Zaštita prirode i okoliša u Hrvatskoj
description
Transcript of Zaštita prirode i okoliša u Hrvatskoj
Zaštita prirode i okoliša
u Hrvatskoj
Prof.dr.sc. Stjepan KrčmarOdjel za biologiju, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku
• Prve ideje o zaštiti prirode i okoliša u Hrvatskoj javljaju se
krajem 19 st.
• Poznati hrvatski prirodoslovci V. Vouk, I. Pevalek, M. Hirtz,
I. Horvat, E. Rossler i dr. objavljuju članke o zaštiti prirode i
okoliša u stručnim časopisima: Priroda, Šumarski list, Hrvatski
planinar
• 1893. godine u Zakonu o lovu, prvi put normirana je zaštita ptica
pjevica
• 1893. godine osniva se Društvo za uređenje i poljepšanje Plitvičkih
jezera i okolice
• 1900. godine donesen je Zakon o zaštiti pećina
• 1928./29. godine Hrvatsko prirodoslovno društvo i Hrvatsko
planinarsko društvo doprinose proglašenju Nacionalnih parkova
Plitvička jezera i Paklenica
• 1945. godine donesen je Zakon o zaštiti spomenika kulture i
prirodnih rijetkosti
• 25.01.1946. godine u Zagrebu je osnovan Zemaljski zavod za
zaštitu prirodnih rijetkosti NRH
• 2003. godine Zavod ulazi u sastav Ministarstva kulture RH
• U Deklaraciji o zaštiti okoliša u RH, koju je Sabor donio 1992. godine,
sadržano je opredjeljenje za izgradnju pravnog sustava sukladno
međunarodnim ugovorima i standardima europske i svjetske
zajednice, kojima će se u potpunosti osigurati trajna, sustavna i
učinkovita zaštita prirode i okoliša
• Hrvatska je također ratificirala brojne međunarodne zakonske akte,
te provodi zaštitne postupke jednake onima u svijetu
• 1999. godine Hrvatska donosi Nacionalnu strategiju i akcijski plan
zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NSAP)
• 2005. godine Hrvatska, Zakonom o zaštiti prirode (NN, 70), zaštićuje
9,52% ukupne površine kopna i 0,9% površine Jadranskog mora,
najveći dio zaštićenih područja odnosi se na Nacionalne parkove i
Parkove prirode (9,10%) kopnene površine
Ekološka mreža
• Ekološka mreža je sustav međusobno povezanih ili prostorno
bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom
biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju
prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti koju čine ekološki
značajna područja za Hrvatsku, a uključuju i ekološki značajna
područja Europske unije Natura 2000 važnih za očuvanje
ugroženih divljih svojti i stanišnih tipova
• Uspostava ekološke mreže u Hrvatskoj propisana je Zakonom o
zaštiti prirode
Slika 172. Ekološka mreža RH
• U 2002. godini počela je provedba LIFE III projekta CRO-NEN, koji je
rezultirao izradom prijedloga nacionalne ekološke mreže, kao osnove za
izradu uredbe o proglašenju Ekološke mreže RH
• U 2007. godini Državni zavod za zaštitu prirode izradio je stručnu podlogu
za Uredbu Vlade o proglašenju Ekološke mreže (NN 109/07), koja je usvojena u
listopadu 2007.
• Područja ekološke mreže u Hrvatskoj, sukladno ekološkoj mreži Europske
unije NATURA 2000, podijeljena su na međunarodno važna područja za
ptice te područja važna za ostale divlje svojte i stanišne tipove
• Svako područje sadrži ciljeve očuvanja, odnosno popis vrsta i
stanišnih tipova zbog kojih je uvršteno u ekološku mrežu
Dodatno, svako područje ekološke mreže sadrži i smjernice za mjere
zaštite koje se primjenjuju na sve fizičke i pravne osobe, koje na
područjima ekološke mreže koriste prirodna dobra i obavljaju radnje
i zahvate, kod zahvata u prostoru obvezna je izrada studije utjecaja na
okoliš, procjene utjecaja na prirodu i ekološku mrežu
• Ekološka mreža RH obuhvaća 47% kopnenog i 39% morskog
teritorija Republike Hrvatske i dva koridora: koridor za morske
kornjače te koridor Palagruža-Lastovo- Pelješac (područje važno za
selidbu ptica)
(za detaljne informacije pogledajte web stranice Državnog zavoda za zaštitu prirode RH, http:// www.dzzp.hr)
NATURA 2000
• Natura 2000 je ekološka mreža sastavljena od kopnenih i morskih
područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova
Europske unije
• Cilj Natura 2000 ekološke mreže je ponovno uspostavljanje povoljnog
stanja za više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih
i poluprirodnih stanišnih tipova
• Natura 2000 sadrži 30.000 područja na skoro 20% teritorija EU što je
čini najvećim sustavom očuvanih područja u svijetu
• Natura 2000 temelji se na EU direktivama, a područja se biraju
znanstvenim mjerilima
• Stanje biološke raznolikosti jako se pogoršalo posljednjih 50 godina,
zbog ljudskih aktivnosti više od 700 vrsta, većinom ptica i sisavaca
upisano je u Crveni popis vrsta kojima prijeti izumiranje u Europi.
