ZAKON O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA -...

Prof.dr.sc. Axel Luttenberger

Luttenberger 2 ZTD 2-2 1

ZAKON O TRGOVAKIM DRUTVIMA VRSTE TRGOVAKIH DRUTAVA

Zakon o trgovakim drutvima Narodne novine, 111/93., 34/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08., 137/09.

JAVNO TRGOVAKO DRUTVO


OSNIVANJE

PRAVNI ODNOSI IZMEU LANOVA

PRAVNI ODNOSI LANOVA DRUTVA PREMA TREIMA

PRESTANAKADRUTVA I ISTUPANJE LANOVA DRUTVA

LIKVIDACIJA

ZASTARA


1. OSNIVANJE


Pojam javnoga trgovakoga drutva Javno trgovako drutvo je trgovako drutvo u koje se udruuju dvije ili vie osoba zbog

trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom, a svaki lan drutva odgovara vjerovnicima drutva neogranieno solidarno cijelom svojom imovinom.

lan drutva moe biti svaka fizika ili pravna osoba.

Primjena propisa o ortakluku Ako ovim Zakonom nije drugaije propisano, na javno trgovako drutvo primjenjuju se

propisi kojima se ureuju obvezni odnosi u ortakluku.

Prijava za upis u trgovaki registar Prijava za upis u trgovaki registar mora sadravati tvrtku, sjedite i predmet poslovanja

drutva, ime i prezime, jedinstveni matini broj graana i prebivalite, odnosno tvrtku i sjedite svakoga lana drutva te imena osoba ovlatenih da zastupaju drutvo i njihove ovlasti.

Prijavi prilae se ugovor o osnivanju drutva (drutveni ugovor). U trgovaki registar upisuju se i promjene drutvenog ugovora, tvrtke i sjedita,

predmeta poslovanja drutva, stupanje novoga lana u drutvo


2. PRAVNI ODNOSI IZMEU LANOVA


Drutveni ugovor Pravni odnosi izmeu lanova drutva ureuju se drutvenim ugovorom.

Ulozi u drutvu Ako nije drugaije ugovoreno, lanovi drutva moraju unijeti jednake uloge. lan moe u drutvo uloiti novac, stvari, prava, rad i druge usluge ili dobra. Vrijednost nenovanog

uloga lanovi sporazumno odreuju u novcu.

Pozornost lana U ispunjenju svojih obveza lan drutva je duan postupati s pozornou urednog i savjesnog

gospodarstvenika.

Voenje poslova drutva Svaki lan drutva ima pravo i obvezu da vodi poslove drutva.

Nain voenja poslova Ako su svi lanovi drutva ili vie njih ovlateni voditi poslove drutva, svaki je od njih ovlaten da ih

sam vodi. Ako se neki od lanova drutva koji su ovlateni voditi poslove drutva usprotivi poduzimanju neke radnje, ta se radnja ne moe poduzeti.

Pravo na obavijetenost Svaki se lan moe, pa i kada je iskljuen od voenja poslova drutva, osobno obavijestiti o poslovima

drutva, pregledati knjige i obaviti uvid u dokumentaciju, te za sebe sastaviti godinja financijska izvjea.

Donoenje odluka Za donoenje odluka drutva potrebna je suglasnost svih lanova ovlatenih da sudjeluju u odluivanju.

Raun dobiti i gubitka Krajem svake poslovne godine utvruje se raun dobiti i gubitka. Na temelju toga rauna svakome se

lanu izraunava njegov udio u dobiti ili u gubitku, srazmjerno njegovome udjelu u drutvu.


3. PRAVNI ODNOSI LANOVA DRUTVA PREMA TREIMA


Zabrana raspolaganja lana svojim udjelom lan drutva ne moe bez suglasnosti ostalih lanova raspolagati svojim udjelom u

drutvu.

Zastupanje drutva Svaki lan je ovlaten zastupati drutvo, ako drutvenim ugovorom nije iskljuen od

zastupanja. Drutvenim ugovorom moe se odrediti da svi lanovi ili vie njih mogu zastupati

drutvo samo skupno.

Opseg ovlasti za zastupanje lan drutva moe sklapati pravne poslove i poduzimati pravne radnje pred sudom i

izvan njega s time da moe otuiti i opteretiti nekretnine te dati i opozvati prokuru.

Osobna odgovornost lanova Za obveze drutva svaki lan odgovara vjerovnicima cijelom svojom imovinom i

solidarno s ostalim lanovima drutva.


4. PRESTANAK DRUTVA I ISTUPANJE LANOVA IZ DRUTVA


Razlozi prestanka Razlozi za prestanak drutva jesu: 1. istek vremena za koje je osnovano, 2. odluka lanova drutva, 3. pravomona odluka suda kojom se utvruje da je upis drutva u trgovaki registar bio

nezakonit, 4. steaj drutva, 5. smrt, odnosno prestanak nekoga od lanova drutva, ako to drugo ne proizlazi iz

drutvenog ugovora, 6. ostvarivanje steaja nad nekim od lanova drutva, 7. otkaz nekoga od lanova drutva ili njegovoga vjerovnika, 8. pravomona odluka suda.

Otkaz lana Ako je drutvo osnovano na neodreeno vrijeme svaki lan drutva moe otkazati

drutveni ugovor samo s posljednjim danom poslovne godine uz otkazni rok od najmanje est mjeseci koji mora istei do toga dana.

Prestanak na temelju odluke suda Na zahtjev nekoga od lanova drutva sud moe, ako za to postoji vaan razlog, donijeti

odluku da drutvo prestane prije isteka vremena za koje je osnovano, odnosno, ako vrijeme njegovog trajanja nije odreeno, da ono prestane i bez otkaza.


5. LIKVIDACIJA


Kada se pokree postupak likvidacije Nakon nastanka razloga za prestanak drutva provodi se likvidacija ako lanovi ne

dogovore drugaiji nain obrauna i podjele ili se nad drutvom ne otvori steaj. Ako drutvo prestane zbog otkaza kojega izjavi vjerovnik nekoga od lanova ili zbog

toga to je nad nekim od lanova drutva otvoren steaj, likvidacija se ne mora provesti samo ako se s time suglase vjerovnici ili steajni upravitelj.

Imenovanje likvidatora Likvidaciju provode svi lanovi drutva kao likvidatori, ako odlukom lanova ili

drutvenim ugovorom nije odreeno da je provedu pojedini lanovi drutva ili druge osobe. Vie nasljednika jednoga lana drutva moraju imenovati zajednikog zastupnika.

Poslovi likvidatora Likvidatori moraju zavriti tekue poslove, naplatiti potraivanja drutva, unoviti

preostalu imovinu i podmiriti vjerovnike. Radi dovrenja poslova koji su u tijeku oni mogu sklapati i nove poslove. U granicama svog poslovnog djelovanja likvidatori zastupaju drutvo.

Tvrtka i potpisivanje Likvidatori se moraju potpisivati tako da uz tvrtku drutva navedu naznaku "u

likvidaciji".

Financijska izvjea Likvidatori moraju sastaviti financijska izvjea na poetku i po zavretku likvidacije.


6. ZASTARA


Zastara potraivanja prema lanovima

Zahtjevi prema lanu drutva s naslova odgovornosti za obveze zastaruju za pet godina od prestanka drutva ili od izlaska lana iz drutva, ako trabina prema drutvu ne zastaruju u kraem roku.

Zastara poinje tei prvoga narednoga dana od dana u kojemu su prestanak drutva ili prestanak lanstva u drutvu upisani u sudski registar.

Prekid zastare

Prekid zastare prema drutvu koje je prestalo djeluje i prema lanovima drutva koji su to bili u asu prestanka drutva.

KOMANDITNO DRUTVO


OPE ODREDBE

OSNIVANJE I UPIS U SUDSKI REGISTAR

PRAVNI ODNOSI IZMEU LANOVA

PRAVNI ODNOSI DRUTVA I LANOVA DRUTVA PREMA TREIM OSOBAMA

KOMANDITNO DRUTVO

1. OPE ODREDBE


Pojam komanditnog drutva

Komanditno drutvo je trgovako drutvo u koje se udruuju dvije ili vie osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom

od kojih najmanje jedna odgovara za obveze drutva solidarno i neogranieno cijelom svojom imovinom (komplementar),

a najmanje jedna odgovara za obveze drutva samo do iznosa odreenog imovinskog uloga u drutvo (komanditor).

Primjena odredbi o javnom trgovakom drutvu

Ako odredbama ove glave nije drugaije odreeno, na komanditno drutvo primjenjuju se odredbe ovoga Zakona kojima se ureuje javno trgovako drutvo.

KOMANDITNO DRUTVO

2. OSNIVANJE I UPIS U TRGOVAKI REGISTAR


Ugovor o osnivanju drutva

Drutvo se osniva ugovorom (drutveni ugovor). Drutvenim ugovorom moraju se odrediti lan ili lanovi drutva koji imaju poloaj komplementara kao i lan ili lanovi drutva koji imaju poloaj komanditora.

Upis u sudski registar

Osim podataka koji se upisuju za javno trgovako drutvo, u trgovaki registar upisuju se i podaci o komanditorima i visini uloga svakoga od njih.

Prilikom objave upisa drutva objavljuje se samo broj komanditora, a ne i njihova imena i ulozi u drutvo.

KOMANDITNO DRUTVO

3. PRAVNI ODNOSI IZMEU LANOVA


Slobodna ugovaranja Svi odnosi izmeu lanova drutva ureuju se drutvenim ugovorom.

Upravljanje drutvom Drutvom upravljaju komplementari. Komanditori nisu ovlateni upravljati poslovima

drutva

Pravo nadzora Komanditor ima pravo zahtijevali da mu se predaju prijepis ili fotokopija godinjih

financijskih izvjea drutva radi povjere njihove ispravnosti, te da mu se u tu svrhu dozvoli uvid u poslovne knjige drutva.

Isplata dobiti Udio u dobiti isplauje se komanditoru u roku odreenom u drutvenom ugovoru ili

odlukom komplementara, ako taj rok nije odreen ugovorom. Kada o roku za isplatu dobiti odluuju komplementari, taj rok za komanditore ne moe

biti dulji od 60 dana raunajui od dana usvajanja financijskih izvjea drutva. Komanditor nema pravo na isplatu udjela u dobiti sve dok mu je na temelju sudjelovanja

u snoenju gubitka drutva udio u kapitalu drutva smanjen ispod iznosa koji se ugovorom o osnivanju drutva obvezao uplatiti kao svoj ulog.

Ako drutvo kasnije u poslovanju iskae gubitak, komanditor nije duan vratiti dobit koja mu je ranije bila isplaena.

KOMANDITNO DRUTVO

4. PRAVNI ODNOSI DRUTVA I LANOVA DRUTVA PREMA TREIM

OSOBAMA


Zastupanje Komanditor nije ovlaten zastupati drutvo. Iznimno komanditoru se moe odlukom svih komplementara dati prokura i trgovaka

punomo.

Odgovornost komanditora Komanditor ne odgovara za obveze drutva ako je u cjelini uplatio ulog na koji se

obvezao drutvenim ugovorom. Ako komanditor ne uplati u cjelini ulog na koji se obvezao drutvenim ugovorom,

odgovara vjerovnicima drutva neposredno i solidarno s ostalim lanovima drutva do visine ugovorenoga uloga umanjenoga za uplaeni dio.

