prijavili svaki

put?“, odgovorilo sa NE, dok su kao razloge za ne prijavljivanje nasilja najčešće navodile nedostatak mreže podrške za izlazak iz si-

tuacija nasilja, strah od nasilnika i nepovjerenje u institucije.

23

Posebno zabrinjavajući podatak, dostupan na stranici MUP-a Kantona Sarajevo u dijelu izvještaja koji se odnosi na Krivična djela

protiv braka, porodice i mladeži, jeste da je od 268 (dvije stotine šezdeset osam) podnesenih službenih izvještaja, 147 (stotinu

četrdeset sedam) povratnika ili 54,8 % 15 što govori o efikasnosti sankcija za nasilnike.

Takođe, evidencije pojedinih Centara za socijalni rad i Policijskih stanica/uprava se razlikuju, što i dalje dovodi do zaključka da ne po-

stoji koordinisan pristup subjekata zaštite u rješavanju problema nasilja nad ženama i nasilja u porodici.

C e n t r i z a s o c i j a l n i r a d

Centri za socijalni rad su za 2015. godinu izvijestili sljedeće:

Centar za socijalni rad Banja Luka u dostavljenim podacima navodi da se najveći broj usluga za žrtve nasilja realizuje kroz tim za pri-

pravnost koji je namijenjen svim korisnicima/cama Centra, ali da najveći postotak otpada na žrtve nasilja. U 2015. godini su zabilje-

žene 204 (dvije stotine i četiri) prijave i registrovano je 290 (dvije stotine i devedeset) žrtava. Tim za hitne intervencije je zabilježio

126 (stotinu dvadeset i šest) intervencija. U Sigurnu kuću je zbrinuto 7 (sedam) žena i 6 (šestoro) djece.

Kao kriterijum za korištenje usluga navodi se da žrtva treba da pozove policiju, a na osnovu procijenjene situacije poziva se dežurni

tim Ustanove. Ukoliko se javlja direktno u Ustanovu odmah se dogovara prijem, a zatim i pomoć.

U Izvještaju Centra za socijalni rad Bijeljina o nasilju u porodici govori se u dijelu Izvještaja Ostali oblici zaštite, mere i usluge pod na-

zivom „Nasilje u porodici“.

U 2015. godini evidentirana su 124 (stotinu dvadeset i četiri) obavještenja o nasilju u porodici,i to od: policije 114 (stotinu i četrnaest)

obavještenja, 8 (osam) obavještenja od žrtava, 1 (jedno) obavještenje od vaspitnoobrazovne ustanove i 3 (tri) obavještenja od drugih

lica. Istovremeno, Centar je policiji dostavio 13 (trinaest) prijava za nasilje u porodici. Najčešće žrtve nasilja u porodici su žene – u

111 (stotinu i jedanaest) slučajeva, dok su muškarci žrtve u 30 (trideset) slučajeva. Centar za socijalni rad je registrovao 58 (pedeset

i osam) maloljetnika kao žrtava nasilja.

15 http://mup.ks.gov.ba/sites/mup.ks.gov.ba/files/izvjestaj_o_radu_-_2015.g.pdf

24

U dijelu Izvještaja koji se odnosi na finansijsko poslovanje, Centar navodi da su u budžetu za 2015. godinu planirane 2.000 KM za

zbrinjavanje žrtava nasilja u porodici te da ništa od tog iznosa nije utrošeno, kao i da nisu imali nijedan zahtjev za smještaj u Sigurnu

kuću.