Nisu ugrožene samo rijetke vrste poput velikih zvijeri ili endemičnih
svojti, već i mnoge druge vrste, koje su još uvijek brojne, ali im
pogodna staništa ubrzano nestaju, što može dovesti do njihovog
skorog izumiranja
• Natura 2000 je temeljni program kojim Europska unija pokušava
zaustaviti ove negativne trendove na svojem teritoriju.
• Mreža Natura 2000 sastoji se od Posebnih područja zaštite - SAC
(područja izdvojenih na temelju Direktive o staništima) i Područja
posebne zaštite - SPA (područja izdvojenih na temelju Direktive o
pticama)
Kriteriji za pripremu prijedloga NATURA 2000
• Na temelju Direktive o pticama same zemlje članice proglašavaju područja
posebne zaštite (Special Protection Areas – SPA) i ona automatski ulaze u
mrežu NATURA 2000
• Do prosinca 2009. u zemljama EU proglašeno je 5.242 SPA područja
ukupne površine od 574.819 km² od čega 477.312 km² kopna (11%
teritorija EU) i 619 područja koja obuhvaćaju morske površine 97.707 km²
• Na temelju Direktive o staništima (Direktiva 92/43/EEZ Vijeća od
21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore)
države predlažu Europskoj komisiji (EK) Nacionalni popis pSCI
područja (proposed Sites of Community Importance)
• Direktiva obuhvaća 1000 vrsta (biljaka, sisavaca, gmazova,
vodozemaca, riba i određenih skupina beskralježnjaka) te više od 230
stanišnih tipova (močvarnih, travnjačkih, šumskih, morskih)
Odabir područja temelji se na kriterijima iz Dodatka III Direktive o
staništima
• EK uz pomoć Europskog centra za biološku raznolikost (ETC/BD) iz
Pariza analizira prijedlog države
• U postupku biogeografskih seminara, te uz suglasnost svih zemalja članica,
potvrđuje se popis SCI područja za svaku pojedinu biogeografsku regiju,
koja se nakon postupka vrednovanja proglašavaju posebnim područjima
zaštite (SAC)
• Kod odabira područja treba voditi računa da u svakoj regiji treba biti
zastupljen reprezentativni dio svake vrste i stanišnog tipa
• EU je podijeljena u devet biogeografskih regija, koje su karakteristične po
vegetaciji, klimi, topografiji i geologiji. Granice regija omogućuju praćenje
trendova očuvanja vrsta i staništa u sličnim uvjetima diljem Europe ne
vodeći računa o državnim granicama
• Regije su: alpska, kontinentalna, mediteranska, panonska, stepska,
borealna, atlantska, crnomorska i makronezijska, od kojih su u Hrvatskoj
prisutne prve četiri
Ekološka mreža NATURA 2000 u Hrvatskoj
• Zahvaljujući velikoj raznolikosti staništa i divljih vrsta te posebno velikom
broju biljnih vrsta, Hrvatska je jedna od triju europskih zemalja s
najvećom biljnom raznolikošću:
• rijetki sisavci, među kojima se ističu ris, vuk i medvjed
• brojni gmazovi i vodozemci;
• više od 65% svih poznatih vrsta riba u Sredozemlju te
• više od 230 vrsta ptica (gotovo polovina svih ptica u Europi, obitavaju u
Hrvatskoj).
• Upravo je zato hrvatska kockica veoma važna i dobro došla u europsku
slagalicu ekološke mreže NATURA 2000
• U trenutku pristupa Europskoj uniji, Republika Hrvatska ima obvezu
provedbe Direktive o pticama te Direktive o staništima na svom
teritoriju.