Smrt ili prestanak komanditora Smrt ili prestanak komanditora koji je pravna osoba ne dovodi do prestanka drutva

TAJNO DRUTVO


Pojam tajnoga drutva

Tajno drutvo nastaje ugovorom kojim jedna osoba (tajni lan) ulae neku imovinsku vrijednost u poduzee druge osobe (poduzetnika), te na temelju toga uloga stjee pravo sudjelovanja u dobiti i u gubitku poduzetnika.

Ulog tajnoga lana ulazi u imovinu poduzetnika. Ulog tajnoga lana moe se sastojati u novcu, stvarima i pravima ija se vrijednost moe izraziti u novcu.

Tajno drutvo nije pravna osoba i nema tvrtku. U tvrtku poduzetnika ne mogu se unijeti ime ni tvrtka tajnoga lana.

Poduzetnik nastupa u pravnom prometu i iskljuivi je nositelj svih prava i obveza iz poslovanja tajnoga drutva.

Odnosi izmeu poduzetnika i tajnoga lana

Odnosi izmeu poduzetnika i tajnoga lana ureuju se ugovorom.

Pravo nadzora tajnoga lana

Tajni lan ima pravo zahtijevati da mu se preda prijepis godinjih financijskih izvjea radi provjere njihove ispravnosti, da mu se u tu svrhu dozvoli uvid u poslovne knjige i

dadu potrebna razjanjenja.

TAJNO DRUTVO


Dobit i gubitak Udio tajnoga lana u dobiti i u gubitku iskazanom poslovanjem tajnoga drutva odreuje

se ugovorom. Ako udio tajnoga lana u dobiti i u gubitku nije odreen ugovorom, smatrat e se da je

ugovoren udio koji je primjeren konkretnim okolnostima. Ugovorom o tajnome drutvu moe se iskljuiti obveza tajnoga lana da snosi gubitak

iskazan poslovanjem tajnoga drutva. Ugovorom se moe iskljuiti pravo tajnoga lana na udio u dobiti.

Ako nije to drugo ugovoreno, tajni lan istim udjelom sudjeluje i u gubitku i u dobiti ostvarenoj poslovanjem tajnoga drutva.

Raun dobiti i gubitka Na kraju poslovne godine utvruje se dobit ili gubitak tajnoga drutva, te se tajnome

lanu isplauje njegov udio u dobiti. Tajni lan sudjeluje u gubitku drutva samo do iznosa uplaenoga uloga, odnosno do

visine uloga koji se obvezao uplatiti na temelju ugovora o tajnome drutvu. Za iznos gubitka iskazanoga poslovanjem drutva smanjuje se ulog tajnoga lana.

TAJNO DRUTVO


Smrt tajnoga lana Smrt tajnoga lana ne dovodi do prestanka drutva.

Sluajevi prestanka drutva 1. protek vremena na koji je sklopljen ugovor o tajnome drutvu, 2. ostvarivanje cilja zbog kojega je sklopljen ugovor o tajnome drutvu ili ako

ostvarivanje toga cilja postane nemogue, bez obzira na to je li ugovor sklopljen na odreeno ili na neodreeno vrijeme,

3. smrt ili prestanak poduzetnika koji je pravna osoba, 4. ako poduzetnik prestane obavljati gospodarsku djelatnost, 5. otvaranje steajnog postupka nad poduzetnikom ili nad tajnim lanom. ugovorom.

Otkaz ugovora Svaki lan drutva moe bez otkaznoga roka otkazati ugovor o tajnome drutvu i kada je

on sklopljen na odreeno vrijeme, ako za to postoji vaan razlog.

Obraun i dovretak zapoetih poslova U sluaju prestanka drutva poduzetnik i tajni lan sastavit e obraun, te e poduzetnik

tajnome lanu isplatiti njegov ulog zajedno s pripadajuom a jo neisplaenom dobiti.

Prava tajnoga lana u sluaju steaja poduzetnika U sluaju steaja poduzetnika, tajni lan drutva ima glede prava na povrat svoga uloga

poloaj steajnog vjerovnika, ali samo u odnosu na onaj dio uloga koji prelazi iznos njegovoga udjela u gubitku drutva.

DIONIKO DRUTVO


OPE ODREDBE

DIONICE

OSNIVANJE

PRAVNI ODNOSI IZMEU LANOVA I DIONIARA

ORGANI DRUTVA

UTVRIVANJE GODINJIH IZVJETAJA

PRIJENOS DIONICA MANJINSKIH DIONIARA

IZMJENA STATUTA

POVEANJE TEMELJNOG KAPITALA

SMANJENJE TEMELJNOG KAPITALA

NITAVNOST I POBOJNOST ODLUKA GLAVNE SKUPTINE

PRESTANAK

NITAVNOST DRUTVA

DIONIKO DRUTVO

1. OPE ODREDBE


Pojam dionikoga drutva. Dioniko drutvo je trgovako drutvo u kojemu lanovi (dioniari) sudjeluju s ulozima

u temeljnome kapitalu podijeljenom na dionice. Dioniko drutvo moe imati i samo jednog dioniara. Dioniari ne odgovaraju za obveze drutva.

Osnivai Osnivai drutva su dioniari koji usvoje statut. Kod sukcesivnog osnivanja osnivai su i

dioniari iji ulozi nisu u novcu, iako ne sudjeluju u usvajanju statuta.

Temeljni kapital Temeljni kapital i dionice osim onih bez nominalnih iznosa, moraju glasiti na nominalne

iznose izraene u kunama.

Najnii nominalni iznos temeljnoga kapitala Najnii nominalni iznos temeljnoga kapitala je 200.000,00 kuna.

Najnii nominalni iznos dionica Drutvo moe izdati dionice s nominalnim iznosom ili dionice bez nominalnog iznosa. Nominalni iznos dionice ne moe biti manji od 10,00 kuna.

DIONIKO DRUTVO

2. DIONICE


Dionice koje glase na donositelja i koje glase na ime Dionice mogu glasiti na donositelja ili na ime. Dionica mora glasiti na ime ako se izdaje prije uplate iznosa za koji se izdaje te kada se

izdaje kao nematerijalizirani vrijednosni papir.

Redovne i povlatene dionice Po sadraju prava koja daju dionice mogu biti redovne i povlatene. Redovne dionice su dionice koje imatelju daju:

1. pravo glasa u glavnoj skuptini drutva, 2. pravo na isplatu dijela dobiti drutva (dividenda), 3. pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske, odnosno steajne mase drutva.

Povlatene dionice su dionice koje imatelju daju neka povlatena prava, npr. pravo na dividendu u unaprijed utvrenom novanom iznosu ili u postotku od nominalnog iznosa dionice, pravo prvenstva pri isplati dividende, isplati ostatka likvidacijske, odnosno steajne mase i druga prava u skladu sa zakonom i statutom drutva. Kumulativna povlatena dionica daje imatelju dionice, u skladu s odlukom o

izdavanju dionica, pravo naplate kumuliranih neisplaenih dividendi prije isplate dividendi imateljima redovnih dionica.

Participativna povlatena dionica daje imatelju dionice, u skladu s odlukom o izdavanju dionica, pravo da pored odreene dividende naplati i dividendu koja pripada imateljima redovnih dionica.

DIONIKO DRUTVO

2. DIONICE - II


Rodovi dionica Dionice koje daju ista prava ine rod dionica.

Pravo glasa Svaka dionica daje pravo glasa u skuptini drutva. Bez prava glasa mogu se izdati samo povlatene dionice. Ukupni nominalni iznos takvih

dionica ne moe prei polovinu iznosa temeljnoga kapitala drutva.

Sastojci dionice Dionica mora imati sljedee sastojke:

oznaku da je dionica i njezin nominalni iznos, oznaku vrste i roda dionice, tvrtku i sjedite izdavatelja dionice, tvrtku, odnosno ime osobe na koju glasi dionica na ime ili naznaku da glasi na

donositelja, datum izdavanja i broj dionice, faksimil potpisa statutom ovlatenih osoba izdavatelja dionice.

Dijelovi isprave o dionici Prvi dio - plat mora sadravati sve sastojke iz prethodnoga lanka ovoga Zakona. Drugi dio - kuponski arak za naplatu dividendi. Trei dio - talon s kojim imatelj dionice ostvaruje pravo na nove kuponske arke ako su

iskoriteni svi kuponi za isplatu dividende. Talon mora sadravati broj dionice na koju se odnosi.

Odluka o izdavanju dionica Odluku o izdavanju dionica donose glavna skuptina ili osnivai drutva.

DIONIKO DRUTVO

3. OSNIVANJE


Usvajanje statuta Izjave osnivaa o usvajanju statuta daju se u ispravi koja se sastavlja kod javnog biljenika.

Punomonici moraju imati punomo ovjerenu od javnog biljenika. U ispravi moraju se navesti:

osnivai i njihova prebivalita, nominalni iznos dionica, iznos za koji se izdaju i, ako se izdaju dionice vie rodova, rod

dionica koje preuzima svaki dioniar, uplaeni iznos temeljnoga kapitala, izjava osnivaa da prihvaaju statut,

Statut drutva mora sadravati odredbe o: tvrtki i sjeditu drutva, predmetu poslovanja, iznosu temeljnoga kapitala, nominalnim iznosima dionica i broju, ako se izdaju dionice vie rodova, rodu dionica i broju

dionica svakoga roda, tome izdaju li se dionice koje glase na donositelja ili koje glase na ime, broju lanova uprave i nadzornog odbora, nainu i obliku objave priopenja drutva, vremenu trajanja i prestanku drutva.

Objava podataka i priopenja drutva Ako je zakonom ili statutom odreeno da se objavljuju podaci i priopenja drutva, oni se

objavljuju u "Narodnim novinama" Republike Hrvatske. Statutom se moe odrediti da se podaci i priopenja drutva objavljuju i u drugim javnim

glasilima ukljuujui elektronike informacijske medije.

DIONIKO DRUTVO

3. OSNIVANJE - II


Simultano osnivanje drutva Osnivai osnivaju drutvo preuzimanjem svih dionica drutva, usvajanjem i

potpisivanjem statuta te izjavom da osnivaju dioniko drutvo. Drutvo je osnovano kada ga se upie u sudski registar.

Preuzimanje dionica Osnivai preuzimaju dionice izjavom danom kod javnog biljenika da osnivaju drutvo i

da preuzimaju obvezu uplate dionica.

Uplata dionica Dionice se uplauju novcem, ulaganjem stvari ili prava. Dionice se uplauju u novcu zakonom odreenim sredstvom plaanja na raun

dionikog drutva kod financijske institucije u Republici Hrvatskoj.

Imenovanje organa drutva Osnivai moraju u ispravi ovjerenoj od javnog biljenika imenovati prvi nadzorni odbor

drutva i revizora za prvu ili za preostali dio prve poslovne godine.

Izvjee o osnivanju Osnivai moraju podnijeti pisano izvjee o provedenom osnivanju. U izvjeu o osnivanju treba navesti bitne okolnosti o kojima ovisi primjerenost inidbi

za ulaganje stvari, odnosno prava i za njihovo preuzimanje.

Revizija osnivanja lanovi uprave i nadzornog odbora moraju provjeriti provedeno osnivanje.

DIONIKO DRUTVO

3. OSNIVANJE - III


Prijava za upis drutva u sudski registar Prijavu za upis drutva u sudski registar podnose svi lanovi uprave i nadzornog odbora.

Sadraj prijave U prijavi za upis u sudski registar moraju se navesti:

tvrtka, sjedite i predmet poslovanja drutva, iznos za koji su izdane dionice, ukupni iznos uplate za izdane dionice i u emu su one uplaene, izjava lanova uprave da su upoznati s obvezom izvjeivanja suda i da nema

okolnosti koje bi bile protivne odredbi Zakona, lanovi uprave i nadzornog odbora drutva te njihovo prebivalite i jedinstveni

matini brojevi graana.

