YogaSutrePatanjali hrv

8/7/2019 YogaSutrePatanjali hrv

1/47

YOGA SUTREPATANJALI


2/47


3/47

Knjiga 1

Usredsredjivanje

U njoj se govori o smislu-cilju prakticiranja usredsredjivanja

i preprekama na koje se nailazi te nacinima kako ih otkloniti,zatim o preduslovima i uslovima koje je potrebno prihvatitida bi se doslo do dostizanja stanja najvisih formi (bivanja),

nacinima otklanjanja psihosomatskih smetnji koje ostvarujuprepreke za dostizanja stanja smirenosti i spregnutosti,

te razlicitim vrstama sjedinjenosti i rezultatima kojiproizlaze iz razlicitih stanja usredsredjenosti svijesti.

1. 1atha yoga-anusanam

Sada u slijedu zapocinje ucenje o Yogi

1. 2yogas citta-vrtti-nirodhah

Yoga je u obustavljenostiobrta (misli) u svijesti

1. 3tada drastuh svarupe'vasthanam

upravo u tom stanju razaznavase priroda forme postojanja (bivanja)

1. 4vrtti sarupyam itaratra

inace se desava poistovjecivanjesa obrtima vlastite svijesti


4/47

1. 5vrttayah pancatayyah klista klistah

obrta ima pet vrsta, neki su ometajuci naputu samoprepoznavanja a neki to nisu

1. 6pramana viparyaya vikalpa-nidra-smrtayah

pet ometajucih obrta;racionalizacija

zabludauzivljavanje u mastanja

spavanje

sjecanje

1. 7pratyaksa-anuman-agamah pramnani

izvori istinskih spoznaja su;direktno poimanje

logicno zakljucivanjetradicionalni tekstovi

tradicionalna predanja

1. 8viparyayo mithya-jnanam

atad rupa-pratistham

zabluda je pogreno saznanjekoje proizlazi iz formi

utisaka i iskustava

1. 9sabda-jnana nupati

vastu-sunyo vikalpah

uzivljavanje u mastanja proizlazi kao rezultatverbalnog saznanja,a kojem nedostaje

realna potpora


5/47

1.10abhava pratyaya alambana vrttirnidra

spavanje je obrt svijesti koji se nalaziu stanju poticajne odsutnosti

1. 11anubhuta visaya sampramosah smrtih

nenapustanje onog sto je vec iskuenovodi u stanje "sjecanja", sto oznacava

'neprekidno ponavljanja istih iskustava'

1. 12abhyasa vairagyabhyam tan nirodhah

vjezbanje i duhovna procicenost vode ka umjerenosti[navedeno u 1.2]

1.13tatra sthitau yatno 'bhyasah

napor da se tu u umjerenosti ustali;jeste ono to odredjuje vjezbanje

1. 14sa tu dirgha kala nairantaryasatkar asevito drdhabhumih

vjezbanje postaje efikasno ukolikose neprekidno i sa paznjom obavlja

1. 15drsta nusravika visaya vitrisnasya

vasikara samjna vairagyam

zagospodarivsi stanjem umjerenosti gdjese ne osjeca teznja za objektima iz podrucja

cula i podrucja spontane "mate"oznacava se; procicenoscu


6/47

1.16tat param purusakyater guna vaitrsnyam

procicenost je dostigla vrhunac u sazrijevanjusveopce osobnosti gdje se teznja i za

energetskim izvorima; gubi

1. 17virtarka vicara ''nanda 'smitarupa nugamat samprajnatah

asociranja koja proizlaze iz logicnog razlikovanjastanja usredsredjenosti na sveopcu osobnost

jos uvjek mogu biti; opijajuca

1. 18viram pratyaya bhyasa

purvah samskara seso 'nyah

uslijed vjezbanja dostiglo se stanje zaustavljenostiimpresivnih vanjskih poticaja gdje su ostale samo

prijasnje forme (bivanja) ka razdvajanju, a takvausredsredjenost nije jos dostigla stanje spoznavanja

1.19bhava pratyayo videha prakrtilayanam

onim neinkarniranim rodjenjem je dato prirodnoili urodjeno stanje spoznavanja o neodvojivosti

od pramaterije (postanka-postojanja)

1. 20sraddha virya smrti samadhi

prajna purvaka itaresam

da bi se na drugi nacin stiglo (postiglo) do prirodnog iliurodjenog stanja potreban je citav niz posredujucih uslova:

predanostsrcanost

pribranost

koncentriranostmoc jasnog razaznavanja


7/47

1. 21tivra samveganam asannah

jakog odusevljenja u umjerenosti ubrzava se tok(napredovanja stazom yoge)

1.22mrdu madhya 'dhimatratvat tato'pi visesah

postoje razlicitosti ka uzdizanju svijestia u zavisnosti od:

nedovoljnostiodmjerenosti

prekomjerenosti

1.23isvara-pranidhanad va

predanost Uzvienom je jedan od nacina da sedostigne usredsredjenost - duhovna prikupljenost

1.24klesa-karma-vipakasayair

aparamrstah purusa-visesa isvarah

Uzvieni ideal predstavlja onu sveopcu osobnostkoja je iznad svih oblika koji sprijecavaju put karealizaciji istine, iznad cinova i njihovih plodova,

iznad svih ranijih iskustava

1.25tatra niratisayam sarva-jna-bijam

univerzalno istinsko znanjedostiglo je svoj najvii domet(govori se o "znanju" o istini)


8/47

1.26Purvesam api guruh kalena anavacchedat

(on-taj) tada je ucitelj i prvimmudracima, jer je vremenom

neogranicen

1.27tasya vacakah pranavah

rijec koja ga iskazuje;prvobitna vibracija

(AUM - OM )

1.28taj japas tad artha-bhavanam

ponavljati je (AUM-OM) i realiziratiu sebi vodi ka usredsredjenosti

(duhovna-psihicka-fizicka)

1.29tatah pratyak-cetana-adhigamo

'py- antaraya-abhavas-ca

uslijed ponavljanja uvidja se vlastitost,a raznorazne smetnje biti ce otklonjene

(vlastitost = ~ unutrasnjost)

1.30vyadhi-styana-samsaya-pramada-alasya-avirati-bhranti-darsana-alabdha-bhumikatva-anavasthitatvani

citta-viksepas te'ntarayah

bolesti, malodunost, sumnja, zabluda,lijenost,nesuzdrzavanje, krivo uvidjanje,

neodrzivost ijednog razvojnog stupnja yoge,nestalnosti u odrzavanju yogistickih obaveza,

razdvojenost uma za ono sto predstoji


9/47

1.31duhkha-daurmanasya-angam ejayatva-svasa

-prasvasa viksepa-saha bhuvah

opca nelagodnost, nezadovoljstvo, uznemirenost, neuravnotezenost

udaha i izdahaprate pomenute neusredsredjenosti .

