Zaninović - Burnum castellum municipium

8/18/2019 Zaninović - Burnum castellum municipium

1/11

Marin ZANINOVIC

BUR NUM

Castellum — municipium

Burnum je bez sumnje bio jedno od važnih središta u graničnom području Delmata i Liburna. Takav se pojavljuje i u poznatomPlinijevu tekstu koji ga spominje na prvom mjestu: Burnum, Andetrium, Tribulium, nobilitata populi Romani proeliis casiella (N. h. III, 142).1 Danas možemo prihvatiti kao utvrđenu činjenicu,da je svaki ili gotovo svaki ilirski naseobinski lokalitet u brdovitimpodručjima naše zemlje, koji je i kasnije poznat kao antičko naselje, imao svoga gradinskoga prethodnika čije je ime to antičkonaselje redovito preuzimalo. Termin castellum kojim Plinije nazivaBurnum i druge dvije naseobine označava njihov izvorno gradinski

karakter.2Castellum Burnum nalazio se nasuprot kasnijem castrumu, tj.na lijevoj obali rijeke Krke, gdje se danas nalazi gradina kodPuljana (kota 251). SI. 1. Tu dominantnu gradinu opisao je W.Buttler.3 Smještena je na visoravni iznad strme i visoke izbočine,

1 To što je Burnum na prvome mjestu najvjerojatnije je rezultat nizanja po geografskom redu. Tako je onda bez sumnje i Tribulium identičan s Tiluriumom, koji i dolazi treći po smještaju sa zapada prema istoku. Vari

janta za T i l u n u m je T r i b u r i u m . _‘ s Uspor H et d u m c j a st el l um Da esi t i a t i um , CIL III 3201 - 10159 Split,

A BUDROVICH VAHD LVI— LIX 2 (1954—57) p. 92; Ag i r r o Ep i c a d i f ( i l i o )

v r i n c i v i k ( a s t e l l i ) Sa l t h u a , Spom. SKA 71 p. 101. Predrimska se Salthua

nalazila na Budetina gradini kod Riječana, D. SERGEJEVSKI GZM N. S. v u t t (1962) p 103 Trilj je također bio čvrsta gradina na današnjem brijegu Sveto2 Petra’ koji se strmo uzdiže iznad korita Cetine 200 m. jugoistočno od areaS samog castruma A n d e t r i u m je š^vćv XPiov Strab. VII 5 5,najvjerojatnije na gradini Brečevo iznad Gornjeg Muca Uspor. drugi dio moie radnje »Ilirsko pleme Delmati«, »Gradinska naselja«, Godišnjak V, Centar za balkanološka istr. knj. 3, Sarajevo 1967 Za »cortella Delmata- rum« u Daciji, V. DAICOVICIU, Dacia N. S. II (1958) p. 2ol. C:. Atti III

Congresso internazionale epigrafico, Roma 1959 p. 191.3 W. BUTTLER, BurgwSUe in Norddalmatien, Bericht RGK 21 (1932)

p. 192., Taf. 33— 1 i 36— 1.

119

canned by CamScanner


2/11

koju kao jezičasti poluotok oplakuje Krka, koja ovdje, ispod teizbočine pravi slap. Visoravan gradine u dužini od 160 m zatvaraprema jugu veliki nasip širok u temelju do 30 m, a visok oko 6 m.Pri vrhu ovaj nasip ima tragove drugih dvaju suhozidova, svakiširine 1,5 m. Međuprostor je ispunjen sitnijim kamenjem, pa je

stvoren bedem širine oko 9 m, a u dužini od 150 m. Na istočnojstrani zaravni također je jedan manji rubni zid. Ovdje se brijegspušta prema dolini rijeke u nizu malih terasa. Unutar zatvorenog

SI . 1. Bu r n um i oko lno p od ru je .

F i g . 1. Bu r nu m and i t s vi c i n i t y .

prostora dobro je vidljiv raspored naselja. Posebno su vidljivi, ubrojnim nepravilnim udubinama u stijeni, ostaci starih kamenihnastambi u suhozidu. Ravne, humusom pokrite trake pokazuju tok»ulica« od kojih je glavna bila na zapadnoj strani. Ustanovljenisu temelji od oko pedesetak nastambi. Velika količina ulomakapredrimske i rimske keramike govorila bi u pirlog mišljenju da

je burnumska gradina nastavila svoj autohtoni život i nakon uPlinija spominjanih bojeva i osnutka castruma na suprotnoj obali.Njena je važnost proistjecala iz značajnog dominantnog i kontrolnog položaja nad lakim prijelazom preko rijeke, ovdje iznad slapa.Kao što je i castrum ovdje utemeljen bez sumnje iz istog razloga,poput sličnog položaja Tiluriuma istočno na rijeci Cetini, da bi sezatvorila sredina nemirne delmatske unutrašnjosti sa istoka izapada.