Prijavi prilau se statut i drugi dokazi.

Ispitivanje prijave Sud je duan ispitati je li drutvo uredno osnovano i sadrava li prijava zakonom

propisani sadraj te jesu li joj priloene propisane isprave.

DIONIKO DRUTVO

3. OSNIVANJE - IV


Sukcesivno osnivanje drutva Drutvo se moe osnovati tako da osnivai usvoje statut, preuzmu dio dionica i upute javni

poziv (prospekt) za upis dionica pa se one upisuju na temelju toga poziva.

Javni poziv za upis dionica (prospekt) mora sadravati : tvrtku, sjedite i predmet poslovanja drutva koje se osniva, iznos temeljnoga kapitala drutva, broj, vrstu i, ako se izdaju dionice vie rodova, rodove dionica koje se nude za upis,

njihov nominalni iznos i iznos za koji se izdaju te broj, vrstu i rod dionica koje su preuzete bez javnog poziva za upis dionica,

dan kada je usvojen statut, ime, odnosno tvrtku, prebivalite, odnosno sjedite a za fizike osobe i jedinstveni

matini broj graana osnivaa, mjesto gdje se upisuju dionice s napomenom da se tamo mogu razgledati statut, izvjee

o osnivanju i izvjee o reviziji, vrijeme poetka i kraja upisa, dan kada prestaje obveza upisnika ako se do tada drutvo ne prijavi za upis u trgovaki

centar, iznos koji treba uplatiti za upisane dionice prije upisa drutva u trgovaki registar i

posljedice ako se to pravodobno ne uini, podatke o posebnim pogodnostima, ulozima u stvarima i u pravima, preuzimanju stvari,

trokovima osnivanja, posebnim plaanjima i naknadama, nain sazivanja osnivake skuptine, najvei iznos trokova osnivanja koji idu na teret drutva.

Upis i uplata dionica Dionice se upisuju i uplauju sredstvima plaanja i kod financijske institucije.

DIONIKO DRUTVO

3. OSNIVANJE - V


Nadlenost osnivake skuptine 1. utvruje jesu li upisane, odnosno preuzete i rasporeene sve dionice, jesu li uneseni

svi ulozi koji su se po ovome Zakonu i po statutu drutva morali unijeti do odravanja osnivake skuptine te hoe li s onim to je uneseno drutvo moi slobodno raspolagati nakon to ga se upie u trgovaki registar,

2. utvruje iznos trokova osnivanja koji idu na teret drutva, 3. izabire one organe drutva koje po zakonu i statutu bira glavna skuptina.

Glasovanje na osnivakoj skuptini Na osnivakoj skuptini svaka dionica daje pravo na jedan oglas.

DIONIKO DRUTVO

4. PRAVNI ODNOSI IZMEU LANOVA DRUTVA


Naelo jednakog poloaja dioniara Pod jednakim uvjetima dioniari imaju jednaki poloaj u drutvu.

Glavna obveza dioniara Obveza dioniara je da na raun drutva uplate iznos koji odgovara

nominalnom iznosu dionice, odnosno vei iznos ako je ona izdana za vei iznos ili da mu prenesu stvar ili pravo ako uplauju dionicu ulaganjem stvari ili prava.

Podjela dobiti Udjeli dioniara u dobiti odreuju se odnosom nominalnih iznosa dionica.

Upis u knjigu dionica Dionice koje glase na ime upisuju se u knjigu dionica drutva s oznakom

imena, prebivalita, odnosno tvrtke i sjedita imatelja dionica, ako je drutvo izdalo dionice bez nominalnog iznosa njihov broj,a ako je rije o dionicama s nominalnim iznosima njihov broj i nominalni iznos.

Prijenos dionica koje glase na ime Dionice koje glase na ime prenose se indosamentom. Glede oblika

indosamenta, pravne legitimacije imatelja i njegove obveze za predaju dionice na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe Zakona o mjenici.

DIONIKO DRUTVO

5. ORGANI DRUTVA - UPRAVA


Sastav uprave Uprava se sastoji od jedne ili vie osoba (direktori) iji se broj odreuje statutom. Ako se uprava sastoji

od vie osoba, jedna se od njih mora imenovati za predsjednika.

lanom uprave moe biti svaka fizika osoba koja je potpuno poslovno sposobna. U statutu se mogu odrediti uvjeti za imenovanje lanova uprave. lanom uprave ne moe biti osoba.: koja je kanjena za kazneno djelo prouzrokovanja steaja, povrede obveze voenja poslovnih knjiga, oteenja

vjerovnika, pogodovanja vjerovnika, zloupotrebe u postupku prisilne nagodbe ili steaja, neovlatenog otkrivanja i pribavljanja poslovne ili proizvodne tajne ili prevare iz Kaznenog zakonika Republike Hrvatske i to za vrijeme od pet godina po pravomonosti presude kojom je osuena, s time da se u to vrijeme ne rauna vrijeme provedeno na izdravanju kazne ili

protiv koje je izreena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomino obuhvaeno predmetom poslovanja drutva za vrijeme dok traje ta zabrana.

Voenje poslova drutva Uprava vodi poslove drutva na vlastitu odgovornost.

Zastupanje Uprava zastupa drutvo. U tome je ovlatena poduzimati sve pravne radnje zastupanja u poslovima,

pred sudom i drugim organima vlasti.

Ogranienje ovlasti za zastupanje i za voenje poslova Ovlast uprave da zastupa drutvo ne moe se ograniiti.

lanovi uprave moraju se u odnosu na drutvo u voenju poslova drati ogranienja koja su im u okviru propisa postavljena statutom, odlukama nadzornog odbora i glavne skuptine te poslovnikom o radu uprave.

DIONIKO DRUTVO

5. ORGANI DRUTVA UPRAVA - II


Priprema i provoenje odluka glavne skuptine Uprava je duna da:

1. na zahtjev glavne skuptine pripremi odluke i ope akte ije je donoenje u nadlenosti glavne skuptine,

2. pripremi ugovore koji se mogu sklopiti samo uz suglasnost glavne skuptine, 3. izvrava odluke koje glavna skuptina donese u okviru svoje nadlenosti.

Imenovanje i opoziv lanova uprave lanove uprave i predsjednika imenuje nadzorni odbor drutva najvie na vrijeme od pet

godina s time da ih moe ponovno imenovati. Ponovno imenovanje uprave nije mogue ranije od godinu dana prije isteka njihova mandata.

Nadzorni odbor moe opozvati svoju odluku o imenovanju lana uprave ili njezina predsjednika kada za to postoji vaan razlog. Vanim razlogom naroito se smatra gruba povreda dunosti, nesposobnost za uredno obavljanje poslova drutva ili izglasavanje nepovjerenja u glavnoj skuptini drutva, osim ako je to uinjeno zbog oito neutemeljenih razloga. Opoziv je valjan dok se njegova nevaljanost ne utvrdi sudskom odlukom. Opozivom lana ili predsjednika uprave ne dira se u odredbe ugovora kojega su oni sklopili s drutvom.

DIONIKO DRUTVO

5. ORGANI DRUTVA UPRAVA - III


Sudjelovanje lanova uprave u dobiti drutva lanovima uprave drutva moe se za njihov rad dati pravo da sudjeluju u dobiti

drutva.

Naela za primanja lanova uprave Pri odreivanju ukupnih primitaka pojedinoga lana uprave (plae, sudjelovanja u

dobiti, nadoknadi izdataka, plaanju premija osiguranja, provizija i svih ostalih davanja) nadzorni odbor mora brinuti o tome da ukupni iznosi primanja budu u primjerenome odnosu posla koji obavlja lan uprave i stanja drutva.

Zabrana konkurencije lan uprave ne moe bez suglasnosti nadzornog odbora za svoj ni za tui raun

obavljati poslove koji ulaze u predmet poslovanja drutva, ne moe biti lan uprave ni nadzornog odbora u drugome drutvu koje se bavi poslovima iz predmeta poslovanja drutva, a ne moe ni u prostorijama drutva obavljati poslove za svoj niti za tui raun. Bez te suglasnosti lan uprave ne moe biti ni lan trgovakoga drutva koji osobno odgovara za obveze toga drutva, ako se ono bavi poslovima iz predmeta poslovanja drutva.

Davanje kredita lanovima uprave i prokuristima Drutvo moe dati kredit lanovima uprave, prokuristima i lanovima njihovih uih

obitelji samo na temelju odluke nadzornoga odbora. Odluka se moe odnositi samo na odreene ugovore o kreditu ili vrste kredita a ugovor o kreditu mora se sklopiti najkasnije tri mjeseca od dana donoenja odluke kojom se kredit odobrava. U odluci moraju se odrediti kamate i otplata kredita. Kreditom se smatraju i druge pravne radnje koje se u gospodarskome smislu mogu s njime izjednaiti. To ne vrijedi za kredite koji ne prelaze visinu mjesene plae lana uprave.

DIONIKO DRUTVO

5. ORGANI DRUTVA UPRAVA - IV


Izvjea nadzornom odboru Uprava mora izvjeivati nadzorni odbor o:

poslovnoj politici i o drugim naelnim pitanjima budueg voenja poslova, rentabilnosti poslovanja drutva a napose rentabilnosti upotrebe vlastitoga kapitala, tijeku poslova, napose prihoda i stanja drutva, poslovima koji bi mogli biti od velikog znaaja za rentabilnost poslovanja i za

likvidnost drutva. Nadzorni odbor moe zahtijevati od uprave da ga izvjeuje i o drugim pitanjima koja su

od znaaja za poslovanje i stanje drutva. Uprava podnosi izvjee o poslovnoj politici najmanje jednom godinje, ako izmjena

stanja ili nova pitanja ne nalau da se o tome izvijesti bez odgaanja. Izvjea se moraju sastavljati savjesno i istinito.

Duna pozornost i odgovornost lanova uprave lanovi uprave moraju voditi poslove drutva s pozornou urednog i savjesnog

gospodarstvenika i uvati poslovnu tajnu drutva.

DIONIKO DRUTVO

5. ORGANI DRUTVA NADZORNI ODBOR


Nadzorni odbor Nadzorni odbor ima najmanje tri lana. Statutom se moe odrediti i vei broj lanova

nadzornog odbora s time da njihov broj mora biti neparan. Najvei broj lanova nadzornog odbora iznosi kod drutva s temeljnim kapitalom: - do 12.000.000,00 kuna 9 lanova, - do 20.000.000,00 kuna 15 lanova, - preko 80.000.000,00 kuna 21 lan.

Tko moe biti lan nadzornog odbora lanom nadzornog odbora moe biti fizika osoba koja je potpuno poslovno sposobna.

Statutom se mogu odrediti uvjeti koje mora ispuniti osoba da bi bila imenovana u nadzorni odbor.

lanom nadzornog odbora ne moe biti: 1. lan uprave drutva, 2. lan nadzornog odbora u deset drutava, 3. lan uprave drutva koje je ovisno u odnosu na dioniko drutvo, 4. lan uprave drugog drutva kapitala u ijem se nadzornom odboru nalazi lan

uprave drutva, 5. osoba osuena za kaznena djela gospodarskog kriminaliteta. Izbor i imenovanje

lanova nadzornog odbora

lanak 256. lanove nadzornog odbora bira glavna skuptina drutva. Statutom se moe predvidjeti da odreeni dioniari imenuju odreeni broj lanova

nadzornog odbora. Kada je tako propisano posebnim zakonom, u statutu se odreuje broj lanova nadzornog odbora koje biraju zaposleni.