Centar za socijalni rad Modriča u 2015. godini bilježi 22 (dvadeset i dva) slučaja nasilja u porodici, ali tvrde da je Centar u drugim pos-

tupcima (najčešće u postupcima mirenja prilikom razvoda braka) imao saznanja o još više slučajeva nasilja u porodici, ali žrtve nisu

htjele da pokreću bilo kakve postupke. Od ukupnog broja prijavljenih slučajeva 9 (devet) žrtava sa djecom je bilo smješteno u Sigurnu

kuću. U 17 (sedamnaest) slučajeva sa počiniocima i žrtvama su primijenjene metode stručnog savjetodavnog rada. Budžetom Op-

štine Modriča za 2015. godinu za zbrinjavanje žena žrtava nasilja u Sigurnu kuću, planirano je 5.000 KM, ali prema podacima UG Bu-

dućnost do sada je uplaćeno samo 50% predviđenog iznosa.

Kantonalni Centar za socijalni rad Sarajevo je u 2015. godini u oblasti nasilja u porodici realizovao aktivnosti kroz: intervencije na te-

renu sa predstavnicima policije u cilju zaštite osoba izloženih nasilju, kroz prijave nasilja, pronalaženje smještaja za žrtve nasilja (Si-

gurna kuća, srodnička porodica, druga porodica ili neka druga stambena jedinica), rad sa žrtvom nasilja i individualni rad sa nasil-

nikom. Prema evidenciji Centra počiniocima nasilja u porodici u 2015. godini je izrečeno ukupno 740 (sedam stotina i četrdeset)

mjera, od kojih su 372 (tri stotine sedamdeset i dvije) mjere zabrane uznemiravanja i uhođenja osobe izložene nasilju. U toku godine

u Sigurnu kuću je smješteno 77 (sedamdeset i sedam) osoba koje su bile izložene nasilju i zlostavljanju u porodici, a troškove za

smještaj snosio je Centar.

O broju usluga koje se odnose na nasilje nad ženama govori se u dijelu Izvještaja koji se odnosi na usluge po Porodičnom zakonu

FBiH, a koji se na neki način može povezati sa nasiljem nad ženama i djecom koje je Centar pružio – ukupno 955 (devet stotina pe-

deset i pet) predmeta.

Centar je u toku 2015. godine potpisao dva protokola koji se odnose na sprečavanje nasilja, kao i na bolji tretman onih koji su preživ-

jeli nasilje u porodici. Protokol je potpisan između Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo,

Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo i Fondacije lokalne demokratije Barselona-Sarajevo. U sklopu sa potpisanim Pro-

tokolom svi potpisnici su pružali pomoć, podršku i zaštitu osobama koje su izložene nasilju i zlostavljanju.

25

Centar za socijalni rad Mostar u Izvještaju za 2015. godinu navodi da je broj zahtjeva za korištenje usluga 4 (četiri) i broj pruženih us-

luga u istoj godini je 4 (četiri). Navodi se da su usluge dostupne 7 (sedam) dana u sedmici 365 (tri stotine šezdeset i pet) dana u go-

dini i da usluge nisu specifično planirane nego da su dio svakodnevnih aktivnosti Centra.

Centar za socijalni rad Zenica je u 2015. godini pružio ukupno 173 (stotinu sedamdeset i tri) intervencije. Od ukupnog broja prija-

vljenih slučajeva 62 (šezdeset i dva) su prijavljena/evidentirana na osnovu prijave policije, 48 (četrdeset i osam) slučajeva je evidenti-

rano/prijavljeno na zahtjev Suda, 41 (četrdeset i jedan) na zahtjev stranke, 10 (deset) slučajeva po službenoj dužnosti, 2 (dva) slu-

čaja po prijavi NVO Medica i 10 (deset) ostalih slučajeva koje su prijavile komšije i ostale institucije. Od ukupno 173 (stotinu sedam-

deset i tri) intervencije Centar za socijalni rad Zenica je na zbrinjavanje i smještaj u Sigurnu kuću Medica uputio 14 (četrnaest) osoba

–4 (četiri) žene i 10 (desetoro) djece, te je uputio i 52 (pedeset i dva) zahtjeva za izricanje zaštitnih mjera.