120



3/11

. V1 J ™ * .. J 111 iUUldrrio tražiti u vrijeme osva- jackog pohoda Oktavijanova protiv Japoda i Delmata u godini 34/33.

prije naše ere i bitaka oko susjedne Promone,4 te u vrijeme Bato-

nova ustanka 6 9. godine naše ere, kada je i Andetrium jedno

od posljednjih uporišta, ogorčenog delmatskog otpora.5** Plinije

je prema tome imao sasvim dovoljnih razloga da poveže zajedno

ove tri važne tačke. Simptomatično je da su upravo na ovim mjes

tima delmatskog i ilirskog otpora ili u neposrednoj blizini njih

bili smješteni logori rimskih legija u Tiluriju i Burnumu, a kohorti

u Andetriumu.8

4 Za pravac Oktavijanova kretanja koji je u pohodu 34/33. prije naše ere prošao upravo preko Burnuma uspor. G. VEITH, Die Feldziige des C. Iulius Caesar Octavianus in Illyrien in den Jahren 35—33 v. Chr., Schriften der Balkankomm. Osterr. Akad. d. Wiss. VII (1914) p. 61— 63., Karte II.

5 Za Andetrium i otpor u njemu: Dio LVI 12, 3 ff.8 O legijama u antičkoj Dalmaciji: A. BETZ, Untersuchungen zur mi-

litargeschichte der romisch. Provinz Dalmatien, Baden bei Wien 1938. Zakohorte u Andetriju i drugdje: G. ALFOLDY, Die auxiliartruppen der Pro

vinz Dalmatien, Acta arch. hung. XI V (1962) p. 282. C. PATSCH, Herzegovina einst und jetzt, Wien 1922 p. 56., je u liniji Burnum-Tilurium-Bigeste pretpostavljao postojanje unutardelmatskog limesa. Uspor. i Zbirke grčkih i

rimskih starina u BiH muzeju, Sarajevo 1914 p. 33.

SI. 2 . G r a d i n a k o d P u l j a n a (po Bu t t l e r u ) . •F i g . 2 . H i l l - f or t b y P u l j a n a ( b y B u t t l er ) .

121

canned by Cam Scanner


4/11

Na lokalitetu Šuplja Crkva još stoje ostaci dvaju lukova komandne zgrade logora praetoriuma, a brojni vojnički natpisi pokazuju da je tu bio castrum Burnum. Na istom mjestu bio je vjero jatno sagrađen zemljani logor već 33. g. pr. n. e. Nakon kratkogboravka XX legije u logoru, Burnum je zaposjela XI legija, koja je nakon bitke kod Akcija godine 31. prije n. e. ušla u sastav

okupacione vojske Ilirika.7 Područje logora istraživano je početkomovog stoljeća.89Istraživanje je pokazalo da se mogu razlikovati dvijegrađevinske faze, unutar kojih su vršene manje pregradnje. Ustarijoj fazi bio je podignut manji, a u mlađoj veći praetormm. Gradnju stalnog logora započeo je navjerojatnije namjesnik Pu-blije Kornelije Dolabela" istovremeno kada je intenzivirao gradnjucestovne mreže započete već za Augusta. Građevinska aktivnostodvijala se i kasnije, tj. za cara Klaudija u godini 51/52, kako tofiksira natpis CIL III 149871, a potvrđuje drugi natpis, Publija

Ante ja Rufa, namjesnika te godine, što ga je objavio M. Abramić.10Nakon ovoga nisu nam sačuvane vijesti o nekoj gradnji ili promjenama u logoru, te je on vjerojatno tada dobio konačni oblik. Površina mu je bila manja od one logora u Carnuntumu i Lauriacumu.111213

U drugoj polovini godine 69. naše ere napustila je logor uBurnumu XI legija i prešla u Italiju u sastav vojske Vespazijana.Tom je prilikom najvjerojatnije prisilno zavojačen veliki broj od6.000 Delmata (Tacit, Hist. III, 50) i pošao sa legijom. Slijedećegodine ova je legija već u Germaniji, da bi oko godine 100. definitivno dobila garnizon u Durosturumu.'2 U Burnumu ju je zami jenila legio IV Flavia, koja je u logoru boravila od godine 70—86.ia

7 RITTERLING, »Legio«, PWRE X II 1691; BETZ, o. c. 17.8 E. REISCH, JOAI Bb XVI (1913) p. 112 ff.9 CIL III 14321.18 Uspor. C. PATSCH, GZM VII (1895) p. 381. si. 3. i

PWRE V HB 1069; E. REISCH, o. c. 128. O Dolabeli: D. RENDIC-MIOCEVIĆ, P. Co r ne l i u s Do l abe l l a , Akte des IV Kongr. fiir griech. und lat. Epigr. Wien 1964 p. 338., Š. LJUBIC, O upraviteljih Dalmacije za rimskog vladanja, Rad JAZU knj. 31., Zagreb 1875; A. JAGENTEUFFEL, Die Statthalter der romischen Provinz Dalmatia von Augustus bis Diokletian, Schriften der Bal- kankomm. Osterr. Akad. d. Wiss., Antiq. Abteil. XII (1958) p. 20.

!0 U razuri natpisa: P. An j t e i u s Ru [ f u s , M. ABRAMIĆ, Militaria Bur- nensia, Bulićev zbornik-Strena Buliciana, p. 222. si. 2. P. An t e i u s Ru f u s l e ga t u s Augu st i p r o p r a et o r e provincije Dalmacije bio je na toj funkciji od 50—54. godine naše ere. A. JAGENTEUFFEL, o. c. p. 25. A. BETZ, o. c. p. 21.

11 Na osnovu istraženog dijela raetenture Reisch je izračunao njenu površinu na 8,50 ha, ako se tome doda i praetentura još uvijek je površina logora zaostajala daleko iza površine Carnuntuma (cca 17 ha) i Lauriacuma (19 ha), koji su opet bili manji od Novaesiuma i Bonnae, Reisch, o. c. p. 132. Ova manja površina logora tumači se time što su manja odjeljenja legije bila stacionirana u okolnim područjima npr. na podnožju prijevoja Grab i ulaza u unsku dolinu bila je jedna vexillatio legije CIL III 6417 Strmica (sjeverno od Knina), te u Mokropolju CIL III 6416, 9905, Pađenama CIL III 13251. Neka odjeljenja gradila su u Iaderu skupa sa VII legijom godine 18/19 naše ere, CIL III 2908. Uspor. PATSCH PWRE V HB (1897) 1069.

12 BETZ, o. c. p. 39, RITTERLING, o. c. 160i i 1G17.13 BETZ, o. c. p. 48. RITTERLING, o. c. 1542.

122

i c u vjy u a i i l o o a i n i u i


5/11

Obično se uzima da je logor i dalje ostao važno vojničko središte. Međutim, požljivija analiza natpisa na kojima se to mišljenjetemelji dovodi u sumnju tu važnost. C. Patsch je smatrao da jeBurnum i dalje^ostao logor, jer su se tamo našli natpisi legije I

Ađiutricis (CIL III 2823 i 13212). U natpisu 2823 spominje se fru- mentari^s ove legije koji podiže aru Jupiteru. Svi ostali natpisi ukojima se spominju pripadnici ove legije nisu natpisi aktivnihvojnika, već beneficij ara i nekoliko veterana i nisu uopće iz Bur-numa, nego iz šireg područja antičke provincije Dalmacije prekoBihaća do Skelana na Drini, a spadaju uglavnom u konac II i sretn u III stoljeća.14 Drugi natpis koji Patsch navodi kao natpis ovetegije (CIL III 13212) i nije nađen u Burnumu već u Koljanimakod Vrlike, a pitanje je da li je to uopće vojnički natpis.15 Legio I Adiutrix je od Hadrijana daleko na sjeveru na obali Dunava uBrigetiju (O-Szony). Prema tome mišljenje o prisutnosti odjeljenja

ove legije u Burnumu može se praktički zanemariti, što je uostalomizrazio već i Ritterling.16 Ara s dedikacijom l(ano) P(atri) koju suposvetili Ael(ius) Aelianus eques praetorianus i Ulp(ius) Licinianus, CIL III 13208, koje Patsch također vezuje uz Burnum, nađena jeu Koljanima kod Vrlike. Natpis je iz vremena kada je Dalmacijaveć gotovo pola stoljeća provincia inermis, a Burnum već municipij.17 Natpis CIL III 9907 gdje je spomenut vojnik coh. III Alpi- norum. a koji Patsch navodi kao dokaz da je kohorta imala sjedišteu Burnumu, također nije iz Burnuma nego iz Kapitula kod Knina,

)

a sjedišta ove kohorte bila su u prvom redu Gardun (Tilurium) iu II stoljeću Andetrium, a ne Burnum.18 Vojnički karakter Burnuma je ipak postao sekundaran nakon što su pokrajinu napustilevelike vojničke skupine, tj. legije koje su tu boravile.

Područje oko logora dijelilo se na territorium legionis kojise pruža sjeveroistočno do područja oko Knina19 i na teritorij za

jednice Burnista koju Plinije ubraja među civitates Liburnorum

14 BETZ, o. c. p. 41. Natpisi su iz Runovića, Bihaća, Humca-Bigeste, Skelana, Pljevlja. Uspor. BETZ, o. c. p. 71. za brojeve ovih natpisa.

15 AUR TIT[. .. / M LTAP[.. . / DIAN[AE .. ., CIL III 13212 Koljani na Cetini. Uspor. BETZ, o. c. p. 40. bilj. 97.

16 RITTERLING, o. c. 1388. redak 44. i dalje, te 1396. redak 21—61. Uspor. :BETZ, p. 41.

17 C. PATSCH je smatrao da je prisutnost ovih pretorijanaca »u svezi s ustankom epihorskog naroda protiv rimske vlade pod carem Pijom (138— 161)«, GZM VII (1895) p. 412.

18 G. ALFOLDY, Die auxiliartruppen der Provinz Dalmatien, Acta arch hung, XIV (1962) p. 282, 286. Uspor. Ž. RAKNIC, Dvojni epigrafički spomenik iz Burnuma, Diadora 3 (1965) p. 71., 81.

19 CIL III 13250 brežuljak Vedropolje kod Uzdolja u Kosovu polju kod Knina: [ . . . i n t e] r [ p j r a t a l eg (i o n i s) et f i n e s r obo r et i F l a ( vi i ) Ma r c (i a n i ) per Augus t i a n um Bel l i c um p r oc (u r a t o r em ) Aug ( u st i ) , PATSCH, GZM VII (1895) p. 418. Uspor. A. MOCSY, Zu den pra ta leg ion is , Studien zu den militar- grenzen Roms, Koln— Graz 1967., p. 211.

123



6/11

(N. h. III, 143). Pdručje. ove zajednice pružalo se vjerojatno s desni lijeve obale Krke. Možda se granica teritorija Burnista spominiou veoma oštećenom natpisu CIL III 9832 koji je jedan iz ninatpisa o razgarničenju različitih zajednica i naselja u antičkogrimskoj Dalmaciji.20 Tekst se ovoga natpisa nažalost prekida upravona mjestu gdje bi trebala slijediti imena onih koji se razgraničavaju, tj. sa riječju inter. Indikativno je ime mjesta nalaza natpisa

koje se nalazi upravo između Promone i Burnuma, a zove se Razvode! Geografski je smještaj Razvoda na zapadnoj strani brdaPiomine i nalazi se otprilike na sredini hipotetskog teritorija Burnuma i Promone, tj. gradine Puljani i Tepljuha, pa bismo ondau natpisu očekivali: inter Burnistas et Promonenses. Civitas Burm- siarum morala je imati svoje područje i držim da ga u prvom redutreba ovdje tražiti.21 '

U novije vrijeme iznijeto je mišljenje kojim se osporava status punog municipaliteta Burnuma i uključuje ga se u određeniodnos prema municipiju Varvariae,22 čiji bi se teritorij pružao i s

desne strane Krke, tj. u delmatsko područje gdje sežu fines Varva- rinorum. Ako je to i bilo, bilo je u prvoj polovini prvoga stoljećanaše ere, jer je natpis CIL III 6418 posvećen Aulu Sentiju, koji jeubijen u spomenutim finibus Varvarinorum, datiran prije 42. godine naše ere.23 Kasnije se situacija izmijenila i Burnum se spominje kao municipij, odnosno spominju se njegovi dekurioni u natpisuposvećenom caru Hadrijanu godine 118.: Imp](eratori) Caesfari ! Div]i Traianfi i Parfthici f(ilio) Divi / Nerjvae nepoti / Traifano Hadriano / Aug](usto) Pont(ifici) Max(imo) / trib(unicia) pot(estate) II co(n)s(uli) II P(atri) p(atriae) / d(ecreto) d(ecurionum), CIL III2828 = 9890 ad arcus Romanos, Burnum.

Drugi je dug natpis koji su postavili dekurioni u čast GnejaMinucija Faustina Julija Severa prijatelja cara Hadrijana i consulasuffectusa god. 127. naše ere, CIL III 2830 — 9891 Burnum.24*Treći

je : ... i] u s Benefdict] / us f(aciendum) c(uravit) a rbiftratu. . . ] Papiri Maxifmi. . . ] / ia ex d(ecurionum) d(ecreto), CIL III 1432124= GZM VII (1895) str. 384 si. 9. Četvrti natpis glasi: D(is) M(anibus)

/ L(ucio) Nonio Clern / entiano dec(urioni) / m(unicipii) B(urnista-

20 Ove natpise za rimsku Dalmaciju donosi BETZ, o. c. p. 30. i dalje. B. GABRIČEVIČ, VAHD LV (1953) p. 107.

21 Uspor. M. ZANINOVIĆ, Ilirsko pleme Delmati, Godišnjak IV, Centar za balk, ispitivanja knj. 2 (1966) p. 41. bilj. 58.

22 M. SUIC, Municipium Varvariae, Diadora 2 (1960— 61) p. 191.23 Aulo Sentije. nema cognomena kao i neki drugi raniji vojnički natpisi

iz Burnuma. W. KUBITSCHEK, Dalmatinische Notizen, Strena Buliciana, p. 211. bilj. 1. smatra da je mjesto pogibije Aula Sentija s desne tj. varva- rinske strane Krke, pa bi dakle po tome i njihove f i n es bile samo do Krke.

24 M. ABRAMIC, Dva historijska natpisa iz antikne Dalmacije, Epheme-ris Inst. arch. Bulgarici — Kazarov zbornik, vol. XVI Sofija 1950. p. 238.; M. FLUSS, PWRE Suppl. V (1931) 336.

124

— J


7/11

rum)” aed(ili) def(uncto), VAHD LIV (1952) str. 210 br. 19. LucijeNonije Klemcntijan je dekurion burnumskog municipija, koji jeu natpisu spomenut samo početnim slovom, pa nema sumnje dase upravo o tome municipiju i radi. Dotični je funkcioner vršio i

magistraturu ediliteta.Gornjim natpisima možemo, mislim, dati natpis još jedne ličnosti koja je nosila dvostruku čast člana municipalnog vijeća isvećenika:

Marti sac(rum) / Turns Longini f(ilius) / dec(urio) et sacerdo- tali(s) ! pro suis et cognation(e) / Nantania / cle suo (fecit). V(otum) s(olvit) l(ibens) m(erito). Natpis je objavio D. Rendić-Miočević/’Kako navodi s obzirom na dedikaciju bogu rata, vjerojatno je da

je natpis iz podničja Bumuma.*27*Mada je njegov civitet pod znakom pitanju, Turus (Nantanius?) bio je ipak član vijeća. Možemomeđutim dozvoliti da je Turus i pored civiteta zadržao svoje staro

ime i imensku formulu. Otac mu je imao čisto rimsko ime. Primjeriodstupanja od uobičajenih normi nisu rijetki u ovim krajevima,naročito u Rideru gdje se spajaju plemenske i municipalne funkcijei kod Rimljana i kod domorodaca.2" Osim toga Turus je bio i sacerdotalis. Ostali poznati sacerdotes u našoj pokrajini svi su bili punopravni rimski građani, pa bi Turus bio neobična iznimka. Tako.T. Turrfanio] T. f. Ser(gia) Seda[to] decurion(i) II [viroj Scardonis secar[doti] ad aram Augu(sti) Lib(urnorum), CIL III 2810 Scardona; L. Gavius Optatus sac(erdos) Liburnor(um). . Archaeol. Iugosla-

vica II (1956) p. 53, Senia.

15 VAHD LIV (1952) str. 210 br. 19. ima čitanje B(e rgoma t i ) . Nema po

trebe pisanja punog imena Burnuma jer je svatko znao da se radi o njihovom municipiju. Obratno Tit Alije Saturnin u svome nadgrobnom spomeniku naglašava da je dekurion municipija Varvar i je, jer je ukopan na teritoriju druge zajednice, tj. Burnista, ako ne ve i tada. municipija Bui- numa. Tako su i drugi magistrati označavali mjesta svojih časti kada su bili ukopavani izvan njihova teritorija. Uspor.: CIL III 12815a dekurion Ridera u Jesenicama; CIL III 1914 decur io ad lec tus Sa lonae zakopan u N ovae; CIL III 2026 Ridera u Saloni; CIL III 8721 dekurion Aequuma u Saloni i drugi. Uspor. IVAN EV. KUJUNDŽlC, O položaju rimskog municipija Bistuae Nova u Bosni, VAHD XLV II—XLVIII (1924—25) str. iG., gdje se navodi još sličnih primjera iz antičke Dalmacije.

m D RENDlC-MIOCEVIĆ, Ilirske onoinastičke studije (I), Živa antika X (1960) str. 166. G. ALFOLDY, Acta Antiq. 11 (1963) 81. ,

27 Veliki dio epigrafskih i drugih spomenika iz ovoga i drugih nala

zišta čuvao se u Kninu u zbirci Hrvatskoga starinarskoga društva, od kojih je veći dio potjecao upravo iz Burnuma. Uspoi. za taj omjei spomenika K. PATSCH, Rimski kameniti spomenici kninskog muzeja, GZM VII (1805) str. 379.

tH D RENDlC-MIOCEVIĆ, Princeps municipi Riditarm, ARR II (1962) str. 323.:* Q . Ru t i l i u s Q. /. Pr ocu l u s U v i r qq . p r i n ceps mun i c i p i R i d i t a r um , CIL III 2774 Rider; d ec . et p r [ i n c ep s mun i c i p i j R i d i t a r u jm /, ARR II (1962) 319, Rider; T r i t u s Ger mu l ( l ) i u s Germ an i J i l i u s dej e ] , CIL III 6411 Rider; Ap l udus S t a t l c u s dec., CIL III 2773 Rider; [ S d e n o b a r l b j u s T i z i u s dec., CIL III 2775 I dr. Međutim stoji i činjenica da su Rimljani nosioci 1 đuumvirata, a domoroci samo dekurionske časti.

125



8/11

L. Aurelio L. J(iberto) Victori domo Aequo Aug(ustali) et Seniae

sac(erdoti) prim(o) corp(oris) Augustalium ornat(o) ornam(entis) decurionalib(us) . . CIL III 301G Senia.

L. Can in i us' T. /. Cla(udia) Fronto II vir flamen divi Claudii II vir

quinq(ennalis), JOAI Bb. XI (1908) str. 70, Asseria (Podgrađe).

Moguće je da je Turus vršio svećeničku funkciju u okviruplemenske đekurije, ali onda bi vjerojatnije uz njegovo ime bilo

očekivati neku plemensku titulu npr. princeps, kao u danilskim i

sličnim slučajevima. Stoga je gornje malo vjerojatno i bilo bi je

dinstvena pojava. Pitanje je kakav je sacerdotalis bio Turus. Ako

prihvatimo da je Burnum bio Hadrijanov municipij, onda hadri- analis, ako je pak bio vijećnik Varvarije onda bi bio augustalis ili bi to možda bio izričito spomenuo kao što čine sacerdotes u gorespomenutim natpisima.2”

Ali i bez ovoga natpisa imamo sasvim dovoljno potvrde zamunicipalitet Burnuma u prednja četiri natpisa nađena u ovom

području. Užu teritorijalnu lokaciju municipija nije moguće zasada utrditi, tj. je li mu središte bio u canabama neposredno uz

castrum li u 2 km prema sjeverozapadu udaljenom civilnom naselju u Ivoševcima, Vrijedna zapažanja o odnosu ovih aglomeracija

u Panoniji iznijeli su mađarski arheolozi A. Mocsy3l) i L. Barkoczy.293031

Neke sličnosti su vjerojatno postojale u našem i tamošnjim primjerima. U Panoniji se canabae u administrativno-municipalno

organiziranoj formi javljaju u II stoljeću. Civilna su naselja redo

vito udaljena oko 2 km od logora i canaba, a tako je i u slučajuBurnuma. Osim toga primjeri Brigetia i Aquincuma s natpisima

i spomenicima nađenim u području canaba iz kraja II i počektaIII stoljeća pokazuju da su canabae dobile municipalni status prijenego li susjedna civilna naselja, te da su imale i mnogo veći opsegod ovih.3233 Međutim u Burnumu bit će ipak vjerojatnije civilnonaselje bilo podignuto na rang municipija. U Ivoševcima su na

jednom mjestu bila nađena 4 žrtvenika posvećena Jupiteru (CIL

III 9398, 9899, 9900, 9901), te je vjerojatno negdje u blizini mogao

29 Uspor.: M . A l b i n i u s F e( l i x ) d ec (u r i o ) mun ( i c i p i i ) q u [ i et ] sa c er d o t a-

l i s . . . , CIL III 5826 Mun. Aelium Augusta Vindelicum — Augsburg. A u [ r ] . Ce ionus d [ e ] c ( u r i o ) Poe [ t ] ( o v i ens i s ) sacerdotal(is) et v ( i r ) e(greg ius ) , CIL III

4033 Poetovio. Za s ace r do t a l e s u provincijama uspor.: E. HIRSCHFELD,

Ephemeris epigr. I. . . . .30 A MOCSY Das Territorium legioms und die Canabae m Pannonien,

Acta Arch. Sc. Hung. I ll (1953) str. 179. Ibid., Zu den »prata leggionis«,

Studien zu den militiirgrenzen Roms — Vortrage des 6. mternationalen

Limeskongresses in Siiddeutschland, Koln — Graz 1967 str. 211.« L. B AR KOC ZY , Beitrage zum Rang der Lagerstadt am Ende des

II. und Anfang des III. Jahrhunderts, Acta Arch, Acad. Sc. Hung. Ill (195o)

st)]r* 201*33 L. BAR KOCZ Y, o. c. str. 201— 2; A. MO CSZY, o . c . str. 188, 194. Uspor.

E. SWOB OD A, Carnuntum, 4. Aufl. Graz— Koln 1968., bilj. 28, str. ~89.

126



9/11

biti i hram. Patsch govori o Ivoševcima kao canabama (RE 1. c.),međutim nakon brojnih istraživanja nakon njegova vremena uraznim lokalitetima duž limesa i drugdje u logorima, treba canabae distingvirati od civilnog naselja. Doduše, Burnum je prestaobiti legijski logor relativno rano i neistraženost ne daje mogućnostkomparacije areala ovih aglomeracija. Ipak vjerojatnije je da sucanabae bile u neposrednoj blizini logora. Istražene nastambe ucanabama Neussa-Novaesiuma razlikuju se od onih u civilnomnaselju.3'* Neke su canabae dobile status kolonije neposredno poodlasku legija, kao u slučaju Noviomagusa godine 104. n. e., iOescusu i Troesmisu. Čini se da je slično bilo i u slučaju Emonei Ptuja.31

Na osnovu ovih primjera moglo bi se zaključiti da je i Burnumdobio municipalni rang odmah po odlasku legije IV Flavije godine86. naše ere, tj. za Domicijana.33*35 Međutim bit će ipak vjerojatnijeda je taj status dobio od Hadrijana, u prilog čega bi govorio ispomenuti natpis u njegovu čast. Ovaj je car podijelio municipalnirang izvjesnom broju canaba ili civilnih naselja i drugih logora icastelluma duž limesa i drugdje,3** pa su pored ostalih municipia

Aelia: Augusta Vindelicorum, Carnuntum, Brigetio, Aquincum, Cetium, Municipium Latobicorum, Mursella u Panoniji, Vimina- cium, Drobeta u Meziji, Napoca u Daciji. Mursu je Hadrijanpodigao na rang kolonije.37

U našoj provinciji pored Burnuma Hadrijan je dao munici-palitet Pelvi, Salviju, a vjerojatno i Delminiju s obzirom na Aeli- jevce, koji se u tamošnjim natpisima spominju._ Aelijevski jemunicipij po svoj prilici i onaj što se nalazio kod Sipova u dolini

Plive jugozapadno od Jajca.38 Ovaj broj hadrijanovskih municipija koji kao da se nižu duž ceste Burnum-zapadnobosanska polja

33 Za odnos canaba i logora u Germaniji i drugdje: H. v. PETRIKO- VITS, Das romische Rheinland, Koln und Oplađen 1960, str. 55 i dalje. Razlika u nastambama civilnog naselja i canaba u Neussu i Xantenu, ibid, str. 63. i 103.

31 A. MOCSY, o. c. str. 185.35 G. ALFOLDY, Municipes tiberiens et claudiens en Liburnie, Epi-

graphica X X III (1961), str. 565.36 Za Hadrijanove municipije: E. KORNEMANN, PWRE s. v. munici

pium, col. 603. Uspor.: E. BIRLEY, Hadrianic Frontier Policy, Carnuntina,

Rom. Forsch. in N. 0 . III (1956).37 Mu r sen s es H a r i a n o c on d i t or i su o , CIL III 3279 Mursa. Uspor. J. BRUNSMID, Col o n i a Ael i a M u r sa , Vjesnik Hrvatskog arheol. druš. VI (1902) str. 21. M. FLUSS, Mursa, PWRE X X X I HB col. 672.

38 E. PAŽALIC, Antička naselja i komunikacije u B i H, Sarajevo 1960, str. 19. Uspor.: G. ALFOLDY, Bevolkerung und Gesellschaft der romischen Provinz Dalmatien, Budapest 1965., str. 157., 254. Isti, Acta antiqua Acad. Sc. Hung. 10 (1962) str. 34. stavlja Splonum kod Sipova u dolini Plive. Uspor.: E. PASALlC, o. c . str. 21. J. J. WILKES, ZIIAAYNON — Splonum again, Acta antiq. Acad. Hung. XIII (1965), str. 111., ubicira Sp l on u m u Mum S. koji se po njegovu mišljenju nalazio kod današnjih Plevalja.

127

I I U V I M J f i I W U W i i i i


10/11

-dolina Vrbasa-Sava, navode na pomisao da možda u tom smjerumožemo vidjeti pravac ili jedan od pravaca Hadrijanova kretanja

iz Panonije u Dalmaciju i obratno na jednom od njegovih brojnihputovanja. Sasvim je vjerojatno pretpostaviti da je ovim krajevimaprolazio još prije nego li je postao car, tj. dok je služio u Panoniji

kao tribun više legija i kada je bio legatus pro praetore Pannoniae

inferioris godine 107.39 J. Dtirr je na osnovu natpisa iz Hadre (CILIII 2844) i Burnuma (CIL III 2828 = 9890) smatrao da je Hađrijanposjetio Dalmaciju godine 118, kada je nakon proglašenja carem

pošao iz Sirije preko Panonije u Italiju.40 Isto tako mogao ju jeposjetiti godine 124. za svoga drugoga velikog putovanja (121 -125),

kada je u jeseni 123. pohodio pored ostalog Trakiju, Meziju i Panoniju, pa je iz ove mogao sići i u Dalmaciju. U rujnu 124. bio jeopet u Ateni. Isto tako mogao je posjetiti ovu geografski blizu

provinciju kao što je Dalmacija, iz Italije i izvan jednoga od svojih

velikih putovanja, npr. iz Ancone u Salonu ili Iader.