• Velik dio odredbi ovih Direktiva već je prenijet u Zakon o zaštiti prirode
(NN 70/05)
• Hrvatska će za ekološku mrežu NATURA 2000 morati predložiti
područja važna za očuvanje više od 250 vrsta i 70 stanišnih tipova koji se
pojavljuju na ovom području te se smatraju važnima sa stanovišta
Eurospke unije
• U okviru priprema Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP) koordinirao je
detaljnu inventarizaciju vrsta i staništa u Hrvatskoj. Koristeći tu
opsežnu količinu osnovnih podatka, DZZP je utvrdio oko 1000 područja
koja bi trebala biti predložena u ekološku mrežu Europske unije
NATURA 2000
• Odabir područja temeljen je na standardnim znanstvenim kriterijima,
koji se na isti način odnose na sve zemlje članice Europske unije
• Taj prijedlog područja sada se upućuje na javne konzultacije. Uloga
konzultacijskog procesa je dvostruka: s jedne strane obavještava sve
potencijalno uključene te zainteresirane za mrežu NATURA 2000; što
je ona te kako će funkcionirati u praksi, a s druge, daje priliku svima
na koje se odnosi mogućnost davanja primjedbi te komentara, na
odabir područja – npr., ukoliko posjeduju informaciju o nalazu
određene vrste ili staništa na određenom području
• Po završetku konzultacijskog procesa, konačni revidirani prijedlog
mreže NATURA 2000 područja bit će poslan Vladi na završno
odobrenje te dostavljen Europskoj komisiji u Bruxelles• (za detaljne informacije pogledajte web stranicu Državnog zavoda za zaštitu prirode RH, http://www.dzzp.hr)
Slika 173. NATURA 2000 područja u Hrvatskoj
Slika 174. NATURA 2000 područja u Osječko-baranjskoj županiji
Kategorije zaštite prirode i zaštićena područja
1. Strogi rezervati (SR)
Strogi rezervati su područja kopna i/ili mora s neizmijenjenom ili
neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom, a namijenjeni su
isključivo očuvanju izvorne prirode, znanstvenom istraživanju,
kojim se ne mijenja biološka raznolikost, praćenju stanja prirode, te
obrazovanju koje ne ugrožava slobodno odvijanje prirodnih
procesa, zabranjene su gospodarske i druge djelatnosti
a) Hajdučki i Rožanski kukovi
smještaj: Ličko – senjska županija
površina: 1222 ha
datum zaštite: 22.1.1969.
b) Bijele i Samarske stijene
smještaj: Primorsko – goranska i Karlovačka županija
površina: 1175,35 ha
datum zaštite: 24.1.1985.
2. Nacionalni parkovi (NP)
Nacionalni park je prostrano, pretežno neizmjenjeno područje
kopna i/ili mora iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, a
obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih
ekoloških sustava, ima zanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu i
rekreativnu namjenu,
u Nacionalnom parku dopuštene su radnje i djelatnosti kojima se
ne ugrožava izvornost prirode, a zabranjena je gospodarska
uporaba prirodnih dobara
Slika 175. Nacionalni parkovi Hrvatske
http://www.camping.hr/hr/hrvatska/nacionalni-parkovi
NP Plitvička jezera
smještaj: Karlovačka i
Ličko – senjska županija
površina: 29.482 ha
datum zaštite: 8.4.1949.
• najstariji Nacionalni park u
Hrvatskoj
• UNESCO je Plitvička jezera
1979. godine uvrstio na Listu
svjetske prirodne baštine
• opisano je 1267 biljnih vrsta, 55 vrsta orhideja (kaćuna), 161 vrsta ptica, 21 vrsta šišmiša
• fenomen krške hidrografije sa 16 kaskadno nanizanih jezera, s brojnim sedrenim slapištima u živom biodinamičnom procesu
• 2/3 površine NP je pod šumama bukve i jele, dijelom u prašumskom obliku (Čorkova uvala)
http://www.adrijanaputovanja.hr/Default.aspx?sifraStranica=568
Slika 176. Plitvička jezera
NP Paklenica
smještaj: Zadarska i Ličko -
senjska županija
površina: 9600 ha
datum zaštite: 19.10.1949.
• duboki bujični klanci Velike i
Male Paklenice okomito urezani
u glavni greben planine Velebita
• ima oko 90 speleoloških objekata,
• bogata i raznolika flora oko 800 vrsta s brojnim endemičnim vrstama,
• dominiraju autohtone reliktne šume crnog bora, termofilne šume i šikare bijelog i crnog graba s hrastom meduncem
• ornitofauna broji 216 vrsta
Slika 177. NP Paklenicahttp://www.somewhereelseland.com/croatia.php
NP Risnjak
smještaj: Primorsko – goranska županija
površina: 6400 ha
datum zaštite: 15.9.1953.