Podaci prikupljeni od žena žrtava nasilja u porodici

4. Dok su sa Vama obavljali razgovor službenici/ce Centra za socijalni rad su se ophodili na sljedeći način:

(Moguće više odgovora)

A U CSR su uzeli Vaše podatke, podatke o počiniocu, te o počinjenom nasilju 55

B U CSR su Vas upoznali sa Vašim pravima, mjerama zaštite i postojećim sankcijama za nasilnika 40

C Omogućili su Vam da nesmetano i bez straha iskažete sve činjenice važne za utvrđivanje porodičnog nasilja 57

D Službenici/ce CSR su postupali sa senzibilitetom za problem porodičnog nasilja, njegove uzroke i različite oblike 28

E U CSR su Vas upoznali sa pravima djeteta/ce na zaštitu od svakog oblika nasilja i zanemarivanja 28

F UCSR su Vas upoznali sa pravima, ovlaštenjima i postupanju centra u zaštiti građana 25

G U CSR su Vas upoznali sa mjerama i radnjama koje će u daljem postupanju preduzeti, a koje su posebno važne

za Vašu bezbjednost (i bezbjednost djeteta/ce) 32

H U CSR su Vas upoznali sa mogućnošću smještaja u Sigurnu kuću za žrtve nasilja u porodici 37

I Socijalni radnik/ca je sa Vama razgovarao/la o preduzimanjuadekvatnih mjera zaštite 37

J Socijalni radnik/ca Vas je pitao/la za Vaše mišljenje prilikom kreiranja adekvatnih mjera zaštite 28

K U CSR su Vas informisali o mogućnosti korištenja besplatne pravne pomoći 32

26

5. Centar za socijalni rad je preduzeo sljedeće mjere i radnje:

(Moguće više odgovora)

A Ako ste se zbog nasilja prvo obratili CSR, oni su odmah nasilje prijavili policiji 9

B U CSR su Vam pružili psihosocijalnu podršku 20

C U CSR su Vas pitali da li želite smještaj u Sigurnu kuću 37

D CSR je donio rješenje o smještaju u Sigurnu kuću na osnovu svoje procjene 18

E Na Vaš zahtjev CSR je donio rješenje o smještaju u Sigurnu kuću 25

F CSR je sačinio službenu zabilješku o Vašem slučaju 48

G U CSR su Vas savjetovali da odustanete od prijave nasilnika 15

H U CSR su Vas savjetovali da se pomirite sa nasilnim partnerom 22

6. Jeste li zadovoljni postupanjem Centra za socijalni rad u konkretnom slučaju?

(Izabrati jedan odgovor)

A Da 23

B Ne 18

C Djelimično 35

Nisu odgovorile 24 ispitanice.

Ako da, čime najviše?

Ljubaznošću, razgovorom, razumijevanjem; puno su mi pomogli.

Službenici/ce su divni, puno su mi pomogli.

27

Ako ne, čime najviše?

Nisu htjeli da me saslušaju do kraja. Tokom razgovora više puta su me prekidali. Smatram da mi nisu ništa pomogli.

Nisu mi pružili nikakvu pomoć ni podršku, htjeli su da se vratim kući.

Nisu me pitali da li imam gdje da se sklonim. Tada nisam ni znala za Sigurnu kuću.

Tražila sam novčanu pomoć, ništa mi nisu dali.

Nisu mi dali priliku da razmislim šta dalje. Odlučivali su o mom životu.

Nismo imali maloljetnu djecu pa se nisu uključili.

Sve vrijeme su me plašili da će mi oduzeti djecu ako ne nađem posao.

Komentar:

Usluge centara za socijalni rad za žene i djecu koja su žrtve nasilja su ograničene i različite u različitim sredinama i kreću se

od opštih do specifičnih usluga, kao što su: interventni timovi, zbrinjavanje u Sigurnu kuću, individiualni i grupni psihosocijalni rad.