DIONIKO DRUTVO

5. ORGANI DRUTVA NADZORNI ODBOR - II


Mandat lanova nadzornog odbora lanovi nadzornog odbora biraju se, odnosno imenuju najvie na etiri godine i mogu

biti ponovno birani, odnosno imenovani.

Opoziv lanova nadzornog odbora Glavna skuptina moe opozvati lana nadzornog odbora i prije isteka mandata za koji je

izabran. Za odluku o tome potrebna je veina od najmanje tri etvrtine od danih glasova. Statutom se moe odrediti da je za to potrebna vea veina a moe se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki.

Nadlenost nadzornog odbora Nadzorni odbor nadzire voenje poslova drutva. Nadzorni odbor moe pregledavti i ispitivati poslovne knjige i dokumentaciju drutva,

blagajnu, vrijednosne papire i druge stvari. U tu svrhu odbor moe koristiti pojedine svoje lanove ili strunjake.

Nadzorni odbor podnosi glavnoj skuptini pisano izvjee.

Nain rada nadzornog odbora Nadzorni odbor iz reda svojih lanova izabire predsjednika i najmanje jednog njegovog

zamjenika. Uprava mora izvijestiti registarski sud o tome tko je izabran predsjednikom i zamjenikom predsjednika nadzornog odbora. O sjednici nadzornog odbora vodi se zapisnik kojega potpisuje predsjednik. Svakome lanu nadzornog odbora mora se na njegov zahtjev zapisnik dati na uvid.

Nadzorni odbor moe imenovati komisije radi pripreme odluka koje donosi i nadzora njihova provoenja. Komisije ne mogu odluivati o pitanjima iz nadlenosti nadzornog odbora.

DIONIKO DRUTVO

5. ORGANI DRUTVA NADZORNI ODBOR - III


Sazivanje sjednica Svaki lan nadzornog odbora ili uprave moe uz navoenje razloga i svrhe zatraiti

da predsjednik sazove sjednicu odbora. Sjednica se mora odrati unutar roka od 15 dana od kada je sazvana.

Sjednice nadzornog odbora treba u pravilu sazivati jednom tromjeseno, a mora ih se sazvati najmanje jednom polugodinje.

Sudjelovanje na sjednicama Sjednicama nadzornog odbora ne mogu prisustvovati osobe koje nisu njegovi lanovi

ili lanovi uprave drutva. Na sjednicu se mogu pozvati izvjestitelji i savjetnici za pojedina pitanja o kojima se odluuje.

Statutom se moe odrediti da u radu sjednice nadzornog odbora umjesto sprijeenoga lana toga odbora prisustvuje i osoba koja nije lan odbora ako od sprijeenoga lana odbora dobije za to pisanu punomo.

Odluivanje u nadzornom odboru Ako ovim Zakonom nije drugaije odreeno, nadzorni odbor moe donositi odluke

ako su za to ispunjeni uvjeti odreeni statutom. Nema li u statutu o tome odredbi, nadzorni odbor moe donositi odluke ako najmanje polovina od propisanoga broja njegovih lanova sudjeluje u odluivanju.

Ako statutom nije drugaije odreeno, odluke nadzornog odbora donose se veinom od danih glasova.

Odsutni lanovi nadzornog odbora mogu sudjelovati u donoenju odluka tako da svoj glas dadu pisanim putem.

Glas u nadzornom odboru moe se dati pismom, telefonom, telegrafom, telefaksom i koritenjem drugih za to podobnih tehnikih sredstava, ako poslovnikom nije drugaije odreeno.

DIONIKO DRUTVO

5. ORGANI DRUTVA NADZORNI ODBOR - IV


Zastupanje drutva prema lanovima uprave Nadzorni odbor zastupa drutvo prema lanovima uprave.

Nagrada za rad lanova nadzornog odbora lanovima nadzornog odbora moe se za njihov rad isplatiti nagrada. Nju se moe

odrediti i sudjelovanjem lana odbora u dobiti drutva. Nagradu se moe odrediti u statutu ili je moe odobriti glavna skuptina drutva. Nagrada mora biti primjerena poslovima koje obavlja lan odbora i stanju drutva.

Ugovori sa lanovima nadzornog odbora Za sve ugovore koje lan nadzornog odbora sklapa s drutvom izvan obavljanja poslova

lana toga odbora potrebna je suglasnost nadzornog odbora.

Davanje kredita lanovima nadzornog odbora Drutvo moe davati kredite lanovima nadzornog odbora i lanovima njihove ue

obitelji samo uz odobrenje toga odbora.

Duna pozornost i odgovornost lanova nadzornog odbora Na dunost postupanja lanova nadzornog odbora u obavljanju poslova odbora s

dunom pozornou.

DIONIKO DRUTVO

5. ORGANI DRUTVA SKUPTINA - NADLENOST


Ostvarivanje prava dioniara Ako zakonom nije drugaije odreeno, dioniari u stvarima drutva svoja prava

ostvaruju na glavnoj skuptini. lanovi uprave i nadzornog odbora moraju sudjelovati u radu glavne skuptine.

Nadlenost glavne skuptine Glavna skuptina odluuje u pitanjima koja su izrito odreena zakonom i statutom

drutva, a osobito o: izboru i razrjeenju lanova nadzornog odbora, osim ako ih se ne imenuje u taj odbor. godinjim financijskim izvjeima i upotrebi dobiti, davanju razrjenice lanovima uprave i nadzornog odbora, imenovanju revizora drutva. izmjenama statuta, poveanju i smanjenju temeljnoga kapitala drutva. imenovanju revizora za ispitivanje radnji obavljenih u osnivanju drutva ili radnji

voenja poslova drutva i utvrivanje naknade za njegov rad, , prestanku drutva.

O pitanjima voenja poslova drutva glavna skuptina moe odluivati samo onda ako to od nje zatrai uprava drutva.

DIONIKO DRUTVO

5. ORGANI DRUTVA SKUPTINA NADLENOST - II


Razrjenica lanovima uprave i nadzornog odbora Glavna skuptina odluuje o davanju razrjenice lanovima uprave i nadzornog odbora

jednom godinje kada su joj predloena godinja financijska izvjea. O davanju razrjenice pojedinome lanu glasuje se odvojeno, ako tako odlui glavna skuptina ili ako to zatrae dioniari iji udjeli zajedno ine najmanje deseti dio temeljnoga kapitala drutva.

Davanjem razrjenice glavna skuptina odobrava kako su lanovi uprave i nadzornog odbora vodili drutvo.

Rasprava o davanju razrjenice mora se voditi zajedno s raspravom o upotrebi tekue dobiti. Uprava mora podastrijeti glavnoj skuptini godinja financijska izvjea, izvjee o stanju drutva i izvjee nadzornog odbora.

DIONIKO DRUTVO

5. ORGANI DRUTVA SKUPTINA SAZIVANJE


Openito

Glavnu skuptinu mora se sazvati u sluajevima odreenim zakonom i statutom kao i uvijek onda kada to zahtijevaju interesi drutva.

Glavnu skuptinu saziva uprava koja o tome odluuje obinom veinom glasova. Poziv za glavnu skuptinu objavljuje se u glasilu drutva. Odluka o sazivanju glavne skuptine mora sadravati tvrtku i sjedite drutva, vrijeme i mjesto odravanja glavne skuptine i uvjete koji se moraju ispuniti za sudjelovanje u glavnoj skuptini te za koritenje pravom glasa.

Sazivanje glavne skuptine na zahtjev manjine

Glavnu skuptinu mora se sazvati ako to u pisanom obliku zatrae dioniari koji zajedno imaju udjele u visini od dvadesetoga dijela temeljnoga kapitala drutva i navedu svrhu i razlog sazivanja te skuptine.

Rok za sazivanje glavne skuptine

Glavnu skuptinu mora se sazvati najmanje mjesec dana prije dana njezina odravanja. Statutom se sudjelovanje na glavnoj skuptini i koritenje pravom glasa moe uvjetovati s

time da se dionice odreeno vrijeme prije odravanja glavne skuptine moraju pohraniti i da dioniari unaprijed prijave svoje sudjelovanje na glavnoj skuptini. glavne skuptine.

Objava dnevnog reda

Dnevni red glavne skuptine mora se objaviti u glasilu drutva zajedno s pozivom na skuptinu.

Za svaku toku dnevnoga reda o kojoj treba da odluuje glavna skuptina uprava i nadzorni odbor moraju, a ako se radi o izboru lanova nadzornog odbora i revizora samo nadzorni odbor, navesti u objavi dnevnoga rada i prijedloge odluka to ih treba donijeti.

DIONIKO DRUTVO

5. ORGANI DRUTVA SKUPTINA ZAPISNIK


Poslovnik i popis sudionika na glavnoj skuptini

Glavna skuptina moe veinom glasova koji predstavljaju temeljnog kapitala zastupljenog na glavnoj skuptini donijeti poslovnik o svom radu i u njemu odrediti pravila za pripremu i provoenje skuptine. /Na glavnoj skuptini mora se sastaviti popis svih prisutnih i zastupanih dioniara te njihovih zastupnika uz navoenje imena, prezimena i prebivalita kao i nominalnog iznosa svake od zastupljenih dionica i uz navoenje njezina roda.

Zapisnik Svaka odluka glavne skuptine mora se navesti u zapisniku kojega sastavlja javni biljenik.

U zapisniku se navode mjesto i vrijeme odravanja glavne skuptine, ime i prezime javnog biljenika te nain i rezultat glasovanja i utvrenje predsjednika o donesenim odlukama.

Zastupniku treba priloiti popis sudionika na glavnoj skuptini i dokaz o sazivanju glavne skuptine. Dokaze o sazivanju glavne skuptine ne treba priloiti, ako su uz navoenje njihova sadraja navedeni u zapisniku.

Zapisnik potpisuje javni biljenik. Nije potrebno da se navedu svjedoci.

Uprava mora bez odgaanja po odranoj glavnoj skuptini dostaviti registarskome sudu javno ovjereni primjerak zapisnika s prilozima.

Pravo dioniara da budu obavijeteni

Uprava mora na glavnoj skuptini dati svakome dioniaru na njegov zahtjev obavjetenja o poslovima drutva, ako je to potrebno za prosudbu pitanja koja su na dnevnome redu. Obveza davanja obavjetenja odnosi se i na pravne i poslovne odnose drutva s povezanim drutvima.

DIONIKO DRUTVO

5. ORGANI DRUTVA SKUPTINA PRAVO GLASA


Kvorum Statutom se moe odrediti da je za donoenje odluka potrebna odreena zastupljenost

dioniara na glavnoj skuptini. Pri sazivanju glavne skuptine mora se odrediti kada e se odrati naredna glavna

skuptina, ako na onoj koja je sazvana ne bude kvoruma koji je odreen statutom. Ako statutom nije drugaije odreeno, tako odrana glavna skuptina moe valjano odluivati bez obzira na broj dioniara koji su na njoj zastupljeni.

Naelo obine veine Na glavnoj skuptini odluke se donose veinom danih glasova (obina veina), ako se

zakonom ili statutom ne odredi da je za to potrebna neka vea veina ili se zahtijeva i ispunjenje dodatnih pretpostavki.

Pravo glasa Pravo glasa ostvaruje se prema nominalnim iznosima dionica, a na temelju dionica

bez nominalnog iznosa prema njihovom broju. Statutom se pravo glasa moe ograniiti tako da pojedini dioniar ne moe imati vie od odreenoga najveega broja glasova ili postotka od svih glasova. Statutom se moe odrediti da se dionicama koje pripadaju nekome dioniaru smatraju i dionice koje netko drugi dri za njegov raun.