• bogat prirodnim geološkim, vegetacijskim,
pedološkim i mikroklimatskim fenomenima
• posebnost su goranske šume s 14 šumskih
zajednica
• fauna je vrlo raznolika (smeđi medvjed, ris, vuk), 130 vrsta leptira
Slika 178. NP Risnjak
Slika 179. Ris (Lynx lynx) Slika 180. Mrki medvjed (Ursus arctos)
NP Mljet
smještaj: Dubrovačko –
neretvanska županija
površina: 5375 ha
datum zaštite: 12.11.1960.
• NP Mljet nalazi se na zapadnom
dijelu istoimenog otoka, bujne
vegetacije, koju čine šume
alepskog bora i makije crnike, a
okružuju ih dva slana tzv. jezera (potopljene krške depresije – duboki zaljevi)
• 57% površine čini kopno, a 43% more
• značajan je svijet mljetskog podmorja, koji obuhvaća mnoge endemske vrste
Slika 181. NP Mljethttp://www.kroatien-online.com/hr/turizam/otoci/mljet.htm
NP Kornati
smještaj: Šibensko – kninska
županija
površina: 21.700 ha
datum zaštite: 24.7.1980.
• Najrazvedenija otočna skupina
europskog Sredozemlja, koja se
sastoji od 140 nenaseljenih otoka
i otočića
• na otocima je specifična endemska vegetacija (dubrovačka zečina i drvenasta mlječika)
• flora Kornata procijenjena je na 700 do 800 biljnih vrsta
• više od 78% površine NP pripada moru, čije se biocenoze ubrajaju među najbogatije na Jadranu
Slika 182. NP Kornatihttp://www.otok-murter.hr/hr/murter/kontakti- 28/nacionalni_park_kornati-110
NP Brijuni
smještaj: Istarska županija
površina: 3.395 ha
datum zaštite: 27.10.1983.
• skupina od 14 otoka, ukupne
površine 734.6 ha nalazi se na
jugozapadnom dijelu istarske obale
• otoci su prekriveni bujnim šumama crnike i uređenim perivojima nekad ekskluzivnog ljetovališta
• naseljene su brojne neautohtone vrste životinja (jelen lopatar, jelen aksis, muflon)
• podmorje NP obiluje brojnim vrstama spužvi, školjkaša, ježinaca, rakova, riba
• vidljivi su i tragovi dinosaura
Slika 183. NP Brijuni
NP Krka
smještaj: Šibensko – kninska
županija
površina: 10.900 ha
datum zaštite: 24.1.1985.
• rijeka Krka duboko je kanjonski
usječena u vapnenačku zaravan,
na svom toku gradi 7 sedrenih
slapova, od kojih je najljepši
Skradinski buk
• biotički sastav NP čine mediteranske i submediteranske biljne i životinjske vrste
• flora je zastupljena sa 860 samoniklih vrsta i podvrsta, među kojima su i brojne endemske vrste
Slika 184. NP Krka http://www.atlas-supetar.com/excursions/krka
NP Sjeverni Velebit
smještaj: Ličko – senjska
županija
površina: 10.900 ha
datum zaštite: 2.6.1999.
područje Sjevernog Velebita
osobito je po raznolikosti krških oblika,
reprezentativnih oblika florističke i
faunističke zajednice, krajobraza na relativno malom prostoru
• veći dio NP pokriven je šumama bukve, jele i smreke
• u NP obitavaju mrki medvjed, ris, vuk, suri orao i tetrijeb gluhan
Slika 185. NP Sjeverni Velebit
Literatura:
• Springer O.P i Springer D. 2008. Otrovani modrozeleni planet. Biblioteka Geographia Croatica, Zagreb, Knjiga 31, 293 pp.
• Zeleni Osijek, 2009. NATURA 2000 u Osječko-baranjskoj županiji. Grafika, Osijek.
• http://images.google.hr/ (25.11.2012.).
• http://www.atlas-supetar.com/excursions/krka (25.9.2012.).
• http://www.otok-murter.hr/hr/murter/kontakti-28/nacionalni_park_kornati-110 (25.9.2012.).
• http://www.kroatien-online.com/hr/turizam/otoci/mljet.htm (25.9.2012.).
• http://www.somewhereelseland.com/croatia.php (25.9.2012.).
• http://www.adrijanaputovanja.hr/Default.aspx?sifraStranica=568. (25.9.2012.)
• http://www.camping.hr/hr/hrvatska/nacionalni-parkovi (25.9.2012.).
• http://www.natura2000.hr (18.6.2013.).
• http://www.dzzp.hr (19.6.2013).