Evidencija nasilja u centrima za socijalni rad nije standardizovana pa dobijene informacije nisu u skladu sa demografskim karakteri-

stikama gradova u kojima je istraživanje sprovedeno.

Ilustracije radi, u Centru za socijalni rad Mostar u 2015. godini pružene su 4 (četiri) usluge ženama žrtvama nasilja, dok je

Centar za socijalni rad Zenica u 2015. godini imao 173 (stotinu sedamdeset i tri) intervencije za slučajeve nasilja nad ženama i na-

silja u porodici.

Istraživanje je pokazalo da je u 2015. godini, kao i u 2013. i 2014. godini, od svih radnji koje treba preduzeti na podršci žena i djece

žrtava nasilja u porodici Centar za socijalni rad u najvećem broju slučajeva – 55 (pedeset i pet) uzeo podatke o žrtvi, počiniocu i tipu

nasilja, u 48 (četrdeset i osam) slučajeva je sačinjena službena zabilješka, dok je samo u 20 (dvadeset) slučajeva pružena psihosoci-

jalna podrška, a u 28 (dvadeset i osam) slučajeva su žene bile konsultovane prilikom izrade adekvatnih mjera zaštite.

Zabrinjavajući podaci se odnose na broj rješenja koja centri donose za zbrinjavanje žena i djece žrtava nasilja u sigurne kuće i finan-

sijska sredstva koja se planiraju za te namjene. Prema podacima iz Modriče iznos planiranih sredstava za 2015. godinu je 5.000 KM

28

dok je u prethodnim godinama za žrtve nasilja bilo namijenjeno 7.000–10.000 KM. Planirana sredstva se smanjuju svake godine, is-

plaćuju se neredovno i ne u predviđenom iznosu. Centar za socijalni rad Bijeljina u 2015. godini, kao i u 2014, od planiranih 2.000

KM za žrtve nasilja nije potrošio ništa iako je imao evidentirana 124 (stotinu dvadeset i četiri) obavještenja o nasilju u porodici.

NAJVEĆI PROBLEMI U ZAŠTITI ŽENA I DJECE ŽRTAVA

RODNO ZASNOVANOG NASILJA I NASILJA U PORODICI

Senzibilnost subjekata zaštite za problem nasilja nad ženama:

Nesenzibilan i nepristupačan pristup žrtvama nasilja od strane predstavnika/ca subjekata zaštite, koji uključuje razgovor op-

tužujućim i okrivljujućim tonim zbog čega se žrtva nasilja osjeća bespomoćno, a njene potrebe, u smislu fizičkog i psihičkog

oporavka se ne uvažavaju.

Nedostatak obučenosti i empatije profesionalaca/ki u lancu zaštite što za rezultat ima različito normiranje, vrednovanje i

primjenjivanje pojedinih zakonskih odredbi.

Centri za socijalni rad nerado donose rješenja o smještaju žena žrtava nasilja u sigurne kuće, a kad ih izdaju čine to na

kratak rok (svega par dana) što ne doprinosi njihovom oporavku. Važno je istaći da finansiranje sigurnih kuća nije redovno

što u praksi otežava adekvatno zadovoljavanje potreba zbrinutih klijentica.

29

Pristup pravdi:

Još uvijek nisu doneseni svi podzakonski akti propisani Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici FBiH (jedino je donesen Pra-

vilnik o načinu sprovođenja zaštitnih mjera koji je u nadležnosti policije).

Kršenje zaštitnih mjera žrtava nasilja od strane nasilnika.

U Brčko Distriku BiH još uvijek nije usvojen Zakon o zaštiti nasilja u porodici.

Krivični postupci se teško pokreću, odugovlače, a žrtve u stanju ekonomske zavisnosti i pod pritiskom nasilnika odustaju od

svjedočenja, čime se postupak obustavlja.