Ostvarivanje prava glasa preko financijskih i drugih institucija Financijske institucije mogu ostvarivati pravo glasa iz dionica koje glase na donositelja

koje im ne pripadaju samo onda ako su za to ovlatene pisanom punomoju.

DIONIKO DRUTVO

6. IZMJENA STATUTA


Odluka glavne skuptine Statut se moe izmijeniti odlukom glavne skuptine. Glavna skuptina moe ovlastiti

nadzorni odbor da izmijeni statut samo ako se radi o usklaivanju njegova teksta. Za odluku glavne skuptine o izmjeni statuta potrebno je da se za nju dadu glasovi koji

predstavljaju najmanje tri etvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skuptini pri odluivanju o statutu. Statutom se moe odrediti da je za to potrebna vea veina a moe se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki.

Ako bi izmjenom statuta dolo do promjene dotadanjeg odnosa meu rodovima dionica na tetu nekoga roda dionica, za donoenje odluke potrebna je suglasnost dioniara onoga roda dionica na iju se tetu treba izmijeniti statut. Ti dioniari daju suglasnost u obliku posebne odluke iz lanka 295. ovoga Zakona.

Suglasnost dioniara Odluka kojom se dioniarima stavljaju dodatne obveze moe se donijeti samo uz

suglasnost svih dioniara na koje se to odnosi.

Upis izmjene statuta u sudski registar Registarskome sudu mora se podnijeti prijava za upis svake izmjene statuta u sudski

registar.

DIONIKO DRUTVO

6. POVEANJE TEMELJNOG KAPITALA


Pretpostavke Odluka o poveanju temeljnoga kapitala drutva ulozima donosi se glasovima koji

predstavljaju najmanje tri etvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skuptini pri donoenju odluke. Statutom se moe odrediti da je za to potrebna i drugaija veina, ali se za izdavanje povlatenih dionica bez prava glasa moe odrediti samo vea veina glasova zastupljenoga kapitala na glavnoj skuptini pri donoenju odluke. Njime se moe traiti i ispunjenje dodatnih pretpostavki. Poveanje temeljnoga kapitala drutva ulozima mogue je samo izdavanjem novih dionica.

Ako su izdane dionice vie rodova, za odluku glavne skuptine o poveanju temeljnoga kapitala drutva potrebna je suglasnost dioniara svakoga roda dionica

Upis novih dionica Nove dionice upisuju se pisanom izjavom (upisnicom) iz koje mora biti vidljivo

sudjelovanje upisnika s dionicama navedenim po broju, njihovim nominalnim iznosima, pri izdavanju dionica bez nominalnog iznosa njihovim brojem, a ako se radi o dionicama u vie rodova i rodu dionica. Ona mora sadravati: 1. dan kada je donesena odluka o poveanju kapitala, 2. iznos za koji se dionice izdaju, iznos utvrenih uplata te opseg dodatnih obveza, 3. utvrenja uinjena glede poveanja kapitala unosom stvari i prava, a ako se

izdaju dionice vie rodova, ukupan iznos temeljnog kapitala koji otpada na dionice svakoga roda,

4. vrijeme kada upis prestaje obvezivati ako se do tada ne upie u sudski registar da je provedeno poveanje kapitala.

DIONIKO DRUTVO

7. SMANJIVANJE TEMELJNOG KAPITALA


Redovno smanjenje temeljnoga kapitala Za donoenje odluke o smanjenju temeljnoga kapitala drutva potrebno je da se za nju

dadu glasovi koji predstavljaju najmanje tri etvrtine glasova temeljnoga kapitala drutva zastupljenoga na glavnoj skuptini drutva pri donoenju odluke. Statutom se moe odrediti da je za to potrebna vea veina a moe se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki.

Ako je drutvo izdalo dionice vie rodova, odluka glavne skuptine o smanjenju temeljnoga kapitala valjana je samo onda ako se s njom suglase dioniari svakoga roda dionica. O davanju suglasnosti dioniari svakoga roda dionica donose posebnu odluku.

U odluci se mora odrediti svrha smanjenja temeljnoga kapitala, naime, hoe li se dijelovi toga kapitala vratiti dioniarima.

Zatita vjerovnika Vjerovnicima ija su potraivanja nastala prije objave upisa odluke o smanjenju

temeljnoga kapitala drutva u sudski registar i koji ne mogu traiti da se ona podmire mora se dati osiguranje, ako se oni u tu svrhu jave u roku od est mjeseci od objave te odluke. Vjerovnike se mora na to upozoriti u objavi upisa odluke u trgovaki registar. Osiguranje ne mogu traiti vjerovnici koji za sluaj steaja imaju pravo prvenstvenog namirenja iz steajne mase dunika.

DIONIKO DRUTVO

8. PRESTANAK


Razlozi za prestanak drutva

1. istek vremena odreenoga u statutu, ako je drutvo bilo osnovano na odreeno vrijeme, 2. odluka glavne skuptine koja se mora donijeti s glasovima koji predstavljaju najmanje tri

etvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skuptini drutva pri donoenju odluke, ako se statutom za to ne trai vea veina ili ispunjenje dodatnih pretpostavki,

3. pravomona odluka registarskog suda kojom se odreuje brisanje po slubenoj dunosti,

4. pripajanje drutva drugome drutvu i spajanje s drugim drutvom, 5. odluka steajnog suda o otvaranju i zakljuenju steajnog postupka

6. provoenje steajnog postupka,

7. ukidanje drutva. Drutvo koje nema imovine moe prestati tako da ga registarski sud brie iz sudskog registra

na prijedlog nadlenog organa porezne uprave ili po slubenoj dunosti..

Potreba provoenja likvidacije

Ako se nad drutvom ne otvori steajni postupak, provodi se likvidacija drutva.

Naznaka u tvrtki

Nakon to se odluka o otvaranju likvidacije drutva upie u trgovaki registar, u tvrtku drutva mora se navesti naznaka "u likvidaciji".

Likvidatori Likvidaciju provode lanovi uprave kao likvidatori.

DRUTVO S OGRANIENOM ODGOVORNOU


OSNIVANJE

PRAVNI ODNOSI IZMEU DRUTVA I LANOVA

ORGANI DRUTVA

IZMJENA DRUTVENOG UGOVORA

PRESTANAK


1. OSNIVANJE


Pojam drutva s ogranienom odgovornou Drutvo s ogranienom odgovornou je trgovako drutvo u koje jedna ili vie pravnih

ili fizikih osoba ulau temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu. Temeljni ulozi ne moraju biti jednaki. Nijedan osniva ne moe kod osnivanja drutva preuzeti vie temeljnih uloga. To ne vrijedi u sluaju preoblikovanja drutva drugog pravnog oblika u drutvo s ogranienom odgovornou Poslovni udjeli se ne mogu izraziti u vrijednosnim papirima.

lanovi ne odgovaraju za obveze drutva. Ako temeljni ulog u drutvo ne unese onaj tko je na to obvezan niti to drutvo moe

nadoknaditi prodajom poslovnoga udjela, drugi su lanovi drutva duni u drutvo uplatiti iznos koji nedostaje razmjerno svojim poslovnim udjelima u drutvu.

Osnivai Drutvo mogu osnovati jedna ili vie osoba.

Nain osnivanja drutva Drutvo se osniva na temelju ugovora kojega sklapaju osnivai (drutveni ugovor). Svi

osnivai moraju potpisati drutveni ugovor koji se sklapa u obliku javnobiljenike akta ili privatne isprave koju potvrdi javni biljenik.

Ako drutvo osniva jedan osniva, drutveni ugovor zamjenjuje izjava osnivaa o osnivanju drutva s ogranienom odgovornou dana kod javnog biljenika.

DRUTVO S OGRANIENOM ODGOVORNOU 1. OSNIVANJE DRUTVEVENI UGOVOR ILI IZJAVA O OSNIVANJU I ULOZI


Sadraj drutvenoga ugovora, odnosno izjave o osnivanju drutva Drutveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju drutva mora sadravati: ime, prezime, odnosno tvrtku, prebivalite, odnosno sjedite osnivaa, a ako je

osniva fizika osoba i njen jedinstveni matini broj graana, tvrtku i sjedite drutva, predmet poslovanja drutva, ukupni iznos temeljnoga kapitala, te iznos svakog temeljnog uloga osnivaa, a sastoji

li se ulog od stvari ili prava, mora ih se detaljno opisali i naznaiti njihovu vrijednost, odredbu o tome osniva li se drutvo na odreeno ili na neodreeno vrijeme, prava i obveze koje lanovi imaju prema drutvu pored uplate svojih uloga, te prava i

obveze koje drutvo ima prema osnivaima.

Temeljni kapital i temeljni ulozi Temeljni kapital drutva mora biti izraen u kunama. Najnii iznos temeljnoga kapitala drutva je 20.000,00 kuna.

Temeljni ulozi Temeljni ulog ne moe biti manji od 200,00 kuna. Temeljni ulog mora biti izraen cijelim

brojem koji je viekratnik broja sto. Zbroj temeljnih uloga mora odgovarati iznosu temeljnog kapitala.

Prije upisa u sudski registar svaki osniva mora uplatiti najmanje etvrtinu temeljnog uloga kojeg uplauje u novcu,s time da ukupni iznos svih uplata u novcu ne moe biti manji od 10.,000,00 kuna.


1. OSNIVANJE PRIJAVA


Prijava za upis u sudski registar Prijava za upis u trgovaki registar podnosi se nakon to se sklopi drutveni ugovor,

uplate ulozi u skladu sa zakonom i drutvenim ugovorom i imenuju jedan ili vie lanova uprave drutva, a ako drutvo mora imati nadzorni odbor i nakon to se izabere taj odbor.

Ako drutvo osniva samo jedan osniva, on mora prije podnoenja prijave dati primjereno osiguranje za to da e dio uloga u novcu koji nije uplaen biti uredno plaen.

Prije podnoenja prijave za upis drutva u sudski registar moraju se ulozi u stvarima i u pravima unijeti tako da s njima drutvo moe raspolagati nakon to bude upisano u sudski registar.

Ispitivanje prijave Sud je duan ispitati je li drutvo uredno osnovano, sadrava li prijava zakonom

propisani sadraj te jesu li joj priloene propisane isprave. Sud e odbiti upis drutva u trgovaki registar ako revizori osnivanja izjave ili ako je

oigledno da izvjee o osnivanju ili izvjee o reviziji osnivanja to ga je podnijela uprava nisu toni, nisu potpuni ili nisu u skladu s propisima. Isto vrijedi i kada revizori osnivanja izjave ili je sud miljenja da je vrijednost predmeta ulaganja stvari ili prava bitno manja od visine temeljnoga uloga koji se time uplauje.


1. OSNIVANJE - UPIS


Upis u trgovaki registar. Objava upisa U trgovaki registar upisuju se:

tvrtka, sjedite i predmet poslovanja drutva, ukupni iznos temeljnoga kapitala, dan sklapanja drutvenog ugovora, vrijeme trajanja drutva ako je ono odreeno drutvenim ugovorom ili izjavom o

osnivanju drutva, imena lanova uprave, predsjednika i lanova nadzornog odbora, ako ga drutvo ima,

njihovo prebivalite i jedinstveni matini broj graana, ovlasti za zastupanje drutva, ime i prezime i jedinstveni matini broj graana, odnosno tvrtka jedinoga osnivaa.