1.32tat pratisedhaartham ekatattva-abhyasah

da bi otklonili ove prepreke preporucuje seprakticiranje unutranjeg objedinjavanja

1.33maitri-karuna-mudito-upeksanam

suhkha- duhkha- punya-apunya-visayanambhavanatas citta prasadanam

Duevna procicenost javlja se uspostavljanjemodnosa simpatije za ono to je u dobru, saucecaza ono to je u patnji ,

radovanja za ono to jevaljano i ravnodunosti za ono to takvo nije

1.34pracchardana-vidharanabhyam va pranasya

procicenost se javlja, takodjer kao posljedicakontroliranog otputanja i zadrzavanja daha

1.35visayavati va pravrttir utpanna

manasah sthiti-nibandhani

(ono) dostignuce (stanja) duha u kome sekroz cistocu senzacije (bez pridavanja znacaja)

dogadja poistovjecenost sa predmetomsenzacije (izabranim uzorom) privodi duu miru


10/47

1.36visoka va jyotismati

(ili se) ta duhovna vedrina i procicenostjavlja u ostvarenosti (stanja) blazenosti

( ispunjenog rasterecenocu i rasvjetljenocu)

1.37vita-raga-visayam va cittam

(ili se) ostvaruje u poistovjecenostisa (izabranim uzorom) zeljom

(ka onima) nepomucenih svijesti(slijedeci dobar uzor-primjer!)

1.38svapna-nidra-jnana-alambanam va

(ili se) mir javlja iz spoznaja to se radjajupotpomognute snovima ili smirujucim iskustvom

spavanja bez snova

1.39yatha abhimata-dhyanad-va

(ili se) mir o kojem je rijec javlja krozkontemplaciju predmeta koji nam je drag

1.40

parama-anu-parama-mahattv-anto'sya vasikarah

tako procicen duh u stanju je da dominirai najsuptilnijim tj. onim to nadilazi moc obicnogculnog opazanja, kao i onim beskrajno velikim


11/47

1.41.ksinavrtterabhijatasyeva manergrahitrgrahanagra-hyesu

ttsthatadanjanata samapattih

(tada-kada su) pomucenosti i vrtlozi svijesti

nestali kao u slucaju prozirnog kristala,dolazi se do sjedinjenosti-stopljenostiu kojoj se izjednacuje onaj koji shvaca,

shvacanje samo i ono shvaceno

1.42tatra sabdarthajnanavikalpaihsamkirna savitarka samapattih

Ova sjedinjenost gdje dominiraju afektivnapovodenja, bilo za verbalnim znakom,

bilo pak za oznacenim, bilo za spoznajomtada je to stanje pojmovne sjedinjenost

1.43smrtiparisuddhau

svarupasunyevarthamatranirbhasanirvitarka

Osloboden prisustva asociranjapoput onoga koji vie ne posjeduje

svoju vlastitost te jedino jo sama stvar zracitada je to stanje nepojmovne sjedinjenosti

1.44etayaiva savicara nirvicara ca

suksmavisaya vyakhyata

ta nepojmovna sjedinjenost ukoliko jekarakterizirana prisustvom odlucujucegpokreta due; ili se doslo do umirenosti

koja oznacava stanje:u suptilnom pocivajuce sjedinjenosti


12/47

1.45suksmavisayatvam calingaparyavasanam

suptilnost dostize svoj najvii nivo u Nesvodljivom(nepovodljivosti za ijednim pomakom ka djelovanju

a koje prizlazi iz raznih zelja [npr.dokazivanje])

1.46ta eva sabijah samadhih

Ove gore navedene sjedinjenostijo predstavljaju usredsredenost

sa klicom nesavrenstva

1.47nirvicaravaisaradye 'dhyatmaprasadah

kroz vedrinu svijesti koja je proistekla iz duevnenepomucenosti nazire se najdublji unutranji mir

1.48rtambhara tatra prajna

Tek tada sama "Spoznaja" je istinski shvacena

1.49srutanumanaprajnabhyamanyavisaya visesarthatvat

ta spoznaja nema isti znacaj kao i logicno zakljucivanje

jer smisao ove spoznaje prizlazi iz formi postojanja


13/47

1.50tajjah samskaro 'nyasamskarapratibandhi

od tuda stvorena preduslovnostpredupreduje sve druge smjernice

(teznje)

1.51tasyapi nirodhe sarvanirodhannirbijah samadhih

obustavljanjem preduslovnosti iz svijetadvojnosti koji ostvaruje pokret ulazi se u

usredsredenost bez klice


14/47

Knjiga 2

Kriyayoga

govori o nacinima kako da se oslabe i

otklone prepreke, zatim neke povezanostisa karmanom (karmom), nacinima kako zaobici

neugodnosti i odakle (iste) pristicu, te jasnoobznanjena stanja koja su plod postivanja

obaveza-pravila na yoga "putu"

2.1tapah svadhyaesvarapranidhanani kriyayogah

askeza*, misaono usvajanje poruketradicijom osvjedocenih tekstova-formi

i predanost Uzvienom sacinjavajukriya yogu (yoga na nivou cinova)

( askeza*= ~ samotnost)

2.2samadhibhavanarthah klesatanukaranarthasca

osnova kriya yoge je uspostavljanje usredsredenostii oslabljenje-nadilazenje zapreka-zaprecenosti

2.3avidyasmitaragadvesabhinivesah klesah

Neuvidanje , neopravdano naznacavanje osobnosti,uplivavati u strastima , neopravdana odbojnost i teznja

za zivotom predstavljaju najvaznije oblike u kojima sejavljaju prepreke-zaprijecenosti