Nasilje u porodicise često zavodi kao ugrožavanje sigurnosti ili narušavanje javnog reda i mira pa se nasilje u porodici tretira

kao prekršaj, a ne kao krivično djelo.

Žene sa iskustvom nasilja veoma teško ostvaruju pravo na zaštitu i pomoć koja im pripada prema relevantnim zakonima,

zato što su nedovoljno informisane i zato što ih subjekti zaštite ne upućuju na institucije/organizacije koje im mogu pomoći ili

veoma površno sagledavaju njihove socijalne prilike i mogućnosti za pristup pravdi.

Žene koje su prijavile nasilje nemaju povratnu informaciju o daljim koracima koji su preduzeti protiv počinioca nasilja. Ovaj

problem je naročito izražen kod pokretanja krivičnog postupka.

Nepostojanje programa ekonomskog osnaživanja i podrške za žene sa iskustvom nasilja:

Većina ispitanica u sprovedenom istraživanju (njih 52%) su nezaposlene, a one koje su zaposlene imaju mala mjesečna pri-

manja koja nisu dovoljna za osnovne egzistencijalne potrebe.

Institucije vlasti ne preduzimaju neophodne zakonodavne odnosno druge mjere koje bi ženama i djeci žrtvama nasilja omo-

gućile oporavak od nasilja u smislu finansijske pomoći, pomoći pri stanovanju, obrazovanju, obuci i zapošljavanju kako Kon-

vencija preporučuje u članu 20. Opšte usluge podrške.16

Zbog ekonomske zavisnosti žene, koje su preživjele nasilje, se vraćaju u nasilne zajednice.

Ne postoji podrška od strane institucija vlasti u realizaciji izlazne strategije iz sigurnih kuća za žene i djecu žrtve porodičnog

nasilja.

16 http://arsbih.gov.ba/project/istanbulska-konvencija/

30

Izvori podataka:

* Savjet Evrope, Konvencija o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (dostupno na: http //goo.gl/P4bFaJ)

* Petrić, N. i Galić, N, Osnovna studija: „Analiza usklađenosti zakonodavstva i javnih politika u Bosni i Hercegovini sa Konvencijom Sa-

vjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama“, Drugo dopunjeno izdanje (dostupno na: http://www.potpisujem.org/-

bih/1593/drugo-dopunjeno-izdanje)

* Zakon o zabrani diskriminacije BiH (Službeni glasnik BiH, br. 59/09)

* Službeni list Bosne i Hercegovne, broj 59/09

* Izvještaj o radu MUP-A Kantona Sarajevo za 2015. godinu. Dostupno na: http://mup.ks.gov.ba/sites/mup.ks.gov.ba/. Pristupljeno

15.09.2016.

31

Uputstvo za anketarke: navesti svrhu istraživanja (ispitivanje žena sa iskustvom nasilja o postupanju policije i Centra za socijalni rad)

i način uzimanja podataka koji će se prezentovati ciljnoj populaciji (putem upitnika). Potrebno je upoznati se sa brojem uzoraka (100

žena) i mjestima gdje će se izvršiti ispitivanje (Banja Luka, Bijeljina, Modriča, Mostar, Sarajevo, Zenica). Naglasiti da istraživanje pro-

vode ženske NVO koje se bave ovom problematikom i koje su na terenu uočile brojne nedostatke kada je u pitanju primjena zakona.