Pored toga objavljuju se i odredbe drutvenoga ugovora ili izjave o osnivanju drutva o nainu kako drutvo objavljuje svoja priopenja, ako ugovor, odnosno izjava sadravaju te odredbe.


2. PRAVNI ODNOSI IZMEU DRUTVA I LANOVA TEMELJNI

ULOZI


Uplata temeljnih uloga

Svaki je lan duan u skladu s drutvenim ugovorom i odlukama organa drutva uplatiti dio temeljnoga kapitala koji je preuzeo (temeljni ulog).

Svi su lanovi duni temeljne uloge u novcu uplatiti u razmjeru s njihovim preuzetim temeljnim ulozima, ako drugaije nije odreeno drutvenim ugovorom ili odlukama organa drutva.

Vraanje temeljenog uloga. Podjela dobiti lanovi drutva ne mogu traiti da im drutvo vrati ono to su uplatili kao temeljne

uloge, ako bi to dovelo do smanjenja temeljnoga kapitala drutva. Sve dok drutvo postoji oni imaju pravo traiti da im se isplati godinja dobit, ako isplata dobiti nije iskljuena, drutvenim ugovorom ili odlukom lanova drutva.

Dobit se dijeli lanovima, ako nema drugaije odredbe u drutvenome ugovoru, u omjeru njihovih uplaenih temeljnih uloga.

Nedoputena primanja lanovi drutva kojima drutvo neto isplati protivno propisima ovoga Zakona,

odredbama drutvenog ugovora ili odlukama drutva, duni su primljene isplate vratiti drutvu.


2. PRAVNI ODNOSI IZMEU DRUTVA I LANOVA POSLOVNI

UDJELI


Odreenje poslovnog udjela Ako u drutvenom ugovoru nije drugaije odreeno, poslovni udio lana drutva

odreuje se prema veliini preuzetoga temeljnoga uloga. lan drutva moe imati vie poslovnih udjela.

Knjiga poslovnih udjela Uprava je duna voditi knjigu poslovnih udjela drutva u koju se unose tvrtka, odnosno

ime, sjedite, odnosno prebivalite svakoga lana drutva, ako je lan drutva pravna osoba podaci o njenom upisu u odgovarajuem registru, a ako je lan drutva fizika osoba i njegov jedinstveni matini broj graana, iznos temeljnoga uloga u drutvo koji je preuzeo i to je na temelju toga uplatio te eventualne dodatne inidbe koje je duan ispuniti prema drutvu i koje je ispunio, sve obveze koje terete poslovni udio i broj glasova koje ima pri donoenju odluka lanova drutva. U knjigu se upisuju optereenja i podjele poslovnih udjela te sve druge promjene. Svaka osoba koja moe dokazati da za to ima pravni interes, ima pravo da u radno vrijeme razgleda knjigu poslovnih udjela drutva.

Uinak upisa u knjigu poslovnih udjela U odnosu na drutvo lan drutva je samo onaj tko je upisan u knjizi poslovnih udjela.

Prijenos dijela poslovnog udjela Poslovni udio moe se dijeliti, izuzev nasljeivanjem, samo onda ako je lanovima

drutva drutvenim ugovorom doputeno da prenose dijelove svog poslovnog udjela. Kod toga se moe predvidjeti da je za svako prenoenje dijela poslovnog udjela potrebna suglasnost drutva ili pak samo za prenoenje osobama koje nisu lanovi drutva.


3. ORGANI DRUTVA - UPRAVA


Voenje poslova drutva Uprava drutva sastoji se od jednoga ili vie direktora. Uprava vodi poslove drutva u skladu s drutvenim ugovorom, odlukama lanova

drutva i obveznim uputama skuptine i nadzornog organa, ako ga ima. Nain rada uprave propisuje se drutvenim ugovorom. Ako neka pitanja glede naina

rada uprave nisu ureena drutvenim ugovorom ili ovim Zakonom, moe ih urediti uprava posebnim aktom koji u tu svrhu donosi.

Ako uprava ima vie lanova, a drutvenim ugovorom nije drugaije odreeno, svi lanovi zajedno poduzimaju radnje potrebne za voenje poslova drutva, osim ako postoji opasnost od toga da se radnje pravodobno ne poduzmu.

Imenovanje lanova uprave lan uprave moe biti potpuno poslovno sposobna fizika osoba. Za imenovanje lanova

uprave na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ovoga Zakona. U drutvenom ugovoru moe se predvidjeti da e upravu imenovati i neko javnopravno

tijelo.

Opoziv lanova uprave lanovi drutva mogu svojom odlukom u svako doba opozvati lanove uprave. To nema

utjecaja na pravo lanova uprave iz ugovora koje su oni sklopili s drutvom. lana uprave koji je i lan drutva moe se, ako za to postoji vaan razlog, opozvati i

odlukom suda.


3. ORGANI DRUTVA UPRAVA - II


Upis u sudski registar lanovi uprave, njihova ovlatenja za zastupanje i sve promjene bez odgaanja se

upisuju u sudski registar.

Zastupanje Drutvo zastupa uprava.

Ogranienje ovlasti za zastupanje lanovi uprave moraju potivati ogranienja ovlasti za zastupanje postavljena

drutvenim ugovorom, odlukom lanova drutva i Obveznim uputama nadzornog odbora. Ta ogranienja subez pravnoga su uinka prema treima.

Poslovne knjige i financijska izvjea Uprava drutva odgovara za uredno voenje poslovnih knjiga. Uprava odgovara za izradu financijskih izvjea drutva.

Duna pozornost i odgovornost lanova uprave lanovi uprave moraju voditi poslove drutva s pozornou urednog i savjesnog

gospodarstvenika i uvati poslovnu tajnu drutva..

Davanje kredita lanovima uprave i prokuristi

Naela za primanja lanova uprave


3. ORGANI DRUTVA NADZORNI ODBOR


Obveznost nadzornog odbora Drutvenim ugovorom odreuje se ima li drutvo nadzorni odbor. Drutvo mora imati nadzorni odbor:

ako je prosjean broj zaposlenih u godini vei od 300, ili ako je to za drutvo koje obavlja odreenu djelatnost propisano posebnim zakonom,

ili ako je temeljni kapital drutva vei od 600.000,00 kuna i ono ima vie od 50 lanova,

ili ako drutvo jedinstveno vodi dionika drutva ili drutva s ogranienom

odgovornou koja moraju imati nadzorni odbor ili vie od 50% sudjeluje u njima u neposrednom udjelom u temeljnom kapitalu a u oba sluaja je broj zaposlenih prosjeno vie od 300, ili

ako je drutvo komplementar u komanditnom drutvu a prosjean broj zaposlenih u oba drutva je prosjeno vie od 300.

Sastav nadzornog odbora Nadzorni odbor sastoji se od tri lana. Drutvenim ugovorom moe se odrediti da

nadzorni odbor ima vie lanova ali njihov broj mora biti neparan.

Tko moe biti lan nadzornog odbora

Izbor i imenovanje lanova nadzornog odbora

Duna pozornost i odgovornost lanova nadzornog odbora


3. ORGANI DRUTVA SKUPTINA


Ostvarivanje prava lanova drutva lanovi drutva u skuptini donose odluke na koje su ovlateni zakonom i drutvenim

ugovorom, osim ako se svi lanovi u pojedinom sluaju u pisanom obliku ne dogovore o odluci koju treba donijeti ili izjave da su suglasni s time da se o njoj glasuje pisanim putem.

Nadlenost skuptine Skuptina odluuje o pitanjima odreenim drutvenim ugovorom, a osobito o:

financijskim izvjeima drutva, upotrebi ostvarene dobiti i pokrivanju gubitka, zahtjevu za uplatama temeljnih uloga, imenovanju i opozivu lanova uprave, izboru i opozivu lanova nadzornog odbora ako ga drutvo ima, podjeli i povlaenju poslovnih udjela. davanju prokure za sva poduzea, mjerama za ispitivanje i nadzor nad voenjem poslova, izmjeni drutvenog ugovora, postavljanju zahtjeva za naknadu tete koje drutvo moe imati protiv lanova uprave

i nadzornog odbora i zamjenika lanova uprave te o imenovanju zastupnika u sudskom postupku ako drutvo ne mogu zastupati lanovi uprave ni nadzorni odbor.

Drutvenim ugovorom moe se proiriti ili smanjiti neke nadlenost skuptine.


3. ORGANI DRUTVA SKUPTINA


Sazivanje skuptine Skuptinu drutva saziva uprava, ako zakonom ili drutvenim ugovorom to pravo nije

dano i nekom drugom. Ako u drutvenom ugovoru nije drugaije odreeno, skuptina se odrava u sjeditu drutva.

Skuptinu se mora sazvati najmanje jednom godinje te, osim u sluajevima odreenim ovim Zakonom i drutvenim ugovorom, uvijek onda kada to zahtijevaju interesi drutva, a bez odgaanja napose onda ako se uoi da je drutvo izgubilo polovinu temeljnoga kapitala.

Nain i rok za sazivanje skuptine Skuptinu se mora sazvati na nain kako je to odreeno drutvenim ugovorom, a ako

u njemu o tome nema odredaba, preporuenim pismom upuenim svim lanovima drutva. Od dana kada je posljednji puta oglaeno sazivanje skuptine ili od kada je poziv predan poti i dana odravanja skuptine mora proi najmanje sedam dana.

Podobnost skuptine da odluuje Ako drutvenim ugovorom nije odreeno drugaije, skuptina moe valjano

odluivati ako su na njoj prisutni lanovi drutva ili njihovi zastupnici koji predstavljaju najmanje desetinu temeljnoga kapitala drutva.

Odluivanje na skuptini Ako zakonom i drutvenim ugovorom nije drugaije odreeno, skuptina donosi

odluke veinom od danih glasova.

Evidencija odluka skuptine Odluke donesene na skuptini i one donesene pisanim putem moraju se bez

odgaanja unijeti u posebnu knjigu odluka. Svaki lan drutva ima za vrijeme radnog vremena drutva pravo uvida u knjigu odluka.


3. ORGANI DRUTVA ZATITA PRAVA MANJINE


Imenovanje revizora od strane suda Ako je odlukom lanova drutva odbijen prijedlog da se imenuju revizori radi pregleda

posljednjih godinjih financijskih izvjea, sud moe na prijedlog lanova drutva koji zajedno imaju temeljne uloge to ine najmanje deseti dio temeljnoga kapitala imenovati jednoga ili vie revizora. Sud e tome zahtjevu udovoljiti samo onda ako se uini vjerojatnim da su uinjene grube povrede zakona ili drutvenog ugovora.

Ovlasti revizora Revizori imaju pravo pregledati poslovne knjige i dokumentaciju drutva i traiti

obavjetenja i izjave od lanova uprave i nadzornog odbora te od osoba zaposlenih u drutvu kako bi utvrdili stanje poslovanja u drutvu. Sve osobe od kojih oni zatrae obavjetenja i izjave moraju ih dati bez odgaanja tono i istinito. Nadzorni se odbor mora ukljuiti u rad revizora.

Izvjee revizora Revizori su duni svoje izvjee bez odgaanja dostaviti upravi i nadzornom odboru

drutva. U izvjeu o njihovu nalazu i miljenju mora se navesti je li za vrijeme obavljanja revizije bilo udovoljeno njihovim zahtjevima te da li posljednja godinja financijska izvjea pokazuju istinitu i tonu sliku financijskog stanja drutva.


4. IZMJENA DRUTVENOG UGOVORA


Oblik izmjene Drutveni ugovor moe se izmijeniti samo odlukom lanova drutva. Odluka mora biti u

obliku javnobiljenike akta, privatne isprave potvrene po javnom biljeniku ili zapisniku javnog biljenika.