2.4avidyaksetramuttaresam

prasuptatanuvicchinnodaranam

Neuvidanjem ostvaruju se zapreke, a onemogu biti primirene, oslabljene, privremeno

zaustavljene ili aktivirane


15/47

2.5anityasuciduhkhanatmasu

nityasucisukhatmakhyatiravidya

prihvacati ono to je prolazno, necisto,

bolno, i bez svijesti o svome ja za vjecno ,je neuvidanje zapreka

2.6drgdarsanasaktyorekatevasmita

Poistovjecivati moc onoga koji uvidasa obavljanjem videnja predstavlja

neopravdano pridavanje personaliteta

2.7sukhanusayi ragah

iz uzivanja proizlaze strasti

2.8duhkhanusayi dvesah

nakon bolnog (iskustva) slijedi(neopravdana) odbojnost

2.9svarasavahi viduso'pi tatha rudho bhinivesah

samoinicirajuca, pojavljuje sei kod mudraca "teznja za zivotom"(sudjelovanje-uplitanje u svakodnevnosti)

2.10te pratiprasavaheyah suksmah

te suptilnosti (zapreke) otklanjaju se suprotnim(slikovit opis = ~ uzvodno - protiv struje)


16/47

2.11dhyanaheyastadvrttayah

pomocu kontemplacije odstranjuju setakve funkcionalne navike-misli

2.12klesamulah karmasayo

drstadrstajanmavedaniyah

izvori "vidljivih djelovanja" imaju svoj zacetak

u zaprekama i ti plodovi djelovanja mogu sereflektirati u "ovom" vidljivom ili onom

"nevidljivom" zivotu

2.13sati mule takvipako jatyayurbhogah

Dokle god postoji "teznja" ka djelovanju-imapostoji i naknadno dozrijevanje plodova

djelovanja (karmicki ciklus)

2.14te hladaparitapapalahpunyapunyahetutvat

plodovi djelovanja "izazivaju" osjecajzadovoljstva ili mucnine a u zavisnosti

da li je ucinjen vrlovit ili prljav cin

2.15parinama tapasamskaraduhkhairgunavrttivirodhacca-duhkhameva

sarvam vivekinah

promjenljivosti, mucnine, utisci , neuravnotezenosttriju "guna" (osnovna stanja bica) - sve to onome koji

jasno razaznaje - se javlja kao bolna nestabilnost


17/47

2.16heyam duhkhamanagatam

samo se buduca bol moze izbjeci(izbjeci-napustiti stanja-izvore bola)2.17

drastrdrsyayoh samyogo heyahetuh"boli" koje treba izbjeci-otpustiti su

povodjenja-vezivanja "onoga koji vidi"sa "svijetom vidljivog"

2.17drastrdrsyayoh samyogo heyahetuh

"boli" koje treba izbjeci-otpustiti su

povodjenja-vezivanja "onoga koji vidi"sa "svijetom vidljivog"

2.18prakasakriyasthitisilam bhutendriyatmakam

bhogapavargartham drsyam

vidljivo ima mogucnost: da "lokalizira" svijetlost,da djeluje, da zaustavlja; vidljivo se nalazi u

"formi elemenata" ili organskih culnih sklopova;te mu je smisao u tome da bude iskuen ili naputen

(odnos izmedju onoga koji vidi "vidljivo"i njegove mogucnosti da ne dotice

nista i time "ostvari" samo spoznaju)

2.19visesavisesa lingamatralingani gunaparvani

Momenti "guna" (stanja bica) sukonkretizirano stanje, nekonkretizirajuce stanje,samo-sadrzavajuce stanje i neizdvajajuce stanje

2.20drasta drsimatrah suddho'pi pratyayanupasyah

koji "vidi", posjeduje "moc videnja" koja

i potpuno cista , jos uvijek proizlazi odznace-njskih poticaja


18/47

2.21tadartha eva drsyasyatma

sutina vidljivog je u smislu kojividljivo ima za onog koji vidi

2.22krtartham prati nastamapyanastam

tadanyasadharanatvat

iako nepostojeci za onoga koji jedostigao konacni cilj , svijet fenomenalnog ,

u univerzalnoj podrzanosti nastavljada postoji za one druge

2.23svasvamisaktyoh svarupopalabdhihetuh samyogah

zbunjen-ost je u osnovi uzimanjeza jedno te isto , sutinskih oblika

dvaju razlicitih energija ;gospodarece i zagospodarene

2.24tasya heturavidya

uzrok ove svezanosti je neuvidanje

2.25tadabhavatsamyogabhavohanam tuddrseh kaivalyam

uklonivi ovo fundamentalno neuvidanjei zbunjen-ost biva uklonjena.

to je osamostaljenje onoga koji vidi- potpuna neovisnost


19/47

2.26vivekakhyatiraviplava hanopayah

nepogreivi razaznavajuci uvid jejedino sredstvo tog osamostaljenja

2.27tasya saptadha prantabhumih prajna

koji pocinje da uvida-razaznava, dostize spoznajukroz sedam odredjenih etapa

1.N. Uocavanje i proucavanje onog sto se zeli izbjeci i onoga sto mora biti neprikosnovenodostignuto da se sumnja u cijelinu i smisan putovanja vise nikada nebi pojavila.

2.N. Ono Ito je uoceno, jednom za svagda postopeno se eliminiraju uzroci onoga Ito se zeliizbjeci.

3.N.U dubokoj usrodsredenosti centritano je oko cinjenice eliminiranosti uzroka onoga sto sehtjelo izbjeci i obustavljenosti njegovog ponovnog ponavljanja, obustavljenosti koja je

noposredna konsekvenca te eliminiranosti,tu dolazi do smjeltanja (kontempliranja) u topotpuno novo stanje.

4.N. U kome se zbiva sudbinsko razaznavanje autonomne samosvjesnosti i svega sto joj jeizvanjsko.

Tu se dogadja onaj sudbinski obrt koji cini da se istina ne trazi vise u spoznaji izvanjakogniti u aktima spoznavanja,iskusavanja izvanjskog.

5.N. U tri slijedece zavrsne faze, koje pocinju sa prestankom poistovjecivanja sa energijomvijesti

pristigle putem obavijestavajuceg (misleceg, mastajuceg, prisjecajuceg... ) organa- nikakav napor niti voljna aktivnost ne vrsi se vise.

6.N. Na nivou energetskih komponenata, doslovno - strukova,impulsivnost i njena suprotnost obustavljaju svoju uobicajenu borbu dostigavsi uravnotezenjeu stanju izvjesne inteligibilne takvosti. Da bi se uopce bilo, tocnije,da bi se znalo za bivanje,potrebna je svijest o tome (svijetlost bica), te se, prema tome, bice javlja samo tamo gdje se

zbiva ovanepamucenost obavjstavanja, a to je komponenta bivanja.

7.N. Izvan svih energetskih vrtloga izranja,ukazuje se sabi samoj, jedna potpuna autonomnai sama sebe reflektirajuca svjesnost. Jer, obustavljanje partikularnih modifikacija ne znaciunistavanje totaliteta sebe - svjesne i nicim ne uslovljene supstitucijo. Naprativ, ne okrnjenovaj se totalitet tek tada ukazuje, nasuprot uslovljavanoj, obradivoj i pokretanju padloinoj

materiji.


20/47

2.28yoganganusthanadasuddhiksaye

jnanadiptiravivekakhyateh

ovladavajuci yoga metodama kojima se

ima necisto ukloniti, javlja se i svijetlostznanja-spoznaja u razaznavajucem uvidu

2.29yamanyamasanapranayamapratyaharadharanadhyan-asanadhayo

stavangani

pravila i obveze, sijedece pozicije, kontrola daha,uzdrzavanje cula , zadrzanost paznje , kontemplacija

i usredsredenost su osam clanova-pravilapotpune ovladanosti jogistickim metodama

2.30ahimsasatyasteyabrahmacaryaparigraha yamah

ne-nasilnost, istinitost,ne raspolazuci tudim (*dobrima),

iznad vlastite culnosti,odricanje od posjedovanja,

su pravila ispravnog-yoga "puta"

2.31jatidesakalasamyanavacchinnah

sarvabhauma mahavratam

ukoliko su ova pravila potivana bez ogranicenja

u smislu vrste ili socijalnog polaozaja , mjesta, momentaili sticaja okolnosti u cjelini rijec je tada o "velikom zavjetu"

2.32saucasamtosatapahsvadhyayesvarapranidhanani

niyamah

higijena, zadovoljstvo (osnovnim potrebama),askeza , misaono usvajanje poruke

tradicionalnih tekstova i formula , predanost"uzvienom" predstavljaju obveze


21/47

2.33vitarkabadhane pratipaksabhavanam

ukoliko se javljaju razmiljanja koja se"suprostavljaju izvrenju" nekog od

pravila ili obaveza , potrebno jeuspostaviti njima suprotna

2.34vitarkahimsadayah krtakaritanumodita

lobhakrodhamohapurvaka mrdumadhyadhimatra

duhkhajnananantaphala iti pratipaksabhavanam

razmiljanja koja se odnose se na nasilje i na ostale nedozvoljenecinove ili da smo ih

sami pocinili, ili da smoih prouzrokovali , ili da se "samo" slazemo sa njima, izvor

im je ili pohlepa ili bijes, ili zabluda. Mali, "uobicajeni" ili neuobicajenoveliki

"prijestupi" vrtlozno poradaju patnju i neznanje, stoga se preporucujeuspostavljanjeonoga to je

ovim (razmisljanjima) suprotno

2.35ahimsapratisthayam tatsamnidhau vairatyagah

uspostavivi uzdrzavanja od nasilja, iz okoline(ove i one) nestaje neprijateljstvo-neprijateljstva

2.36satyapratisthayam kriyaphalasrayatvam

djelujuci istinski-istinoljubivo- to isto ostarujeuporite-potporu pravednih cinova (djelovanja)

i njihovih posljedica (= ~ povratnih rezultata)


22/47

2.37asteyapratis hayam sarvaratnopasthanam

vrlina da se ne raspolaze sa tudim "plodovima",ostvaruje uvid da je sva materija ovog svijeta

dostupna - (neuslovno receno: "sada i tu", nostecen uvid odaje i nepotrebnost "gomilanja"

>>nepotrebnih


23/47

2.42samtosadanuttamah sukhalabhah

Iz zadovoljstva u posjedovanju samoonog neophodnog slijedi neuporedivo

stanje blazenstva (= ~ otvorenosti)

2.43kayendriyasiddhiksayattapasah

uklanjanjem necistoca i askezomdostize se (stanje) savrenstva tijela i cula

2.44svadyayadistadevatasamprayogah

izucavanjem-uocavanjem poruke tradicionalnihtekstova (skripta) do-po-stize se stanje sjedinjenja sa

odabranim bozanskim uzorom

2.45samadhisiddhirisvarapranidhanat

Predanost uzvienom vodi kasavrenstvu usredsredenosti

2.46sthirasukhamasanam

neka poz-a-icija (asana)bude stabilna i ugodna

2.47prayatnasaithilyanantyasamapattibhyam

nakon sto je svaki napor iscezao i javio seosjecaj-stanje sjedinjenosti sa bezgranicnim

tada se ostvarilo "sjedite" ( asana )


24/47

2.48tato dvamdvanabhighatah

u takvoj oputenosti-stopljenosti slijedioslobodjenje od parova (+ - )

2.49tasminsati svasaprasvasayorgativicchedah

pranayamah

kada se zaustavi uobicajeni udah i izdahotpocinje kontrola daha (pranayama)

2.50bahyabhyantarastambhavrttirdesakalasamkhabhih

nakon sto je izlazeci, ulazeci i zadrzavanidah reguliran s obzirom na mjesto, trajanje

i broj (uzdaha-izdaha), dah tada postajeproduzen i suptilan

2.51bahyabhyantaravisayaksepi caturthah

nakon sto (spoljasnje) disanje nije vieograniceno ni pravcem izlazenja ni ulazenja,

niti bilo kojom drugom odredbom

2.52

tatah ksiyate prakasavaranam

tada-na taj nacin se zaprekakoja sprijecava svjetlost, otklanja

2.53dharanasu ca yogyata manasah

pomocu zadrzanosti i intelektualna aktivnost

bit ce spregnuta ( pod kontrolom )


25/47

2.54svavisayasamprayoge citta svarupanukara

ivendriyanam pratyaharah

Kada cula, ne bivajuci podjarmljena svojim domenima

takoreci oponaaju saobrazenost duha pravoj mu prirodi- to predstavlja tzv. uzdrzavanje cula

2.55tatah parama vasyatendriyanam

Ovom se uzdrzanocu uspostavljavrhunsko gospodarstvo nad culima


26/47

Knjiga 3

Izuzetne moci

U njoj se govori o definiciji unutranjih clanova joge o

definiciji spregnutosti svijesti, njenih oblika i rezultata ovrstama usredsredenosti , forme opcih raspolozenja due

s obzirom na vrste podsvjesnih predisponiranosti, o osnovnimstavovima i koncepciji

vremena, o primjeni spregnute svijesti i rezultatima ove primjene;izuzetne moci,

o odredenju vrhunskog razaznavanja i izbavljenja

3.1desabandhascittasya dharana

Fiksiranje cjelokupne moci ocitavanja na iskljucivojedno mjesto predstavlja - - zadrzanost

3. 2tatra pratyayaikatanata dhyanam

Kada se u ovoj zadrzanosti uspostavi neprekinutost poistovjecenosti saizabranim,

znacenjskim poticajemto se tehnickim terminom , naziva - kontemplacija

3. 3tadevarthamatranirbhasam svarupasunyamiva

samadhih

Kada kontemplacija tako reci nestaje u obliku kojijoj je specifican naime , kada ova predstavlja napor

subjekta da slijedi znacenje koje zraci iz objekta i samoovo zracenje smisla prestaje to se naziva tehnickim

terminom - sjedinjenost


27/47

3.4

trayam ekatra samyamah

Ova tri posljednja clana uzeta zajedno nazivajuse tehnickim terminom - - vrhunska spregnutost

3. 5tajayatprajnalokah

Tek dostizanjem ove spregnutostijavlja se svijetlost Spoznaje

3.6tasya bhumisu viniyogah

Pristizanje ove svijetlosti zbiva se u etapama

3. 7trayamantarangam purvebhyah

Ova tri posljednja clana su sutinskiu poredenju sa prvih pet

3.8

tadapi bahirangam nirbijasya

Medutim, cak i ovi doslovno unutranji clanovijavljaju se kao vanjski tj. sporedni ili pomocni uporedenju sa onim dijelom koji se naziva - -bez

klice nesavrenstva


28/47

3.9vyutthananirodhasamskarayorabhibhavapradurbhavau

nirodhaksanacittanvayo nirodhaparinamah

Kada se javi icezavanje tendencije koja

karakterizira uobicajeno budno stanje i iskrsneiz podsvjesti tendencija ka smirenju , te se svijest

bivajuci tada jo uvijek pod utiskom obje sfere,ipak prikloni smirujucem momentu - -nastupa

period smirivanja

3.10tasya prasantavahita samskarat

U ovoj podsvjesnoj predisponiranosti dueka smirenju javlja se definitivno - -trajno

neometana usmjerenost toka svijesti

3.11sarvarthataikagratayah ksayodayau cittasya

samadhiparinamah

Kada pak dode do potpunog ukidanja na- mnogo - predmeta - usmjerene svijesti

i javi se uspostavljenost koncentriranostito se naziva - -periodom

uspostavljene usredsredenosti

3.12tatah panah santoditau tulyapratyayau

cittasyaikagrataparinamah

Buduci , ipak, da su duhovni poticaji koji vodemiru i onaj koji vodi uspostavlljanje stabilnosti uocitovanju - srodni po cilju, postoji i stanje koje

ih objedinjuje i koje se naziva - -periodomstabilno usmjerene svijesti


29/47

3.13etena bhutendriyesu dharmalaksanavasthaparinama

vyakhyatah

Ovim modifikacijama ili periodima u svijesti

razjanjava se i promjenljivost elemenata iorganskih sklopova u smislu forme, temporalnih

karakteristika i relacija

3.14santoditavyapadesyadharmanupati dharmi

Formama bilo da su ove prestale da postoje,doslovno; u miru pocivajuce , potpuno ispoljene

ili jo ne ispoljene - pripada obavezno jedanodredeni nositelj forme

3.15kramanyatvam parinamanyatve hetuh

Cinjenica postojanja mnotvenosti sukcesivnihfaza jednog istog procesa je uzrok mnogostrukosti

samih promjenljivosti

3.16parinamatrayasamyamadatitanagatajnanam

U pomenutoj spregnutosti svijesti na trostrukupromjenljivost javlja se znanje i o onome to

vie nije i o onome to jo nije

3.17sabdarthapratyayanamitaretaradhyasatsamkaras-tatpravibhagasamyamatsarvabhutarutajnanam

Iz neodvajanja rijeci , stvari i znacenjskih poticajajednih od drugih rada se nedozvoljeno zamjenjivanjejednih drugima. U potpunoj spregnutosti svijesti na

njihovu razlicitost javlja se razaznavanje onoga to senalazi i u kriku svakog zivog bica


30/47

3.18samskarasaksatkaranatpurvajatijnanam

Kroz jasno predocavanje vlastitih dubinskihpredisponiranosti postize se razumjevanje

zivljenja koje nam je predhodilo

3.19pratyayasyaparacittajnanam

U potpunoj spregnutosti svijesti na znacenjskipoticaj ili motiv ( koji odreduju ponaanje drugih )

javlja se i saznanje o stanjima drugih svijesti

3.20na ca tatsalambanam tasyavisayibhutatvat

Medutim , ovo saznanje se ne odnosi na objekteovih poticaja buduci da ne posjeduje kao sam

svoj predmet odnosno domen tude svijesti

3.21kayarupasamyamttadgrahyasaktistambhecaksusprakasasamprayoge ntardhanam

U potpunoj spregnutosti svijesti na vlastitu tjelesnost,vladajuci potpuno moci koja je cini vidljivom, postize

se tada kao konsekvenca razdvajanja percepcije od apercipirajuce mocisvijesti -izvjesno

iceznuce izculima dostupnog svijeta

3.22sapakramam nirupakramam ca karma tatsamyamad

- aparantajnanamaristebhyo va-

Neumitna retribucija akata moze biti neposredna iliodlozena. Usredsredivi se na ove kauzalne nizove,navjecuje se znanje o njihovom kraju ( smrti ) ili se

ovo znanje pak javlja u vidu raznih predskazanja


31/47

3.23maitryadisu balani

Potpuno sazivljavanje sa osjecajem simpatije zadruga bica i sa drugim sllicnim osjecanjima probudit

ce se nove neocekivane energije

3.24balesu hastibaladini

Usmjeravajuci svu svoju paznju na mobiliziranjeenergija osjetit ce se snaga slicna "slonovskoj"

3.25pravrttyalokanyasatsuk

Poniruci u samo funkcioniranje zapazanja ovladatce se znanjem o suptilnom, skrivenom i udaljenom

3.26bhuvanajnanam surye samyamat

Kroz spregnutost svijesti na objekte kakvoje "sunce" javit ce se intuitivno spoznaja o

svijetovima u kojima se biva

3.27candre taravyuhajnannam

potpuno sazivljavanje u pogledu mjeseca- rada se intuitivno znanje o odnosima meduzvijezdama

3.28dhruve tadgatijnanam

Potpuno sazivljavanje u pogledu polarne zvijezde- donosi intuitivno znanje o njihovom kretanju


32/47

3.29nabhicakre kayavyukajnanam

Potpuno sazivljavanje na centar smjeten upredjelu oko pupka donijet ce intuitivno znanje

o funkcioniranju tjela

3.30kanthakupe ksutpipasanivrttih

Potpuno sazivljavanje na predio grlanestat ce osjecaj gladi i zedi

3. 31kurmanadyam sthairyam

Potpunom spregnutocu svijesti na prediozvan kornjacin kanal postize se stabilnost -odnosno

moc dugotrajne nepomicnosti

3.32murdhajyotishi siddhadarsanam

U spregnutosti svijesti na svjetlost koja sekrije u vrhu glave javit ce se videnje savrenih

(siddha-i-s) - svetaca u duhovnim sferama

3.33pratibhadva sarvam

Ili ce se sve te izuzetne moci (siddhi)pojaviti kao posljedica iluminacije

3.34hrdaye cittasamvit

Prodorom svijesti u srce dobija seuvid u samu svjesnost


33/47

3.35sattvapurusayoratyantasamkirnayoh pratyayavisesobhogah pararthanya svarthasamyamatpurusajnanam

U spregnutosti svijesti na opreku izmedu

onoga to moze da bude objekt i za druge i onoga tomoze da bude objekt samo za sebe - javit ce se tekkonacna spoznaja transcendentalne subjektivnosti

3. 36tatah pratibhasravanavedanadarsasvada varta jayante

Iz ove ce se spoznaje neposredno roditi iprosvjetljenost i natprirodne mogucnosti dodira,

videnja, okusa , mirisa i sluha

3. 37te samadhavupasarga vyutthane siddhayah

Ove moci koje se za obicnu svijest smatrajuizuzetnim usavrenostima- za potpunu duevnu

usredsredenost su samo ometajuci dodaci

3. 38bandhakaranasaithilyatpracarasamvedanacca

cittasya parasariravesah

Kada se kroz usredsredenost opusti svakavezanost i spozna kako se svijest krece, moci

ce ova uci i u tjela drugih

3. 39udanajayajjalapankakantakadisvasanga utkrantisca

Ovladavi energijama tzv. uzlazeceg daha kretanjevie nece ovisiti o preprekama kakva je voda, blato,

trnje....... i moci ce se izdici nad svim tim(kada se ovlada ovim dahom postici ce seuskrsnuce u plamenu, nalik na bozansko)


34/47

3. 40

samanajayajjvalanam

Ovladavi energijom tzv. ujednacujuceg daha,tada se postaje sav ozaren

(- poput covjeka ozarenog, oblivenog slavom)

3. 41srotrakasayoh sambandhasamyamaddivyam srotram

U spregnutosti svekolike svijesnosti na vezukoja postoji izmedu moci poimanja osjecaja i

etera kao medijuma zvuka, postici ce senatprirodna moc postizanja primanja i

razgonetnutosti suptilnih osjecaja

3. 42kayakasayoh sambandhasamyamallaghutulasamapattesca

kasagamanam

U spregnutosti svekolike svijesti na vezu kojapostoji izmedu tijela i etera kao mediuma kojiomogucuje prostiranje, postavi lagan poputpamuka, postize se sposobnost premjetanja

putem etera

3. 43

bahirakalpita vrttirmahavideha tatahprakasavaranaksayah

Van tjela i nezavisno od njega izvrena funkcijasvijesti predstavlja tzv. " misticno naputanje tjela".

Prepreka koja skriva svijetlost cistine , tijelomneuslovljene svijesti time je uklonjena


35/47

3. 44sthulasvarupasuksmanvayarthavattvasamyamad

bhutajayah

Potpuna spregnutost u pogledu pet osnovnih

ontolokih kategorija, naime vidljive forme, sutine,nevidljivog za prostu percepciju, onticke kauzalne

zavisnosti i svrhovitosti - daje kao rezultatovladavanje bivstvujucim

3. 45tato nimadipradurbhavah

kayasamsampattaddharmanabhighatas ca

Sa svoje strane pak ovo ovladavanje bivstvujucimdoprinosi pojavi izuzetnih moci , poput moci smanjenja

do velicine atoma i drugih slicnih . Tada se javlja isavrenstvo tijela kao i nepovredivost njegovih formi

3. 46rupalavanyabalavajrasamhananatvani kayasampat

Savrenstvo tijela o kome je predhodno bilarijec podrazumjeva ljepotu , privlacnost, snagu i

solidnost dijamanta

3. 47grahanasvarupasmitanvayarthavattvasamyama

dindriyajayah

Usredsredenost na precizno uocavanje, na specificnu

prirodu odredene stvari, na ono po cemu jesam koje je energetskasutina , na opcikauzalni poredak kao i na

opcu imanentnost transcendentalne subjektivnosti u pojedinacnimformama -omogucit

ce podredivanjevitalnih organskih sklopova


36/47

3. 48tato manojavitvam vikaranabhavah predhanajayasca

Iz ovoga ce uslijediti mogucnost kretanjabrzinom misli, moc estrasenzorne percepcijekao i ovladavanje mogucnocu uplivavanja

na ono prvobitno uspostavljeno

3. 49sattvapurusanyatakhyatimatrasya sarvabhavadhistha

-trtvam sarvajnatrtvam ca

Medutim , moc onoga koji se izdigao nad svimoblicima bivanja kao i sposobnosti najdublje

spoznaje onoga koji zna sve to je vrijedno znanja,slijedi samo iz jasnog predocenja razlike koja

postoji izmedu energetske supstitucije u oblikulucidne svijesti i transcendentalne subjektivnosti

3. 50tadvairagyadapi dosabijaksaye kaivalyam

U procicenosti od zelja , pa cak i odove za izuzetnim mocima, ponitivi i

samo sjeme zla - slijedi izbavljenje

3. 51sthamyaupanimantrane sangasmayakaranam

punaranistaprasangat

U slucaju zavodljivih poziva raznih dostojanstvenikani zavisnost ni oholost nebi trebalo da se iz toga

rodi buduci da iz ovih osjecanja samo ononepozeljno moze uslijediti


37/47

3. 52ksanatatkramayoh samyamadvivekajam jnanam

Iz usredsredenosti na trenutke i njihov slijedjavlja se tzv. iz jasnog razlikovanja rodena spoznaja

3. 53jatilaksanadesairanyatanavacchedattulyayostatah

pratipattih

Kada se ova moc diskriminacije ima, tadapostaje moguce razlikovanje cak i izmedu

dva naizgled identicna predmeta koji u obicnomiskustvu ne mogu biti razdvojeni ni po rodu

ni po specificnoj karakteristici niti po mjestu

3. 54tarakam sarvavisayam sarvathavisayamakramam ceti

vivekajam jnanam

Spaavajuca, na sve protezuca, na svemomente raazvoja cjelina odnoseca i cijela

u svakom trenutku - takva je spoznajarodena iz spsobnosti jasnog razlikovanja

3. 55sattvapurusayoh suddhisamye kaivalyamiti

Kada i u stanju blazene izbalansiranosti ilucidnosti i transcendetalne subjektivnosti

ostaju cisti, slijedi izbavljenje


38/47

Knjiga 4

Sloboda

U njoj se govori o porijeklu izuzetnih mocio promjenama i njihovom uzroku o karmi

o vremenu i formama o polemici i sa idealistickimkoncepcijama o najviim oblicima samoprepoznavanja

4. 1

janamausadhimantratapahsamadhijah siddhayaah

Izuzetne moci ( siddhi) su date rodenjemili se postizu uzimanjem specijalnih trava

ili putem mantri, preko askeze ilisu prizvod usredsredenosti

4. 2jatyantaraparinamah prakrtyapurat

Proces koji vodi ka novom rodenjuide kroz ulijevanje u ono praizvorno

4. 3namittamaprayojakam prakrtinam varanabhedastu

tatah ksetrikavat

Voljna usmjerenost je medutim bez efekta napraizvorne datosti. Ona moze samo da ukloniprepreke, kao u slucaju zemljoradnika

4. 4nirmanacittanyasmitamatrat

Razvijeni fond svijesti prizlazi ipak samoiz Ja-sam-stva i ni od kuda drugdje


39/47

4. 5pravrtti bhede prayojakam cittamekamanekesam

U mnotvenosti funkcionalnih obrtaovaj mnotvom upravljajuci fond svjesnosti

je samo jedan

4. 6tatra dhyanajamansayam

Ovdje pak, u tom mnotvu obrta to seizdvajaju na zajednickom fondu svjesnosti,oni iz kontemplacije proizili ne ostavljaju

nepozeljne tragove

4. 7karmasuklakrsnam joginastrividhamitaresam

Retribucija akata tada nije ni crna ni bjela;inace u slucaju drugih koji ih ne posjeduju

procicenost ova moze biti trostruka(trostruka+ i nijedna)

1.Crna ili, drugim rijecima, nepovoljna,nepozeljna kao u slucaju onih zlom

obiljezenih

2.I crna i bijela kao u slucaju ovihspoljanih sredstava kojima se

subjekt na pocetku svoje karijere

sluzi, a koja nisu liena ambivalentnihefekata. Tako npr. pravednost nijeuvijet sasvim liena nasilja

3.Bijela ili povoljana retribucija uslijedit ce

u slucaju kada su potpuno potivanapravila yame i nyame, kao i u slucaju

akta kontemplacije


40/47

4.U slucaju onoga koji je u potpunoj procicenosti potpuno napustio svaku

akciju i koji kao prosijak - beskucnikzivi svaki svoj trenutak kao posljednji - retribucija zapravo ne postoji .

Za ovakvu retribuciju receno je da nijeni crna ni bijela

4. 8tatastadvipakanugunanamevabhivyaktirvasananam

Kao rezultat neke od navedene tri vrsteretribucije akata uslijedit ce nuzno isasvim u skladu sa odgovarajucom

dozrijelocu - objelodanjenostduevnih ostataka

4. 9jatidesakalavyavahitanamapyanantaryam

smrtisamskarayorekarupatvat

I pored toga to u toku manifestacije duevnih

ostataka postoji medu njima jaz kako u smisluneposrednog proizvodeceg uzroka, tako i u smislumjesta i vremena , ipak postoji medu njima neprekinuta kauzalna

povezanost , buducida se pamcenje koje

omogucuje taj kontinuitet i podsvjesne gotovostiu jednom te istom obliku postoje

4. 10

tasamanaditvam ca siso nityatvat

A ovi su psihicki ostaci akata stalnoprisutni buduci da je i zelja vjecna


41/47

4. 11hetuphalasrayalambanaih samgrhitatvadesamabhave

tadabhavah

Ostaci postoje podrzavani svojim uzrokom tj.

zeljom za zivotom, neizbjeznocu sazrijevanjaploda, svojom unutranjom potporom tj.

supstratom ili fondom svjesnosti i svojim vanjskimpotporama u vidu objekta vanjskog svijeta.

Kada ova cetverostruka podrzanost nestane,i ovi duevni ostaci nestaju

4. 12atitanagatam svarupato styadhvabhedaddharmanam

Ono prolo i ono to jo nije mogu daparalelno postoje svako na svoj specifican

nacin s obzirom na cinjenicu multidimenzialnostirazvojnog procesa formi

4.13te vyaktasuksma gunatmanah

Ove forme, naime mogu postojati kao jasnouocljive, ili pak kao culima nedostupne.

Ono sutinski u njima su energetski aspekti

4.14parinamaikatvadvastutattvam

Jedinstvenost koja se moze uociti u promjenjivosti

cini mogucim tvrdenje realnosti nekog entiteta

4.15vastusamye cittabhedattayorvibhaktah panthah

I ono realno; je: jednoishodita dva razlicitapromatraca koja se nuzno razilaze , buduci da

im se fond ocitavanja razlikuje


42/47

4.16na caikacittatantram vastu tadapramankam tada kim syat

Realno; projekcija jedne moci ocitavanjanije mjerilo (postojanja) fonda ocitavanja;

nacina da bi uopce doticno moglo postojati

4.17taduparagapeksitvaccittasya vastu jnatajnatam

Ono realno se zna ili se ne zna u zavisnostiod utjecaja koji ovo ima na fond ocitovanja

4.18sada jnatascittavrttayastatprabhoh

purusasyaparinamitvat

ne podlijezuci promjenjivostima- obrta svijesti - (u onoga koji je ovim obrtima

ovladao, i koji je transcedentirajuca subjektivnost)(ono realno) - uvijek je-su znani

4.19na tatsvabhasam drsyatvat

Ovi obrti , buduci da mogu biti samoobjekt videnja , a ne i promatrac,

ne mogu sami sebe osvjetliti

4.20ekasamaye cobhayanavadharanam

Niti je moguce da istovremeno postojiizvjesnost o objektu videnja i o promatracu


43/47

4.21cittantaradrsye buddhibuddheratiprasangah

smrtisamkarasca

Kada bi jedna svijesnost mogla da uzme

drugu kao svoj objekt videnja, slijedio bipovratak ka kraju moci budnosti, a time

bi i potpuna jasna prisutnost koja je upravoneprikosnovenocu probudenosti garantirana

- bila pomucena

4.22citerapratisamkramayas tadajarapattau

svabuddhisamvedanam

Kada cisto zrijevanje koje se inace ne podajepojedinacnom ocitavanju; poprimi njegov nacin;

tada ono sagledava svoju vlastitu budnost

4.23drastrdrsyoparaktam cittam sarvartham

I tada ocitavanje, koje bivajuci generirano;u isto vrijeme; i onim koji ga vidi i objektomkoga vidi; postaje sposobnost za uvidanje;

svekolikog smisla

4.24tadasamkhyeyavasanabhiscitramapi parartham

samhatyakaritvat

I ocitavanja uocljivo bivajunepozeljni duevni ostaci - jer onaj koji vidi;

- slijedi onu svrhu koja je s one strane tj.slijedi put konacnog izbavljenja


44/47

4.25visesadarsina athmabhavabhavananivrttih

Za onoga koji je uocio razliku izmedulucidne svijesti i transcedentirajuce

subjektivnosti, misaoni napor koji seodnosi na vlastitu egzistenciju prestaje

4.26tada vivekanimnam kaivalyapragbharam cittam

tada svjesnost, privlacnocu izbavljanja vucena;tone u blazenu dubinu konacnog razlikovanja

4.27tacchidresu pratyayantarani samskarebhyah

U momentima kada se ovaj tok svijesti prekidatj. kada se svijest ne nalazi u stanju najdublje

usredsredenosti raniji znacenjski poticaji ponovoizranjaju - iskre, buduci da podsvjesne gotovosti

postoje jo uvijek

4.28hanamesam klesavaduktam

Uklanjanje ovih posljednjih, (medju-podsvjesnimgotovostima) identicno je po nacinu onom koji

vodi uklanjanju zapreka

4.29prasamkhyane pyakusidsyana sarvathavivekakhyaterdharmameghah samadhih

Duboka usredsredenost u slucaju onoga kojise vie cak ni za sredivanje uvida ne interesira,

buduci da je dostigao razaznavajuci konacniuvid u svim njegovim aspektima naziva se

- Oblakom istinske forme


45/47

4.30tatah klesakarmanvrttih

Ovdje tek zapreke i retribucije akataprestaju konacno da se ispoljavaju

4.31tada sarvavaranamalapetasya jnanasya

nantyajjneyamalpam

Tada - u neuporedivosti onoga znanoga,oslobodjen od svekolike zaklanjajuce prljavtine

- ono - to - ostaje - da - se - spozna je;beznacajno malo

4.32tatah krtarthanam parinamakramasamaptirgunanam

Na ovom mjestu slijedi i okoncanost evolutivnograzvojnog niza koji karakterizira osnovne energetske konstituente

(osnovne jedinice)koje su

ispunile svoj cilj

4.33ksanapratiyogi parinamaparantanirgrahyah kramah

Razvijenost - Izdignutostinstantnosti trenutka;

je ono;to nema vie nastavka

4.34purusarthasunyanam gunanam pratiprasavah

kaivalyam svarupapratistha va citisaktiriti

Povratni tok koji vodi u prvobitno stanje,za transcedentirajucu subjektivnost buduci;

- liene znacaja -sacinjavastanje izbavljenosti;

a koje je: postavljanje energije(subjekta ocitavanja) u samoj sebi


46/47

Kraj prijevoda Yoga Sutri od Sri Patanjali-a.Zahvaljujemo se na pomoci i dozvoli za

objavu nekih navoda-tumacenja (FR/86/88).-HRIH Info Center-1998/99-


47/47

YogaSutrePatanjali hrv

Documents

Transcript of YogaSutrePatanjali hrv