Redni broj upitnika:_____________ Datum razgovora:_____________________

Razgovor vodila : _____________________

I OPŠTI PODACI

1. Starosna dob:

A. Od 18 do 21 godinu

B. od 22 do 30 godina

C. od 31 do 40 godina

D. od 41 do 50 godina

E. od 51 do 60 godina

F. od 61 do 70 godina

G. od 71 do 80 godina

32

2. Stepen obrazovanja:

A. Nezavršena osnovna škola (manje od 8 razreda školovanja)

B. završena osnovna škola (8 razreda školovanja)

C. srednja škola

D. viša škola

E. visoka škola

F. magisterij, specijalizacija, doktorat

G. bez odgovora

3. Zaposlenost:

A. Nezaposlena

B. u radnom odnosu na određeno vrijeme

C. u radnom odnosu na neodređeno vrijeme

D. privremeni i povremeni poslovi

E. radim „na crno“ (neprijavljeno zaposlena)

F. u penziji

G. nešto drugo – navesti šta? ____________________________________

H. bez odgovora

4. Označite svoja vlastita prosječna mjesečna primanja (uključujući sva primanja – platu ili penziju, socijalnu pomoć, primanja

od honorarnih poslova, iznajmljivanja nekretnina i sl):

A. Bez prihoda

B. od 100 KM do 200 KM mjesečno

C. od 200 KM do400 KM mjesečno

D. od 400 KM do 800 KM mjesečno

33

E. od 800 KM do 1.200 KM mjesečno

F. od 1.200 KM do 1.600 KM mjesečno

G. od 1.600 KM do 2.000 KM mjesečno

H. preko 2.000 KM mjesečno

I. bez odgovora

5. Bračno stanje:

A. Sama

B. u vezi (dečko/djevojka)

C. u braku

D. vanbračna zajednica

E. razvedena

F. udovica

G. bez odgovora

6. Djeca: Broj _______

uzrast______

pol_________

II OPIS PROBLEMA

1. Vrsta nasilja:

(Moguće više odgovora)

A. Partnersko nasilje:

a/ psihičko (prisile, prijetnje, zabrane, kontrola, emocionalne ucjene, razbijanje stvari, bacanje predmeta, prijetnja oružjem,

galama, uvredljive i ponižavajuće poruke, ometa Vas na poslu…)

34

b/ fizičko (šamari, premlaćivanje, nanošenje fizičkih povreda, davljenje, guranje…)

c/ seksualno (povremena prisila na seksualni odnos protiv vlastite volje)

d/ ekonomsko (zabranjuje Vam da se zaposlite, oduzima Vam novac i imovinu, zabranjuje korištenje zajedničkih dobara, ne

podmiruje materijalne potrebe porodice)

e/ uhođenje

B. Prisilni brak

C. Genitalno sakaćenje

D. Prisilni pobačaj

E. Sterilizacija

F. Seksualno nasilje uključujući silovanje

G. Uhođenje (treća osoba)

H. Nasilje „iz časti“

2. Ko je nasilnik?

(Izabrati jedan odgovor)

A. Muž – žive skupa

B. Muž – žive odvojeno

C. Vanbračni partner – žive zajedno

D. Vanbračni partner – žive odvojeno

E. Bivši muž – žive zajedno

F. Bivši muž – žive odvojeno

G. Bivši vanbračni partner – žive zajedno

H. Bivši vanbračni partner – žive odvojeno

I. Momak – žive zajedno

J. Momak – žive odvojeno

K. Bivši momak

L. Neki drugi član porodice

35

M. Poslodavac

N. Nepoznata osoba

O. Neko drugi (ko nije član porodice, ali poznata osoba)

P. Drugo__________________

R. Bez odgovora

3. Koliko dugo je nasilje trajalo kada ste se prvi put obratili za pomoć nekoj od institucija?

(Izabrati jedan odgovor)

A. Kraće vrijeme (do mjesec dana). To je za mene bila nova situacija.

B. Već neko vrijeme (mjesec dana do jedna godina).

C. Više od godinu dana.

D. Više godina – navesti koliko? __________

E. Bez odgovora.

4. Koliko često se događa nasilje (uključujući bilo koji oblik psihičkog, fizičkog, seksualnog ili ekonomskog nasilja)?

(Moguće je izabrati više odgovora i pored njega upisati vrstu nasilja)

A. Svakodnevno

B. Sedmično

C. Mjesečno

D. Rijetko (upiši koliko puta)__________

E. Bez odgovora

5. Reakcija na napad:

(Moguće više odgovora)