Da je ovaj posjet provinciji Dalmaciji doista učinio, dokaz jei bakreni šestercij iz serije takozvanih »geografskih novaca« ili»novaca putovanja«, koji su kovani za svaku pokrajinu koju jeposjetio. Takav jedan novac nabavio je godine 1910. berlinski Numizmatički kabinet iz Smirne, a objavio ga je K. Regling.41 Nanovcu je na reversu natpis; Exerc(itus) Delmaticus. Po svoj prilici

dakle na tragu toga jednoga ili više Hadrijanovih posjeta Dalmaciji ostala je nekolicina municipija u unutrašnjosti provincije, a uprvom redu naš Burnum za municipalitet kojega je terminus postquem najvjerojatnije godina 118. iz natpisa CIL III 2828. Tada su

vjerojatno postigli svoj aelijevski rimski civitet i oni bivši pere-

grini, koje s tim gentilicijem nalazmo u dotad zaturenim dijelovima pokrajine kao Glamočkom Livanjskom polju, dolini Plivei drugdje u njenoj unutrašnjosti. Hadrijanov posjet bio je prematome izraziti poticaj romanizaciji ovih područja, koja je i Burnumnekadašnju čvrstu delmatsku gradinu, a sada važno prometno inaseljeno čvorište s desne strane Krke podigla na ugledni rangmunicipija, kao logični slijed jednog razvitka poznatog iz niza spo

menutih sličnih slučajeva u Carstvu.

39 p v ROHDEN, P. Aelius Hadrianus, PWRE I (1894) col. 499. J. BRUNŠMID o c str. 23. E. MAR Y SMALLOWOOD, Documents Illustrating the Principle of Nerva, Trajan and Hadrian, Cambridge 1966., passim.

40 J DtlR Reisen des Kaisers Hadrian, Abhandl. des Archaeol.-epigr.Seeminars II, Wien 1881, str. 20. P. v. ROHDEN, o. c. col. 502.

41 K. REGLING, E xer ci t u s d el m a t i cu s, VAHD XLIX (1926—27), str. 73, prevedeno iz: Zeitschrift fur Numismatik X X X V (1925), str. 268.

128



11/11

b u r n u m

From Castellum to Municipium

S u m m a r y

betweerTthe tHhe^of !?aPortant strategic hill-fort in the borderarea

Dalmatia As such it ° matae and Liburni in what is today northernDalmatia. As such it was mentioned in Pliny (N. H. I ll 142.) and his

itei™ tCb f s m nfinu 1Caiten ? riginal hill' fort type of settlement. At present* “ tht • 1 f . the inll-fort Puljani. Its importance resulted from its

geographic position, a little upstream of the ford over the Krka (Titius)

reasons seem to have induced the Romans at the beginning of the first century A. D. to select this place as the location fortiieir castrum of the same name. From here both the ford and thearea of recently subjugated rebellious and fierce tribe of the Dalmatae

were well controlled. The same role in the eastern part of the area wasp aye by the castrum of Tilurium with the legio VII. Burnum wasgarrisoned by the legio XI, which left the castrum in A. D. 69 acrossItaly for Germania and was replaced by the legio IV Flavia till 86 A. D.

After that date Dalmatia became provincia inermis and Burnum lostits military importance which is confirmed by the epigraphic materialafter the departure of the legions. Some inscriptions formerly quotedas evidence of further military importance of Burnum, cannot be takenas convincing after careful analysis. The order in the province wasmaintained by several cohortes stationed in other places in the area(Andetrium, Tilurium, Bigeste).

Later Burnum attained the rank of municipium, like many othercanabae of the various castra and castella along the limes and elsewhere. The exact date when Burnum gained this higher administrativerank is not known. Opinions were expressed that it had not gainedthat status at all. As a possible date was suggested the period immediately following the departure of the legions and that it was given toBurnum by Domitian. The inscription CIL III 2828=9890 Burnum,dedicated by the decurions to the honour of Hadrian, is dated A. d ! 118. There are several inscriptions from the site in which the decurionsare mentioned. One of them is the tombstone of an aedilis.

In his numerous travels Hadrian also visited the province of

Dalmatia, which is documented by the single copper sestertius knownfrom the series of his so-called »geographic« or »travel« coins. Thecoin was obtained in 1910 for Berlin Numismatic Cabinet and waspublished by K. Regling. It is very probable that during one of such

journeys through the province or slightly later, Burnum becamemunicipium Aelium like some other settlements in this region. Mostprobably about A. D. 118, when many Aelii on the inscriptions foundin the Dalmatian interior also changed their peregrine status to fullRoman citizenship.

129

Zaninović - Burnum castellum municipium

Documents

Transcript of Zaninović - Burnum castellum municipium