Odluivanje o izmjeni Odluka o izmjeni drutvenog ugovora donosi se veinom od najmanje tri etvrtine od

danih glasova. Drutvenim ugovorom moe se odrediti da je za to potrebna vea veina a moe se zahtijevati ispunjenje i dodatnih pretpostavki.

Upis u trgovaki registar. Objava upisa

Poveanje temeljnoga kapitala

Nain poveanja temeljnoga kapitala Za poveanje temeljnoga kapitala potrebna je odluka lanova drutva o izmjeni

drutvenog ugovora.


5. PRESTANAK


Razlozi za prestanak Razlozi za prestanak drutva jesu:

istek vremena odreenog u drutvenom ugovoru, odluka lanova, pripajanje drutva drugome drutvu i spajanje s drugim drutvom, pravomona odluka suda kojom se odbija otvaranje steajnog postupka zbog

nemogunosti da se iz steajne mase pokriju trokovi steajnog postupka, pravomona odluka suda kojom se utvruje da je upis drutva u sudski registar bio

nezakonit, provoenje steajnog postupka, odluka registarskog suda, ukidanje drutva. pravomona presuda suda.

Drutvenim ugovorom mogu se predvidjeti i drugi razlozi za prestanak drutva.

Odluka lanova o prestanku drutva Ako drutvenim ugovorom nije drugaije odreeno odluka se donosi u obliku

javnobiljenike isprave s veinom od najmanje tri etvrtine od danih glasova.

Likvidatori Likvidaciju provode lanovi uprave ako se drutvenim ugovorom ili odlukom lanova

drutva likvidatorima ne imenuju jedna ili vie osoba.

PRIPAJANJE I SPAJANJE DRUTAVA

Luttenberger Pred TP PD 59

PRIPAJANJE I SPAJANJE DIONIARSKIH DRUTAVA

PRIPAJANJE DIONIARSKOG DRUTVA DRUTVU S OGRANIENOM ODGOVORNOU

PRIPAJANJE I SPAJANJE DRUTAVA S OGRANIENOM ODGOVORNOU

PRIPAJANJE DRUTVA S OGRANIENOM ODGOVORNOU DIONIKOM DRUTVU


1. PRIPAJANJE I SPAJANJE DIONIARSKIH DRUTAVA


Pojam

Jedno ili vie dionikih drutava mogu se pripojiti drugome dionikome drutvu bez da se provede postupak likvidacije prijenosom cijele imovine jednoga ili vie drutava (pripojenih drutava) drugome drutvu (drutvu preuzimatelju) u zamjenu za dionice toga drutva.

Dva ili vie dionikih drutava mogu se spojiti bez da se provede postupak likvidacije osnivanjem novoga dionikoga drutva, na koje prelazi cijela imovina svakoga od drutava koja se spajaju u zamjenu za dionice novoga drutva.

Pripajanje i spajanje je doputeno i onda kada su donesene odluke o prestanku drutava koja se pripajaju ili koja se spajaju a moglo bi se odluiti da se ona nastave.


1. PRIPAJANJE I SPAJANJE DIONIARSKIH DRUTAVA -

PRIPAJANJE


Priprema pripajanja Uprave drutava koja sudjeluju u pripajanju sklapaju ugovor o pripajanju.

Ugovor mora sadravati sljedee podatke: tvrtke i sjedita drutva koja sudjeluju u pripajanju,

sporazum o prijenosu imovine svakoga drutva koje se pripaja u zamjenu za dionice drutva preuzimatelja,

omjer zamjene dionica, a ako je to potrebno i visinu doplate u novcu,

pojedinosti o prijenosu dionica drutva preuzimatelja,

vrijeme od kada te dionice daju pravo na sudjelovanje u dobiti drutva i sve pojedinosti glede toga prava,

vrijeme od kada radnje pripojenoga drutva vrijede kao da su poduzete za raun drutva preuzimatelja,

prava koja drutvo preuzimatelj daje svakome pojedinome dioniaru, kao i imateljima vrijednosnih papira pripojenoga drutva,

svaku posebnu pogodnost koja se daje nekome lanu uprave ili nadzornog odbora drutva koja sudjeluju u pripajanju ili revizoru pripajanja.

Izvjee o pripajanju Uprava svakoga drutva koje sudjeluje u pripajanju mora sastaviti opirno pisano izvjee u kojemu se

pravno i gospodarski obrazlae ugovor o pripajanju a naroito omjer zamjene dionica.

Revizija pripajanja Jedan ili vie revizora (revizori pripajanja) moraju za svako drutvo koje sudjeluje u pripajanju

pregledati ugovor o pripajanju.


1. PRIPAJANJE I SPAJANJE DIONIARSKIH DRUTAVA

PRIPAJANJE - II


Odluke glavnih skuptina Ugovor o pripajanju je valjan kada ga odobre glavne skuptine svih drutava koja

sudjeluju u pripajanju.

Priprema i provoenje glavne skuptine Ugovor o pripajanju treba prijaviti u sudski registar prije nego to se sazove glavna

skuptina koja treba odluiti o odobrenju ugovora.

Ugovor o pripajanju Ugovor o pripajanju mora se sklopiti u obliku javnobiljenike isprave.

Provoenje pripajanja Drutvo preuzimatelj ne smije poveati temeljni kapital da bi provelo pripajanje ako dri

dionice drutva koje preuzima..

Prijava za upis pripajanja u sudski registar

Upis pripajanja

Zatita vjerovnika

Odgovornost za tetu lanova organa pripojenoga drutva

Ostvarenje prava na naknadu tete

Odgovornost za tetu lanova organa drutva preuzimatelja

Pripajanje u posebnim sluajevima


1. PRIPAJANJE I SPAJANJE DIONIARSKIH DRUTAVA -

SPAJANJE


Spajanje Pri spajanju dionikih drutava osnivanjem novoga dionikoga drutva na odgovarajui

se nain primjenjuju odredbe o spajanju. Svako od drutava koja se spajaju smatra se drutvom koje se pripaja, a novo drutvo se smatra drutvom preuzimateljem.

O spajanju se moe odluivati, tek nakon to je svako od drutava koja se spajaju bilo barem dvije godine upisano u sudskom registru.

Za donoenje statuta novoga drutva i za izbor lanova nadzornoga odbora toga drutva trae se odobrenja glavnih skuptina drutava koja se spajaju.

U statut novoga drutva moraju se preuzeti utvrenja o posebnim pogodnostima, trokovima osnivanja, ulozima u stvarima i u pravima i o njihovom preuzimanju, sadrana u statutima drutava koja se spajaju.

Drutva koja se spajaju moraju podnijeti. prijavu za upis u sudski registar novoga drutva sudu na ijem podruju to drutvo treba da ima sjedite. Upisom novoga drutva u trgovaki registar imovina drutava koja se spajaju i njihove obveze prelaze na novo drutvo. Ako pri tome doe do meusobnih potraivanja iz ugovora, koje u trenutku spajanja nijedna strana nije potpuno ispunila, koja se ne mogu prebiti, a njihovo obostrano ispunjenje ne bi bilo pravino za novo drutvo, opseg obveza pravino se odreuje uzevi u obzir ugovorna prava svih sudionika.

Upisom novoga drutva u sudski registar prestaju drutva koja se spajaju. Novo drutvo mora podnijeti prijave za upis spajanja u sudske registre svih drutava koja se spajaju. Spajanje drutava moe se upisati tek nakon to se upie novo drutvo.


2. PRIPAJANJE DIONIKOGA DRUTVA DRUTVU S OGRANIENOM

ODGOVORNOU


Dioniko drutvo moe se pripojiti drutvu s ogranienom odgovornou prijenosom cijele imovine na to drutvo u zamjenu za stjecanje udjela u drutvu s ogranienom odgovornou.

Odredbe koje se odnose na lanove uprave i lanove drutva s ogranienom odgovornou kojemu se dioniko drutvo pripaja primjenjuju se na upravu i glavnu skuptinu dionikog drutva. U popisu lanova drutva koji se prilae prijavi za upis u trgovaki registar moraju se navesti nepoznati dioniari s naznakom isprava o dionicama na koje otpadaju odgovarajui udjeli u drutvu s ogranienom odgovornou. Zakljuna financijska izvjea drutva koje se pripaja ne treba objaviti.

lanovi uprave i nadzornog odbora dionikog drutva odgovaraju kao solidarni dunici za tetu ako je ona pripajanjem priinjena drutvu, dioniarima i vjerovnicima drutva. Za tetu ne odgovaraju oni lanovi tih organa koji su pri reviziji imovinskog stanja drutva i pri sklapanju ugovora o pripajanju postupali s dunom pozornou.


3. PRIPAJANJE I SPAJANJE DRUTAVA S OGRANIENOM

ODGOVORNOU


Pojam Jedno ili vie drutava s ogranienom odgovornou mogu se pripojiti drugome drutvu

s ogranienom odgovornou bez da se provede postupak likvidacije prijenosom cijele imovine jednoga ili vie drutava (pripojenih drutava) drugome drutvu (drutvu preuzimatelju) u zamjenu za udjele u tome drutvu.

Dva ili vie drutava s ogranienom odgovornou mogu se spojiti bez da se provede postupak likvidacije osnivanjem novoga drutva s ogranienom odgovornou na koje prelazi cijela imovina svakoga od drutava koja se spajaju u zamjenu za udjele u novome drutvu.

Pripajanje i spajanje je doputeno i onda kada je donesena odluka o prestanku drutva koje se pripaja ili odluke o prestanku nekih od drutava koja se spajaju a moglo se odluiti da se ona nastave.



ODGOVORNOU - PRIPAJANJE


Odluka lanova svakoga drutva Ugovor o pripajanju valjan je ako se s njime svojom odlukom suglase lanovi svih

drutava koja sudjeluju u pripajanju. Za donoenje odluke potrebna je veina od tri etvrtine danih glasova. Drutveni ugovor

ne moe predvidjeti da je za to potrebna manja veina.

Ugovor o pripajanju Ugovor o pripajanju sklapaju uprave drutava koja sudjeluju u pripajanju, a mora se

sklopiti u obliku javnobiljenike isprave.

Provoenje pripajanja Drutvo preuzimatelj ne moe poveati temeljni kapital da bi provelo pripajanje ako dri

poslovni udio u drutvu koje se pripaja..

Prijava za upis pripajanja u sudski registar Svako drutvo mora registarskome sudu podnijeti prijavu za upis pripajanja drutva u

sudski registar u kojemu je ono upisano.

Upis pripajanja

Zatita vjerovnika

Polazna vrijednost drutva preuzimatelja Vrijednosti iskazane u bilanci pripojenoga drutva iskazuju se u bilanci drutva

preuzimatelja u skladu s odgovarajuim propisima o raunovodstvu.

Odgovornost za tetu lanova organa pripojenoga drutva



ODGOVORNOU - SPAJANJE


Spajanje Pri spajanju drutava s ogranienom odgovornou na odgovarajui se nain primjenjuju

odredbe o pripajanju.. Svako od drutava koja se spajaju smatra se drutvom kojega se pripaja, a novo drutvo se smatra drutvom preuzimateljem.

Ugovor o spajanju u novo drutvo valjan je tek nakon to se s njime odlukom suglase lanovi u svakome od drutava koja se spajaju. (Utvrenja sadrana u drutvenim ugovorima svakoga od spojenih drutava s posebnim pogodnostima, trokovima osnivanja, ulozima u stvarima i u pravima moraju se preuzeti u drutveni ugovor novoga drutva.