A. Primila/podnijela

36

B. Pobjegla/otišla

C. Pokušala se odbraniti (fizički)

D. Pokušala se odbraniti (verbalno)

E. Pozvala policiju

F. Ostalo________________________

G. Bez odgovora

6. Kome ste se sve obratili zbog nasilja?

(Stavite oznaku X u odgovarajuću kućicu s obzirom na učestalost kontaktiranja. One koje nisu kontaktirane ostavite prazne)

Prvi put Jednom Više puta

Centar za socijalni rad

Policija

Hitna pomoć

Dom zdravlja

Nevladina organizacija

Sklonište za žene

Advokat/ica

Ostalo:

7. Ako se nasilje ponavlja, da li ste ga prijavljivali svaki put?

A. Da

B. Ne

C. Bez odgovora

37

8. Ako je odgovor na 7. pitanje NE, zašto niste?

(Rangirati samo one odgovore koje ispitanica navede kao relevantne za sebe, ostale ostaviti prazne. Rangirati ih po važnosti na način

da se: ispred najvažnijeg upiše broj 1, sljedeći po važnosti je broj 2, pa broj 3 i tako dalje do najmanje važnog koji će biti broj 5 ili 6

ako nema kategorija „ostalo“)

__ Nisam mislila da mi mogu pomoći (strah od posljedica, nisu mi pomogli prethodni put)

__ Mislila sam da je to moj lični problem (to nije posao za policiju, Centar...)

__ Nemam povjerenja u institucije (nepostupanje, dvostruko prijavljivanje)

__ Strah od nasilnika

__ Nedostatak mreže podrške za izlazak iz situacije nasilja (nema podršku porodice i prijatelja)

__ Sram

__ Ostalo ______________________________

9. Ako se niste obratili nijednoj od spomenutih institucija, odgovorite zašto?

(Rangirati samo one odgovore koje ispitanica navede kao relevantne za sebe, ostale ostaviti prazne. Rangirati ih po važnosti na način

da se: ispred najvažnijeg upiše broj 1, sljedeći po važnosti je broj 2, pa broj 3 i tako dalje do najmanje važnog koji će biti broj 5 ili 6

ako nema kategorija „ostalo“)

__ Nisam mislila da mi mogu pomoći (strah od posljedica, nisu učinkoviti)

__ Mislila sam da je to moj lični problem (to nije posao za policiju, Centar...)

__ Nemam povjerenja u institucije (nepostupanje, dvostruko prijavljivanje)

__ Strah od nasilnika

__ Nedostatak mreže podrške za izlazak iz situacije nasilja (nema podršku porodice i prijatelja)

__ Sram

__ Ostalo ______________________________

38

III ISKUSTVO SA INSTITUCIJAMA

1. Za svaku izjavu staviti oznaku X u odgovarajući kvadrat; ostaviti prazno SAMO onda kada žena uopšte nije bila u opisanoj situaciji.

Ako je situaciju ispitanice teško objasniti kroz ovaj set pitanja, opišite ukratko njen slučaj na posebnom papiru kao dodatak

upitniku.

POLICIJA DA NE

Kod prve prijave nasilja u porodici policija je odmah izašla na teren

Policija je izašla na svaku Vašu prijavu nasilja

U policijskoj patroli je bila službenica ženskog pola

Policija je odvojeno ispitivala Vas i nasilnika (u odvojenim prostorijama)

Policija je nasilnika lišila slobode

Policija Vas je informisala o adresaru ustanova, organizacija i ostalih institucija koje pružaju pomoć, podršku i zaštitu

žrtvama nasilja u porodici

Policija Vas je obavijestila o Vašim pravima

Policija Vas je pitala na koji način je vršeno nasilje

Policija Vas je pitala da li se nasilje ponavlja

Policija Vas je upitala da li Vam je potrebna zdravstvena pomoć

Policija je obavijestila Centar za socijalni rad

Policija je obavijestila Tužilaštvo

Policija Vam je ponudila alternativni smještaj (Sigurnu kuću)

Policija je podnijela zahtjev za hitne mjere zaštite/zaštitne mjere

Policija Vas je obavijestila o mogućnosti podnošenja prijedloga za izricanjem hitne mjere zaštite

Policija je napravila zvaničnu zabilješku

Policija je učinioca nasilja samo upozorila da ne vrši nasilje

Policija je samo Vas upozorila da ne vršite nasilje

Policija Vas je oboje samo upozorila da ne vršite nasilje

39

Policija je samo Vas upozorila da ćete, ukoliko se nasilje ponovi, platiti novčanu kaznu

Policija je samo učinioca nasilja upozorila da će, ukoliko se nasilje ponovi, platiti novčanu kaznu

Policija je samo Vas ili oboje upozorila da ćete, ukoliko se nasilje ponovi, platiti novčanu kaznu

Policija je krivično prijavila učinioca nasilja

Policija je krivično prijavila Vas

Policija je krivično prijavila i Vas i učinioca nasilja

Policija Vam je sugerisala da odustanete od prijave nasilnika

CENTAR ZA SOCIJALNI RAD DA NE

Ako ste se zbog nasilja prvo obratili CSR oni su odmah nasilje prijavili policiji

CSR je uzeo Vaše podatke, podatke o počiniocu te počinjenom nasilju

CRS Vas je upoznao sa Vašim pravima, mjerama zaštite i postojećim sankcijama za nasilnika

Omogućili su Vam da nesmetano i bez straha iskažete sve činjenice važne za utvrđivanje počinjenog nasilja

CSR Vas je upoznao o pravima djeteta (pravo na zaštitu od svakog oblika nasilja i zanemarivanja)

CSR Vas je upoznao o pravima, ovlaštenjima i postupanju Centra u zaštiti građana

CSR Vas je upoznao s mjerama i radnjama koje će u daljem postupanju preduzeti, a koje su posebno važne za Vašu

bezbjednost (i bezbjednost djeteta/ce)

CSR Vas je upoznao o mogućnosti smještaja u Sigurnu kuću za žrtve nasilja u porodici

Socijalni radnik/ca je sa Vama razgovarao/la o preduzimanju adekvatnih mjera zaštite

Socijalni radnik/ca Vas je pitao/la za Vaše mišljenje prilikom kreiranja plana o preduzimanju adekvatnih mjera zaštite

U CSR su Vas informisali o mogućnosti korištenja besplatne pravne pomoći

U CSR su Vam pružili psihosocijalnu podršku

U CSR su Vas pitali da li želite smještaj u Sigurnu kuću

CSR je donio rješenje o smještaju u Sigurnu kuću na osnovu svoje procjene

Na Vaš zahtjev CSR je donio rješenje o smještaju u Sigurnu kuću

Službenici/ce CSR su postupali sa senzibilitetom za problem porodičnog nasilja, njegove uzroke i različite oblike

40

CSR je sačinio službenu zabilješku o Vašem slučaju

U CSR su Vas savjetovali da odustanete od prijave nasilnika

U CSR su Vas savjetovali da se pomirite s nasilnim partnerom

2. Jeste li zadovoljni postupanjem policije u konkretnom slučaju nasilja?

(Izabrati jedan odgovor)

1. DA 2. DJELIMIČNO 3. NE

Ako da, čime najviše? _______________________________________________

Ako ne, čime najviše? _______________________________________________

3. Jeste li zadovoljni postupanjem Centra za socijalnu pomoć u konkretnom slučaju?

(Izabrati jedan odgovor)

1. DA 2.DJELIMIČNO 4. NE

Ako da, čime najviše? _______________________________________________

Ako ne, čime najviše? _______________________________________________