Drutva koja se spajaju moraju podnijeti prijavu za upis u sudski registar novoga drutva sudu na ijem podruju to drutvo treba da ima sjedite.

Upisom novoga drutva u sudski registar prestaju drutva koja su se spojila.


4. PRIPAJANJE DRUTAVA S OGRANIENOM

ODGOVORNOU DIONIKOME DRUTVU


Jedno ili vie drutava s ogranienom odgovornou mogu se bez provoenja likvidacije pripojiti dionikome drutvu prijenosom cijele imovine svakoga drutva na dioniko drutvo u zamjenu za dionice toga drutva.

Prijava ugovora o pripajanju u trgovaki registar i stavljanje na uvid isprava nisu potrebni za drutva s ogranienom odgovornou.

Postavljanje revizora pripajanja potrebno je samo ako to trai netko od lanova drutva s ogranienom odgovornou. Na mjesto uprave i glavne skuptine dionikoga drutva koje se pripaja dolaze lanovi uprave i skuptina drutva s ogranienom odgovornou.

Odluka skuptine drutva s ogranienom odgovornou o pripajanju donosi se veinom od tri etvrtine danih glasova. Drutvenim ugovorom moe se za to predvidjeti vea veina i ispunjenje drugih pretpostavki. Odluka se mora donijeti u obliku javnobiljenikoga akta.

Odluka o pripajanju moe se donijeti samo onda, ako je dioniko drutvo ve dvije godine upisano u sudskom registru.

INOZEMNA TRGOVAKA DRUTVA I INOZEMNA

ULAGANJA

Luttenberger Pred TP ITDIU 69

INOZEMNA TRGOVAKA DRUTVA I TRGOVAC POJEDINAC

OPE ODREDBE

PODRUNICE

INOZEMNA ULAGANJA


OPE ODREDBE


Pojam Inozemno trgovako drutvo je za potrebe ovoga Zakona trgovako

drutvo koje je valjano osnovano po pravu zemlje u kojoj ono ima registrirano sjedite izvan Republike Hrvatske.

Inozemni trgovac pojedinac je za potrebe ovoga Zakona fizika osoba kojoj se to svojstvo priznaje izvan Republike Hrvatske u zemlji u kojoj ima registrirano sjedite i gdje vodi poduzee to posluje u Republici Hrvatskoj.

Poslovanje u Republici Hrvatskoj Inozemna trgovaka drutva i trgovci pojedinci, pod uvjetima

propisanim zakonom, izjednaeni su u poslovanju na podruju Republike Hrvatske s domaim osobama.

Inozemna trgovaka drutva i inozemni trgovci pojedinci ne mogu obavljati djelatnosti na podruju Republike Hrvatske dok tamo ne osnuju podrunicu.


PODRUNICE


Osnivanje Na osnivanje i upis podrunica osoba u sudski registar primjenjuju se propisi po kojima

podrunice osnivaju domaa drutva. Prijavi za upis podrunice u trgovaki registar prilau se u izvorniku i u ovjerenome

prijevodu na hrvatski jezik: izvod iz registra u kojemu je upisan osniva iz kojega se vidi njegov pravni oblik i

vrijeme kada je upisan u taj registar ili, ako je osnovan u zemlji gdje se ne upisuje u takav registar, valjane isprave o osnivanju javno ovjerene po propisima zemlje u kojoj osniva ima registrirano sjedite iz kojih su vidljivi njegov pravni oblik i vrijeme osnivanja,

odluka osnivaa o osnivanju podrunice, prijepis izjave o osnivanju, drutvenog ugovora ili statuta osnivaa, javno ovjereni po

propisima zemlje u kojoj osniva ima registrirano sjedite, javno ovjereno skraeno posljednje godinje financijsko izvjee osnivaa.

Vie podrunica istog osnivaa Ako isti osniva ima u Republici Hrvatskoj vie podrunica, u prijavi za upis u trgovaki

registar mora se naznaiti koja je podrunica glavna, a za ostale mora se rednim brojevima oznaiti njihov redoslijed. U tvrtki podrunice mora se naznaiti da je glavna, odnosno neka od drugih podrunica istog osnivaa.


PODRUNICE - II


Djelovanje podrunice Podrunica djeluje pod svojom tvrtkom, a mora navesti svoje sjedite i sjedite osnivaa. Djelovanjem podrunice prava i obveze stjee, odnosno preuzima osniva.

Voenje poslovnih knjiga Za djelovanje na podruju vaenja ovoga Zakona podrunica mora voditi poslovne

knjige po propisima koji se primjenjuju u Republici Hrvatskoj.

Prestanak podrunice Osniva donosi odluku o prestanku podrunice na nain kako je to odreeno u

drutvenome ugovoru, odnosno u izjavi o osnivanju ili u statutu osnivaa. Ministarstvo gospodarstva moe donijeti rjeenje o ukidanju podrunice:

ako podrunica protuzakonitim postupanjem ugrozi ope dobro, a nadleni organ osnivaa ne opozove osobe koje su to uinile ili

ako osniva prestane postojati u zemlji u kojoj ima sjedite ili po propisima te zemlje izgubi poslovnu sposobnost ili pravo raspolaganja imovinom ili se nad njime otvori steajni postupak ili

ako vie nema osoba koje u podrunici zastupaju osnivaa, a on ne imenuje nove u roku od tri mjeseca nakon to ga pozove registarski sud ili

ako drava kojoj pripada osniva vie ne potuje uzajamnost.

INOZEMNA ULAGANJA


Inozemni ulaga Inozemni ulaga je svaka pravna osoba ije je registrirano sjedite izvan

Republike Hrvatske i svaka fizika osoba koja je strani dravljanin, izbjeglica ili apatrid, ako stjee udio ili dionice u drutvu ili u njega ulae na ugovornoj osnovi.

Inozemnim ulagaem smatra se i dravljanin Republike Hrvatske koji ima trajno boravite izvan Republike Hrvatske.

Izbjeglice i apatridi ako imaju prebivalite u Republici Hrvatskoj, imaju poloaj kao i dravljani Republike Hrvatske.

Poloaj inozemnog ulagaa Inozemni ulaga, pod uvjetom uzajamnosti koja se pretpostavlja, osniva ili

sudjeluje u osnivanju trgovakih drutava u Republici Hrvatskoj, u njima stjee prava i preuzima obveze pod istim uvjetima i ima isti poloaj kao i domaa osoba.

Inozemno drutvo kapitala moe biti lanom koji za obveze drutva osobno odgovara u drutvu osoba s registriranim sjeditem u Republici Hrvatskoj samo onda ako je uz njega u drutvu barem jo jedan lan domae drutvo kapitala ili domaa fizika osoba koja osobno odgovara za te obveze.

KAZNENE ODREDBE

Luttenberger Pred TP KO 74

UKIDANJE TRGOVAKOG DRUTVA

KAZNENA DJELA, PREKRAJI I KAZNE REGISTRACIONOG SUDA

KAZNENA DJELA

PREKRAJI

KAZNE REGISTRACIONOG SUDA

UKIDANJE TRGOVAKOGA DRUTVA


Pretpostavke Ugrozi li trgovako drutvo protuzakonitim postupanjem nekoga njegovoga

organa ili lana toga organa ope dobro a nadleni organ drutva ne opozove osobe koje su to uinile, sud e po tubi Vlade Republike Hrvatske donijeti presudu o ukidanju drutva.

Nakon presude suda o ukidanju provodi se likvidacija drutva kako je to propisano ovim Zakonom.

Privremene mjere Ako je podignuta tuba sud moe na prijedlog organa protiv trgovakoga

drutva donositi privremene mjere. Kao privremenu mjeru sud moe do pravomonosti odluke donesene o

prijedlogu organa obustaviti primjenu odluke organa drutva kojom se ugroava ope dobro i zabraniti donoenje odreenih odluka i poduzimanje odreenih pravnih radnji organu ili nekome ili svim lanovima organa drutva kojima se moe ugroziti ope dobro, a moe odrediti i da poduzete pravne radnje ne stvaraju nove pravne uinke.

Upis u sudski registar Odluke suda upisuju se u sudski registar po slubenoj dunosti.

KAZNENA DJELA


Davanje netonih podataka Tko kao osniva, lan uprave ili nadzornog odbora u svrhu upisa dionikoga drutva u

trgovaki registar ili preuzimanja dionica, uplate dionica, koritenja uplaenih iznosa, iznosa za koji su dionice izdane glede posebnih pogodnosti, trokova osnivanja, uloga u stvarima ili u pravima ili preuzimanja stvari ili prava ...

Netono prikazivanje imovinskog stanja Tko kao lan uprave, lan nadzornoga odbora ili kao likvidator u prikazima ili

pregledima o imovinskom stanju, u izlaganjima ili obavjetenjima koja daje u skuptini drutva netono prikae ili prikrije prilike drutva ukljuujui i odnose s povezanim drutvima ...

Povreda dunosti u sluaju gubitka, prezaduenosti ili nesposobnosti za plaanje Tko kao lan uprave drutva protivno odredbi .....

Netono izdavanje ili krivotvorenje potvrda o polaganju dionica Tko netono izda ili krivotvori potvrdu o polaganju dionica ili privremenica koja slui

kao dokaz o pravu glasa na glavnoj skuptini ili na posebnoj skuptini drutva, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine, ako nekim drugim zakonom za izdavanje ili krivotvorenje isprave nije zaprijeena vea kazna...

Povreda dunosti da se dade izvjee Tko kao revizor ili pomonik revizora dade netono izvjee o reviziji ili u njemu preuti

vane okolnosti, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

KAZNENA DJELA - II


Povreda dunosti uvanja tajne Tko neovlateno otkrije proizvodnu ili poslovnu tajnu drutva koju je saznao kao lan

uprave, nadzornog odbora ili kao likvidator drutva, kao revizor ili kao pomonik revizora, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Ako je djelo poinjeno da bi se sebi ili drugome pribavila protupravna imovinska korist ili da bi se drugome nanijela teta, poinitelj e se kazniti novanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

PREKRAJI


Prekraji trgovakih drutava Prekraj ini pravna osoba

ako ne prijavi upis ili brisanje podrunice u trgovakom registru ako u poslovanju ne upotrebljava tvrtku onako kako je upisana u

trgovakom registru ... (88 toaka) Za prekraj moe se izrei novana kazna najvie do iznosa od 50.000,00 kuna,

a za prekrak kaznit e se lan drutva, lan uprave ili likvidator.

Prekraji fizikih osoba Prekraj ini onaj tko:

kao dioniar ili kao zastupnik dioniara ne dade ili dade netone podatke radi unoenja u popis dioniara,

koristi dionice nekoga drugoga, iako nije ovlaten da ga zastupa, pa bez njegove suglasnosti ostvaruje prava u glavnoj skuptini ili u posebnoj skuptini dionikoga drutva ...

Za prekraje moe se izrei novana kazna od 7.000,00 kuna, a ako je poinjena tea povreda do 50.000,00 kuna.

KAZNE REGISTARSKOG SUDA


Registarski sud e opomenuti lanove uprave ili likvidatore koji ne postupe po odredbama lanka ..... i zaprijetiti im plaanjem novane kazne ako u primjerenome roku ne postupe po opomeni. Pojedina izreena novana kazna ne moe prei iznos od 3.000,00 kuna.

Kaznom registarski sud e kazniti onoga tko povrijedi obvezu da u roku propisanom ovim Zakonom tome sudu podnese prijavu, kod njega pohrani potpis ili preda propisane isprave.

ZAKON O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA -...

Documents

Transcript of ZAKON O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA -...