određivanje parametara smicanja stena po povlašćenim ravnima
VPLIV SNOVNIH LASTNOSTI TKANIN NA TOPLOTNO … · 2.3.1.1 Anatomija i morfologija biljke lana ......
Transcript of VPLIV SNOVNIH LASTNOSTI TKANIN NA TOPLOTNO … · 2.3.1.1 Anatomija i morfologija biljke lana ......
UNIVERZA V MARIBORU
FAKULTETA ZA STROJNIŠTVO
Doktorska disertacija
VPLIV SNOVNIH LASTNOSTI TKANIN NA
TOPLOTNO FIZIOLOŠKO UDOBJE OBLAČIL
UTICAJ SVOJSTAVA MATERIJALA NA
TOPLOTNO FIZIOLOŠKU UDOBNOST ODJEĆE
Marec, 2010 Dragana GRUJIĆ
Doktorska disertacija
VPLIV SNOVNIH LASTNOSTI TKANIN NA
TOPLOTNO FIZIOLOŠKO UDOBJE OBLAČIL
UTICAJ SVOJSTAVA MATERIJALA NA
TOPLOTNO FIZIOLOŠKU UDOBNOST ODJEĆE
Marec, 2010 Avtor: Dragana GRUJIĆ Mentor: red. prof. dr. Jelka GERŠAK Somentor: red. prof. dr. Mihailo RISTIĆ UDK: [677.017.56:687.12]: 677.017.87(043.3)
ZAHVALA
Posebnu zahvalnost dugujem mentorici red. prof. dr. Jelki Geršak
na pomoći pri izradi ove doktorske disertacije, kao i na velikoj
podršci u trenutcima kada mi je bila najpotrebnija, da bi uspješno
obavila dugotrajna ispitivanja i ovaj rad dovela do kraja.
Zahvaljujem se i komentoru red. prof. dr. Mihailu Ristiću sa
Tehnološkog fakulteta Banja Luka, te članovima komisije red. prof.
dr. Dubravku Rogaleu sa Tekstilno-tehnološkog fakulteta Zagreb i
red. prof. dr. Igoru Mekjaviću sa Instituta Jožef Štefan Ljubljana na
korisnim sugestijama u toku izrade ove doktorske disertacije.
Želim se zahvaliti i svim onim kolegama sa Fakultete za strojništvo
u Mariboru koji su mi puno pomogli u toku izrade rada i prije svega
se prema meni ponijeli kao pravi prijatelji.
Na kraju se želim zahvaliti svojoj porodici i prijateljima koji su
uvijek bili uz mene.
I
S A D R Ž A J
1. UVOD ………………………………………………………………………………………. 1
2.1 CILJEVI DOKTORSKE DISERTACIJE I APLIKATIVNI DOPRINOS…………………………..... 3
2. TEORETSKI DIO …………………………………………………………………………. 4
2.1 FIZIOLOGIJA ODJEĆE ................................................................................................ 4
2.1.1 Fiziološka udobnost odjeće ........................................................................... 7
2.2 ODJEĆA KAO GRANIČNI SLOJ IZMEĐU TIJELA I OKOLINE ............................................... 8
2.2.1 Suvi protok toplote ......................................................................................... 8
2.2.1.1 Proces kondukcije……………………………………………………….9 2.2.1.2 Proces konvekcije…………………………………………………….. 10 2.2.1.3 Proces zračenja……………………………………………………….. 11
2.2.2 Protok isparene toplote… ..................................................... …………….. 12
2.2.2.1 Mikroklima između odjeće i kože ................................................... 14
2.3 SVOJSTVA MATERIJALA ........................................................................................... 15
2.3.1 Osobine i primjena lanenih vlakana ................................................................... 18
2.3.1.1 Anatomija i morfologija biljke lana ......................................................... 19
2.3.1.2 Struktura i svojstva vlakana lana .......................................................... 21
2.3.1.3 Modifikovanje vlakana lana .................................................................. 26
2.3.2 Osobine i primjena pamučnih vlakana ......................................................... 28
2.3.2.1 Molekulska i nadmolekulska struktura celuloze ..................................... 29
2.3.2.2 Struktura i svojstva vlakana pamuka ..................................................... 32
2.3.3 Osobine i primjena poliesterskih vlakana ..................................................... 33
2.4 SORPCIJSKA SVOJSTVA VLAKANA ............................................................................. 36
2.4.1 Direktno i indirektno vezana voda .................................................................... 37
2.4.2 Apsorpcija u kristalnim i nekristalnim područjima ....................................... 38
2.4.3 Molekularno objašnjenje histereze ............................................................. 39
2.4.4 Tipovi izoterme sorpcije i teorije za njihovu interpretaciju ............................ 45
2.5 TOPLOTNA SVOJSTVA ODJEĆE .................................................................................. 52
2.5.1 Toplotni otpor odjeće ................................................................................. 52
2.5.2 Otpor odjeće protoku vodene pare ............................................................ 53
2.5.3 Indeks protoka vlage ................................................................................. 54
2.6 KOŽNO SENZORSKA UDOBNOST ................................................................................ 57
2.6.1 Bodljikavost, iritantnost i grubost tkanina .................................................... 58
2.6.2 Masa, odjevna veličina i prilijeganje odjeće ................................................ 60
2.7 TOPLOTNA REGULACIJA ČOVJEKOVOG TIJELA ............................................................ 61
2.7.1 Proizvodnja toplote u tijelu ......................................................................... 64
2.7.2 Oslobađanje toplote u okolinu ................................................................... 65
2.7.3 Ravnotežna jednačina toplote čovjekovog tijela…………………………… 66 2.8 TOPLOTNO FIZIOLOŠKE OSOBINE ODJEĆE I METODE NJIHOVOG VRIJEDNOVANJA ..... 67
2.8.1 Vrijednovanje toplotnih opterećenja pomoću fizioloških parametara
čovjeka ......................................................................................................... 69
2.8.1.1 Temperatura kože……………………………………………………….69 2.8.1.2 Frekvencija srca……….……………………………………………… 72
II
2.8.1.3 Izlučivanje znoja..…………………………………………………….….73 2.8.2 Uticaj odjeće na fiziološke parametre čovjeka ............................................ 75
2.8.3 Područje upotrebe odjevnog sistema i prognoza udobnosti ....................... 76
2.9 DOSADAŠNJA DOSTIGNUĆA NA PODRUČJU ISTRAŽIVANJA UTICAJA SVOJSTAVA
MATERIJALA NA TOPLOTNO FIZIOLOŠKU UDOBNOST ODJEĆE ....................................... 78
3. EKSPERIMENTALNI DIO ........................................................................................ 84
3.1 KARAKTERISTIKE UPOTRIJEBLJENIH MATERIJALA ....................................................... 86
3.1.1 Izbor odjeće za eksperimente .................................................................. 87
3.1.1.1 Skica i opis modela ...................................................................... 87
3.1.1.2 Konstrukcija i modelovanje krojeva odabranih modela odjeće…..89
3.2 POSTAVLJANJE HIPOTEZA ......................................................................................... 90
3.3 PRIMJENJENE METODE ISPITIVANJA TKANINA ............................................................. 91
3.3.1 Određivanje relativne vlažnosti tkanina ................................................... 91
3.3.2 Određivanje vazdušne propustljivosti tkanina .......................................... 92
3.3.3 Određivanje sposobnosti zadržavanja vode u tkaninama ....................... 93
3.3.4 Određivanje dimenzijske stabilnosti tkanina ............................................ 94
3.3.5 Određivanje mehaničkih i fizikalnih karakteristika tkanina
KES mjernim sistemom ............................................................................ 95
3.3.5.1 Određivanje svojstava istezanja i svojstava smicanja
mjernim uređajem KES-FB1 ......................................................... 96
3.3.5.2 Određivanje svojstava savitljivosti mjernim
uređajem KES-FB2.. ..................................................................... 98
3.3.5.3 Određivanje svojstava kompresibilnosti mjernim
uređajem KES-FB3 ....................................................................... 99
3.3.5.4 Određivanje površinskih svojstava mjernim
uređajem KES-FB4 ..................................................................... 100
3.3.6 Određivanje toplotnih karakteristika tkanina ........................................... 102
3.3.6.1 Određivanje toplo-hladnog osjećaja ............................................ 103
3.3.6.2 Određivanje koeficijenta toplotne provodljivosti ........................... 104
3.3.6.3 Određivanje koeficijenta sposobnosti zadržavanja toplote .......... 105
3.3.6.4 Određivanje toplotne otpornosti tkanina ..................................... 106
3.3.6.5 Određivanje otpora tkanina protoku vodene pare ........................ 106
3.4 ISPITIVANJE TOPLOTNO FIZIOLOŠKIH KARAKTERISTIKA ODJEĆE ................................ 107
3.4.1 Izbor osoba za eksperimente ................................................................... 107
3.4.1.1 Antropometrijska ispitivanja ......................................................... 108
3.4.1.2 Određivanje energije metabolizma .............................................. 109
3.4.2 Uslovi ispitivanja i tjelesna aktivnost osoba ............................................. 112
3.5 POSTUPAK ISPITIVANJA U KLIMA-KOMORI ................................................................ 115
3.5.1 Ispitivanje fizioloških parametara ............................................................ 116
3.5.1.1 Određivanje temperature kože ................................................... 117
3.5.1.2 Određivanje relativne vlažnosti kože ......................................... 119
3.5.1.3 Određivanje frekvencije srca ...................................................... 121
3.5.1.4 Određivanje isparenog i upijenog znoja ..................................... 122
3.5.2 Subjektivna ocjena toplotne udobnosti .................................................... 123
III
4. REZULTATI .......................................................................................................... 125
4.1 REZULTATI ISPITIVANJA FIZIKALNIH, MEHANIČKIH I TOPLOTNIH
SVOJSTAVA TKANINA .......................................................................................... 125
4.1.1 Rezultati ispitivanja fizikalnih svojstava tkanina ................................... 125
4.1.2 Rezultati ispitivanja mehaničkih svojstava tkanina .............................. 127
4.1.3 Rezultati ispitivanja toplotnih svojstava tkanina ................................... 130
4.2 REZULTATI ISPITIVANJA FIZIOLOŠKIH PARAMETARA TESTNIH OSOBA ................... .132
4.2.1 Rezultati ispitivanja ponderirane temperature kože .............................. 132
4.2.2 Rezultati ispitivanja relativne vlažnosti kože ......................................... 136
4.2.3 Rezultati frekvencije srca ..................................................................... 140
4.2.4 Rezultati isparavanja i upijanja znoja .................................................... 144
4.3 REZULTATI SUBJEKTIVNIH OCJENA TOPLOTNE UDOBNOSTI ................................. 147
4.4 STATISTIČKA OBRADA REZULTATA ..................................................................... 153
4.4.1 Rezultati statističke analize pouzdanosti razlika ispitanih
karakteristika tkanina ............................................................................ 155
4.4.2 Rezultati statističke analize pouzdanosti razlika ispitanih
fizioloških parametara ........................................................................... 158
4.4.2.1 Rezultati statističke analize pouzdanosti razlika srednjih
temperatura kože testnih osoba ............................................. 158
4.4.2.2 Rezultati statističke analize pouadanosti razlika srednjih
relativnih vlažnosti kože testnih osoba ................................... 160
4.4.2.3 Rezultati statističke analize pouzdanosti razlika promjena
frekvencije srca testnih osoba ................................................ 161
4.4.3 Rezultati izračunatih parametara pomoću matematičkog modela ....... 163
4.4.3.1 Rezultati izračunatih vrijednosti količine izlučenog i upijenog
znoja pomoću matematičkog modela ....................................... 164
4.4.3.2 Rezultati izračunatih vrijednosti fizioloških parametara testnih
osoba pomoću matematičkog modela ...................................... 173
5. DISKUSIJA REZULTATA ...................................................................................... 184
5.1 ANALIZA SVOJSTAVA TKANINA ............................................................................. 184
5.1.1 Analiza fizikalnih svojstava tkanina ........................................................ 184
5.1.2 Analiza mehaničkih svojstava tkanina ................................................... 188
5.1.3 Analiza toplotnih svojstava tkanina ........................................................ 190
5.2 ANALIZA FIZIOLOŠKIH PARAMETARA TESTNIH OSOBA PRI NOŠENJU ODJEĆE .......... 197
5.2.1 Analiza srednje temperature kože ......................................................... 197
5.2.2 Analiza relativne vlažnosti površine kože .............................................. 204
5.2.3 Analiza promjena frekvencije srca ......................................................... 210
5.2.4 Analiza procesa isparavanja i upijanja znoja ......................................... 215
5.3. ANALIZA SUBJEKTIVNIH OCJENA TOPLOTNE UDOBNOSTI....................................... 217
6. ZAKLJUČAK .......................................................................................................... 225
7. LITERATURA ......................................................................................................... 231
8. PRILOG .................................................................................................................. 240
IV
VPLIV SNOVNIH LASTNOSTI TKANIN NA
TOPLOTNO FIZIOLOŠKO UDOBJE OBLAČIL Ključne besede: tkanina, snovne lastnosti, sorbcijske lastnosti, toplotne lastnosti
oblačil, udobje, fiziološki parametri človeka, subjektivni občutek UDK: [677.017.56:687.12]: 677.017.87(043.3)
POVZETEK
Za današnjega kupca ni dovolj, da oblačila izpolnjujejo le osnovne funkcije kot so zaščita telesa in funkcionalnost, ampak se od izdelanega oblačila pričakuje, da izpolnjuje modne zahteve, in to glede na obliko, barvo in material in da se človek v njem počuti udobno, privlačno in sproščeno.
Udobnost pri nošenju je pomembna kvalitativna karakteristika oblačila, ki se sestoji iz treh komponent, katere je potrebno optimirati že pri konstrukciji tekstilij in oblačil. To so: toplotno fiziološka, ergonomska in mehanska udobnost pri nošenju. Na občutek udobja vpliva večje število dejavnikov, kot npr. vrsta materiala, iz katerega je izdelano oblačilo in njegove karakteristike (surovinski sestav, površinska masa, otip, mehanske, fizikalne in toplotne lastnosti) ter konstrukcija kroja in struktura oblačila.
Udobnost pri nošenju oblačil je rezultat uravnoteženega procesa izmenjave toplote med telesom, oblačilom in okolico in je odvisna od toplotnih lastnosti oblačil, katere predstavljajo njihovo sposobnost prenosa toplote in vlage s površine človeškega telesa v okolico. Veličine, ki so odraz te sposobnosti, so toplotni upor ali toplotna izolacija oblačil Rc in upor oblačila proti prehodu vodne pare Re.
S tematskega vidika je v okviru disertacije obravnavan študij vpliva snovnih lastnosti tkanin za letna ženska oblačila na toplotno fiziološko udobje pri nošenju v toplem okolju, ki ustreza visokim letnim temperaturam. Za ta namen je bilo na podlagi plana raziskave in definiranih materialov (iz naravnih vlaken (lan, bombaž), sintetičnih (poliester) in njihovih mešanic) izdelanih pet tkanin približno enakih konstrukcijskih parametrov, vendar različne surovinske sestave. Na podlagi raziskave fizikalnih, toplotnih in mehanskih lastnosti izdelanih tkanin ter proučitve pokritosti telesa z oblačilom sta bila oblikovana dva modela ženskih oblačil za toplo okolje in izdelana prototipa oblikovanih modelov oblačil.
Raziskava vpliva snovnih lastnosti tkanin na toplotno fiziološko udobje pri nošenju oblačil je bila izvedena pri različnih klimatskih pogojih, umetno vzdrževanih v klima-komori, tj. pri treh temperaturah okolice (25 °C, 30 °C in 35 °C) in hitrostih gibanja vetra (0,2 ms-1, 0,5 ms-1 in 1,2 ms-1) ter pri konstantni relativni vlažnosti 40 %, kjer so testne osebe izvajale v naprej opredeljene aktivnosti (20 min aklimatizacija, 20 min hoja po ravnem v smeri vetra s hitrostjo 2,5 km h-1, 5 min odmor in 20 min hoja s hitrostjo 3 km h-1 v smeri vetra). Klimatski pogoji so bili določeni na podlagi podatkov
V
Hidrometeorološkega zavoda v Banja Luki, in sicer za povprečne letne temperature štirih poletnih mesecev, zabeležene v zadnjih treh letih.
Vpliv snovnih lastnosti v oblačila vgrajenih materialov na toplotno fiziološko udobje uporabnika je eksperimentalno določen kot sprememba treh fizioloških parametrov: ponderirane temperature kože, srčne frekvence in količine evaporiranega znoja oziroma vlažnosti kože in količine akumuliranega znoja v oblačilih, medtem ko je vpliv posameznih toplotnih lastnosti oblačil na subjektivni občutek udobja določen s pomočjo ocenjevalnih skal v obliki vprašalnikov, na katere so testne osebe odgovarjale pred, med in po raziskavi.
Na podlagi rezultatov raziskave fizikalnih, mehanskih, toplotnih in sorbcijskih lastnosti v oblačila vgrajenih tkanin ter rezultatov raziskane količine akumuliranega znoja v analiziranih modelih pri nošenju oblačil je ugotovljeno, da je količina akumuliranega znoja odvisna od snovnih lastnosti tkanin (površinske mase, relativne vlažnosti tkanin, zračne prepustnosti in sposobnosti zadrževanja vode). Odvisnost količine v oblačilih akumuliranega znoja od snovnih lastnosti vgrajenih tkanin, tj. od mase in relativne vlažnosti tkanin, mase in sposobnosti zadrževanja vode ter zračne prepustnosti in sposobnosti zadrževanja vode, je statistično potrjena, in sicer za vse tri kombinacije analiziranih lastnosti v oblačila vgrajenih tkanin. Dobljena korelacija je statistično potrjena pri višjih temperaturah okolice (pri temperaturi okolice 35oC) in sicer v primeru nižjih hitrosti gibanja zraka (pri brzini vjetra 0,2 ms-1), medtem ko pri višjih hitrostih gibanja zraka ne obstaja statistično zanesljiva korelacija. Nastala nihanja v vrednostih količine v oblačila akumuliranega znoja glede na količino evaporiranega znoja so posledica klimatsko odvisnega učinka snovnih lastnosti materialov od hitrosti gibanja zraka v toplem okolju in s tem pogojenega toplotno regulacijskega delovanja analiziranih modelov, kar neposredno vpliva na zagotavljanje toplotno fiziološkega udobja pri nošenju oblačil v toplem okolju.
Dalje je ugotovljeno, da obstaja statistično zanesljiva povezanost med spremembo fizioloških parametrov, tj. srednje temperature kože in relativne vlažnosti kože testnih oseb in klimatskimi parametri (temperaturo okolice in hitrostjo gibanja vetra) pri konstantni relativni zračni vlažnosti. Pri tem pa ne obstaja statistično zanesljiva odvisnost srčne frekvence kot fiziološkega dejavnika od klimatskih pogojev, medtem ko so rezultati statistične analize zanesljivosti aritmetičnih sredin parnih, med seboj povezanih odvisnih spremenljivk - modelov oblačil pokazali, da je razlika v vrednosti srčne frekvence testnih oseb, ki so nosile različna modela statistično potrjena za večino tkanin.
Disertacija spada v sklop temeljno aplikativnih raziskav na področju toplotno fiziološkega udobja človeka in predstavlja celovito in obsežno raziskavo vpliva snovnih lastnosti v oblačila vgrajenih tkanin na toplotno fiziološko udobje pri nošenju v toplem okolju.
VI
UTICAJ SVOJSTAVA MATERIJALA NA
TOPLOTNO FIZIOLOŠKU UDOBNOST ODJEĆE Ključne riječi: tkanina, svojstva materijala, sorpcijska svojstva, toplotna svojstva
odjeće, udobnost, fiziološki parametri čovjeka, subjektivni osjećaj UDK: [677.017.56:687.12]: 677.017.87(043.3)
SAŽETAK
Za današnjeg kupca nije dovoljno da odjeća zadovoljava samo osnovne funkcije, kao što je zaštita tijela i funkcionalnost, već se od izabrane odjeće očekuje da zadovolji modne zahtjeve i to po obliku, boji i materijalu i da se čovjek u njoj osjeća udobno, privlačno i opušteno.
Udobnost pri nošenju je važna kvalitativna karakteristika odjeće i uglavnom se sastoji od tri komponente, od kojih bi svaku za sebe trebalo optimirati kod konstrukcije tekstila i odjeće, a to su: toplotno fiziološka, ergonomska i mehanička udobnost pri nošenju. Na osjećaj udobnosti utiče veliki broj faktora, kao npr. vrsta materijala koji je upotrijebljen za izradu odjevnog predmeta i njegove karakteristike (sirovinski sastav, površinska masa, vrsta obrade, opip, mehanička, fizikalna i toplotna svojstva) te konstrukcija kroja i struktura odjeće.
Udobnost pri nošenju odjeće predstavlja rezultat uravnoteženog procesa izmjene toplote između tijela, odjeće i okoline i zavisna je od posebnih toplotnih karakteristika odjeće, koje predstavljaju njene sposobnosti za prenos toplote i vlage s površine čovjekovog tijela u okolinu. Mjerne veličine, koje su odraz tih sposobnosti su toplotni otpor ili toplotna izolacija odjeće Rc i otpor odjeće protoku vodene pare Re.
S obzirom na temu disertacije izučavan je uticaj svojstava tkanina za ljetnu žensku odjeću na toplotno fiziološku udobnost pri nošenju u toploj okolini, koja odgovara visokim ljetnim temperaturama. Za tu namjenu je na osnovu plana istraživanja i definiranih materijala iz prirodnih vlakana (lan, pamuk) i sintetičkih (poliester) te njihovih mešavina izrađeno pet tkanina jednakih konstrukcijskih parametara i približno jednakih površinskih masa, ali različitih sirovinskih sastava.
Na osnovu ispitivanja fizikalnih, toplotnih i mehaničkih svojstava izrađenih tkanina te izučavanja uticaja pokrivenosti tijela odjećom na toplotno fiziološku udobnost, dizajnirana su i izrađena dva prototipa modela ženske odjeće za toplu okolinu. Ispitivanje uticaja svojstava tkanina na toplotno fiziološku udobnost pri nošenju odjeće je izvedeno pri različitim klimatskim uslovima, umjetno ostvarenim u klima-komori, tj. pri tri temperaturi okoline (25 oC, 30 oC i 35 oC) i brzini kretanja vjetra (0,2 ms-1, 0,5 ms-1 i 1,2 ms-1) te pri konstantnoj relativnoj vlažnosti 40 %, gdje su testne osobe izvodile određene aktivnosti (20 min aklimatizacija, 20 min hodanje po ravnom u smjeru vjetra brzinom 2,5 kmh-1, 5 min odmor i 20 min hodanje brzinom 3 kmh-1 u smjeru vjetra). Klimatski uslovi su bili određeni na osnovu podataka
VII
Hidrometeorološkog zavoda iz Banjaluke i uzete prosječne ljetne temperature zabilježene za četiri ljetna mjeseca u zadnje tri godine.
Uticaj svojstava tkanina ugrađenih u odjeću na toplotno fiziološku udobnost korisnika je eksperimentalno određivan kao promjena tri fizološka parametra: srednje ponderirane temperature kože, frekvencije srca i količine isparenog znoja odnosno vlažnosti kože i količine akumuliranog znoja u odjeći, međutim kakav je uticaj pojedinih toplotnih svojstava odjeće na subjektivni osjećaj udobnosti određivan je pomoću skala sa ocjenama u obliku upitnika, na koji su testne osobe odgovarale prije, u toku i nakon ispitivanja.
Na osnovu rezultata ispitivanja fizikalnih, mehaničkih, toplotnih i sorpcijskih svojstava tkanina ugrađenih u odjeću te rezultata ispitivanja količine akumuliranog znoja u analiziranim modelima pri nošenju odjeće je utvrđeno, da je količina akumuliranog znoja zavisna od svojstava tkanina (površinske mase, relativne vlažnosti tkanina, vazdušne propustljivosti i sposobnosti zadržavanja vode). Statistički su potvrđene zavisnosti količine akumuliranog znoja za tri kombinacije navedenih svojstava tkanina i to: od površinske mase i relativne vlažnosti tkanina, zatim od površinske mase tkanina i sposobnosti zadržavanja vode i na kraju od vazdušne propustljivosti i sposobnosti zadržavanja vode. Dobijene korelacije su statistički potvrđene pri višim temperaturama okoline (pri temperaturi okoline 35 oC) i u primjeru nižih brzina kretanja vazduha (pri brzini vjetra 0,2 ms-1), međutim pri višim brzinama kretanja vazduha ne postoji statistički pouzdana korelacija. Nastala odstupanja u vrijednostima količine akumuliranoga znoja u odjeći s obzirom na količinu isparenog znoja su posljedica klimatski zavisnog učinka svojstava materijala od brzine kretanja vazduha u toploj okolini i sa tim uslovljenog toplotno regulacijskog djelovanja analiziranih modela, koji neposredno utiču na utvrđivanje toplotno fizioloke udobnosti pri nošenju odjeće u toploj okolini.
Takođe su ustanovljene statistički pouzdane zavisnosti promjene fizioloških parametara (srednje temperature kože i relativne vlažnosti kože) od klimatskih uslova (temperature vazduha i brzine vjetra) pri konstantnoj relativnoj vlažnosti vazduha. Značajno je spomenuti da nisu ustanovljene statistički pouzdane zavisnosti frekvencije srca, kao fiziološkog parametra, od klimatskih uslova, dok je testiranjem pouzdanosti aritmetičkih sredina parnih međusobno zavisnih uzoraka - modela ustanovljeno da je razlika u frekvenciji srca između modela odjeće statistički pouzdana kod većine tkanina.
Disertacija spada u grupu temeljno aplikativnih istraživanja na području toplotno fiziološke udobnosti čovjeka i predstavlja cjelovito i opsežno istraživanje uticaja svojstava u odjeću ugrađenih tkanina na toplotno fiziološku udobnost pri nošenju u toploj okolini.
VIII
INFLUENCE OF FABRIC PROPERTIES OF
THERMAL PHYSIOLOGICAL COMFORT OF CLOTHING Key words: fabric, properties of matter, sorption properties, thermal properties of
clothing, comfort, physiological human parameters, subjective perception
UDK: [677.017.56:687.12]: 677.017.87(043.3) ABSTRACT
For today's buyer it is not enough that clothing satisfies only basic functions, such as body protection and functionality. It is expected that clothing satisfies fashion demands such as shape, colour and material. Furthermore, the clothing should assure us to feel comfortable, attractive and relaxed.
Comfort while wearing is important clothing qualitative characteristic mainly consisting of these three components, which should be optimized according to textile and clothing construction: thermo-physiological, ergonomic and mechanical comfort while wearing. Various number of factors have impact on sense of a comfort as in an example: kind of the material, which is used in garment production (raw material, surface mass, treatment type, touch, physical, mechanical and thermal features), construction of the clothing cut and other.
The comfort while wearing the clothing represents the result of a balanced process heat exchange between the body, clothing and environment and depends on special thermal characteristics of clothing that represent its ability to transfer heat and moisture from the surface of the human body in the environment. The measuring magnitudes, which are the reflection of those abilities, are thermal resistance or thermal insulation of the clothing Rc and clothing water vapour resistance Re.
With regard to the doctoral thesis the influence of the material properties for summer women’s clothing on thermo-physiological comfort while wearing in warm environment was investigated. The warm environment corresponds to high summer temperatures. For this purpose five fabrics were manufactured according to the plan of experiment and defined materials (natural fibres (linen, cotton), synthetic (polyester) and mixtures thereof), which have approximately equal surface mass, but different raw material.
Based on the research of physical, thermal and mechanical properties of the manufactured fabrics, and research of the body covering with the clothing on thermo-physiological comfort, the two models of women’s clothing for warm environment were designed and manufactured. Investigation of the influence of fabrics properties on thermo-physiological comfort of clothing was performed at different climatic conditions that were artificially set up in climate chamber, i.e. at three ambient temperatures (25 oC, 30 oC and 35 oC), wind movement velocities (0,2 ms-1, 0,5 ms-1 and 1,2 ms-1) and at constant relative humidity of 40 %, where the tested persons carried out the following activities (20 min acclimatization, 20 min flat walking in the direction of wind at velocity
IX
of 2,5 kmh-1, 5 min rest and 20 min walking of velocity of 3 kmh-1 in the direction of wind). Climate conditions were determined according to the data from Hydrometric institute of Banjaluka. The average summer temperatures, noted for four months in the last three months, were applied.
The influence of the clothing fabrics on thermo-physiological comfort was experimentally determined as a change of the three physiological parameters: average skin temperature, heart rate and amount of evaporated sweat, resp. skin humidity and amount of accumulated sweat in the clothing. The impact of the individual thermal clothing characteristics on subjective perception of the comfort was established by questionnaire with special scales by appreciation. The tested persons were answering before, during and after the investigation.
Based on research results of the physical, mechanical, thermal and sorption properties of the clothing fabrics and results of the evaporated sweat amount in the analysed models while wearing the clothes it is established that evaporated sweat amount depends on the woven fabrics’ properties (surface mass, fabrics’ relative humidity, air permeability and water retention). Dependence of the amount of accumulated sweat for three combinations of fabric properties, namely from surface mass and fabric relative humidity, furthermore from fabric surface mass and water retention, as well as from air permeability and water retention was statistically confirmed. The gained correlations are statistically significant at higher temperatures (environment temperature of 35 oC) and at lower air movement velocity (at wind velocity 0,2 ms-1), while at higher air movement velocity the statistically significant correlations were not found. The resulting deviations of the values of the accumulated sweat amount in the clothing with regard to the evaporated sweat amount in the clothing are the consequence of the climate dependent material properties from the air movement velocity in warm conditions and thereof dependent thermo regulation activity of the analysed models, which directly affects the determination of the thermo-physiological comfort while wearing the clothes in warm environment.
Furthermore, the statistically significant dependence between the physiological parameters (average skin temperature and skin relative humidity) and climate conditions (air temperature and air velocity at constant air relative humidity) was established. Dependence of the heart rate, as a physiological parameter, from climate conditions wasn’t statistically significant, while during the testing the significance of the arithmetic average of the test person’s heart rate was found for most fabrics.
The doctoral dissertation belongs to complex basic/applied research in the field of human thermo-physiological comfort and represents a complete and comprehensive survey of the influence of the properties of matter of clothing’s fabrics on thermo-physiological wearing comfort in warm environment.
X
PREGLED UPOTRIJEBLJENIH SIMBOLA A [m2] – površina kroz koju prolazi toplota
DUA [m2] – površina tijela po DU BOIS-u
B [cN·cm2 cm-1] – krutost savijanja 2HB [cN·cm·cm-1] – visina histereze savijanja DW [g] – suha masa
EMT [%] – izduženje pri maksimalnoj sili
ET oC – efektivna temperatura
F [cm2] – ispitivana površina Fm [cN·cm-1] – maksimalna sila zatezanja na jedinicu širine Fn [cN·cm-1] – sila zatezanja na jedinicu površine Fp [cN·cm-2] – sila pritiska na jedinicu površine Fpm [cN·cm-2] – maksimalna sila pritiska na jedinicu površine Fs [N] – sila smicanja Ft [N] – sila trenja
clf [-] – faktor pokrivenosti kože odjećom
df [-] – faktor neudobnosti odnosno pokrivenosti kože znojem
G [cN(st)-1] – krutost smicanja 2HG [cN] – visina histereze smicanja pri 0,5o 2HG5 [cN] – visina histereze smicanja pri 5,0o h [m] – debljina tekstilnog sloja
cH [W] – suvi protok toplote
clH [W] – protok toplote kroz odjeću
eH W – toplota isparavanja, odnosno vlažni protok toplote
etH [W] – ispareni toplotni tok
ctH [W] – suhi toplotni tok, koji ide kroz materijal
HE [%] – rastezanje u vlažnom stanju
HR min-1 – aktuelana (mjerena) frekvencija srca
0HR min-1 – frekvencija srca u standardnim uslovima mirovanja
rHR min-1 – radna frekvencija srca
mi - – indeks protoka vlage
zi [-] – intenzitet znojenja
ITM [kg] – idealna tjelesna masa po DEMOLE-ju
ck [W/m2 K] – koeficijent konvektivnog prenosa toplote
rk [W/m2 K] – koeficijent prenosa toplote zračenjem
1L [mm] – dužina uzorka poslije sušenja
2L [mm] – dužina uzorka poslije mokre obrade
3L [mm] – dužina uzorka poslije mokre obrade i sušenja
LC [-] – linearnost krivulje kompresijsko opterećenje-deformacija LS [godina] – starost ispitivane osobe
XI
LT [-] – linearnost zateznih svojstava
M [W/m2] – energija metabolizma
MC [%] – sadržaj vlage
Mbaz [kJ/min] – bazalni metabolizam Mradni (rel) [kJ/min] – relativni radni metabolizam MIU [-] – koeficijent trenja MMD [-] – standardna devijacija koeficijenta trenja MO1 g – masa odjeće prije ispitivanja
MO2 g – masa odjeće nakon ispitivanja
cm g – masa centrifugiranog uzorka
.klm g – masa klimatizovanog uzorka
ezm g – količina evopariranog (isparenog) znoja
izm g – količina izlučenoga znoja
mt [g/m2] – površinska masa tkanine
exP [W/m2] – mehanički rad
ap [Pa] – pritisak vazduha u vjetrovniku
kp Pa – pritisak vodene pare na površini kože
sp [Pa] – pritisak na površini BT ploče
vp Pa – pritisak vodene pare vazduha
Q [m3/min m2] – količina propuštenoga vazduha pri određenoj visini vodenog stuba
Q [W] – proizvedena toplota
clQ [W] – količina oslobođene toplote s površine kože kroz odjeću
resQ [W] – količina toplote, koju tijelo oslobodi disanjem
QC [W/m2] – gubitak toplote kroz kožu konvekcijom QC-res [W/m2] – konvekcijski gubitak toplote disanjem QE-dif [W/m2] – igubitak toplote isparavanjem kroz kožu uslijed difuzije vlage QE-res [W/m2] – isparavajući gubitak toplote disanjem QE-sk [W/m2] – ukupni gubitak toplote kroz kožu isparavanjem QE-sw [W/m2] – isparavajući gubitak toplote kroz kožu uslijed znojenja QR [W/m2] – gubitak toplote kroz kožu radijacijom Qsk [W/m2] – ukupna brzina gubitka toplote s kože q [dm3/h ] – količina vazduha, koji prolazi kroz površinu ispitivanog
uzorka qmax [W/cm2] – toplo-hladni osjećaj qbez uzorka [m2PaW-1] – protok toplote bez uzorka qs uzorkom [m2PaW-1] – protok toplote s uzorkom
R [m2K/W] – konstanta toplotne otpornosti
RV % – relativna vlažnost vazduha
RC [%] – sposobnost relaksacije RS [%] – relaksacijsko skupljanje RT [%] – sposobnost relaksacije RHt % – relativna vlažnost tkanina
XII
cR [m2K/W] – toplotna otpornost tkanine
eR [Pa m2/W] – otpor tkanine protoku vodene pare
Rcl' m2K/W – toplotni otpor svih slojeva vazduha u cijelom odjevnom sistemu
Rcl" m2K/W – toplotni otpor koji se nalazi na vanjskoj površini sloja odjeće
Rct m2K/W – toplotni otpor pojedinih slojeva tekstila odnosno slojeva odjeće, iz kojih se sastoji cijeli odjevni sistem
Rel' Pa m2/W – otpor protoku vodene pare svih slojeva vazduha u cijelom odjevnom sistemu
Rel" Pa m2/W – otpor protoku vodene pare slojeva vazduha, koji se
nalazi na vanjskoj površini sloja odjeće Ret Pa m2/W – otpor protoku vodene pare pojedinih slojeva tekstila
odnosno slojeva odjeće SMD [μm] – geometrijska hrapavost
T oC – apsolutna temperatura
TM [kg] – tjelesna masa
TV [cm] – tjelesna visina
THV [-] – ukupna ocjena opipa
1tm g – tjelesna masa neobučene osobe prije ispitivanja
2tm g – tjelesna masa neobučene osobe nakon ispitivanja
aT [oC] – temperatura vazduha u vjetrovniku (air temperature)
sT [oC] – temperatura BT ploče (skin temperature)
kT [K] – srednja temperatura kože
vT [K] – temperatura vazduha u okolini
clT K – temperatura na površini odjeće
rT K – srednja temperatura zračenja
Tpon oC – srednja ponderirana temperatura kože v m/s – brzina kretanja vazduha
v [km/h] – brzina kretanja pokretne trake WC [cN cm] – kompresibilni rad WT [cN cm] – zatezni rad Wzv [%] – sposobnost zadržavanja vode u tkaninama WW [g] – mokra masa
W [W] –vrijednost gubitka toplotnog toka sa uzorkom pri standarnoj temperaturi (20 oC) i relativnoj vlažnosti vazduha (65 %)
0W [W] – vrijednost gubitka toplotnog toka bez uzorka pri standarnoj temperaturi (20 oC) i relativnoj vlažnosti vazduha (65 %)
MHR min-1 – dinamička komponenta frekvencije srca
SHR min-1 – izometrička komponenta frekvencije srca
THR min-1 – toplotna komponenta frekvencije srca
NHR min-1 – emocionalna ili psihološka komponenta frekvencije srca
XIII
HR min-1 – komponenta frekvencije srca zavisna od ritma disanja i otkucaja srca
gm g – ukupan gubitak tjelesne mase
swm g – gubitak mase zbog znojenja
resm g – gubitak mase zbog isparavanja u disajnim organima
0m g – gubitak mase zbog razlika u masi ugljendioksida i kiseonika
watm g – predstavlja promjenu mase tijela zbog unosa tekućine i izlučivanja urina
solm g – predstavlja promjenu mase tijela zbog unosa hrane i izlučivanja stolice
clom g – predstavlja promjenu mase tijela zbog akumulacije znoja u odjevnom sistemu
tS / [W] – promjena osobina toplote u tijelu
T [oC] – temperaturna razlika [%] – koeficijent sposobnosti zadržavanja toplote
[W] – toplotni tok
o [W] – toplotni tok, koji se provodi procesom kondukcije
cv [W] – toplotni tok, koji se prenosi procesom konvekcije
r W – toplotni tok koji se prenosi zračenjem
[W/m K] – koeficijent toplotne provodljivosti
XIV
UNIVERZA V MARIBORU
FAKULTETA ZA STROJNIŠTVO
I Z J A V A Podpisani Dragana GRUJIĆ izjavljam, da je predložena doktorska disertacija z naslovom VPLIV SNOVNIH LASTNOSTI TKANIN NA TOPLOTNO FIZIOLOŠKO UDOBJE OBLAČIL:
rezultat lastnega raziskovalnega dela
da so rezultati korektno navedeni,
da nisem kršil avtorskih pravic in intelektualne lastnine drugih,
da predloženo delo / disertacija v celoti ali v delih ni bilo(a) predloženo(a) za
pridobitev kakršnekoli izobrazbe na drugi fakulteti ali univerzi;
Maribor, 01.03.2010 Podpis: ___________________________
1
1. UVOD
Porastom životnog standarda u zadnjih nekoliko decenija postavljaju se sve viši
kriterijumi za kvalitet proizvoda namijenjenih za zadovoljavanje osnovnih čovjekovih
potreba. Da bi se proizveli što kvalitetniji proizvodi neophodna su ulaganja u razvoj
mnogih naučnih disciplina koje uglavnom idu u smjeru humanizacije svih područja
čovjekovog življenja. Proizvođači potrošnih dobara ulažu velika sredstva u razvojne
projekte, da bi ponudili proizvode koji su prilagođeni čovjekovim potrebama, a pored
toga da ispunjavaju i individualne zahtjeve pojedinaca, da bi na taj način obezbijedili mjesto
na konkurentnom tržištu.
Stepen ekonomskog razvoja društva odnosno životni standard pojedinaca,
uslovio je veliki preokret kod proizvođača tekstila i odjeće jer su zahtjevi kupca danas
viši nego što su bili nekad. Za današnjeg kupca nije dovoljno da odjeća zadovoljava
samo osnovne funkcije, kao što je zaštita tijela i funkcionalnost, već se od izabrane
odjeće očekuje da zadovolji modne zahtjeve i to po obliku, boji i materijalu, da bi na taj
način što bolje odslikala lični karakter i životni stil pojedinca. U različitoj odjeći koju
nosimo praktično dvadesetčetiri sata na dan, želimo se osjećati udobno, privlačno i
opušteno.
Udobnost pri nošenju je jedna od odlučujućih kvalitativnih karakteristika određene
odjeće na osnovu koje se kupac odlučuje da li mu odgovara ili ne, odnosno da li se u
njoj dobro ili loše osjeća. Ono što čovjek uopšte registruje kao udobnost nošenja,
uglavnom se sastoji od tri komponente, od kojih bi svaku za sebe trebalo optimirati kod
konstrukcije tekstila i odjeće, a to su:
toplotno fiziološka,
ergonomska i
mehanička udobnost nošenja.
Čovjek je sam po sebi veoma prilagodljiv, reaguje na promjene okoline, a time i
na promjene stanja organizma. Stoga, sistem čovjek-odjeća-okolina je veoma
kompleksan, jer na osjećaj udobnosti utiče veliki broj faktora, kao npr. vrsta materijala
koji je upotrijebljen za izradu odjevnog predmeta i njegove karakteristike (sirovinski sastav,
površinska masa, vrsta obrade, opip, mehanička svojstva, fizikalna i toplotna svojstva),
konstrukcija kroja odjevnog predmeta i struktura odjeće.
Odjeća se može posmatrati kao ,,kvazifiziološki sistem”, koji utiče na proces
toplotne regulacije čovjekovog tijela tako, da se čovjek pri različitim klimatskim
uslovima i različitim tjelesnim aktivnostima udobno osjeća.
2
Udobnost pri nošenju odjeće predstavlja rezultat uravnoteženog procesa izmjene
toplote između tijela, odjeće i okoline i zavisna je od posebnih toplotnih karakteristika
odjeće, koje predstavljaju njene sposobnosti za prenos toplote i vlage s površine
čovjekovog tijela u okolinu. Mjerne veličine, koje su odraz tih sposobnosti su toplotni
otpor ili toplotna izolacija odjeće Rc i otpor odjeće protoku vodene pare Re. Ova dva
parametra u procesu izmjene toplote kod čovjeka u velikoj mjeri utiču na pravilan izbor
odjeće. Na izmjenu toplote između tijela i okoline odjeća može da utiče pozitivno ili negativno,
a njen uticaj na toplotnu opterećenost čovjeka se eksperimentalno ocjenjuje mjerenjem
promjene fizioloških parametara čovjeka.
Cilj ove disertacije je da se ispita kako svojstva materijala, to su fizikalne i mehaničke
karakteristike (relativna vlažnost tkanina, sposobnost zadržavanja vode, opip, vazdušna
propustljivost i dr.) i toplotne karakteristike tkanina (koeficijent toplotne provodljivosti,
toplotna izolacija, otpor protoku vodene pare i dr.) utiču na toplotno fiziološka svojstva
odjeće. Ispitivanjem gotovih odjevnih predmeta kod nošenja u umjetno ostvarenim
uslovima u klima-komori pri različitim fizičkim aktivnostima osoba, treba doći do
određenih zaključaka o uticaju sorpcijskih i toplotnih svojstava odjeće na toplotno
fiziološku udobnost čovjeka.
Uticaj odjeće na izmjenu toplote između čovjekovog tijela i okoline se
eksperimentalno može mjeriti preko promjene četiri fiziološke veličine:
frekvencije srca,
srednje temperature kože,
relativne vlažnosti kože i
količine isparenog, odnosno upijenog znoja.
Subjektivni osjećaj udobnosti pri nošenju odjeće se određuje na osnovu
odgovarajućeg upitnika sa ocjenama i posebnih ljestvica prema standardnoj metodi.
Za ispitivanje su korištena dva modela odjeće namjenjena za ljetni period i
utvrđivan je uticaj odjeće, urađene od pet tkanina različitih sirovinskih sastava, na
fiziološke parametre i subjektivnu ocjenu udobnosti.
Svrha ovog rada, odnosno ispitivanja izvedenih kako na tkaninama tako i na
gotovim odjevnim predmetima je da se na osnovu dobijenih rezultata može ocijeniti
prilagođenost odjeće realnim uslovima nošenja. Pored toga, ovaj rad treba da da
određene smjernice proizvođačima tkanina i odjeće pri konstruisanju proizvoda
namjenjenih za ljetni period, uzimajući u obzir postavljene zahtjeve udobnosti.
3
1.1. Ciljevi doktorske disertacije i aplikativni doprinos
Namjena doktorske disertacije je ispitati uticaj svojstava materijala na toplotno
fiziološka svojstva odjeće i na osnovu dobijenih saznanja definisati odjeću kao odjevni
sistem, koji bi odgovarao željama i potrebama kupaca s obzirom na udobnost nošenja.
Osnovni ciljevi doktorske disertacije su:
a) ispitati uticaj svojstava materijala, tj. prije svega toplotnih i sorpcijskih
svojstava tkanina izrađenih od prirodnih i sintetičkih vlakana, te njihovih
mješavina na toplotno fiziološku udobnost odjeće,
b) ispitati dejstvo akumulacije znoja u modelima odjeće izrađene od tkanina
različitih sirovinskih sastava na toplotno fiziološku reakciju čovjeka, te
c) odrediti uticaj toplotnih i sorpcijskih svojstava tkanina i konstrukcije kroja
modela odjeće uzimajući u obzir stepen pokrivenosti površine tijela na
udobnost odjeće u toploj okolini.
Na osnovu tako postavljenih ciljeva istraživanja i odabranih pokazatelja uticaja
svojstava materijala na udobnost nošenja odjeće u toploj okolini biće dobijena nova
saznanja o uticaju vrste materijala, odnosno sirovinskog sastava tkanina, koji pokazuju
različita toplotna i sorpcijska dejstva, i konstrukcije kroja na toplotno fiziološku reakciju
čovjeka odnosno testnih osoba u toploj okolini.
Značajan doprinos predstavljaju modeli fukcijske zavisnosti fizioloških
parametara (srednje temperature kože, relativne vlažnosti kože i količine upijenog
znoja) od svojstava materijala, vrste modela odjeće i klimatskih uslova.
4
2. TEORETSKI DIO
S obzirom na postavljene ciljeve su po poglavljima predstavljene osnove s
područja fiziologije odjeće, suvog i vlažnog protoka toplote, mikroklime između odjeće i
kože, fizikalna, mehanička i toplotna svojstva materijala, te udobnost pri nošenju
odjeće.
2.1 Fiziologija odjeće
Fiziologija odjeće kao interdisciplinarna nauka razvila se u poslednjih nekoliko
decenija. Prva ispitivanja u ovoj oblasti urađena su za potrebe vojske, da bi se načelno
mogla utvrditi konstrukcija odjeće za različite namjene u kojoj bi se čovjek osjećao
udobno i poboljšao svoje fizičke i psihičke sposobnosti.
U tu svrhu je bila izrađena funkcionalna odjeća, prilagođena različitim klimatskim
uslovima odnosno različitim područjima upotrebe i obavljena su sistematska i
kvantitativna ispitivanja uticaja odjeće na čovjekov organizam vezano za procese
izmjene toplote između tijela i okoline [1]. Znanje na području fiziologije odjeće je od
tada veoma napredovalo, a s tim i zahtjevi koje pojedini korisnik postavlja pri izboru
odjeće, danas su mnogo viši nego što su bili nekad.
J. Mecheels [2] je tako odredio funkcije, koje mora ispunjavati određena odjeća:
a) estetska:
mora odgovarati modnim zahtjevima (boja, oblik, materijal),
mora odgovarati posebnim prilikama,
treba da najbolje predoči čovjekov lični karakter,
b) ergonomska:
mora imati odgovarajući kroj,
odjeća mora biti elastična, da prati oblik tijela,
čovjeka ne smije ometati pri kretanju,
c) fiziološka:
mora stimulisati uravnoteženje tjelesne temperature tako da štiti tijelo od
hladnoće, odnosno, omogućava protok suvišne toplote u obliku
isparenog znoja s površine kože u okolinu,
mora zadovoljiti toplotno fiziološku udobnost nošenja,
mora zadovoljiti kožno-senzorsku udobnost.
5
Da li odjeća zadovoljava estetske i ergonomske zahtjeve, pojedinac lako
prosudi još pri prvom nošenju određene odjeće, međutim, drugačije je s fiziološkom
funkcijom. Odjeća sa dobrim toplotno fiziološkim karakteristikama mora pri različitim
klimatskim uslovima i različitim fizičkim aktivnostima korisnika omogućiti fiziološko-
toplotno ravnotežu pri minimalnom naporu tijela, to znači da čovjek u njoj ne osjeća ni
hladnoću ni toplotu, već toplotno fiziološku udobnost.
Udobnost pri nošenju je znači odlučujući kriterij za ocjenjivanje kvaliteta
određene odjeće u procesu upotrebe.
Fiziologija odjeće kao interdisciplinarna nauka zasnovana je na temeljima fizike,
hemije, medicine, fiziologije, psihologije, te tekstilne i odjevne tehnologije. Njena
temeljna područja ispitivanja su [3]:
studij interakcije između tijela, odjevnog sistema (sastavljenog iz slojeva
tekstila i vazduha) i okoline,
studij uticaja tekstilnih i konstrukcijskih parametara (vrste upotrijebljenih
vlakana, konstrukcije niti i tekstilnih površinskih proizvoda, površinskih
karakteristika tekstila, oblika kroja, prilijeganja odjeće itd.) na prenos toplote
i vlage s površine kože u okolinu,
studij zahtjeva za optimalno projektovanje odjeće za određenu vrstu upotrebe,
studij uticaja odjeće na čovjekov organizam s mogućnošću povećanja
udobnosti, zdravlja i higijene korisnika.
Kod projektovanja odjeće, odnosno razvoja novog proizvoda veoma značajne su
ocjene kvaliteta i zadovoljstva korisnika pri nošenju odjeće. Zahtjevani kvalitet odjeće,
posmatran sa tačke zadovoljstva korisnika, može se sumirati kroz sklonost korisnika ka:
1. estetici,
2. udobnosti odjeće i
3. održavanju propisanih svojstava u određenom vremenu.
Udobnost odjeće u pravilu čine samo one komponente koje se mogu kvantitativno
odrediti i izraziti kroz osjećaj. Neki postupci su prikazani na slici 2.1 [4], gdje imamo
sljedeće korake:
Korak 1: Zadovoljstvo korisnika pri nošenju odjeće se može ocijeniti preko
primarnih faktora udobnosti kroz niz testova na koje korisnik odgovara.
Korak 2: Metodologija za analizu primarnih faktora izvedenih u koraku 1 se
proširuje. Fizikalne karakteristike su u korelaciji sa odgovorima iz testova, i
taj odnos se razmatra kroz odgovarajuću kontrolu.
Korak 3: Neispunjeni zahtjevi kod odjeće u koraku 1, prelaskom u korak 2
se usavršavaju preko fizikalnih karakteristika da bi dobili novi proizvod.
6
Za mnoge uzorke se moraju uskladiti zahtjevi vezani za metode mjerenja razvijene u
koraku 2 i pravilno odabrati za reprezentativni proizvod. Kada reprezentativni probni
uzorak prođe test nošenja, tada može zauzeti mjesto na tržištu kao novi proizvod.
Slika 2.1 Postupak razvoja novog proizvoda [4]
Osnovni faktori udobnosti odjeće izvedeni iz koraka 1, slika 2.2 [4]:
1. Temperatura, vlažnost i brzina vazduha u malom prostoru između kože i
odjeće - "Mikroklima unutar odjeće"
2. Pritisak odjeće na kožu čovjeka - "Pritisak odjeće"
3. Dodir odjeće na koži čovjeka - "Osjećaj dodira".
Slika 2.2 Osnovni faktori udobnosti odjeće [4]
7
2.1.1 Fiziološka udobnost odjeće
Udobnost koju osjetimo pri nošenju odjeće je subjektivna reakcija koja je
posljedica djelovanja različitih uzročnika. Odjeća mora omogućiti određenu toplotnu
izolaciju, visok stepen propustljivosti vlage te dobru ventilaciju, da bi se održala optimalna
toplotna regulacija čovjekovog tijela.
Rezultat uravnoteženih interakcija u sistemu ,,čovjek - klima - odjeća” se izražava u
čovjekovoj udobnosti pri nošenju odjeće.
Udobnost nije autentična karakteristika, već rezultat odluke samog čovjeka.
J. G. Pontreli [5] je proučavao različite uzročnike, koji utiču na naše poimanje
udobnosti, odnosno neudobnosti nošenja odjeće. Podijelio ih je u tri različite kategorije:
I. kategorija obuhvata fizičke uzročnike:
klimatske veličine toplotne okoline,
stepen fizičke aktivnosti,
karakteristike tekstila / odjeće:
vrsta vlakana i konstrukcija tekstila,
sposobnost za prenos toplote i vlage,
propustljivost vazduha,
prilijeganje, elastičnost, opip.
II. kategorija obuhvata psiho-fiziološke uzročnike:
životna sredina,
konačna upotreba,
posebne prilike u kojima nosimo određenu odjeću,
modni trendovi,
opip, vizuelni estetski utisak,
prilijeganje.
III. kategorija uzročnika je ,,modifikator sjećanja”, koji se temelji na:
našim proteklim iskustvima,
predrasudama,
očekivanoj predstavi o udobnosti nošenja,
stilu življenja.
U tehnici se za potrebe tekstilne odnosno odjevne industrije u okviru nauke,
koja se naziva fiziologija odjeće, izučavaju kožno-senzorski, toplotno fiziološki i drugi
oblici udobnosti.
8
2.2 Odjeća kao granični sloj između tijela i okoline
Protok toplote s površine kože kroz odjeću je sastavljen iz suvoga protoka
toplote i protoka isparene toplote, odnosno vlažnog protoka toplote [6]:
eccl HHH (2.1)
gdje je:
clH – protok toplote kroz odjeću [W],
cH – suvi protok toplote [W],
eH – ispareni, odnosno vlažni protok toplote [W].
Toplota koja se prenosi procesom kondukcije, konvekcije, radijacije i
isparavanja znoja prelazi s površine tijela u okolinu preko odjevnog sistema,
sastavljenoga iz tekstilnih slojeva i sloja vazduha.
Sistem odjeće tako predstavlja prepreku slobodnoj razmjeni toplote odnosno
granični sloj između tijela i okoline [7]. To znači, da odjeća definisana kao
,,kvazifiziološki sistem” učestvuje u procesu toplotne regulacije tijela, pri čemu procese
izmjene toplote pospješuje ili spriječava. Uloga odjeće zavisi od njenih toplotno
fizioloških karakteristika.
2.2.1 Suvi protok toplote
Suvi protok toplote Hc, kao primarni proces uravnoteženja toplotnog bilansa
čovjeka, sačinjavaju procesi kondukcije, konvekcije i zračenja, koji zavise od razlike
između srednje temperature kože Tk i temperature vazduha Tv. Kada je razlika među
temperaturama veća, tada je veći i suvi protok toplote s površine kože u okolinu.
Količina suve toplote, koju oslobodi tijelo, je zavisna od veličine površine odjeće kroz
koju prolazi toplota, kao i od izolacionih sposobnosti, odnosno toplotnog otpora odjeće
Rc, koju imamo na sebi. Suvi protok toplote može se dati izrazom [8]:
c
vkc R
ATTH
)( (2.2)
gdje je:
9
cH - suvi protok toplote [W],
kT - srednja temperatura kože [K],
vT - temperatura vazduha u okolini [K],
A - površina kroz koju prolazi toplota [m2],
cR - toplotni otpor odjeće odnosno odjevnog sistema [m2 K/W].
2.2.1.1 Proces kondukcije
Procesom kondukcije, odnosno provodljivosti, toplota se prenosi od tijela kroz
slojeve odjeće i vazduha u okolinu, pri čemu je osoba u stanju mirovanja. Količina
toplote koja se procesom kondukcije odvodi s površine tijela u okolinu kroz sloj odjeće,
zavisna je od toplotne provodljivosti vlakana, iz kojih je odjeća napravljena, te
provodljivosti vazduha, koji se nalazi u porama vlakana, porama niti, porama između
niti te provodljivosti vazduha na površini tekstilnog sloja. Provodljivost toplote u odjeći
zavisi od veličine površine sloja odjeće kroz koju prolazi toplota, njene debljine i
temperaturnog gradijenta [9,10]:
)( vko TTAh
(2.3)
gdje je:
o - toplotni tok, koji se provodi procesom kondukcije [W],
- koeficijent toplotne provodljivosti [W/m K],
h - debljina tekstilnog sloja [m],
A - površina kroz koju prolazi toplota [m2],
kT - srednja temperatura kože [K],
vT - temperatura vazduha u okolini [K].
Pošto vazduh ima veću provodljivost u odnosu na bilo koje tekstilno vlakno, tab.
2.1 [11], proces izmjene toplote između tijela i okoline u velikoj mjeri zavisi od vazduha,
koji se nalazi u tekstilnim porama, između slojeva tekstila i na površini odjevnog
sistema [12].
10
Tabela 2.1 Toplotna provodljivost tekstilnih vlakana i vazduha [11]
Vrsta materijala Toplotna provodljivost [W/m K]
Vuna 0,054 Svila 0,050 Pamuk 0,071 Poliamid 0,250 Poliester 0,140 Polietilen 0,340 Polipropilen 0,120
Toplotna provodljivost vazduha 0,025
2.2.1.2 Proces konvekcije
Procesom konvekcije toplota se prenosi kretanjem gasa ili tekućine. Pri
prelasku toplote s površine kože kroz tekstilni sloj dolazi do konvekcije toplote uz njenu
površinu koja je u dodiru s okolnim vazduhom. Vazdušni tok na vanjskoj površini sloja
odjeće, bez obzira na to, da li se radi o prirodnoj ili prisilnoj konvekciji, u trenutku
kontakta s površinom je praktično nepokretan, kao da se drži za površinu. Zbog tog
tankog nepokretnog ili slabo pokretljivog vazdušnog sloja je obim izgubljene toplote
zbog kondukcije i konvekcije manji [7].
Izmjena toplote procesom konvekcije zavisi od temperaturnog gradijenta
odnosno razlike temperature površine odjeće i vazduha, te koeficijenta konvektivnog
prenosa toplote, koji je zavisan od brzine kretanja vazduha [13].
)( vclcclcv TTAkf (2.4)
gdje je:
cv - toplotni tok, koji se prenosi procesom konvekcije [W],
clf - faktor pokrivenosti kože odjećom [-],
ck - koeficijent konvektivnog prenosa toplote [W/m2 K],
A - površina kroz koju prolazi toplota [m2],
clT - temperatura na površini odjeće [K],
vT - temperatura vazduha u okolini [K].
11
2.2.1.3 Proces zračenja
Procesom zračenja odnosno radijacije toplota se bez obzira na medijum
prenosi elektromagnetnim talasima, dužim od 760 nm. Naše tijelo oslobađa toplotu
nevidljivim zračenjem, koju prima okolina, odnosno bliži predmeti. Pošto u našoj
okolini obično nema predmeta koji su topliji od našeg tijela, procesom zračenja gubimo
toplotu, pri čemu količina oslobođene toplote zavisi od toplotnog gradijenta [14].
Količina oslobođene toplote je zavisna od toplotnog gradijenta odnosno razlike
temperature između površine tijela i površine koja tijelo okružuje [15]. Ako
temperaturna razlika nije prevelika, za izmjenu toplote zračenjem se može upotrijebiti
sljedeći izraz [13]:
)( rclrclr TTAkf (2.5)
gdje je:
r - toplotni tok koji se prenosi zračenjem W,
clf - faktor pokrivenosti kože odjećom [-],
rk - koeficijent prenosa toplote zračenjem [W/m2 K],
rT - srednja temperatura zračenja K,
clT - temperatura na površini odjeće K.
Šematski prikaz sva tri procesa, kojima se odvija suvi toplotni tok s površine
tijela kroz odjeću u okolinu prikazan je na slici 2.3 [16].
Slika 2.3 Prolaz suvog toplotnog toka kroz odjeću u okolinu [16]
12
2.2.2 Protok isparene toplote
Čovjekovo tijelo koristi veoma efikasan mehanizam hlađenja, koji se aktivira,
kada oslobađanje toplote disanjem i suvim protokom toplote nije dovoljno, posebno pri
velikom naprezanju ili u veoma vrućoj okolini. U tom primjeru počinju žlijezde znojnice
na površini kože izlučivati vodu, koja isparava i na taj način koži oduzima suvišnu
toplotu, koja se preko nastale vodene pare odvodi u okolinu. Vodena para putuje od
kože kroz odjeću u okolni vazduh zbog razlike parcijalnog pritisaka vodene pare na
površini kože (pk) i parcijalnog pritiska vodene pare u okolnom vazduhu (pv).
Toplota isparavanja je zavisna od veličine površine odjeće i toplotnog otpora
odjeće protoku vodene pare:
e
vke R
AppH
)( (2.6)
gdje je:
eH – toplota isparavanja, odnosno vlažni protok toplote W,
kp - parcijalni pritisak vodene pare na površini kože Pa,
vp - parcijalni pritisak vodene pare vazduha Pa,
A - površina, kroz koju se odvija vlažni protok toplote m2,
eR - otpor odjeće protoku vodene pare Pa m2/W.
Toplota isparavanja, odnosno vlažni protok toplote se sastoji iz procesa
konvekcije toplote s površine kože kroz “mikroklimu”, odnosno sloja vazduha između
kože i odjeće i prolaska vodene pare kroz tekstilne slojeve u okolinu, koji se odvija
sljedećim mehanizmima, slika 2.4 [12,17]:
- kapilarnog transporta vode ili kondenzovane vodene pare kroz kapilare
vlakana ili niti;
- adsorpcije ili migracije vodene pare na površini vlakana;
- apsorpcije vodene pare u unutrašnjosti vlakna, prolaska vode kroz vlakno i
desorpcije na vanjskoj površini tekstila.
- difuzije vodene pare kroz tekstilne vazdušne pore (pore u vlaknima, nitima i
tkaninama). Difuzija vodene pare je veća, ako je otvorenija konstrukcija
tekstilnog površinskog proizvoda i ako je kraći difuzijski put kroz tekstilni
površinski proizvod.
13
Zato što je difuzijski koeficijent prolaska vodene pare kroz mirujući vazduh veći od
difuzijskog koeficijenta za bilo koje vlakno, tab. 2.2, difuzija vodene pare kroz
tekstilne vazdušne pore je najefikasniji mehanizam prolaska isparenog znoja kroz
tekstil u okolinu [7].
Slika 2.4 Mehanizmi prolaska vodene pare kroz tkanine [17]
Taj mehanizam je efikasniji, ako su tekstilna vlakna sposobna primiti više vodene pare
iz vlažnog vazduha, tab. 2.3 [18].
Tabela 2.2 Difuzioni koeficijent vodene pare [7]
Vrsta materijala
Difuzioni koeficijent cm2/s
Pamuk 1,00 x 10-6
Vuna 2,38 x 10-8
Polietilen 2,00 x 10-9
Poliamid 5,00 x 10-10
Vazduh 0,22
Tabela 2.3 Upijanje vode u tekstilna vlakna (u procentima suve mase) pri različitim vlažnostima vazduha [18]
Vrsta materijala Relativna vlažnost vazduha
30% 65% 100%
Poliamid 2,0 4,2 7,5
Poliester 0,4 0,9 1,8
Pamuk 5,0 8,5 28,0
Vuna 10,5 17,0 35,0
Svila 6,0 11,0 24,0
Viskoza 6,0 13,0 40,0
14
2.2.2.1 Mikroklima između odjeće i kože
Kontrolisanje svojstava vlažnosti tekstila za vrijeme promjene uslova se može
smatrati odlučujućim faktorom za obezbjeđenje udobnosti odjeće pri normalnoj
upotrebi. U suštini, isparavanje znoja sa površine kože ometa odjeća i ovo nedovoljno
isparavanje veoma često pri nošenju odjeće stvara osjećaj neudobnosti [19]. Prilikom
nošenja odjeće, toplota i vlažnost proizvedeni od strane tijela se zaustavljaju kao
slojevi vazduha prije prolaska u okolinu, što rezultira karakterističnom mikroklimom
između kože i odjeće i definiše se kao osjećaj udobnosti.
Temperatura i vlažnost kože su parametri koji su zavisni od okoline (klimatskih
uslova) i faktora odjeće, kao što su svojstva tkanine i otvorenost odjevnih predmeta.
Parametri koji utiču na mikroklimu su prikazani na slici 2.5 [20].
Slika 2.5 Faktori koji utiču na mikroklimu između odjeće i kože [20]
Izmjena vazduha između "mikroklime" u unutrašnjosti odjeće i okoline procesom
ventilacije kroz otvore u odjeći je posebno važna pri velikim fizičkim opterećenjima,
koja su po pravilu povezana sa kretanjem tijela. Smanjena toplotna izolacija odjeće i
njena povećana sposobnost prenosa vlage, koja je posljedica procesa ventilacije,
značajno utiče na uravnoteženje toplotne bilanse u tijelu [1].
15
2.3 Svojstva materijala
U osnovi svakog postupka mjerenja ili ispitivanja je težnja ili potreba da se
kvantitativno odredi neko svojstvo, bilo da se radi o svojstvima živih bića, predmeta ili
pojava [21]. Tekstilni proizvodi po definiciji sadrže najmanje 90 % vlakana koja su
nekim tekstilnom procesom (predenjem, tkanjem, pletenjem i dr.) oblikovana u
materijale potrebnih karakteristika. Oni treba da ispune određene fiziološke,
funkcionalne i estetske zahtjeve.
Primjena tekstilnih vlakana za željenu vrstu proizvoda određena je uglavnom
njihovim svojstvima. Svojstva vlakana, a time i gotovih proizvoda, su određena
hemijskim sastavom i strukturom [22]. Ova međuzavisnost strukture i svojstava vlakana
prikazana je sl. 2.6.
Slika 2.6 Međuzavisnost strukture i svojstava vlakana [22]
Svojstva vlakana obuhvataju mnoštvo karakteristika koje određuju njihovo
ponašanje u preradi i namjeni. Svojstva prirodnih vlakana zavise od biljne vrste, uslova
gajenja i načina izolovanja. Na njih se ne može značajnije uticati. Nasuprot tome, na
svojstva hemijskih vlakana može se uticati izborom postupka njihovog dobijanja i
variranjem tehnoloških parametara procesa dobijanja i naknadne obrade.
Svojstva vlakana mogu da se odrede direktnim mjerenjem na pojedinačnim
vlaknima, na skupu vlakana, na poluproizvodima, ili na gotovim proizvodima.
16
Prema karakteru svojstava, mogu se razvrstati na vektorske i skalarne veličine.
Šematski prikaz svojstava vlakana prema njihovom karakteru dat je na sl. 2.7 [22].
SVOJSTVA VLAKANA (MATERIJALA)
GEOMETRIJSKA SVOJSTVA
FIZIKALNO - MEHANIČKA SVOJSTVA
PONAŠANJE PREMA AGENSIMA
SADRŽAJ PRIMJESA I NEČISTOĆA
VEKTORSKE VELIČINE SKALARNE VELIČINE
Finoća vlakana
Dužina vlakana
Kovrdžavost vlakana
Struktura površine i oblik
poprečnog presjeka vlakana
Izgled i kompaktnost
prediva
Spoljni izgled vlakana
FIZIČKA I FIZIKALNO-HEMIJSKA SVOJSTVA
VLAKANA
MEHANIČKA SVOJSTVA VLAKANA
Gustoća vlakana
Sorpcija vlage
Kvašenje vlakana
Toplotna provodnost
Toplotni otpor
Otpor protoku vodene pare
Jačina vlakana na zatezanje
Jačina vlakana na pritisak
Jačina vlakana na savijanje
Jačina vlakana na uvijanje
Izduženje vlakana
Elastičnost vlakana
Naelektrisanje vlakana statičkim
elektricitetom
Boja
Sjaj
Opip
Gužvanje vlakana
Otpornost na trenje
Postojanost vlakana na svjetlost
Uticaj oksidacionih sredstava na vlakna
Uticaj redukcionih sredstava na vlakna
Uticaj kiselina na vlakna
Uticaj alkalija na vlakna
Dejstvo rastvarača na vlakna
Dejstvo mikroorganizama
na vlakna
Slika 2.7 Podjela svojstava materijala prema karakteru veličina
Svako od ovih svojstava tekstinih vlakana neposredno utiče na postupak izrade
pređe i kvalitet gotovih proizvoda (tkanina, pletenina, netkanog tekstila i dr.).
Svojstva tekstilnih vlakana imaju uticaja na proces oplemenjivanja tekstilnih
materijala i na ponašanje odjeće i drugih tekstilnih proizvoda pri upotrebi, pranju i
hemijskom čišćenju [22].
17
Upotrebna svojstva vlakana obuhvataju ponašanje proizvoda u toku njihove
upotrebe i održavanja. U tom smislu odjevni predmeti se podvrgavaju djelovanju
atmosferilija, nošenja i pranja, odnosno hemijskog čišćenja.
Pored ovih ispitivanja, za odjevne predmete se vrši:
određivanje fizioloških svojstava (npr. sposobnosti zadržavanja toplote,
propustljivosti vazduha, upijanja znoja, promjeni mekoće, savitljivosti itd.),
određivanje spoljnog izgleda (kvalitet izrade odjevnog predmeta, ravnomjernosti
boje, postojanosti oblika, podešenosti za određeni oblik tijela, pad materijala,
deformisanje pri sjedenju i sl.),
određivanje ponašanja pri njezi i održavanju (npr. sposobnosti udaljavanja
nečistoća, ponašanju pri čišćenju i peglanju itd.) i
određivanje izdržljivosti odnosno vijeka trajanja ili stepena iznošenosti (npr.
mjerenjem jačine šava, otpornosti prema klizanju osnove ili potke,
deformisanosti šava, otpornosti na habanje i sl.)
Upotrebna svojstva proizvoda od vlakana su rezultat složene međuzavisnosti svojstava
vlakana, njihovog ponašanja prema djelovanju raznih agenasa, konstrukcijskih
karakteristika tekstilnih proizvoda i načina njihovog oplemenjivanja i uslova pod kojima
se dati proizvod upotrebljava, odnosno održava.
Osnovni zadatak odjeće je da štiti tijelo od raznih uticaja okoline, da ublaži
djelovanje raznih klimatskih i mehaničkih uticaja (kao što su pritisak, trenje, rastezanje i
sl.) a da se pri tome ne pocjepa i značajnije ne promjeni svoj oblik. Sa porastom
primjene hemijskih vlakana, pored zaštitne i estetske funkcije, postavljaju se zahtjevi za
neka dodatna svojstva kao što su smanjenje sklonosti prema stvaranju pilinga,
naelektrisanja statičkim putem i smanjenje prljanja.
Da bi se izrazila pogodnost nekog materijala i kroja za određeni odjevni
predmet koristi se termin udobnost ili komfornost. Većina svojstava koja obezbjeđuju
udobnu odjeću se ne mogu obezbjediti primjenom samo jedne vrste vlakana. To se
postiže primjenom mješavine vlakana, izborom odgovarajuće tehnologije proizvodnje
pređe i tekstilnih proizvoda i njihovog oplemenjivanja, kao i krojem odjeće.
Za izradu pređa, odnosno tkanina koje su korištene za ova istraživanja
upotrebljavane su tri vrste vlakana: lanena, pamučna i poliesterska vlakna.
18
2.3.1 Osobine i primjena lanenih vlakana
Lan (lat. linum) je, kao biljka od koje su se proizvodila prediva i tkanine, bio
uzgajan još u najranijem dobu razvoja čovječanstva, a njegovo sjeme se koristilo za
ishranu. U staroegipatskim spisima iz 2200 - 2400 godine prije nove ere, prikazana je
žetva, močenje, trljenje i grebenanje lana. Od lana su izrađivane trake u koje su bile
zamotavane mumije. U to vrijeme je bila poznata izrada lanenog batista, iz pređe
finoće 5,5 do 8,2 tex, poznatog pod imenom "lanena magla" ili "tkani vazduh" koga ni
u današnje vrijeme nije jednostavno proizvesti [23].
Bitan razlog zbog koga je došlo do ponovnog interesa za lanena vlakna jeste
u samom kvalitetu ovih vlakana, koja se odlikuju velikom jačinom, dobrim upijanjem
vlage, trajnošću, lijepim sjajem i hladnim opipom, zato su ona naročito pogodna za
izradu ljetne odjeće, koja je veoma ugodna za ljudsko tijelo.
Lanena vlakna sadrže prirodne supstance koje apsorbuju UV-zračenja i
posebno su značajna u područjima gde je u velikoj mjeri uništen ozonski omotač i u
područjima u kojima postoji velika opasnost od raka kože kao što su Australija i
Skandinavske zemlje [24,25]. Prema istraživanjima i informacijama koje je
prezentovala School of Fibre Science and Technology UNSW - Sydney, tkanine
proizvedene od bijeljenog pamuka i viskoze obezbjeđuju relativno nizak stepen
zaštite od UV-zračenja. Daleko veću UV-zaštitu pružaju vlakna koja sadrže prirodne
pigmente, lignin i hemiceluloze koje apsorbuju UV-zrake, što je slučaj sa lanenim
vlaknom u prirodnom nebijeljenom obliku [24].
Lan je jedna od malobrojnih industrijskih biljki čiji proizvodi imaju više različitih
područja primjene, slika 2.8 [26]. Zbog relativno visoke otpornosti na toplotu, male
sklonosti deformacijama i dugotrajnosti, lanena vlakna se mogu primijeniti u oblasti
tehničkog tekstila i kompozitnih materijala (građevinski materijali, presovani paneli,
izolacioni paneli) [27-33].
Slika 2.8 Proizvodi dobijeni od lana [26]
19
Veoma važna primjena vlakana iz like je i u automobilskoj industriji za izradu
kompozita na bazi prirodnih vlakana za opremanje unutrašnjosti automobila.
Prednosti prirodnih vlakana su sljedeće: manja masa odgovarajućih dijelova za 10-30
%, dobra mehanička svojstva, dobra preradivost, odsustvo toksičnih isparenja pri
zagrijavanju, mogućnost recikliranja, niža cijena u odnosu na konvencionalne
konstrukcije. Pored toga prirodna vlakna obezbjeđuju bolji ekološki komfor u
unutrašnjosti automobila u poređenju sa konkurentnim alternativama. Poslije tekstilne
i automobilske industrije, sledeća po značaju je primjena vlakana iz like, prvenstveno
kratkih vlakana lana i konoplje, za ekološke toplotno izolacione materijale
Prema podacima Evropske unije za 2002/2003 i 2003/2004 godinu, proizvodnja
lanenih vlakana bilježi porast, pri čemu su najveći proizvođači Francuska i Belgija [33].
2.3.1.1 Anatomija i morfologija biljke lana
Poznato je više od 2000 biljaka koje u svom stablu, lišću ili plodu sadrže likasti
sloj iz koga se dobijaju tzv. likina vlakna. Međutim, samo oko 20 biljaka se koristi za
proizvodnju tekstilnih vlakana, jer je procenat iskorištenja, odnosno, količina
dobijenog vlakna mala, a i kvalitet vlakana nije zadovoljavajući kod većine biljaka.
Ove biljke se zovu predive ili tekstilne biljke. U zavisnosti iz kog dijela biljke potiče
likasti sloj razlikuju se:
1. vlakna iz stabljike,
2. vlakna iz lišća i
3. vlakna sa ploda.
Vlakna lana pripadaju grupi vlakana koja se dobijaju iz like stabljike. U svijetu je
najviše rasprostranjena forma evroazijskog lana, koji se gaji za vlakno, a takođe i kao
uljana kultura. Lan, obični evroazijski, je jednogodišnja biljka, jarog, vrlo rijetko
ozimog tipa [34-36]. U evroazijskim podvrstama lana po tipu grananja, visini stabla i
drugim osobinama razlikuju se:
- lan za vlakno (dolgunec) - Linum elongata,
- lan za ulje (kudrjaš) - Linum brevimulticaulia i
- prelazni lan - Linum intermedia.
Lan za vlakno (dolgunac) ima stablo visine od 80 do 120 cm, a razgranato je samo u
vršnom dijelu. Lan za ulje (kudrjaš) ima kratko stablo od 30 do 50 cm, razgranato
kako u osnovi tako i po cijeloj dužini, sa velikim brojem čahura. Prelazni lan, kako mu
ime kaže, zauzima sredinu između lana za vlakno i lana za ulje.
20
Visina stabla ovog lana je od 50 do 70 cm, a vlakna izdvojena iz ovog lana su grublja i
mogu da se koriste za proizvodnju grubljih tkanina i kanapa [27]. Na sl. 2.9 je dat
poprečni presjek stabljika biljaka koje sadrže liku, iz koje se mogu izolovati vlakna.
Slika 2.9 Poprečni presjek stabljike dvodomih biljaka [23] a) lana
b) detalj presjeka lana, konoplje, kenafa i ramije
Posmatrajući presjek, od periferije prema centru stabljike, mogu se razlikovati tri
osnovna sloja:
pokrivni sloj,
primarna kora i
centralni sloj.
Pokrivni sloj odvaja stabljiku od spoljašnjeg svijeta, štiti je od brzog izdvajanja
vlage i naglih temperaturnih promjena i omogućava joj transpiraciju. Transpiracija se
odvija kroz otvore (stome), kroz koje takođe ulaze bakterije, koje omogućavaju
močenje stabljike. Pokrivni sloj se sastoji iz kutikule (1), epidermisa (2) i periderme
(3), sl. 2.9. Epidermis, pokožica se sastoji od jednog ili nekoliko koncentričnih slojeva
celuloze, na čijoj se spoljašnjoj strani nalazi kutikula koja je natopljena kutinom
(vodoodbojnim voskom). Neposredno ispod epidermisa se nalazi periderma, koja je
još nepropustljivija za strane supstance od kutikule.
Primarna kora ili lika se sastoji iz tri sloja: kolenhima (4), parenhima (5) i
endodermisa (6), sl. 2.9. Kolenhim se nalazi neposredno ispod periderme i sastoji se
21
iz ćelija sa celuloznim zidovima koje su ravnomjerno raspoređene u svim pravcima i
nosioci su mehaničke jačine i otpornosti stabljike. Kolenhim postoji kod svih biljaka, a
naročito je izražen kod onih biljaka čije su stabljike duge i grube (konoplja, juta,
kenaf, ramija). Parenhim se sastoji iz vrlo izduženih ćelija tvrdih zidova koje su
međusobno razdvojene međućelijskim prostorima. Kroz ove ćelije se obavlja
asimilacija ugljendioksida i u njemu su smještene zalihe skroba, šećera i drugih biljnih
supstanci. Parenhimske ćelije ispunjavaju sve slobodne međuprostore i u zidovima
drugih slojeva. Endodermis je najčešće u obliku jednog sloja ćelija i služi kao
skladište skrobnih zrnaca i održava hranjive supstance u nerastvorenom obliku radi
obnove vegetacije biljke do pojave zelenih asimilacionih organa biljke.
Centralni sloj stabljike se sastoji iz nekoliko koncentričnih slojeva biljnog tkiva
različitog porijekla i uloge. Središnji sloj koji se nalazi neposredno ispod primarne
kore i čine ga ćelije tankih zidova, odnosno tzv. periciklični parenhim (7) i izdužene
ćelije prozenhima (8) sa zadebljanim zidovima, koje obrazuju primarna likina vlakna
sa nepravilnim spletovima, organizovanim u skoro potpun krug, sl. 2.9. Sekundarni
sloj vlakana iz like (10), takođe se nalazi u centralnom dijelu stabljike i sastoji se od
pojedinačnih malih spletova. Sekundarna vlakna iz like su kod nekih sorti slabo
razvijena, dok ih kod drugih ima više u dijelu bliže korijenu, tako da obrazuju grube i
jake slojeve povezane sa primarnim vlaknima.
Vlakna za tekstilnu industriju se dobijaju iz primarnih i sekundarnih likinih
vlakana. Odrvenjena vlakna su tvrda i krta i ne mogu se koristiti kao tekstilne
sirovine. Stabljika lana je anatomski najjednostavnija od stabljika svih biljki iz kojih se
mogu izdvojiti vlakna. Parenhim kore se sastoji od tankih ćelija, a primarna vlakna su
grupisana u 20 do 50 snopića prstenasto raspoređenih oko centra stabljike. Svaki od
njih se sastoji iz 10 do 30 elementarnih vlakana. Dakle, po poprečnom presjeku se
nalazi 200 do 1500 elementarnih vlakana [23,27,37].
Najnovija ispitivanja sadržaja vlakana u stabljici lana se obavljaju veoma brzo
i precizno primjenom Near-infrared spectroscopy (NIRS) [38].
2.3.1.2 Struktura i svojstva vlakana lana
Vlakna iz like su višećelijska vlakna i sastoje se iz više elementarnih vlakana
međusobno povezanih pektinskim supstancama. Elementarna vlakna su izdužene
ćelije sa zadebljalim zidovima, unutrašnjim kanalom i zatvorena su na oba kraja. Na
slici 2.10 su prikazani podužni i poprečni presjeci vlakana iz like.
22
Slika 2.10 Izgled podužnog presjeka srednjeg dijela (a), vrha (b) i povećanih koljenaca elementarnih vlakana (c) i oblik njihovog poprečnog presjeka [23]
Krajevi lanenih vlakana su vretenastog oblika, kod kenafa i jute su zatupljeni,
a kod ramije i konoplje rascijepljeni. Oblik poprečnog presjeka vlakana je različit: kod
lana je peto- ili šestougaon; kod konoplje i kenafa mnogougaon, a kod ramije
nepravilan, sl. 2.10b. Pod mikroskopom se na elementarnom vlaknu zapažaju prevoji,
koljenca, sl. 2.10c, koji nastaju zbog podužnog smicanja fibrila u najnapregnutijim
dijelovima presjeka vlakna pri mehaničkoj obradi stabljike.
Dužina i prečnik elementarnih likinih vlakana variraju u zavisnosti od vrste i
sorte biljke i uslova gajenja. Najduže i najfinije elementarno vlakno se može izdvojiti
iz stabljike lana, dok većina ostalih biljaka, izuzev ramije daje mnogo kraća
elementarna vlakna, tab. 2.4 [23].
Tabela 2.4 Neke karakteristike najvažnijih likastih vlakana [23]
Karakteristike Lan Konoplja Juta Ramija
Sadržaj celuloze, % Sadržaj lignina, %
75 - 78 2 - 4
77 - 78 4 - 8
67 - 74 11 - 16
78 - 79 1 - 2
Elementarna vlakna Dužina, mm Prečnik, µm
20 - 40 12 - 30
15 - 30 10 - 40
0,8 - 4.1 15 - 35
60 - 260 40 - 80
Višećelijska vlakna Dužina, mm Finoća, tex
400 - 1250 2,5 - 1,25
510 - 2500 40,0 - 7,7
120 - 370 5,0 - 2.2
60 - 160
0,73 - 0,62
Za likasta vlakna je veoma bitan hemijski sastav, koji značajno utiče na
njihovu strukturu i svojstva, ali i na dalju preradu i upotrebu ovih vlakana.
23
Lanena vlakna, kao i ostala biljna vlakna, bez obzira na porijeklo i morfološke
svojstva, su u osnovi izgrađena od celuloze. Ona takođe, u manjoj ili većoj količini
sadrže različite prateće supstance: pektin, lignin, biljne voskove i smole i dr. Količina
ovih materija zavisi od vrste, uslova rasta i zrelosti biljke. U tab. 2.5 je dat hemijski
sastav nekih biljnih vlakana po A. J. Turner-u [23].
Tabela 2.5 Hemijski sastav nekih biljnih vlakana po A. J. Turner-u [23]
Vlakno Celuloza i
hemiceluloze Vlažnost Pepeo
Lignin i pektin
Ekstraktibilne supstance
Pamuk 90,00 8,00 1,00 0,50 0,50
Konoplja 77.07 8,76 0,82 9.31 4,04
Lan 76,00 9,00 1,00 10,50 3,50
Kenaf 65,70 9,80 1,00 21,60 1,90
Juta 63,24 9,93 0,68 24.41 1,42
Ramija 91,00 - - 0,65 -
Struktura vlakana lana je veoma složena i pri njenom razmatranju se mogu razlikovati
sljedeći nivoi:
Morfološki nivo (međusobni raspored fibrila i građa samih vlakana, tj. njihov
geometrijski oblik i prisustvo slojevite strukture).
Nadmolekulski nivo (međusobni raspored makromolekula i struktura najmanjih
strukturnih elemenata, kristala, mikrofibrila i makrofibrila, sadržaj kristalnih i
amorfnih područja).
Molekulski nivo (hemijska struktura, konfiguracija i konformacija, veličina
molekula, raspodjela molekulskih masa, funkcionalne grupe i njihova
intramolekulska dejstva) [39].
Morfologija vlakana zavisi od procesa dobijanja. Kod hemijskih vlakana, ona je
određena uslovima i parametrima procesa formiranja, a kod prirodnih vlakana
uslovima rasta biljne ili životinjske ćelije. Nadmolekulski i morfološki nivo strukture su
međusobno povezani i njihovo nastajanje se javlja istovremeno.
Fibrili celuloze se u toku rasta na različite načine orijentišu u pojedinim
slojevima ćelijskog zida u odnosu na elementarne fibrile, što predstavlja osnovu za
razumijevanje hemijskog i fizikalnog ponašanja celuloznih vlakana.
Elementarna vlakna lana i konoplje, kao i pamuka se sastoje iz više slojeva:
primarni zid,
sekundarni zid (spoljašnji i unutrašnji sloj),
tercijarni zid i
lumen.
24
Lan predstavlja uobičajeni materijal za izučavanje ćelijskih zidova biljaka,
zbog toga što posjeduje gust sekundarni zid sa većim brojem vlakana po poprečnom
presjeku. Njegova prednost u odnosu na druge ćelijske zidove, jeste u tome što
posjeduje necelulozne materijale koji razdvajaju fibrile, dok se kod pamuka ćelijski zid
sastoji skoro 100 % od celuloze.
Istraživanja ćelijskih zidova se uglavnom provode difrakcijom X-zraka [40].
Položaj elementarnih fibrila, mikrofibrila i makrofibrila u vlaknu se može vidjeti na
modelu elementarnog vlakna lana, sl. 2.11.
Slika 2.11 Model strukture stabljike lana i vlakna lana [23]
Ovaj model elementarnog vlakna vrijedi i za druga likina vlakna i sličan je
modelu elementarnog vlakna pamuka. Razlika je samo u tome što elementarna likina
vlakna ne sadrže kutikulu, već se umjesto nje nalaze pektinske supstance i sloj koji se
sastoji iz gumastog ljepila, koji je utopljen u hemicelulozu i lignin i međusobno povezuje
elementarna u višećelijska vlakna.
Uvijanje spirala povećava jačinu biljnih vlakana, kako u suvom tako i u mokrom
stanju. Ojačanju u mokrom stanju doprinosi i odstupanje ugla nagiba spirala.
Eksperimentom je pokazano da uklanjanjem primarnog zida, vlakno lana gubi korisno
svojstvo da posjeduje veću jačinu u mokrom stanju od jačine u suvom stanju. Ovako
25
dobijeno vlakno se ponaša kao viskozno vlakno, kome se smanjuje jačina u mokrom
stanju. Dakle, može se zaključiti da je uzrok ovog svojstva ograničenje bubrenja
celuloze u sekundarnom zidu, izazvano prisustvom primarnog zida, koji primorava
njegove strukturne elemente da se bolje orijentišu u mokrom stanju [23].
Prosječna jačina elementarnog vlakna lana iznosi 24 do 70 cN/tex, dok je
izduženje 2 do 3 %. Jačina ovih vlakna se povećava u mokrom stanju za 10 do 20 %.
Zbog toga se od lanenih vlakana mogu izrađivati šatori, cerade i jedra, koji su često
izloženi djelovanju vode [27,41].
Prekidna jačina višećelijskih vlakana lana se kreće od 40 do 70 cN/tex, što
zavisi od sorte, uslova gajenja, močenja i prerade. Prečnik i finoću višećelijskog
vlakna lana je veoma teško definisati zbog velike neravnomjernosti, a dužina
višećelijskog vlakna varira od 400 pa čak do 1250 mm, zavisno od visine biljke. Pri
predenju lanena vlakna se sijeku na dužinu od 250 mm.
Finoća lanenih vlakana zavisi od sorte i zrelosti lana, debljine stabljike i
položaja vlakana u stabljici. Suviše debela, kao i suviše tanka stabljika daje vlakno
slabijeg kvaliteta. Isto tako, vlakna dobijena iz primarne kore stabljike imaju daleko
veću finoću, u odnosu na vlakna iz sekundarne kore, koja su slabije razvijena i
nemaju veći značaj. Gustina lanenog vlakna iznosi oko 1,54 g/cm3, zbog toga lanene
tkanine imaju dobar prirodan pad i ne treba ih podstavljati ili otežavati pri izradi
odjeće [42].
Lanena vlakna imaju glatku površinu, a velika gustina im daje veliki sjaj. Sjaj i
opip vlakna zavise i od grebenanja. Kod vlakana koja su potpuno oslobođena
pozdera sjaj je veći, a opip mek, gladak i hladan. Toplotna provodljivost ovih vlakana
je veća nego kod ostalih vlakana i zato lanena odjeća izaziva osjećaj hladnoće. Lan
dobro upija vlagu i u standardnim klimatskim uslovima prima oko 12 % vlage, te je
veoma pogodan za izradu ljetnje odjeće.
Temperature do 1500C ne oštećuju lan, zbog toga kao i zbog velike jačine
pogodan je za izradu tehničkog tekstila i kompozitnih materijala.
Zbog male elastičnosti laneni proizvodi se jako gužvaju, a gušće tkanine su
kruće, pa se lanena vlakna miješaju sa drugim vlaknima (viskoznim, pamučnim) ili se
oplemenjivanjem smanjuje gužvanje lanenih proizvoda. U izradi kućnog tekstila, lan
se koristi za izradu posteljine, stolnjaka, salveta, ručnika i kuhinjskih krpa [42].
26
2.3.1.3 Modifikovanje vlakana lana
Lanena vlakna, kao što je već rečeno, pored celuloze sadrže i određeni udio
primjesa i nečistoća neorganskog i organskog porijekla, kao i određeni udio odrvenjene
hidrofobne komponente (lignina) i niskomolekulskih frakcija (hemiceluloza).
Prateće supstance biljnih vlakana su po pravilu lokalizovane u primarnom
ćelijskom zidu i najčešće daju vlaknu neuglednu boju, otežavaju kvašenje i time
usporavaju ili onemogućavaju odvijanje normalnog toka hemijsko-tehnoloških procesa
oplemenjivanja tekstilnih materijala. Isto tako ova vlakna su okarakterisana visokim
stepenom neravnomjernosti, što je i razumljivo, jer su ona rezultat prirodnog rasta biljke
i na njihova svojstva se ne može uticati, za razliku od hemijskih vlakana čija se
struktura i svojstva mogu projektovati.
Loš uticaj hemiceluloza se ogleda u njihovom malom stepenu polimerizacije,
dok lignin kao odrvenjena komponenta vlaknu daje jačinu, ali istovremeno smanjuje
elastičnost, pa je njegovo prisustvo u vlaknu u većim količinama nepoželjno. U svakom
slučaju, veoma je važno smanjiti udio pratećih supstanci, prije svega ukloniti masti i
voskove koji vlaknu daju hidrofoban karakter i otežavaju prodor i apsorpciju vode i
aditiva za oplemenjivanje. Lignin, takođe, uz biljne masti i voskove, predstavlja
hidrofobnu komponentu vlakna lana, pa će i stepen bubrenja vlakana zavisiti od
njegove količine u ovim vlaknima.
S obzirom na svojstva lanenih vlakana, koja su takođe i ekološki prihvatljiva,
danas postoji tendencija sve veće upotrebe ovih vlakana za širok asortiman proizvoda.
Zbog toga se stalno radi na iznalaženju i usavršavanju postupaka modifikovanja
lanenih vlakana, da bi se dobila željena svojstva i proširila njihova upotreba.
Postupci modifikovanja vlakana lana razvijaju se u više pravaca, ali se
uglavnom mogu svrstati u par osnovnih kategorija:
mehaničko profinjavanje (kotonizovanje) višećelijskih vlakana lana,
hemijsko modifikovanje,
fizičko-hemijski tretmani, kao što je tretiranje vlakana lana vodenom
parom pod povišenim pritiskom i
enzimske obrade.
Mehanička obrada višećelijskih vlakana potpomaže u njihovom razvlaknjivanju
do finijih vlakana, sa tendencijom profinjavanja do elementarnih vlakana. Ova vrsta
obrade se može porediti i sa mehaničkom obradom stabljike lana, prije ili poslije
27
procesa močenja, gdje se one lomljenjem i trljenjem oslobađaju od nečistoća (pozdera,
prašine, zamršenih i kratkih vlakana), usljed čega se izdvajaju tehnička, višećelijska
vlakna lana. Mehaničko profinjavanje vlakana lana gebenaljkama, pored toga što ne daje
zadovoljavajuće rezultate u pogledu ostvarenih finoća pređe, nije ni dovoljno
ekonomično. Da bi se ovi problemi riješili, u poslednje vrijeme se primjenjuju i konstantno
usavršavaju mehanički postupci koji kombinuju žetvu lana i izolovanje vlakana [33].
Hemijsko modifikovanje vlakana iz like se izvodi pomoću različitih hemijskih
agenasa, a najčešće se koristi natrijum-hidroksid. Kao modifikujući hemijski agensi se
mogu koristiti i H2O2, Na2SO3, Na2CO3, LiOH, KOH, hlorna jedinjenja, anorganske
kiseline i dr. [43-48]. Obradom višećelijskih vlakana lana hemijskim agensima postiže
se povećana djeljivost, a samim tim i finoća vlakana.
Modifikovanje vlakana lana pomoću vodene pare se vrši u posebnom reaktoru,
pri tačno definisanim uslovima. Proces kotonizovanja vodenom parom, vrši se pod
pritiskom od 0 do 12x105 Pa i trajanju procesa do 30 minuta, uz prisustvo natrijum-
hidroksida. Pri tome usljed prodora pare u prostore između elementarnih vlakana
dolazi do procesa razvlaknjivanja. Važnost kotonizovanja pomoću vodene pare se ne
ogleda samo u poboljšanju djeljivosti tretiranih vlakana, usljed otklanjanja biljnog
ljepila - pektina, već i u vidljivom poboljšanju kvaliteta površine ovih vlakana, uz
pozitivan uticaj i na njihovu jačinu. Osim toga proces je opravdan i sa ekološkog i
ekonomskog aspekta, jer se veoma dobro uklapa u zahtjeve koji su nametnuti novijim
svjetskim trendovima zaštite čovjekove okoline 49.
Biološko-enzimsko modifikovanje ima sve veći značaj kod modifikovanja
lanenih vlakana [50-53]. Upotrebom enzima u obradi vlakana snižavaju se visoke
temperature i pritisak, smanjuje se potrošnja energije i agresivnih hemikalija, čime se
smanjuje i potrošnja vode, kao i zagađivanje otpadnih voda. Enzimi su potpuno
biorazgradljivi i ne stvaraju štetne produkte [52]. Prednost ovog postupka je i u tome da
se dobijaju vlakna visokog stepena profinjenosti, a uz neznatno pogoršanje njihovih
fizikalnih i mehaničkih svojstava [53]. Nedostatak enzimskog tretmana vezan je za
visoku cijenu enzima i specijalne uslove obrade, a uz to veliki problem predstavlja
praćenje i kontrolisanje samog procesa [50]. Za obradu vlakana se mogu koristiti
različite vrste enzima i to: pektinaze (za razaranje pektinskih supstanci), lakaze (za
razaranje lignina, da bi se poboljšala fleksibilnost vlakana) i celulaze (namijenjene za
hidrolizu niskomolekulskih frakcija celuloze) [54].
Kao alternativa konvencionalnim postupcima modifikovanja lanenih vlakana,
zbog odgovarajuće ekološke i ekonomske prihvatljivosti, takođe se može navesti
28
obrada lanenih vlakana plazmom. Plazma se u užem smislu definiše kao
elektroneutralan gas, koji se sastoji iz neutralnih i pozitivno i negativno naelektrisanih
čestica, koje moraju da zadovolje niz uslova poput veličine dometa Coulomb-ovih sila.
Za generisanje neravnotežne ili niskotemperaturne plazme, je gotovo uvijek potrebno
ostvariti uslove niskog pritiska i relativno malog stepena jonizacije [55].
Obrada plazmom tekstilnih materijala se zasniva na fizičko-hemijskim
promjenama površine ovih materijala, koje uglavnom rezultuju povećanjem
hidrofilnosti vlakana. Rezultati ispitivanja provedenih na vlaknima konoplje [56], su
pokazali da nakon obrade vlakana konoplje plazmom ne dolazi do promjena u
sadržaju celuloze, stepenu polimerizacije, bakarnog broja, niti do promjena
mehaničkih svojstava konoplje. Promjene koje se uočavaju se odnose na
sposobnosti upijanja vlage, koja se povećava i na smanjenje vremena potapanja koje
se značajno smanjuje.
Povećanje hidrofilnosti vlakana se može objasniti time što se na površini
formiraju polarne funkcionalne grupe, kao što su CO, C = O i COOH
grupe, koje obezbjeđuju poboljšanje adhezionih svojstava materijala, sposobnost
kvašenja, svojstva bojenja, štampanja i dr. Rezultati ispitivanja su pokazali da
sadržaj ovih grupa zavisi od primijenjenog gasa (kiseonik i argon), kao i vremena
trajanja obrade [57].
Modifikovana lanena vlakna su po svojim karakteristikama slična pamuku,
mogu se miješati sa pamučnim vlaknima i od tako ispredene pređe se proizvode
tkanine i pletenine dobrih svojstava [58-60]. Kvalitet, kao i cijena tako dobijenih
mješavina zavisi od procentualnog učešća lanenih vlakana u mješavini.
Modifikovanjem vlakana lana se, takođe, mogu postići strukturne promjene,
prije svega na makromolekulu celuloze, koje omogućuju proširenje asortimana
proizvoda dobijenih od vlakana lana. Tako se modifikovanjem vlakana lana, na
makromolekul celuloze mogu vezivati različiti anestetici, antibiotici i druge materije sa
farmakološkim dejstvom [61-63].
2.3.2 Osobine i primjena pamučnih vlakana
Pamučno vlakno predstavlja jednu od osnovnih tekstilnih sirovina, a njegova
upotreba i komercijalna vrijednost zavise od homogenosti kvalitativnih osobina: boji,
čistoći, preparaciji, dužini vlakana (štapelu), karakteru pamuka, finoći, čvrstoći i zrelosti.
29
Pamuk je najznačajnije tekstilno vlakno i počelo je da se koristi još 5800 godine
p.n.e. u Meksiku, Pakistanu i Peruu. U Evropi je u srednjem vijeku počelo uzgajanje
pamuka, a u SAD u 17. vijeku [42].
Postoji pedeset vrsta pamučnih biljaka ali se pamuk dobija samo od tri vrste.
Indijski pamuk potiče od botaničke vrste Gossypium herbaceum. Sve ostale kultivisane
biljke vode porijeklo od dvije vrste pamuka:
Gossypium barbadense, čiji je glavni predstavnik američki pamuk – Sea Island
Gossypium hirsutum, koji daje pamuk srednjeg kvaliteta a glavni predstavnik je
američki pamuk – Upland.
Pamučna vlakna spadaju u kratka štapelna vlakna velike finoće. Prosječna
vrijednost poprečnog presjeka je manja od 20 μm. Dužina vlakna služi za njihovo
karakterisanje i razvrstavanje po kvalitetu.
Za razvrstavanje pamuka u kvalitetne klase kao pokazatelji pored dužine i
ravnomjernosti dužine uzimaju se još u obzir finoća (izražena preko mikroner
vrijednosti ili deciteksa), jačina (cN/dtex) i stepen zrelosti (%).
Nezrela vlakna imaju sasvim tanke zidove, a uvoji uzduž vlakana su slabo
izraženi. Poprečni presjek je spljošten, dok se u sredini primjećuje lumen u obliku crte
debljine 0,5 nm. Nasuprot nezrelog vlakna, zrela vlakna imaju deblje zidove i veći broj
spiralnih uvoja u zavisnosti od stepena zrelosti, porijekla i vrste pamuka. Broj zavoja kod
zrelog pamučnog vlakna iznosi od 100 do 300 po svojoj dužini. Poprečni presjek vlakana
može biti bubrežastog, pasuljastog ili jajastog oblika, zavisno od zrelosti pamuka.
Pamučna vlakna imaju izraženo svojstvo apsorpcije vlage, dobro se boje i imaju
postojana obojenja poslije višekratnog pranja i nošenja. Zbog dobre jačine pamuka i
postojanja zavoja, koji ne dozvoljavaju izvlačenje pojedinačnih vlakana iz pređe,
tkanine imaju vrlo dobru postojanost i čvrstoću. Pamučne tkanine imaju prijatan opip,
dobru termičku provodljivost i ugodne su za korištenje, posebno pri toploj klimi [42].
2.3.2.1 Molekulska i nadmolekulska struktura celuloze
Celuloza je najrasprostranjeniji prirodni polimer, osnovna je gradivna supstanca
ćelijskih zidova biljnog svijeta i važna sirovina za dobijanje niza proizvoda razne
namjene. Ona nastaje kao produkt fotosinteze, koja se odvija u biljkama, iz dvije
energetski nisko potencijalne supstance CO2 i H2O, pod dejstvom elektromagnetnog
zračenja.
30
Za određivanje prosječne molekulske mase su se koristile i razvijale različite
fizičke i hemijske metode. Različitim eksperimentalnim mjerenjima, koja su davala
najrealnije vrijednosti, određena je relativna molekulska masa celuloze, koja se kreće
od 3x105 do 25x105 za nativnu celulozu dobijenu iz vlakana pamuka, lana i ramije i
oko 3x104 do 4x104 za regenerisanu celulozu u hemijskim celuloznim vlaknima [34].
Smatra se da se makromolekul celuloze sastoji iz 99 % glukozidnih
monomernih jedinica. Stepen polimerizovanja prirodnih celuloznih i hemijskih
celuloznih vlakana se razlikuje, a dobija se tako da se eksperimentalno određena
molekulska masa podjeli sa relativnom molekulskom masom monomerne jedinice
glukoznog ostatka koji iznosi 162. Razlikom u stepenu polimerizovanja između
prirodnih celuloznih i hemijskih celuloznih vlakana ne može se objasniti njihova
razlika u karakteristikama kvaliteta, kao što je npr. veće bubrenje hemijskih vlakana i
njihova znatno manja jačina u mokrom stanju. Svojstva vlakana zavise i od stepena
orjentisanosti i gustine slaganja molekula i drugih strukturnih oblika u vlaknima.
Zahvaljujući proučavanjima, koja su vršena koristeći difrakciju X-zraka i
spektroskopske metode, odbačena je tvrdnja, da je makromolekulski sistem celuloze
organizovan u obliku jednog pravog niza. Na osnovu niza ispitivanja, kao i
razmatranja svih mogućnosti prostornih aražmana, pokazalo se da je najprihvatljiviji
"uvijeni" prostorni oblik celuloze ("bent chain"), kako je to predložio P. Hermans i kod
koga parametri φ i ψ za svaku glikozidnu vezu iznose -25o, odnosno +146o. Kod
ovako međusobno orijentisanih ostataka D-glukoze, koji se inače pojavljuju u svom
normalnom, najstabilnijem konformacijskom obliku, omogućeno je uspostavljanje
intramolekulskih vodonikovih veza između atoma kiseonika na petom ugljenikovom
atomu i hidroksilne grupe na trećem ugljenikovom atomu, pri čemu se omogućuje
uvijanje makromolekula celuloze [23]. Na sl. 2.12 je šematski, u dvije projekcije,
prikazana makromolekulska struktura celuloze.
Slika 2.12 Prostorni raspored celuloze po Hermans-u [23]
31
Nadmolekulska struktura celuloze je veoma složena, a uslovljena je
linearnošću molekula, kao i formiranjem Van der Walsovih i intra- i intermolekulskih
vodoničnih veza. Nadmolekulska struktura celuloze se može objasniti modelom
resastog fibrila ili resaste micele, pri čemu makromolekuli celuloze prolaze kroz
oblasti manje ili veće sređenosti. Šema modela strukture resastih fibrila, predloženog
od strane Hearle-a krajem šezdesetih godina, a koji je danas univerzalno prihvaćen
prikazana je na sl. 2.13 [64].
Slika 2.13 Prikaz strukture resastih fibrila (pravougaonici u fibrilima predstavljaju kristalite) [64]
Po svom faznom sastavu celuloza nije jednorodna i spada u tzv. polikristalične
supstance. To znači da posjeduje područja manje sređenosti (amorfna) i područja veće
sređenosti (kristalna).
Makromolekuli su, u sređenim područjima, paralelno poredani i obrazuju kristalnu
rešetku. Prema Hearl-eovom modelu strukture resastih fibrila jedan dugački
makromolekul može da učestvuje u strukturi nekoliko kristalnih, odnosno amorfnih
područja [65, 66].
Kristali u celulozi mogu da budu različitih dimenzija i oblika, pri čemu se razlikuje:
- kristalna struktura nativne celuloze (celuloza I) i
- kristalne strukture regenerisane celuloze koje se dobijaju modifikovanjem
nativne celuloze.
Manje sređena područja predstavljaju amorfne oblasti koje se nalaze unutar i
između fibrila. Ove oblasti su posljedica dislokacija u kristalnoj rešetki, postojanju
savijenih dijelova i krajeva makromolekula. Amorfna mjesta predstavljaju tzv. slaba
mjesta, kako u hemijskom, tako i u mehaničkom pogledu, jer ona najlakše bubre i
hemijski reagensi u njih najlakše prodiru.
Gipkost, jačina i elastičnost vlakana, kao i otpornost vlakana prema hemikalijama
zavise od procentualnog učešća amorfnih i kristalnih područja. Ako je veći procenat
učešća kristalnih područja, veća je jačina i otpornost vlakana prema hemikalijama.
32
2.3.2.2 Struktura i svojstva vlakana pamuka
Osnovnu masu vlakna čine primarni i sekundarni zid koji imaju različito
orjentisane makromolekule i fibrile celuloze. Svi ćelijski zidovi su, najvećim dijelom,
izgrađeni od celuloze, a razlika među njima jeste u rasporedu, uglu i pravcu nagiba
fibrila [23]. Struktura elementarnog pamučnog vlakna prikazana je na slici 2.14.
Slika 2.14 Prikaz strukture elementarnog pamučnog vlakna [23]
Primarni zid je međućelijskim supstratom povezan sa susjednim ćelijama i on
je u manjoj mjeri pristupačan za agense koji se koriste za izdvajanje celuloze.
Makromolekuli celuloze su slabo orjentisani u primarnom zidu i raspoređeni su tako
da obrazuju mrežastu strukturu. Njegovi fibrili su orijentisani skoro okomito na osu
vlakna. U primarnom zidu se nalazi svega oko 50 % celuloze.
Sekundarni zid je osnovni izvor celuloze i sadrži više od 70 % celuloze. U
sekundarnom zidu makromolekuli celuloze su gušće složeni i fibrili u obliku traka
obavijaju kanal (lumen) ćelije. U sekundarnom ćelijskom zidu nalazi se mnogo veći
broj takvih traka, koje su često složene u dva sloja, spoljašnji i unutrašnji. Ova dva
sloja su različite gustine i smjera uvijanja.
Razlika između elementarnih vlakana iz like i pamuka jeste u uglu i pravcu
nagiba fibrila, sl. 2.15 [23].
33
Slika 2.15 Uporedni izgled elementarnih ćelija biljnih vlakana pamuka, lana i konoplje [23]
Fibrili pamuka i lana, u sekundarnom zidu obrazuju desne spirale sa uglom
nagiba prema osi vlakna, od 40 do 60o kod pamuka, tj. od 8 do 12o kod lana, dok su u
vlaknima konoplje prisutne lijeve spirale sa uglom od 28 do 30o. Unutrašnji sloj
sekundarnog zida je izgrađen od fibrila koji su bolje orijentisani u pravcu ose vlakna
(sa uglom orijentisanosti od 10 do 15o kod pamuka i oko 5o kod lana) i koji mjenjaju
pravac u odnosu na pravac spirale u prethodnom sloju. Kod konoplje se i u
sekundarnom zidu zadržava lijeva spirala fibrila, a ugao nagiba prema osi iznosi 2o [23].
Tercijarni zid vlakna nije dovoljno proučen, ali se može pretpostaviti da takođe
u svom sastavu ima spiralno raspoređene fibrile natopljene ostacima protoplazme.
2.3.3 Osobine i primjena poliesterskih vlakana
Poliesterska vlakna drže vodeće mjesto među sintetičkim tekstilnim vlaknima
zahvaljujući izvanrednim fizikalnim, mehaničkim i tekstilnim svojstvima, kao i zbog
ekonomičnosti dobijanja ovih vlakana. Njihova primjena je vrlo rasprostranjena u različitim
tekstilnim proizvodima, bilo kao čista PES vlakna ili u mješavini sa drugim vlaknima.
Poliesterska vlakna pripadaju grupi polikondenzacionih sintetičkih vlakana. To
su polimerni materijali koji sadrže najmanje 85% estera (po masi) nastalog iz diola i
tereftalne kiseline. Od otkrića poliesterskih vlakana pa do danas razvijen je čitav niz
poliesterskih vlakana, ali najrašireniju primjenu ima polietilentereftalatno vlakno (PET),
tako da se uglavnom pod poliesterom podrazumijeva PET vlakno [67].
34
Dobijanje polietilentereftalata (PET) iz tereftalne kiseline (TK) je postupak koji
danas ubjedljivo dominira. Razlozi su što je polazna sirovina jeftinija, a i sam proces
proizvodnje vlakana na bazi tereftalne kiseline (TK) je energetski povoljniji u odnosu na
dimetilteraftalat (DMT) [68]. Esterifikovanje tereftalne kiseline etilenglikolom može se
uopšteno predstaviti jednačinom (2.7):
n HOOC COOH + n HOCH CH OH2 2 2
n-122H O-CH - CH - OOC CO - O - CH - CH OH + n H O
tereftalna kiselina etilenglikol
2 2 2
polietilenteraftalat (2.7)
Sa stanovišta fizikalnih i mehaničkih svojstava, poliesterska vlakna zauzimaju
najviše mjesto, izuzimajući veoma malu sposobnost sorpcije vlage od 0,4 % (u
standardnim klimatskim uslovima), što omogućuje lako pranje proizvoda i brzo sušenje,
ali manju sposobnost obojenja [69].
Jačina poliesterskih vlakana je visoka, a pokazuju i veoma dobru elastičnost
(prekidno izduženje iznosi od 25 do 50 %) i dobru sposobnost zadržavanja oblika
proizvoda koji su od njih napravljeni.
Pored standardnih tipova PES vlakana, koja se masovno proizvode, sve veći
značaj imaju i specijalna vlakna (vlakna posebne namjene). U specijalne tipove
poliesterskih PET vlakana spadaju vlakna velike jačine, vlakna poboljšane obojivosti,
vlakna visokog stepena skupljanja, visokokovrdžava vlakna, antistatička vlakna, vlakna
smanjenog pilinga i povećanog sjaja.
Važnu ulogu imaju i mikrovlakna (mikrofiber), od kojih se proizvode tkanine
slične prirodnoj svili [70]. Mikrovlakna, kao nova generacija vlakana, otvaraju zanimljive
perspektive kako za kreativno oblikovanje tekstilnih površina, tako i za konfekcioniranje
odjeće. Iz njih se izrađuju izvanredno fini tekstilni površinski proizvodi za žensku i
mušku odjeću, koju odlikuje mekan opip, umjeren sjaj, elegantan i lijep ,,pad” sa
glatkom, svilastom i mekom dodirnom površinom. Izrada mikrofilamentnih pređa je
veoma zahtjevna, jer snižavanjem finoće filamenata povećava se mogućnost prekida u toku
procesa predenja.
Nelinearna zavisnost reoloških osobina predilnih rastvora i strujanja niti od
djelovanja okolnih sila, otežava proces oblikovanja i prouzrokuje neujednačenosti u strukturnim
35
osobinama. Zapravo u području finoća ispod 1,0 dtex se određene fizičke i dimenzione
zakonitosti drastično mijenjaju. Zato s konvencionalnim ekstrudiranjem polimernih rastvora i
daljim istezanjem nije moguće pouzdano snižavati finoću filamenta.
Mikrofilamentne pređe velikih finoća pojedinih filamenata se upotrebljavaju u
glatkom obliku za izradu tzv. tkanina svilenog tipa. Bolja imitacija svile se postiže
kombinacijom debelih i tankih filamenata ili mješavinom filamenata različitih finoća i
različitih oblika poprečnih presjeka i naknadnom obradom poliesterskih proizvoda s
alkalnim rastvorima [71].
Slika 2.16 Presjeci filamenata u tkanini TERMIX (proizvod firme ,,Montefibre” iz
PES mikrofilamentne pređe različitog titra i presjeka filamenta)
Mikrofilamentne pređe u teksturiranom obliku odlikuje visoka voluminoznost, prijatan
opip, izvanredne izolacijske osobine, visoka elastičnost i lijep ,,pad” proizvoda sa
povećanom sposobnosti prenosa i vezivanja vlage i vode. Mikrofilamentne pređe je
moguće teksturirati toplotno-mehaničkim postupcima, npr. teksturiranje prividnim
uvijanjem, pomoću mlaza komprimiranog vazduha i dr. Zbog velike gustoće finih
kapilara i s tim povezane vodoodbojnosti i zadržavanja vjetra, tkanine izrađene od
mikrofilamentnih pređa posjeduju sposobnosti ,,disanja”, tj. prenosa vazduha, vlage,
upijanja znoja, pa su iz tih razloga našle primjenu u području sportske odjeće za
aktivne sportiste i odjeće za rekreaciju (skijaški kompleti, trenerke itd.) bez ili sa
posebnim površinskim obradama i apreturama [72].
Tkanine iz mikrovlakana se odlikuju izvanrednim izolacijskim osobinama i
povećanim sposobnostima prenosa i vezivanja vlage odnosno upijanja znoja, koja se
postižu na bazi kapilarnog mehanizma i funkcija je apsorpcije i migracije [72].
36
Kvalitet toga mehanizma nije zavisan od hidrofilnosti površine vlakana, nego
zavisi od veličine površine vlakana raspoložive za apsorpciju, odnosno od finoće
vlakana. Iz fizičke zakonitosti je već poznato da je učinak kapilarnoga transporta utoliko
veći ukoliko su uže kapilare, tj. što su finija vlakna, odnosno pređe. Zato, tekstilni
površinski proizvodi iz mikrovlakana omogućavaju, zbog svoje fine strukture, bolji
učinak kapilarnog transporta i time poboljšavaju regulaciju mikroklime na površini kože
nego tekstilni površinski proizvodi s uobičajenim konstrukcijskim parametrima iz
vlakana finoće > 1,0 dtex [72].
Tekstilni površinski proizvodi iz mikrovlakana omogoćavaju veću udobnost
nošenja zbog poboljšanog kapilarnog učinka prenosa znoja i preko finoće vlakana
uslovno većeg apsorpcionog potencijala na površini vlakana.
2.4 Sorpcijska svojstva vlakana
Sorpcijska svojstva vlakana se mogu definisati kao sposobnost vlakana da
apsorbuju vodu u obliku pare ili tečnosti. Higroskopni materijali apsorbuju vlagu iz
okruženja dok se ne postigne ravnotežni sadržaj vlage [42].
Apsorpcija ne sadrži samo odnos između vlage u vlaknu i vlage u okruženju,
već je povezana sa fenomenom histereze, efektima toplote, variranja sadržaja vlage u
vlaknu sa temperaturom, uticaja vlage na fizikalna svojstva i svi komplikovani faktori
koji proizilaze od interakcije između vlage i mehaničkih efekata uzrokovanih
ograničenim bubrenjem vlakana. Sve ovo ne može biti objašnjeno jednom teorijom.
Opšti kvalitativni pregled cijele ove problematike pokazuje djelovanje nekoliko
mehanizama apsorpcije, i postoje kvantitativne teorije povezane sa svakim mogućim
mehanizmom. Ove teorije posmatraju fenomen sorpcije sa različitih tačaka gledišta i
kvantitativno razumijevanje cijelog procesa mora biti sažeto na osnovu svih ovih teorija.
Premda su neke od ideja u suprotnosti, one su uglavnom komplementarne jedna sa
drugom [11].
U razmatranju apsorpcije moramo uzeti u obzir dejstvo između molekula vode i
molekula vlaknaste supstance. Sva prirodna, životinjska i biljna vlakna (i vlakna
regenerisanih prirodnih materijala) imaju grupe u svojim molekulama koje vežu vodu.
Na primjer, celulozne molekule sadrže tri hidroksilne grupe na svakom glukoznom
ostatku i vodonikove veze mogu se stvoriti između molekula vode i hidroksilnih grupa,
izraz (2.8).
37
(2.8)
Molekulska masa vode je 18, a glukoznog ostatka 162, tako da ako je po jedna
molekula vode vezana na svaku od tri hidroksilne grupe glukoznog ostatka i apsorpcija
vode biće 33,33 %. Ustvari, kao što se zna, sve hidroksilne grupe nisu uključene a
može biti više nego jedna molekula vode na jednoj hidroksilnoj grupi.
U celuloznom acetatu, sve ili većina hidroksilnih grupa se zamjenjuju sa
inertnim acetil (CH3COO─) grupama. Ove grupe ne vežu vodu čvrsto, tako da je
apsorpcija vode od strane acetata niska. Posebno je značajno napomenuti da nema
brzog rasta na niskoj vlažnosti okruženja, zbog inicijalne apsorpcije na grupama koje
jako privlače vodu.
Proteinska vlakna sadrže amidne grupe (─NH─) u glavnom lancu na koje može
da se veže voda vodonikovom vezom i druge grupe na koje se može vezati voda, kao
što su ─OH, ─NH3+, ─COO−, ─CO·NH2, na sporednim grupama.
Sva sintetička vlakna sadrže veoma malo grupa koje mogu vezati vodu.
Poliamidna vlakna sadrže samo amidne (─NH─) grupe za svakih šest atoma u lancu
koja bi mogla dati sadržaj vlage od 16 %, ako bi svaka amidna grupa vezala jednu
molekulu vode, ali PA veže svega 4 % vlage.
Poliesterska vlakna (PET) su sastavljena samo od benzenskih prstenova,
─CH2─ grupa, i ─COO─ grupa, i nijedna od ovih grupa ne veže jako vodu.
2.4.1 Direktno i indirektno vezana voda
Prve molekule vode moraju biti apsorbovane direktno na hidrofilne grupe, ali za
one koje se apsorbuju poslije ovih prvih postoji više mogućnosti. One mogu biti vezane
na druge hidrofilne grupe ili mogu formirati slojeve na molekulama vode koje su već
apsorbovane, sl. 2.17.
38
Slika 2.17 Direktno i indirektno apsorbovane molekule vode od strane polimernih molekula
Direktno vezane molekule vode biće čvrsto fiksirane i kompaktno ugrađene u
strukturu molekula. One će biti ograničene u svome kretanju.
Indirektno vezane molekule vode će biti slobodnije i njihov raspored je nestalan,
ali dialektrična svojstva vlakana nam govore da one nisu slobodne kao molekule u
tečnoj vodi i one su vjerovatno djelimično ograničene, slično kao molekule vode u ledu.
Ovo nije nespojivo sa vrijednostima sorpcijske toplote koja je za većinu vlakana
na 50 % relativne vlažnosti reda veličine latentne toplote smrznute vode (330 J/g), na
visokoj vlažnosti sorpcijska toplota pada na polovinu vrijednosti od latentne toplote.
Studije keratina od L. J. Lynch i K. H. Marsden [73] pomoću nuklearne
magnetne rezonance (NMR) sugerišu mnogo komplikovaniju situaciju sa vremenom
relaksacije koja je 1000 puta manja u odnosu na relaksaciju molekule vode u ledu, ali
100 puta veća u odnosu na dužinu trajanja u tečnom stanju.
Kvantativno određivanje podjela između dva tipa apsorbovane vode
C. E. Boesen [74] je potvrdio podacima o količini direktno vezane vode na celulozu.
2.4.2 Apsorpcija u kristalnim i nekristalnim područjima
U kristalnim područjima molekule vode su kompaktno ugrađene u regularnu
strukturu vlakna. Aktivne grupe formiraju poprečne veze između molekula, kao npr.
vodonikove veze u celulozi i keratinu, tako da molekule vode ne mogu lako da prodru
(penetriraju) u kristalno područje da bi se mogle apsorbovati. Aktivne grupe bi trebale
da budu slobodne prekidanjem ovih poprečnih veza.
39
U prirodnoj celulozi sa kristalnim uređenjem poznatim kao celuloza I, slika
difrakcije X – zraka se ne mijenja za vrijeme apsorpcije vode od strane vlakana. To
pokazuje da se voda nije apsorbovala u kristalna područja vlakana.
U regenerisanoj celulozi sa malo manje kompaktnom strukturom poznatom kao
celuloza II apsorpcijom se mijenja kristalna struktura. Ovo je zbog formiranja hidrata
koji vjerovatno sadrže jednu molekulu vode na tri glukozna ostatka. Ovo bi odgovaralo
vlazi u vlaknu od oko 3,7 % u kristalnim područjima (oko 1 % u cijelom vlaknu). Kod
regenerisane celuloze javlja se daljnja modifikacija kristalne strukture zbog formiranja
hidrata sa oko tri molekula vode na svaka dva glukozna ostatka.
Područja pristupačna za vlagu u vlaknu mogu biti nekristalna (amorfna) ili
površina kristalnih regija. Vrlo teško je razdvojiti neuređena područja u vlaknu koja su
posljedica ekstenzivnog narušavanja reda u područjima od onih koja su posljedica
slabijeg pakovanja malih kristala ili kristalnih fibrila. Prema tome najjednostavnije je za
ovu diskusiju uzeti obe kategorije zajedno kao efektivno nekristalne.
Tako bi se moglo očekivati da bi vlaga u vlaknu trebala biti na bilo kojoj
relativnoj vlazi proporcionalna količini ovih nekristalnih područja. Iz toga proizilazi da bi
odnos vlage u vlaknu na istoj relativnoj vlazi za bilo koja dva celulozna vlakna trebao
biti nezavisan od relativne vlage, tako da krivulja vlage u vlaknu prema relativnoj vlazi
trebala biti istog oblika, ali da se razlikuju u stepenu zakrivljenosti. Dodatno,
diferencijalna toplota sorpcije bi trebala biti ista za sva celulozna vlakna na istoj
relativnoj vlazi, pošto to mora biti toplota razvijena kada 1,00 g vode reaguje na
kristalna područja i ovo je dokazano eksperimentalno [75,76]. Po drugoj strani, druga
vlakna koja imaju različita svojstva apsorpcije daju krive različitog oblika i imaju različitu
toplotu sorpcije.
2.4.3 Molekularno objašnjenje histereze
U nekristalnoj celulozi postoje poprečne veze formirane tako da se segmenti
molekula međusobno približavaju i tu se stvaraju poprečne veze koje reduciraju
apsorpciju. Obe proizilaze iz mehaničkog ograničenja i reduciranjem broja pristupačnih
hidroksilnih grupa. Kako se apsorpcija povećava ove poprečne veze pucaju i
zamjenjuju se apsorbovanom vodom na grupama i obrnuto, kao što je prikazano na sl.
2.18:
40
Slika 2.18 Promjene kod pucanja i formiranja poprečnih veza [11]
Zbog tendencije da se strukture ne mijenjaju javiće se histereza u pucanju i
ponovnom formiranju poprečnih veza, i iz toga proizilazi histereza apsorpcije vlage.
U više sređenim fibrilarnim celuloznim vlaknima poprečne veze i vezanje vode
biće između fibrila i na njihovoj površini, sl. 2.19.
Slika 2.19 Prikaz suve i mokre strukture [11]
Struktura u ekstenzivno nekristalnim područjima je trodimenzionalna mreža i
zato ju je teško prikazati vizuelno. Dvodimenzionalna analogija je prikazana na sl. 2.19
i pokazuje suvu strukturu sa poprečnim vezama i mokru strukturu sa apsorbovanom
vodom. Pretpostaviti je da su obe strukture postavljene u istoj atmosferi.
Zbog prirodne energije sistema prouzrokovanog neprekidnim kretanjem atoma i
molekula, aktivne grupe će u intervalima postati slobodne zbog prekida poprečnih veza
ili isparavanja vode. Slobodne aktivne grupe neće ostati neograničeno slobodne pošto
će se apsorbovati molekule vode na njih ili će se formirati poprečne veze. Ako se ove
dvije mogućnosti posmatraju nezavisno, mogućnost za apsorpciju vode zavisi od broja
i brzine molekula vode prisutnih u atmosferi i ovo je isto u oba slučaja. Mogućnost
formiranja poprečnih veza zavisi od blizine drugih aktivnih grupa. To se više dešava u
suvoj strukturi gdje druge poprečne veze drže molekule bliže jedna drugoj, nego u
mokroj strukturi gdje su molekule udaljenije jedna od druge.
41
Posledično, kada postoje dvije mogućnosti za apsorpciju vode, veća apsorpcija
je u mokroj strukturi što uzrokuje pojavu histereze.
Prevođenjem gornje ideje u trodimenzionalni oblik možemo reći da prisustvo
ostalih poprečnih veza u suvoj strukturi omogućuje držanje molekula bliže u mreži i
lakše omogućavaju formiranje poprečnih veza u odnosu na strukturu sa manje
poprečnih veza. Tako da inicijalni (početni) suvi uzorak će uvijek sadržavati veći broj
poprečnih veza i manje će apsorbovati vodu, nego početni mokri uzorak u istoj
atmosferi. Slični argumenti se koriste kada je riječ o fibrilarnoj mreži kod prirodnih
vlakana.
Kada se formira prva celuloza u pamučnom vlaknu ona pliva u vodi i ovo
favorizuje apsorpciju vode i nastala struktura ima malo poprečnih veza što povećava
primarnu krivulju desorpcije. Kada se vlakno osuši ispod određene vlage formiraju se
poprečne veze. Neke od ovih će ostati trajno i spriječiće visoke sadržaje vlage koje će
se desiti pri ponovnom izlaganju uticaju vlage. Grijanje mokrog vlakna je takođe proces
koji favorizuje apsorpciju vlage, raskida poprečne veze i daje visoku primarnu krivulju
desorpcije. Po drugoj strani, grijanje suve supstance povećava broj poprečnih veza i
snižava krivu vlage u vlaknu prema relativnoj vlazi.
Fibrili u prirodnim celuloznim vlaknima su povezani na molekularnom nivou, na
način da sprečavaju kompletno rastvaranje i alternativno se drže skupa u stanju
dinamičke ravnoteže, koja sprječava bilo kojem fibrilu ili vlaknu da postaje potpuno
slobodno na bilo koje vrijeme [11].
Pošto je to neophodan uslov za stabilnost vlakana u vodi, razlog zašto su
kristalna područja ne rastvaraju je posljedica kumulativnog djelovanja svih aktivnih
grupa u formiranju poprečnih veza. Dok u glukozi i nekristalnom području celuloze
jedna aktivna grupa može biti napadnuta od strane vode odmah, dok za penetriranje u
kristalno područje celuloze bilo bi neophodno potrebno napadati istovremeno veliki broj
aktivnih grupa. Ovo nije vjerovatno da će se desiti pošto molekule vode djeluju
nasumično i ne sve odjednom.
Bubrenje se javlja zbog razdvajanja molekula vlakna od strane molekula vode.
Posljedica ovoga je pojava unutrašnjeg napona koji utiče na apsorpciju vlage.
Promjena gustoće prilikom bubrenja, kao što je pokazano na slici 2.20, je takva
da je povećanje volumena manje od vezane vode [11].
42
Slika 2.20 Promjena specifičnog volumena vlakana sa promjenom vlage
Nije moguće da su se smanjile molekule vode, i to mora da znači da su se
molekule vode složile kompaktno u strukturu sa većim korištenjem raspoloživog
prostora. Ovo gusto slaganje se slaže sa mišljenjem da se prve molekule vode direktno
vežu na aktivne grupe u molekulima vlakna. Nastavkom apsorpcije povećanje
volumena postaje jednako volumenu vezane vode, što pokazuje da su molekule vode
pakovane na skoro isti način kao u tečnoj vodi ili ledu. Povećanje volumena je moguće
jedino širenjem polimerne strukture. Promjena sadržaja vlage sa malom promjenom
volumena javlja se ponovo na visokim sadržajima vlage kada se praznine u vlaknu
napune kapilarnom vodom.
Pri visokoj vlažnosti okoline tečna voda može se vezati silom površinskog
napona u kapilarnim prostorima između vlakana ili u šupljinama u strukturi vlakana.
Ravnotežni pritisak pare ap iznad konkavne krivulje radijusa r je niži nego iznad
površine p , zbog površinske napetosti vode. Ovo je dato Kelvinovom jednačinom
[11]:
43
RTr
M
p
pae
2log
(2.9)
gdje je:
– površinski napon [J/m2],
M – molekulska masa vode [kg/kmol],
– gustoća vode [kg/m3],
R – gasna konstanta [J/kmol K] i
T – apsolutna temperatura [K].
Pritisak iznad površinep je jednak pritisku zasićene pare i odatle će relativna vlaga
H iznad površine krivulje biti data jednačinom [11]:
H = 100p
pa (2.10)
Onda slijedi da je:
logeRTr
MH
2
100 (2.11)
Radijus konkavne krivulje r za vodu na 20 oC se može izračunati iz jednačine:
nmH
r10log2
47,0
(2.12)
Posljedica toga za uzorke u atmosferi date relativne vlažnosti je da neće biti
tendencije da voda isparava iz kapilara u kojoj je radijus meniskusa vode manji od
onoga koji je dat u jednačini (2.12). Na višoj relativnoj vlazi voda će ostati u većim
kapilarima i tako će se sadržaj vlage povećati.
Histereza se može objasniti kao posljedica promjene kontaktnog ugla zavisno
od toga da li se meniskus povećava ili smanjuje. Tako dati radijus meniskusa (na datoj
relativnoj vlazi) će se javiti na širem dijelu kapilara kada se on smanjuje, i biće veći
sadržaj prisutne vode kao što je prikazano na sl. 2.21 [11].
44
Slika 2.21 Histerezis u kapilarama
Kapilarna teorija je bila predstavljena kao opšte objašnjenje apsorpcije vode u
širokom rasponu vlakana. Prva poteškoća sa ovom teorijom je bila da ne objašnjava
kako se mogla kondenzacija započeti u otvorenim kapilarama. Kao što je prikazano na
sl. 2.22 [11], na početku se prolazi kroz fazu u kojoj je površina konveksna i to bi tako
moglo da se formira u veoma zasićenoj atmosferi. Mogući odgovor na ovu poteškoću je
da kondenzacija počinje na kraju kapilare oštre forme, gdje bi radijus bio mali i
konkavne površine.
Slika 2.22 Početna kondenzacija u kapilarama
a) otvorena kapilara b) kapilara u obliku klina
Tabela 2.6 pokazuje radijus meniskusa na različitim vlagama datih jednačinom
(2.12). Prečnik molekula vode je 0,4 nm, što omogućuje da izračunavamo broj
molekula vode koje se mogu smjestiti u kapilaru.
Na 60 % relativne vlage ovaj broj je samo 10, ili nešto više ako je kontaktni
ugao veći od 0o. Površinski napon je međutim jedno prosječno svojstvo bazirano na
zbiru velikog broja molekula i odatle to nije koncept koji bi se mogao primjeniti na
kapilare koje su široke samo nekoliko molekula.
45
Tabela 2.6 Radijus meniskusa na različitim vlagama [76]
Relativna vlažnost vazduha (%)
Radijus meniskusa iz formule (2.12)
Odnos prečnika meniskusa i prečnika
molekule vode
50 1,6 nm 8 60 2,1 nm 10 70 3,0 nm 15 80 4,8 nm 24 90 10 nm 50 95 21 nm 104 99 110 nm 500
99,9 1200 nm (1,2 μm) 5000
To znači da kapilarna voda može biti značajna samo na visokim vlagama.
Značajan sadržaj kapilarne vlage prisutan je samo na relativnoj vlazi većoj od 99 %.
2.4.4 Tipovi izotermi sorpcije i teorije za njihovu interpretaciju
Za interpretaciju nelinearnog karaktera sorpcije vode predloženo je više
modela, a na sl. 2.23 je prikazano nekoliko najpopularnijih modela.
a) Model I b) Model II
c) Model III
Slika 2.23 Modeli izotermi sorpcije vode
46
Model I, sl. 2.23a, je razvio Langmuir, gdje je predstavljeno da se sorpcija
sastoji od monomolekularnog sloja na sorbatu. Ovo je najjednostavnija izoterma i
bazira se na tri pretpostavke [11]:
1. adsorpcija se može odvijati preko monomolekularnog sloja,
2. površine su uniformne i perfektno ravne na mikroskopskom nivou i
3. mogućnost molekula da se adsorbuju na određeno mjesto je nezavisna
od zauzetosti susjednih mjesta.
Brzina promjene pokrivanja površine uzrokovana adsorpcijom je proporcionalna
parcijalnom pritisku p sorbata i broju praznih mjesta )1( N , gdje je djelimična
pokrivenost a N je ukupni broj slobodnih mjesta, i može se izračunati prema [77]:
)1( Npk
dt
da (2.13)
Brzina suprotnog procesa desorpcije je proporcionalna količini adsorbovanih čestica,
N :
Nk
dt
dd (2.14)
Kada se postigne ravnoteža adsorpcija je nula i iz gornje jednačine može se dobiti :
p
p
K
K
1 (2.15)
d
ap K
KK (2.16)
Premda ovo može opisti samo neke procese adsorpcije, Langmuirova izoterma
je vrlo upotrebljiva kada se kombinuje sa drugim izotermama i teorijama da bi se
objasnili komplikovaniji procesi sorpcije, kao što je sorpcija vode od strane vlakna.
Sorpcija od strane vlakna se javlja obično prema Modelu II, sl. 2.23b, sa
tendencijom prema Modelu III, sl. 2.23c, koji će biti kasnije objašnjen.
Prema opšte prihvaćenoj teoriji Model II izoterme je karakteristika
multimolekularne sorpcije gdje su sile privlačenja između gasnog sorbata i čvrstog
sorbenta veće od onih između molekula sorbata i tečnog stanja [76]. Braunauer,
Emmett i Teller (B.E.T) teorija višeslojne adsorpcije odgovara sigmoidalnom obliku
izoterme i često se koristi za inerpretaciju tekstilnih izotermi.
47
Slika 2.24 Model višeslojne sorpcije na čvrstim površinama [76]
Prema B.E.T. teoriji je mehanizam sorpcije sličan Langmuiru sa proširenjem
mehanizma isparavanja i kondenzacije na više slojeva adsorbovanih molekula, sl. 2.24.
On uzima u obzir postojanje nepokrivenih površina (A0), sa površinama pokrivenim sa
1, 2, 3 itd. sloja molekula sorbata (koji se odnosi na A1, A2, A3 itd.).
Za ravnotežu, brzine isparavanja i kondenzacije su jednake i zato za svaki
sljedeći sloj važi opšti odnos [76]:
iiii AkApa 1 (2.17)
gdje je:
a - konstanta brzine adsorpcije i
k - koeficijent koji predstavlja brzinu isparavanja adsorbovanih molekula.
Njihove frakcije su date Boltzmann-ovim izrazom RTEe / , i to predstavlja
energiju veze između molekula sorbata. One dobijaju istu energiju za isparavanje i za
vezanje. Odatle je koeficijent k [80]:
RTE
ii ebk / (2.18)
gdje je:
ib - konstanta,
Ei - energija vezanja.
tA je ukupna površina i izračunava se iz iA površine koja je pokrivena sa i slojeva:
it AA
0
(2.19)
Ukupna adsorbovana zapremina je takođe izračunata iz iA i 0V , tj. zapremina
adsorbovanog gasa po jedinici monosloja je [81]:
iAiVV
00 (2.20)
48
Prema tome slijedi da je:
i
i
mt AV
AiV
V
V
VA
V
0
0
00
0
(2.21)
Ovdje je mV zapremina odgovarajuće monoslojne pokrivenosti. Brunauer,
Emmett i Teller pretpostavljaju da je adsorbovani gas od drugog sloja na dalje u
tečnom stanju. Ako je tako, mehanizam isparavanja - kondenzacije je sličan za sve
slojeve, izuzev za prvi sloj. Energija vezanja je prema tome LEEEE ...432
(energija prelaza gasa u tečnost).
Za ove slojeve, isključujući prvi, slijedi opšti odnos 1 ii AxA i 0/ ppx , gdje
je p pritisak pare iznad višeslojnog adsorbata koji sliči čistoj tečnosti, a 0p je pritisak
zasićene pare na datoj temperaturi. Samo za prvi sloj xCAA 01 .
Konstanta C je velika kada je energija desorpcije (ili vezanja) od strane
monosloja velika. To praktično pokazuje razliku u energiji sorbata molekula u prvom
sloju i ostalih "slojeva sličnih tečnosti":
RTEE LeC /)( 1 (2.22)
Uzimajući u obzir jednačinu (2.16) omjer zapremina se može prikazati sljedećim
izrazom [77]:
)1)(1()1/(1
)1/(1
...)1(
...)321(
0
20
20
321
x
x
x
x
im Cxx
C
xCA
xCA
xxAA
xxA
V
V
(2.23)
Za male vrijednosti za x , gdje broj slojeva nije veći od 5, jednačina (2.23) može
se preurediti i prikazati u linearnom obliku [77]:
xVC
C
VCxV
x
mm
)1(1
)1( (2.24)
Očigledno je da C može biti određena iz presjeka nagiba i iz toga se može
odrediti mV , a energija adsorpcije prvog sloja se može dobiti iz jednačine (2.23).
49
Model III, sl. 23c, izoterma je dobijena kada su sile između vodene pare i
sorbenta relativno male i rast krive na višim vlagama pokazuje stvaranje klastera
(grozdova). To se objašnjava pomoću Henry-vog zakona u kombinaciji sa Flory –
Hugginsovom teorijom rastvora i Zimm i Lundberg-ovom funkcijom stvaranja klastera.
Izoterma prema Henry predstavlja tangentu prema eksperimentalnoj krivoj i
često se koristi kada se sorpcija posmatra kao sorpcija beskonačno razrijeđenih
rastvora. Ova krivulja se slaže sa linearnom jednačinom [77]:
211
kp
k
Vm
(2.25)
Jednačina (2.26) predstavlja Henry-ev zakon kada je 02 k (jednačina 2.25), sa
Langmuirovim tipom kada je 2k negativno i “klaster” izoterma kada je 2k pozitivno.
p
k
Vm
11 (2.26)
Potvrđeno je da se sorpcija vode javlja na dve vrste strana (mjesta) i to:
polimernoj strani i na strani polimer – voda.
Henry-ev zakon ograničava aproksimaciju Flory – Hugginsove teorije koja kaže,
ako polimer apsorbuje vodu bez poprečnih veza pristupačni lanci molekula formiraju
rastvor sa vodom [78]. Flory – Hugginsova kombinovana jednačina prikazuje zavisnost
toplote miješanja (razlika između ukupne energije interakcije u rastvoru polimer – voda
u poređenju sa čistim tečnim komponentama) [79].
Flory–Hugginsov parameter izražava slobodnu energiju interakcije prvih susjeda 1 , za rastvor sa polimerom može se odrediti iz Henry-evog zakona na sljedeći način:
Hm VkeVp 1
)1( 1 (2.27)
1ln 11 k (2.28)
Na bilo kojem relativnom pritisku eksperimentalna sorpcija se može porediti sa
onom koja je predviđena izotermom iz Henry-evog zakona i omogućava da se eN
“povećavajući broj” izračuna iz jednačina (2.25) i (2.26) [77]:
mH
me Vk
kk
k
V
VN
2
21
1 1 (2.29)
50
Povećavajući broj eN je mjera povećanja sorpcije vode zbog odstupanja
procesa uzrokovanih neslučajnim mješanjem. Jedan novi indeks je upotrijebljen za ova
razmatranja Zimm – Lundbergovog klaster integrala [77]:
1)/(
)1(
a
VaV
V
G mm
m
ww (2.30)
Za nasumučne rastvore aktivnost je proporcionalna zapremini frakcije i
vrijednost integrala je -1. Proširenje klastera u rastvoru je prikazano sa proširenjem
prema kojem mww VG / prelazi -1.
Pri apsorpciji para rastvorljivih u sorbentu može doći do bubrenja vlakana i
promjene njihove nadmolekulske strukture. U tom slučaju u ciklusu sorpcija-desorpcija
ispoljava se histerezis i to utoliko više ukoliko je jače dejstvo između polarnih grupa
komponenata.
Najveću sorpcijsku sposobnost, prema vodenoj pari, imaju celulozna i
proteinska vlakna a najmanju poliolefinska i politetrafluoretilenska [80]. Na sl. 2.25 date
su izoterme sorpcije za neke vrste higroskopnih vlakana.
Slika 2.25 Izoterme sorpcije nekih hidrofilnih i hidrofobnih vlakana [81]
51
Higroskopna svojstva tekstilnih materijala izrađenih od mješavine vlakana nisu
dovoljno ispitivana, premda su ovi podaci danas najvažniji, pošto se većina tekstilnih
materijala sastoji od dvije, tri a nekada i četiri komponente.
Posebno su važne mješavine poliesterskih vlakana sa drugim vlaknima, a
malo je ranijih studija o higroskopnim svojstvima materijala sastavljenih od mješavina
i potpuni nedostatak studija o njihovom bubrenju u vodi [82].
Vrijeme uspostavljanja ravnoteže je različito za različite vrste pređe. Za Lan i
Lan/PES se uspostavlja ravnoteža poslije 12 sati, a kod čistog pamuka i Pamuk/PES
poslije 24 sata [82].
Granično bubrenje (maksimalna količina apsorbovane vode iz tečne faze) je 2
do 3 puta veće od granične sorpcije iz vazduha (maksimalna količina vodene pare
koju vlaknasti materijal može apsorbovati na relativnoj vlažnosti 98 do 99%) zbog
različitih mehanizama reakcije materijala sa vlagom.
Razlika u tim graničnim vrijednostima sorpcije vodene pare iz gasne faze i
bubrenje hidrofilnih polimera je poznato. Mnogo važnije razlike u ove dvije veličine za
pređu koja sadrži lan i pamuk su posljedica postojanja pora u mikrostrukturi vlakana u
koje penetrira voda.
Eksperimentalno određena količina vlage je veoma bliska naknadno
izračunatoj (teoretskoj), i proporcionalna je masi frakcije svakog tipa vlakana prema
jednačini [82]:
21
2211
ww
w (2.31)
gdje je:
21,ww - granične sorpcije vlage pojedinačnih komponenti mješavine [%]
21, - sadržaj komponenti u mješavini [%].
Vrijednosti ravnotežne sorpcije i bubrenja za pređe iz mješavine vlakana su u
zavisnosti od sadržaja komponenti u mješavini.
52
2.5 Toplotna svojstva odjeće
Udobnost pri nošenju odjeće je zavisna od njene sposobnosti za prenos toplote
i vlage s površine čovjekovog tijela u okolinu. Mjerne veličine, koje su odraz tih
sposobnosti su:
toplotni otpor odjeće Rc i
otpor odjeće protoku vodene pare Re.
Ta dva parametra u procesu izmjene toplote su značajne veličine, koje mogu da
utiču na čovjekov pravilan izbor odjeće.
Toplotno fiziološka svojstva odjeće nisu u velikoj mjeri zavisna od oblika modela
i konstrukcijsko-tehnoloških parametara same odjeće, nego su zavisna od sirovinskog
sastava vlakana, tehnologije predenja, tkanja odnosno pletenja, od debljine pređe,
gustoće tkanine odnosno pletenine, površinske mase i površinske strukture, te procesa
dorade [83].
2.5.1 Toplotni otpor odjeće
Toplotni otpor odjeće Rc je veličina kojom se opisuje toplotno fiziološki uticaj
odjeće na čovjeka, a sastavljen je od više komponenata, sl. 2.26 [15]:
Rc = Rcl' + Rct + Rcl" (2.32)
gdje je:
Rct - toplotni otpor pojedinih slojeva tekstila odnosno slojeva odjeće, iz kojih se sastoji
cijeli odjevni sistem, koju čovjek ima na sebi,
Rcl' - toplotnog otpora svih slojeva vazduha u cijelom odjevnom sistemu,
Rcl" - toplotnog otpora koji se nalazi na vanjskoj površini sloja odjeće.
Slika 2.26 Toplotni otpor tekstilnih i vazdušnih slojeva
53
Toplotni otpor ili toplotna izolacija kao otpor suhom protoku toplote (konvekcija,
radijacija, kondukcija) direktno ili indirektno zavisi od sljedećih faktora:
- debljine mirujućih slojeva vazduha,
- sirovinskog sastava upotrijebljenog tekstila,
- debljine upotrijebljenog tekstila,
- gustoće upotrijebljenog tekstila,
- broja slojeva odjeće,
- debljine slojeva odjeće i dr.
2.5.2 Otpor odjeće protoku vodene pare
Otpor odjeće protoku vodene pare Re je veličina kojom se opisuje toplotno
fiziološki uticaj odjeće na čovjeka, a sastavljen je od više komponenata, sl. 2.27 [15]:
Re = Rel' + Ret + Rel" (2.33)
gdje je:
Ret - otpor protoku vodene pare pojedinih slojeva tekstila odnosno slojeva odjeće, iz
kojih se sastoji cijeli odjevni sistem, koju čovjek ima na sebi,
Rel' - otpor protoku vodene pare svih slojeva vazduha u cijelom odjevnom sistemu,
Rel" - otpor protoku vodene pare slojeva vazduha, koji se nalazi na vanjskoj površini
sloja odjeće.
Slika 2.27 Otpor protoku vodene pare tekstilnih i vazdušnih slojeva
Otpor odjeće protoku vodene pare odnosno isparenom znoju je zavisan od sljedećih
faktora:
- sirovinskog sastava tekstila,
- poroznosti slojeva tekstila,
- debljine upotrijebljenog tekstila,
- debljine slojeva odjeće,
- broja slojeva odjeće i dr.
54
Toplotna svojstva odjeće su dinamičke karakteristike, zato rezultati ispitivanja
dobijeni pomoću mjerenja u statičkim, umjetno ostvarenim uslovima u laboratoriji (bez
vjetra), najčešće nisu jednake vrijednostima u realnim uslovima nošenja.
Parametri, kao što su kretanje tijela, položaj tijela, vjetar i apsorpcija vlage, u
većini primjera reduciraju ispitane vrijednosti. Te parametere je zato nužno uzeti u obzir
pri ocjeni funkcije odjeće [84].
2.5.3 Indeks protoka vlage
Debela odjeća koja ima dobru toplotnu izolaciju, ima po pravilu i veći otpor protoku
vodene pare od lakše odjeće. Iz samog podatka o vlažnom otporu određene odjeće ne
može se zaključiti da li je konstruktor uspio izraditi odjeću s nižim otporom protoku
vodene pare. Zato se za ocjenjivanje karakteristika kvaliteta tekstila za odjeću i cijeloga
odjevnog sistema upotrebljava tzv. indeks protoka vlage mi , koji pokazuje otpor
protoku vlage u zavisnosti od toplotne izolacije [18]:
e
cm R
Ri 6,0 (2.34)
gdje je:
mi - indeks protoka vlage,
cR - toplotna izolacija [m2 K/W],
eR - otpor protoku vodene pare [m2 Pa/W],
0,6 – faktor, koji je izabran tako, da je najveća moguća vrijednost indeksa protoka
vlage jednaka 1.
Kod odjeće sa beskonačno velikim otporom protoku vodene pare (Re = ) je
indeks protoka vlage im = 0. Nekoliko primjera vrijednosti indeksa protoka vlage za
tekstil i odjeću prema [85] dat je u tabeli 2.7.
Toplotni otpor Rct i otpor protoku vodene pare Ret su vrijednosti, koje su zavisne
od kroja i načina nošenja odjeće te klimatskih uslova u okolini.
55
Tabela 2.7 Indeks protoka vlage za tekstil i odjeću im [85]
Vrsta tekstila i odjevnog sistema im Tekstil Tekstil za mušku i žensku gornju odjeću 0,15 ......... 0,35 Tekstil za košulje 0,20 ......... 0,40 Donji veš (pletenina) 0,25 ......... 0,50 Tekstil za trenerke 0,25 ......... 0,40 Netkani tekstil 0,35 ......... 0,55 Toplotnoizolacijski slojevi (npr. krzno) 0,45 ......... 0,70 Prošiveni prekrivači, tekstil za vreće za spavanje 0,50 ......... 0,90 Odjevni sistemi zaključno s donjim vešom, košuljom, hlačama i cipelama
Laka muška odjeća 0,60 ......... 0,67 Teška muška odjeća, s debelim donjim vešom 0,50 ......... 0,57 Muška odjeća sa zimskim ogrtačom 0,48 ......... 0,54 Radna odjeća (neoptimalna) 0,40 ......... 0,50 Radna odjeća (optimalna) 0,60 ......... 0,72 Odjeća za zaštitu od hladnoće 0,45 ......... 0,55 Vreća za spavanje (uzimajući u obzir vanjski vazduh) 0,50 ......... 0,60
Sirovinski sastav vlakana, tehničke karakteristike pređe, prepletaji i postupci
konačne obrade sirove tkanine određuju toplotni otpor i otpor protoku vodene pare
pojedinog sloja odjeće, tab. 2.8.
Tabela 2.8 Uticaj konstrukcijskih parametara na transport vlage odnosno otpor protoku vodene pare [18]
Zavisnost od Parametar Sirovinskog
sastava vlakana
Obrađenosti površine vlakana
Konstrukcijskih parametara
pređe
Konstrukcijskih parametara površinskih materijala
Konstrukcije kroja
odjeće
Difuzije vodene pare
● ●
Adsorpcija i migracija vodene pare
○
●
●
●
Apsorpcija i desorpcija vodene pare
●
○
○
Kapilarni transport vode
○
●
●
●
Toplotna provodljivost i ventilacija
●
●
Legenda: ● - veliki uticaj, ○ - slabiji uticaj
56
Ukupni toplotni otpor Rcl' i otpor protoku vodene pare Rel' svih slojeva vazduha,
koji se nalaze u cijelom sistemu odjeće, koji čovjek ima na sebi, su varijabilne veličine,
koje su zavisne od konstrukcijskih parametara kroja, kao i od načina nošenja odjeće i
klimatskih uslova u okolini.
Na toplotni otpor Rcl" i otpor protoku vodene pare Rel" vazdušnog sloja koji se
nalazi na površini vanjskog sloja odjeće najviše utiče način nošenja odjeće, odnosno
brzina kretanja čovjeka, te brzina kretanja vazduha u okolini.
Toplotno fiziološka svojstva odjeće su definisana sa tri standardizovana stanja,
odnosno načina nošenja odjeće [18]:
1. Čovjek, koji nosi odjeću, je u stanju mirovanja. Tada je toplotni otpor odjeće Rc i
otpor odjeće protoku vodene pare Re najveći. Zbog određene brzine kretanja
vazduha u okolini dolazi do izmjene mirujućega vazduha, koji se nalazi u
unutrašnjosti odjeće, kroz pore u tekstilu s vazduhom u okolini. Otpuštanje suve
toplote s površine kože, koje se sastoji iz procesa kondukcije, zračenja i u
manjoj mjeri iz procesa konvekcije, je malo. Protok vlage, koga sačinjavaju
proces difuzije vodene pare i konvekcije, je ustvari tako mali da odgovara brzini
kretanja vanjskog vazduha.
2. Obučen čovjek se kreće prosječnom brzinom od 5 km/h. Vazduh u okolini se
pomjera određenom brzinom. Svi otvori na odjeći (npr. vratni izrez, rukavi,
nogavice) su zatvoreni. Toplotni otpor odjeće Rc i otpor odjeće protoku vodene
pare Re je ustvari manji nego pri mirovanju, jer se zbog kretanja čovjeka
pomijera i vazduh na površini vanjskog sloja odjeće. Protok suve i vlažne toplote
kroz odjeću je veći zbog procesa prinudne konvekcije.
3. Obučen čovjek se kreće prosječnom brzinom od 5 km/h. Vazduh u okolini se
pomijera određenom brzinom. Svi otvori na odjeći su otvoreni. Protok toplote i
vlage s površine tijela u okolinu se pored procesa konvekcije sastoji još iz
procesa ventilacije kroz otvore na odjeći, sl. 2.28. Toplotni otpor odjeće Rc i
otpor odjeće protoku vodene pare Re je za oko 1/3 manji nego u stanju
mirovanja, tab. 2.9 [18]. Izmjena vazduha između ,,mikroklime” u unutrašnjosti
odjeće i okoline procesom ventilacije kroz otvore u odjeći je posebno važna pri
velikim fizičkim opterećenjima, koja su po pravilu povezana sa kretanjem tijela.
Smanjena toplotna izolacija odjeće i njena povećana sposobnost prenosa
vlage, koja je posljedica procesa ventilacije, značajno utiče na uravnoteženje
toplotne bilanse u tijelu [1,18].
57
Slika 2.28 Proces konvekcije i ventilacije [18]
Tabela 2.9 Uticaj ventilacije na toplotne karakteristike odjeće [18]
Dvodjelna radna odjeća (uslovi nošenja)
Toplotni otpor m2 K/W
Otpor protoku vodene pare Pa m2/W
Stajanje / bez ventilacije 0,260 23,8 Pri hodu / s ventilacijom 0,174 17,0 Sniženje za: 33% 29%
2.6 Kožno senzorska udobnost
Osjećaji proizvedeni od strane odjeće zavise uglavnom od različitih kombinacija
čovjekovih aktivnosti i okoline. Istraživanjem su identifikovane mnoge prepoznatljive
karakteristike odjeće u odnosu na udobnost uključujući toplotu, vlagu, pritisak, dodir,
opip i estetska svojstva.
Y. Li [86] je 19 karakteristika osjećaja svrstao u tri grupe faktora:
faktor 1: osjećaj toplote i vlage,
faktor 2: osjećaj dodira i
faktor 3: osjećaj pritiska.
Osjećaj direktnog kontakta kože i tkanine je mehanička interakcija i zavisi od
karakteristika tkanina (gustoće, prepletaja, debljine i dr.) uključujući finoću vlakana i
njihovu gustoću, kao i glatkoću površine tkanine [86].
58
Mehanička interakcija između odjeće i tijela se sastoji iz dva aspekta:
lokalnog osjećaja tkanine prema koži i
globalnog osjećaja prema odjeći.
Lokalni osjećaj se takođe odnosi na "komfor dodira" i uključuje bodljikavost, iritaciju
(svrab) i grubost.
Globalni osjećaj se odnosi više na komfor pritiska i uključuje težinu i prilijeganje [87].
2.6.1 Bodljikavost, iritantnost i grubost tkanina
Tkanina koja izaziva bodljikavost se identifikuje kao jedna od najiritantnijih
osjećaja neudobnosti prema koži. Slobodni krajevi vlakana iz tkanine su odgovorni za
taj kontakt iritiranja nerava kada dodirnu kožu. Zbir tih iritacija nerava doprinose
osjećaju bockanja.
R. K. Garnsworthy i ostali [88] su pronašli da je intenzitet bockanja tkanine
funkcija gustoće tih krajeva na površini tkanine, i područja kontakta između tkanine i
kože pokazuju da su i mehanička svojstva vlakana i površina tkanine važni faktori koji
određuju osjećaj kontakta sa tkaninom.
M. Matsudaira i ostali [89] su poredili tri tehnike za objektivno mjerenje
bockanja tkanine:
testiranje sa niskim pritiskom,
lasersko brojanje stršećih vlakana i
modifikovana audio pickup metoda.
Poredeći te tri metode oni su našli da je treća metoda bila najefikasnija,
izmjerene vrijednosti predstavljaju silu po kontaktu i to se dobro slaže sa subjektivnim
osjećajem bockanja tkanine.
Dva klasična modela, opterećenje proste grede i Euler-ova kolona su korištene
za izračunavanje tačkaste sile i kritičnog opterećenja savijanja stršećih vlakana koje su
bile identifikovane kao stimulansi odgovorni za receptore u koži .
Opterećenje bockanjem se može izraziti kao [89]:
59
2
2
4 l
IEPE (2.35)
gdje je:
E - Young-ov modul elastičnosti vlakna,
I - moment inercije i
l - dužina stršećih vlakana.
Izraz za opterećenje bockanjem pokazuje da su Young-ov modul elastičnosti,
finoća i dužina stršećih vlakana ključni faktori koji određuju bockanje tkanine.
C. J. Veitch i G. R. S. Naylor [90] su takođe studirali mehaniku savijanja
vlakana u procesu pojave bockanja i zaključili da kratki krajevi stršećih vlakana
potvđuju Euler-ovu jednostavnu teoriju bockanja.
Y. Li i J. Keighley [91] u svojim istraživanjima uticaja mehaničkih svojstava
tkanina na osjećaj neudobnosti u odjeći, su pronašli da je osjećaj bockanja tkanine u
pozitivnoj korelaciji sa finoćom vlakna, debljinom tkanine i grubosti površine tkanine.
Oboje, i bockanje i iritantnost su klasifikovani kao faktori osjećaja na dodir. U
brojnim fiziološkim probama nošenja je nađeno da je osjećaj iritantnosti u odjeći u
visokoj korelaciji sa osjećajem bockanja. Prema tome, moglo bi se očekivati da faktori
koji prouzrokuju bockanje tkanine utiču i na iritantnost.
Y. Li [92] je poredeći subjektivne ocjene iz proba nošenja za iritantnost sa
objektivnim mjerenjem mehaničkih svojstava, pronašao da je osjećaj iritantnosti u
korelaciji sa finoćom vlakna, debljinom tkanine i grubosti površine tkanine.
F. W. Behmann [93] je objavio studiju osjećaja grubosti i parametara
konstrukcije tkanine. Grubost je definisana kao neregularnost u površini koja može biti
opisana geometrijskim veličinama ili mehaničkim koeficijentima trenja i na osnovu toga
je urađen model za grubost. Urađena je serija subjektivnih ispitivanja korištenjem
tkanina od poliamidnog monofilamenta i pletenog materijala. Autor je zaključio da je
osjećaj grubosti određen sa površinskom grubošću.
Poređenjem subjektivnih ocjena iz proba nošenja sa objektivnim mjerenjem
mehaničkih svojstava Y. Li [92] je pronašao da je osjećaj grubosti u korelaciji sa
grubošću površine tkanine, svojstvima kompresije (debljina tkanine i energija krivulje
kompresija – debljina), finoćom vlakna i prekidnim svojstvima vlakana (prekidna sila i
izduženje) i svojstvima jačine tkanine (maksimalno prekidno izduženje i izduženje
povratnog opterećenja).
60
J. L. Hu i A. Newton [94] su objavili da je glatkoća tkanine u korelaciji sa
debljinom tkanine, geometrijskom grubosti, krutosti na savijanje, linearnosti krivulje
kompresijske debljine, energijom istezanja tkanine, poroznosti površine tkanine,
histerezom momenta savijanja i energijom kompresije tkanine.
D. P. Bishop [95] je sumirajući ova istraživanja koja je pronašao u literaturi,
pokazao da je osjećaj grubosti tkanina povezan sa brojem objektivno mjerenih
fizikalnih svojstava kao što su grubost, trenje, bockanje, smicanje i krutost savijanja,
debljina i poroznost površine.
2.6.2 Masa, odjevna veličina i prilijeganje odjeće
Masa odjeće je faktor koji utiče na ukupni osjećaj vezano za odjeću. Ako je
suviše teška, mi to osjećamo kao opterećenje. Pošto je površina tijela koja je
opterećena odjećom veoma mala, pritisak na kožu koji se javlja od mase može biti
izvan nivoa udobnosti.
Neudobnost može postati ozbiljna ako se odjeća nosi duži period, posebno kod
hodanja ili sportskih aktivnosti. Međutim, ako je odjeća suviše lagana, to može izazvati
veliki uticaj vjetra i pri laganom kretanju. Provjetravanje, odnosno veliki protok vazduha
nije uvijek prijatan osjećaj.
M. J. Denton [96] naglašava da je velika razlika između mase odjeće koju nose
žene i one koju nose muškarci, uzimajući u obzir razliku između žena i muškaraca.
Masa odjeće zavisi od površinske mase tkanina ugrađenih u odjeću. U prošlosti odjeća
je bila uvijek teška, posebno zimska. Međutim, savremene tehnologije u proizvodnji
tekstila dovele su do toga se proizvodi moderna lagana topla odjeća.
K. Slater [97] naglašava da važan aspekt udobnosti nije samo problem tekstila,
nego da zavisi od veličine i prilijeganja odjeće. Kada prvi put obučemo odjeću, prije
nego koža reaguje, mi zaključujemo da li je odjeća tijesna ili komotna. Tako da, nije
samo pitanje kako je tkanina projektovana, tj. da li ima optimalne vrijednosti transporta
toplote i vlage i osjećaja prema koži, već je značajno napomenuti da bilo koja odjeća
urađena od te tkanine ne može se smatrati udobnom ako nije odgovarajuće prilijeganje
odjeće.
Postoje dva različita faktora za određivanje da li je prilijeganje odjeće dobro ili
loše. Prvi faktor je subjektivni jer zavisi od fizioloških osjećaja udobnosti. Drugi faktor je
fizički ili fiziološki i odnosi se na uslove mehaničkog kontakta između odjeće i tijela.
61
Loše prilijeganje odjeće može da rezultira u visokom pritisku kontakta
koncentrirajući se samo na neka područja površine tijela koja mogu smanjiti
kardiovaskularni tok, prouzrokovati oštećenja kože, indukovati iritaciju kože itd.
Da bi se postigle prave veličine odjeće, a odatle i odgovarajuće prilijeganje,
potrebno je ustanoviti odnos između antropometrijskog sistema i sistema dobrog
određivanja mjera. Neka istraživanja su izvedena u tom području [98].
Drugi aspekti koji utiču na udobnost mogu biti faktori konstrukcije. Principi
ergonometrije su uzeti u obzir prilikom dizajniranja odjeće za razna specifična
zanimanja, kao i za hendikepirane osobe [97]. Za mnoge vrste odjeće kao što je
intimno rublje, čarape, uske kratke hlače dizajnirane su različite varijacije konstrukcije s
ciljem poboljšanja prilijeganja odjeće [97]. Dimenzionalne promjene, kao što je
skupljanje treba takođe uzeti u obzir prilikom određivanja veličina.
2.7 Toplotna regulacija čovjekovog tijela
Proizvodnja toplote u čovjekovom organizmu je posljedica izotermnih
biohemijskih procesa - metabolizma. Sastavljena je iz osnovne količine toplote, koja se
proizvodi nezavisno od čovjekove djelatnosti (bazalna toplota), te količine toplote, koja je
zavisna od fizičke aktivnosti čovjeka (radna toplota) i svakako je pri težem fizičkom radu nešto
viša nego u stanju mirovanja [7]. Za normalno odvijanje fizioloških funkcija mora čovjek kao
toplokrvno živo biće održavati konstantnu temperature torza i glave oko 37 oC [18], bez obzira
na fizičku opterećenost i klimatske uslove u okolini.
Temperatura organizma se reguliše izmjenom toplote između tijela i okoline i
uslovljena je stanjem dinamičke ravnoteže između proizvedene toplote i izgubljene
toplote u okolini [12].
Tijela toplokrvnih bića su opremljena toplotno regulacijskim sistemom koji je
sposoban, bez svjesnog uticaja, uravnoteženjem djelovanja različitih unutrašnjih
organa do određene mjere nadomjestiti neželjeni gubitak toplote, tako što će smanjiti
oslobađanje toplote u okolinu.
Svi procesi izmjene toplote protiču kod neobučenog i obučenog čovjeka
kvalitativno jednako, kvantitativno su zavisni od termodinamičkih svojstava odjeće, koja
predstavlja razdvajajuću toplotnu površinu između tijela i okoline [12]. Toplotna
regulacija obučenog čovjekovog tijela data je na slici 2.29.
62
Slika 2.29 Toplotna regulacija čovjekovog tijela (sistem tijelo-odjelo-okolina) [99]
U hladnoj klimi se vene u koži skupljaju (vazokonstrikcija), pri čemu slijedi
smanjenje krvnog protoka a time se prije svega smanjuje frekvencija srca. U vrućoj
klimi se, suprotno prethodnom slučaju, vene u koži šire (vazodilatacija), poveća se
krvni protok, a s tim i frekvencija srca.
Vazokonstrikcija prouzrokuje sniženje temperature kože, a vazodilatacija njeno
povišenje. Ako se posmatra fiziološka adaptacija, pri kojoj se mijenja toplotni gradijent
između tijela i okoline, u prvom primjeru se površina tijela hladi, da bi se smanjilo fizičko
oslobađanje toplote u okolini, a u drugom zagrijava, da bi se fizičko oslobađanje toplote u
okolinu povećalo [100].
Prelaz toplote iz unutrašnjosti tijela u okolinu protiče u dva koraka. Krv, koja u
unutrašnjosti tijela djeluje kao tekućina za hlađenje, oduzima organizmu suvišnu
proizvedenu toplotu i protokom krvi je konvektivno vodi do površine kože, koja je po
pravilu hladnija od krvi. Drugi korak predstavlja oslobađanje toplote s površine tijela u
okolinu.
63
Izmjena toplote između površine tijela i okoline odvija se na četiri načina.
Ako je temperatura kože viša od temperature vazduha u okolini, toplota prelazi s
površine kože procesom kondukcije (provodljivosti) i konvekcije (toplotni prelazi).
Količina oslobođene toplote je u tom primjeru zavisna od temperature i brzine kretanja
vazduha u okolini. Drugi dio toplote prelazi s površine kože u obliku toplotnog
zračenja, koje je zavisno od temperature zračenja u okolini. U vrućoj i suvoj klimi za
toplotnu regulaciju je najpogodniji proces izlučenja znoja, pri kome se poveća
parcijalni pritisak pare na površini kože a s tim i oslobađanje toplote isparavanjem
[101]. U mirovanju je taj gubitak toplote zanemarljiv. Taj proces se naziva ,,neprimjetno
znojenje”, pri kojem voda (približno 0,8 l na dan) ispari direktno na površini kože.
Isparavanjem neprimjetnog znoja tijelo potroši do 1/4 suvišno proizvedene toplote. Ako
se zbog povećanog stepena fizičke aktivnosti ili više temperature i vlažnosti vazduha u
okolini poveća potreba za oslobađanjem toplote, proces neprimjetnog znojenja se
zaustavi, pa se pojavi primjetno znojenje. Znoj sadrži 99 % vode, koju izlučuju žlijezde
znojnice na površini kože, međutim kod neprimjetnog znojenja isparavanje vode je iz
krvnih sudova, raspršenih po koži [102].
Ekstremni klimatski uslovi, u kojima mora toplotno regulacioni sistem čovjeka
održavati konstantnu temperaturu tijela, ne prouzrokuje samo neprijatan subjektivan
osjećaj hladnoće ili vrućine, već smanuje čovjekovu fizičku i psihičku izdržljivost i vode
do oboljenja uzrokovanih toplotom: pregrijavanje organizma (hyperthermia) ili u suprotnom
primjeru do podhlađenja organizma (hyporthermia), koje u ekstremnim primjerima
završavaju smrću [7].
Značajan uticaj na uravnoteženje temperature tijela ima upotreba odgovarajuće
odjeće, koja odgovara datim klimatskim uslovima i fizičkoj aktivnosti na taj način, da se
postigne toplotna ravnoteža.
Način regulisanja temperature tijela odgovarajućom odjećom imenovan je kao
“ponašanje toplotne regulacije” (Behavioural Thermoregulation), s kojima čovjek
rasterećuje autonomni toplotno regulacioni sistem i tako značajno smanjuje toplotnu
opterećenost organizma [101].
Izmjena toplote između čovjekovog tijela i okoline zavisi od klimatskih
parametara toplotne okoline (temperature, relativne vlažnosti, brzine kretanja vazduha i
srednje temperature zračenja) i neklimatskih parametara (toplotnih svojstava odjeće i
proizvodnje toplote u tijelu) [14]. Na slici 3.32 vidi se šematski prikaz uloge sistema
odjeće kao neklimatskog faktora toplotne regulacije u procesu izmjene toplote.
64
Slika 3.30 Parametri toplotne okoline koji utiču na izmjenu toplote između tijela i okoline
Prema tome, toplotna udobnost pri nošenju odjeće je rezultat uravnoteženog
procesa izmjene toplote i zavisna je od četiri klimatska parametra toplotne okoline i dva
neklimatska parametra.
2.7.1 Proizvodnja toplote u tijelu
Izmjena toplote u prvom redu zavisi od procesa metabolizma odnosno probave
koja je značajna za svaku ćeliju živoga organizma. Energetski bogate supstance, koje
se troše pri djelovanju organa i mišića, se pretežno oksidativnim procesima pretvaraju
u energetski siromašne supstance, pri čemu se u unutrašnjosti tijela oslobađa energija,
koja se skoro u cjelini pretvara u toplotnu energiju, a manji, u većini primjera neznatan
dio energije se upotrijebi kao mehanička snaga za obavljanje rada [83]:
exPQM (2.36)
gdje je:
M - energija, koja se oslobađa procesom metabolizma [W],
Q - proizvedena toplota [W],
exP - mehanička (externa) snaga, potrebna za obavljanje rada [W],
ako je exP = 0, energija metabolizma je tada jednaka proizvodnji toplote.
65
Proizvodnja toplote, koja je funkcija energetskog metabolizma, je zavisna od
fizičke aktivnosti čovjeka. U stanju mirovanja se polovina ukupne toplote proizvede u
unutrašnjim organima i oko 20 % u mišićima i koži.
Pri fizičkim opterećenjima (kretanje, rad i dr.) većinu toplote (do 90 %)
proizvedu mišići [7]. Tako standardni muškarac (tjelesna masa = 70 kg, tjelesna visina
= 1,75 m, površina tijela = 1,8 m2) proizvede u stanju mirovanja (spavanje) oko 85 W
toplote, tj. toliko iznosi osnovna količina toplote, koja se proizvede nezavisno od fizičke
aktivnosti čovjeka (bazalana toplota).
Prilikom sjedenja čovjekova proizvodnja toplote je 105 W, pri hodanju brzinom
3,5 km/h čovjekovo tijelo proizvede 200 W toplote, a pri standardnom srednje teškom
radu 350 W. Pri težim fizičkim opterećenjima čovjeka raste i proizvodnja toplote [12].
2.7.2 Oslobađanje toplote u okolinu
Proces izmjene toplote obučenoga čovjeka s okolinom protiče po istim fizičkim
zakonima kao kod neobučenoga čovjeka i sastavljen je iz:
procesa disanja i
protoka toplote s površine kože kroz odjeću.
Približno 10 % proizvedene toplote čovjek oslobodi procesom disanja, a
preostalih 90 % u tijelu proizvedene toplote se mora osloboditi u okolinu s površine kože
kroz odjeću. Više od 90 % površine našeg tijela nije u neposrednom dodiru sa
okolinom, već sa odjećom, koju nosimo praktično 24 časa na dan, pri radu i slobodnom
vremenu i dijelom u postelji. To znači da je najveći dio površine našeg tijela izložen
,,mikroklimi” koja se stvori između kože i dijelova odjeće. To dokazuje da je odjeća
značajan faktor pri procesu toplotne regulacije [12]:
tSQQQ skres / (2.37)
gdje je:
Q - proizvedena toplota [W],
resQ - količina toplote, koju tijelo oslobodi disanjem [W],
skQ - količina toplote, koju tijelo oslobodi s površine kože kroz odjeću [W],
tS / - promjena osobina toplote u tijelu [W].
66
2.7.3 Ravnotežna jednačina toplote čovjekovog tijela
Ako je S/t = 0, tijelo je u stanju toplotne ravnoteže, ako je S/t 0,
uravnoteženje toplotne bilanse u tijelu procesom izmjene toplote s okolinom iz
određenih razloga ne bi bilo moguće, zato tijelo intervencijski reaguje skokom ili padom
tjelesne temperature. U takvom stanju tijelo može biti veoma kratko vrijeme.
Tijelo procesom metabolizma, odnosno procesom prerade hrane i mišićnim
aktivnostima proizvodi toplotu i gubi tu toplotu u okolinu. Potrebno je ostvariti ravnotežu
između brzine proizvodnje i brzine gubitka toplote.
Proizvodnja i gubitak toplote, kao izmjena toplote između čovjekovog tijela i
okoline može se opisati sljedećom jednačinom toplotne ravnoteže [103]:
M - Pex = Qsk + Qres = (QC + QR + QE-sk) + (QC-res + QE-res) (2.38)
QE-sk = QE-sw + QE-dif (2.39)
gdje je:
M – energija metabolizma [W m-2],
Pex – mehanički rad [W m-2],
Qsk – ukupan gubitak toplote s površine kože [W m-2],
Qres – ukupan gubitak toplote disanjem [W m-2],
QC – gubitak toplote kroz kožu konvekcijom [W m-2],
QR – gubitak toplote kroz kožu radijacijom [W m-2],
QE-sk – ukupni gubitak toplote kroz kožu isparavanjem [W m-2],
QC-res – konvekcijski gubitak toplote disanjem [W m-2],
QE-res – isparavajući gubitak toplote disanjem [W m-2],
QE-sw – isparavajući gubitak toplote kroz kožu uslijed znojenja [W m-2],
QE-dif – isparavajući gubitak toplote kroz kožu uslijed difuzije vlage [W m-2].
Iz jednačina 2.38 i 2.39 se vidi da stepen akumulacije ili gubitka toplote u u tijelu
(S/t) zavisi od energije oslobođene procesom metabolizma (M) i mehaničke snage za
obavljanje rada (Pex), kao od gubitka toplote procesom konvekcije (QC), radijacije (QR)
i isparavanja (QE-sk) te disanjem (Qres), koje se sastoji od konvekcijskog gubitaka
toplote disanjem (QC-res) i isparavajućeg gubitaka toplote disanjem (QE-res).
67
2.8 Toplotno fiziološke osobine odjeće i metode njihovog vrijednovanja
Uticaj odjeće na čovjekov organizam odnosno udobnost nošenja danas se
objektivno određuje mjernim tehnikama i izražava brojevima. Za vrednovanje toplotno
fizioloških osobina odjeće J. Mecheels [12] razvio je petostepenu sistematsku analizu,
sl. 2.31 [12].
Slika 2.31 Petostepena sistematska analiza vrijednovanja toplotno fiziološke udobnosti odjeće [12]
Prvi stepen analize se temelji na fizikalnim ispitivanjima toplotnih karakteristika
tekstilnih površinskih proizvoda gdje se analize izvode na različitim aparatima (npr.
kožni model čovjeka), s kojim se simulira oslobađanje toplote i izlučenje znoja s
površine kože. Osnovni cilj prvostepene analize je s tekstilno-tehnološkog, tekstilno-
hemijskog i odijevno-fiziološkog stajališta konstruisati optimalan tekstil s obzirom na
postavljene toplotno fiziološke i kožno-senzorske zahtjeve.
Drugi stepen predstavlja laboratorijske biofizikalne analize odjevnog sistema
pomoću pokretljivog toplotno regulacijskog modela čovjekovog tijela, npr. toplotna lutka
,,Copelius”, sl. 2.32, koja se izrađuje posebno za ispitivanja prilagođena klima-komori.
68
Slika 2.32 Toplotno regulacijski model čovjeka (toplotna lutka ,,Coppelius”) [104]
Idealne karakteristike toplotno regulacijskog modela čovjekovog tijela je
zahtjevan fiziološki odgovor, isto tako kao i čovjekovo razumjevanje udobnosti odjeće.
Prema tome, funkcija toplotno regulacijskog modela čovjekovog tijela za mjerenje
mikroklime je uslovno ograničena transportom toplote i vlage kroz odjeću i njihovom
raspodjelom. Zahtjevane funkcije toplotno regulacijskog modela čovjekovog tijela za
mjerenje udobnosti odjeće proizilaze iz pojedinih stavki, pregledno prikazanih u obliku
dijagrama na sl. 2.33.
Slika 2.33 Funkcije toplotno regulacijskog modela čovjekovog tijela [105]
69
Sledeći stepen sistematske analize predstavljaju toplotno fiziološka ispitivanja
na testiranim osobama, gdje se u klima-komori simuliraju različiti realni uslovi nošenja,
pri čemu se uticaj sistema odjeće na čovjeka ocjenjuje na osnovu mjerenja fizioloških
parametara i subjektivne ocjene udobnosti, koji se dobijaju od ispitivanih osoba. Ovaj
sistem služi za kontrolu koja se izvodi u iznimnim primjerima, jer je njegovo izvođenje
povezano sa velikim troškovima [12].
2.8.1 Vrijednovanje toplotnih opterećenja pomoću fizioloških parametra čovjeka
Čovjek je u svakondevnom životu izložen različitim opterećenjima koja su
posljedica različitog načina rada (radna opterećenja) i ona su fiziološka i psihološka.
Na primjer, radnik na radnom mjestu je izložen ekološkim opterećenjima, nazvanim
ekološkim faktorima, kao što su klima, odnosno toplotna okolina, buka, vibracije,
zračenja i onečišćenja vazduha. Opterećenja djeluju na organizam radnika preko
receptora kože i sluznica. Oni izazivaju odgovor organizma, koga nazivamo
,,opterećenost”.
Učinke opterećenja proučavamo bilo kao integralnu opterećenost bilo kao
opterećenost kritičnog organskog sistema. Integralnu opterećenost čovjek osjeti i
opisuje ocjenama pomoću upitnika s pripremljenim podjelama [100].
Posljedice opterećenja čovjeka, s obzirom na njegovu opterećenost mogu se
ocijeniti mjerenjem fizioloških parametara čovjekovog organizma (temperatura kože,
bazalna temperatura, frekvencija srca, proizvodnja znoja, potrošnja kiseonika, toplotni
bilans).
2.8.1.1 Temperatura kože
Temperatura kože je rezultat izmjene toplote između površine kože i okoline.
Zavisna je od klimatskih uslova, tjelesne aktivnosti čovjeka, toplotnog otpora odjeće i
isparavanja znoja. Temperatura na površini kože je u hladnoj okolini na različitim
mjestima dosta različita i prije svega zavisna od temperature vazduha i brzine kretanja
vazduha. U vrućoj okolini se te razlike smanjuju, temperatura kože sve više postaje
funkcija parcijalnog pritiska pare pv [106].
70
P. O. Fanger tvrdi, da je temperatura kože veoma dobar pokazatelj toplotne
udobnosti pri jednakomjernom tempu rada i u primjerima, kada se ispitivana osoba još
nije počela znojiti [107].
Temperatura kože je važan fiziološki parametar i zavisna je od klimatskih
uslova, toplotnog otpora odjeće, isparavanja znoja, aklimatizovanosti i debljine
ispitivanih osoba (na masnijim dijelovima tijela je koža hladnija) [100].
Temperatura kože mjeri se na više mjesta i iz rezultata mjerenja izračunava se
srednja ponderirana temperatura kože, koja predstavlja karakterističnu temperaturu za
cijelu površinu kože. U vrućoj klimi dovoljno je mjeriti temperaturu kože na 2 do 4
mjesta, pri neutralnim klimatskim uslovima na 4 do 8 mjesta, a u hladnoj klimi na 8 do
12 mjesta [108]. Standard ISO 9886:2004 propisuje da se mjerenje temperature kože u
vrućoj klima vrši na četiri mjesta, a u neutralnoj i hladnoj okolini na osam ili četrnaest
mjernih mjesta [109].
Čovjekov organizam je u stanju toplotne udobnosti, kada postoji ravnoteža
između proizvodnje i otpuštanja toplote, što se odražava u relativno konstantnoj
temperaturi torza i glave 37 oC. U tom slučaju pojedini dijelovi tijela imaju različite
vrijednosti temperature ugođaja, koje se odnose na temperaturu kože [18] :
na grudima oko 36 oC
na nadkoljenici oko 34 oC
na koljenu oko 31 oC
na nadlaktici oko 32 oC i
na podlaktici oko 28 oC
Temperaturni osjećaji se dijele na statičke i dinamičke. Statički temperaturni osjećaj
se kod čovjeka pojavi nakon što se temperatura kože po određenom vremenu
adaptacije ustali.
Dinamički temperaturni osjećaji, koji se pojavljuju između promjena u
temperaturi kože, obrađuju se definisanjem tri parametra:
početne temperature kože,
veličine obima temperaturnih promjena i
veličine dobijene temperature kože.
Pri nižoj temperaturi kože 28 oC je potencijalni prag za osjećaj toplote visok, a
za hladnoću je nizak, tj. hladnu kožu moramo ohladiti još za 0,2 oC, da saznamo
osjećaj “hladno” ili je zagrijati za 1 oC, da se pojavi osjećaj “toplo”.
71
Zagrijavanje kože kod koje se temperatura nalazi ispod neutralnog područja (31
do 36 oC), osjećamo kao hladno, dok ne postignemo potencijalni prag za toplotu, a
hlađenje kože kod koje se temperatura nalazi iznad temperature neutralnog područja,
osjećamo kao toplotu, sve dok ne dostignemo potencijalni prag za hladnoću.
J. Mecheels je sastavio skalu pomoću koje ocjenjujemo osjećaj toplote ljudi na
osnovu izmjerene srednje temperature kože, tab. 2.10 [18].
Tabela 2.10 Ocjenjivanje toplotne udobnosti na osnovu srednje temperature kože [18]
Osjećaj
Stanje
Srednja ponderirana temperatura kože
Tpon oC
Faktor neudobnosti
fd
Neizdrživo iznad 37,4 >0,7 NEUDOBNO Gornja dozvoljena granica
za sportiste
37,4
0,7
Gornja dozvoljena granica za nesportiste
36,0 iznad 35
0,6
35,0 0,3 UDOBNO Normalno stanje 34,0 0,06 32,0 Donja dozvoljena granica ispod 32,0
29,5
<0,06
NEUDOBNO 25,0 Neizdrživo ispod 25,0
Prekrivenost kože znojem odnosno količina znoja na koži se izražava u
postotcima, npr. 0 % za suhu kožu i 100 % za kožu potpuno prekrivenu tekućim
znojem. J. Mecheels navodi, da se toplotna udobnost smanjuje ako vrijednost
prosječne količine znoja iznosi 30 % i više. Kada prekrivenost kože znojem iznosi 60
%, koža je veoma vlažna i zato je osjećaj udobnosti neprijatan, dok je kod ljudi koji su
naviknuti na visoke temperature okoline ta granica izdržljivosti je pomjerena na 70 %
prekrivenosti kože znojem [18].
Često se količina znoja na koži izražava faktorom neudobnosti fd, gdje
vrijednost fd = 1 predstavlja potpunu prekrivenost kože znojem. Vrijednost faktora
neudobnosti se kreće između 0,06 i 0,6 (npr. faktor 0,6 znači 60 % prekrivenosti kože
znojem).
Iz svega navedenog može se zaključiti da se sa povećanjem vrijednosti faktora
neudobnosti smanjuje udobnost pri nošenju odjeće.
72
2.8.1.2 Frekvencija srca
Frekvencija srca je fiziološki parametar koji najbolje od svih odslikava integralnu
opterećenost čovjeka. Pri povećanoj energetskoj upotrebi se u aktivnim mišićima
poveća dotok energetskih sokova i odvod metabolita. Drugim riječima, poveća se
minutni volumen protoka krvi. To povećanje se kod nesportista manifestuje prije svega
na račun frekvencije srca [110].
Frekvencija srca predstavlja srazmjerno lako mjerljiv, a informacijski važan
kompleksan parametar ispitivanih opterećenja radnika. Poveća se pri dinamičkom i
izometričkom (statičkom) mišićnom radu, pri toplotnoj regulaciji i pri psihičkoj
opterećenosti [111].
Izmjerena frekvencija srca dijeli se na frekvenciju srca u mirovanju 0HR i radnu
frekvenciju srca rHR , koje se sastoje iz više komponenata [109,111]:
rHRHRHR 0 (2.40)
HRHRHRHRHRHRHR NTSM 0 (2.41)
gdje je:
HR - aktuelna (izmjerena) frekvencija srca min-1,
0HR - frekvencija srca u standardnim uslovima mirovanja min-1,
rHR - radna frekvencija srca [min-1],
MHR - dinamička komponenta frekvencije srca min-1,
SHR - izometrička komponenta frekvencije srca min-1,
THR - toplotna komponenta frekvencije srca min-1,
NHR - emocionalna ili psihološka komponenta frekvencije srca min-1,
HR - komponenta frekvencije srca zavisna od ritma disanja i otkucaja srca min-1.
Izmjerena frekvencija srca nas informiše o cjelokupnoj opterećenosti čovjeka.
Razumljivo je da analitiku zanima koliko su velika pojedina opterećenja, tj. želi prepoznati
pojedine komponente frekvencije srca s obzirom na aktivnost, a to su [111]:
73
Dinamička komponenta frekvencije srca - MHR
Dinamička komponenta frekvencije srca je razlika između aktuelne (mjerene)
frekvencije srca i frekvencije srca u standardnim uslovima mirovanja, što
predstavlja opterećenja isključivo dinamičkog mišićnog rada.
Izometrička komponenta frekvencije srca - SHR
Izometrička komponenta frekvencije srca je razlika između aktuelne (mjerene)
frekvencije srca i frekvencije srca u standardnim uslovima mirovanja, što
predstavlja opterećenja isključivo izometričkog mišićnog rada. Zbog mišićne
napetosti vene se skupljaju i kompresija će pri statičkom radu biti, koja dostigne
20 do 30 % maksimalne mišićne moći, potpuna.
Toplotna komponenta frekvencije srca - THR
Toplotna komponenta frekvencije srca je razlika između aktuelne (mjerene)
frekvencije srca i frekvencije srca u standardnim uslovima mirovanja, što
predstavlja opterećenja uzrokovana isključivo toplotnim opterećenjem.
Emocionalna komponenta frekvencije srca - NHR
Frekvenciju srca povećavaju stresne situacije. Impulsi iz moždane kore i
perifernog sistema preko hipotalamusa stimulišu kardialni centar. Emocionalna
komponenta frekvencije srca je razlika između aktuelne (mjerene) frekvencije
srca i frekvencije srca u standardnim uslovima mirovanja, što predstavlja
opterećenje izazvano isključivo stresnom situacijom.
J. Sušnik navodi da bi bilo najbolje da toplotna komponenta frekvencije srca ne
prelazi 20 udara na minut, odnosno zajedno sa ostalim komponentama (bazalna,
dinamička, izometrička i emocionalna) 150 udara u minuti [100].
2.8.1.3 Izlučivanje znoja
Proizvodnja znoja je kompleksan mehanizam, na koji u prvom redu utiču
individualne karakteristike ispitivanih osoba (sklonost ka znojenju, postotak masnog
tkiva) toplotna okolina i fizička opterećenja [109]. Tijelo gubi toplotu isparavanjem vode
na tri načina:
difuzijom vode kroz kožu,
ventilacijom i
isparavanjem znoja.
74
Ukupan gubitak tjelesne mase gm , koje tijelo izgubi u određenom
vremenskom intervalu je definisan kao razlika između mase tijela prije i nakon
određenog vremenskog intervala i po ISO 9886: 2004 je dat izrazom [109]:
closolwatresswg mmmmmmm 0 (2.42)
gdje je:
swm - gubitak mase zbog znojenja,
resm - gubitak mase zbog isparavanja u disajnim organima,
0m - gubitak mase zbog razlika u masi ugljendioksida i kiseonika,
watm - predstavlja promjenu mase tijela zbog unosa tekućine i izlučivanja urina,
solm - predstavlja promjenu mase tijela zbog unosa hrane i izlučivanja stolice i
clom - predstavlja promjenu mase tijela zbog akumulacije znoja u odjevnom sistemu.
Veoma važan je gubitak tjelesne mase zbog znojenja odnosno isparavanja
znoja. Kada s površine kože ispari 1 l znoja, tijelo izgubi 2430 kJ toplotne energije.
Intenzitet isparavanja u velikoj mjeri zavisi od razlike parcijalnih pritisaka pare u okolini i
sloja vazduha, koji obavija kožu ( kp - vp ). Parcijalni pritisak pare na površini gole kože
se kreće oko 56 x 102 Pa. Ako je razlika parcijalnih pritisaka para manja, izlučen znoj
natopi odjeću, odnosno pokriva kožu kao vlažan film ili kaplje po tijelu [100].
Intenzitet znojenja za toplotnu regulaciju ocjenjuje se indeksom zi , koji
predstavlja količnik između količine evopariranog (isparenog) i izlučenog znoja.
Intenzitet znojenja je manji, što je indeks manji [115].
iz
ezz m
mi (2.43)
gdje je:
ezm - količina evopariranog (isparenog) znoja [g],
izm - količina izlučenoga znoja [g].
Maksimalno dopuštene količine znoja po standardu ISO 7933:1989 [9] date su u tab. 2.11.
75
Tabela 2.11 Gornja dopuštena količina izlučenog znoja [9]
Proizvedena toplota W/m2
Gornja dopuštena količina znoja g/h
u mirovanju
pri tjelesnom radu
u mirovanju
pri tjelesnom radu
Aklimatizovna Podnošljivo 100 200 260 520 osoba Nepodnošljivo 150 250 390 650
Neaklimatizovana Podnošljivo 200 300 520 780 osoba Nepodnošljivo 300 400 780 1040
Iz razlike u masi ispitivanih osoba i njihove odjeće prije i po završetku rada,
izračunavamo količinu isparenog znoja u gramima za svaku ispitivanu osobu posebno.
Pri tom se uzima u obzir unesena količina tekućine i hrane između rada, te izlučen urin
i stolica [109].
2.8.2 Uticaj odjeće na fiziološke parametre čovjeka
Neprijatni subjektivni osjećaj hladnoće ili vrućine smanjuju čovjekovu fizičku i
psihičku izdržljivost i vode do termički uzrokovanih oboljenja, koja u ekstremnim
primjerima završavaju smrću. Čovjekova koža posjeduje specifične ,,tople” i ,,hladne”
tačke, pomoću kojih se osjeća toplota ili hladnoća. To su tzv. toplotni receptori za
temperature iznad 36 oC i toplotni receptori za temperature ispod 36 oC, koji imaju
različitu gustoću na pojedinim dijelovima površine kože. Pomoću njih svjesno osjećamo
temperaturu, što znači da oni učestvuju pri toplotnoj regulaciji čovjekovog tijela [7].
Kako različite vanjske toplotne razlike utiču na ljude uglavnom je poznato, međutim
teško je sa sigurnošću tvrditi, kakav bi toplotni uticaj kod čovjeka prouzrokovali
određeni klimatski efekti, jer je zbog individualnih razlika reakciona sposobnost i
tolerancija svakog pojedinca prema toplotnim uticajima različita.
Pri definisanju toplotnog učinka ne smije se osloniti samo na subjektivnu
ocjenu, već se mora u datom primjeru uzeti u obzir postojeća kombinacija svih uticajnih
veličina, kao što su npr: temperatura, vlažnost i brzina kretanja vazduha, proizvodnja
toplote, te još jedna važna veličina, a to je odjeća, koja pozitivno ili negativno utiče na
izmjenu toplote između tijela i okoline.
Uticaj odjeće na topotnu opterećenost čovjeka pri različitim radnim
opterećenjima i različitim kombinacijama klimatskih veličina eksperimentalno se
određuje mjerenjem fizioloških parametara čovjeka: toplotne bilanse, rektalne
temperature, temperature kože, frekvencije srca i količine izlučenog znoja.
76
2.8.3 Područja upotrebe odjevnog sistema i prognoza udobnosti
U tehnici se često događa, da podaci koje smo dobili tačnim mjerenjima fizičkih
veličina nekog predmeta, ništa ne govore o tome, kako bi se taj predmet ponašao pri
upotrebi u praksi. Između izmjerenih fizičkih parametara i njihovog kompleksnog učinka
u praksi nema pouzdane kvantitativne veze [12].
U ispitivanja na području fiziologije odjeće su bila uložena velika sredstva i trud,
urađena su brojna mjerenja toplotno fizioloških karakteristika tekstila i odjeće, izvedena
su ispitivanja na testiranim osobama u klima-komori i u prirodnom okruženju i na
osnovu dobijenih rezultata su istraživači uspjeli postaviti model, s kojim se može
prognozirati ponašanje određene odjeće ili odjevnog sistema u najrazličitijim uslovima
nošenja.
U zavisnosti od klimatskih uslova J. Mecheels [18] je ustanovio da toplotno
fiziološku udobnost najbolje definišu dvije fiziološke veličine i to:
srednja ponderirana temperature kože Tpon, koja određuje udobnost u hladnom i
količina znoja na koži, tj. faktor neudobnosti fd koji određuje udobnost u toplom.
Model sačinjavaju četiri osnovne računske operacije, koje su prikazane na
sl. 2.34. Na vrhu date slike vide se osnovni ulazni podaci, koji su potrebni za proračun,
a na kraju željeni rezultati [16].
Slika 2.34 Model za prognozu udobnosti odjevnog sistema [16]
77
Model za prognozu udobnosti odjevnog sistema sačinjavaju četiri osnovne
računske operacije pomoću kojih se na osnovu antropoloških podataka za određenu
osobu, parametara izabrane odjeće i zadanih klimatskih uslova odredi područje
upotrebe odjevnog sistema.
Računski postupak 1: Uvrste se osnovni antropološki podaci za određenu osobu, tj.
tjelesna masa i tjelesna visina i iz tih podataka se izračunava površina tijela po DU
BOIS-u ADU [113]), podatak o njenim fizičkim aktivnostima, tj. energija metabolizma M
(npr. pri sjedenju ili mirnom stajanju), parametri izabrane odjeće, izmjereni pomoću
toplotne lutke "Coppelius” u stanju mirovanja, propišemo granicu udobnosti u hladnom
(npr. Tk = 32 oC). Rezultat toga je minimalna temperatura okoline Tvmin, pri kojoj se
data odjeća može nositi a da u njoj ne bude hladno.
Računski postupak 2: Uvrste se osnovni antropološki podaci za određenu osobu, tj.
tjelesna masa i tjelesna visina i izračuna površina tijela ADU, energija metabolizma M
(npr. za srednje težak rad, pri kojem se tijelo pokreće), parametri odjeće, izmjereni
pomoću pokretne toplotne lutke "Coppelius”, uzimajući u obzir ventilaciju zbog kretanja
tijela, propišemo željenu granicu udobnosti u toploj okolini (faktor neudobnosti fd).
Rezultat je maksimalna temperatura okoline Tvmax, pri kojoj se u datoj odjeći ne
znojimo više, nego što predviđa faktor neudobnosti. Pri izračunavanju minimalne i
maksimalne temperature okoline možemo uzeti u obzir relativnu vlažnost vazduha RV.
Temperaturno područje između obe izračunate temperature okoline nazivamo područje
upotrebe odjeće odnosno odjevnog sistema.
Računski postupak 3: Predviđamo kakvi bi bili za osobu određene tjelesne mase i
tjelesne visine, pri metabolizamu M i u određenoj odjeći (s toplotnom izolacijom Rc i otporom
protoku vodene pare Re) fiziološki parametri udobnosti u hladnoj odnosno toploj okolini.
Tako možemo izračunati, kakva bi bila pri određenoj temperaturi i vlažnosti vazduha
srednja temperatura kože Tk kao pokazatelj udobnosti u hladnoj okolini i faktor
neudobnosti fd kao pokazatelj udobnosti u toploj okolini.
Računski postupak 4: Uvrstimo osnovne antropološke podatke za određenu osobu,
podatak o realnom fizičkom opterećenju (npr. za konkretan rad koji ta osoba obavlja na
određenom radnom mjestu), realne podatke o klimi na radnom mjestu te podatak o
željenoj gornjoj odnosno donjoj granici udobnosti, koju zahtijevamo za konkretnu vrstu
rada. Izlazni podaci su toplotni parametri odjeće Rc i Re, koji bi bili za tu osobu na
njenom radnom mjestu pri datim klimatskim uslovima najprimjereniji odnosno
zadovoljavali željenu udobnost nošenja [12].
78
2.9 Dosadašnja dostignuća na području istraživanja uticaja svojstava materijala na toplotno fiziološku udobnost odjeće
Odjevni sistem pogodnih toplotno fizioloških svojstava trebao bi, kod različitih
vremenskih uslova i pri različitim nivoima fizičke aktivnosti osobe koja ga nosi, osigurati
toplotno fiziološku ravnotežu uz minimalno opterećenje tijela. To znači da korisnik
odjeće osjeća toplotno fiziološku udobnost, da nema osjećaj vrućine ili hladnoće. Zbog
toga odjevni sistem treba imati takva toplotna svojstva da može apsorbovati i eliminisati
vlagu, dati osjećaj ugodne hladnoće u vrućoj okolini (otpuštati toplotu, a istovremeno
biti i dobar izolator), odnosno osjećaj toplote u hladnoj okolini (zadržati toplotu) [114].
Osjećaj toplote kod čovjeka uglavnom je povezan sa toplotnom ravnotežom
tijela kao cjeline. Na tu ravnotežu utiče fizička aktivnost i odjeća, te parametri okoline.
Provedeno je nekoliko istraživanja da bi se kvantificirale varijable koje utiču na toplotnu
udobnost i odredio njihov kvalitet [115-118]. Pokazalo se da se udobnost može
vrijednovati pomoću tri različite vrste varijabli:
klimatske varijable – varijable okoline (temperatura vazduha, relativna vlažnost
vazduha, brzina kretanja vazduha i srednja temperatura zračenja)
fizičke aktivnosti i
toplotna svojstva odjeće (toplotni otpor i otpor odjeće protoku vodene pare).
U okolini gdje temperaturu tijela nije moguće regulisati sa velikim znojenjem, mi
se često pokušavamo osloboditi suvišne toplote proizvedene od strane našeg tijela
stvarajući kondicionirane sisteme ili kretanjem u kondicioniranoj sobi. Neposredno
poslije promjene okoline, mi osjećamo "hladnoću" ili "udobnost". Ako znoj akumuliran u
odjeći isparava postepeno, gubitak toplote iz našeg tijela može biti veći nego što je
potrebno, i tada mi gubimo snažan osjećaj "hladnoće" ili "udobnosti". U tom slučaju je
ovo tumačenje značajno za naše zdravlje? Ne postoji li bolji način kontrolisanja
okoline? Za razjašnjenje ovog problema potrebno je istraživanje. Između ostalog,
toplotno fiziološke rekcije ljudskog tijela na okolinu nam govore o sadržaju
akumuliranog znoja o odjeći [119]. U ostalim radovima ovaj problem je tretiran kao
nestabilno stanje.
Mnogo studija je obrađivalo čovjekov osjećaj toplote i toplotne udobnosti, ali u
najvećem broju tih diskusija je odjeća tretirana kao otpornost protoku toplote i vlage,
kao jedno stabilno stanje [120]. Veoma mali broj studija je obrađivao kapacitet vlage u
odjeći. Eksperimenti su vođeni tako da je predmet, bio izložen promjenama toplotnih
uslova [121,122]. U prvi plan su stavljena mjerenja stepena znojenja i stepena
79
isparavanja u odnosu na toplotu [123]. Ove studije su se uglavnom odnosile na
neobučene osobe i veoma mali broj mjerenja za obučene osobe. Prolaz toplote i vlage
između kože i odjeće je bio istraživan sa različitih gledišta [124-126]. Postojanje relacije
između fizioloških reakcija tijela i nestabilnih karakteristika odjeće nisu bila dovoljno
razjašnjena u njihovim studijima. B. W. Jones [127] je izučavao stanje nestabilnih
karakteristika transporta toplote i vlage između ljudskog tijela i okoline. Kako god, u tim
studijima, transport vlage unutar i oko odjeće nije dovoljno istražen u realnim
situacijama.
Efekat akumulacije vlage u odjeći je razjašnjen kao fiziološki odgovor ljudskog
tijela u stanju kretanja, gdje su eksperimentalno istraživane obučene osobe simulirajući
situacije u kojima čovjek odmah nakon znojenja izlazi iz klimatizovane sobe (T = 35 oC
i RV = 90 %) i vraća se u sobu gdje su povoljni klimatski uslovi (T = 25 oC i RV = 50 %)
[119]. Za analizu eksperimentalnih rezultata korišten je kombinovani model, koji sadrži
dvočlani model za toplotno fiziološku reakciju ljudskog tijela [128,127] i model
simulacije transporta toplote i vlage za toplotno i sorpcijsko ponašanje odjeće.
Kvantitativno određivanje efekta akumulacije znoja za ljudsko tijelo u realnoj situaciji se
pokazalo kao moguće.
Mjerenjem promjena otpora protoku vodene pare u odjevnom sistemu je
istraživan uticaj tipa vlakana, debljine sloja vazduha i otvorenosti odjeće na mikroklimu
pomoću vertikalnog znojnog modela kože [129]. Razmatrana je glatka pamučna
tkanina, glatka poliesterska tkanina i gruba pamučna tkanina, koje su namjenjene za
izradu odjeće. Simulirana je otvorenost odjeće, takva kao vratni izrez, otvor za rukav,
otvor u predjelu struka i otvorenost je kontrolisana na 10, 20, 40 i 60 %. Povećavanje
otvorenosti promjenom dimenzija navedenih otvora (vratni izrez, otvor za rukav, obim
struka) je direktno povezana sa promjenom mikroklime u odjevnom sistemu. Promjena
mikroklime u odjevnom sistemu je ocjenjivana indeksom aklimatizacije dK i
određivana je efikasnost otvorenosti.
Rezultati pokazuju da je indeks aklimatizacije za poliester dosta veći u odnosu
na pamuk. Povećanjem debljine sloja vazduha, indeks aklimatizacije se povećava, ali
bio bi potreban veliki sloj vazduha da bi se kapacitet aklimatizacije mogao zanemariti.
Ako se otvorenost povećava, efekat tkanine na mikroklimu se postepeno smanjuje,
gubitak efekta je 60 % i približava se vrijednostima za golu kožu.
Prilikom nošenja odjeće, toplota i vlažnost proizvedeni od strane tijela se
zaustavljaju kao slojevi vazduha prije prolaska u okolni vazduh, što rezultira
karakterističnom mikroklimom između kože i odjeće i definiše se kao osjećaj udobnosti.
80
Toplota i vlažnost su zavisni od okoline (klimatskih uslova), ljudskog faktora i faktora
odjeće, takvih kao što su vrsta tkanine i otvorenost odjevnih predmeta.
Umjerena hladnoća u dodiru sa glatkim, laganim tkaninama se povećava kod
vlakana sa visokim kapacitetom upijanja vlage kao što je vuna. Subjektivna ocjena
umjerene hladnoće tkanina od vune, pamuka, poliestera i mešavina vuna/poliester će
biti zavisna od klimatskih uslova okoline [130]. Upoređujući u paru tkanine sličnih
konstrukcijskih karakteristika ali različitog kapaciteta sorpcije vlage, testne osobe
mnogo češće biraju tkanine sa visokim kapacitetom sorpcije vlage kao hladnije.
Laboratorijskim mjerenjima je potvrđeno da na visokim temperaturama dolazi do
pojave kapi znoja na površini kože kada je u kontaktu sa vlaknima visoke sorpcije. Ovo
povećanje hladnoće je povezano sa desorpcijom vlage kod tkanina koje priliježu uz
kožu i mijenja se sa promjenom vlažnosti okoline.
U prvom eksperimentu, upoređivane su četiri tkanine izrađene u platno
prepletaju: 100 %-tna vunena tkanina, koja može primiti vlage približno 35 % [80],
100 %-tna pamučna tkanina, sa sadržajem vlage od 24 % [80], 100 %-tna poliesterska
tkanina, sa sadržajem vlage od 0.7 % [131] i tkanina iz mješavine vlakana 45 % vuna /
55 % poliester, sa sadržajem vlage od 16 %. U drugom eksperimentu, korištene su
dvije tkanine u platno prepletaju različitih površinskih masa, tkanina u krep prepletaju i
pletenina.
Svaki par se sastoji od 100 %-tne vunene tkanine i 100 %-tne poliesterske
tkanine, kao predstavnici ekstremne higroskopnosti vlakana. S druge strane, parovi su
bili upoređivani i po konstrukcijskim parametrima, gdje je to praktično bilo moguće.
Pronađeno je da se primjetan osjećaj hladnoće javlja za vrijeme kratkog kontakta
između kože i tkanine, što je povezano sa sposobnošću sorpcije vlage u vlakanima iz
kojih je tkanina izrađena.
Rasprostiranje vlage i toplote nije uvijek u ravnotežnom statičkom stanju,
posebno kada se uzme u obzir uticaj ljudske fiziologije, psihologije i okruženja. Mnogi
istraživači su ustanovili da postoji dosta razlika između dinamičkog protoka toplote i
vlage u ravnotežnom stanju, i kao rezultat toga su urađene mnoge studije dinamičke
udobnosti odjeće [132-135].
Međutim, zbog kompleksnosti dinamičkog transporta toplote i vlage i
ograničenja eksperimentalnog aparata istraživači ne mogu provesti dinamičke testove
[136]. Oni mogu izvoditi test samo kada je dostignuto ravnotežno stanje. Koristeći ovaj
metod, mnoge istovremene promjene ne mogu se znati, a one utiču na realno
posmatranje dinamičkog transporta toplote i vlage, i dalje na objektivnu ocjenu
81
svojstava udobnosti odjeće. Ovdje je još potrebno studirati toplotno-vlažna svojstva
udobnosti tekstilnih površinskih proizvoda pod prelaznim uslovima za bolje
razumjevanje tekstila i odjeće [137]. Urađena je serija eksperimenata i analiza u studiji
procesa dinamičkog protoka toplote i vlage, kao i ocjena toplotno-vlažnih svojstava
udobnosti tkanina u uslovima nošenja [138]. Mjerenjem pet statičkih indeksa deset
različitih tkanina, koja uključuju statički protok toplote i vlage kroz tkaninu, kao i dva
dinamička sveobuhvatna indeksa dobijena iz dinamičke krivulje koristeći aparat za
mjerenje mikroklime, ustanovljena je relacija između statičkog indeksa i dinamičkog
sveobuhvatnog indeksa. Sistem ocjena i predviđanja za dinamičko svojstvo udobnosti
tekstilnih površinskih proizvoda formulisano je pomoću "teorije sivog sistema".
Za dva različita klimatska uslova okruženja:
- najudobniji uslovi (temperatura vazduha 25 1 0C i relativna vlažnost vazduha
50 2 %) i
- ekstremno neudobnim uslovima za čovjeka (temperatura vazduha 33 1 0C i
relativna vlažnost vazduha 80 2 %)
za različita predviđanja urađeni su modeli i dobijena je visoka preciznost ocjena
udobnosti [138]. Odabrano je deset različitih vrsta uzoraka tkanina i sve one su
namjenjene za odjeću u ljetnom i proljetnom periodu, i stoga se između njih mogu
porediti toplotno-vlažna svojstva udobnosti.
Studija istraživanja dinamičkog protoka toplote i vlage je bazirana na statičkom i
dinamičkom eksperimentu. Testiranjem promjena temperature i vlage na unutrašnjim i
vanjskim površinama deset različitih tkanina za vrijeme dinamičkog protoka toplote i
vlage pod dva različita uslova okruženja, dobijene su krivulje varijacije temperature i
vlage karakteristične za svaku tkaninu, i uvedena su dva kompresivna indeksa za
utvrđivanje toplotno-vlažne udobnosti tekstila dinamičkim protokom.
To pokazuje da pod navedenim udobnim uslovima okruženja, tkanine sa nižom
površinskom masom, većom gustoćom i većom propustljivošću vazduha biće toplotno
udobnije, dok tkanine sa većom vazdušnom propustljivošću, većim sadržajem vlage u
vlaknu i većom debljinom, biće udobnije za vlažnost.
Pri neudobnim uslovima, tkanine sa manjom gustoćom i manjom površinskom
masom i većom vazdušnom propustljivošću biće toplotno udobnije, dok tkanine sa
nižim sadržajem vlage u vlaknu, većom vazdušnom propustljivošću i većom debljinom,
biće udobnije za vlažnost.
Distribucija vlage u odjeći za vatrogasce je istraživana na toplotno
regulacijskom modelu čovjekovog tijela. Poslije jednog sata znojenja svega 35 %
vlage je ispareno sa površine, a za sljedeći sat je ostalo samo 10 % od ukupne vlage.
82
Oko 85 % vlage je akumulirano u međuprostoru između tri sloja odjevnog sistema koji
se sastoji od pet ili šest slojeva. Interakcija između svojstava transporta vlage različitih
slojeva se pokazala kao vrlo važna za distribuciju vlage. Susjedni slojevi odjevnog
sistema do intimnog rublja okrenuti prema vani su posebno dominantni za distribuciju
vlage. Zavisno od njihove higroskopnosti mogu djelovati kao barijera za vlagu [139].
Upravljanje svojstvima vlažnosti tekstila u toku promjene uslova se može
smatrati kao glavni faktor u karakterisanju udobnosti odjeće pri normalnoj upotrebi.
Isparavanje znoja sa površine kože u suštini ometa odjeća, i ovo nedjelotvorno
isparavanje veoma često u datoj odjeći izaziva osjećaj neudobnosti. Za određivanje
karakteristika udobnosti različitih materijala, urađeno je nekoliko istraživačkih studija
efikasnosti transporta vlage u tkaninama pri promjeni uslova [140-142]. Oni su koristili
instrumentalne tehnike određivanja vlažnosti i temperaturnih gradijenata između tijela i
okoline. U studijima su upotrebljivane instrumentalne tehnike određivanja vlažnosti i
protoka toplote istovremeno simulirajući sistem tijelo – odjeća – okolina. Ove studije
fokusirane su na razumjevanje kombinacije efekata znojenja i transporta vlage kroz
odjeću u normalnim uslovima nošenja kada osoba obavlja različite fizičke aktivnosti u
širokom rangu klimatskih uslova.
U ovoj studiji je istraživan uticaj polupropusnih funkcinalnih filmova na
površinski pritisak pare i temperature kombinacija tkanina – film – tkanina [143]. Kao
film upotrebljavane su tri mikroporozne polutetrafluoretilenske (PTFE) membrane
poroznosti 50, 84 i 95 % i neporozni poliuretanski (PU) slojevi (listovi). Film je dodan
između dva sloja tkanine i to utiče na promjenu pritiska pare i temperature na obe
površine te kombinacije pod simuliranim uslovima tijelo – odjeća.
Fizikalne karakteristike filmova znatno utiču na nivo propusnosti i varijable
vezane za udobnost, kao što su promjene pritiska pare i temperature na unutrašnjoj
površini.
Kombinacije slojeva pamuka i poliestera sa različitim filmovima, pokazuju da
film može da utiče negativno na sorpciju vlage navedenog sistema, ne samo
blokiranjem difuzije vlage kroz vazdušne pore, već je mnogo važnije neefektivno
rasipanje toplote unutrašnje pamučne tkanine za kontinuiranu sorpciju vlage. Koristeći
film i kombinaciju tkanina, studija pojašnjava uzajamnu zavisnost sorpcije vlage i
efekata graničnih temperatura za vrijeme dinamičkog transporta vlage kroz navedeni
sistem [143]. Higroskopnost vlakana slojeva tkanina i fizikalna svojstva polupropusnog
filma su mnogo važnija, nego higroskopnost filma u određivanju performansi udobnosti
multislojne funkcionalne odjeće u uslovima propustljivosti.
83
Iz svega navedenog se može zaključiti da svojstva udobnosti sistema tkanina
mnogo zavise od vrste tkanine (vlakna), ali prisustvo mikroporoznog filma ili
laminiranog materijala može izazvati osjećaj neudobnosti kod čovjeka. Međutim,
visokoporozni filmovi nemaju tako značajnu ulogu za transport vlage i toplote u odjeći,
tako da nemaju negativnog uticaja na udobnost.
Druga implikacija rezultata je da lokacija higroskopnih slojeva tkanina i filma u
odjevnom sistemu utiče na ponašanje transporta vlage, tj. udobnost. Dodatno, ova
studija naglašava potrebu za daljnjim istraživanjima odnosa između varijabli dinamičke
vlage ovih kombinacija mjerenih pomoću simuliranog psihrometra odjeće i subjektivne
ocjene udobnosti dobijene od čovjeka.
84
3. EKSPERIMENTALNI DIO
S obzirom na namjenu ove disertacije da se istraži uticaj svojstava materijala
različitih sirovinskih sastava, od kojih su urađeni modeli odjeće, na toplotno fiziološku
udobnost korisnika pri realnim uslovima nošenja odjeće u ljetnom periodu, urađena su
brojna ispitivanja kako na tkaninama tako i na modelima odjeće.
Istraživanja uticaja svojstava materijala na toplotno fiziološku udobnost pri
nošenju odjeće su podijeljena u tri dijela, i to:
Prvi dio istaživanja je obuhvatao izradu pet vrsta tkanina različitih sirovinskih
sastava, ali približno istih konstrukcijskih karakteristika i naknadne obrade. Sve
tkanine su podvrgnute procesu bijeljenja i desetostrukog pranja. Višestruko
pranje pri temperaturi vode od 40 oC je urađeno da bi se postigla dimenzijska
stabilnost upotrijebljenih tkanina i tako dobila objektivna slika o promjeni
svojstava tkanina ugrađenih u ispitivane modele odjeće u toku upotrebe
odnosno ispitivanja fizioloških parametara testnih osoba kod nošenja odjeće u
klima-komori.
Ispitivanja fizikalnih, mehaničkih i toplotnih svojstava tkanina su urađena za
bijeljene i oprane tkanine i izvršeno poređenje rezultata ispitivanja.
Drugi dio istraživanja je obuhvatao izradu dva modela odjeće, od pet različitih
tkanina namjenjenih za ljetni period, koji se međusobno razlikuju po stepenu
pokrivenosti tijela. Modeli odjeće su urađeni na osnovu antropometrijskih mjera
osoba koje su učestvovale u testiranju u klima-komori, pri različitim klimatskim
uslovima i različitim fizičkim aktivnostima koje odgovaraju realnim uslovima
nošenja datih modela u ljetnom periodu. Klimatski uslovi su odabrani na osnovu
podataka Hidrometeorološkog zavoda Banja Luka za temperaturu, relativnu
vlažnost vazduha i brzinu vjetra, za četiri ljetna mjeseca zadnje tri godine.
Treći dio istraživanja odnosio se na ispitivanje toplotno fizioloških parametara
testnih osoba pri nošenju analiziranih modela odjeće.
Na osnovu rezultata ispitivanja svojstava tkanina i promjene toplotno fizioloških
parametra osoba koje su nosile date modele odjeće ustanovljeni su matematički izrazi
zavisnosti toplotno fiziološke udobnosti pri nošenju odjeće od svojstava tkanina i
klimatskih uslova. Prikaz toka istraživanja dat je na slici 3.1.
85
Slika 3.1 Prikaz toka istraživanja
86
3.1 Karakteristike upotrijebljenih materijala
Za istraživanja namjenski je urađeno pet vrsta tkanina različitih sirovinskih
sastava. Sirovine su nabavljene od različitih proizvođača i to: pamučna pređa iz
preduzeća “Dubičanka” Kozarska Dubica (Bosna i Hercegovina), poliesterska pređa iz
preduzeća “Dunav” Grocka (Srbija) i lanena pređa iz preduzeća “Linen” (Češka). Na
osnovu zadanih parametara tkanja, sve tkanine su urađene u preduzeću “Krupanjka” iz
Krupnja (Srbija).
Sve tkanine su urađene u platno prepletaju i približno iste gustoće tkanja.
Odstupanja u površinskoj masi se javljaju zbog veće finoće poliesterske filamentne
pređe u odnosu na lanenu i pamučnu pređu. Osnovne karakteristike upotrijebljenih
pređa su date u tabeli 3.1, a tehničke karakteristike tkanina od kojih su urađeni
ispitivani modeli odjeće u tabeli 3.2.
Tabela 3.1 Osnovne karakteristike upotrijebljenih pređa
Vrsta pređe Finoća pređe Tt [tex]
Broj zavoja Tm [z/m]
Vrsta zavoja [S, Z]
Lan 42,386 / / Pamuk 40,702 572 Z PES 35,659 122 S
Tabela 3.2 Osnovne karakteristike upotrijebljenih tkanina
Oznaka tkanine
Vrsta dorade
Gustoća tkanja [cm-1]
Površinska masa [g/m2]
Sirovinski sastav
Osnova Potka PES/Lan
Sirova 18,3 17,6 150,90 50 % PES / 50 % lan Bijeljena 19,7 17,0 152,10
Oprana 21,0 17,6 172,89 PES/Pamuk
Sirova 19,7 17,6 155,49 50%PES / 50%pamuk Bijeljena 20,8 17,2 157,70
Oprana 21,2 17,9 171,01 PES
Sirova 19,2 17,5 142,13 100 % PES Bijeljena 19,9 17,4 144,20
Oprana 21,4 18,4 163,50 Lan
Sirova 20,4 19,1 169,88 100 % lan Bijeljena 22,0 18,4 177,90
Oprana 22,7 20,5 199,37 Pamuk
Sirova 19,2 17,8 160,25 100 % pamuk Bijeljena 20,4 17,6 163,30
Oprana 21,3 19,0 184,44
87
3.1.1 Izbor odjeće za eksperimente
Za predviđene eksperimente odabrana su dva modela ženske odjeće
namjenjene za ljetni period. Oba modela odjeće su urađena od pet tkanina različitih
sirovinskih sastava ali istih konstrukcijskih karakteristika. Kod odabira modela odjeće
vodilo se računa da se zadovolje odgovarajući parametri udobnosti kao što su: toplotno
fiziološka, ergonomska i mehanička udobnost nošenja. Da bi se izbjegao uticaj boje na
osjećaj udobnosti pri nošenju svi modeli odjeće su urađeni od tkanina u bijeloj boji.
Odabrani modeli ženske odjeće su:
- Model 1 (ženka haljina bez rukava) i
- Model 2 (ženska bluza bez rukava + kratke hlače).
Odabrani modeli ženske odjeće urađeni su na osnovu tjelesnih mjera osoba
koje su učestvovale u eksperimentu, da bi uticaj ventilacije koji je posljedica prilijeganja
modela bio isti kod svih osoba.
3.1.1.1 Skica i opis modela
Odabrani Model 1 (ženska haljina bez rukava) je dužine kroja do ispod koljena,
sl. 3.2a. Haljina je bijela, djelimično strukirana i bez podstave. Prednji dio haljine ima
sječenja po dužini i sastoji se iz tri dijela. Zadnji dio haljine je takođe sječen po dužini i
sastoji se od četiri dijela. Kopčanje haljine je na zadnjem dijelu sa patent zatvaračem.
Odabrani Model 2 se sastoji iz dva dijela, tj. ženske bluze bez rukava i kratkih
hlača dužine do ispod koljena, sl. 3.2b. Kratke hlače su sa spuštenim strukom, širokim
pojasom i kopčaju se na prednjem dijelu patent zatvaračem i jednim dugmetom.
Ženska bluza je po krojnim dijelovima ista kao haljina s tim da je dužina bluze u visini
bokova. Kopčanje bluze je kao kod haljine, tj. na zadnjem dijelu.
Na desnoj strani prednjeg dijela haljine i bluze nalazi se džep, čija funkcija je da
pridržava MSR uređaj u toku eksperimenta. Modne skice odabranih modela odjeće
prikazane su na sl. 3.2, a tehničke skice na sl. 3.3.
88
a) b)
Slika 3.2 Modne skice odabranih modela odjeće a) Model 1 (ženska haljina) b) Model 2 (ženska bluza + kratke hlače)
89
a) b)
Slika 3.3 Tehničke skice odabranih modela odjeće a) Model 1 (ženska haljina) b) Model 2 (ženska bluza + kratke hlače)
3.1.1.2 Konstrukcija i modelovanje krojeva odabranih modela odjeće
Kod konstrukcije osnovnih krojeva na osnovu navedenih skica modela ženske
odjeće treba voditi računa o harmoniji modela, polazeći od estetskih, ergonomskih,
tehničkih i ekonomskih principa.
Kod konstrukcije krojeva odabranih modela ženske odjeće za bazne krojeve uzete
su konstrukcije ženske haljine i ženskih hlača veličine 40. Nakon konstrukcije urađeno
je modelovanje krojnih dijelova na osnovu individualnih mjera osoba koje su
učestvovale u eksperimentu.
Modelovanje baznih krojnih dijelova vrši se na osnovu tehničke skice odabranih
modela ženske odjeće, tako da se zadovolje estetski zahtjevi i zahtjevi vezani za
udobnost pri nošenju.
Za ispitivanje su korištena dva modela ženske odjeće namjenjene za ljetni
period, koji su urađeni od pet vrsta tkanina:
90
1. Model 1 (ženska haljina); tkanina »PES/Lan«
2. Model 1 (ženska haljina); tkanina »PES/Pamuk«
3. Model 1 (ženska haljina); tkanina »PES«
4. Model 1 (ženska haljina); tkanina »Lan«
5. Model 1 (ženska haljina); tkanina »Pamuk«
6. Model 2 (ženska bluza + kratke hlače); tkanina »PES/Lan«
7. Model 2 (ženska bluza + kratke hlače); tkanina »PES/Pamuk«
8. Model 2 (ženska bluza + kratke hlače); tkanina »PES«
9. Model 2 (ženska bluza + kratke hlače); tkanina »Lan«
10. Model 2 (ženska bluza + kratke hlače); tkanina »Pamuk«
U toku ispitivanja sve testne osobe su ispod odabranih modela odjeće imale na
sebi jednako pamučno donje rublje i grudnjak, a na nogama kratke pamučne čarape i
papuče.
3.2 Postavljanje hipoteza
Na osnovu ispitivanja karakteristika materijala od kojih su urađeni modeli odjeće
treba predvidjeti kako bi se čovjek osjećao u datoj odjeći izrađenoj od navedenih
tkanina u realnim uslovima nošenja, kada se posmatraju parametri udobnosti.
U ovom radu utvrđivan je uticaj mehaničkih, sorpcijskih (relativna vlažnost
tkanina i sposobnost zadržavanja vode) i toplotnih karakteristika odjeće od kojih su
najznačajnije: toplotni otpor odjeće Rc i otpor odjeće protoku vodene pare Re na
izmjenu toplote između čovjekovog tijela i okoline pri različitim klimatskim uslovima,
umjetno ostvarenim u klima-komori. Kombinacija ovih toplotno fizioloških parametara
odjeće je prikazana u obliku indeksa protoka vlage im, izraz (2.34) koji predstavlja
značajan kriterijum za ocjenjivanje toplotno fiziološkog kvaliteta odjevnog sistema.
Na osnovu proučavanja stručne literature koja izučava određene zavisnosti, kao
i na osnovu određenih zapažanja u toku preliminarnih ispitivanja istraživanja su
zasnovana na temelju sljedećih hipoteza:
1. između sorpcijskih svojstava u odjeću ugrađenih tkanina pri različitim
klimatskim uslovima i fizičkim aktivnostima testnih osoba postoje pouzdane
razlike,
91
2. između toplotnih svojstava analiziranih modela odjeće postoje pri različitim
klimatskim uslovima pouzdane razlike,
3. da postoje pouzdane razlike između fizioloških parametara, tj. srednje
ponderirane temperature kože i količine isparenog znoja testnih osoba, koje
nose modele odjeće, izrađene od tkanina iz prirodnih i sintetičkih vlakana te
njihovih mješavina,
4. između subjektivnih ocjena toplotne udobnosti testnih osoba pri nošenju
različitih modela odjeće postoje pouzdane razlike i
5. da postoji značajna korelacija između stepena vlažnosti kože, svojstava u
odjeću ugrađenih tkanina i klimatskih uslova.
3.3 Primjenjene metode ispitivanja tkanina
U ovom poglavlju su opisane metode i uređaji koji su korišteni za ispitivanja
fizikalnih, mehaničkih i toplotnih svojstava tkanina.
3.3.1 Određivanje relativne vlažnosti tkanina
Relativna vlažnost tkanina određuje se po ISO 139-1973 (E) [144]. Ovaj
standard definiše karakteristike i upotrebu standardne atmosfere za kondicioniranje i
određivanje fizikalnih i mehaničkih svojstava tekstila.
Za određivanje relativne vlažnosti tkanina odnosno sadržaja vlage u tkaninama
korišten je mjerni uređaj HB43 [145]. Sadržaj vlage u uzorku se prikazuje kao % mokre
mase (mokra masa WW = početna masa = 100 %). Na ekranu je sadržaj vlage
označen sa »% MC«, npr. 11,35 % MC (MC = moisture content):
100%100...0
WW
DWWWMC (3.1)
gdje je:
MC - sadržaj vlage [%],
WW - masa mokrog uzorka [g],
DW - masa suhog uzorka [g].
92
3.3.2 Određivanje vazdušne propustljivosti tkanina
Vazdušna propustljivost tekstilnih proizvoda je jedna od važnih upotrebnih
karakteristika. Iz rezultata vazdušne propustljivosti mogu se donijeti određeni zaključci
o poroznosti materijala kao i o izolacijskim sposobnostima određenih proizvoda.
Kada se govori o propustljivosti vazduha misli se na vjetar, koji se najčešće
definiše sa dva osnovna parametra a, to su brzina i smjer. Vjetar otežava kretanje,
prodire kroz odjeću i pri tom odnosi sa sobom određenu količinu toplote, što znači, da
moramo upotrijebiti više energije nego u mirnoj atmosferi. U hladnoj atmosferi vjetar
prouzrokuje povećanje količine toplote, koja prolazi kroz odjeću u okolinu i u određenim
okolnostima pospješuje hlađenje organizma čovjeka.
Vazduh prolazi kroz odjeću zbog toga, jer se pod uticajem brzine vjetra stvara
razlika parcijalnih pritisaka. Na površini odjeće je parcijalni pritisak veći nego u
neposrednoj blizini površine kože. U takvim uslovima vazduh prolazi kroz odjeću.
Mjerenjem vazdušne propustljivosti može se utvrditi uticaj raznih faktora kao što
su: sirovina, konstrukcija materijala, postupci apretiranja itd.
Određivanje vazdušne propustljivosti vrši se po standardu SIST EN ISO 9237
[146] ili po njemačkom standardu DIN 53887 [147]. Materijal koji se želi ispitati nije
potrebno rezati na pojedinačne uzorke, nego se mjeri na različitim mjestima u cjelini.
Pri tome se mora voditi računa o tome da se mjerenje ne vrši pri ivici, na početku ili
kraju materijala, nego 10 do 20 cm od krajeva. Uzorak koji se ispituje mora se
prethodno klimatizovati pri standardnim uslovima. Na svakom uzorku urađeno je po 20
mjerenja na različitim mjestima na aparatu, koji je prikazan na sl. 3.4.
Slika 3.4 Aparatura za mjerenje propustljivosti vazduha [147]
93
Iz očitanih vrijednosti izračunava se prosječna vrijednost, a zatim i količina
propuštenoga vazduha u m3 u vremenu od 1 minute po jednačini:
F
6 (3.2)
gdje je:
Q - količina propuštenoga vazduha pri određenoj visini vodenog stuba [m3/min m2],
q - količina vazduha, koji prolazi kroz površinu ispitivanog uzorka [dm3/h ],
F - ispitivana površina [cm2].
3.3.3 Određivanje sposobnosti zadržavanja vode u tkaninama
Određivanje sposobnosti zadržavanja vode u tkaninama WZV izvodi se prema
standardu DIN 53 814 [148]. Klimatizovan uzorak tkanine (približno 1,6 g) se isječe na
sitne komade. Za svaki uzorak se rade po četiri paralelne probe, gdje se u svaku
kivetu, koja je prethodno izvagana, stavlja po 0,4 g uzorka. Kivete sa uzorcima se
stave u čašu i preliju prethodno pripremljenim rastvorom (1g nejonogenog sredstva u 1l
destilovane vode). Iglom se istjeraju mjehurići iz kiveta i tako pripremljeni uzorci se
ostave da stoje 2 sata. Nakon toga kivete se centrifugiraju 20 min pri 3000 ob/min, na
uređaju za centrifugiranje CENTRIC 322A proizvođača Tehtnica.
Poslije centrifugiranja kivete sa uzorcima se važu i iz razlike u masi kivete sa
uzorkom nakon centrifugiranja i prazne kivete dobije se masa obrađenog uzorka [149].
Sposobnost zadržavanja vode u tkaninama WZV (%) se izračunava prema izrazu:
100
kl
klcZV m
mmW (3.3)
gdje je:
cm masa centrifugiranog uzorka [g],
klm masa klimatizovanog uzorka [g].
94
3.3.4 Određivanje dimenzijske stabilnosti tkanina
Glavni zadatak proizvođača odjeće je da preoblikuje tkaninu kao
dvodimenzionalnu površinsku tvorevinu u pogodan trodimenzionalni oblik odjeće, koji
pored statičkih i dinamičkih antropometrijskih zahtijeva ljudskog tijela mora biti
prilagodljiv i svim dinamičkim uslovima upotrebe prilikom nošenja [150]. Kod toga
dimenzijska stabilnost tkanina ima značajan uticaj na konstrukciju odjeće, a i na kvalitet
gotovih odjevnih predmeta [151].
Dimenzijska stabilnost određuje se prema FAST-4 metodi ispitivanja [152].
Ovom metodom ispitivanja dimenzijske stabilnosti utvrđuje se sposobnost tkanine da
zadrži svoje dimenzije u procesu izrade odjeće i kasnije tokom upotrebe gotovih odjevnih
predmeta.
Promjene dimenzija tkanina su uzrokovane promjenama temperature i
vlažnosti, kao npr. pri parenju i vlaženju u procesu peglanja odjeće. Dijagram postupka
ispitivanja dimenzijske stabilnosti primjenom FAST-4 metode ispitivanja prikazan je na
sl. 3.5.
Slika 3.5 Dijagram postupka ispitivanja dimenzijske stabilnosti prema FAST-4 metodi
Pomoću FAST-4 metode ispitivanja određuju se sljedeće komponente
dimenzijske stabilnosti:
relaksacijsko skupljanje ,RS
rastezanje u vlažnom stanju .HE
95
Relaksacijsko skupljanje je nepovratni proces, koji se javlja pri vlaženju i
fiksiranju, odnosno peglanju tkanina, a izračunava se prema izrazu:
100)(
1
31
L
LLRS (3.4)
gdje je:
RS - relaksacijsko skupljanje [%],
1L - dužina uzorka poslije toplotne obrade [mm],
3L - dužina uzorka poslije mokre obrade i sušenja [mm].
Rastezanje u vlažnom stanju je povratni proces, koji se javlja pri pomjeni vlažnosti
u tkanini i pri parnom peglanju. Prilikom apsorbovanja vlage iz okoline tkanina se
rastegne, a otpuštanjem vlage u uslovima niže vlažnosti okoline tkanina se skuplja.
Ova komponenta se izračunava prema izrazu:
100)(
3
32
L
LLHE (3.5)
gdje je:
HE - rastezanje u vlažnom stanju [%],
2L - dužina uzorka poslije mokre obrade [mm],
3L - dužina uzorka poslije mokre obrade i sušenja [mm].
3.3.5 Određivanje mehaničkih i fizikalnih karakteristika tkanina KES mjernim sistemom
Objektivno vrednovanje opipa tkanina pomoću KES mjernog sistema temelji se
na mjerenju mehaničkih i fizikalnih svojstava tkanina, na osnovu kojih se odgovarajućim
matematičkim izrazima izračunavaju primarne ocjene opipa HV (hand value), a iz njih
ukupna ocjena opipa tkanine THV (total hand value) [151].
96
KES-FB mjerni sistem sastoji se od četiri komponente uređaja za ispitivanje:
KES-FB1 - svojstava istezanja i svojstava smicanja
KES-FB2 - savijanja odnosno svojstava savitljivosti
KES-FB3 - kompresije odnosno kompresibilnosti i
KES- FB4 - površinskih svojstava, trenja i hrapavosti,
i omogućava na temelju mjerenja šest mehaničkih i fizikalnih svojstava tkanine,
određivanje petnaest različitih, za opip, značajnih mehaničkih i fizikalnih parametara
tkanine, dok je šesnaesti parametar masa tkanine, tab. 3.3.
Tabela 3.3 Pregled parametara mehaničkih i fizikalnih svojstava dobijenih KES mjernim sistemom
Oznaka mjernog uređaja
Ispitivana svojstva
Karakteristični parametri
Oznaka
Jedinica
KES-FB1 Istezanje P1 – rad istezanja WT cN·cm·cm-2
P2 – sposobnost relaksacije RT % P3 – linearnost krivulje F (ε) LT - Smicanje P4 – krutost smicanja G cN·cm-1(st)-1
P5 – visina histereze smicanja pri 0,5o 2HG cN·cm-1
P6 – visina histereze smicanja pri 5,0o 2HG5 cN·cm-1
KES-FB2 Savitljivost P7 – krutost savijanja B cN·cm2·cm-1
P8 – visina histereze 2HB cN·cm·cm-1 KES-FB3 Kompresija P9 – kompresibilni rad WC cN·cm·cm-2 P10 – sposobnost relaksacije RC % P11 – linearnost krivulje F (h) LC - P15 – debljina tkanine T mm P16 – masa na jedinicu površine W mg·m-2
KES-FB4 Površinska P12 – koeficijent trenja MIU - svojstva P13 – standardna devijacija koefic. trenja MMD - P14 – geometrijska hrapavost SMD μm
3.3.5.1 Određivanje svojstava istezanja i svojstava smicanja mjernim uređajem KES-FB1
Pri određivanju zateznih svojstava uzorak je zategnut između dvije stezaljke i
izložen jednoosnom zateznom opterećenju, pri čemu je prednja stezaljka fiksna, a
zadnja se odmiče od prednje konstantnom brzinom. Pri ispitivanju na uzorak dimenzija
200 mm x 50 mm djeluje konstantna sila istezanja Fm = 490,35 cN cm-1. Kada se
dostigne maksimalna sila zatezanja Fm, zadnja stezaljka vođena preko motora se
počne kretati u suprotnom smjeru, i tada počinje rasterećenje uzorka.
97
Ispitivanjem se mjeri otpor uzorka prema zateznim opterećenjima i određuje se
deformacija odnosno istezanje EMT uzorka u zavisnosti od sile istezanja Fm.
Rezultati ispitivanja se prikazuju u obliku krive sila istezanja – deformacija, na
osnovu koje se određuju sljedeći parametri: linearnost LT, deformacijski rad WT,
sposobnost relaksacije RT i izduženje EMT [153].
Pri određivanju svojstava smicanja uzorak širine 200 mm je zategnut između
dvije stezaljke na udaljenosti od 50 mm pri predopterećenju 9,807 cNcm-1 je izložen sili
smicanja preko pomične stezaljke, koja izvodi kretanje paralelno sa fiksnom prednjom
stezaljkom. Pri tome usljed smicanja dolazi do dvodimenzionalne deformacije uzorka.
Kada pokretna klema dostigne položaj +8o automatski se promjeni kretanje u suprotni
smjer i u tom smjeru nastavlja preko nultog položaja do ugla smicanja -8o, kada se
automatski promjeni kretanje nazad, tj. prema ishodištu. Ispitivanjem svojstava
smicanja se određuje sila smicanja Fs, koja je potrebna za deformaciju smicanja.
Rezultati mjerenja se daju u obliku krutosti smicanja G i visine histereze smicanja 2HG
pri uglu smicanja ±0,5o i 2HG5 pri uglu smicanja ±5,0 o [154].
Svojstva smicanja su odraz sila unutrašnjeg trenja između vlakana u pređi i
između pređa, tj između dodirnih tačaka sistema osnovinih i potkinih niti, zbog otpora
vlakana na rotaciju, predstavljaju stabilnost tkanine protiv mehaničkih deformacija u
ravnini i imaju značajan uticaj na pad, gipkost i kvalitet opipa. Mjerni uređaj KES-FB1
za određivanje zateznih svojstava i svojstava smicanja prikazan je na sl. 3.6.
Slika 3.6 Mjerni uređaj KES-FB1 za određivanje zateznih svojstava i
svojstava smicanja
98
3.3.5.2 Određivanje svojstava savitljivosti mjernim uređajem KES-FB2
Pri određivanju svojstava savitljivosti uzorak se savija po krivulji i na taj način se
mjeri moment savijanja M u zavisnosti od ukrivljenosti K odnosno radijusa savijanja
r = 1/K. Uzorak je u toku mjerenja zategnut stezaljkama i izložen deformaciji
savijanjem. Širina uzorka iznosi 200 mm, međutim dužina između stezaljki iznosi 10
mm. Prednja stezalka je fiksna, dok se zadnja stezaljka kreće po kružnici vođena
pomoću specijalnog pogonskog mehanizma. Pri tome se uzorak na dužini 1 cm kružno
savije i linearno prati radijus ukrivljenosti od r = ∞ (ukrivljenost K = 1/r = 0) do r = 0,4
cm (K = 2,5 cm-1) [153].
Za višekratno savijanje potreban moment savijanja M (moment / širina uzorka)
se očita pomoću mjerne ćelije. Maksimalna vrijednost ukrivljenosti (obično K = 2,5 cm-
1) se odredi prije početka ispitivanja. Kada se ta vrijednost dostigne, stezaljka se
automatski počne kretati u suprotnom smjeru i nastavlja preko početnog položaja do
ponovne promjene smjera. Uzorak se savija tako, da je jednom položen na lice, a drugi
put na naličje na unutrašnjoj strani ukrivljenosti.
Kao rezultat ispitivanja se dobija histereza savijanja. Krutost savijanja B je
određena uglom nagiba krivulje M (K) pri ukrivljenosti K = ±0,5 cm-1 i K = ±1,5 cm-1,
međutim visina histereze savijanja 2HB dobija se kao srednja vrijednost širine
histereze u području ukrivljenosti K = ±0,5 ÷ ±1,5 cm-1 [154]. Mjerni uređaj KES-FB2 za
određivanje svojstava savitljivosti prikazan je na sl. 3.7.
Slika 3.7 Mjerni uređaj KES-FB2 za određivanje svojstava savitljivosti
99
3.3.5.3 Određivanje svojstava kompresibilnosti mjernim uređajem
KES-FB3
Pri određivanju svojstava kompresibilnosti uzorak je izložen konstantnom
pritisku. Mjerni uređaj je konstruisan tako da može precizno ispitati materijale sa
linearnim, kao i sa nelinearnim kompresijskim ponašanjem. Ovaj mjerni uređaj, za
razliku od ostalih, ima mogućnost da mjeri veoma tanke materijale, kao i pređe.
Pri mjerenju svojstava kompresibilnosti uzorak je položen na mjerni sto koji na
sredini ima okrugli otvor površine 5 cm2, u koji je spušteno metalno tijelo površine 2
cm2, koje zajedno sa stolom gradi ravnu površinu, što je prikazano na sl. 3.8.
Slika 3.8 Mjerni uređaj KES-FB3 za određivanje svojstava kompresibilnosti
Pri mjerenju pokretno tijelo površine 2 cm2, koje dobija pogon preko
sinhronizovanoga motora, pritišće uzorak konstantnom brzinom odozgo prema dole.
Početno stanje, tj. stanje između donjeg fiksnog i gornjeg pokretnog tijela (GAP
vrijednost), se prije početka mjerenja namjesti individualno s obzirom na debljinu
uzorka. Pri spuštanju pokretnog tijela na površinu uzorka, koji leži na mjernom stolu
iznad fiksnog tijela, prenosi se jednakomjerno narastajuća sila pritiska Fp. Kada sila
pritiska Fp dostigne unaprijed određenu maksimalnu vrijednost Fpm = 49,035 cN cm2,
gornje pokretno tijelo se automatski počinje kretati nagore. Mjerenje se završava, kada
se nastavljena GAP vrijednost ponovo dostigne, to znači, da je stanje između donjeg
fiksnog i gornjeg pokretnog tijela jednaka početnom stanju prije mjerenja.
Kao rezultat se dobija histerezna krivulja, koja daje promjenu debljine uzorka u
zavisnosti od djelujuće sile pritiska Fp. Iz histerezne krivulje se vidi, da dio energije
100
potrebne za stiskanje uzorka, ostane u uzorku nakon prestanka opterećenja. Pored
debljine uzorka značajni parametri su još : linearnost LC krivulje Fp (h), deformacijski
rad pri kompresiji WC i sposobnost relaksacije RC [154].
3.3.5.4 Određivanje površinskih svojstava mjernim uređajem
KES-FB4
Pri mjerenju površinskih svojstava, tj. površinskog trenja i geometrijske
hrapavosti uzorak je fiksiran u napetom stanju sa dvije stezaljke, od kojih je jedna
izrađena u obliku zareza u odvojenom valjku, gdje se pričvrsti uzorak pomoću
metalnog zatvarača. Druga stezaljka je izrađena u obliku alke, koja služi kao
predopterećenje (400 g težak uteg). Tako konstruisan mehanizam omogućava uzorku
glatko trenje između metalne ploče i specijalno izrađenog tarnog tijela, koje predstavlja
mjernu glavu.
Mjerna glava simulira površinu kože čovjekovih prstiju. Mjerna glava za
mjerenje površinskog trenja se sastoji iz deset u obliku slova U savijenih žica, prečnika
0,5 mm, koje su među sobom tijesno spojene, dok se mjerna glava za mjerenje
geometrijske hrapavosti sastoji iz samo jedne žice u obliku slova U prečnika 0,5 mm.
Kada je mjerna glava spuštena na uzorak, tada je uzorak opterećen sa opterećenjem
od 50 g u primjeru određivanja površinskog trenja, i sa opterećenjem od 10 g u
primjeru određivanja geometrijske hrapavosti. To znači, da na uzorak djeluje sila Fp =
49,035 cN odnosno Fp = 9,807cN. Uzorak se u toku ispitivanja kreće pomoću
odvojenog valjka. Pri pomaku uzorka za 2 cm u jednom smjeru, automatski počinje
kretanje uzorka u suprotnom smjeru. Mjerni uređaj za određivanje površinskih
svojstava prikazan je na sl. 3.9.
Slika 3.9 Mjerni uređaj KES-FB4 za određivanje površinskih svojstava
101
Vrijednost sile trenja Ft kada je uzorak izložen trenju ispod mjerne glave, se bilježi
pri kretanju u oba smjera i data je u obliku odgovarajuće krivulje, na osnovu koje su
izračunati parametri površinskih svojstava, kao što su: srednja vrijednost koeficijenta
trenja MIU, standardna devijacija koeficijenta trenja MMD i geometrijska hrapavost SMD.
Površinsko trenje MIU je definisano odnosom sile trenja na površini uzorka i
normalne sile, sa kojom mjerno tijelo (FN = 49,035 cN) djeluje na uzorak, a dato je kao
srednja vrijednost koeficijenta trenja na udaljenosti 20 mm.
Standardna devijacija koeficijenta trenja MMD se izražava preko promjene sile
trenja pri prelasku mjernog tijela po površini uzorka. Vrijednosti standardne devijacije
koeficijenta trenja MMD se kreću od 0,01 do 0,05. Standardna devijacija koeficijenta
trenja MMD je usko povezana sa geometrijskom hrapavošću SMD [154].
Geometrijska hrapavost SMD je definisana kao odstupanje u debljini uzorka, tj
kao odstupanje neravnina površinske strukture plošnog proizvoda od ravne linije.
Porastom vrijednosti MMD raste geometrijska hrapavost SMD, i što je veća vrijednost
SMD to je površina tkanine nejednakomjernija i nemirnija. Vrijednosti geometrijske
hrapavosti SMD se kreću od 2 μm do 10 μm. Parametri površinskih svojstava
neposredno utiču na opip i izgled tkanina. Tkanine koje pokazuju niske vrijednosti
parametara MIU, MMD i SMD, daju mek i gladak opip. Površinska svojstva tkanina su
takođe značajna sa fiziološkog i fizikalnog pogleda, jer u kontaktu sa čovjekovom
kožom utiču na kožnosenzorsku udobnost čovjeka.
Vrijednost opipa Y za svaku primarnu ocjenu opipa tkanine izračunava se
odvojeno (npr. YKoshi, YNumeri, YFukurami) prema izrazu [155]:
iiii xxccY /)(0 (3.6)
gdje je:
Y - tražena primarna ocjena opipa,
ix - izmjerena vrijednost i-tog parametra, odnosno njen logaritam,
ix - srednja vrijednost i-tog parametra,
i - standardna devijacija vrijednosti od xi,
0c i ic (i = 1,....., 16) - regresionom analizom određene konstante između određenih
vrijednosti opipa i normirano izmjerenih vrijednosti, koje
opisuju masu pojedinog izmjerenog parametra xi za dobijenu
ocjenu opipa.
102
3.3.6 Određivanje toplotnih karakteristika tkanina
Ispitivanje toplotnih karakteristika tkanina vršeno je pomoću KES-F7 (Thermo
Labo II) mjernog uređaja, sl. 3.10, koji služi za određivanje toplotnih svojstava tekstilnih
materijala, kao što su [156]:
toplo-hladni osjećaj qmax,
koeficijant toplotne provodljivosti λ,
koeficijent sposobnosti zadržavanja toplote ,
toplotni otpor tekstila (toplotna izolacija) Rct i
otpor tekstila protoku vodene pare Ret.
Slika 3.10 Mjerni uređaj KES-F7 za određivanje toplotnih svojstava
Mjerni uređaj Thermo Labo II za mjerenje toplotnih svojstava se sastoji od sljedećih
komponenti, sl. 3.11:
- mjerno tijelo T, koje se upotrebljava za merenje toplo-hladnog osjećaja;
- mjerno tijelo BT, koje se upotrebljava za mjerenje konstante toplotne
provodljivosti;
- veće mjerno tijelo BT, koje se upotrebljava za mjerenje gubitka toplote, a služi
za određivanje toplotnog otpora, otpora protoku vodene pare i za određivanje
sposobnosti zadržavanja toplote;
- mjerno tijelo sa vodom VT služi za održavanje konstantne temperature pri
mjerenju toplo-hladnog osjećaja i koeficijenta toplotne provodljivosti, te
103
- vjetrovnik, gdje je prisutno konstantno kretanje vazduha brzinom od 1 ms-1 pri
konstantnoj temperaturi vazduha 20oC ± 2oC. U vjetrovniku mjerimo gubitak
toplote odnosno toplotnog toka, koji služi za određivanje koeficijenta
sposobnosti zadržavanja toplote, toplotnog otpora i otpora protoku vodene
pare.
Slika 3.11 Sastavni dijelovi mjernog uređaja Thermo Labo II
3.3.6.1 Određivanje toplo - hladnog osjećaja
Za određivanje toplo – hladnog osjećaja upotrebljava se BT ploča sa toplotnim
izvorom zagrijana na temperaturu 35 oC, tako da simulra temperaturu kože čovjeka,
mjerno tijelo T i mjerno tijelo sa vodom VT, na koje se položi uzorak dimenzija 50 mm x
50 mm.
Kada je BT ploča zagrijana na nju se položi mjerno tijelo T, koje se zagrijava do
temperature 35 oC. Kada mjerno tijelo dostgne željenu temperaturu, na uzorak, koji je
položen na mjerno tijelo s vodom se položi mjerno tijelo T, te se očita vrijednost qmax,
koja se prikaže približno nakon dvije sekunde na zaslonu.
Vrijednosti za qmax mogu biti više ili niže u zavisnosti od ispitivanog materijala, tj.
ako su dobijene vrijednosti više, to govori da odjeća izrađena od ispitivanog materijala
pri nošenju daje osjećaj hladnoće i obrnuto.
104
3.3.6.2 Određivanje koeficijenta toplotne provodljivosti
Toplotna provodljivost je jedan od kriterijuma izolacionih sposobnosti tkanina.
Kako sva tekstilna vlakna, osim staklenih, provode toplotu bolje od vazduha, toplotna
izolacija nije zavisna samo od specifične toplotne provodljivosti upotrijebljenog
materijala, već i od volumena vazduha, koji se nalazi u tkanini, tj. od strukture i debljine
tkanine.
Mjerenje toplotne provodljivosti se temelji na prelasku toplote iz toplijeg dijela
na hladniji, odnosno na principima kondukcije toplote.
Toplotna provodljivost je obrnuto srazmjerna temperaturnim razlikama i
predstavlja količinu toplote u W/m K, koja u vremenu od 1 h prođe kroz površinu od 1
m2 debljine 1 m, čija je temperaturna razlika na obe strane 1 K.
Za mjerenje koeficijenta toplotne provodljivosti se upotrebljava mjerno tijelo BT sa
toplotnim izvorom zagrijano na 35 oC i mjerno tijelo sa vodom VT. Uzorak se položi na
mjerno tijelo sa vodom VT. Kada temperatura mjernog tijela BT dostigne zadanu
vrijednost 35 oC, mjerno tijelo BT položi se na uzorak postavljen sa licem na gore.
Vrijednost toplotnog toka se očita na digitalnom zaslonu.
Dobijene vrijednosti toplotnog toka služe za izračunavanje konstante toplotne
provodljivosti odnosno koeficijenta toplotne provodljivosti prema izrazu [156]:
aBT TTA
h
(3.7)
gdje je:
– koeficijent toplotne provodljivosti [W/mK],
A – površina BT ploče [0,0025m2],
h – debljina materijala [m],
BTT – temperaturna BT ploče [K],
aT – temperature okoline [K],
– toplotni tok [W].
Tekstilni materijali dopuštaju veći ili manji protok toplote u okolinu, koji se izražava sa
konstantom toplotne otpornosti po sljedećem izrazu:
105
h
R (3.8)
gdje je:
R – konstanta toplotne otpornosti [m2K/W],
h – debljina materijala [m],
- koeficijent toplotne provodljivosti [W/mK].
3.3.6.3 Određivanje koeficijenta sposobnosti zadržavanja toplote
Mjerenje se izvodi u vjetrovniku, kada je BT ploča zagrijana na temperaturu
35 oC i mjeri se gubitak toplote odnosno toplotnog toka. U vjetrovniku je prisutno
konstantno kretanje vazduha brzinom od 1 m/s, pri konstantnoj temperaturi vazduha
20 oC ± 2 oC. Konstantno kretanje vazduha postiže se uključivanjem ventilatora.
Gubitak toplotnog toka određuje se prema sljedećim metodama:
- suha kontaktna metoda,
- suha bezkontaktna metoda,
- mokra kontaktna metoda,
- mokra bezkontaktna metoda.
Iz dobijenih vrijednosti gubitka toplotnog toka odredi se sposobnost zadržavanja
toplote (za obe suhe i mokre metode), koja je izražena preko koeficijenta sposobnosti
zadržavanja toplote , prema izrazu [156]:
1000
0
W
WW (3.9)
gdje je:
W - vrijednost gubitka toplotnog toka sa uzorkom pri standarnoj temperaturi (20 oC) i
relativnoj vlažnosti vazduha (65 %) [W],
0W - vrijednost gubitka toplotnog toka bez uzorka pri standarnoj temperaturi (20 oC) i
relativnoj vlažnosti vazduha (65 %) [W].
106
3.3.6.4 Određivanje toplotne otpornosti tkanina
Toplotna otpornost odnosno toplotna izolacija je najveća kada čovjek miruje, jer
tada miruje i vazduh ispod odjeće. Toplotna otpornost tekstila određuje se po
kontaktnoj i bezkontaktnoj metodi (prisutan sloj vazduha između uzorka i BT ploče),
prema sljedećem izrazu [156]:
ct
asct H
ATTR
)( (3.10)
gdje je:
ctR – toplotna otpornost tekstila [m2K/W],
ctH – suhi toplotni tok, koji ide kroz material [W],
A – površina BT ploče [m2],
sT – temperatura BT ploče (skin temperature) [oC],
aT – temperatura vazduha u vjetrovniku (air temperature) [oC].
3.3.6.5 Određivanje otpora tkanina protoku vodene pare
Brzina protoka vodene pare s površine kože kroz slojeve odjeće u okolinu je
veoma važan parametar upotrebne vrijednosti odjeće. Kada voda isparava odnosno
čovjek se znoji, znoj se kroz odjeću odvodi u okolinu. Na brzinu isparavanja znoja u
najvećoj mjeri utiče odjeća, odnosno odjeća predstavlja veći ili manji otpor protoku
vodene pare. To znači, da je moguće u određenoj mjeri uravnotežiti brzinu isparavanja
znoja izborom odgovarajuće odjeće s obzirom na otpor protoku vodene pare koji ima odjeća.
Toplotni otpor tekstila protoku vodene pare se određuje po kontaktnoj i
bezkontaktnoj metodi, prema sljedećem izrazu [156]:
etR = et
as
H
App )( (3.11)
gdje je:
107
etR – otpor protoku vodene pare [Pa m2/W],
etH – ispareni toplotni tok [W],
A – površina BT ploče [m2],
sp – parcijalni pritisak na površini BT ploče [Pa],
ap – parcijalni pritisak vazduha u vjetrovniku [Pa].
Na otpor protoku vodene pare utiče u najvećem obimu vrsta vlakana, iz kojih je data
tkanina izrađena, najčešće zbog smanjenog mehanizma sorpcije vlage.
3.4 Ispitivanje toplotno fizioloških karakteristika odjeće
Uticaj dva modela odjeće od pet različith tkanina na toplotno fiziološku
udobnost pri nošenju je eksperimentalno određen kao promjena četiri fiziološka
parametra testnih osoba. To su: temperatura kože, relativna vlažnosti kože, frekvencije
srca i količina isparenog znoja.
Uticaj pojedinih toplotno fizioloških svojstava analiziranih modela odjeće na
subjektivni osjećaj udobnosti određivan je pomoću skala sa ocjenama u obliku upitnika,
na kojega su testne osobe odgovarale prije, u toku i nakon ispitivanja.
3.4.1 Izbor osoba za eksperimente
Za ispitivanje uticaja svojstava materijala na promjene fizioloških parametara
testnih osoba u eksperimentu je učestvovalo pet djevojaka, starosti od 22 do 27
godina, približno jednake tjelesne visine i tjelesne mase. Prije ispitivanja odabrane
osobe su zdravstveno pregledane.
Sve osobe su prije ispitivanja bile odmorne, nisu obilno jele i pile kafu ili čaj,
niti su pušile i bile pod uticajem lijekova.
108
3.4.1.1 Antropometrijska ispitivanja
Antropometrija kao metoda za određivanje proporcija čovjekovog tijela,
upotrebljava se u sportskoj, školskoj, industrijskoj i vojnoj medicini. Za potrebe
ispitivanja u području fiziologije odjeće vrše se mjerenja tjelesne visine, tjelesne mase i
debljine kožnih nabora ispitivanih osoba.
Tjelesna visina osoba se mjeri pomoću pomičnog antropometra, prema
određenim pravilima mjerenja, sa tačnošću od 0,1 cm.
Tjelesna masa se mjeri pomoću elektronske vage sa tačnošću od 0,005kg. Pri
mjerenju tjelesne mase osoba treba opušteno da stoji u standardnom položaju. Osobe
se prije ispitivanja važu dva puta (bez odjeće i sa odjećom) i poslije ispitivanja dva puta
(sa odjećom i bez odjeće). Iz razlika u izmjerenim masama prije i poslije ispitivanja
može se izračunati količina izlučenog i količinu upijenog znoja u odjeći.
Na osnovu podataka o tjelesnoj visini i tjelesnoj masi izračunava se površina
tijela i idealna tjelesna masa osoba.
Površina tijela se izračunava po DU BOIS-u [113]:
725,0425,0007184,0 TVTMADU (3.12)
gdje je:
DUA – površina tijela po DU BOIS-u [m2],
TM – tjelesna masa [kg],
TV – tjelesna visina [cm].
Idealna tjelesna masa se izračunava po DEMOLE-ju [157]:
4
20150100
LS
x
TVTVITM (3.13)
gdje je:
ITM – idealna tjelesna masa po DEMOLE-ju [kg],
TV – tjelesna visina [cm],
LS – starost ispitivane osobe [godina],
x – za muškarce 4; za žene 2,5.
109
Rezultati mjerenja tjelesne visine i tjelesne mase za pet osoba, koje su
učestvovale u istraživanjima, kao i izračunate vrijednosti površine tijela i idealne tjelesne
mase dati su u tab. 3.5.
Tabela 3.5 Antropološki podaci i izračunate vrijednosti za površinu tijela i idealnu tjelesnu masu
Oznaka osobe
Tjelesna visina [cm]
Tjelesna masa [kg]
Starost [godina]
Površina tijela ADU [m2]
Idealna tjelesna masa - ITM [kg]
Os A G - 1 165,0 50,95 27 1,547 60,75 Os T G - 2 165,0 50,35 25 1,540 60,25 Os P K - 3 162,5 54,73 22 1,578 58,00 Os T J - 4 165,0 59,72 22 1,656 59,50 Os V Š - 5 166,0 49,69 24 1,538 60,60 Srednja vrijednost
164,7
53,088
24
1,572
59,82
Standardna devijacija
1,304
4,192
2,121
0,05
1,126
Koeficijent varijacije [%]
1,7
17,573
4,5
0,002
1,268
3.4.1.2 Određivanje energije metabolizma
Metabolički oslobođena toplota je sastavljena od osnovne količine toplote, koja
se proizvede nezavisno od čovjekove aktivnosti (bazalni metabolizam odnosno bazalna
toplota) i količine toplote, koja se proizvede pri radu i zavisna je od fizičke
opterećenosti osobe (radni metabolizam odnosno radna toplota). Na osnovu podataka
o količini oslobođene metaboličke energije može se ocjeniti kolika količina toplote, pri
određenoj fizičkoj aktivnosti, se proizvede u unutrašnjosti tijela.
Bazalni metabolizam je definisan kao nužni dio metaboličke energije, koji je
potreban za održavanje vitalnih funkcija čovjekovog organizma. Zavisan je od spola,
starosti, tjelesne visine i tjelesne mase čovjeka. Bazalni metabolizam se pri svakoj
fizičkoj aktivnosti poveća srazmjerno sa opterećenjem.
Približna ocjena bazalnoga metabolizma za pojedinu ispitivanu osobu može se
odrediti na osnovu poređenja sa vrijednostima za standardnu osobu, koja je definisana
sa sljedećim podacima za muškarce i žene, tab. 3.6 [113, 158]
110
Tabela 3.6 Osnovni podaci za standardnu osobu
Muškarci Žene Tjelesna visina TV [cm] 175 160 Tjelesna masa TM [kg] 70 60 Starost LS [godina] 35 35 Bazalni metabolizam Mbaz [kJ/min] 4,8 4,0 Površina tijela ADU [m2] 1,8 1,6
Za tačnije izračunavanje bazalnoga metabolizma koriste se sljedeći izrazi [113]:
Za muškarce:
Mbaz = 0,193 + 0,0400 TM + 0,01454 TV – 0,0196 LS (3.14)
Za žene:
Mbaz = 0,934 + 0,0287 TM + 0,00538 TV – 0,0136 LS (3.15)
gdje je:
Mbaz – bazalni metabolizam [kJ/min],
TM – tjelesna masa [kg],
TV – tjelesna visina [cm],
LS – starost [godina].
Pri sjedenju se bazalni metabolizam poveća za 5 do 10 %, a pri stajanju za 10
do 20 %. Energijske potrebe na jedinicu tjelesne mase su veće kod muškaraca nego
kod žena iste tjelesne mase. Dijelom je to zato, jer je u tijelu žene prisutno više
masnoća i zato što one rade pri manjim opterećenjima u odnosu na muškarce.
Radni metabolizam predstavlja onaj dio cjelokupne metaboličke energije, koja
se u unutrašnjosti tijela kao dodatak bazalnome metabolizmu oslobodi zbog čovjekove
fizičke aktivnosti. Zato važi da je ukupna energija metabolizma:
M = Mbaz + Mradni (3.16)
Metabolički nastala energija, koja se oslobađa u toku eksperimenta, se
određuje na osnovu protokola odnosno opisa dinamičkih mišićnih aktivnosti, koje
ispitivana osoba obavlja. Pri tome aktivnosti dijelimo u dvije skupine [158]:
111
a) Pri aktivnostima, kod kojih ne pomjeramo cijelo tijelo, radni metabolizam je
sastavljen iz:
- dijela metabolizma zbog položaja tijela,
- dijela metabolizma, koji je zavisan od vrste posla.
b) Pri aktivnostima, koje su povezane sa kretanjem tijela, radni metabolizam je
sastavljen iz:
- dijela metabolizma zbog kretanja tijela, koji se izračuna po izrazu kao
proizvod relativnog radnog metabolizma i brzine kretanja:
Mradni = 16,7 · Mradni (rel) · v (3.17)
gdje je:
Mradni (rel) – relativni radni metabolizam [kJ/min]
v – brzina kretanja [km/h]
- dijela metabolizma, koji je zavisan od vrste posla.
Pojedine vrijednosti radnog metabolizma pri različitim tjelesnim položajima,
vrstama rada i vrstama tjelesnog kratanja dati su u standardu ISO 8996 [158].
Vrijednosti energije metabolizma za osobe koje su učestvovale u istraživanjima date su u tab. 3.10.
Tabela 3.10 Vrijednosti bazalnog, radnog i ukupnog metabolizma osoba
Oznaka osobe
Bazalni metabolizam [kJ/min]
Radni metabolizam [kJ/min]
Ukupni metabolizam M = Mbaz + Mradni
Os A G - 1 3,917 7,125 11,042 Os T G - 2 3,927 7,157 11,084 Os P K - 3 4,080 6,985 11,065 Os T J - 4 4,237 6,656 10,893 Os V Š - 5 3,927 7,166 11,093 Srednja vrijednost
4,018
7,018
11,036
Standardna devijacija
0,14
0,215
0,082
Koeficijent varijacije [%]
0,02
0,046
0,007
112
3.4.2 Uslovi ispitivanja i tjelesna aktivnost osoba
Ispitivanja toplotno fiziološke udobnosti pri nošenju odjeće odvijala su se
pomoću testnih osoba kod umjetno ostvarenih uslova u klima komori.
Odabir klimatskih uslova za eksperiment, koji bi što više odgovarali realnim
uslovima, izvršen je na osnovu podataka iz Hidrometeorološkog zavoda Banja Luka za
područje Bosne i Hercegovine. U tu svrhu posmatran je period od tri godine za četiri
mjeseca u ljetnom periodu (maj, juni, juli i avgust), jer je i sama svrha ovih istraživanja
pravilan izbor odjeće s obzirom na toplotna i sorpcijska svojstva, pri visokim
temperaturama vazduha uzrokovanim oštećenjem ozonskog omotača.
Kombinacije klimatskih veličina za pojedine serije ispitivanja za navedeni
eksperiment su prikazane na sl. 3.12.
Slika 3.12 Klimatski uslovi pojedinih ispitivanja u klima-komori
Tokom ispitivanja su odabrane osobe obavljale konstantne tjelesne aktivnosti.
113
Različite kombinacije klimatskih uslova i tjelesnih aktivnosti, koje su obavljale
osobe u ispitivanjima, su odabrane tako da što bolje odgovaraju realnim uslovima
nošenja izabrane odjeće u ljetnom periodu, a to je hodanje po ravnom terenu pri:
temperaturama vazduha: Tv = 25oC; 30oC i 35 oC
konstantnoj relativnoj vlažnosti vazduha: RV = 40 %
brzini kretanja vazduha v = 0,2 m/s; 0,5 m/s i 1,2 m/s
temperaturi zračenja koja je jednaka temperaturi vazduha Tr = Tv.
Cijeli eksperiment je obuhvatao 450 pojedinačnih ispitivanja (5 djevojaka x 9
serija x 2 modela x 5 tkanina = 450 ispitivanja).
Toplotne veličine (temperatura vazduha, vlažnost vazduha, brzina kretanja
vazduha i toplotno zračenje) se lako mijenjaju nezavisno jedna od druge. Postoje
mnoge kombinacije tih veličina, koje daju čovjeku jednak osjećaj. Tako, npr. visoka
temperatura vazduha i velika brzina kretanja vazduha daje isti osjećaj kao niža
temperatura vazduha i mala brzina kretanja vazduha [10]. Zato se sumarni efekat pojedinih
faktora toplotne okoline može izraziti samo sa jednim indeksom.
Sumarni toplotni indeks ,,efektivna temperatura” proizilazi iz subjektivnog
poređenja toplotnog osjećaja u nekoj klimi s referentnom klimom. Efektivna
temperatura je temperatura skoro mirnoga vazduha (v = 0,1 m/s), zasićenog sa
vodenom parom (RV = 100 %), koja u čovjeku proizvodi isti toplotni osjećaj kao
kombinacija temperature, vlage i brzine kretanja vazduha u analiziranom prostoru.
Normalna efektivna temperatura važi za osobe, koje nose odjeću s toplotnim
otporom 1 Clo (1 Clo = 0,155 m2 oC/W) i upotrebljava se u primjerima, kada je srednja
temperatura zračenja jednaka temperaturi vazduha, odnosno kada je toplotno zračenje
zanemarljivo [100].
Normalna efektivna temperatura se izračunava pomoću jednačine [100]:
)100
1(29,0)37(
14,176,1
1
10014,068,0
1
75,0
RVTT
v
RVT vvef
(3.18)
114
gdje je:
efT - efektivna temperatura oC,
RV - relativna vlažnost vazduha %,
v - brzina kretanja vazduha m/s,
vT - temperatura vazduha oC.
P. Gspan [159] citira kao optimalne sljedeće vrijednosti normalne efektivne
temperature TNef za dugotrajan rad koji obavljaju prosječni ljudi:
za umni rad 20 22oC
za fizički lak rad 20 21oC
za fizički srednje težak rad 17oC
za fizički težak rad 15oC.
Izračunate vrijednosti normalnih efektivnih temperatura na osnovu zadanih
klimatskih uslova date su u tab. 3.11.
Tabela 3.11 Normalne efektivne temperature kod zadanih klimatskih uslova
Redni broj
Zadani klimatski uslovi Normalna efektivna temperatura TNef [
oC]
1. T = 25 oC; RV = 40 %; v = 0,2 m/s 21,57
2. T = 25 oC; RV = 40 %; v = 0,5 m/s 20,77
3. T = 25 oC; RV = 40 %; v = 1,2 m/s 19,62
4. T = 30 oC; RV = 40 %; v = 0,2 m/s 25,32
5. T = 30 oC; RV = 40 %; v = 0,5 m/s 24,85
6. T = 30 oC; RV = 40 %; v = 1,2 m/s 24,18
7. T = 35 oC; RV = 40 %; v = 0,2 m/s 29,06
8. T = 35 oC; RV = 40 %; v = 0,5 m/s 28,93
9. T = 35 oC; RV = 40 %; v = 1,2 m/s 28,74
Ispitivane osobe su na pomičnoj traci JAEGER LE 2000, koja je postavljena u
klima-komori, pri svakom pojedinom ispitivanju obavljale jednake tjelesne aktivnosti
sljedećim redoslijedom:
20 minuta: aklimatizacija (T = 20 oC; RV = 65 %)
20 minuta: opterećenje I (hodanje brzinom 2,5 km/h po ravnom u smjeru vjetra)
5 minuta: odmor
20 minuta: opterećenje II (hodanje brzinom 3 km/h po ravnom u smjeru vjetra).
115
3.5 Postupak ispitivanja u klima-komori
Ispitivanja uticaja toplotno fizioloških karakteristika odjeće na toplotnu
opterećenost čovjeka su izvedena u umjetno ostvarenim klimatskim uslovima u klima-
komori na Fakulteti za strojništvo Univerze v Mariboru, sl. 3.13.
Slika 3.13 Testna osoba u klima komori
Kompjuterski opremljena klimatska komora, koja je kao prototip izrađena na
Institutu “Zoran Rant” Škofja Loka, ima dimenzije 2,95 m x 1,84 m x 2,36 m i
omogućava dostizanje i održavanje različitih temperaturnih uslova (od -30 oC do +50 oC) i relativne vlažnosti (od 25 % odnosno 45 % do 95 % - zavisno od temperature) i
mogućnost promjene protoka vazduha (od 0,2 m/s do 1,2 m/s).
116
3.5.1 Ispitivanje fizioloških parametara
Ispitivanje fizioloških paramametara vršeno je pomoću mjernog uređaja MSR
(Modular Signal Recorder), firme MSR Electronics GmbH, sl. 3.14 [160]. MSR uređaj
je modular jedinica za mjerenje različitih fizioloških parametara, kao što su temperatura
kože, vlažnost kože i frekvencija srca.
Mjerenja mogu biti emitovana u različitim vremenima ili upotrebom različitih
frekvencija mjerenja. MSR modular je snadbjeven funkcionalnim modulima, koji imaju
svoje procesore za čitanje procesa (obradu podataka) i čuvaju ih u memoriji modula.
Svaki modul ima odgovarajuće senzore, uglavnom sličnih tipova.
Slika 3.14 MSR uređaj za mjerenje fizioloških parametara
MSR podaci spoljašnjih procesa se emituju upotrebom MSR PC softvera i programa
Reader, Viewer, Online i Setup.
Za prenos podataka mjerenja u Windows PC koristi se Reader (čitač) .
Moduli i senzori koji su sastavni dijelovi MSR-ovog standardnog hardvera su:
BASE, BCOM, PR3 i ACC3. Pored ovih standardnih modula i senzora, ukoliko to
istraživanja zahtjevaju, mogu se ugraditi i dodatni moduli u MSR uređaj. Dodavanjem
modula MSR može prilagoditi zapis varijacijom različitih parametara.
BASE je standardni modul inkorporiran u svaki MSR uređaj. Čuva postavljene
parametere za Setup i reguliše mjerne performanse MSR-a.
117
BCOM komunikacioni modul je inkorporiran kao standardni u svakom MSR-u. Reguliše
prenos podataka između PC i MSR-a.
PR 3 modul pritiska je inkorporiran kao standardni u svakom MSR-u. On mjeri pritisak i
temperaturu okolnog vazduha (ambijenta). PR 3 može konektovati dva spoljašnja
senzora za pritisak. Područje mjerenja pritiska okoline je od 300 mbar do 1100 mbar, a
temperature okoline od 0oC do 50oC.
ACC3 akcelerator modul je inkorporiran kao standardni u svakom MSR. MSR ima tri
senzora za mjerenje ubrzanja u x, y i z osama.
MSR uređaj sa priključenim senzorima za mjerenje temperature i relativne
vlažnosti kože prikazan je na sl. 3.15.
Slika 3.15 MSR uređaj sa priključenim senzorima
3.5.1.1 Određivanje temperature kože
Temperatura kože ja važan fiziološki parametar, koji veoma dobro odslikava
proces izmjene toplote između površine kože i okoline. Temperature vazduha pri
kojima su vršena ispitivanja kretale su se od 25 oC do 35 oC. Za mjerenje temperature
na površini kože koristi se modul T24 HUM8 MSR mjernog uređaja, sa odgovarajućim
temperaturnim senzorima, sl. 3.16.
118
Slika 3.16 Senzori za mjerenje temperature kože [160]
Senzori za mjerenje temperature kože djeluju na principu promjene otpora.
Obloženi su poliolefinskom smolom i omogućavaju mjerenje temperature kože i na
veoma nepristupačnim mjestima.
Mjerenje temperature na površini kože u toku eksperimenta je vršeno na osam
mjernih mjesta, sl. 3.17, prema zahtjevima standarda ISO 9886: 2004 [109], u
vremenskom intervalu od 30 sekundi.
Slika 3.17 Mjesta za mjerenje temperature kože [109]
Iz izmjerenih vrijednosti se izračunava srednja ponderirana temperatura kože
tako, da se veličine pomnože s koeficijentima, koji izražavaju veličinu mjerenih površina
kože s jednakom temperaturom, tab. 3.12 [161,109].
119
Tabela 3.12 Koeficijenti za izračunavanje srednje ponderirane temperature kože
Oznaka mjernog mjesta
Mjerna mjesta
Koeficijent
1 ČELO - na sredini 0,07 2 LEĐA - desna lopatica 0,175 3 GRUDI - lijeva strana grudi (gore) 0,175 4 RAME - desno rame 0,07 5 NADLAKTICA - lijeva nadlaktica (unutrašnja strana) 0,07 6 RUKA - lijeva vanjska strana dlana 0,05 7 NADKOLJENICA – desna nadkoljenica (naprijed) 0,19 8 PODKOLJENICA – lijeva podkoljenica (pozadi) 0,20
Srednja ponderirana temperature kože se izračunava po sljedećoj jednačini [161,109]:
Tpon = 0,07·Tčelo + 0,175·Tleđa + 0,175·Tgrudi + 0,07·Trame + 0,07·Tnadlaktica + 0,05·Truka +
0,19·Tnadkoljenica + 0,2·Tpodkoljenica (3.19)
3.5.1.2 Određivanje relativne vlažnosti kože
Za određivanje relativne vlažnosti kože upotrebljava se modul T24 HUM8 i
odgovarajući senzori SHT15, koji su inkorporirani u MSR uređaj. Senzori za mjerenje
relativne vlažnosti kože su kapacitativni senzori, sl. 3.18.
Slika 3.18 Senzori za mjerenje relativne vlažnosti kože [160]
Mjerno područje senzora iznosi od 0 % do 100 %. Mjerenje relativne vlažnosti
kože (%) testnih osoba u toku eksperimenta je vršeno na pet mjernih mjesta u
vremenskom intervalu od 30 sekundi.
120
Senzori za mjerenje relativne vlažnosti kože se zalijepe na mjerna mjesta, kao
što je prikazano na sl. 3.19.
Slika 3.19 Mjesta za mjerenje relativne vlažnosti kože
Iz izmjerenih vrijednosti se izračuna srednja vrijednost relativne vlažnosti kože, kao
prosječna vrijednost relativne vlažnosti kože mjerene na pet mjernih mjesta, tab. 3.13.
Tabela 3.13 Mjesta za mjerenje relativne vlažnosti kože
Oznaka mjernog mjesta
Mjerno mjesto
1 ČELO - na sredini 2 LEĐA - desna lopatica 3 GRUDI - lijeva strana grudi (gore) 4 TRBUH - desna strana trbuha (dole) 5 NADKOLJENICA – desna nadkoljenica (prednja strana)
121
3.5.1.3 Određivanje frekvencije srca
Frekvencija srca je fiziološki parametar koji najbolje od svih odslikava integralnu
opterećenost čovjeka. Frekvencija srca predstavlja lako mjerljiv, time informaciono
veoma kompleksan parametar važnijih opterećenja čovjeka. Za mjerenje frekvencije
srca se upotrebljava mikroprocesorski vodeni prenosni uređaj za uzimanje biosignala
MSR uređaj. Frekvencija srca se mjeri pomoću tri elektrode, sl. 3.20, na principu EKG
signala.
Slika 3.20 Elektrode za mjerenje EKG signala [160]
Elektrode za mjerenje frekvencije srca se postavljaju na određena mjerna
mjesta [162,112], kao što je prikazano na sl. 3.21.
Slika 3.21 Mjerenje frekvencije srca na principu EKG signala
Kod ispitivanja u klima-komori frekvencija srca se mjeri kontinuirano svake
minute kao prosječan broj udara u minuti.
122
3.5.1.4 Određivanje isparenog i upijenog znoja Količina isparenog znoja određuje se na osnovu razlike u masi ispitivanih osoba
bez odjeće prije početka ispitivanja i po ispitivanju, dok se količina u odjeću upijenog
znoja određuje na osnovu vaganja odjeće, koju će osoba nositi u toku ispitivanja. Po
završetku ispitivanja ispitivane osobe mjere se najprije obučene, a zatim svaki dio
odjeće posebno.[109].
Za mjerenje ispitivanih osoba upotrijebljena je elektronska vaga TPT3, firme Libela,
Celje, koja omogućava mjerenje na 0,005 kg tačnosti, a za mjerenje odjeće i obuće
elektromehanička vaga E 2100/5, istog proizvođača, kod koje je tačnost mjerenja 0,002 kg.
Iz razlike u masi ispitivanih osoba i njihove odjeće prije i po završetku ispitivanja
izračunava se cijela količina izlučenog znoja, količina znoja koju je upio pojedini dio
odjeće i količina isparenog znoja u g.
mez = mt2 – mt1 (3.20) miz = mez + (mo2 – mo1) (3.21) gdje je:
miz - količina izlučenog znoja g,
mez - količina (evopariranog) isparenog znoja g,
mt1 - tjelesna masa neobučene osobe prije ispitivanja g,
mt2 - tjelesna masa neobučene osobe nakon ispitivanja g,
mo1 - masa odjeće prije ispitivanja g,
mo2 - masa odjeće nakon ispitivanja g.
Količinu isparenog znoja, pri kojoj bi se mlade muške i ženske osobe osjećale
udobno izračunava se po Fangarijevoj jednačini [100]:
5019,4
)1(76,1
DU
DUez A
MAm
(3.22)
gdje je:
ezm - količina (evopariranog) isparenog znoja g,
M - energija metabolizma kJ/h,
- koeficijent mehaničkog učinka,
DUA - površina tijela m2.
123
3.5.2 Subjektivna ocjena toplotne udobnosti
Kao toplotnu udobnost ili toplotni komfor definišemo toplotne, odnosno
klimatske uslove, u kojima se udobno osjeća najveći postotak ispitivanih osoba.
Zavisna je od toplotno fiziološke ravnoteže, znači najprije od temperature, relativne
vlažnosti i brzine kretanja vazduha, toplotnog zračenja, toplotno fizioloških karakteristika
odjeće i tjelesne aktivnosti, odnosno metaboličke toplote, a na drugoj strani i od subjektivnog
osjećaja, koga fizički nije moguće izmjeriti [162,163].
Da bi se utvrdilo kako ispitivani modeli u različitim klimatskim uslovima utiču na
subjektivni osjećaj toplotne udobnosti ispitivanih osoba, sve promatrane osobe tokom
ispitivanja, tj. prije početka ispitivanja, u toku i nakon završenog ispitivanja u klima
komori, ocjenjivale su subjektivni osjećaj toplotne udobnosti na osnovu upitnika i
odgovarajućih skala prema standardu ISO 10551:1995 [163].
Tabela 3.14 Skala za ocjenjivanje subjektivne ocjene toplotne udobnosti [163]
A Osjećaj toplote: Kako ocjenjujete Vaš trenutni osjećaj toplote?
Subjektivni osjećaj Ocjena Opisna ocjena VRUĆE
+4 veoma vruće +3 vruće +2 toplo +1 malo toplo
NEODREĐENO 0 neutralno HLADNO
-1 malo hladno -2 hladno -3 veoma hladno -4 neizdrživo hladno
B Toplotna udobnost: Kako biste opisali Vašu trenutnu toplotnu udobnost? UDOBNOST 0 udobno NEUDOBNOST
1 malo neudobno 2 neudobno 3 veoma neudobno 4 ekstremno neudobno
C Željeno toplotno stanje: Kakvu biste željeli promjenu toplotne okoline? TOPLIJE
+3 dosta toplije +2 toplije +1 samo malo toplije
NEODREĐENO 0 ni toplije ni hladnije HLADNIJE
-1 samo malo hladnije -2 hladnije -3 dosta hladnije
124
Nastavak tabele 3.14 D Ocjena prihvatljivosti trenutnih toplotnih uslova: Kakva je po Vašem mišljenju trenutna toplotna okolina?
PRIHVATLJIVO 0 više prihvatljivo nego
neprihvatljivo
NEPRIHVATLJIVO 1 više neprihvatljivo nego
prihvatljivo E Ocjena Vaše lične tolerantnosti toplotne okoline: Kako podnosite trenutne toplotne uslove? 0 odlično podnosim
1 malo teško podnosim 2 dosta teško podnosim 3 veoma teško podnosim 4 ne mogu podnijeti
F Stepen vlažnosti kože: Koliko je vlažna (znojna) Vaša koža na pojedinim dijelovima tijela? SUVA 0 suva
VLAŽNA
1 malo vlažna 2 vlažna 3 mokra 4 veoma mokra
Dio tijela 1. čelo 3. podpazuh 5. dlan 7. koljeno 2. grudi 4. lakat 6. nadkoljenica 8. leđa
125
4. REZULTATI
Rezultati istraživanja uticaja svojstava materijala kao što su mehanička, toplotna i
sorpcijska svojstva tkanina, te različitih klimatskih uslova (temperature vazduha i brzine
vjetra) na promjenu fizioloških veličina testnih osoba i s time povezanu toplotno
fiziološku udobnost pri nošenju odjeće, prikazani su s obzirom na upotrijebljen plan
istraživanja, sl. 3.1, u obliku:
rezultata ispitivanja fizikalnih, mehaničkih i toplotnih svojstava tkanina,
rezultata ispitivanja fizioloških parametara testnih osoba,
rezultata ispitivanja subjektivnih ocjena toplotne udobnosti,
statističke obrade rezultata.
4.1 Rezultati ispitivanja fizikalnih, mehaničkih i toplotnih svojstava
tkanina
U ovom poglavlju prikazani su rezultati ispitivanja fizikalnih, mehaničkih i
toplotnih svojstava upotrebljenih tkanina značajnih za definisanje udobnosti pri nošenju
odjeće.
4.1.1 Rezultati ispitivanja fizikalnih svojstava tkanina
Rezultati ispitivanja fizikalnih svojstava tkanina, koji se odnose na srednje
vrijednosti pojedinih parametara kao što su relativna vlažnost tkanina, vazdušna
propustljivost, sposobnost zadržavanja vode i dimenzijska stabilnost upotrebljenih
tkanina prikazani su u tab. 4.1 do tab. 4.4.
Srednje vrijednosti relativne vlažnosti sirovih, bijeljenih i opranih tkanina,
određene prema standardu ISO 139-1973 (E) prikazane su u tab. 4.1, dok su srednje
vrednosti mjerenja vazdušne propustljivosti, odnosno zapreminske brzine protoka
vazduha prikazani u tab. 4.2.
126
Tabela 4.1 Srednje vrijednosti rezultata mjerenja relativne vlažnosti analiziranih tkanina
Vrsta
dorade
Relativna vlažnost tkanina RHt [%]
PES/Lan PES/Pamuk PES Lan Pamuk
Sirova 4,19 3,88 1,01 7,84 6,84
Bijeljena 4,08 3,66 0,80 7,83 6,92
Oprana 3,67 2,78 0,65 7,34 6,41
Tabela 4.2 Srednje vrijednosti rezultata mjerenja vazdušne propustljivosti
Vrsta tkanine Vrsta dorade Vazdušna propustljivost
q [l/h] Q [m3/min m2]
PES/Lan
sirova 440,00 7,33
bijeljena 419,15 6,99
oprana 292,50 4,88
PES/Pamuk
sirova 351,75 5,86
bijeljena 331,25 5,52
oprana 226,25 3,77
PES
sirova 269,25 4,49
bijeljena 214,00 3,57
oprana 185,00 3,08
Lan
sirova 939,50 15,66
bijeljena 620,00 10,33
oprana 418,00 6,97
Pamuk
sirova 695,00 11,58
bijeljena 380,75 6,35
oprana 199,75 3,33
Rezultati ispitivanja sposobnosti zadržavanja vode u tkaninama, dobijeni
metodom centrifugiranja prikazani su za bijeljene i oprane tkanine u tab. 4.3, dok su
rezultati ispitivanja dimenzijske stabilnosti, tj. relaksacijsko skupljanje RS i istezanje u
vlažnom HE za bijeljene tkanine, određeni prema FAST-4 mjernoj metodi, prikazani u
tab. 4.4.
127
Tabela 4.3 Srednje vrijednosti rezultata mjerenja sposobnosti zadržavanja vode u tkaninama
Vrsta
dorade
Sposobnost zadržavanja vode u tkanini Wzv [%]
PES/Lan PES/Pamuk PES Lan Pamuk
Bijeljena 25,94 15,33 0,406 43,64 29,48
Oprana 19,49 15,37 0,756 30,06 26,37
Tabela 4.4 Dimenzijska stabilnost bijeljenih tkanina ispitana prema FAST-4 mjernoj metodi
Vrsta
tkanine
Površinska masa [g/m2]
Dimenzijska stabilnost
RS–1 [%] RS–2 [%] HE–1 [%] HE–2 [%]
PES/Lan 142,10 0,3 0,5 -1,5 1,7
PES/Pamuk 157,70 0,4 2,1 0,1 0,9
PES 144,20 0,0 0,2 0,0 0,2
Lan 177,90 3,5 - 0,3 1,2 1,5
Pamuk 163,30 2,6 1,1 1,1 1,3
4.1.2 Rezultati ispitivanja mehaničkih svojstva tkanina
Rezultati izmjerenih i izračunatih vrednosti mehaničkih svojstava bijeljenih i
opranih tkanina, određenih pomoću KES-FB mjernog uređaja, na osnovu kojih se
određuje opip tkanina, prikazani su u tabelama 4.5 i 4.6.
U tabeli 4.5 prikazani su rezultati ispitanih parametara svojstava istezanja
uzoraka bijeljenih tkanina (linearnost LT krivulje opterećenje - istezanje F(), deformacijski
rad WT i sposobnosti relaksacije RT te istezanje tkanina EM), svojstva savitljivosti
(krutost savijanja B i histereza savijanja 2HB), svojstva smicanja (krutosti smicanja G,
histereza sile smicanja 2HG i histereza sile smicanja 2HG5) i kompresijska svojstva kao
što su linearnost LC krivulje kompresijsko opterećenje – deformacija F(h), deformacijski
rad WC, sposobnost relaksacija RC i debljina tkanine h, te primarne ocjene opipa.
128
Tabela 4.5 Rezultati mehaničkih i fizikalnih svojstava analiziranih bijeljenih tkanina
Ispitivana svojstva tkanina V r s t a t k a n i n e
PES/Lan PES/Pamuk PES Lan Pamuk
Svojstva istezanja
EM [%] 1,84 2,93 1,95 2,11 3,31
LT 0,727 0,649 0,668 0,835 0,637
WT [cN·cm/cm2] 3,48 4,43 3,18 4,51 4,90
RT [%] 57,46 66,76 78,59 43,94 59,88
Svojstva savijanja
B [cN·cm2/cm] 0,2035 0,090 0,116 0,230 0,079
2HB (cN·cm/cm) 0,1470 0,1150 0,1281 0,2059 0,1033
Svojstva smicanja
G [cN/cm·(st)] 0,83 1,17 1,24 0,30 1,41
2HG [cN/cm] 2,66 4,16 5,49 0,09 3,98
2HG 5 [cN/cm] 3,91 5,34 6,60 1,19 6,00
Površinska svojstva
MIU 0,168 0,192 0,196 0,154 0,190
MMD 0,0682 0,0616 0,0767 0,0442 0,0695
SMD [μm] 12,59 11,92 10,69 10,16 13,21
Kompresijska svojstva
LC 0,220 0,240 0,397 0,285 0,214
WC [cN·cm/cm2] 0,094 0,120 0,069 0,102 0,110
RC [%] 59,19 50,86 52,06 55,02 42,05
Debljina i masa
h [mm] 0,309 0,372 0,202 0,323 0,411
W [mg/cm2] 15,20 15,80 14,40 17,80 16,30
Primarne ocjene opipa
KOSHI 7,79 7,21 7,84 7,29 7,17
NUMERI 4,52 4,48 3,21 5,55 4,18
FUKURAMI 7,34 7,54 5,92 7,61 7,27
129
Tabela 4.6 Rezultati mehaničkih i fizikalnih svojstava analiziranih opranih tkanina
Ispitivana svojstva tkanina V r s t a t k a n i n e
PES/Lan PES/Pamuk PES Lan Pamuk
Svojstva istezanja
EM [%] 8,18 8,27 6,89 9,41 10,07
LT 0,666 0,586 0,641 0,717 0,572
WT [cN·cm/cm2] 13,80 11,75 11,13 16,30 14,30
RT [%] 51,28 58,29 76,90 28,06 44,18
Svojstva savijanja
B [cN·cm2/cm] 0,1795 0,0764 0,1043 0,3013 0,0611
2HB (cN·cm/cm) 0,1146 0,0597 0,0664 0,1625 0,0666
Svojstva smicanja
G [cN/cm·(st)] 0,74 0,94 1,02 0,31 1,09
2HG [cN/cm] 0,99 2,46 2,16 0,28 2,75
2HG 5 [cN/cm] 2,32 3,76 3,46 0,98 4,79
Površinska svojstva
MIU 0,170 0,189 0,182 0,194 0,155
MMD 0,0658 0,0576 0,0745 0,066 0,0569
SMD [μm] 12,214 11,849 11,997 12,130 8,503
Kompresijska svojstva
LC 0,276 0,238 0,404 0,292 0,258
WC [cN·cm/cm2] 0,094 0,150 0,053 0,125 0,156
RC [%] 44,06 39,01 56,77 42,50 42,06
Debljina i masa
h [mm] 0,348 0,465 0,200 0,443 0,500
W [mg/cm2] 17,289 17,101 16,350 19,937 18,444
Primarne ocjene opipa
KOSHI 7,49 6,84 7,62 7,19 6,56
NUMERI 4,45 4,63 4,06 5,53 4,44
FUKURAMI 7,30 7,74 6,34 8,08 7,77
130
4.1.3 Rezultati ispitivanja toplotnih svojstva tkanina
Rezultati izmjerenih i izračunatih toplotnih svojstava bijeljenih i opranih tkanina
ispitanih pomoću KES-F7 Thermo Labo II mjernog uređaja, prikazani su u tabelama 4.7
i 4.8.
Tabela 4.7 Toplotna svojstva bijeljenih tkanina ispitana pomoću Thermo Labo II
mjernog uređaja
Naziv ispitanog parametra
V r s t a t k a n i n e
PES/Lan PES/Pamuk PES Lan Pamuk
Debljina tkanine h [mm]
0,180
0,207
0,155
0,190
0,235
Toplo-hladni osjećaj qmax [W/cm2]
0,2344
0,2060
0,2110
0,2310
0,2140
Stacionarni toplotni tok Φ [W]
3,802
3,734
3,888
3,880
3,894
Koeficijent toplotne provodljivosti λ [W/mK]
0,0188
0,0213
0,0164
0,0199
0,0249
Konstanta toplotne otpornosti
R [m2K/W] 9,57·10-3 9,72·10-3 9,45·10-3 9,55·10-3 9,44·10-3
Clo 0,0618 0,0627 0,0610 0,0616 0,0609
Sposobnost zadržavanja toplote
α [%]
S u h a k o n t a k t n a m e t o d a 26,30 28,95 19,61 23,66 30,27
S u h a b e z k o n t a k t n a m e t o d a 53,85 56,98 56,17 48,11 54,06
M o k r a k o n t a k t n a m e t o d a 39,63 34,45 45,45 38,59 27,55
M o k r a b e z k o n t a k t n a m e t o d a 5,30 7,58 6,21 6,52 14,09
Top
lotn
a ot
porn
ost
(top
lotn
a iz
olac
ija)
K o n t a k t n a m e t o d a Rct [m
2K/W] 0,0775 0,0792 0,0702 0,0743 0,0819
Clo 0,4997 0,5113 0,4528 0,4791 0,5282
B e z k o n t a k t n a m e t o d a
Rct [m2K/W] 0,1608 0,1718 0,1698 0,1437 0,1609
Clo 1,0375 1,1083 1,0953 0,9270 1,0378
Otpor protoku vodene
pare Ret [Pa m2/W]
K o n t a k t n a m e t o d a 8,34 7,66 9,24 6,17 6,94
B e z k o n t a k t n a m e t o d a 32,50 33,37 33,02 33,03 33,30
131
Tabela 4.8 Toplotna svojstva opranih tkanina ispitana na uređaju Thermo Labo II
Naziv ispitanog parametra
V r s t a t k a n i n e
PES/Lan PES/Pamuk PES Lan Pamuk
Debljina tkanine h [mm]
0,180
0,207
0,155
0,190
0,235
Toplo-hladni osjećaj qmax [W/cm2]
0,2380
0,2180
0,2670
0,2360
0,2098
Stacionarni toplotni tok Φ [W]
3,444
3,640
4,058
3,490
3,498
Koeficijent toplotne provodljivosti λ [W/mK]
0,0173
0,0220
0,0175
0,0190
0,0276
Konstanta toplotne otpornosti
R [m2K/W] 10,41·10-3 9,409·10-3 8,857·10-3 10,00·10-
3 8,515·10-
3
Clo 0,0671 0,0607 0,0571 0,0645 0,0549
Sposobnost zadržavanja toplote
α [%]
Su h a k o n t a k t n a m e t o d a
22,68 19,27 14,40 15,48 31,18
S u h a b e z k o n t a k t n a m e t o d a
55,08 59,90 58,16 55,47 60,10
M o k r a k o n t a k t n a m e t o d a
23,88 23,13 8,68 40,74 31,51
M o k r a b e z k o n t a k t n a m e t o d a
11,13 8,66 5,41 15,49 13,38
Top
lotn
a ot
porn
ost
(top
lotn
a iz
olac
ija)
K o n t a k t n a m e t o d a
Rct [m2K/W] 0,0753 0,0726 0,0677 0,0699 0,0829
Clo 0,4852 0,4682 0,4370 0,4512 0,5348
B e z k o n t a k t n a m e t o d a
Rct [m2K/W] 0,1712 0,1784 0,1826 0,1657 0,1801
Clo 1,1047 1,1506 1,1778 1,0693 1,1616
Otpor protoku vodene
pare Ret [Pa m2/W]
K o n t a k t n a m e t o d a
6,86 6,84 5,79 8,91 7,51
B e z k o n t a k t n a m e t o d a
35,36 34,54 33,36 33,99 33,14
132
4.2 Rezultati ispitivanja fizioloških parametara testnih osoba
U ovom poglavlju prikazani su rezultati fizioloških parametara testnih osoba, koji
se odnose na: ponderiranu temperaturu kože, relativnu vlažnost kože, frekvenciju srca,
te količinu isparenog i u analiziranim modelima upijenog znoja pri različitim klimatskim
uslovima, na osnovu kojih se može definisati udobnost odjeće.
4.2.1 Rezultati ispitivanja ponderirane temperature kože
Rezultati izračunatih srednjih vrijednosti ponderirane temperature kože testnih
osoba pri nošenju pojedinih modela odjeće, izrađenih od analiziranih tkanina u
zavisnosti od temperature vazduha i brzine vjetra prikazani su na slikama od 4.1 do
4.3, te u prilogu 8.
Histogrami srednjih vrijednosti temperature kože testnih osoba pri nošenju
analiziranih modela, izrađenih od pojedinih tkanina, pri temperaturi vazduha 25 oC i
različitim brzinama vjetra prikazani su na slici 4.1, pri temperaturi vazduha 30 oC na
slici 4.2, a pri temperaturi vazduha 35 oC na slici 4.3.
Prikaz izračunatih srednjih vrijednosti ponderirane temperature kože testnih
osoba kod nošenja analiziranih modela, urađenih od tkanine PES/Lan u zavisnosti od
temperature vazduha dat je na sl. 8.1 i brzine vjetra na sl. 8.2, za modele izrađene od
tkanine PES/Pamuk na sl. 8.3 i 8.4, za modele izrađene od tkanine PES na sl. 8.5 i 8.6,
za modele izrađene od tkanine Lan na sl. 8.7 i 8.8 i za modele izrađene od tkanine
Pamuk na sl. 8.9 i 8.10 (prilog 8).
133
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( o C )
M 1; PES/Lan
M 2; PES/Lan
M 1; PES/Pamuk
M 2; PES/Pamuk
M 1; PES
M 2; PES
M 1; Lan
M 2; Lan
M 1; Pamuk
M 2; Pamuk
a)
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( o C )
M 1; PES/Lan
M 2; PES/Lan
M 1; PES/Pamuk
M 2; PES/Pamuk
M 1; PES
M 2; PES
M 1; Lan
M 2; Lan
M 1; Pamuk
M 2; Pamuk
b)
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( o C )
M 1; PES/Lan
M 2; PES/Lan
M 1; PES/Pamuk
M 2; PES/Pamuk
M 1; PES
M 2; PES
M 1; Lan
M 2; Lan
M 1; Pamuk
M 2; Pamuk
c)
Slika 4.1 Srednje vrijednosti temperature kože testnih osoba kod temperature vazduha 25 oC u zavisnosti od brzine vjetra
a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v3 = 1,2 m/s
134
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( o C )
M 1; PES/Lan
M 2; PES/Lan
M 1; PES/Pamuk
M 2; PES/Pamuk
M 1; PES
M 2; PES
M 1; Lan
M 2; Lan
M 1; Pamuk
M 2; Pamuk
a)
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( o C )
M 1; PES/Lan
M 2; PES/Lan
M 1; PES/Pamuk
M 2; PES/Pamuk
M 1; PES
M 2; PES
M 1; Lan
M 2; Lan
M 1; Pamuk
M 2; Pamuk
b)
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( o C )
M 1; PES/Lan
M 2; PES/Lan
M 1; PES/Pamuk
M 2; PES/Pamuk
M 1; PES
M 2; PES
M 1; Lan
M 2; Lan
M 1; Pamuk
M 2; Pamuk
c)
Slika 4.2 Srednje vrijednosti temperature kože testnih osoba kod temperature vazduha 30 oC u zavisnosti od brzine vjetra
a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v3 = 1,2 m/s
135
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( o C )
M 1; PES/Lan
M 2; PES/Lan
M 1; PES/Pamuk
M 2; PES/Pamuk
M 1; PES
M 2; PES
M 1; Lan
M 2; Lan
M 1; Pamuk
M 2; Pamuk
a)
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( o C )
M 1; PES/Lan
M 2; PES/Lan
M 1; PES/Pamuk
M 2; PES/Pamuk
M 1; PES
M 2; PES
M 1; Lan
M 2; Lan
M 1; Pamuk
M 2; Pamuk
b)
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( o C )
M 1; PES/Lan
M 2; PES/Lan
M 1; PES/Pamuk
M 2; PES/Pamuk
M 1; PES
M 2; PES
M 1; Lan
M 2; Lan
M 1; Pamuk
M 2; Pamuk
c)
Slika 4.3 Srednje vrijednosti temperature kože testnih osoba kod temperature vazduha 35 oC u zavisnosti od brzine vjetra
a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v3 = 1,2 m/s
136
4.2.2 Rezultati ispitivanja relativne vlažnosti kože
Rezultati ispitivanja relativne vlažnosti kože testnih osoba pri nošenju
analiziranih modela odjeće prikazani su odvojeno za pojedine temperature ispitivanja u
zavisnosti od brzine vjetra na sl. 4.4 do 4.6 i u prilogu 8.
Srednje vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba pri nošenju
analiziranih modela odjeće pri temperaturi vazduha 25 oC i različitim brzinama vjetra
prikazani su na slici 4.4, pri temperaturi vazduha 30 oC na slici 4.5 i kod nošenja pri
temperaturi vazduha 35 oC na slici 4.6.
Rezultati srednjih vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba pri nošenju
pojedinih modela odjeće u zavisnosti od temperature vazduha i brzine vjetra prikazani
su na sl. 8.11 do 8.20 priloga 8.
137
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)
M 1; PES/Lan
M 2; PES/Lan
M 1; PES/Pamuk
M 2; PES/Pamuk
M 1; PES
M 2; PES
M 1; Lan
M 2; Lan
M 1; Pamuk
M 2; Pamuk
a)
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)
M 1; PES/Lan
M 2; PES/Lan
M 1; PES/Pamuk
M 2; PES/Pamuk
M 1; PES
M 2; PES
M 1; Lan
M 2; Lan
M 1; Pamuk
M 2; Pamuk
b)
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)
M 1; PES/Lan
M 2; PES/Lan
M 1; PES/Pamuk
M 2; PES/Pamuk
M 1; PES
M 2; PES
M 1; Lan
M 2; Lan
M 1; Pamuk
M 2; Pamuk
c)
Slika 4.4 Srednje vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba pri nošenju modela odjeće kod temperature vazduha 25 oC u zavisnosti od brzine vjetra
a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v3 = 1,2 m/s
138
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)
M 1; PES/Lan
M 2; PES/Lan
M 1; PES/Pamuk
M 2; PES/Pamuk
M 1; PES
M 2; PES
M 1; Lan
M 2; Lan
M 1; Pamuk
M 2; Pamuk
a)
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)
M 1; PES/Lan
M 2; PES/Lan
M 1; PES/Pamuk
M 2; PES/Pamuk
M 1; PES
M 2; PES
M 1; Lan
M 2; Lan
M 1; Pamuk
M 2; Pamuk
b)
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)
M 1; PES/Lan
M 2; PES/Lan
M 1; PES/Pamuk
M 2; PES/Pamuk
M 1; PES
M 2; PES
M 1; Lan
M 2; Lan
M 1; Pamuk
M 2; Pamuk
c)
Slika 4.5 Srednje vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba pri nošenju modela odjeće kod temperature vazduha 30 oC u zavisnosti od brzine vjetra
a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v3 = 1,2 m/s
139
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)
M 1; PES/Lan
M 2; PES/Lan
M 1; PES/Pamuk
M 2; PES/Pamuk
M 1; PES
M 2; PES
M 1; Lan
M 2; Lan
M 1; Pamuk
M 2; Pamuk
a)
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)
M 1; PES/Lan
M 2; PES/Lan
M 1; PES/Pamuk
M 2; PES/Pamuk
M 1; PES
M 2; PES
M 1; Lan
M 2; Lan
M 1; Pamuk
M 2; Pamuk
b)
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)
M 1; PES/Lan
M 2; PES/Lan
M 1; PES/Pamuk
M 2; PES/Pamuk
M 1; PES
M 2; PES
M 1; Lan
M 2; Lan
M 1; Pamuk
M 2; Pamuk
c)
Slika 4.6 Srednje vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba pri nošenju modela odjeće kod temperature vazduha 35 oC u zavisnosti od brzine vjetra
a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v3 = 1,2 m/s
140
4.2.3 Rezultati frekvencije srca
Rezultati srednjih vrijednosti mjerenja frekvencije srca pri različitim klimatskim
uslovima, izračunati iz zabilježenih vrijednosti pojedinih frekvencija srca testnih osoba,
koje su nosile analizirane modele odjeće prikazani su na sl. 4.7 do 4.9 i u prilogu 8.
Srednje vrijednosti mjerenja frekvencije srca testnih osoba pri nošenju
analiziranih modela odjeće pri temperaturi vazduha 25 oC i različitim brzinama vjetra
prikazane su na slici 4.7, pri temperaturi vazduha 30 oC na slici 4.8 i pri temperaturi
vazduha 35 oC na slici 4.9.
Rezultati srednjih vrijednosti frekvencija srca testnih osoba pri nošenju pojedinih
modela odjeće u zavisnosti od temperature vazduha i brzine vjetra prikazani su na sl.
8.21 do 8.30 priloga 8.
141
60
80
100
120
140
160
180
200
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; PES/Lan
M 2; PES/Lan
M 1; PES/Pamuk
M 2; PES/Pamuk
M 1; PES
M 2; PES
M 1; Lan
M 2; Lan
M 1; Pamuk
M 2; Pamuk
a)
60
80
100
120
140
160
180
200
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; PES/Lan
M 2; PES/Lan
M 1; PES/Pamuk
M 2; PES/Pamuk
M 1; PES
M 2; PES
M 1; Lan
M 2; Lan
M 1; Pamuk
M 2; Pamuk
b)
60
80
100
120
140
160
180
200
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; PES/Lan
M 2; PES/Lan
M 1; PES/Pamuk
M 2; PES/Pamuk
M 1; PES
M 2; PES
M 1; Lan
M 2; Lan
M 1; Pamuk
M 2; Pamuk
c)
Slika 4.7 Srednje vrijednosti promjene frekvencije srca testnih osoba pri nošenju modela odjeće kod temperature vazduha 25 oC u zavisnosti od brzine vjetra
a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v3 = 1,2 m/s
142
60
80
100
120
140
160
180
200
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; PES/Lan
M 2; PES/Lan
M 1; PES/Pamuk
M 2; PES/Pamuk
M 1; PES
M 2; PES
M 1; Lan
M 2; Lan
M 1; Pamuk
M 2; Pamuk
a)
60
80
100
120
140
160
180
200
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; PES/Lan
M 2; PES/Lan
M 1; PES/Pamuk
M 2; PES/Pamuk
M 1; PES
M 2; PES
M 1; Lan
M 2; Lan
M 1; Pamuk
M 2; Pamuk
b)
60
80
100
120
140
160
180
200
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; PES/Lan
M 2; PES/Lan
M 1; PES/Pamuk
M 2; PES/Pamuk
M 1; PES
M 2; PES
M 1; Lan
M 2; Lan
M 1; Pamuk
M 2; Pamuk
c)
Slika 4.8 Srednje vrijednosti promjene frekvencije srca testnih osoba pri nošenju modela odjeće kod temperature vazduha 30 oC u zavisnosti od brzine vjetra
a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v3 = 1,2 m/s
143
60
80
100
120
140
160
180
200
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; PES/Lan
M 2; PES/Lan
M 1; PES/Pamuk
M 2; PES/Pamuk
M 1; PES
M 2; PES
M 1; Lan
M 2; Lan
M 1; Pamuk
M 2; Pamuk
a)
60
80
100
120
140
160
180
200
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; PES/Lan
M 2; PES/Lan
M 1; PES/Pamuk
M 2; PES/Pamuk
M 1; PES
M 2; PES
M 1; Lan
M 2; Lan
M 1; Pamuk
M 2; Pamuk
b)
60
80
100
120
140
160
180
200
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; PES/Lan
M 2; PES/Lan
M 1; PES/Pamuk
M 2; PES/Pamuk
M 1; PES
M 2; PES
M 1; Lan
M 2; Lan
M 1; Pamuk
M 2; Pamuk
c)
Slika 4.9 Srednje vrijednosti promjene frekvencije srca testnih osoba pri nošenju modela odjeće kod temperature vazduha 35 oC u zavisnosti od brzine vjetra
a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v3 = 1,2 m/s
144
4.2.4 Rezultati isparavanja i upijanja znoja
Rezultati srednjih vrijednosti količine izlučenog znoja testnih osoba, određena
na osnovu razlike u masi testnih osoba bez odjeće prije i nakon ispitivanja, te količine u
analiziranim modelima upijenog znoja pri temperaturama vazduha 25 oC, 30 oC i 35 oC
i različitim brzinama vjetra, dati su u tabelama 4.11 do 4.13.
Tabela 4.11 Količina izlučenog znoja testnih osoba i upijenog znoja u pojedinim modelima odjeće pri temperaturi 25 oC
Klimatski uslovi
Vrsta tkanine
Vrsta modela
Količina izlučenog znoja
[g]
Količina upijenog znoja
[g]
T = 25 oC RV = 40 % v = 0,2 m/s
PES/Lan
Model 1 84,00 0,00 Model 2 77,00 0,00
PES/Pamuk
Model 1 81,00 0,00 Model 2 65,00 0,00
PES
Model 1 87,00 0,00 Model 2 54,00 0,00
Lan
Model 1 91,00 0,00 Model 2 78,00 0,00
Pamuk
Model 1 87,00 0,00 Model 2 74,00 0,00
T = 25 oC RV = 40 % v = 0,5 m/s
PES/Lan
Model 1 86,00 0,00 Model 2 79,00 0,00
PES/Pamuk
Model 1 109,00 0,00 Model 2 77,00 0,00
PES
Model 1 123,00 0,00 Model 2 87,00 0,00
Lan
Model 1 82,00 0,00 Model 2 79,00 0,00
Pamuk
Model 1 79,00 0,00 Model 2 69,00 0,00
T = 25 oC RV = 40 % v = 1,2 m/s
PES/Lan
Model 1 74,00 0,00 Model 2 57,00 0,00
PES/Pamuk
Model 1 76,00 0,00 Model 2 73,00 0,00
PES
Model 1 60,00 0,00 Model 2 55,00 0,00
Lan
Model 1 78,00 0,00 Model 2 71,00 0,00
Pamuk
Model 1 60,00 0,00 Model 2 54,00 0,00
145
Tabela 4.12 Količina izlučenog znoja testnih osoba i upijenog znoja u pojedinim modelima odjeće pri temperaturi 30 oC
Klimatski uslovi
Vrsta tkanine
Vrsta modela
Količina izlučenog znoja
[g]
Količina upijenog znoja
[g]
T = 30 oC RV = 40 % v = 0,2 m/s
PES/Lan
Model 1 101,00 0,80 Model 2 106,00 0,40
PES/Pamuk
Model 1 117,00 0,40 Model 2 110,00 0,00
PES
Model 1 96,00 0,40 Model 2 95,00 0,00
Lan
Model 1 105,00 1,20 Model 2 118,00 1,20
Pamuk
Model 1 107,00 0,80 Model 2 116,00 0,80
T = 30 oC RV = 40 % v = 0,5 m/s
PES/Lan
Model 1 101,00 0,40 Model 2 126,00 0,00
PES/Pamuk
Model 1 94,00 0,00 Model 2 107,00 0,40
PES
Model 1 92,00 0,00 Model 2 111,00 0,40
Lan
Model 1 91,00 0,80 Model 2 91,00 0,80
Pamuk
Model 1 97,00 0,00 Model 2 110,00 1,20
T = 30 oC RV = 40 % v = 1,2 m/s
PES/Lan
Model 1 88,00 0,00 Model 2 102,00 0,00
PES/Pamuk
Model 1 97,00 0,00 Model 2 107,00 0,00
PES
Model 1 84,00 0,00 Model 2 90,00 0,00
Lan
Model 1 95,00 0,00 Model 2 97,00 0,00
Pamuk
Model 1 86,00 0,00 Model 2 91,00 0,00
146
Tabela 4.13 Količina izlučenog znoja testnih osoba i upijenog znoja u pojedinim modelima odjeće pri temperaturi 35 oC
Klimatski uslovi
Vrsta tkanine
Vrsta modela
Količina izlučenog znoja
[g]
Količina upijenog znoja
[g]
T = 35 oC RV = 40 % v = 0,2 m/s
PES/Lan
Model 1 165,00 2,40 Model 2 189,00 3,60
PES/Pamuk
Model 1 190,00 2,00 Model 2 188,00 2,80
PES
Model 1 143,00 0,80 Model 2 204,00 1,20
Lan
Model 1 143,00 4,00 Model 2 187,00 5,20
Pamuk
Model 1 145,00 3,60 Model 2 200,00 4,40
T = 35 oC RV = 40 % v = 0,5 m/s
PES/Lan
Model 1 152,00 1,20 Model 2 199,00 2,00
PES/Pamuk
Model 1 151,00 1,20 Model 2 184,00 2,80
PES
Model 1 156,00 0,80 Model 2 176,00 0,80
Lan
Model 1 157,00 3,60 Model 2 181,00 4,80
Pamuk
Model 1 138,00 2,40 Model 2 181,00 2,80
T = 35 oC RV = 40 % v = 1,2 m/s
PES/Lan
Model 1 159,00 1,20 Model 2 186,00 1,20
PES/Pamuk
Model 1 173,00 1,20 Model 2 192,00 1,60
PES
Model 1 158,00 0,40 Model 2 203,00 1,20
Lan
Model 1 173,00 1,20 Model 2 182,00 2,40
Pamuk
Model 1 133,00 0,00 Model 2 181,00 0,80
147
4.3 Rezultati subjektivnih ocjena toplotne udobnosti
Subjektivne ocjene toplotne udobnosti testnih osoba pri nošenju pojedinih
modela odjeće pri temperaturama vazduha 25 oC, 30 oC i 35 oC u zavisnosti od brzine
vjetra date su u tabelama 4.14 do 4.19.
Tabela 4.14 Srednja subjektivna ocjena toplotnog osjećaja testnih osoba pri nošenju analiziranih modela odjeće pri temperaturi vazduha 25 oC
Klimatski uslovi
Vrsta tkanine
Vrsta modela
Šifra pitanja A B C D E
P S K P S K P S K P S K P S K T = 25 oC RV = 40 % v = 0,2 m/s
PES/Lan
Model 1 0 2 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 Model 2 0 2 1 0 0 1 1 -1 0 0 0 0 0 0 1
PES/Pamuk
Model 1 2 2 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 2 2 0 0 0 0 -1 -1 0 0 0 0 0 0
PES
Model 1 1 2 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 1 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Lan
Model 1 1 2 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 1 1 0 0 0 0 0 -1 0 0 0 0 0 0
Pamuk
Model 1 0 1 1 0 0 0 0 -1 -1 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 2 2 0 0 0 0 -1 -1 0 0 0 0 0 0
T = 25 oC RV = 40 % v = 0,5 m/s
PES/Lan
Model 1 1 1 2 0 0 0 0 0 -1 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
PES/Pamuk
Model 1 1 1 2 0 0 0 0 0 -1 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
PES
Model 1 1 1 1 0 0 0 0 0 -1 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 1 2 0 0 0 0 0 -1 0 0 0 0 0 0
Lan
Model 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Pamuk
Model 1 0 1 1 0 0 0 0 0 -1 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
T = 25 oC RV = 40 % v = 1,2 m/s
PES/Lan
Model 1 0 0 1 0 1 0 0 1 0 0 0 0 0 1 0 Model 2 0 0 1 0 1 0 0 1 0 0 0 0 0 1 0
PES/Pamuk
Model 1 1 0 1 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 Model 2 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
PES
Model 1 1 0 1 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Lan
Model 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Pamuk
Model 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
148
Tabela 4.15 Srednja subjektivna ocjena toplotnog osjećaja testnih osoba pri nošenju analiziranih modela odjeće pri temperaturi vazduha 30 oC
Klimatski uslovi
Vrsta tkanine
Vrsta modela
Šifra pitanja A B C D E
P S K P S K P S K P S K P S K T = 30 oC RV = 40 % v = 0,2 m/s
PES/Lan
Model 1 2 2 2 0 0 1 -1 -1 -1 0 0 0 0 0 1 Model 2 2 3 3 0 1 1 -1 -1 -1 0 0 0 1 1 1
PES/Pamuk
Model 1 2 2 2 0 1 0 -1 -1 -1 0 0 0 0 1 1 Model 2 2 2 2 0 1 1 -1 -1 -2 0 0 0 0 1 1
PES
Model 1 1 2 3 0 0 1 0 -1 -1 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 2 3 0 0 0 0 -1 -1 0 0 0 0 0 0
Lan
Model 1 1 2 2 0 0 0 0 -1 -1 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 2 2 0 0 0 0 -1 -1 0 0 0 0 1 0
Pamuk
Model 1 1 2 2 0 1 0 0 -1 -1 0 0 0 0 1 0 Model 2 1 2 2 0 0 0 -1 -1 -1 0 0 0 0 1 1
T = 30 oC RV = 40 % v = 0,5 m/s
PES/Lan
Model 1 1 2 2 0 0 0 0 -1 -1 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 2 3 0 0 0 0 -1 -1 0 0 0 0 0 1
PES/Pamuk
Model 1 2 2 2 0 1 1 0 -1 -1 0 0 0 0 1 1 Model 2 2 2 3 0 0 0 -1 -1 -1 0 0 0 0 1 1
PES
Model 1 1 2 2 0 0 0 -1 -1 -1 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 2 2 0 0 0 -1 -1 -1 0 0 0 0 1 1
Lan
Model 1 1 2 2 0 0 0 0 0 -1 0 0 0 0 0 0 Model 2 2 2 2 0 0 1 -1 -1 -1 0 0 0 0 1 0
Pamuk
Model 1 1 2 2 0 1 0 0 -1 -1 0 0 0 0 0 0 Model 2 2 2 2 0 1 1 -1 -2 -1 0 0 0 0 1 1
T = 30 oC RV = 40 % v = 1,2 m/s
PES/Lan
Model 1 1 2 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 2 2 0 0 0 0 -1 -1 0 0 0 0 0 0
PES/Pamuk
Model 1 1 2 2 0 0 0 0 0 -1 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 2 2 0 0 0 0 -1 -1 0 0 0 0 0 0
PES
Model 1 1 2 2 0 0 0 0 -1 -1 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 2 2 0 0 0 0 -1 -1 0 0 0 0 0 0
Lan
Model 1 1 2 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 2 2 0 0 0 0 0 -1 0 0 0 0 0 0
Pamuk
Model 1 2 2 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 2 2 0 0 0 0 -1 -1 0 0 0 0 0 0
P – početak eksperimenta (I dio eksperimenta)
S – sredina eksperimenta (faza mirovanja)
K – kraj eksperimenta (II dio eksperimenta)
149
Tabela 4.16 Srednja subjektivna ocjena toplotnog osjećaja testnih osoba pri nošenju analiziranih modela odjeće pri temperaturi vazduha 35 oC
Klimatski uslovi
Vrsta tkanine
Vrsta modela
Šifra pitanja A B C D E
P S K P S K P S K P S K P S K T = 35 oC RV = 40 % v = 0,2 m/s
PES/Lan
Model 1 2 3 3 0 1 1 -1 -2 -2 0 0 0 0 1 1 Model 2 2 3 4 0 1 2 -2 -3 -3 0 1 1 1 1 2
PES/Pamuk
Model 1 2 3 4 0 1 1 -1 -2 -3 0 1 1 0 1 1 Model 2 2 3 3 0 1 2 -1 -2 -2 0 1 1 0 1 1
PES
Model 1 2 3 3 0 1 1 -1 -2 -2 0 1 1 1 1 2 Model 2 2 3 4 0 1 1 -1 -2 -3 0 1 1 0 1 2
Lan
Model 1 2 3 3 0 1 1 -1 -2 -2 0 0 1 0 1 1 Model 2 2 3 3 0 1 1 -2 -2 -2 0 1 1 0 1 1
Pamuk
Model 1 2 3 3 0 1 1 -1 -2 -2 0 0 1 0 1 1 Model 2 3 3 3 0 1 1 -2 -2 -2 0 0 1 0 1 1
T = 35 oC RV = 40 % v = 0,5 m/s
PES/Lan
Model 1 2 3 3 0 1 1 -1 -2 -2 0 0 0 0 1 1 Model 2 2 3 3 0 1 1 -1 -2 -2 0 0 0 0 1 1
PES/Pamuk
Model 1 2 3 3 0 1 1 -1 -2 -2 0 0 0 0 0 1 Model 2 2 3 3 0 1 1 -1 -2 -2 0 0 1 0 1 1
PES
Model 1 2 3 3 0 1 1 -1 -2 -2 0 0 1 0 1 1 Model 2 2 3 3 0 1 1 -2 -2 -2 0 0 1 0 1 1
Lan
Model 1 2 2 3 0 0 1 -1 -1 -2 0 0 0 0 0 1 Model 2 2 3 3 0 1 1 -1 -2 -2 0 0 1 0 1 1
Pamuk
Model 1 2 3 3 0 1 1 -1 -2 -2 0 0 1 0 1 1 Model 2 2 3 3 0 1 2 -2 -2 -2 0 0 1 0 1 1
T = 35 oC RV = 40 % v = 1,2 m/s
PES/Lan
Model 1 2 2 2 0 0 1 -1 -1 -2 0 0 0 0 0 0 Model 2 2 2 2 0 0 0 -1 -1 -2 0 0 0 0 0 1
PES/Pamuk
Model 1 2 2 3 0 1 1 -1 -2 -2 0 0 0 0 0 0 Model 2 2 3 3 0 0 1 -2 -2 -2 0 0 0 0 0 0
PES
Model 1 2 3 3 0 0 1 -1 -1 -2 0 0 0 0 0 1 Model 2 2 3 3 0 0 1 -1 -2 -2 0 0 0 0 0 1
Lan
Model 1 1 2 2 0 0 1 -1 -1 -1 0 0 0 0 0 0 Model 2 2 2 3 0 0 1 -1 -1 -2 0 0 0 0 0 1
Pamuk
Model 1 2 2 3 0 0 0 -1 -1 -1 0 0 0 0 0 0 Model 2 2 3 3 0 0 1 -1 -2 -2 0 0 0 0 0 1
150
Tabela 4.17 Srednja subjektivna ocjena stepena vlažnosti kože testnih osoba pri nošenju pojedinih modela odjeće pri temperaturi vazduha 25 oC
Klimatski uslovi
Vrsta tkanine
Vrsta modela
Stepen vlažnosti kože
čelo grudi podpaz lakat dlan nadkolj. koljeno leđa
P S K P S K P S K P S K P S K P S K P S K P S K
T=25 oC RV=40% v=0,2m/s
PES/Lan
Model 1 0 0 0 0 1 1 1 1 2 0 0 0 0 1 2 0 0 0 0 0 0 0 1 1
Model 2 0 1 1 0 1 1 1 2 2 0 0 0 1 2 2 0 0 1 0 0 0 0 1 1 PES/Pam.
Model 1 0 0 0 0 0 1 1 1 1 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Model 2 0 0 0 0 1 1 1 2 2 0 0 0 1 1 2 0 0 0 0 0 0 0 0 1 PES
Model 1 0 0 0 0 0 1 1 2 2 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 1
Model 2 0 0 0 0 1 0 1 2 2 0 0 0 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 1 1 Lan
Model 1 0 1 1 0 1 1 0 2 2 0 0 0 1 1 1 0 0 1 0 0 0 0 1 1
Model 2 0 0 0 0 1 1 1 2 2 0 0 0 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 1 1 Pamuk
Model 1 0 0 0 0 0 1 0 2 2 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 1 1
Model 2 0 1 0 0 1 1 1 2 2 0 0 0 0 2 2 0 0 0 0 0 0 0 1 1
T=25 oC RV=40% v=0,5m/s
PES/Lan
Model 1 0 0 1 0 0 1 0 1 2 0 0 0 0 1 2 0 0 0 0 0 0 0 1 1
Model 2 0 0 1 0 0 1 1 1 2 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 1 PES/Pam.
Model 1 0 1 1 0 1 1 0 2 2 0 0 0 0 2 2 0 0 0 0 0 0 0 1 1
Model 2 0 1 1 0 1 1 0 2 1 0 0 0 1 2 1 0 0 0 0 0 0 0 1 1 PES
Model 1 0 1 1 0 0 1 0 2 2 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 1 1
Model 2 0 1 1 0 1 1 1 2 2 0 0 0 1 1 2 0 0 0 0 0 0 0 1 1 Lan
Model 1 0 1 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Model 2 0 1 1 0 1 1 1 2 1 0 0 0 1 2 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Pamuk
Model 1 0 0 0 0 0 1 0 1 1 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Model 2 0 1 0 0 1 0 0 1 2 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
T=25 oC RV=40% v=1,2m/s
PES/Lan
Model 1 0 1 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Model 2 0 0 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 PES/Pam.
Model 1 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Model 2 0 0 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 PES
Model 1 0 0 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Model 2 0 0 0 0 0 0 1 1 1 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Lan
Model 1 0 0 0 0 0 0 1 2 2 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 1 0 0
Model 2 0 0 0 0 0 0 1 2 2 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Pamuk
Model 1 0 0 0 0 0 0 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Model 2 0 0 0 0 0 0 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
151
Tabela 4.18 Srednja subjektivna ocjena stepena vlažnosti kože testnih osoba pri nošenju pojedinih modela odjeće pri temperaturi vazduha 30 oC
Klimatski uslovi
Vrsta tkanine
Vrsta modela
Stepen vlažnosti kože
čelo grudi podpaz lakat dlan nadkolj koljeno leđa
P S K P S K P S K P S K P S K P S K P S K P S K
T=30 oC RV=40% v=0,2m/s
PES/Lan
Model 1 0 0 1 0 1 1 1 2 3 0 0 0 0 1 1 0 1 1 0 0 0 1 1 1
Model 2 0 1 1 0 2 2 2 1 2 0 0 0 1 1 1 0 1 1 0 0 0 0 1 1 PES/Pam.
Model 1 0 1 1 1 1 1 1 2 3 0 0 0 0 1 2 0 0 1 0 0 0 1 1 1
Model 2 0 1 1 1 1 2 2 3 3 0 0 0 1 2 2 0 0 0 0 0 0 1 1 2 PES
Model 1 0 1 1 0 1 1 1 2 3 0 0 0 0 1 2 0 0 1 0 0 0 0 1 1
Model 2 0 1 1 1 1 1 1 3 3 0 0 0 0 1 2 0 1 1 0 0 0 0 1 2 Lan
Model 1 0 0 1 1 1 1 1 2 3 0 0 0 0 1 1 0 0 1 0 0 0 0 1 1
Model 2 0 0 1 0 1 1 1 2 2 0 0 0 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 1 2 Pamuk
Model 1 0 1 1 0 1 1 1 2 2 0 0 0 1 1 1 0 0 1 0 0 0 1 1 1
Model 2 0 1 1 1 1 2 1 2 3 0 0 1 1 1 1 0 1 1 0 0 0 0 1 1
T=30 oC RV=40% v=0,5m/s
PES/Lan
Model 1 0 0 0 0 1 1 1 2 1 0 0 0 0 1 2 0 0 0 0 0 0 0 1 1
Model 2 0 1 1 1 2 2 1 2 3 0 1 1 1 2 2 0 0 1 0 0 0 1 1 2 PES/Pam.
Model 1 0 1 1 0 1 1 1 2 3 0 0 0 0 2 2 0 0 0 0 0 0 0 1 1
Model 2 0 1 1 1 1 2 1 2 3 0 0 0 1 1 2 0 0 0 0 0 0 1 1 2 PES
Model 1 0 0 0 0 1 1 1 2 2 0 0 0 0 1 1 0 0 1 0 0 0 0 1 1
Model 2 0 1 1 1 1 2 1 2 3 0 0 0 1 1 2 0 1 1 0 0 0 1 1 2 Lan
Model 1 0 0 0 0 1 1 1 1 2 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 1 1
Model 2 0 1 1 0 1 1 1 2 3 0 1 1 1 1 1 0 0 1 0 0 0 0 1 2 Pamuk
Model 1 0 0 0 1 1 1 1 2 3 0 0 0 0 1 1 0 1 1 0 0 0 1 1 1
Model 2 0 1 1 1 1 2 2 3 3 0 0 0 1 1 1 0 1 1 0 0 0 1 1 1
T=30 oC RV=40% v=1,2m/s
PES/Lan
Model 1 0 0 0 0 0 1 1 2 2 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 1 1
Model 2 0 0 1 0 0 1 1 2 2 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 1 1 PES/Pam.
Model 1 0 0 0 0 1 1 0 2 3 0 0 0 0 1 1 0 0 1 0 0 0 0 1 1
Model 2 0 1 1 0 1 1 1 2 3 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 1 1 PES
Model 1 0 0 0 0 0 1 1 2 3 0 0 0 0 1 1 0 0 1 0 0 0 0 1 1
Model 2 0 0 0 0 1 2 1 3 3 0 0 0 1 1 1 0 0 1 0 0 0 1 1 1 Lan
Model 1 0 0 1 0 0 1 1 2 3 0 0 0 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 1 1
Model 2 0 0 1 0 0 1 1 2 2 0 0 0 0 1 1 0 0 1 0 0 0 0 0 1 Pamuk
Model 1 0 0 0 0 1 1 1 1 2 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 1 1
Model 2 0 0 0 0 1 1 1 2 2 0 0 0 0 1 1 0 0 1 0 0 0 0 1 1
152
Tabela 4.19 Srednja subjektivna ocjena stepena vlažnosti kože testnih osoba pri nošenju pojedinih modela odjeće pri temperaturi vazduha 35 oC
Klimatski uslovi
Vrsta tkanine
Vrsta modela
Stepen vlažnosti kože
čelo grudi podpaz lakat dlan nadkolj koljeno leđa
P S K P S K P S K P S K P S K P S K P S K P S K
T=35 oC RV=40% v=0,2m/s
PES/Lan
Model 1 1 2 2 1 2 3 1 3 4 0 0 1 1 1 1 0 1 1 0 1 2 1 3 3
Model 2 1 2 3 1 3 3 2 3 4 0 1 1 1 2 2 0 1 2 0 1 2 1 3 3 PES/Pam.
Model 1 0 2 3 1 2 3 1 3 4 0 1 1 1 2 3 0 1 2 0 1 2 1 3 3
Model 2 1 2 2 1 2 3 1 3 4 0 0 1 1 2 2 0 1 2 0 1 1 1 3 4 PES
Model 1 1 1 2 1 2 3 1 3 3 0 0 0 0 1 2 0 1 1 0 1 1 1 2 3
Model 2 1 2 3 1 3 4 2 3 4 0 0 1 1 2 3 0 1 2 0 1 2 1 3 4 Lan
Model 1 1 1 2 1 2 3 1 3 3 0 0 0 0 1 2 0 1 2 0 1 2 1 2 3
Model 2 1 2 2 1 3 3 1 3 4 0 0 1 1 2 2 0 1 1 0 1 1 1 3 3 Pamuk
Model 1 1 1 2 1 2 3 1 3 4 0 0 1 1 1 2 0 0 2 0 0 1 1 1 4
Model 2 1 2 3 1 3 4 2 3 4 0 0 1 1 2 2 1 1 2 0 1 1 2 3 4
T=35 oC RV=40% v=0,5m/s
PES/Lan
Model 1 0 1 2 1 2 2 1 2 3 0 1 1 0 1 2 0 1 1 0 1 1 1 2 3
Model 2 1 1 2 1 2 3 1 3 4 1 1 1 1 2 2 0 1 2 0 1 1 1 2 3 PES/Pam.
Model 1 1 1 2 1 2 3 1 2 3 0 0 0 1 1 2 0 1 1 0 0 1 1 2 3
Model 2 1 1 2 1 2 3 1 3 4 0 0 1 1 1 2 1 1 1 0 1 1 1 3 3 PES
Model 1 0 2 3 1 2 3 2 3 4 0 1 1 0 1 2 0 1 1 0 1 1 1 2 3
Model 2 1 1 2 1 2 3 2 3 4 0 0 1 1 1 2 0 1 1 0 1 1 1 2 3 Lan
Model 1 0 1 2 1 2 3 1 2 3 0 0 0 0 1 2 0 1 1 0 0 1 1 2 3
Model 2 1 2 2 1 2 3 1 3 4 0 0 1 1 1 2 1 1 1 0 1 1 1 3 3 Pamuk
Model 1 0 1 2 1 2 3 1 3 3 0 0 1 0 1 2 0 1 1 0 1 1 1 2 3
Model 2 1 2 3 1 3 3 1 3 4 0 0 1 1 2 2 0 1 2 0 1 1 1 3 4
T=35 oC RV=40% v=1,2m/s
PES/Lan
Model 1 1 1 1 1 1 2 1 3 3 0 0 0 0 1 1 0 0 1 0 0 1 1 1 2
Model 2 1 1 2 1 2 3 1 3 4 0 0 1 1 1 2 0 0 1 0 0 1 1 2 2 PES/Pam.
Model 1 1 1 2 1 2 3 1 3 3 0 0 1 0 1 1 0 1 1 0 0 1 1 2 3
Model 2 1 1 2 1 2 3 1 3 4 0 0 1 1 1 2 0 1 1 0 1 1 1 2 3 PES
Model 1 1 1 2 1 2 2 1 3 4 0 0 1 1 1 2 0 1 1 0 0 1 1 2 2
Model 2 1 2 2 1 2 3 1 3 4 0 0 1 1 1 2 0 1 1 0 1 1 1 2 3 Lan
Model 1 0 1 1 0 2 2 1 2 3 0 0 1 0 1 2 0 0 1 0 0 1 0 2 2
Model 2 1 1 2 1 2 3 1 2 3 0 0 1 1 1 2 0 1 1 0 1 1 1 2 3 Pamuk
Model 1 0 1 2 1 1 2 1 2 3 0 0 0 1 1 2 0 1 1 0 0 1 1 1 3
Model 2 1 1 2 1 2 2 1 3 3 0 0 0 1 1 2 0 1 1 0 0 1 1 2 3
153
4.4 Statistička obrada rezultata
Za statističku obradu rezultata ispitivanja uticaja svojstava tkanina na promjenu
fizioloških parametara osoba koje su nosile različite modele odjeće, korištene su dvije
metode i to:
Studentov t–test za testiranje pouzdanosti aritmetičkih sredina parnih,
međusobno zavisnih uzoraka.
Višestruka regresiona analiza za određivanje višestrukog linearnog
regresionog modela u obliku jednačine koja izražava odnos između
zavisne promjenljive Y i k nezavisnih promjenljivih.
Na početku ispitivanja su postavljene osnovne hipoteze na osnovu kojih se
predviđa, da tkanine različitih sirovinskih sastava od kojih su urađeni modeli odjeće
imaju različite toplotno fiziološke karakteristike, i da pri istim klimatskim uslovima i istim
tjelesnim aktivnostima različito utiču na toplotnu opterećenost ispitivanih osoba.
Za analizu pouzdanosti razlika mjerenih fizikalnih, mehaničkih i toplotnih
karakteristika upotrijebljenih tkanina, kao i fizioloških veličina testnih osoba i
subjektivne ocjene osjećaja udobnosti pri nošenju pojedinih modela odjeće korišten je
Studentov t-test. S obzirom da su ispitivanja modela odjeće vršena na malom broju
osoba (5 djevojaka), koje su pri istim klimatskim uslovima obavljale identične aktivnosti,
upotrijebljena je metoda za testiranje pouzdanosti aritmetičkih sredina parnih
međusobno zavisnih uzoraka.
Budući da se u ovom primjeru radi o malom broju uzoraka, koji su u međusobnoj
korelaciji, je za analizu statističke pouzdanosti upotrijebljena tzv. “metoda diferencije”. Po
ovoj metodi najprije se izračunavaju pojedinačne razlike među parovima rezultata ili tzv.
diferencija (dif = x2 - x1), koji se zatim obrađuju kao samostalan uzorak (izračuna se
aritmetička sredina difx , standardna devijacija difs i standardna greška difx
s ) [164].
Aritmetička sredina difx data je izrazom [164]:
Ndif
xdif (4.1)
dok se standardna devijacija difs izračuna prema izrazu:
1
2
Nd
sdif (4.2)
154
gdje je N veličina uzorka, i d razlika između pojedine direfencije i aritmetičke sredine
diferencija:
difxdifd (4.3)
Standardna gerška difx
s može se pri tom izračunati prema izrazu:
Nss dif
difx (4.4)
U slučaju da originalni rezultati nisu veliki brojevi, može se standardna devijacija
izračunati iz originalnih rezultata (X) prema izrazu [164]:
1
22
NNX
Xs (4.5)
Ako prvi i drugi uzorak predstavljaju isti ispitanci može se broj stepeni slobode f
izraziti kao f = (N -1) [164].
Na temulju datih izraza za analizu pouzdanosti razlika mjerenih fizikalnih, mehaničkih i
toplotnih karakteristika ispitivanih tkanina pristupi se izračunavanju Studentovog t-testa,
koji se može odrediti izrazom:
difx
dif
sxt (4.6)
Uzimajući u obzir izraz za standardnu devijaciju (4.5), koji koristi tzv. bruto-rezultate za
izračunavanje standardne devijacije, gornji izraz (4.6) dobija oblik [164]:
1
2
2
NNN
ss
x
s
xt
difdif
dif
difx
dif (4.7)
155
4.4.1 Rezultati statističke analize pouzdanosti razlika ispitanih karakteristika tkanina
Rezultati statističke analize pouzadosti razlika rezultata mjerenja pojedinih
karakteristika bijeljenih i opranih tkanina prikazani su kao rezultati Studentovog t-testa
u tabelama 4.20 do 4.31, te u prilogu 8.
. Rezultati izračunatih vrijednosti statistički pouzdanih razlika relativne vlažnosti
bijeljenih i opranih tkanina prikazani su u tab. 8.1 i 8.2, prilog 8, a u tab. 4.20 su data
statistička poređenja izračunatih aritmetičkih sredina bijeljenih i opranih tkanina.
Tabela 4.20 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za relativnu vlažnost bijeljenih i opranih tkanina
Vrsta tkanine
Vrsta dorade
N
Aritm. sredina
[%]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard. devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan
bijeljena 5 4,0800 0,4100
0,144568
0,00647
6,342
0,003
* * oprana 5 3,6700
PES/Pamuk
bijeljena 5 3,6600 0,8800
0,242590
0,10849
8,111
0,001
* * oprana 5 2,7800
PES
bijeljena 5 0,8020 0,1520
0,112561
0,00503
3,020
0,039
* oprana 5 0,6500
Lan
bijeljena 5 7,8300 0,4880
0,335515
0,150047
3,252
0,031
* oprana 5 7,3420
Pamuk
bijeljena 5 6,9200 0,6100
0,251396
0,112428
5,426
0,006
* * oprana 5 6,3100
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
Na isti način su prikazani rezultati izračunatih vrijednosti statistički pouzdanih
razlika bijeljenih i opranih za vazdušnu propustljivost tab. 4.21, sposobnost
zadržavanja vode tab. 4.22, toplo-hladni osjećaj tab. 4.23, koeficijent toplotne
provodljivosti tab. 4.24, sposobnost zadržavanja toplote tab. 4.25, toplotna otpornost
tkanina tab. 4.26 i otpor tkanina protoku vodene pare tab. 4.27, te u prilogu 8 gdje
su prikazane vrijednosti statistički pouzdanih razlika između pojedinih tkanina u
tab. 8.3 do 8.16.
156
Tabela 4.21 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za vazdušnu propustljivost bijeljenih i opranih tkanina
Vrsta tkanine
Vrsta dorade
N
Aritm. sredina
[l/h]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard. devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan
bijeljena 20 419,50 127,00
13,4164
3,0000
42,333
0,000
* * * oprana 20 292,50
PES/Pamuk
bijeljena 20 331,25 105,00
10,0000
2,2361
46,957
0,000
* * * oprana 20 226,25
PES
bijeljena 20 214,00 29,00
11,7652
2,6308
11,023
0,000
* * * oprana 20 185,00
Lan
bijeljena 20 620,00 202,00
17,8001
3,9802
50,751
0,000
* * * oprana 20 418,00
Pamuk
bijeljena 20 380,75 181,00
12,3117
2,7530
65,747
0,000
* * * oprana 20 199,75
Napomena: Za f = 19; ttab 2,09 (α = 0,05)* ; ttab 2,86 (α = 0,01)* * ; ttab 3,88 (α = 0,001)* * * Tabela 4.22 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina
Studentovim t-testom za sposobnost zadržavanja vode analiziranih tkanina
Vrsta tkanine Vrsta
dorade
N Aritm.
sredina [%]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard. devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan
bijeljena 4 25,944 6,4500
0,941409
0,470704
13,703
0,001
* * * oprana 4 19,494
PES/Pamuk
bijeljena 4 15,325 0,0044
0,797490
0,398745
0,110
0,920
- oprana 4 15,369
PES
bijeljena 4 0,4063 0,3500
0,158114
0,007910
4,427
0,021
* oprana 4 0,7563
Lan
bijeljena 4 43,644 7,5813
0,389110
0,194555
38,967
0,000
* * * oprana 4 36,063
Pamuk
bijeljena 4 29,481 3,1125
0,855740
0,427870
7,274
0,050
* * oprana 4 26,369
Napomena: Za f = 3; ttab 3,18 (α = 0,05)* ; ttab 5,84 (α = 0,01)* * ; ttab 12,94 (α = 0,001)* * * Tabela 4.23 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina
Studentovim t-testom za toplo-hladni osjećaj analiziranih tkanina
Vrsta tkanine Vrsta
dorade
N Aritm.
sredina [W/cm2]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard. devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan
bijeljena 5 0,2344 0,0034
0,01665
0,00745
0,457
0,672
- oprana 5 0,2378
PES/Pamuk
bijeljena 5 0,2060 0,0120
0,00561
0,00251
4,781
0,009
* * oprana 5 0,2180
PES
bijeljena 5 0,2106 0,0570
0,00313
0,00140
40,43
0,000
* * * oprana 5 0,2672
Lan
bijeljena 5 0,2308 0,0052
0,00844
0,00377
1,378
0,240
- oprana 5 0,2360
Pamuk
bijeljena 5 0,2140 0,0042
0,00968
0,00433
0,970
0,387
- oprana 5 0,2098
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
157
Tabela 4.24 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za koeficijent toplotne provodljivosti analiziranih tkanina
Vrsta
tkanine
Vrsta dorade
N
Aritmet. sredina [W/mK]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard. devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan
bijeljena 5 0,0188 0,0014
0,00018
0,00008
17,69
0,000
* * * oprana 5 0,0173
PES/Pamuk
bijeljena 5 0,0213 0,0007
0,00016
0,00007
9,315
0,001
* * * oprana 5 0,0220
PES
bijeljena 5 0,0164 0,0011
0,00005
0,00002
48,84
0,000
* * * oprana 5 0,0175
Lan
bijeljena 5 0,0199 0,0009
0,00003
0,00001
82,83
0,000
* * * oprana 5 0,0190
Pamuk
bijeljena 5 0,0249 0,0027
0,00061
0,00027
10,01
0,001
* * * oprana 5 0,0276
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * * Tabela 4.25 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina
Studentovim t-testom za sposobnost zadržavanja toplote analiziranih tkanina
Vrsta tkanine Vrsta
dorade
N Aritmet. sredina
[%]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard. devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan
bijeljena 5 39,6300 15,6940
11,77082
5,26407
2,981
0,041
* oprana 5 23,9360
PES/Pamuk
bijeljena 5 34,4520 11,2640
4,08890
1,82861
6,160
0,004
* * oprana 5 23,1880
PES
bijeljena 5 45,4500 36,7740
19,96888
8,93036
4,118
0,015
* oprana 5 8,6760
Lan
bijeljena 5 38,5960 2,1480
7,29155
3,26088
0,659
0,546
- oprana 5 40,7440
Pamuk
bijeljena 5 27,5460 3,9640
0,52605
0,23526
16,85
0,000
* * * oprana 5 31,5100
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * * Tabela 4.26 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina
Studentovim t-testom za toplotnu otpornost Rct analiziranih tkanina
Vrsta tkanine Vrsta
dorade
N Aritmet. sredina [m2K/W]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard. devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan
bijeljena 5 0,0775 0,00225
0,00056
0,00025
8,939
0,001
* * * oprana 5 0,0752
PES/Pamuk
bijeljena 5 0,0792 0,00667
0,00047
0,00021
31,45
0,000
* * * oprana 5 0,0726
PES
bijeljena 5 0,0702 0,00244
0,00070
0,00031
7,831
0,001
* * oprana 5 0,0677
Lan
bijeljena 5 0,0743 0,00419
0,00292
0,00131
3,208
0,033
* oprana 5 0,0701
Pamuk
bijeljena 5 0,0819 0,00110
0,00237
0,00106
1,030
0,361
- oprana 5 0,0830
Napomena: Za f = 4; ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
158
Tabela 4.27 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za otpor protoku vodene pare Re analiziranih tkanina
Vrsta tkanine
Vrsta modela
N
Aritmet. sredina
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard. devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan
dorađena 5 0,0867 0,0180
0,01962
0,00877
2,055
0,109
- oprana 5 0,0686
PES/Pamuk
dorađena 5 0,0779 0,0092
0,00788
0,00352
2,620
0,059
- oprana 5 0,0687
PES
dorađena 5 0,1050 0,0471
0,04434
0,01980
2,378
0,076
- oprana 5 0,0579
Lan
dorađena 5 0,0832 0,0059
0,01200
0,00537
1,095
0,335
- oprana 5 0,0891
Pamuk
dorađena 5 0,0695 0,0057
0,00072
0,00032
17,60
0,000
* * * oprana 5 0,0752
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
4.4.2 Rezultati statističke analize pouzdanosti razlika ispitanih toplotno fizioloških parametara
U ovom poglavlju su rezultati analize pouzdanosti razlika ispitanih fizioloških
parametara testnih osoba, kao što su temperatura kože, relativna vlažnost kože i
frekvencija srca, prikazani kao rezultati Studentovog t-testa, kada su testne osobe
nosile različite modele odjeće izrađene od iste tkanine pri brzini vjetra 0,2 m/s i
temperaturama vazduha 25 oC, 30 oC i 35 oC, dok su za ostale klimatske uslove
rezultati statističke analize pouzdanosti razlika dati u prilogu 8.
4.4.2.1 Rezultati statističke analize pouzdanosti razlika srednjih temperatura kože testnih osoba
Rezultati izračunatih vrijednosti statistički pouzdanih razlika srednje
temperature kože testnih osoba, kada su nosile različite modele odjeće izrađene od
iste tkanine pri brzini vjetra 0,2 m/s i različitim temperaturama vazduha prikazani u tab.
4.28 do 4.30 a za ostale kombinacije klimatskih uslova u tab. 8.17 do 8.22 priloga 8, te
rezultati statističkih poređenja izračunatih aritmetičkih sredina srednje temperature
kože kada su osobe nosile isti model odjeće izrađen od različitih tkanina pri različitim
klimatskim uslovima tab. 8.23 do 8.31 priloga 8.
159
Tabela 4.28 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za srednju temperaturu kože testnih osoba pri nošenju analiziranih modela pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,2 m/s
Vrsta tkanine
Vrsta modela
N
Aritmet. sredina
[oC]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard. devijacija
Razlika standard. grešaka
t – test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan
Model 1 5 31,3425 0,2950
0,1764
0,0882
3,35
0,044
* Model 2 5 31,6375
PES/Pamuk
Model 1 5 31,5650 0,3475
0,1845
0,0922
3,77
0,033
* Model 2 5 31,9125
PES
Model 1 5 31,8125 0,0500
0,0852
0,0426
1,17
0,325
- Model 2 5 31,8625
Lan
Model 1 5 31,8975 0,0600
0,0956
0,0478
1,26
0,298
- Model 2 5 31,9575
Pamuk
Model 1 5 32,1400 0,0125
0,0359
0,0180
0,70
0,537
- Model 2 5 32,1275
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
Tabela 4.29 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za srednju temperaturu kože testnih osoba pri nošenju analiziranih modela pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 0,2 m/s
Vrsta tkanine
Vrsta modela
N
Aritmet. sredina
[oC]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard. devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan
Model 1 5 33,0225 0,2600
0,3542
0,1771
0,15
0,238
- Model 2 5 33,2825
PES/Pamuk
Model 1 5 33,0275 0,1400
0,3320
0,1660
0,84
0,461
- Model 2 5 33,3475
PES
Model 1 5 32,5300 0,3525
0,2590
0,1295
2,72
0,072
- Model 2 5 32,8825
Lan
Model 1 5 32,8800 0,2500
0,2137
0,1068
2,34
0,101
- Model 2 5 33,1300
Pamuk
Model 1 5 33,1500 0,1150
0,3901
0,1950
0,59
0,597
- Model 2 5 33,2650
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
160
Tabela 4.30 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za srednju temperaturu kože testnih osoba pri nošenju analiziranih modela pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,2 m/s
Vrsta tkanine
Vrsta modela
N Aritmet. sredina
[oC]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard. devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan
Model 1 5 34,0000 0,2400
0,4513
0,2256
1,06
0,366
- Model 2 5 34,2400
PES/Pamuk
Model 1 5 34,2525 0,2450
0,7033
0,3517
0,70
0,536
- Model 2 5 34,4975
PES
Model 1 5 34,4600 0,0425
0,5129
0,2564
0,17
0,879
- Model 2 5 34,5025
Lan
Model 1 5 34,2625 0,0800
0,6040
0,3020
0,27
0,808
- Model 2 5 34,3425
Pamuk
Model 1 5 34,2450 0,1025
0,3803
0,1901
0,54
0,627
- Model 2 5 34,3475
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
4.4.2.2 Rezultati statističke analize pouzdanosti razlika srednjih relativnih vlažnosti kože testnih osoba
Rezultati izračunatih vrijednosti statistički pouzdanih razlika relativne vlažnosti
kože testnih osoba, kada su nosile različite modele odjeće izrađene od iste tkanine pri
temperaturi vazduha 35 oC i različitim brzinama vjetra prikazani u tab. 4.31 do 4.33 a
za ostale kombinacije klimatskih uslova u tab.8.32 do 8.37 priloga 8, te rezultati
statističkih poređenja izračunatih aritmetičkih sredina relativne vlažnosti kože kada su
osobe nosile isti model odjeće izrađen od različitih tkanina pri različitim klimatskim
uslovima u tab. 8.38 do 8.46 priloga 8.
Tabela 4.31 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina
Studentovim t-testom za relativnu vlažnost kože testnih osoba pri nošenju analiziranih modela pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,2 m/s
Vrsta tkanine
Vrsta modela
N Aritmet. sredina
[%]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard. devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan
Model 1 5 56,8025 4,3050
2,6715
1,3358
3,22
0,048
* Model 2 5 61,1075
PES/Pamuk
Model 1 5 60,6125 1,4750
2,8972
1,4486
1,02
0,384
- Model 2 5 62,0875
PES
Model 1 5 55,5400 6,4725
4,5575
2,2787
2,84
0,066
* Model 2 5 62,0125
Lan
Model 1 5 52,4700 6,1100
2,9153
1,4576
4,19
0,025
* Model 2 5 58,5800
Pamuk
Model 1 5 56,3700 3,6225
1,4622
0,7311
4,96
0,016
* * Model 2 5 59,9925
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
161
Tabela 4.32 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za relativnu vlažnost kože testnih osoba pri nošenju analiziranih modela pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,5 m/s
Vrsta tkanine
Vrsta modela
N Aritmet. sredina
[%]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard. devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan
Model 1 5 54,6700 5,9675
1,8071
0,9036
6,60
0,007
* * Model 2 5 60,6375
PES/Pamuk
Model 1 5 55,6275 0,9575
1,5768
0,7884
1,21
0,311
- Model 2 5 56,5850
PES
Model 1 5 53,6900 0,9250
1,9307
0,9654
0,96
0,409
- Model 2 5 54,6150
Lan
Model 1 5 53,6025 4,1225
3,0056
1,5028
2,74
0,071
- Model 2 5 57,7250
Pamuk
Model 1 5 53,8100 3,5150
1,7561
0,8781
4,00
0,028
* Model 2 5 57,3250
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
Tabela 4.33 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za relativnu vlažnost kože testnih osoba pri nošenju analiziranih modela pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 1,2 m/s
Vrsta tkanine
Vrsta modela
N Aritmet. sredina
[%]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard. devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan
Model 1 5 51,1925 2,3625
2,0992
1,0496
2,25
0,110
- Model 2 5 53,5550
PES/Pamuk
Model 1 5 54,2575 0,1000
0,8560
0,4280
0,23
0,830
- Model 2 5 54,3575
PES
Model 1 5 53,8975 2,2600
1,6531
0,8265
2,73
0,072
- Model 2 5 56,1575
Lan
Model 1 5 52,2450 1,1375
0,3607
0,1803
6,31
0,008
* * Model 2 5 53,3825
Pamuk
Model 1 5 49,2075 3,2700
0,9203
0,4602
7,11
0,006
* * Model 2 5 52,4775
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
4.4.2.3 Rezultati statističke analize pouzdanosti razlika promjena frekvencije srca testnih osoba
Rezultati izračunatih vrijednosti statistički pouzdanih razlika srednjih vrijednosti
frekvencije srca testnih osoba, kada su nosile različite modele odjeće izrađene od iste
162
tkanine pri brzini vjetra 0,2 m/s i različitim temperaturama vazduha prikazani u tab. 4.34
do 4.36 a za ostale kombinacije klimatskih uslova u tab. 8.47 do 8.52 priloga 8, te
rezultati statističkih poređenja izračunatih aritmetičkih sredina srednje temperature
kože kada su osobe nosile isti model odjeće izrađen od različitih tkanina pri različitim
klimatskim uslovima u tab. 8.53 do 8.61 priloga 8.
Tabela 4.34 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina
Studentovim t-testom za frekvenciju srca testnih osoba pri nošenju analiziranih modela pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,2 m/s
Vrsta tkanine
Vrsta modela
N
Aritmet. sredina [ud/min]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard. devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan
Model 1 10 161,00 25,70
7,1344
2,2561
11,39
0,000
* * * Model 2 10 135,30
PES/Pamuk
Model 1 10 127,10 1,90
6,5056
2,0572
0,92
0,380
- Model 2 10 129,00
PES
Model 1 10 113,70 19,80
6,7462
2,1333
9,28
0,000
* * * Model 2 10 133,50
Lan
Model 1 10 117,00 1,50
19,8452
6,2756
0,24
0,816
- Model 2 10 115,50
Pamuk
Model 1 10 139,30 5,20
13,8548
4,3813
1,19
0,266
- Model 2 10 134,10
Napomena: Za f = 9, ttab 2,26 (α = 0,05) * ; ttab 3,25 (α = 0,01)* *; ttab 4,78 (α = 0,001)* * *
Tabela 4.35 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za frekvenciju srca testnih osoba pri nošenju analiziranih modela pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 0,2 m/s
Vrsta tkanine
Vrsta modela
N
Aritmet. sredina [ud/min]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard. devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan
Model 1 10 97,90 13,40
7,6768
2,4276
5,52
0,000
* * * Model 2 10 111,30
PES/Pamuk
Model 1 10 154,30 18,30
15,7625
4,9845
3,67
0,005
* * Model 2 10 136,00
PES
Model 1 10 150,80 26,30
12,4101
3,9244
6,70
0,000
* * * Model 2 10 124,50
Lan
Model 1 10 126,80 12,70
16,2689
5,1447
2,47
0,036
* Model 2 10 139,50
Pamuk
Model 1 10 130,70 30,20
9,0284
2,8550
10,58
0,000
* * * Model 2 10 160,90
Napomena: Za f = 9, ttab 2,26 (α = 0,05) * ; ttab 3,25 (α = 0,01)* *; ttab 4,78 (α = 0,001)* * *
163
Tabela 4.36 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za frekvenciju srca testnih osoba pri nošenju analiziranih modela pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,2 m/s
Vrsta tkanine
Vrsta modela
N
Aritmet. sredina [ud/min]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard. devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan
Model 1 10 131,10 16,70
2,8304
0,8950
18,66
0,000
* * * Model 2 10 114,40
PES/Pamuk
Model 1 10 120,00 2,00
10,3280
3,2660
0,61
0,555
- Model 2 10 118,00
PES
Model 1 10 126,00 11,90
13,1610
4,1619
2,86
0,019
* Model 2 10 114,10
Lan
Model 1 10 101,40 9,50
6,9162
2,1871
4,34
0,002
* * Model 2 10 119,90
Pamuk
Model 1 10 143,30 24,50
7,7352
2,4461
10,02
0,000
* * * Model 2 10 118,80
Napomena: Za f = 9, ttab 2,26 (α = 0,05) * ; ttab 3,25 (α = 0,01)* *; ttab 4,78 (α = 0,001)* * *
4.4.3 Rezultati izračunatih parametara pomoću matematičkog modela
Za određivanje zavisnosti količine upijenog znoja u odjeći od svojstva materijala
te količine izlučenog znoja testnih osoba kod nošenja analiziranih modela kao i
zavisnosti promjene toplotno fizioloških veličina testnih osoba pri nošenju analiziranih
modela odjeće od vrste materijala i klimatskih uslova oblikovan je matematički model,
zasnovan na višestrukoj linearnoj regresiji. Višestruki linearni regresioni model u obliku
jednačine izražava prosječan, zakonomjeran, kvantitativni odnos između zavisne
promjenljive Y i k nezavisnih promjenljivih X1, X2, ..., Xk. Za proizvoljnu zavisno
promjenljivu Yi i odabrane (fiksirane) vrijednosti nezavisnih promjenljivih iz osnovnog
skupa, višestruki linearni regresioni model dat je u obliku [165]:
ikikiii xxxY ...22110 (4.8)
gdje je:
iY - zavisna promjenljiva,
kiii xxx ,...,, 21 - vrijednosti nezavisno promjenljivih,
k ,...,,, 210 - parametri modela,
i - stohastički član ili slučajna greška i
k - broj nezavisnih promjenljivih.
164
Višestruki linearni regresioni model sa dvije nezavisne promjenljive dat je izrazom:
iiii xxY 22110 (4.9)
a odgovarajuća regresiona jednačina može se zapisati u obliku:
ii bxbbY 2110 (4.10)
u kome je Y prilagođena ili predviđena vrijednost zavisne promjenljive iY .
Regresijski koeficijenti 0b , 1b i 2b koji predstavljaju teorijsku ocjenu parametara 0 , 1
i 2 , određuju se pri tom na osnovu rezultata eksperimentalnih istraživanja.
Rezultati izračunatih parametara pomoću predloženog matematičkog modela, izraz
(4.9), za određivanje:
a) količine upijenog znoja u odjeći muz i količine izločenog znoja miz testnih osoba
pri nošenju analiziranih modela u zavisnosti od uticajnih varijabli x1 i x2 (tj. mase
tkanina mt, relativne vlažnosti tkanina RHt, sposobnosti zadržavanja vode Wzv i
vazdušne propustljivosti Q) kao i
b) promjene toplotno fizioloških parametara testnih osoba pri nošenju analiziranih
modela odjeće u zavisnosti od uticajnih varijabli x1 i x2 (tj. temperature vazduha
Tv i brzine vjetra v),
utvrđeni su na osnovu određevanja koeficijenata regresije za predloženi matematički
model.
4.4.3.1 Rezultati izračunatih vrijednosti količine izlučenog i upijenog znoja pomoću matematičkog modela
Koeficijenti regresije, koji predstavljaju teorijsku ocjenu koeficijenata
predloženog matematičkog modela za određivanje količine upijenog znoja muz pri
temperaturi vazduha 35 oC i brzinama vjetra 0,2 m/s, 0,5 m/s i 1,2 m/s u zavisnosti od
površinske mase tkanina mt, relativne vlažnosti tkanina RHt, sposobnosti zadržavanja
vode Wzv i vazdušne propustljivosti Q određeni su na osnovu rezultata ekperimentalnog
istraživanja, tab. 4.37.
165
Tabela 4.37 Rezultati eksperimentalnih istraživanja svojstava tkanina za određivanje količine upijenog znoja pomoću matematičkog modela
Vrsta tkanine
Vrsta dorade
Vrsta modela
mt (g/m2)
RHt
(%) Wzv (%)
Q m3/minm2
muz (g)
0,2m/s
muz (g)
0,5m/s
muz (g)
1,2m/s
PES/Lan bijeljena Model 1 152,10 4,08 25,94 6,99 2,4 1,2 1,2 PES/Pamuk bijeljena Model 1 157,70 3,66 15,33 5,52 2,0 1,2 1,2 PES bijeljena Model 1 144,20 0,80 0,406 3,57 0,8 0,8 0,4 Lan bijeljena Model 1 177,90 7,83 43,64 10,33 4,0 3,6 1,2 Pamuk bijeljena Model 1 163,30 6,92 29,48 6,35 3,6 2,4 0 PES/Lan oprana Model 2 172,89 3,67 19,49 4,88 3,6 2,0 1,2 PES/Pamuk oprana Model 2 171,01 2,78 15,37 3,72 2,8 2,8 1,6 PES oprana Model 2 163,50 0,65 0,756 3,08 1,2 0,8 1,2 Lan oprana Model 2 199,37 7,34 36,06 6,97 5,2 4,8 2,4 Pamuk oprana Model 2 184,44 6,41 26,37 3,33 4,4 2,8 0,8
Dobijeni rezultati koeficijenata višestruke linearne regresije za predložen
matematički model, izraz (4.9) za određivanje zavisnosti između količine upijenog znoja
kod temperature vazduha 35 oC i brzine vjetra 0,2 m/s i uticajnih varijabli kao što su masa
tkanina mt, relativna vlažnost tkanina RHt, sposobnost zadržavanja vode Wzv i
vazdušna propustljivosti Q prikazani su u tab. 4.38.
Tabela 4.38 Pregled vrijednosti koeficijenata jednačine višestruke linearne regresije za
predložen matematički model za određivanje količine upijenog znoja u zavisnosti od svojstava tkanina (mt, RHt, Wzv i Q) pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,2 m/s
muz (g) = - 5,98 + 0,29 · RHt (%) + 0,05 · mt (g/m2) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 5,9763
b1 = 0,2944
b2 = 0,0455
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9456 0,374 1,5783 -3,787 0,0068 0,064 4,599 0,0025 0,0104 4,3906 0,0032 muz (g) = -6,47 + 0,05 · Wzv (%) + 0,05 · mt (g/m2) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 6,4714
b1 = 0,0507
b2 = 0,0498
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9332 0,4143 1,7024 -3,801 0,0067 0,0127 3,9925 0,0052 0,011 4,5267 0,0027 muz (g) = 2,39 + 0,15 · Wzv (%) - 0,47 · Q (m3/min m2)
Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 2,3904
b1 = 0,1487
b2 = -0,467
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9221 0,4476 0,4049 5,9034 0,0006 0,0186 8,0017 0,0001 0,1148 -4,069 0,0048
166
Grafički prikaz funkcijske zavisnosti količine u odjeći upijenog znoja muz od
uticajnih varijabli x1 i x2 prema predloženom matematičkom modelu dat je na slikama
4.10 do 4.12.
Slika 4.10 Zavisnost količine upijenog znoja muz od površinske mase mt i
relativne vlažnosti tkanine RHt
Slika 4.11 Zavisnost količine upijenog znoja muz od površinske mase tkanine mt i
sposobnosti zadržavanja vode Wzv
167
Slika 4.12 Zavisnost količine upijenog znoja muz od vazdušne propustljivosti Q i
sposobnosti zadržavanja vode Wzv
Matematički modeli zavisnosti upijenog znoja od svojstava tkanina, kao što su
površinska masa tkanine mt, relativna vlažnost tkanine RHt, sposobnost zadržavanja
vode Wzv i vazdušna propustljivost Q pri temperaturi vazduha 35oC i brzinama vjetra
0,5 m/s i 1,2 m/s statistički nisu pouzdani.
Postavka ulaznih varijabli (temperature vazduha i brzine vjetra) kada su
klimatski uslovi određeni maksimalnom, minimalnom i srednjom geometrijskom
vrijednošću ulaznih varijabli i eksperimentalno određenih vrijednosti količina izlučenog
znoja testnih osoba miz i količina u odjeću upijenog znoja muz za dobijanje matematičke
zavisnosti količine izlučenog i upijenog znoja od klimatskih uslova za pojedine modele
odjeće, data je u tab. 4.39, a koeficijenti višestruke linearne regresije za dobijene
modele matematičke zavisnosti u tab. 4.40.
Grafički prikaz funkcijske zavisnosti količine u odjeći upijenog znoja muz od
uticajnih varijabli, temperature vazduha i brzine vjetra, za pojedine modele odjeće,
prema dobijenom matematičkom modelu dat je na slikama 4.13 i 4.14.
168
Tabela 4.39 Rezultati eksperimentalnih istraživanja količine izlučenog i upijenog znoja za određivanje matematičke zavisnosti količine upijenog znoja od klimatskih uslova za pojedine modele odjeće
Red. broj
Tv (oC)
v (m/s)
Model 1 Model 2 miz (g) muz (g) miz (g) muz (g)
1 35 1,2 159 1,2 186 1,2 2 35 1,2 173 1,2 192 1,6 3 35 1,2 158 0,4 203 1,2 4 35 1,2 173 1,2 182 2,4 5 35 1,2 133 0 181 0,8 6 25 1,2 74 0 57 0 7 25 1,2 76 0 73 0 8 25 1,2 60 0 55 0 9 25 1,2 78 0 71 0
10 25 1,2 60 0 54 0 11 35 0,2 165 2,4 189 3,6 12 35 0,2 190 2 188 2,8 13 35 0,2 143 0,8 204 1,2 14 35 0,2 143 4 187 5,2 15 35 0,2 145 3,6 200 4,4 16 25 0,2 84 0 77 0 17 25 0,2 81 0 65 0 18 25 0,2 87 0 54 0 19 25 0,2 91 0 78 0 20 25 0,2 87 0 74 0 21 30 0,5 101 0,4 126 0 22 30 0,5 94 0 107 0,4 23 30 0,5 92 0 111 0,4 24 30 0,5 91 0,8 91 0,8 25 30 0,5 97 0 110 1,2
Tabela 4.40 Pregled vrijednosti koeficijenata višestruke linearne regresije za dobijene matematičke modele zavisnosti količine upijenog znoja za pojedine modele odjeće u zavisnosti od temperature vazduha i brzine vjetra
Model 1: muz (g) = - 3,82 + 0,17 · Tv (oC) - 0,76 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = -3,8186
b1 = 0,168
b2 = -0,7597
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,5395 0,8144 1,1297 -3,380 0,0027 0,0364 4,6129 0,0001 0,3585 -2,119 0,0456 Model 2: muz (g) = - 5,66 + 0,24 · Tv (oC) - 0,87 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = -5,66
b1 = 0,244
b2 = -0,8667
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,6314 0,9449 1,3108 -4,318 0,0003 0,0423 5,7741 p = 0 0,416 -2,084 0,049
169
Slika 4.13 Zavisnost količine upijenog znoja muz od temperature vazduha Tv i
brzine vjetra za Model 1
Slika 4.14 Zavisnost količine upijenog znoja muz od temperature vazduha Tv i
brzine vjetra za Model 2
Eksperimentalno dobijeni razultati količine izlučenog znoja miz testnih osoba i
količine upijenog znoja muz kod nošenja modela odjeće izrađene od različitih tkanina,
pri svim navedenim kombinacijama klimatskih varijabli dati su u tab. 4.41, a koeficijenti
višestruke regresije za dobijene matematičke modele zavisnosti količine upijenog znoja
u pojedinim tkaninama od klimatskih uslova dati su u tab. 4.42.
170
Grafički prikaz zavisnosti količine upijenog znoja muz za pojedine tkanine,
ugrađene u analizirane modele odjeće, od temperature vazduha i brzine vjetra dat je
na sl. 4.15 i 4.16.
Tabela 4.41 Rezultati eksperimentalnih istraživanja količine izlučenog i upijenog znoja za određivanje matematičke zavisnosti količine upijenog znoja od klimatskih uslova za pojedine tkanine ugrađene u modele odjeće
Red. broj
Tv (oC)
v (m/s)
PES/Lan PES/Pamuk PES miz (g) muz (g) miz (g) muz (g) miz (g) muz (g)
1 35 1,2 159 1,2 173 1,2 158 0,4 2 35 1,2 186 1,2 192 1,6 203 1,2 3 35 0,5 152 1,2 151 1,2 156 0,8 4 35 0,5 199 2 184 2,8 176 0,8 5 35 0,2 165 2,4 190 2 143 0,8 6 35 0,2 189 3,6 188 2,8 204 1,2 7 30 1,2 88 0 97 0 84 0 8 30 1,2 102 0 107 0 90 0 9 30 0,5 101 0,4 94 0 92 0 10 30 0,5 126 0 107 0,4 111 0,4 11 30 0,2 101 0,8 117 0,4 96 0,4 12 30 0,2 106 0,4 110 0 95 0 13 25 1,2 74 0 76 0 60 0 14 25 1,2 57 0 73 0 55 0 15 25 0,5 86 0 109 0 123 0 16 25 0,5 79 0 77 0 87 0 17 25 0,2 84 0 81 0 87 0 18 25 0,2 77 0 65 0 54 0
Red. broj
Tv (oC)
v (m/s)
Lan Pamuk miz (g) muz (g) miz (g) muz (g)
1 35 1,2 173 1,2 133 0 2 35 1,2 182 2,4 181 0,8 3 35 0,5 157 3,6 138 2,4 4 35 0,5 181 4,8 181 2,8 5 35 0,2 143 4 145 3,6 6 35 0,2 187 5,2 200 4,4 7 30 1,2 95 0 86 0 8 30 1,2 97 0 91 0 9 30 0,5 91 0,8 97 0 10 30 0,5 91 0,8 110 1,2 11 30 0,2 105 1,2 107 0,8 12 30 0,2 118 1,2 116 0,8 13 25 1,2 78 0 60 0 14 25 1,2 71 0 54 0 15 25 0,5 82 0 79 0 16 25 0,5 79 0 69 0 17 25 0,2 91 0 87 0 18 25 0,2 78 0 74 0
171
Tabela 4.40 Koeficijenti višestruke linearne regresije za dobijene matematičke modele zavisnosti količine upijenog znoja za pojedine tkanine ugrađene u modele odjeće u zavisnosti od temperature vazduha i brzine vjetra
Lan: muz (g) = - 8,33 + 0,35 · Tv (oC) - 1,37 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 8,3342
b1 = 0,3533
b2 = - 1,3671
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,7866 0,8855 1,5796 -5,276 0,0001 0,0511 6,9115 0 0,4981 -2,745 0,0151 Pamuk: muz (g) = - 5,15 + 0,23 · Tv (oC) - 1,44 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 5,1527
b1 = 0,2333
b2 = - 1,443
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,682 0,8441 1,5058 -3,422 0,0038 0,0487 4,7881 0,0002 0,4748 -3,039 0,0083
Slika 4.15 Grafički prikaz zavisnosti upijenog znoja muz od temperature vazduha Tv i
brzine vjetra v za tkaninu Lan
Slika 4.16 Grafički prikaz zavisnosti upijenog znoja muz od temperature vazduha Tv i
brzine vjetra v za tkaninu Pamuk
172
Postavka ulaznih varijabli i rezultata mjerenja za izradu matematičkih modela za
izlučen znoj miz i upijen znoj muz, kada su u razmatranje uzeti svi klimatski uslovi, gdje
je analiziran svaki model, za svaku tkaninu posebno, data je u tab. 4.43, a matematički
model zavisnosti količine izlučenog znoja testnih osoba od temperature vazduha i
brzine vjetra u tab. 4.44, te grafički prikaz zavisnosti na slici 4.17.
Tabela 4.43 Rezultati eksperimentalnih istraživanja količine izlučenog i upijenog znoja za određivanje matematičke zavisnosti količine izlučenog znoja od klimatskih uslova za pojedine tkanine ugrađene u modele odjeće
Red. broj
Tv (oC)
v (m/s)
PES/Lan Model 1
PES/Lan Model 2
PES/Pamuk Model 1
PES/Pamuk Model 2
miz(g) muz(g) miz(g) muz(g) miz(g) muz(g) miz(g) muz(g) 1 35 1,2 159 1,2 186 1,2 173 1,2 192 1,6 2 35 0,5 152 1,2 199 2 151 1,2 184 2,8 3 35 0,2 165 2,4 189 3,6 190 2 188 2,8 4 30 1,2 88 0 102 0 97 0 107 0 5 30 0,5 101 0,4 126 0 94 0 107 0,4 6 30 0,2 101 0,8 106 0,4 117 0,4 110 0 7 25 1,2 74 0 57 0 76 0 73 0 8 25 0,5 86 0 79 0 109 0 77 0 9 25 0,2 84 0 77 0 81 0 65 0
Red. broj
Tv (oC)
v (m/s)
PES Model 1
PES Model 2
Lan Model 1
Lan Model 2
miz(g) muz(g) miz(g) muz(g) miz(g) muz(g) miz(g) muz(g) 1 35 1,2 158 0,4 203 1,2 173 1,2 182 2,4 2 35 0,5 156 0,8 176 0,8 157 3,6 181 4,8 3 35 0,2 143 0,8 204 1,2 143 4 187 5,2 4 30 1,2 84 0 90 0 95 0 97 0 5 30 0,5 92 0 111 0,4 91 0,8 91 0,8 6 30 0,2 96 0,4 95 0 105 1,2 118 1,2 7 25 1,2 60 0 55 0 78 0 71 0 8 25 0,5 123 0 87 0 82 0 79 0 9 25 0,2 87 0 54 0 91 0 78 0
Red. broj
Tv (oC)
v (m/s)
Pamuk – Model 1 Pamuk – Model 2 miz(g) muz(g) miz(g) muz(g)
1 35 1,2 133 0 181 0,8 2 35 0,5 138 2,4 181 2,8 3 35 0,2 145 3,6 200 4,4 4 30 1,2 86 0 91 0 5 30 0,5 97 0 110 1,2 6 30 0,2 107 0,8 116 0,8 7 25 1,2 60 0 54 0 8 25 0,5 79 0 69 0 9 25 0,2 87 0 74 0
173
Tabela 4.40 Koeficijenti višestruke linearne regresije za dobijeni matematički model zavisnosti količine izlučnog znoja testnih osoba za pojedine tkanine ugrađene u modele odjeće u zavisnosti od klimatskih uslova
Pamuk – Model 1: miz (g) = - 74,15 + 6,33 · Tv (oC) - 19,41 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 74,1519
b1 = 6,3333
b2 = - 19,4093
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9571 7,0278 17,7303 -4,182 0,0058 0,5738 11,0372 0 5,591 -3,472 0,0133
Slika 4.17 Grafički prikaz zavisnosti izlučenog znoja miz od temperature vazduha Tv i brzine vjetra v za tkaninu Pamuk - Model 1
4.4.3.2 Rezultati izračunatih vrijednosti fizioloških parametara testnih osoba pomoću matematičkog modela
Postavka ulaznih varijabli (temperature vazduha i brzine vjetra) kada su
klimatski uslovi određeni maksimalnom, minimalnom i srednjom geometrijskom
vrijednošću ulaznih varijabli i izračunatih srednjih vrijednosti temperature kože testnih
osoba na osnovu eksperimentalnog mjerenja temperature kože na osam po standardu
definisanih mjesta, za dobijanje matematičke zavisnosti srednje temperature kože od
klimatskih uslova za pojedine modele odjeće, data je u tab. 4.45, a za pojedine tkanine
u tab. 8.62 priloga 8.
174
Koeficijenti višestruke linearne regresije za dobijene matematičke modele
zavisnosti srednje temperature kože od klimatskih uslova za pojedine modele odjeće
dati su u tab. 4.46, a za pojedine tkanine u tab. 8.63 priloga 8.
Grafički prikaz funkcijske zavisnosti srednje temperature kože od temperature
vazduha i brzine vjetra, prema dobijenom matematičkom modelu, za pojedine modele
odjeće dat je na sl. 4.18 do 4.23, a za pojedine tkanine na sl. 8.31 do 8.41 priloga 8.
Tabela 4.45 Rezultati izračunate srednje temperature kože testnih osoba dobijeni
eksperimentalnim istraživanjima za određivanje matematičke zavisnosti temperature kože od klimatskih uslova za pojedine modele odjeće
Red. broj
Tv
(oC)
v
(m/s)
Model 1 – Tk (oC) Model 2 – Tk (oC) I dio eksp.
Faza mirovanja
II dio eksp.
I dio eksp.
Faza mirovanja
II dio eksp.
1 35 1,2 34,87 35,36 35,25 34,95 35,24 35,21 2 35 1,2 34,78 35,11 35,09 34,75 35,01 34,06 3 35 1,2 34,73 35,16 35,11 34,78 35,04 35,00 4 35 1,2 34,61 35,13 35,10 34,79 34,98 35,02 5 35 1,2 34,83 35,35 35,31 34,98 35,22 35,19 6 25 1,2 31,81 32,01 31,90 31,71 31,92 31,70 7 25 1,2 31,90 32,11 31,86 31,64 32,01 31,76 8 25 1,2 31,42 31,80 31,63 31,49 31,74 31,50 9 25 1,2 31,59 31,77 31,72 31,52 31,69 31,58
10 25 1,2 31,23 31,76 31,55 31,69 31,89 31,65 11 35 0,2 34,73 35,42 35,75 34,99 35,30 35,32 12 35 0,2 34,85 35,68 35,57 35,08 35,32 35,21 13 35 0,2 34,98 35,88 35,69 35,21 35,45 35,38 14 35 0,2 34,88 35,61 35,53 35,02 35,19 35,22 15 35 0,2 34,94 35,47 35,37 35,01 35,30 35,23 16 25 0,2 31,48 31,80 31,99 31,82 32,27 32,31 17 25 0,2 31,70 32,09 32,16 32,05 32,46 32,27 18 25 0,2 31,92 32,40 32,26 31,89 32,44 32,28 19 25 0,2 32,03 32,24 32,26 31,96 32,40 32,34 20 25 0,2 32,21 32,66 32,49 32,19 32,62 32,46 21 30 0,5 33,37 33,97 33,90 33,55 33,86 33,68 22 30 0,5 33,26 33,81 33,80 33,7 34,03 33,90 23 30 0,5 33,48 33,85 33,87 33,62 33,94 33,84 24 30 0,5 33,23 33,88 33,89 33,58 34,05 33,96 25 30 0,5 33,33 33,96 33,91 33,48 33,93 33,80
175
Tabela 4.46 Koeficijenti višestruke linearne regresije za dobijeni matematički model zavisnosti srednje temperature kože testnih osoba za pojedine modele odjeće u zavisnosti od temperature vazduha i brzine vjetra
Model 1 – I dio eksperimenta: Tk (oC) = 24,14 + 0,31 · Tv (oC) - 0,2 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 24,1442
b1 = 0,3091
b2 = - 0,1982
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,984 0,1883 0,2613 92,4144 0 0,0084 36,6995 0 0,0829 -2,390 0,0258
Model 1 – faza mirovanja: Tk (oC) = 23,96 + 0,34 · Tv (oC) - 0,38 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 23,9639
b1 = 0,3353
b2 = - 0,3814
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9868 0,1859 0,2579 92,9307 0 0,0083 40,3339 0 0,0818 -4,660 0,0001
Model 1 – II dio eksperimenta: Tk (oC) = 23,84 + 0,34 · Tv (oC) - 0,47 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 23,8443
b1 = 0,3395
b2 = - 0,471
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9931 0,1362 0,1889 126,20 0 0,0061 55,7392 0 0,06 -7,856 0
Model 2 – I dio ekspetimenta:Tk (oC) = 24,15 + 0,32 · Tv (oC) - 0,32 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 24,1462
b1 = 0,316
b2 = - 0,3155
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9931 0,1258 0,1745 138,40 0 0,0056 56,1848 0 0,0554 -5,699 0
Model 2 – faza mirovanja: Tk (oC) = 24,83 + 0,31 · Tv (oC) - 0,43 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 24,8349
b1 = 0,3061
b2 = - 0,4331
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9877 0,1642 0,2278 109,03 0 0,0073 41,6855 0 0,0723 -5,992 0
Model 2 – II dio eksperimenta: Tk (oC) = 24,67 + 0,31 · Tv (oC) - 0,57 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 24,6708
b1 = 0,3099
b2 = - 0,5652
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9742 0,2445 0,3392 72,7328 0 0,0109 28,3402 0 0,1076 -5,250 0
176
Slika 4.18 Zavisnost temperature kože Tk od Tv i v za Model 1 – I dio eksperimenta
Slika 4.19 Zavisnost temperature kože Tk od Tv i v za Model 1 – faza mirovanja
Slika 4.20 Zavisnost temperature kože Tk od Tv i v za Model 1 – II dio eksperimenta
177
Slika 4.21 Zavisnost temperature kože Tk od Tv i v za Model 2 – I dio eksperimenta
Slika 4.22 Zavisnost temperature kože Tk od Tv i v za Model 2 – faza mirovanja
Slika 4. 23 Zavisnost temperature kože Tk od Tv i v za Model 2 – II dio eksperimenta
178
Postavka ulaznih varijabli i izračunatih srednjih temperatura kože dobijenih
eksperimentalnim mjerenjem temperatura kože testnih osoba pri različitim klimatskim
uslovima za izradu matematičkih modela, gdje su analizirana oba modela, za svaku
tkaninu posebno, data je u tab. 8.64 priloga 8, a kada je analiza vršena za svaki
pojedini model odjeće izrađene od svih navedenih tkanina, data je u tab. 8.66 priloga 8.
Koeficijenti višestruke linearne regresije za dobijene matematičke modele
zavisnosti srednje temperature kože od klimatskih uslova, gdje su analizirana oba
modela, za svaku tkaninu posebno a na osnovu postavke, tab. 8.64 prilog 8, dati su u
tab. 8.65 priloga 8, a kada je analiza vršena za svaki pojedini model odjeće izrađene
od svih navedenih tkanina na osnovu postavke , tab. 8.66 priloga 8, dati su u tab. 8.67
priloga 8.
Grafički prikaz funkcijske zavisnosti srednje temperature kože od temperature
vazduha i brzine vjetra, prema dobijenom matematičkom modelu, tab. 8.65 priloga 8,
dat je na sl. 8.42 do 8.51 priloga 8, a za dobijene matematičke modele prema tab. 8.67
priloga 8 na sl. 8.52 do 8.61 priloga 8.
Postavka ulaznih varijabli (temperature vazduha i brzine vjetra) kada su
klimatski uslovi određeni maksimalnom, minimalnom i srednjom geometrijskom
vrijednošću ulaznih varijabli i izračunatih srednjih vrijednosti relativne vlažnosti kože
testnih osoba na osnovu eksperimentalnog mjerenja relativne vlažnosti kože na pet
mjernih mjesta, za dobijanje matematičke zavisnosti relativne vlažnosti kože od
klimatskih uslova za pojedine modele odjeće, data je u tab. 4.47, a za pojedine tkanine
u tab. 8.68 priloga 8.
Koeficijenti višestruke linearne regresije za dobijene matematičke modele
zavisnosti relativne vlažnosti kože od klimatskih uslova za pojedine modele odjeće dati
su u tab. 4.48, a za pojedine tkanine u tab. 8.69 priloga 8.
Grafički prikaz funkcijske zavisnosti relativne vlažnosti kože od temperature
vazduha i brzine vjetra, prema dobijenom matematičkom modelu, za pojedine modele
odjeće dat je na sl. 4.24 do 4.29, a za pojedine tkanine na sl. 8.62 do 8.71 priloga 8.
179
Tabela 4.47 Rezultati izračunate srednje relativne vlažnosti kože testnih osoba dobijeni eksperimentalnim istraživanjima za određivanje matematičke zavisnosti relativne vlažnosti kože od klimatskih uslova za pojedine modele odjeće
Red. broj
Tv
(oC)
v
(m/s)
Model 1 – RVk (%) Model 2 – RVk (%) I dio eksp.
Faza mirovanja
II dio eksp.
I dio eksp.
Faza mirovanja
II dio eksp.
1 35 1,2 51,17 54,62 56,03 54,97 56,29 55,74 2 35 1,2 54,27 56,84 57,64 54,96 57,04 56,50 3 35 1,2 53,40 57,81 59,17 57,47 60,03 59,25 4 35 1,2 52,76 55,80 56,04 54,25 56,81 56,73 5 35 1,2 50,69 53,29 54,06 54,55 57,54 56,54 6 25 1,2 37,44 35,46 34,81 34,92 39,33 34,40 7 25 1,2 36,03 35,81 34,83 35,13 35,62 34,66 8 25 1,2 34,97 34,91 34,18 34,86 36,65 35,20 9 25 1,2 35,66 35,42 34,91 35,04 36,28 35,51
10 25 1,2 34,47 34,77 33,99 33,67 34,20 34,08 11 35 0,2 56,25 65,14 68,41 64,21 69,37 70,02 12 35 0,2 58,80 68,02 71,77 63,80 70,58 71,63 13 35 0,2 52,66 62,74 67,23 65,14 70,26 70,52 14 35 0,2 50,98 57,87 63,46 60,72 64,60 66,24 15 35 0,2 56,68 64,39 66,97 62,29 68,14 69,21 16 25 0,2 34,97 35,09 35,05 35,53 35,77 36,50 17 25 0,2 39,27 38,41 39,21 36,55 39,60 39,58 18 25 0,2 36,05 37,24 36,76 35,75 36,22 38,47 19 25 0,2 43,12 41,98 42,49 37,55 39,71 38,91 20 25 0,2 38,09 38,71 40,40 38,95 41,02 41,60 21 30 0,5 44,89 47,00 49,19 48,63 53,37 53,59 22 30 0,5 43,82 44,95 47,90 48,45 52,99 52,78 23 30 0,5 43,07 44,26 45,49 46,78 50,59 50,61 24 30 0,5 44,39 45,70 33,89 44,82 46,39 48,30 25 30 0,5 45,91 48,73 49,09 48,38 54,78 53,11
Tabela 4.48 Koeficijenti višestruke linearne regresije za dobijeni matematički model
zavisnosti relativne vlažnosti kože testnih osoba za pojedine modele odjeće u zavisnosti od temperature vazduha i brzine vjetra
Model 1 – I dio eksperimenta: RVk (%) = - 3,52 + 1,68 · Tv (oC) - 2,37 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 3,5205
b1 = 1,6759
b2 = - 2,3699
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9298 2,2184 3,0775 -1,144 0,2649 0,0992 16,8923 0 0,9766 -2,427 0,0239 Model 1 – faza mirovanja: RVk (%) = - 17,52 + 2,29 · Tv (oC) - 4,99 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 17,5228
b1 = 2,2872
b2 = - 4,9922
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9393 2,8383 3,9374 -4,4504 0,0002 0,1269 18,0191 0 1,2495 -3,995 0,0006
180
Nastavak tabele 4.48 Model 1 – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 23,30 + 2,54 · Tv (oC) - 6,71 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 23,2957
b1 = 2,5415
b2 = - 6,7128
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,8876 4,464 6,1927 -3,7618 0 0,1996 12,7306 0 1,9652 -3,416 0,0025 Model 2 – I dio eksperimenta: RVk (%) = - 19,60 + 2,34 · Tv (oC) - 4,89 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 19,5983
b1 = 2,3441
b2 = - 4,8938
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9708 1,9806 2,7475 -7,133 0 0,0886 26,4647 0 0,8719 -5,613 0 Model 2 – faza mirovanja: RVk (%) = - 22,02 + 2,56 · Tv (oC) - 6,56 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 22,0228
b1 = 2,5626
b2 = - 6,5575
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9429 3,1072 4,3105 -5,1092 0 0,139 18,4413 0 1,3679 -4,794 0,0001 Model 2 – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 23,11 + 2,63 · Tv (oC) - 8,40 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 23,1121
b1 = 2,6347
b2 = - 8,3965
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9636 2,5668 3,5608 -6,4908 0 0,1148 22,952 0 1,130 -7,431 0
Slika 4.63 Zavisnost relativne vlažnosti kože RVk od temperature vazduha Tv
i brzine vjetra v za Model 1 – I dio eksperimenta
181
Sl. 4.64 Zavisnost relativne vlažnosti kože RVk od Tv i v za Model 1 – faza mirovanja
Sl. 4.65 Zavisnost relativne vlažnosti kože RVk od Tv i v za Model 1 – II dio eksp.
Sl. 4.66 Zavisnost relativne vlažnosti kože RVk od Tv i v za Model 2 – I dio eksp.
182
Sl. 4.67 Zavisnost relativne vlažnosti kože RVk od Tv i v za Model 2 – faza mirovanja
Sl. 4.68 Zavisnost relativne vlažnosti kože RVk od Tv i v za Model 2 – II dio eksp.
Postavka ulaznih varijabli i izračunatih srednjih vrijednosti relativne vlažnosti
kože dobijenih eksperimentalnim mjerenjem relativne vlažnosti kože testnih osoba pri
različitim klimatskim uslovima za izradu matematičkih modela, gdje su analizirana oba
modela, za svaku tkaninu posebno, data je u tab. 8.70 priloga 8, a kada je analiza
vršena za svaki pojedini model odjeće izrađene od svih navedenih tkanina, data je u
tab. 8.72 priloga 8.
183
Koeficijenti višestruke linearne regresije za dobijene matematičke modele
zavisnosti srednje relativne vlažnosti kože od klimatskih uslova, gdje su analizirana oba
modela, za svaku tkaninu posebno a na osnovu postavke, tab. 8.70 prilog 8, dati su u
tab. 8.71 priloga 8, a kada je analiza vršena za svaki pojedini model odjeće izrađene
od svih navedenih tkanina na osnovu postavke , tab. 8.72 priloga 8, dati su u tab. 8.73
priloga 8.
Grafički prikaz funkcijske zavisnosti srednje relativne vlažnosti kože od
temperature vazduha i brzine vjetra, prema dobijenom matematičkom modelu, tab.
8.71 priloga 8, dat je na sl. 8.72 do 8.83 priloga 8, a za dobijene matematičke modele
prema tab. 8.73 priloga 8 na sl. 8.84 do 8.104 priloga 8.
Prema postavljenom višestrukom linearnom regresionom modelu (4.9) za
fiziološki parametar frekvencija srca testnih osoba, nisu ustanovljeni statistički
pouzdani matematički modeli zavisnosti navedenog fiziološkog parametra od promjene
klimatskih uslova.
.
184
5. DISKUSIJA REZULTATA
U skladu s postavljenim planom ispitivanja, sl. 3.1, istražen je uticaj svojstva
materijala na toplotno fiziološku udobnost pri nošenju odjeće. Na temelju opsežnih
ispitivanja i obrađenih rezultata dobijena saznanja data su obliku:
1. analize svojstava tkanina,
2. analize fizioloških parametara testnih osoba pri nošenju analiziranih modela odjeće,
3. analize subjektivnih ocjena toplotne udobnosti testnih osoba.
5.1. Analiza svojstava tkanina
Za istraživanja uticaja svojstva materijala na toplotno fiziološku udobnost pri
nošenju odjeće bili su izabrani materijali iz prirodnih vlakana (lan, pamuk) i sintetičkih
(poliester) te njihovih mješavina, od kojih je bilo izrađeno pet tkanina jednakih
konstrukcijskih parametara i približno jednakih površinskih masa, namjenjenih za ljetnu
žensku odjeću koja bi se nosila u toploj okolini, koja odgovara visokim ljetnim
temperaturama. Za sve upotrijebljene tkanine su bila provedena istraživanja fizikalnih,
mehaničkih i toplotnih svojstava.
5.1.1 Analiza fizikalnih svojstava tkanina
Analiza fizikalnih svojstava upotrijebljenih tkanina odnosi se na analizu relativne
vlažnosti tkanina, vazdušnu propustljivost, sposobnosti zadržavanja vode u tkaninama i
dimenzijsku stabilnost. Sve analize bile su provedene za sirove i bijeljene tkanine te,
iste nakon 10 pranja (oprane tkanine).
Na osnovu analize razultata ispitivanja vidljivo je, kako je već poznato, da su
vrijednosti relativne vlažnosti tkanina veće kod tkanina od prirodnih vlakana, tab. 4.1 i
sl. 5.1. Pri tome najveću vrijednost relativne vlažnosti zauzima tkanina Lan, dok je
najmanja vrijednost dobijena kod tkanine PES.
Dalje je iz rezultata ispitivanja relativne vlažnosti tkanina, tab. 8.1 i 8.2 priloga 8,
vidljivo da postoji razlika u vrijednostima relativne vlažnosti bijeljenih i opranih tkanina.
185
Rezultati statističke analize pokazuju da postoji statistički pouzdana razlika (0,1
%-tno odstupanje) između većine poređenih tkanina, osim između bijeljenih tkanina
PES/Lan i PES/Pamuk te između tkanina Lan i PAMUK, gdje je dobijena razlika
statistički pouzdana sa 1 %-tnim odstupanjem.
Slika 5.1 Udio relativne vlažnosti kod sirovih i bijeljenih tkanina te nakon 10 pranja
Vrijednosti relativne vlažnosti bijeljenih tkanina su za sve tkanine veće u odnosu
na tkanine nakon 10 pranja, i ta razlika je statistički pouzdana sa 1 %-tnim odstupanjem
kod tkanina PES/Lan, PES/Pamuk i Pamuk, dok je kod tkanina PES i Lan razlika
statistički pouzdana sa 5 %-tnim odstupanjem, tab. 4.20.
Dalje je na osnovu rezultata ispitivanja vazdušne propustljivosti Q
upotrijebljenih tkanina vidljivo da analizirane tkanine zauzimaju unatoč jednakim
konstrukcijskim parametarima i približno jednakih površinskim masama različite
vrijednosti vazdušne propustljivosti, tab. 4.2 i sl. 5.2. Najvišu vrijednost vazdušne
propustljivosti pokazuje tkanina Lan, a najnižu tkanina PES, što bi pri visokim
temperaturama vazduha moglo stvoriti neugodnu mikroklimu između tijela i odjeće,
izrađene od PES tkanine.
Kada se govori o propustljivosti vazduha misli se na vjetar, koji otežava
kretanje, prodire kroz odjeću i pri tom odnosi sa sobom određenu količinu toplote, što je
veoma značajno kada se radi o odjeći namjenjenoj za ljetni period. S obzirom da sve
186
tkanine imaju iste konstrukcijske karakteristike može se zaključiti da tkanina Lan ima
najporozniju površinsku strukturu.
Sl. 5.2 Promjena vazdušne propustljivosti analiziranih tkanina nakon bijeljenja i 10 pranja
Takođe se može vidjeti, da je vazdušna propustljivost kod svih tkanina najveća
kod sirovih tkanina, dok se sa doradom, tj. sa bijeljenjem vrijednosti vazdušne
propustljivosti smanjuju. Značajne vrijednosti smanjenja vazdušne propustljivosti
vidljive su nakon 10 pranja tkanina, što potvrđuje i statistička analiza. Iz tab. 8.3 i 8.4
priloga 8 vidljivo je da je razlika u vrijednostima vazdušne propustljivosti između
bijeljenih tkanina i istih nakon 10 pranja statistički pouzdana sa 0,1 %-tnim
odstupanjem kod svih poređenih tkanina.
Zanimljive rezultate iskazuju i dobijene vrijednosti sposobnosti zadržavanja
vode. Iz rezultata ispitivanja sposobnosti zadržavanja vode u pojedinim tkaninama
može se vidjeti da najveću sposobnost zadržavanja vode ima tkanina Lan (43,64 %), a
zatim tkanina Pamuk (29,48 %), tab. 4.3 i sl. 5.3. To se objašnjava činjenicom da su
tkanine Lan i Pamuk od prirodnih celuloznih vlakana koja imaju veliki broj hidroksilnih
grupa za apsorpciju vode, pa se celulozni materijali ponašaju kao hidrofilne supstance
koje sa vodom obrazuju vodonikove veze. Veoma malu sposobnost zadržavanja
vode, i za bijeljenu i za opranu tkaninu, ima tkanina PES (0,406 %).
Iz tab. 8.5 i 8.6 priloga 8 je vidljivo da je razlika u vrijednostima sposobnosti
zadržavanja vode između bijeljenih tkanina i istih nakon 10 pranja statistički pouzdana
sa 0,1 %-tnim odstupanjem kod svih poređenih tkanina, osim između bijeljenih tkanina
187
PES/Lan i Pamuk i opranih tkanina PES/Lan i PES/Pamuk gdje je razlika statistički
pouzdana sa 1 %-tnim odstupanjem.
Slika 5.3 Spodobnost zadržavanja vode bijeljenih tkanina i istih nakon 10 pranja
Poređenje vrijednosti sposobnosti zadržavanja vode između tkanina prije i
nakon 10 pranja pokazuje da je razlika statistički pouzdana sa 0,1 %-nim odstupanjem
za tkanine PES/Lan i Lan, sa 1 %-tnim odstupanjem za tkaninu Pamuk i sa 5 %-tnim
odstupanjem za tkaninu PES, dok je za tkaninu PES/Pamuk razlika statistički
nepouzdana, što se može vidjeti u tab. 4.22.
Toplota i vlaga kojima su izložene tkanine u toku izrade odjeće, kao i u toku
upotrebe odjeće prouzrokuju dvije značajne pojave, tj. skupljanje i izduženje tkanina
koje su posljedica relaksacijskih procesa u vlaknima.
Analiza rezultata ispitivanja dimenzijske stabilnosti upotrijebljenih tkanina
pokazuje, da je najveće relaksacijsko skupljanje po osnovi zabiljeleženo kod tkanine
Lan i iznosi 3,5 %, dok je po potci negativno relaksacijsko skupljanje (-0,3%).
Rastezanje u vlažnom je proces koji je suprotan relaksacijskom skupljanju i predstavlja
fenomen karakterističan za tekstilne materijale, i ono se za ispitivane tkanine kreće u
rasponu od –1,5 % do 1,7 %, tab. 4.4.
188
5.1.2 Analiza mehaničkih svojstva tkanina
Kada se posmatraju parametri naprezanja tkanina LT, WT i RT iz rezultata
ispitivanja tkanina, tab. 4.5, se može vidjeti da se vrijednosti za sposobnost relaksacije
kreću od 43,94 % kod tkanine Lan do 78,59 % kod PES tkanine. Analizirane tkanine
zauzimaju i niske vrijednosti istezanja EM, koje se kreću od 1,84 % kod tkanine
PES/Lan do vrijednosti 3,31 % kod tkanine Pamuk.
Dalje je ustanovljeno da analizirane tkanine zauzimaju srazmjerno visoke
vrijednosti parametara savitljivosti. Vrijednosti krutosti savijanja B kreću se od 0,079
cN·cm2/cm kod tkanine Pamuk do 0,230 cN·cm2/cm kod tkanine Lan. Ispitane tkanine
ukazuju i na visoke vrijednosti momenta histereze savijanja 2HB, koje se kreću od
0,1033 cN·cm/cm kod tkanine Pamuk do vrijednosti 0,2059 cN·cm/cm kod tkanine Lan.
Budući da se karakteristične vrijednosti momenta histereze savijanja 2HB kreću
između vrijednosti 0,015 i 0,05 cN·cm/cm, može se zaključiti da su upotrijebljene
tkanine neelastične i krute. Povišene vrijednosti krutosti savijanja se javljaju i zbog
primjenjenog platnenog prepletaja kod ispitivanih tkanina.
Analiza svojstava smicanja je pokazala, da analizirane tkanine zauzimaju
srazmjerno visoke vrijednosti krutosti smicanja G, jer su zadovoljavajuće vrijednosti
samo kod tkanina Lan i PES/Lan, dok su za ostale tkanine vrijednosti veće i prelaze
vrijednost od 0,9 cN(cm st)-1. Vrijednosti visine histereze smicanja 2HG5 bi trebalo da
se kreću u rasponu od 1 do 3 cN/cm, da bi tkanina imala dobru sposobnost oblikovanja
i dobar opip. Međutim, tkanina PES ima veoma visoku vrijednost visine histereze
smicanja (6,6 cN/cm), kao i tkanine Pamuk (6,0 cN/cm) i PES/Pamuk (5,34 cN/cm), što
ukazuje da se radi o neelastičnim tkaninama i često o suviše krutim tkaninama.
Parametri površinskih svojstava MIU, MMD i SMD tkanina su odraz njihove
površinske strukture, i oni neposredno utiču na opip i izgled tkanine. Kod ispitivanih
tkanina najbolje vrijednosti parametara površinskih svojstava ima tkanina Lan, dok su
kod ostalih tkanina vrijednosti za MMD i SMD nešto povišene. Porastom vrijednosti
standardne devijacije koeficijenta trenja MMD raste geometrijska hrapavost SMD, i ona
je najveća za tkaninu Pamuk (13,21 μm). Što je veća vrijednost za SMD, to je površina
tkanine nejednakomjernija i nemirnija. Vrijednosti za SMD bi trebalo da kreću u
granicama od 2 do 10 μm, dok je kod ispitivanih tkanina najmanja za tkaninu Lan i
iznosi 10,16 μm.
Kompresibilnost kao parametar mehaničkih karakteristika je usko povezana sa
opipom, tj. više vrijednosti kompresibilnosti omogućavaju veću ukupnu ocjenu opipa.
189
Kod ispitivanih tkanina sposobnost relaksacije RC je visoka i najveća je za
tkaninu PES/Lan (59,19 %). Vrijednosti kompresijskog rada WC su za tkanine Lan,
Pamuk i PES/Pamuk zadovoljavajuće, osim za tkanine PES/Lan (0,094) i PES (0,069),
gdje su vrijednosti vrlo niske. Tako se vrijednosti za kompresijski rad ne nalaze u
granicama od 0,1 do 0,5 cN cm. Vrijednosti za linearnost krivulje kompresijskog
opterećenja LC su za sve tkanine niske, tj. ispod 0,3, osim kod tkanine PES gdje
vrijednost za LC iznosi 0,397.
Rezultati ispitivanja tkanina nakon 10 pranja, tab. 4.6, pokazuju da se
vrijednosti parametara naprezanja LT i RT smanjuju sa pranjem, dok se vrijednosti za
zatezni rad WT povećavaju. Vrijednosti za sposobnost relaksacije RT se sa pranjem
smanjuju i za tkaninu Lan iznosi 28,06 %, što nam govori da je ova tkanina sa pranjem
postala mekša, dok je kod tkanine PES sposobnost relaksacije sa pranjem i dalje
ostaje visoka (76,90 %).
Vrijednosti parametara savitljivosti krutost savijanja B se sa pranjem tkanina
smanjuje, osim za tkaninu Lan, gdje se krutost savijanja povećala (0,3013 cNcm2).
Moment histereze savijanja 2HB se kod opranih tkanina smanjuje u odnosu na
bijeljene, međutim još uvijek su te vrijednosti visoke i prelaze 0,05 cNcm.
Vrijednosti krutosti smicanja G i visine histereze smicanja 2HG5 se sa pranjem
smanjuju i uglavnom su zadovoljavajuće kod svih tkanina, osim za tkaninu Pamuk gdje
je visina histereze smicanja visoka i iznosi 4,79 cN.
Vrijednosti parametra površinskog trenja MIU se smanjuju i kod svih opranih
tkanina je zadovoljavajuća i nalazi se u granicama od 0,15 do 0,30. Standardna
devijacija koeficijenta trenja MMD je veća od 0,05 kod svih opranih tkanina, i najveća je
kod tkanine PES (0,0745). Geometrijska hrapavost SMD je kod svih opranih tkanina
visoka i prelazi 10 μm, osim kod tkanine Pamuk (8,503 μm). Vrijednosti parametra
površinskih svojstava MIU, MMD i SMD se sa pranjem smanjuju, osim kod tkanine Lan,
gdje se te vrijednosti povećavaju.
Vrijednosti nekih parametara kompresibilnosti se sa pranjem smanjuju, a nekih
parametara povećavaju. Kod ispitivanih tkanina sposobnost relaksacije RC sa pranjem
se smanjuje, ali su vrijednosti ovog parametra zadovoljavaljuće kod svih tkanina i
nalaze se u granicama od 35 % do 60 %. Vrijednosti kompresijskog rada WC su za sve
oprane tkanine zadovoljavajuće, osim kod tkanina PES/Lan (0,094) i PES (0,053), gdje
se vrijednosti za kompresijski rad ispod 0,1 cNcm. Vrijednosti za linearnost krivulje
kompresijskog opterećenja LC su se sa pranjem povećale za sve tkanine, ali su i dalje
niske, tj. ispod 0,3, osim kod tkanine PES gdje vrijednost za LC iznosi 0,404.
190
Karakteristike naprezanja WT i LT mogu se zajednički interpretirati preko
parametra istezanja – εm, koji se može odrediti iz sljedećeg izraza: εm = WT/250LT (%).
Iz rezultata ispitivanja se vidi da je rastezljivost tkanina veoma mala, posebno za PES
tkaninu (1,90 %), a poznato je da će tkanine imati manju udobnost nošenja ukoliko su
vrijednosti za εm < 3 % [105]. Vrijednost parametra istezanja εm > 3 jedino kod tkanine
Pamuk (3,08 %). Parametar istezanja εm je veći od 3 % za sve oprane tkanine, a to je
posebno izraženo kod tkanine Pamuk kod koje se sa pranjem εm povećava sa 3,08 %
na 10 %.
Vrijednosti parametara savitljivosti, krutost savijanja B i moment histereze
savijanja 2HB su za sve ispitivane tkanine, i bijeljene i oprane, veoma visoke što
negativno utiče na opip.
Vrijednosti parametara smicanja, krutost smicanja G i visina histereze smicanja
2HG5 su odgovarajuće za tkanine Lan i PES/Lan.
Vrijednosti parametara površinskih svojstava MIU, MMD i SMD kod bijeljenih
tkanina su najbolje za tkaninu Lan, dok se sa pranjem te vrijednosti smanjuju, i to je
posebno izraženo kod tkanine Pamuk gdje se vrijednost za geometrijsku hrapavost
SMD smanji sa 13,21 μm na 8,503 μm.
Vrijednosti parametara kompresibilnosti, kao što je sposobnost relaksacije RC
je zadovoljavajuća kod svih tkanina, vrijednosti kompresijskog rada WC je
zadovoljavajuća za sve tkanine, osim za tkaninu PES, dok su vrijednosti za linearnost
krivulje kompresijskog opterećenja LC odgovarajuća samo za tkaninu PES, tj. prelazi
vrijednost od 0,3.
5.1.3 Analiza toplotnih svojstva tkanina
Toplo/hladni osjećaj qmax je proporcionalan razlici temperature BT-ploče i
temperature okoline. Kada su tkanine namjenjene za odjeću u ljetnom periodu, tj. gdje
su temperature okoline visoke, poželjno je da su vrijednosti za qmax što više. Odjeća
koja je izrađena od tkanina koje imaju više vrijednosti za qmax daje osjećaj hladnoće pri
upotrebi, što je u ljetnom periodu veoma poželjno da bi odjeća imala odgovarajuću
udobnost.
Više vrijednosti za qmax kod ispitivanih tkanina imaju tkanine PES/Lan (0,2344
W/cm2) i Lan (0,2310 W/cm2), dok je najniža vrijednost za qmax kod tkanine PES/Pamuk
(0,2060 W/cm2), što se može vidjeti iz tab. 4.7 i na sl. 5.4.
191
Slika 5.4 Toplo/hladni osjećaj qmax bijeljenih tkanina i istih nakon 10 pranja
Koeficijent toplotne provodljivosti λ je zavisan od konstrukcije, sirovinskog
sastava i debljine ispitivanih tkanina. Najveći koeficijent toplotne provodljivosti ima
tkanina Pamuk (0,0249 W/mK), a najmanji tkanina PES (0,0164 W/mK). Sve ispitivane
tkanine imaju iste konstrukcijske karakteristike, ali razlike u debljini tkanine se javljaju
zbog toga što je PES pređa veće finoće (Tt ≈ 36 tex), dok je finoća pamučne i lanene
pređe manja (TtPamuk ≈ 41 tex i TtLan ≈ 42 tex). Kada se koeficijent toplotne provodljivosti
koriguje s obzirom na debljinu tkanine dobijamo da je vrijednost λ jednaka za tkanine
PES i Pamuk, i iznosi 0,0249 W/mK.
Konstanta toplotne otpornosti R je zavisna od debljine tkanine h i koeficijenta
toplotne provodljivosti λ. Konstanta toplotne otpornosti je obrnuto proporcionalna
koeficijentu toplotne provodljivosti, i shodno tome najmanja je za tkaninu Pamuk
(9,438·10-3 m2K/W).
Sposobnost zadržavanja toplote α se određuje se po četiri metode: suha
kontaktna metoda, suha bezkontaktna metoda, mokra kontaktna metoda i mokra
bezkontaktna metoda. Sposobnost zadržavanja toplote kod suhe kontaktne metode,
gdje se uzorak tkanine pri mjerenju direktno postavlja na BT-ploču, najveća je za
tkaninu Pamuk (30,27 %), a najmanja za tkaninu PES (19,61 %). Sposobnost
zadržavanja toplote kod suhe bezkontaktne metode, gdje se između uzoraka tkanine i
BT-ploče postavlja mrežica koja omogućava ispitivanje uticaja vazduha, kreće se u
rasponu od 48,11 % za tkaninu Lan do 56,98 % za tkaninu PES/Pamuk. Kod mokre
kontaktne metode, gdje se mjerenje sposobnosti zadržavanja toplote vrši na vlažnom
uzorku tkanine da bi se ocijenio uticaj procesa znojenja. Iz rezultata ispitivanja se može
192
vidjeti da je, za razliku od suhe kontaktne metode, sposobnost zadržavanja toplote
najveća za tkaninu PES (45,45 %), a najmanja za tkaninu Pamuk (27,55 %). Kod
mokre bezkontaktne metode vrijednosti sposobnosti zadržavanja toplote su znatno
niže u odnosu na prethodne metode, i kreću se u rasponu od 5,30 % za tkaninu
PES/Lan do 14,09 % za tkaninu Pamuk.
Toplotna otpornost odnosno toplotna izolacija tkanina Rct se određuje po dvije
metode i to: suhoj kontaktnoj i suhoj bezkontaktnoj metodi u prisustvu kretanja vazduha
i vazduha koji se nalazi između uzorka i BT-ploče. Toplotna otpornost mjerena po
suhoj kontaktnoj metodi je najveća za tkaninu Pamuk (0,0819 m2K/W), a zatim slijede
tkanine iz mješavine vlakana PES/Pamuk (0,0792 m2K/W) i PES/Lan (0,0775m2K/W),
a namanju toplotnu otpornost ima tkanina PES (0,0702 m2K/W), sl. 5.5. Pri mjerenju po
suhoj bezkontaknoj metodi više vrijednosti toplotne otpornosti su kod tkanina
PES/Pamuk (0,1718 m2K/W) i PES (0,1698 m2K/W), za tkanine PES/Lan i Pamuk su
skoro iste, a najmanja je za tkaninu Lan (0,1437 m2K/W).
Slika 5.5 Toplotna otpornost Rct analiziranih tkanina
Otpor tkanina protoku vodene pare Ret se određuje po mokroj kontaktnoj i
mokroj bezkontaktnoj metodi, i predstavlja veoma značajnu karakteristiku toplotnih
svojstava odjeće. Iz rezultata ispitivanja po mokroj kontaknoj metodi se može vidjeti da
je otpor tkanine protoku vodene pare manji kod tkanina od prirodnih vlakana, tj. kod
tkanina Lan (6,17 Pa m2/W) i Pamuk (6,94 Pa m2/W), dok je najveći za tkaninu PES
(9,24 Pa m2/W), sl. 5.6. Pri mjerenju po mokroj bezkontaktnoj metodi vrijednosti otpora
protoku vodene pare su manje u odnosu na mokru kontaktnu metodu i nema velikih
odstupanja između ispitivanih tkanina.
193
Slika 5.6 Otpor protoku vodene pare Ret analiziranih tkanina
Parametar toplotnih svojstava tkanina toplo/hladni osjećaj qmax sa pranjem se
kod svih tkanina povećava, tab. 4.8 i sl. 5.4, osim kod tkanine Pamuk, gdje se
vrijednost ovog parametra smanjuje sa 0,2140 na 0,2098 W/cm2. Najveću vrijednost za
qmax ima tkanina PES (0,2670 W/cm2), a najmanju vrijednost tkanina Pamuk (0,2098
W/cm2).
Koeficijent toplotne provodljivosti λ se sa pranjem ispitivanih tkanina povećava
kod tkanina Pamuk, PES i PES/Pamuk, dok se kod tkanina Lan i PES/Lan smanjuje.
Najveću vrijednost koeficijenta toplotne provodljivosti, kao i kod bijeljenih tkanina, ima
tkanina Pamuk (0,0276 m2K/W), dok najmanju vrijednost ima tkanina PES/Lan (0,0173
m2K/W). Iako se λ sa pranjem kod PES tkanine povećava (0,0175 m2K/W), ona i dalje
ostaje niža u odnosu na većinu ispitivanih tkanina.
Konstanta toplotne otpornosti R je obrnuto proporcionalna koeficijentu toplotne
provodljivosti i najmanja je za tkaninu Pamuk (8,515·10-3 m2K/W), a najveća za tkaninu
PES/Lan (10,405·10-3 m2K/W).
Sposobnost zadržavanja toplote α sa pranjem se smanjuje kod suhe kontaktne
metode, osim za tkaninu Pamuk, gdje se povećava u odnosu na bijeljenu tkaninu sa
30,27 % na 31,18 %, što je ujedno i najveća vrijednost. Namanju sposobnost
zadržavanja toplote po suhoj kontaktnoj metodi ima tkanina PES (14,40 %).
Vrijednosti za sposobnost zadržavanja toplote sa pranjem se povećavaju i najveća je
za tkaninu Pamuk (60,10%), a najmanja za tkaninu PES/Lan (55,08%), mjerene po
suhoj kontaktnoj metodi.
194
Sposobnost zadržavanja toplote opranih tkanina mjerena po mokroj kontaktnoj metodi
se smanjuje kod tkanina PES/Lan, PES/Pamuk i PES, dok se kod tkanina PES/Lan i
Pamuk povećava. Najveća vrijednost za sposobnost zadržavanja toplote kod mokre
kontaktne metode je za tkaninu Lan (40,74 %), a najmanja za tkaninu PES (8,68 %).
Sposobnost zadržavanja toplote sa pranjem, mjerena po mokroj bezkontaktnoj
metodi, se smanjuje kod tkanina PES i Pamuk, dok se kod tkanina PES/Lan,
PES/Pamuk i Lan povećava. Najveća vrijednost za sposobnost zadržavanja toplote
kod mokre bezkontaktne metode je za tkaninu Lan (15,49 %), a najmanja za tkaninu
PES (5,41 %), kao i kod mokre kontaktne metode.
Toplotna otpornost odnosno toplotna izolacija tkanina Rct mjerena po suhoj
kontaktnoj metodi se smanjuje kod opranih tkanina, osim kod tkanine Pamuk (0,0829
m2K/W), gdje se povećava i ujedno predstavlja najveću vrijednost toplotnog otpora.
Zatim slijede tkanine iz mješavine vlakana PES/Pamuk i PES/Lan, a namanju toplotnu
otpornost pri suhoj kontaktnoj metodi ima tkanina PES (0,0667 m2K/W), sl. 5.5.
Pri mjerenju po suhoj bezkontaknoj metodi vrijednosti toplotne otpornosti su kod svih
opranih tkanina više u odnosu na bijeljene tkanine. Najveću toplotnu otpornost kod
opranih tkanina po suhoj bezkontaktnoj metodi ima tkanina PES (0,1826 m2K/W), a
najmanju tkanina Lan (0,1657 m2K/W).
Vrijednosti otpora protoku vodene pare Ret kod opranih tkanina pri mjerenju po
mokroj kontaktnoj metodi su u potpunoj suprotnosti u odnosu na bijeljene tkanine. Kod
bijeljenih tkanina otpor protoku vodene pare je manji kod tkanina od prirodnih vlakana,
dok su kod opranih tkanina vrijednosti za Ret više kod tkanina Lan i Pamuk u odnosu
na druge ispitivane tkanine, tj. najeća vrijednost za Ret je za tkaninu Lan (8,91Pa
m2/W). Najmanja vrijednost otpora tkanine protoku vodene pare pri mokroj kontaktnoj
metodi je za tkaninu PES (5,79 Pa m2/W), sl. 5.6.
Vrijednosti otpora protoku vodene pare kod opranih tkanina pri mjerenju po mokroj
beskontaktnoj metodi pokazuju da se on povećava sa pranjem za sve ispitivane
tkanine, osim za tkaninu Pamuk, gdje dolazi do blagog smanjenja vrijednosti za Ret.
Statistička obrada rezultata ispitivanja toplo-hladnog osjećaja bijeljenih tkanina
je pokazala da je razlika statistički pouzdana sa 5 %-tnim odstupanjem između tkanina
PES/Lan i PES/Pamuk, kao i između tkanina PES/Lan i PES. Statistička pouzdanost
razlika sa 1 %-tnim odstupanjem je između bijeljenih tkanina PES/Pamuk i Lan i
između tkanina PES i Lan, tab. 8.7 (prilog).
Iz tab. 8.8 (prilog) za oprane tkanine se vidi da je razlika statistički pouzdana sa
5 %-tnim odstupanjem između tkanina PES/Lan i PES/Pamuk, sa 1 %-tnim
odstupanjem između tkanina PES/Lan i Pamuk, PES/Pamuk i Lan, Lan i Pamuk, a sa
195
0,1 %-tnim odstupanjem između tkanina PES/Lan i PES, PES/Pamuk i PES, PES i
Lan, PES i Pamuk.
Vrijednosti za toplo-hladni osjećaj su više za oprane tkanine u odnosu na bijeljene,
i ta razlika je statistički pouzdana sa 1 %-tnim odstupanjem za tkaninu PES/Pamuk i sa
0,1 %-tnim odstupanjem za tkaninu PES, što se može vidjeti u tab. 4.23.
Razlika je statistički pouzdana sa 0,1 %-tnim odstupanjem između svih
bijeljenih tkanina za koeficijent toplotne provodljivosti, tab. 8.9 (prilog), dok je kod
opranih tkanina razlika statistički pouzdana sa 0,1 %-tnim odstupanjem između svih
tkanina, osim između tkanina PES/Lan i PES, gdje je razlika statistički pouzdana sa 5
%-tnim odstupanjem, tab. 8.10 (prilog).
Iz tab. 4.24 se vidi da je kod poređenja koeficijenta toplotne provodljivosti bijeljenih i
opranih tkanina razlika statistički pouzdana sa 0,1 %-tnim odstupanjem za sve ispitivane
tkanine.
Statistička obrada rezultata sposobnosti zadržavanja toplote kod bijeljenih
tkanina je pokazala da je razlika statistički pouzdana sa 5 %-tnim odstupanjem između
tkanina PES/Lan i Pamuk, PES/Pamuk i Pamuk, sa 1 %-tnim odstupanjem između
tkanina Lan i Pamuk i na kraju sa 0,1 %-tnim odstupanjem između tkanine PES/Pamuk
i Lan, tab. 8.11 (prilog).
Iz tab. 8.12 (prilog) za sposobnost zadržavanja toplote se vidi da je kod opranih
tkanina razlika statistički pouzdana sa 0,1 %-tnim odstupanjem između svih tkanina,
osim između tkanina PES/Lan i Pamuk, PES/Pamuk i PES, gdje je razlika statistički
pouzdana sa 1 %-tnim odstupanjem i između tkanina PES/Lan i PES/Pamuk, gdje je
razlika statistički nepouzdana.
Pri poređenju sposobnosti zadržavanja toplote bijeljenih i opranih tkanina
statistička obrada rezultata, tab. 4.25, je pokazala da je razlika statistički nepouzdana
jedino kod tkanine Lan, dok je kod tkanina PES/Lan i PES razlika statistički pouzdana
sa 5 %-tnim odstupanjem, kod tkanine PES/Pamuk sa 1 %-tnim odstupanjem i na kraju
sa 0,1 %-tnim odstupanjem kod tkanine Pamuk.
Statistička obrada rezultata ispitivanja toplotne otpornosti bijeljenih tkanina
pomoću mjernog uređaja Thermo Labo II, tab. 8.13 (prilog), su pokazali da je razlika
statistički pouzdana sa 0,1 %-tnim odstupanjem za sve tkanine, osim između tkanina
PES/Lan i Pamuk, PES/Pamuk i Pamuk, gdje je razlika statistički pouzdana sa 1 %-
tnim odstupanjem.
Iz statističke obrade rezultata ispitivanja toplotne otpornosti opranih tkanina se
vidi da je kod većine tkanina razlika statistički pouzdana sa 0,1 %-tnim odstupanjem,
osim između tkanina PES/Lan i Lan gdje je razlika statistički pouzdana sa 5 %-tnim
196
odstupanjem, sa 1 %-tnim odstupanjem između PES/Lan i Pamuk, dok je između
tkanina PES/Pamuk i Lan, PES i Lan razlika je statistički nepouzdana, tab. 8.14
(prilog).
Iz tab. 4.26 se vidi da je razlika u vrijednostima za toplotnu otpornost bijeljenih i
opranih tkanina statistički pouzdana sa 0,1 %-tnim odstupanje za tkanine PES/Lan i
PES/Pamuk, sa 1 %-tnim odstupanjem za tkaninu PES, sa 5 %-tnim odstupanjem za
tkaninu Lan i za tkaninu Pamuk razlika je statistički nepouzdana.
Iz tab. 8.15 (prilog) se vidi da kod rezultata ispitivanja otpora bijeljenih tkanina
protoku vodene pare ispitanih pomoću mjernog uređaja Thermo Labo II razlika
statistički nepouzdana između svih tkanina, osim između tkanina Lan i Pamuk, gdje je
razlika statistički pouzdana sa 5 %-tnim odstupanjem i tkanina PES/Pamuk i Lan sa 0,1
%-tnom statističkom pouzdanošću.
Kod opranih tkanina je taj odnos obrnut, tj. razlika je statistički pouzdana sa 0,1 %-tnim
odstupanjem za većinu tkanina, osim između tkanina PES/Lan i PES/Pamuk, gdje je
razlika statistička nepouzdana, tab. 8.16 (prilog).
Kod poređenja različito obrađenih tkanina, tab. 4.27, se vidi da je razlika statistički
nepouzdana za sve tkanine, osim za tkaninu Pamuk, gdje je razlika statistički
pouzdana sa 0,1 %-tnim odstupanjem.
Vrijednosti parametra toplo / hladni osjećaj qmax je kod bijeljenih tkanina najveća
za tkaninu PES/Lan (0,2344 W/cm2), a najmanja za tkaninu PES/Pamuk (0,2060
W/cm2). Sa pranjem qmax se povećava, osim kod tkanine Pamuk, i kod opranih tkanina
najveću vrijednost za qmax ima tkanina PES (0,2670 W/cm2), a najmanju tkanina Pamuk
(0,2098 W/cm2).
Koeficijent toplotne provodljivosti λ, bez obzira na vrstu obrade, je najveći za
tkaninu Pamuk, a najmanji za tkaninu PES.
Najveće vrijednosti za sposobnost zadržavanja toplote α kod mokre kontaktne
metode su za tkaninu PES, a najmanja za tkaninu Pamuk. Sa pranjem sposobnost
zadržavanja toplote α se smanjuje, osim kod tkanine Lan gdje se ta vrijednost povećala
sa 38,59 % na 40,74 % i ujedno je najviša, dok se kod tkanine PES vrijednost drastično
smanjila sa 45,45 % na 8,68 %.
Toplotna otpornost Rct mjerena po suhoj bezkontaktnoj metodi, bez obzira na
vrstu obrade, je najmanja za tkaninu Lan, a najveća za tkaninu PES. Po suhoj
kontaktnoj metodi najveću vrijednost za Rct ima tkanina Pamuk, a najmanju tkanina
PES.
Vrijednosti otpora protoku vodene pare Ret po mokroj kontaktnoj metodi za
bijeljene tkanine je manji kod tkanina od prirodnih vlakana, tj. za tkanine Lan i Pamuk,
a najveći za tkaninu PES. Kod opranih tkanina je obrnuta situacija.
197
5.2. Analiza fizioloških parametara testnih osoba pri nošenju odjeće
Analizirani fiziološki parametri testnih osoba pri nošenju odjeće su srednja
ponderirana temperatura kože, relativna vlažnost kože, promjene frekvencije srca i
količina izlučenog znoja testnih osoba i količina upijenog znoja u analiziranim modelima
odjeće.
5.2.1 Analiza srednje temperature kože
Na sl. 4.1.a se vidi da testne osobe imaju najniže temperature kože u toku
cijelog eksperimenta kada nose Model 1 od tkanine PES/Lan, dok za Model 2 to važi
samo na početku eksperimenta (30,15 oC). Značajno je spomenuti da je temperatura
kože testnih osoba znatno viša kada nose Model 2 od tkanine PES/Lan u odnosu na
Model 1 u toku cijelog eksperimenta, npr. srednja temperature kože testnih osoba u
zadnjih 20 minuta eksperimenta kada nose Model 1 iznosi 31,99 oC, dok je kada su
nosile Model 2 iznosila 32,31 oC. Razlika u temperaturi kože testnih osoba kod nošenja
Modela 1 i Modela 2 se takođe javlja kada su modeli odjeće izrađeni od tkanine
PES/Pamuk, gdje je na početku eksperimenta temperatura kože testnih osoba kada
nose Model 1 (30,31 oC) a kada nose Model 2 (30,87 oC), dok je u zadnjih 20 minuta ta
razlika neznatna (32,16 oC za Model 1 i 32,27 oC za Model 2). Najvišu temperaturu
kože imaju testne osobe za vrijeme odmora kada nose Model 1 od tkanine Pamuk
(32,66 oC), dok je temperatura kože kada nose Model 2 nešto niža u odnosu kada nose
Model 1 u toku cijelog eksperimenta. Temperature kože testnih osoba u zadnjih 20
minuta eksperimenta su iste kada nose Model 1 od tkanina PES i Lan (32,26 oC), a
veoma bliske vrijednosti imaju i kada nose Model 2 od tkanina PES/Pamuk (32,27 oC) i
PES (32,28 oC).
Sa povećanjem brzine vjetra sa 0,2 m/s na 0,5 m/s pri istoj temperaturi vazduha
dolazi do povišenja temperature kože testnih osoba kada nose analizirane modele
odjeće od svih tkanina, što se može vidjeti na sl. 4.1.b. Najnižu srednju temperaturu
kože u toku cijelog eksperimenta testne osobe su imale kada su nosile Model 1 od
tkanine PES/Pamuk. U prvih i zadnjih 20 minuta eksperimenta srednja temperatura
kože testnih osoba je ista kod nošenja analiziranih modela odjeće koji su urađeni od
tkanine PES/Lan. Temperatura kože testnih osoba u prvih 20 minuta eksperimenta je
32,14 oC kada su nosile Model 1 i 32,15 oC kada su nosile Model 2, a u zadnjih 20
198
minuta 32,41 oC kada su nosile Model 1 i 32,40 oC kada su nosile Model 2. Neznatno
odstupanje u temperaturi kože testnih osoba kod nošenja različitih modela odjeće se
javlja u fazi mirovanja, gdje je ona iznosila 32,61 oC kada su nosile Model 1, a kada su
nosile Model 2 (32,53 oC). Kod tkanina PES i Lan srednja temperature kože testnih
osoba u toku cijelog eksperimenta je niža kada su nosile Model 1 u odnosu kada su
nosile Model 2. Najveća temperatura kože u toku cijelog eksperimenta je kada su
testne osobe nosile modele odjeće urađene od tkanine Lan, a zatim slijede modeli
odjeće od tkanina PES/Lan i Pamuk gdje se temperature kože testnih osoba kreću u
rasponu od 32,15 oC kod nošenja Modela 1 od tkanine PES/Lan do 32,77 oC kod
nošenja Modela 2 od tkanine Lan i odgovaraju temperaturama zone udobnosti [18].
Histogrami srednjih temperatura kože testnih osoba, sl. 4.1.c, pokazuju da su
vrijednosti temperature kože ispod 32 oC u toku cijelog eksperimenta, osim kada su
osobe nosile modele odjeće od tkanina PES/Lan i PES/Pamuk u fazi mirovanja gdje se
temperature kože kreću od 32 oC do 32,11 oC, što je takođe blisko zoni neudobnosti.
Najniže vrijednosti temperature kože testnih osoba se javljaju u prvoj polovini
eksperimenta kada su testne osobe nosile Model 1 od tkanine PAMUK (31,23 oC), dok
se u drugoj polovini eksperimenta ona povećava na 31,55 oC. Sve dosad navedeno
nam ukazuje da ispitivani modeli odjeće, uzimajući u obzir temperature kože testnih
osoba, nisu odgovarajući sa aspekta udobnosti odjeće pri navedenim klimatskim
uslovima (T = 25 oC; RV = 40 %; v = 1,2 m/s).
Pri temperaturi vazduha od 30 oC i brzini vjetra 0,2 m/s na histogramima
srednjih temperatura kože, sl. 4.2.a, se vidi da su najveće vrijednosti za temperaturu
kože testnih osoba u toku cijelog eksperimenta kada su nosile modele odjeće od
tkanine PES/Pamuk i u fazi mirovanja kod nošenja Modela 1 iznosi 34,01 oC. Najniže
vrijednosti temperature kože pri ovim klimatskim uslovima u toku cijelog eksperimenta
testne osobe su imale kada su nosile Model 1 od tkanine PES, i one se kreću od 32,78 oC u prvom dijelu eksperimenta do 33,59 oC u drugom dijelu eksperimenta. Kada
testne osobe nose Model 1 od tkanine Pamuk takođe imaju temperaturu kože oko 34 oC i približno je ista u fazi mirovanja i drugom dijelu eksperimenta, odnosno u fazi
mirovanja ona iznosi 33,94 oC a u drugom dijelu eksperimenta 33,93 oC. Za ove
klimatske uslove je značajno spomenuti da je srednja temperatura kože testnih osoba
kod nošenja analiziranih modela odjeće urađenih od svih navedenih tkanina, u
području zone udobnosti.
Na histogaramima srednjih temperatura kože testnih osoba, sl. 4.2.b, se vidi da
nema velikih oscilacija u temperaturi kože u toku cijelog eksperimenta kod nošenja
analiziranih modela odjeće od svih navedenih tkanina, i one se kreću od 33,23 oC do
199
34,05 oC. S obzirom da se temperature kože kreću u navedenom rasponu dolazimo do
zaključka da su navedeni klimatski uslovi, tj. temperatura vazduha 30 oC, relativna
vlažnost vazduha 40 % i brzina vjetra 0,5 m/s optimalni u odnosu na posmatrani
parametar.
Sa povećanjem brzine vjetra sa 0,5 m/s na 1,2 m/s pri istoj temperaturi vazduha
od 30 oC na osnovu histograma srednjih temperatura kože testnih osoba, sl. 4.2.c,
može se vidjeti da dolazi do sniženja temperature kože kod nošenja analiziranih
modela odjeće od svih navedenih tkanina, s tim da je to najmanje izraženo kada su
nošeni modeli odjeće od tkanine Lan.
U klimatskim uslovima gdje je temperatura vazduha 35 oC i brzina vjetra 0,2 m/s
na osnovu histograma srednjih temperatura kože testnih osoba, sl. 4.3.a, se vidi da su
temperature kože veoma visoke i dostižu vrijednosti od 35,69 oC u drugom dijelu
eksperimenta do 35,88 oC u fazi mirovanja kada su testne osobe nosile Model 1 od
tkanine PES. Srednje temperature kože su dosta visoke i u prvom dijelu eksperimenta,
tako da kada su testne osobe nosile modele odjeće od tkanine PES/Pamuk (35,08 oC) i
Pamuk (35,21 oC), one prelaze graničnu vrijednost od 35 oC. S obzirom da su srednje
temperature kože testnih osoba pri navedenim klimatskim uslovima iznad 35 oC, što se
ubraja u zonu neudobnosti, ali još uvijek ne prelazi gornju dozvoljenu granicu za
nesportiste od 36 oC. To nam očito govori, da bi sa povećanjem temperature vazduha
pri navedenoj brzini vjetra od 0,2 m/s, prešli dozvoljenu granicu za temperaturu kože.
Na sl. 4.3.b se vidi da sa povećanjem brzine vjetra sa 0,2 m/s na 0,5 m/s dolazi
do snižavanja srednje temperature kože testnih osoba, ali da se one još uvijek nalaze u
zoni neudobnosti, osim kada su nosile Model 2 od tkanine PES/Lan gdje temperatura
kože u toku cijelog eksperimenta pripada zoni udobnosti (ispod 35 oC). Najvišu srednju
temperaturu kože u toku cijelog eksperimenta testne osobe su imale kada su nosile
modele odjeće od tkanine PES/PAMUK, gdje je u prvom dijelu eksperimenta najviša
kada su nosile Model 2 (35,10 oC), a u fazi mirovanja (35,49 oC) i drugom dijelu
eksperimenta (35,44 oC) kada su nosile Model 1.
Povećanjem brzine vjetra na 1,2 m/s, kao što se vidi na sl. 4.3.c, histogrami
srednjih temperatura kože testnih osoba pokazuju, da dolazi do daljnjeg sniženja
temperature kože i ona je u prvom dijelu eksperimenta kada su osobe nosile oba
modela od svih navedenih tkanina, u zoni udobnosti. Takođe se može vidjeti, da su
srednje temperature kože u toku cijelog eksperimenta kada su testne osobe nosile
Model 2 od tkanina PES/Pamuk, PES i Lan u zoni udobnosti. Pri navedenim klimatskim
uslovima srednje temperature kože testnih osoba kada su nosile Model 1 od svih
200
navedenih tkanina, su veće u fazi mirovanja i drugom dijelu eksperimenta u odnosu
kada su nosile Model 2, i mogu se svrstati u zonu neudobnosti. Najveću srednju
temperaturu kože testne osobe su imale kada su nosile Model 1 od tkanine PES/Lan
(35,36 oC).
U tab. 4.28, 8.17 (prilog) i 8.18 (prilog) je prikazana statistička obrada rezultata
mjerenja temperature kože testnih osoba pri nošenju različitih modela, kada je
temperatura vazduha 25 oC i pri različitim brzinama vjetra.
Kada je brzina vjetra 0,2 m/s razlika u temperaturi kože testnih osoba kada su
nosile dva različita modela je statistički pouzdana sa 5 %-tnim odstupanjem kada su
modeli odjeće izrađeni od tkanina PES/Lan i PES/Pamuk, dok je kod nošenja modela
odjeće od ostalih tkanina razlika statistički nepouzdana, tab. 4.28.
Kod brzine vjetra od 0,5 m/s razlika je statistički pouzdana sa 5 %-tnim
odstupanjem kada su testne osobe nosile modele odjeće izrađene od tkanine
PES/Pamuk, sa 1 %-tnim odstupanjem kada su nosile modele odjeće od tkanine Lan,
dok je kod nošenja modela odjeće od ostalih tkanina razlika statistički nepouzdana, tab
8.17 (prilog).
Kada je brzina vjetra 1,2 m/s razlika u temperaturi kože testnih osoba kod
nošenja dva različita analizirana modela odjeće je statistički nepouzdana, tab. 8.18
(prilog).
Razlika u temperaturi kože testnih osoba je statistički nepouzdana kada su
nosile različite modele odjeće od svih ispitivanih tkanina, pri temperaturi vazduha 30 oC
i pri svim brzinama vjetra, što se može vidjeti u tab. 4.29, 8.19 (prilog) i 8.20 (prilog).
U tabelama 4.30, 8.21 (prilog) i 8.22 (prilog) se vidi da je razlika u
temperaturama kože testnih osoba kod nošenja različitih modela odjeće od svih
navedenih tkanina statistički nepouzdana, pri temperaturi vazduha 35 oC za sve brzine
vjetra.
Kada se posmatra temperatura kože testnih osoba kad nošenja istog modela
odjeće izrađenog od različitih tkanina kod temperature vazduha 25 oC i brzine vjetra 0,2
m/s, može se uočiti da je razlika statistički pouzdana kod nošenja Modela 1 izrađenog
od većine analiziranih tkanina, osim kod nošenja Modela 1 od tkanina PES/Pamuk i
Lan, i PES i Lan, gdje je razlika statistički nepouzdana. Međutim, razlika u temperaturi
kože testnih osoba kada su nosile Model 2 izrađen od većine navedenih tkanina je
statistički nepouzdana, osim kada je model odjeće izrađen od tkanina PES/Pamuk i
Pamuk, PES i Pamuk, i Lan i Pamuk, gdje je razlika statistički pouzdana sa 5 %-tnim i
1 %-nim odstupanjem, tab. 8.23 (prilog).
201
Rezultati statističke obrade, prikazani u tab. 8.24 (prilog), pokazuju da je razlika
u temperaturi kože testnih osoba kod nošenja Modela 1 pri temperaturi vazduha 25 oC i
brzini vjetra 0,5 m/s statistički pouzdana sa 5 %-tnim odstupanjem kada je model
odjeće izrađen od tkanina PES/Pamuk i PES, PES/Pamuk i Lan, sa 1 %-tnim
odtupanjem kada je izrađen od tkanina PES/Lan i PES/Pamuk, sa 0,1 %-tnim
odstupanjem kada je izrađen od tkanina PES i Lan, dok je razlika statistički
nepouzdana kada je model odjeće izrađen od ostalih tkanina. Kada su testne osobe
nosile Model 2 razlika u temperaturi kože je statistički pouzdana sa 5 %-tnim
odstupanjem kada je model odjeće izrađen od tkanina PES/Lan i Lan, PES i Pamuk, sa
1 %-tnim odstupanjem kada je izrađen od tkanina PES/Pamuk i Lan, PES i Lan, dok
razlika u temperaturi kože statistički nepouzdana kada je model odjeće izrađen od
ostalih tkanina.
Pri temperaturi vazduha od 25 oC i brzini vjetra 1,2 m/s, kod nošenja Modela 1,
razlika u temperaturi kože testnih osoba je statistički pouzdana sa 5 %-tnim
odstupanjem kada je model odjeće izrađen od tkanina PES/Lan i PES, PES/Pamuk i
PES, a sa 1 %-tnim odstupanjem kada je izrađen od tkanina PES/Lan i Lan, PES/Lan i
Pamuk, PES/Pamuk i Lan, PES/Pamuk i Pamuk, dok je kod nošenja Modela 2 razlika u
temperaturi kože testnih osoba statistički pouzdana sa 5 %-tnim odstupanjem kada je
model odjeće izrađen od tkanina PES/Lan i PES, PES/Lan i Pamuk, PES i Pamuk, a
sa 1 %-tnim odstupanjem kada je izrađen od tkanina PES/Lan i Lan, PES/Pamuk i
PES, Lan i Pamuk, tab. 8.25 (prilog).
U tab. 8.26 (prilog) se može vidjeti, da je pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini
vjetra 0,2 m/s razlika u temperaturi kože testnih osoba kod nošenja Modela 1 statistički
pouzdana sa 5 %-tnim odstupanjem kada je model odjeće izrađen od tkanina PES/Lan
i PES, PES/Pamuk i Lan, sa 1 %-tnim odstupanjem kada je izrađen od tkanina
PES/Pamuk i PES, PES i Lan, PES i Pamuk, Lan i Pamuk, dok je razlika u temperaturi
kože statistički nepouzdana kod nošenja Modela 2 izrađenog od većine analiziranih
tkanina, osim kada je model odjeće izrađen od tkanina PES/Pamuk i Pamuk, PES i
Lan.
Pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 0,5 m/s razlika u temperaturi kože
testnih osoba je kod nošenja modela odjeće od većine analiziranih tkanina statistički
nepouzdana, osim kada su osobe nosile Model 1 od tkanina PES/Lan i PES/Pamuk,
PES/Pamuk i PES, i kada su nosile Model 2 od tkanina PES/Lan i PES/Pamuk,
PES/Lan i PES, što se može vidjeti u tab. 8.27 (prilog).
Povećanjem brzine vjetra na 1,2 m/s pri temperaturi vazduha od 30 oC razlika u
temperaturi kože testnih osoba je statistički nepouzdana kod nošenja analiziranih
202
modela odjeće od svih ispitivanih tkanina, osim kada su izrađeni od tkanina
PES/Pamuk i PES, Lan i Pamuk za Model 1, i od tkanina PES i Lan za Model 2, tab.
8.28 (prilog).
Pri temperaturi vazduha od 35 oC i brzini vjetra 0,2 m/s razlika u temperaturi
kože testnih osoba je statistički pouzdana kada su osobe nosile Model 1 od tkanina
PES/Lan i PES/Pamuk, PES/Lan i PES, PES/Pamuk i PES, PES i Lan, dok je kada su
osobe nosile Model 2 od tkanina PES/Pamuk i PES, PES i Lan, razlika statistički
pouzdana sa 5 %-tnim odstupanjem, a sa 0,1 %-tnim odstupanjem kada su nosile
Model 2 od tkanina PES i Pamuk, tab. 8.29 (prilog).
Sa povećanjem brzine vjetra na 0,5 m/s pri temperaturi vazduha od 35 oC
razlika u temperaturi kože testnih osoba kod nošenja modela odjeće od većine
navedenih tkanina je statistički pouzdana, osim kod nošenja Modela 1 od tkanina
PES/Pamuk i Lan, PES i Lan, Lan i Pamuk, i kod nošenja Modela 2 od tkanina
PES/Pamuk i PES, Lan i Pamuk, tab. 8.30 (prilog).
Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 1,2 m/s razlika u temperaturi kože
testnih osoba je statistiki nepouzdana kod nošenja modela odjeće izrađenih od većine
navedenih tkanina, osim kod nošenja Modela 1 od tkanina PES/Pamuk i PES, Lan i
Pamuk, i kod nošenja Modela 2 od tkanina PES/Lan i PES/Pamuk, PES/Lan i Lan,
PES/Pamuk i Pamuk, tab. 8.31 (prilog).
Pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,2 m/s:
najmanja srednja temperatura kože testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od
tkanine PES/Lan I dijelu eksperimenta (31,48 oC)
najveća srednja temperatura kože testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od
tkanine Pamuk u fazi mirovanja (32,66 oC)
Pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,5 m/s:
najmanja srednja temperatura kože testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od
tkanine PES/Pamuk u I dijelu eksperimenta (31,68 oC)
najveća srednja temperatura kože testnih osoba je kod nošenja Modela 2 od
tkanine Lan u fazi mirovanja (32,77 oC)
Pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 1,2 m/s:
najmanja srednja temperatura kože testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od
tkanine Pamuk u I dijelu eksperimenta (31,23 oC)
najveća srednja temperatura kože testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od
tkanine PES/Pamuk u fazi mirovanja (32,11 oC)
203
Pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 0,2 m/s:
najmanja srednja temperatura kože testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od
tkanine PES u I dijelu eksperimenta (32,78 oC)
najveća srednja temperatura kože testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od
tkanine PES/Pamuk u fazi mirovanja (34,01 oC)
Pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 0,5 m/s:
najmanja srednja temperatura kože testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od
tkanine Lan u I dijelu eksperimenta (33,23 oC)
najveća srednja temperatura kože testnih osoba je kod nošenja Modela 2 od
tkanine Lan u fazi mirovanja (34,05 oC)
Pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 1,2 m/s:
najmanja srednja temperatura kože testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od
tkanine Pamuk u I dijelu eksperimenta (32,94 oC)
najveća srednja temperatura kože testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od
tkanine Lan u fazi mirovanja (33,86 oC)
Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,2 m/s:
najmanja srednja temperatura kože testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od
tkanine PES/Lan u I dijelu eksperimenta (34,73 oC)
najveća srednja temperatura kože testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od
tkanine PES u fazi mirovanja (35,88 oC)
Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,5 m/s:
najmanja srednja temperatura kože testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od
tkanine PES/LAN u I dijelu eksperimenta (34,35 oC)
najveća srednja temperatura kože testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od
tkanine PES/PAMUK u fazi mirovanja (35,49 oC)
Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 1,2 m/s:
najmanja srednja temperatura kože testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od
tkanine LAN u I dijelu eksperimenta (34,61 oC)
najveća srednja temperatura kože testnih osoba je kod nošenja Modela 2 od
tkanine PES/LAN u fazi mirovanja (35,36 oC)
204
5.2.2 Analiza relativne vlažnosti površine kože
Iz histograma relativne vlažnosti kože, sl. 4.4.a, se vidi da su najniže vrijednosti
relativne vlažnosti kože testnih osoba kod nošenja analiziranih modela od tkanine
PES/Lan u toku cijelog eksperimenta. Takođe se može primjetiti da je relativna
vlažnost kože testnih osoba kada nose Model 1 manja u odnosu kada nose Model 2 od
tkanina PES/Lan i Pamuk u toku cijelog eksperimenta, dok je kod nošenja modela
odjeće od tkanine Lan obrnuto. Najnižu i približno konstantnu vrijednost relativne
vlažnosti kože u toku cijelog eksperimenta testne osobe imaju kada nose Model 1 od
tkanine PES/LAN, i kreće se od 34,97 % u prvom dijelu eksperimenta do 35,09 % u
fazi mirovanja. Najviša vrijednost relativne vlažnosti kože testnih osoba u toku cijelog
eksperimenta je kada nose Model 1 od tkanine Lan, i u prvom dijelu eksperimenta ona
iznosi 43,12 %, što je znatno više u odnosu kada nose Model 2 (37,55 %).
Sa promjenom brzine vjetra sa 0,2 m/s na 0,5 m/s pri istoj temperaturi vazduha
od 25 oC, dolazi do značajnih promjena relativne vlažnosti kože testnih osoba, što se
može vidjeti na histogramima prikazanim na sl. 4.4.b. Sa promjenom brzine vjetra
dolazi do velikog pada vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba kada nose
modele odjeće od tkanine Lan, npr. relativna vlažnost kože testnih osoba kada nose
Model 1 pri brzini vjetra od 0,2 m/s u prvom dijelu eksperimenta iznosi 43,12 %, dok je
pri brzini vjetra od 0,5 m/s ta vrijdnost opala na 36,08 %. Do značajne promjene u
vrijednostima relativne vlažnosti kože u toku cijelog eksperimenta je takođe došlo, kada
su testne osobe nosile modele odjeće od tkanine PES, i ona u drugom dijelu
eksperimenta kod nošenja Modela 1 iznosi 46,61 %, dok je pri brzini vjetra od 0,2 m/s
vrijednost relativne vlažnosti kože testnih osoba iznosila 36,76 %.
Posmatrajući histograme relativne vlažnosti kože pri navedenim klimatskim uslovima
može se uočiti da su relativne vlažnosti kože testnih osoba kada su nosile Model 1
veće u odnosu kada su nosile Model 2, u toku cijelog eksperimenta kod tkanina
PES/Lan, PES/Pamuk i PES.
Kada se posmatra sl. 4.4.c, može se uočiti da najveće vrijednosti relativne
vlažnosti kože u prvom dijelu eksperimenta testne osobe imaju kada nose Model 1 od
tkanine PES/Lan (37,44 %), u fazi mirovanja kada nose Model 2 od tkanine PES/Lan
(39,33 %) i u drugom dijelu eksperimenta kada nose Model 2 od tkanine Lan (35,51
%). Pri navedenim klimatskim uslovima se uopšteno može reći da su vrijednosti
relativne vlažnosti kože niske, a najnižu vrijednost u toku cijelog eksperimenta testne
osobe imaju kada nose modele odjeće od tkanine PAMUK i u prvom dijelu eksperimenta
ona iznosi 33,67 %.
205
Sa povećanjem temperature vazduha sa 25 oC na 30 oC i brzini vjetra 0,2 m/s
može se uočiti povećanje relativne vlažnosti kože, sl. 4.5.a. Relativna vlažnost kože
testnih osoba kada su nosile Model 1 je manja u odnosu kada su nosile Model 2 u toku
cijelog eksperimenta, ukoliko su modeli odjeće izrađeni od tkanina PES/Lan, Lan i
Pamuk. Najnižu vrijednost relativne vlažnosti kože su testne osobe imale kada su
nosile Model 2 u toku cijelog eksperimenta od tkanina PES, i ona u prvom dijelu
eksperimenta iznosi 45,04 %. Visoke vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba
su zabilježene kada su one nosile Model 2 u fazi mirovanja i drugom dijelu
eksperimenta od tkanina PES/Lan, PES/Pamuk, Pamuk i Lan i kreću se u rasponu od
54,29 % do 55,14 %.
Na histogramima relativne vlažnosti kože pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini
vjetra 0,5 m/s, sl. 4.5.b, može se vidjeti da je relativna vlažnost kože testnih osoba
kada nose Model 1 manja u odnosu nkada nose Model 2 u toku cijelog eksperimenta,
od svih analiziranih tkanina. Razlika u relativnoj vlažnosti kože testnih osoba kada nose
Modela 1 i Modela 2 je velika i kreće se do 8 %, osim kada nose modele odjeće od
tkanine Lan, gdje je ta razlika ispod 2 %. Najmanje vrijednosti relativne vlažnosti kože u
toku cijelog eksperimenta testne osobe su imale kada su nosile Model 1 od tkanine
PES, a najviša vrijednost je zabilježena kada su nosile Model 2 u fazi mirovanja i iznosi
54,78 %.
Kada se posmatraju histogrami relativne vlažnosti kože pri temperaturi vazduha
30 oC i brzini vjetra 1,2 m/s, sl. 4.5.c, može se primjetiti da vrijednosti relativne vlažnosti
kože testnih osoba, u toku cijelog eksperimenta, znatno više kada su osobe nosile
Model 2 od tkanine PES/Lan i kreću se u rasponu od 46,59 % do 48,79 %. Sa
povećanjem brzine vjetra sa 0,5 m/s na 1,2 m/s došlo je do smanjenja relativne
vlažnosti kože, i ona je bila najniža kada su testne osobe nosile Model 1 od tkanine
PES/Pamuk u prvom dijelu eksperimenta i iznosi 41,30 %. Ovdje je još značajno
spomenuti da se relativne vlažnosti kože testnih osoba kada nose Model 2, izrađen od
svih ispitivanih tkanina, u fazi mirovanja i drugom dijelu eksperimenta približno iste,
osim kada nose model odjeće od tkanine PES/Lan, i kreću se u rasponu od 44,53 % do
45,93 %.
Pri najvišoj ispitivanoj temperaturi vazduha od 35 oC i najmanjoj brzini vjetra od
0,2 m/s, kao što se vidi na sl. 4.6.a, dolazi do velikog porasta relativne vlažnosi kože
testnih osoba i najviša je kod nošenja Modela 1 od tkanine PES/PAMUK u drugom
dijelu eksperimenta i iznosi 71,77 %. Najmanje vrijednosti relativne vlažnosti kože pri
navedenim klimatskim uslovima u toku cijelog eksperimenta, testne osobe imaju kada
nose Model 1 od tkanine Lan, i u prvom dijelu eksperimenta ona iznosi 50,98 %.
206
Pri temperaturi vazduha 35 oC sa povećanjem brzine vjetra na 0,5 m/s dolazi do
smanjenja relativne vlažnosti kože testnih osoba kod nošenja modela odjeće od svih
ispitivanih tkanina, sl. 4.6.b. Takođe se može uočiti, kao kod temperature vazduha 30 oC i brzine vjetra 1,2 m/s, da je relativna vlažnost kože testnih osoba kod nošenja
Modela 2 od tkanine PES/Lan znatno viša u odnosu na druge tkanine i u drugom dijelu
eksperimenta iznosi 67,27 %.
Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 1,2 m/s, sl. 4.6.c, dolazi do daljnjeg
smanjenja relativne vlažnosti kože, a najmanju vrijednost u toku cijelog eksperimenta
testne osobe imaju kada nose Model 1 od tkanine Pamuk i u prvom dijelu
eksperimenta ona iznosi 50,69 %. Najveće vrijednosti relativne vlažnosti kože u toku
cijelog eksperimenta testne osobe imaju kada nose Model 2 od tkanine PES i u fazi
mirovanja ona iznosi 60,03 %.
Pri temperaturi vazduha 25 oC razlika u relativnoj vlažnosti kože testnih osoba
pri brzini vjetra 0,2 m/s, je statistički pouzdana kod nošenja različitih modela odjeće od
tkanina PES/Lan i Lan, tab. 8.32 (prilog), kod brzine vjetra 0,5 m/s razlika je statistički
pouzdana kod nošenja modela odjeće od tkanina PES/Lan i PES/Pamuk, tab. 8.33
(prilog), dok je pri povećanju brzine na 1,2 m/s razlika u relativnoj vlažnosti kože testnih
osoba statistički nepouzdana kod nošenja modela odjeće od svih ispitivanih tkanina,
tab. 8.34 (prilog).
Pri temperaturi vazduha 30 oC razlika u relativnoj vlažnosti kože testnih osoba
pri brzini vjetra 0,2 m/s, je statistički nepouzdana kod nošenja modela odjeće od svih
ispitivanih tkanina, tab. 8.35 (prilog), pri brzini vjetra 0,5 m/s razlika je statistički
pouzdana sa 1 %-tnom sigurnošću kod nošenja modela odjeće od tkanina PES/Pamuk
i PES, tab. 8.36 (prilog). Pri brzini vjetra 1,2 m/s razlika u relativnoj vlažnosti kože
testnih osoba je statistički pouzdana kod nošenja modela odjeće od tkanine PES sa
5 %-tnom sigurnošću i od tkanine PES/Lan sa 0,1 %-tnom sigurnošću, tab. 8.37
(prilog).
Statistička obrada rezultata mjerenja relativne vlažnosti kože pri temperaturi
vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,2 m/s pokazuje, da je razlika u relativnoj vlažnosti kože
kada testne osobe nose različite modele odjeće od većine ispitivanih tkanina statistički
pouzdana, osim kada nose modele odjeće od tkanine PES/Pamuk, gdje je razlika
statistički nepouzdana, tab. 4.31.
Pri brzini vjetra od 0,5 m/s razlika u relativnoj vlažnosti kože testnih osoba je
statistički pouzdana kada nose modele odjeće od tkanina PES/Lan i Pamuk, tab. 4.32.
207
Pri brzini vjetra 1,2 m/s razlika u relativnoj vlažnosti kože testnih osoba je
statistički pouzdana sa 5 %-tnim odstupanjem kada nose modele odjeće od tkanina
Lan i Pamuk, tab. 4.33.
U tab. 8.38 (prilog) su prikazani rezultati statističke obrade rezultata mjerenja
relativne vlažnosti kože kada testne osobe nose modele odjeće od različitih tkanina, pri
temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,2 m/s može se vidjeti da je, razlika statistički
pouzdana kada osobe nose Model 1 izrađen od većine tkanina, osim kada je model
odjeće izrađen od tkanina PES/Pamuk i Pamuk, PES i Pamuk, dok je kod nošenja
Modela 2 razlika statistički pouzdana kada je model odjeće izrađen od tkanina
PES/Lan i PES/Pamuk, PES/Lan i Lan, PES/Lan i Pamuk, PES i Lan, PES i Pamuk, a
kod nošenja Modela 2 od ostalih tkanina, razlika u relativnoj vlažnosti kože testnih
osoba je statistički nepouzdana.
Pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,5 m/s razlika u relativnoj vlažnosti
kože testnih osoba kada nose Model 1 od tkanina PES/Lan i Pamuk, PES i Lan, je
statistički pouzdana sa 5 %-tnim odstupanjem, sa 1 %-tnim odstupanjem kada nose
model odjeće od tkanina PES/Pamuk i Lan, PES/Pamuk i Pamuk, PES i Pamuk i sa
0,1 %-tnim odstupanjem kada nose model odjeće od tkanina PES/Lan i Lan, dok je
razlika statistički nepouzdana koda nose model odjeće izrađen od ostalih tkanina. Kod
nošenja Modela 2 od većine ispitivanih tkanina, razlika u relativnoj vlažnosti kože je
statistički pouzdana, osim kod nošenja modela odjeće od tkanina PES/Lan i Lan,
PES/Pamuk i Pamuk, gdje je razlika statistički nepouzdana, tab. 8.39 (prilog).
Kod nošenja Modela 1 izrađenog od većine ispitivanih tkanina, pri temperaturi
vazduha 25 oC i brzini vjetra 1,2 m/s, razlika u relativnoj vlažnosti kože testnih osoba je
statistički nepouzdana, osim kada je model odjeće od tkanina PES i Lan, gdje je
razlika statistički pouzdana sa 5 %-tnim odstupanjem. Kod nošenja Modela 2 od
tkanina PES/Pamuk i Pamuk, PES i Pamuk, Lan i Pamuk, razlika u relativnoj vlažnosti
kože testnih osoba je statistički pouzdana, dok je razlika statistički nepouzdana kod
nošenja modela odjeće od ostalih tkanina, tab. 8.40 (prilog).
Pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 0,2 m/s, razlika u relativnoj
vlažnosti kože testnih osoba kada nose Model 1 od većine ispitivanih tkanina je
statistički nepouzdana, osim kada nose model odjeće od tkanina Lan i Pamuk, gdje je
razlika statistički značajna sa 5 %-tnim odstupanjem, i PES/Pamuk i PES sa 1 %-tnim
odstupanjem. Kod nošenja Modela 2 od tkanina PES/Lan i PES, PES i Lan razlika u
relativnoj vlažnosti kože testnih osoba je statistički pouzdana sa 5 %-tnim
odstupanjem, i sa 1 %-tnim odstupanjem kod nošenja modela odjeće od tkanina
208
PES/Pamuk i PES, PES i Pamuk, dok je kod nošenja modela odjeće od ostalih tkanina
razlika statistički nepouzdana, tab. 8.41 (prilog).
U tab. 8.42 (prilog) gdje je prikazana statistička obrada rezultata mjerenja
relativne vlažnosti kože pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 0,5 m/s, može se
vidjeti da je kod nošenja Modela 1 od tkanina PES/Lan i Pamuk, PES/Pamuk i PES,
PES/Pamuk i Lan, PES i Lan razlika u relativnoj vlažnosti kože statistički nepouzdana,
dok je kod nošenja Modela 2 razlika statistički nepouzdana samo kada je model odjeće
izrađen od tkanina PES/Lan i Pamuk, PES/Pamuk i Pamuk.
Pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 1,2 m/s, razlika u relativnoj
vlažnosti kože testnih osoba kod nošenja Modela 1 od svih ispitivanih tkanina je
statistički nepouzdana, dok je kod nošenja Modela 2 od tkanina PES/Lan i
PES/Pamuk, PES/Lan i PES, PES/Lan i Pamuk razlika statistički pouzdana sa 5 %-
tnim odstupanjem i sa 1 %-tnim odstupanjem kod nošenja modela odjeće izrađenog od
tkanina PES/Lan i Lan, tab. 8.43 (prilog).
Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,2 m/s, razlika u relativnoj
vlažnosti kože testnih osoba kod nošenja Modela 1 je statistički pouzdana sa 5 %-tnim
odstupanjem kada je model odjeće izrađen od tkanina PES/Lan i PES/Pamuk, PES i
Lan, sa 1 %-tnom sigurnošću kada je izrađen od tkanina PES/Pamuk i Pamuk, i sa
0,1%-tnim odstupanjem kada je izrađen od tkanina PES/Pamuk i PES, PES/Pamuk i
Lan, dok je razlika u relativnoj vlažnosti kože testnih osoba statistički nepouzdana kod
nošenja modela odjeće od ostalih tkanina. Kod nošenja Modela 2 od tkanina PES/Lan i
Pamuk razlika u relativnoj vlažnosti kože testnih osoba je statistički pouzdana sa 5 %-
tnim odstupanjem, sa 1 %-tnim odstupanjem kada je model odjeće izrađen od tkanina
PES/Lan i PES, PES i Pamuk, i sa 0,1 %-tnim odstupanjem kada je model odjeće od
tkanina PES/Pamuk i Pamuk, dok je razlika u relativnoj vlažnosti kože testnih osoba
statistički nepouzdana, kod nošenja modela odjeće izrađenog od ostalih tkanina, tab.
8.44 (prilog).
Razlika u relativnoj vlažnosti kože testnih osoba kod nošenja Modela 1 od
većine tkanina je statistički nepouzdana, osim kod nošenja modela odjeće od tkanina
PES/Pamuk i Lan, PES/Pamuk i Pamuk, gdje je razlika statistički pouzdana sa 5%-tnim
odstupanjem, i kod nošenja modela odjeće od tkanina PES/Pamuk i PES sa 0,1%-tnim
odstupanjem, pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,5 m/s. Kod nošenja Modela
2 izrađenog od većine tkanina, razlika u relativnoj vlažnosti kože testnih osoba je
statistički pouzdana, osim kod nošenja modela odjeće od tkanina PES/Pamuk i Pamuk,
Lan i Pamuk, dok je razlika statistički nepouzdana kod nošenja modela odjeće od
ostalih tkanina, tab. 8.45 (prilog).
209
Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 1,2 m/s, razlika u relativnoj
vlažnosti kože testnih osoba kod nošenja Modela 1 izrađenog od većine tkanina je
statistički pouzdana, osim kada je model odjeće izrađen od tkanina PES/Lan i Pamuk,
PES/Pamuk i PES, dok je kod nošenja Modela 2 izrađenog od većine tkanina razlika
statistički nepouzdana, osim kod nošenja modela odjeće od tkanina PES/Lan i PES,
PES i Pamuk, gdje je razlika statistički pouzdana sa 5 %-tnim odstupanjem i sa 0,1%-
tnim odstupanjem kod nošenja modela odjeće od tkanina PES i Lan , tab. 8.46 (prilog).
Pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,2 m/s:
najmanja relativna vlažnost kože testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od
tkanine PES/Lan u I dijelu eksperimenta (34,97 %)
najveća relativna vlažnost kože testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od
tkanine Lan u I dijelu eksperimenta (43,12 %)
Pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,5 m/s:
najmanja relativna vlažnost kože testnih osoba je kod nošenja Modela 2 od
tkanine PES/Lan u I dijelu eksperimenta (35,55 %)
najveća relativna vlažnost kože testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od
tkanine PES u II dijelu eksperimenta (46,61 %)
Pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 1,2 m/s:
najmanja relativna vlažnost kože testnih osoba je kod nošenja Modela 2 od
tkanine Pamuk u I dijelu eksperimenta (33,67 %)
najveća relativna vlažnost kože testnih osoba je kod nošenja Modela 2 od
tkanine PES/Lan u fazi mirovanja (39,33 %)
Pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 0,2 m/s:
najmanja relativna vlažnost kože testnih osoba je kod nošenja Modela 2 od
tkanine PES u I dijelu eksperimenta (45,04 %)
najveća relativna vlažnost kože testnih osoba je kod nošenja Modela 2 od
tkanine Lan u II dijelu eksperimenta (55,14 %)
Pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 0,5 m/s:
najmanja relativna vlažnost kože testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od
tkanine PES u I dijelu eksperimenta (43,07 %)
najveća relativna vlažnost kože testnih osoba je kod nošenja Modela 2 od
tkanine Pamuk u fazi mirovanja (54,78 %)
Pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 1,2 m/s:
najmanja relativna vlažnost kože testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od
tkanine PES/Pamuk u I dijelu eksperimenta (41,30 %)
210
najveća relativna vlažnost kože testnih osoba je kod nošenja Modela 2 od
tkanine PES/Lan u fazi mirovanja (48,79 %)
Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,2 m/s:
najmanja relativna vlažnost kože testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od
tkanine Lan u I dijelu eksperimenta (50,98 %)
najveća relativna vlažnost kože testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od
tkanine PES/Pamuk u II dijelu eksperimenta (71,77 %)
Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,5 m/s:
najmanja relativna vlažnost kože testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od
tkanine Lan u I dijelu eksperimenta (52,96 %)
najveća relativna vlažnost kože testnih osoba je kod nošenja Modela 2 od
tkanine PES/Lan u II dijelu eksperimenta (67,27 %)
Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 1,2 m/s:
najmanja relativna vlažnost kože testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od
tkanine Pamuk u I dijelu eksperimenta (50,69 %)
najveća relativna vlažnost kože testnih osoba je kod nošenja Modela 2 od
tkanine PES u fazi mirovanja (60,03 %)
5.2.3 Analiza promjena frekvencije srca
Kada se posmatraju dijagrami promjene frekvencije srca testnih osoba pri
temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,2 m/s, sl. 4.7.a, može se primjetiti da su
frekvencije srca testnih osoba ujednačene u toku cijelog eksperimenta kod nošenja
većine analiziranih modela odjeće, osim kada su osobe nosile Model 2 od tkanine Lan i
Model 1 od tkanine Pamuk, gdje se frekvencija srca znatno povećava u II dijelu
eksperimenta. Na navedenom dijagramu se takođe može vidjeti da je frekvencija srca
testnih osoba znatno viša u toku cijelog eksperimenta kada su osobe nosile Model 1 od
tkanine PES/Lan u odnosu kada su nosile modele odjeće od ostalih tkanina.
Na dijagramu frekvencije srca pri brzini vjetra 0,5 m/s, sl. 4.7.b, može se uočiti
da u fazi mirovanja dolazi do smanjenja frekvencije srca testnih osoba kod nošenja
svih analiziranih modela odjeće. Takođe se može vidjeti da je frekvencija srca, kao i
kod brzine vjetra 0,2 m/s, najveća kada su testne osobe nosile Model 1 od tkanine
PES/Lan i u I dijelu eksperimenta iznosi 176 udara/min.
Pri brzini vjetra 1,2 m/s na dijagramu frekvencije srca, sl. 4.7.c, se vidi da dolazi
do naglih promjena u frekvenciji srca testnih osoba, a to je posebno izraženo u fazi
mirovanja kod nošenja analiziranih modela od tkanine PES.
211
Pri tempraturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 0,2 m/s na dijagramu frekvencije
srca, sl. 4.8.a, se vidi da su frekvecije srca testnih osoba veoma neujednačene i kreću
se u rasponu od 94 ud./min kada su testne osobe nosile Model 1 od tkanine PES/Lan
do 173 ud./min kada su nosile Model 2 od tkanine Pamuk. Najmanje frekvencije srca u
toku cijelog eksperimenta testne osobe su imale kada su nosile modele odjeće
izrađene od tkanine PES/Lan.
Kada je brzina vjetra 0,5 m/s pri temperaturi vazduha 30 oC na dijagramu
frekvencije srca, sl. 4.8.b, se vidi da su frekvencije srca testnih osoba ujednačenije u
odnosu na frekvencije srca pri brzini vjetra 0,2 m/s.
Pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 1,2 m/s na dijagramu frekvencije
srca, sl. 4.8.c, uočavaju se velike razlike u frekvencijama srca testnih osoba kod
nošenja anbaliziranih modela odjeće, u zavisnosti od modela odjeća i od tkanina iz
kojih je odjeća izrađena.
Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,2 m/s na dijagramu frakvencije
srca, sl. 4.9.a, se vidi da se frekvencije srca testnih osoba kreću u rasponu od 86
ud./min kod nošenja Modela 1 od tkanine Lan do 159 ud./min kod nošenja Modela 1 od
tkanine Pamuk.
Dijagram frekvencije srca pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,5 m/s,
sl. 4.9.b, pokazuje da se kod nošenja većine analiziranih modela ne mogu uočiti razlike
u frekvenciji srca testnih osoba u zavisnosti od faze eksperimenta.
Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 1,2 m/s dijagram frekvencije srca,
sl. 4.9.c, pokazuje da je i najniža frekvencija srca testnih osoba iznad 100 ud./min, a
najviša se kreće do 173 ud./min kod nošenja Modela 1 od tkanine Pamuk.
Pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,2 m/s:
najmanja frekvencija srca testnih osoba je kod nošenja Modela 2 od tkanine
Lan u I dijelu eksperimenta (95 udara/min)
najveća frekvencija srca testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od tkanine
PES/Lan u II dijelu eksperimenta (171 ud./min)
Pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,5 m/s:
najmanja frekvencija srca testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od tkanine
Lan u fazi mirovanja (110 ud./min)
najveća frekvencija srca testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od tkanine
PES/Lan u I dijelu eksperimenta (176 ud./min)
212
Pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 1,2 m/s:
najmanja frekvencija srca testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od tkanine
PES u fazi mirovanja (89 ud./min)
najveća frekvencija srca testnih osoba je kod nošenja Modela 2 od tkanine
PES u II dijelu eksperimenta (161 ud./min)
Pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 0,2 m/s:
najmanja frekvencija srca testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od tkanine
PES/Lan u fazi mirovanja (94 ud./min)
najveća frekvencija srca testnih osoba je kod nošenja Modela 2 od tkanine
Pamuk u II dijelu eksperimenta (173 ud./min)
Pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 0,5 m/s:
najmanja frekvencija srca testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od tkanine
PES u fazi mirovanja (95 ud./min)
najveća frekvencija srca testnih osoba je kod nošenja Modela 2 od tkanine
Pamuk u II dijelu eksperimenta (163 ud./min)
Pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 1,2 m/s:
najmanja frekvencija srca testnih osoba je kod nošenja Modela 2 od tkanine
Lan u fazi mirovanja (82 ud./min)
najveća frekvencija srca testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od tkanine
Lan u I dijelu eksperimenta (173 ud.min)
Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,2 m/s:
najmanja frekvencija srca testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od tkanine
Lan u I dijelu eksperimenta (86 ud./min)
najveća frekvencija srca testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od tkanine
Pamuk u II dijelu eksperimenta (159 ud./min)
Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,5 m/s:
najmanja frekvencija srca testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od tkanine
Lan u fazi mirovanja (96 ud./min)
najveća frekvencija srca testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od tkanine
PES/Pamuk u II dijelu eksperimenta (170 ud./min)
Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 1,2 m/s:
najmanja frekvencija srca testnih osoba je kod nošenja Modela 2 od tkanine
PES/Lan u I dijelu eksperimenta (106 ud./min)
najveća frekvencija srca testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od tkanine
Pamuk u I dijelu eksperimenta (173 ud./min)
213
Pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,2 m/s razlika u frekvenciji srca
testnih osoba kod nošenja različitih modela odjeće od tkanina PES/Lan i PES je
statistički pouzdana sa 0,1 %-tnim odstupanjem, tab. 4.34, pri brzini vjetra 0,5 m/s
razlika je statistički pouzdana sa 1 %-tnim odstupanjem kod nošenja modela odjeće od
tkanine PES/Pamuk, sa 0,1 %-tnim odstupanjem kod nošenja modela odjeće od
tkanina PES/Lan i PES, tab. 8.47 (prilog), i pri brzini vjetra 1,2 m/s razlika je statistički
pouzdana sa 0,1%-tnim odstupanjem kod nošenja modela odjeće od tkanina PES/Lan,
PES/Pamuk i PES, tab. 8.48 (prilog).
Pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 0,2 m/s razlika u frekvenciji srca
testnih osoba kod nošenja različitih modela odjeće od svih ispitivanih tkanina je
statistički pouzdana, tab. 4.71, pri brzini vjetra 0,5 m/s razlika je statistički pouzdana
kod nošenja modela odjeće od svih ispitivanih tkanina, osim kod nošenja modela
odjeće od tkanine Lan, tab. 4.72, i pri brzini vjetra 1,2 m/s razlika je statistički pouzdana
kod nošenja modela odjeće od svih ispitivanih tkanina, osim kod nošenja modela
odjeće od tkanine Pamuk, tab. 8.50 (prilog).
Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,2 m/s razlika u frekvenciji srca
testnih osoba kod nošenja različitih modela odjeće od svih ispitivanih tkanina je
statististički pouzdana, osim kod nošenja modela odjeće od tkanine PES/Pamuk, tab.
4.36, pri brzini vjetra 0,5 m/s razlika je statistički pouzdana sa 0,1 %-tnim odstupanjem
kod nošenja modela odjeće od tkanina PES/Pamuk, PES i Lan, dok je kod nošenja
modela odjeće od tkanina PES/Lan i Pamuk razlika statistički nepouzdana, tab. 8.51
(prilog), i pri brzini vjetra 1,2 m/s razlika je statistički pouzdana kod nošenja modela
odjeće od svih ispitivanih tkanina, tab. 8.52 (prilog).
Pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,2 m/s razlika u frekvenciji srca
testnih osoba kod nošenja Modela 1 od različitih tkanina je statistički pouzdana, osim
kod nošenja modela odjeće od tkanina PES i Lan, dok je kod nošenja Modela 2 od
tkanina PES/Lan i PES, PES/Lan i Pamuk, PES i Pamuk razlika statistički nepouzdana,
tab. 8.53 (prilog).
Pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,5 m/s razlika u frekvenciji srca
testnih osoba kod nošenja Modela 1 od većine ispitivanih tkanina je statistički
pouzdana, osim kod nošenja modela odjeće od tkanine PES/Pamuk i PES, Lan i
Pamuk, dok je kod nošenja Modela 2 od tkanina PES/Lan i Lan, PES/Lan i Pamuk, Lan
i Pamuk razlika statistički nepouzdana, tab. 8.54 (prilog).
Pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 1,2 m/s razlika u frekvenciji srca
testnih osoba kod nošenja Modela 1 od većine ispitivanih tkanina je statistički
pouzdana, osim kod nošenja modela odjeće od tkanina PES/Lan i Pamuk, PES/Pamuk
214
i Lan, dok je kod nošenja Modela 2 od većine ispitivanih tkanina razlika statistički
nepouzdana, osim kod nošenja modela odjeće od tkanina PES/Lan i PES/Pamuk,
PES/Pamuk i Lan, PES/Pamuk i Pamuk, PES i Lan, tab. 8.55 (prilog).
Pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 0,2 m/s razlika u frekvenciji srca
testnih osoba kod nošenja Modela 1 od većine ispitivanih tkanina je statistički
pouzdana, osim kod nošenja modela odjeće od tkanina PES/Pamuk i PES, Lan i
Pamuk, dok je kod nošenja Modela 2 od tkanina PES/Pamuk i Lan razlika statistički
nepouzdana, tab. 8.56 (prilog).
Pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 0,5 m/s razlika u frekvenciji srca
testnih osoba kod nošenja većine analiziranih modela je statistički pouzdana, osim kod
nošenja Modela 1 od tkanina PES/Lan i Lan, PES/Lan i Pamuk, Lan i Pamuk i kod
nošenja Modela 2 od tkanina PES/Lan i PES/Pamuk, PES/Pamuk i PES, PES i Lan,
tab. 8.57 (prilog).
Pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 1,2 m/s razlika u frekvenciji srca
testnih osoba kod nošenja Modela 1 od većine ispitivanih tkanina je statistički
pouzdana, osim kod nošenja modela odjeće od tkanina PES/Lan i Lan, PES/Pamuk i
PES, PES/Pamuk i Pamuk, PES i Pamuk, dok je kod nošenja Modela 2 od svih
ispitivanih tkanina razlika statistički pouzdana, osim kod nošenja modela odjeće od
tkanina PES i Pamuk, tab. 8.58 (prilog).
Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,2 m/s razlika u frekvenciji srca
testnih osoba kod nošenja Modela 1 od većine ispitivanih tkanina je statistički
pouzdana, osim kod nošenja modela odjeće od tkanina PES/Lan i PES, PES/Pamuk i
PES, dok je kod Modela 2 od većine ispitivanih tkanina razlika statistički nepouzdana,
osim kod nošenja modela odjeće od tkanina PES/Lan i Pamuk, PES/Pamuk i Lan, PES
i Pamuk, gdje je razlika statistički pouzdana sa 5 %-tnim odstupanjem i kod nošenja
modela odjeće od tkanina Lan i Pamuk sa 0,1 %-tnim odstupanjem, tab. 8.59 (prilog).
Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,5 m/s razlika u frekvenciji srca
testnih osoba je kod nošenja većine analiziranih modela statistički pouzdana, osim kod
nošenja Modela 1 od tkanina PES/Pamuk i PES, Lan i Pamuk, a kod nošenja Modela 2
od tkanina PES/Pamuk i PES je razlika statistički nepouzdana, tab. 8.60 (prilog).
Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 1,2 m/s razlika u frekvenciji srca
testnih osoba kod nošenja Modela 1 od tkanina PES/Lan i PES/Pamuk, PES/Lan i
PES, PES/Pamuk i Pamuk, PES i Lan je statistički nepouzdana, dok je kod nošenja
Modela 2 od svih ispitivanih tkanina razlika statistički pouzdana sa 0,1 %-tnim
odstupanjem, osim kod nošenja modela odjeće od tkanina PES i Lan, Lan i Pamuk,
tab. 8.61 (prilog).
215
5.2.4 Analiza procesa isparavanja i upijanje znoja
Rezultati ispitivanja količine izlučenog znoja testnih osoba i količine upijenog
znoja u analizirane modele odjeće, pri različitim klimatskim uslovima, dobijene na
osnovu mjerenja razlike u masi testnih osoba i pojedinih dijelova odjeće prije i nakon
ispitivanja u klima-komori, dati su tab. 4.11 do 4.13.
Pri temperaturi vazduha 25 oC i različitim brzinama vjetra, tab. 4.11, najveća
količina izlučenog znoja je izmjerena kada su testne osobe nosile Model 1 od tkanine
PES (123 g) pri brzini vjetra 0,5 m/s, a najmanja kada su testne osobe nosile Model 2
od tkanine Pamuk (54 g), pri brzini vjetra 1,2 m/s.
Pri temperaturi vazduha 30 oC i različitim brzinama vjetra, tab. 4.12, najveća
količina izlučenog znoja je izmjerena kada su testne osobe nosile Model 2 od tkanine
PES/Lan (126 g) pri brzini vjetra 0,5 m/s, a najmanja kada su testne osobe nosile
Model 1 od tkanine PES (84 g), pri brzini vjetra 1,2 m/s.
40
60
80
100
120
140
160
180
200
220
0.2 0.5 1.2
Brzina vjetra v (m/s)
Količi
na
izluče
nog z
noja
M 1;PES/Lan
M 2;PES/Lan
M 1;PES/Pamuk
M 2;PES/Pamuk
M 1;PES
M 2;PES
M 1;Lan
M 2;Lan
M 1;Pamuk
M 2;Pamuk
Slika 5.7 Količina izlučenog znoja miz testnih osoba kod temperature vazduha 35 oC pri različitim brzinama vjetra
Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,2 m/s, tab. 4.13 i sl. 5.7, najveća
količina izlučenog znoja testnih osoba je izmjerena kada su nosile Model 2 od tkanine
PES (204 g), a najmanja kada su testne osobe nosile Model 1 od tkanina PES i Lan
(143 g). Količina upijenog znoja je najveća kod tkanine Lan za Model 2 (5,2 g), a
najmanja kod tkanine PES za Model 1 i iznosi 0,8 g.
216
Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,5 m/s, najveća količina izlučenog
znoja testnih osoba je izmjerena kada su nosile Model 2 od tkanine PES/Lan (199 g), a
najmanja kada su testne osobe nosile Model 1 od tkanine Pamuk (138 g).
Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 1,2 m/s, najveća količina izlučenog
znoja testnih osoba je izmjerena kada su nosile Model 2 od tkanine PES (203 g), a
najmanja kada su nosile Model 1 od tkanine Pamuk (133 g).
Statističkom obradom rezultata ispitivanja količine izlučenog znoja višestrukom
regresionom analizom ustanovljeno je postojanje statistički pouzdanog matematičog
modela zavisnosti količine izlučenog znoja od klimatskih uslova samo kod nošenja
Modela 1 od tkanine Pamuk.
Količina upijenog znoja u analizirane modele odjeće je u direktnoj zavisnosti od
klimatskih uslova, i kod temperature vazduha 25 oC i 30 oC pri različitim brzinama
vjetra, nije utvrđena količina upijenog znoja.
Značajnije količine upijenog znoja u analizirane modele odjeće su ustanovljene,
kada su testne osobe nosile modele odjeće kod temperature vazduha 35 oC.
0.00
1.00
2.00
3.00
4.00
5.00
6.00
0.2 0.5 1.2
Brzina vjetra v (m/s)
Količi
na
upijen
og z
noja
M 1;PES/Lan
M 2;PES/Lan
M 1;PES/Pamuk
M 2;PES/Pamuk
M 1;PES
M 2;PES
M 1;Lan
M 2;Lan
M 1;Pamuk
M 2;Pamuk
Slika 5.8 Količina upijenog znoja testnih muz kod nošenja analiziranih modela odjeće pri temperaturi vazduha 35 oC i različitim brzinama vjetra
Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,2 m/s, tab. 4.13 i sl. 5.8, najveća
količina upijenog znoja u analizirane modele odjeće je izmjerena kada su testne osobe
nosile Model 2 od tkanine Lan (5,2 g), a najmanja kada su nosile Model 1 od tkanine
217
PES (0,8 g). Kod ovih klimatskih uslova postoji statistički pouzdana matematička
zavisnost između količine u odjeću upijenog znoja i svojstava tkanina kao što su
površinska masa tkanine, relativna vlažnosti tkanine, sposobnost zadržavanja vode i
vazdušna propustljivost, što se može opisati matematičkim modelom, dobivenim na
temelju višestruke linearne regresione analize.
Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,5 m/s, najveća količina upijenog
znoja u analizirane modele odjeće je izmjerena kada su testne osobe nosile Model 2
od tkanine Lan (4,8 g), a najmanja kada su nosile modele odjeće od tkanine PES i
iznosi 0,8 g.
Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 1,2 m/s, najveća količina upijenog
znoja u analizirane modele odjeće je izmjerena kada su testne osobe nosile Model 2
od tkanine (2,4 g), a najmanja kada su nosile Model 1 od tkanine Pamuk (0,00 g).
5.3. Analiza subjektivnih ocjena toplotne udobnosti
Rezultati subjektivnih ocjena toplotne udobnosti, odnosno odgovori na pitanja
kao što su: osjećaj toplote, toplotna udobnost, željeno toplotno stanje, prihvatljivost
trenutnih toplotnih uslova, lična tolerantnost toplotne okoline i stepen vlažnosti kože na
pojedinim dijelovima tijela, na koja su testne osobe odgovarale prije, u toku i nakon
ispitivanja u klima-komori, pri različitim klimatskim uslovima, su dati u tab 4.14 do 4.19.
Na pitanje A (Osjećaj toplote) pri temperaturi vazduha 25 oC subjektivne ocjene su
bile sljedeće, tab. 4.14:
- pri brzini vjetra 0,2 m/s za većinu tkanina i modela odgovor je "toplo", osim kod
tkanine Lan za Model 2 i tkanine Pamuk za Model 1, gdje je odgovor "malo
toplo".
- pri brzini vjetra 0,5 m/s za većinu tkanina i modela odgovor je "malo toplo", osim
na kraju eksperimenta kod tkanina PES/Lan i PES/Pamuk za Model 1 i tkanine
PES za Model 2, gdje je odgovor "toplo".
- pri brzini vjetra 1,2 m/s za tkanine Lan i Pamuk u toku cijelog eksperimenta
odgovor je "malo toplo", dok je za tkanine PES/Lan i PES/Pamuk odgovor
"neutralno" na početku i sredini eksperimenta, a "malo toplo" na kraju
eksperimenta. Kod tkanine PES odgovor je "neutralno" na sredini eksperimenta,
a "malo toplo" na kraju eksperimenta za Model 1, dok je za Model 2 na sredini
eksperimenta odgovor "malo toplo", a na kraju "neutralno".
218
Na pitanje B (Toplotna udobnost) pri temperaturi vazduha 25 oC subjektivne ocjene
su bile sljedeće, tab. 4.14:
- pri brzini vjetra 0,2 m/s za većinu tkanina i modela odgovor je "udobno" u toku
cijelog eksperimenta, osim kod tkanine PES/Lan za Model 2, gdje je odgovor
"malo neudobno" na kraju eksperimenta.
- pri brzini vjetra 0,5 m/s za sve tkanine i oba modela odgovor je "udobno" u toku
cijelog eksperimenta.
- pri brzini vjetra 1,2 m/s za većinu tkanina i modela odgovor je "udobno" u toku
cijelog eksperimenta, osim kod tkanine PES/Lan za oba modela, gdje je
odgovor "malo neudobno" na sredini eksperimenta.
Na pitanje C (Željeno toplotno stanje) pri temperaturi vazduha 25 oC subjektivne
ocjene su bile sljedeće, tab. 4.14:
- pri brzini vjetra 0,2 m/s za većinu tkanina i modela odgovor je "ni toplije ni
hladnije", osim kod tkanine tkanine Pamuk za oba modela i tkanine PES/Pamuk
za Model 2 na sredini i kraju eksperimenta, gdje je odgovor "samo malo
hladnije". Kod tkanine PES/Lan na sredini esperimenta i tkanine Lan na kraju
eksperimenta za Model 2 odgovor je takođe "samo malo hladnije".
- pri brzini vjetra 0,5 m/s za većinu tkanina i modela odgovor je "ni toplije ni
hladnije" u toku cijelog eksperimenta, osim na kraju eksperimenta kod tkanine
PES za oba modela i tkanina PES/Lan, PES/Pamuk i Lan za Model 1, gdje je
odgovor "samo malo hladnije".
- pri brzini vjetra 1,2 m/s za većinu tkanina i modela odgovor je "ni toplije ni
hladnije" u toku cijelog eksperimenta, osim kod tkanina PES/Lan za oba
modela, PES/Pamuk i PES za Model 1, gdje je odgovor "samo malo toplije".
Na pitanje D (Ocjena prihvatljivosti trenutnih toplotnih uslova) pri temperaturi
vazduha 25 oC subjektivne ocjene su bile sljedeće, tab. 4.14:
- pri svim brzinama vjetra kod svih tkanina i modela odgovor je "više prihvatljivo
nego neprihvatljivo".
Na pitanje E (Ocjena lične tolerantnosti toplotne okoline) pri temperaturi vazduha
25 oC subjektivne ocjene su bile sljedeće, tab. 4.14:
- pri brzini vjetra 0,2 m/s za sve tkanine i modele u toku cijelog eksperimenta
odgovor je "odlično podnosim", osim kod tkanine PES/Lan za Model 2 na kraju
eksperimenta, gdje je odgovor "malo teško podnosim".
- pri brzini vjetra 0,5 m/s za sve tkanine i modele u toku cijelog eksperimenta
odgovor je "odlično podnosim".
219
- pri brzini vjetra 1,2 m/s za sve tkanine i modele u toku cijelog eksperimenta
odgovor je "odlično podnosim", osim kod tkanine PES/LAN za oba modela na
sredini eksperimenta, gdje je odgovor "malo teško podnosim".
Na pitanje A (Osjećaj toplote) pri temperaturi vazduha 30 oC subjektivne ocjene su
bile sljedeće, tab. 4.15:
- pri brzini vjetra 0,2 m/s za većinu tkanina i modela odgovor je "toplo", osim kod
tkanine Lan za Model 2 na sredini i kraju eksperimenta i tkanine PES za oba
modela na kraju eksperimenta, gdje je odgovor "vruće".
- pri brzini vjetra 0,5 m/s za većinu tkanina i modela odgovor je "toplo", osim na
kraju eksperimenta kod tkanina PES/Lan i PES/Pamuk za Model 2, gdje je
odgovor "vruće".
- pri brzini vjetra 1,2 m/s za sve tkanine i modele u toku cijelog eksperimenta
odgovor je "toplo".
Na pitanje B (Toplotna udobnost) pri temperaturi vazduha 30 oC subjektivne ocjene
su bile sljedeće, tab. 4.15:
- pri brzini vjetra 0,2 m/s za većinu tkanina i modela odgovor je "udobno" u toku
cijelog eksperimenta, osim kod tkanine PES/Lan i PES/Pamuk za Model 2, gdje
je odgovor "malo neudobno" na sredini i kraju eksperimenta. Kod tkanina
PES/Lan i PES za Model 1 odgovor je "malo neudobno" na kraju eksperimenta,
a kod tkanina PES/Pamuk i Pamuk za Model 1 odgovor je "malo neudobno" na
sredini eksperimenta.
- pri brzini vjetra 0,5 m/s za većinu tkanina i modela odgovor je "udobno" u toku
cijelog eksperimenta, osim kod tkanine PES/Pamuk za Model 1 i Pamuk za
Model 2, gdje je odgovor "malo neudobno" na sredini i kraju eksperimenta. Kod
tkanine Pamuk za Model 1 odgovor je "malo neudobno" na sredini
eksperimenta, a kod tkanine Lan za Model 2 odgovor je "malo neudobno" na
kraju eksperimenta.
- pri brzini vjetra 1,2 m/s za sve tkanine i oba modela odgovor je "udobno" u toku
cijelog eksperimenta.
Na pitanje C (Željeno toplotno stanje) pri temperaturi vazduha 30 oC subjektivne
ocjene su bile sljedeće, tab. 4.15:
- pri brzini vjetra 0,2 m/s za većinu tkanina i modela odgovor je "samo malo
hladnije" u toku cijelog eksperimenta, osim kod tkanine PES/Pamuk za Model 2
na kraju eksperimenta, gdje je odgovor "hladnije".
- pri brzini vjetra 0,5 m/s za većinu tkanina i modela odgovor je "samo malo
hladnije" u toku cijelog eksperimenta, osim na sredini eksperimenta kod tkanine
220
Lan za Model 1 gdje je odgovor "ni toplije ni hladnije" i tkanine Pamuk za Model
2, gdje je odgovor "hladnije".
- pri brzini vjetra 1,2 m/s za većinu tkanina i modela odgovor je "samo malo
hladnije", osim kod tkanina PES/Lan, Lan i Pamuk za Model 1, gdje je odgovor
"ni toplije ni hladnije".
Na pitanje D (Ocjena prihvatljivosti trenutnih toplotnih uslova) pri temperaturi
vazduha 30 oC subjektivne ocjene su bile sljedeće, tab. 4.15:
- pri svim brzinama vjetra kod svih tkanina i modela odgovor je "više prihvatljivo
nego neprihvatljivo".
Na pitanje E (Ocjena lične tolerantnosti toplotne okoline) pri temperaturi vazduha
30 oC subjektivne ocjene su bile sljedeće, tab. 4.15:
- pri brzini vjetra 0,2 m/s kod tkanine PES za oba modela i tkanine Lan za Model
1 u toku cijelog eksperimenta odgovor je "odlično podnosim", a kod tkanina
PES/Lan za Model 2 odgovor je "malo teško podnosim". Kod tkanine
PES/Pamuk za oba modela i tkanine PAMUK za Model 2 na sredini i kraju
eksperimenta odgovor je "malo teško podnosim".
- pri brzini vjetra 0,5 m/s kod tkanina PES/Lan, PES, Lan i Pamuk za Model 1 u
toku cijelog eksperimenta odgovor je "odlično podnosim", dok je kod tkanina
PES/Pamuk za oba modela, i tkanina PES i Pamuk za Model 2 na sredini i
kraju eksperimenta odgovor "malo teško podnosim".
- pri brzini vjetra 1,2 m/s za sve tkanine i modele u toku cijelog eksperimenta
odgovor je "odlično podnosim".
Na pitanje A (Osjećaj toplote) pri temperaturi vazduha 35 oC subjektivne ocjene su
bile sljedeće, tab. 4.16:
- pri brzini vjetra 0,2 m/s za većinu tkanina i modela odgovor je "vruće", osim kod
tkanina PES/Lan i PES za Model 2 i tkanine PES/Pamuk za Model 1 na kraju
eksperimenta, gdje je odgovor "veoma vruće".
- pri brzini vjetra 0,5 m/s za većinu tkanina i modela na sredini i kraju
eksperimenta odgovor je "vruće", samo je na početku eksperimenta i kod
tkanine Lan na sredini za Model 1 odgovor "toplo".
- pri brzini vjetra 1,2 m/s kod tkanine PES/Lan za oba modela i tkanine Lan za
Model 1 u toku cijelog eksperimenta odgovor je "toplo", dok je za tkaninu PES
za oba modela i tkanine PES/Pamuk i Pamuk za Model 2 odgovor "vruće" na
sredini i kraju eksperimenta. Kod tkanina PES/Pamuk za Model 1 i tkanine Lan
za Model 2 na sredini eksperimenta odgovor je "toplo", a na kraju eksperimenta
"vruće".
221
Na pitanje B (Toplotna udobnost) pri temperaturi vazduha 35 oC subjektivne ocjene
su bile sljedeće, tab. 4.16:
- pri brzini vjetra 0,2 m/s za većinu tkanina i modela odgovor je "malo neudobno"
na sredini i kraju eksperimenta, osim kod tkanina PES/Lan i PES/Pamuk za
Model 2, gdje je odgovor "neudobno" na kraju eksperimenta.
- pri brzini vjetra 0,5 m/s za većinu tkanina i modela odgovor je "malo neudobno"
na sredini i kraju eksperimenta, osim kod tkanine Pamuk za Model 2, gdje je
odgovor "neudobno" na kraju eksperimenta. Ovdje je značajno spomenuti da je
jedino kod tkanine Lan za Model 1 na početku i sredini eksperimenta odgovor
"udobno", dok je samo na kraju eksperimenta odgovor "malo neudobno".
- pri brzini vjetra 1,2 m/s za većinu tkanina i oba modela odgovor je "udobno" na
početku i sredini eksperimenta, osim kod tkanine PES/Pamuk za Model 1 gdje
je odgovor "malo neudobno" na sredini eksperimenta. Na kraju eksperimenta
kod većine tkanina i oba modela odgovor je "malo neudobno", osim kod tkanine
PES/Lan za Model 2 i tkanine Pamuk za Model 1 gdje je u toku cijelog
eksperimenta odgovor "udobno".
Na pitanje C (Željeno toplotno stanje) pri temperaturi vazduha 35 oC subjektivne
ocjene su bile sljedeće, tab. 4.16:
- pri brzini vjetra 0,2 m/s za većinu tkanina i modela odgovor je "hladnije" u toku
cijelog eksperimenta, a kod tkanine PES/Lan za Model 2 na sredini i kraju
eksperimenta, i tkanina PES/Pamuk za Model 1 i PES za Model 2, gdje je
odgovor "dosta hladnije".
- pri brzini vjetra 0,5 m/s za sve tkanine i oba modela odgovor je "samo malo
hladnije" na početku eksperimenta, do odgovora "hladnije" na sredini i kraju
eksperimenta.
- pri brzini vjetra 1,2 m/s kod tkanina Lan i Pamuk za Model 1 u toku cijelog
eksperimenta odgovor je "samo malo hladnije", dok je za ostale tkanine i
modele odgovor "hladnije".
Na pitanje D (Ocjena prihvatljivosti trenutnih toplotnih uslova) pri temperaturi
vazduha 35 oC subjektivne ocjene su bile sljedeće, tab. 4.16:
- pri brzini vjetra 0,2 m/s za većinu tkanina i modela odgovor je "više
neprihvatljivo nego prihvatljivo" na sredini i kraju eksperimenta, osim kod
tkanine PES/Lan za Model 1 u toku cijelog eksperimenta gdje je odgovor "više
prihvatljivo nego neprihvatljivo". Kod tkanina Lan za Model 1 i Pamuk za oba
modela na sredini eksperimenta odgovor je takođe "više prihvatljivo nego
neprihvatljivo"
222
- pri brzini vjetra 0,5 m/s za većinu tkanina i modela odgovor je "više prihvatljivo
nego neprihvatljivo" u toku cijelog eksperimenta, osim kod tkanina PES i Pamuk
za oba modela i tkanina PES/Pamuk i Lan za Model 2 na kraju eksperimenta,
gdje je odgovor "više neprihvatljivo nego prihvatljivo"
- pri brzini vjetra 1,2 m/s za sve tkanine i modele u toku cijelog eksperimenta
odgovor je "više prihvatljivo nego neprihvatljivo".
Na pitanje E (Ocjena lične tolerantnosti toplotne okoline) pri temperaturi vazduha
35 oC subjektivne ocjene su bile sljedeće, tab. 4.16:
- pri brzini vjetra 0,2 m/s za većinu tkanina i modela u toku cijelog eksperimenta
odgovor je "malo teško podnosim", dok je kod tkanine PES za oba modela i
tkanine PES/Lan za Model 2 na kraju eksperimenta odgovor "dosta teško
podnosim".
- pri brzini vjetra 0,5 m/s za većinu tkanina i modela na sredini i kraju
eksperimenta odgovor je "odlično podnosim", s tim da je kod tkanina
PES/Pamuk i Lan za Model 1 na početku i sredini eksperimenta odgovor
"odlično podnosim".
- pri brzini vjetra 1,2 m/s za sve tkanine i modele u toku cijelog eksperimenta
odgovor je "odlično podnosim", osim na kraju eksperimenta kod tkanine PES za
oba modela i tkanina PES/Lan, Lan i Pamuk za Model 2, gdje je odgovor "malo
teško podnosim".
Na pitanje F (Stepen vlažnosti kože) pri temperaturi vazduha 25oC i različitim
brzinama vjetra subjektivne ocjene testnih osoba za pojedine dijelove tijela, odnosno
odgovori na postavljeno pitanje su uglavnom bili da je koža "suha" (grudi, lakat,
nadkoljenica, koljeno) kada su osobe nosile sve analizirane modele odjeće do "malo
vlažna" kada su nosile modele odjeće od tkanina Lan i Pamuk za pojedine dijelove
tijela (čelo, podpazuh, dlan, leđa), tab. 4.17.
Subjektivna ocjena stepena vlažnosti kože testnih osoba odnosno odgovori na
pitanje (Koliko je vlažna vaša koža?), pri temperaturi vazduha 30 oC i različitim
brzinama vjetra, su bili za pojedine dijelove tijela "suha" (lakat, koljeno), "malo vlažna"
(čelo, nadkoljenica), "vlažna" (grudi, dlan, leđa) do "mokra" (podpazuh) kada su testne
osobe nosile većinu analiziranih modela pri brzinama vjetra 0,2 m/s i 0,5 m/s, a pri
brzini vjetra 1,2 m/s kada su nosile modele odjeće od tkanina PES/Pamuk, PES i Lan,
tab. 4.18.
223
0.00
1.00
2.00
3.00
4.00
5.00
čelo
grud
i
podp
azuh
lakat
dlan
nadk
oljen
ica
kolje
noleđ
a
Ste
pen
vla
žnost
i ko
že
M 1;PES/Lan
M 2;PES/Lan
M 1;PES/Pamuk
M 2;PES/Pamuk
M 1;PES
M 2;PES
M 1;Lan
M 2;Lan
M 1;Pamuk
M 2;Pamuk
Slika 5.9 Subjektivna ocjena stepena vlažnosti kože testnih osoba kod temperature
vazduha 35 oC i brzine vjetra 0,2 m/s
Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,2 m/s, subjektivne ocjene
stepena vlažnosti kože testnih osoba za pojedine dijelove tijela su se kretale od "malo
vlažna" (lakat), "vlažna" (dlan, nadkoljenica, koljeno), "mokra" (čelo, grudi) kada su
testne osobe nosile većinu analiziranih modela odjeće do "veoma mokra" (podpazuh,
leđa) kada su testne osobe nosile većinu analiziranih modela odjeće, osim kada su
nosile Model 1 od tkanina PES i Lan, gdje je odgovor "mokra", tab. 4.19 i sl. 5.9.
0.00
1.00
2.00
3.00
4.00
5.00
čelo
grud
i
podp
azuh
lakat
dlan
nadk
oljen
ica
kolje
noleđ
a
Ste
pen
vla
žnost
i ko
že
M 1;PES/Lan
M 2;PES/Lan
M 1;PES/Pamuk
M 2;PES/Pamuk
M 1;PES
M 2;PES
M 1;Lan
M 2;Lan
M 1;Pamuk
M 2;Pamuk
Slika 5.10 Subjektivna ocjena stepena vlažnosti kože testnih osoba kod
temperature vazduha 35 oC i brzine vjetra 0,5 m/s
224
Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,5 m/s, subjektivne ocjene
stepena vlažnosti kože testnih osoba za pojedine dijelove tijela su se kretale od "malo
vlažna" (lakat, koljeno, nadkoljenica), "vlažna" (dlan, grudi), "mokra" (čelo, leđa) kada
su testne osobe nosile većinu analiziranih modela odjeće do "veoma mokra"
(podpazuh) kada su testne osobe nosile većinu analiziranih modela odjeće, osim kada
su nosile Model 1 od tkanina PES/Lan, PES/Pamuk, Lan i Pamuk, gdje je odgovor
"mokra", tab. 4.19 isl. 5.10.
0.00
1.00
2.00
3.00
4.00
5.00
čelo
grud
i
podp
azuh
lakat
dlan
nadk
oljen
ica
kolje
noleđ
a
Ste
pen
vla
žnost
i ko
že M 1;PES/Lan
M 2;PES/Lan
M 1;PES/Pamuk
M 2;PES/Pamuk
M 1;PES
M 2;PES
M 1;Lan
M 2;Lan
M 1;Pamuk
M 2;Pamuk
Slika 5.10 Subjektivna ocjena stepena vlažnosti kože testnih osoba kod
temperature vazduha 35 oC i brzine vjetra 1,2 m/s
Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 1,2 m/s, subjektivne ocjene
stepena vlažnosti kože testnih osoba za pojedine dijelove tijela su se kretale od "malo
vlažna" (lakat, koljeno, nadkoljenica), "vlažna" (čelo, dlan), "mokra" (grudi, leđa) kada
su testne osobe nosile većinu analiziranih modela odjeće do "veoma mokra"
(podpazuh) kada su testne osobe nosile modele odjeće od tkanina PES/Lan,
PES/Pamuk i PES, tab. 4.19 isl. 5.11.
225
6. ZAKLJUČAK
Proučavanje toplotno fiziološke udobnosti odjeće namjenjene za ljetni period,
uzimajući u obzir promjene klimatskih uslova uzrokovane oštećenjem ozonskog
omotača, kao i različitost materijala koji se koriste za njenu izradu, postaje sve
značajnije mjerilo u vrijednovanju odjeće pri njenoj upotrebi.
U tu svrhu je u okviru ove disertacije izučavan uticaj svojstava materijala i vrste
modela odjeće s obzirom na stepen pokrivenosti tijela pri realnim fizičkim aktivnostima
na toplotno fiziološku udobnost pri nošenju odjeće.
Na osnovu rezultata ispitivanja fizikalnih, mehaničkih i toplotnih svojstava
tkanina od kojih su izrađeni modeli odjeće, te rezultata ispitivanja fizioloških
parametara odjeće pri njenoj upotrebi, dobijenih na osnovu eksperimenta izvedenih na
testnim osobama pri simuliranim klimatskim uslovima, mogu se izvesti sljedeći
zaključci:
Rezultati ispitivanja relativne vlažnosti tkanina, vazdušne propustljivosti i
sposobnosti zadržavanja vode su pokazali da najviše vrijednosti za navedene
karakteristike ima tkanina Lan, a najmanje tkanina PES.
Statističkom obradom rezultata pomoću Studentovog testa potvrđene su
postavljene hipoteze da za navedene karakteristike postoji značajna razlika
između tkanina.
Na osnovu rezultata ispitivanja toplo-hladnog osjećaja qmax utvrđeno je da se
vrijednosti ovog parametra sa pranjem povećavaju kod svih tkanina, osim kod
tkanine Pamuk, što znači da sve tkanine osim pamučne, nakon pranja pružaju
hladniji osjećaj. Statistička obrada rezultata ispitivanja toplo-hladnog osjećaja
pokazuje da je razlika kod bijeljenih tkanina statistički pouzdana između tkanina
PES/Lan i PES/Pamuk, PES/Lan i PES, PES/Pamuk i Lan, PES i Lan, dok je
kod opranih tkanina razlika statistički pouzdana između većine tkanina, osim
između tkanina PES/Lan i Lan, PES/Pamuk i Pamuk.
Iz rezultata ispitivanja koeficijenta toplotne provodljivosti λ vidljivo je da su
vrijednosti toplotne provodljivosti, bez obzira na vrstu obrade, najveće za
tkaninu Pamuk a najmanji za tkaninu PES. Statistička obrada rezultata
ispitivanja koeficijenta toplotne provodljivosti je pokazala da je razlika statistički
pouzdana između svih tkanina, i kod bijeljenih i kod opranih tkanina.
Rezultati ispitivanja sposobnosti zadržavanja toplote α pokazuju da najveće
vrijednosti ovog parametra imaju bijeljene tkanine kod mokre kontaktne metode
za tkaninu PES, a najmanje za tkaninu Pamuk. Sa pranjem sposobnost
226
zadržavanja toplote se smanjuje kod svih tkanina, osim kod tkanine Lan, gdje
se ta vrijednost povećava. Statistička obrada rezultata ispitivanja sposobnosti
zadržavanja toplote je pokazala da je kod analiziranih tkanina nakon 10 pranja
razlika statistički pouzdana kod svih tkanina, osim kod tkanine PES/Lan.
Na osnovu analize rezultata ispitivanja toplotne otpornosti tkanina Rct utvrđeno
je da je ona viša kod tkanina od prirodnih vlakana, a da je najmanja kod tkanine
od PES vlakana, dok je kod mjerenja otpora protoku vodene pare Ret obrnuto,
tj. najniže vrijednosti su zabilježene kod tkanine Lan i Pamuk, a najviša kod
tkanine PES. Dalje je na osnovu statističke obrade podataka pri poređenju
vrijednosti toplotne otpornosti analiziranih bijeljenih tkanina i istih nakon 10
pranja utvrđeno da postoji statistički pouzdana razlika kod svih tkanina, osim
kod tkanine Pamuk, dok je kod dobivenih vrijednosti otpora protoku vodene
pare razlika statistički pouzdana samo kod tkanine Pamuk.
Rezultati ispitivanja srednje temperature na površini kože testnih osoba
pokazuju da je, bez obzira na vrstu materijala, vrstu modela odjeće, klimatske
uslove, ona uvijek najmanja kod hodanja, a najveća u fazi mirovanja.
Najmanja vrijednost srednje temperature kože testnih osoba utvrđena je pri
temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 1,2 m/s kod nošenja odjeće od tkanine
Pamuk (31,23 oC) i ubraja se u zonu neudobnosti, dok je najveća vrijednost
srednje temperature kože pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,2 m/s
zabilježena kod nošenja odjeće od tkanine PES u fazi mirovanja (35,88 oC) i
takođe se ubraja u zonu neudobnosti.
Statistička obrada rezultata ispitivanja pomoću Studentovog testa pokazuje da
je razlika u srednjoj temperaturi kože testnih osoba pri nošenju analiziranih
modela odjeće, izrađenih od većine tkanina pri različitim klimatskim uslovima
statistički nepouzdana, osim kod nošenja odjeće od tkanine PES/Lan i
PES/Pamuk pri brzini vjetra 0,2 m/s i kod nošenja odjeće od tkanine
PES/Pamuk i Lan pri brzini vjetra 0,5 m/s kada je temperatura vazduha 25 oC.
Dalje je utvrđeno da se zavisnost temperature kože od klimatskih uslova
(temperature vazduha i brzine vjetra) u svim fazama eksperimenta kada se
posmatraju modeli odjeće može opisati matematičkom modelom, dobivenim na
temelju višestruke linearne regresione analize.
Dobijene jednačine višestruke linearne regresije za predložen matematički
model za utvrđivanje zavisnosti temperature kože testnih osoba od klimatskih
uslova pokazuju da pri nošenju odjeće od tkanina PES/Lan, PES/Pamuk i
Pamuk postoji zavisnost u fazi mirovanja i kod hodanja brzinom 3 km/h u
227
smjeru vjetra, dok kod nošenja odjeće od tkanine PES i Lan postoji
matematička zavisnost u toku cijelog eksperimenta.
Pri postavci rezultata kada se uzimaju u obzir sve kombinacije temperatura
vazduha i brzina vjetra, matematički modeli zavisnosti srednje temperature
kože testnih osoba od klimatskih uslova pokazuju da kod nošenja odjeće
izrađene od tkanine PES/Lan ne postoji statistički značajan model zavisnosti,
kod odjeće od tkanine PES i Pamuk postoji zavisnost u fazi mirovanja kao i kod
hodanja brzinom 3 km/h u smjeru vjetra, dok kod nošenja odjeće od tkanine
PES/Pamuk i Lan može se dati zavisnost temperature kože od klimatskih
uslova u toku cijelog eksperimenta matematičkim modelom.
Istraživanja su pokazala da veliki uticaj na relativnu vlažnost kože testnih
osoba, pored vrste materijala, imaju klimatski uslovi i dužina izlaganja datim
klimatskim uslovima odnosno fizička aktivnost. Najniža relativna vlažnost kože
testnih osoba se javlja u prvom dijelu eksperimenta (hodanje u smjeru vjetra
brzinom 2,5 km/h) kod nošenja odjeće od tkanine Pamuk (33,67 %) pri
temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 1,2 m/s, dok je najveća relativna
vlažnost kože kod nošenja odjeće od tkanine PES/Pamuk (71,77 %) kod
hodanja brzinom 3 km/h u smjeru vjetra pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini
vjetra 0,2 m/s.
Statistička obrada rezultata pomoću Studentovog testa potvrđuje da postoji
razlika u relativnoj vlažnosti kože testnih osoba kod nošenja analiziranih
modela. Pri tome je utvrđeno da postoji između modela odjeće statistički
pouzdana razlika i to kod nošenja modela od tkanine PES/Lan i Lan pri
temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,2 m/s, a pri brzini vjetra 0,5 m/s
razlika je statistički pouzdana kod nošenja modela odjeće od tkanine PES/Lan i
PES/Pamuk, dok je pri brzini vjetra 1,2 m/s razlika statistički nepouzdana za
oba modele odjeće od svih tkanina.
Dalje je utvrđeno da je pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 0,2 m/s
razlika u relativnoj vlažnosti kože testnih osoba kod nošenja različitih modela
odjeće statistički nepouzdana, dok je pri brzini vjetra 0,5 m/s razlika statistički
pouzdana kod nošenja modela od tkanine PES/Pamuk i PES, a pri brzini vjetra
1,2 m/s kod nošenja modela od tkanine PES/Lan i PES.
Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,2 m/s razlika u relativnoj vlažnosti
kože testnih osoba između modela je statistički pouzdana kod nošenja modela
od tkanine PES/Lan, PES, Lan i Pamuk, pri brzini vjetra 0,5 m/s kod nošenja
modela od tkanine PES/Lan i Pamuk i pri brzini vjetra 1,2 m/s kod modela od
tkanine Lan i Pamuk.
228
Statističkom obradom rezultata ispitivanja relativne vlažnosti kože testnih osoba
višestrukom regresionom analizom, došlo se do matematičkih izraza zavisnosti
relativne vlažnosti kože od klimatskih uslova u svim fazama eksperimenta, kada
se posmatraju modeli odjeće.
Kada se posmatraju tkanine i pri postavci rezultata kao za faktorsku analizu,
matematički modeli zavisnosti relativne vlažnosti kože od klimatskih uslova
pokazuju da kod nošenja modela odjeće od tkanina PES/Lan, PES i Lan postoji
zavisnost u fazi mirovanja i II dijelu eksperimenta, dok za tkaninu PES/Pamuk i
Pamuk postoji matematička zavisnost u toku cijelog eksperimenta.
Pri postavci rezultata kada se uzimaju u obzir sve kombinacije temperatura
vazduha i brzina vjetra, matematički modeli zavisnosti relativne vlažnosti kože
testnih osoba od klimatskih uslova pokazuju da kod nošenja modela odjeće od
tkanina PES/Lan i PES postoji zavisnost u fazi mirovanja i II dijelu
eksperimenta, dok kod nošenja modela odjeće od tkanina PES/Pamuk, Lan i
Pamuk postoji matematička zavisnost u toku cijelog eksperimenta.
Pri postavci rezultata kada se uzimaju u obzir i tkanine i modeli odjeće,
matematički modeli zavisnosti relativne vlažnosti kože od klimatskih uslova su
dobijeni za sve tkanine i modele odjeće.
Za rezultate istraživanja frekvencije srca testnih osoba bi se moglo reći da
značajno ne doprinose stvaranju slike o udobnosti odjeće, iako statistička
obrada rezultata Studentovim testom pokazuje da je razlika u frekvenciji srca
testnih osoba pri nošenju različitih modela odjeće statistički pouzdana kod
većine tkanina.
Statistička obrada rezultata ispitivanja frekvencije srca testnih osoba
višestrukom regresionom analizom je pokazala da ne postoje statistički
pouzdani matematički modeli zavisnosti frekvencije srca od klimatskih uslova.
Rezultati istraživanja količine izlučenog znoja testnih osoba i upijenog znoja u
analiziranim modelima odjeće pokazuju da ona zavisi od vrste tkanine, vrste
modela odjeće i klimatskih uslova. Najmanja količina izlučenog znoja utvrđena
je kada su testne osobe nosile Model 2 od tkanine Pamuk (54 g) pri temperaturi
vazduha 25 oC i brzini vjetra 1,2 m/s, dok je najveća količina izlučenog znoja
testnih osoba utvrđena kod nošenja Modela 2 od tkanine PES (204 g) pri
temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,2 m/s.
Statističkom obradom rezultata ispitivanja količine izlučenog znoja višestrukom
regresionom analizom ustanovljeno je postojanje statistički pouzdanog
matematičog modela zavisnosti količine izlučenog znoja od klimatskih uslova
samo kod nošenja Modela 1 od tkanine Pamuk.
229
Količina u odjeću upijenog znoja je u direktnoj zavisnosti od klimatskih uslova.
Kod temperature vazduha 25 oC pri svim brzinama vjetra u analiziranim
modelima odjeće nije utvrđena količina upijenog znoja. Značajnije količine
upijenog znoja se javljaju na temperaturi vazduha 35 oC kod brzine vjetra 0,2
m/s. Kod tih klimatskih uslova postoji statistički pouzdana matematička
zavisnost između količine u odjeću upijenog znoja i svojstava tkanina kao što su
površinska masa tkanine, relativna vlažnosti tkanine, sposobnost zadržavanja
vode i vazdušna propustljivost, što se može opisati matematičkim modelom,
dobijenim na temelju višestruke linearne regresione analize.
Statističkom obradom rezultata ispitivanja količine u odjeću upijenog znoja
višestrukom regresionom analizom, kada se posmatraju modeli odjeće, došlo
se do matematičkog modela zavisnosti količine upijenog znoja od klimatskih
uslova.
Kada se posmatraju analizirani modeli sa stajališta vrste tkanine, ustanovljeni
su matematički modeli zavisnosti količine o odjeću upijenog znoja od klimatskih
uslova samo za modele odjeće od tkanine Lan i Pamuk, tj. za tkanine koje
posjeduju visoka sorpcijska svojstva.
Pri postavci rezultata kada se posmatraju i tkanine i modeli odjeće, ustanovljen
je statistički pouzdan matematički model zavisnosti količine u odjeću upijenog
znoja od klimatskih uslova, samo pri nošenju Modela 1 od tkanine Pamuk.
Kada se posmatra srednja temperatura kože testnih osoba pri nošenju analiziranih
modela odjeće nezavisno od faze eksperimenta, tj. kada se posmatra srednja
vrijednost temperature kože testnih osoba za sve tri faze eksperimenta, dolazi se do
zaključka da su ispitivani modeli odjeće, izrađeni od analiziranih tkanina adekvatni pri
svim klimatskim uslovima, osim kod Modela 1 izrađenog od tkanina PES/Pamuk i PES
pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,5 m/s, gdje je utvrđena srednja vrijednost
temperature kože testnih osoba u zoni neudobnosti.
Dalje je na osnovu rezultata ispitivanja relativne vlažnosti kože testnih osoba vidljivo,
da se pri visokim temperaturama vazduha stanje toplotne ravnoteže posmatranih
osoba reguliše procesom izlučivanja znoja. Na temelju analize rezultata srednje
vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba nezavisno od faze eksperimenta
(kada se posmatra srednja vrijednost relativne vlažnosti kože za sve tri faze
eksperimenta) dolazi se do zaključka da se vrijednosti relativne vlažnosti kože pri
nošenju analiziranih modela odjeće pri temperaturama vazduha 25 oC i 30 oC pri svim
brzinama vjetra, kreću od 35,12 % kada osobe nose odjeću od tkanine Pamuk pri brzini
230
vjetra 1,2 m/s do 44,86 % kada je odjeća od tkanine PES pri brzini vjetra 0,5 m/s i
temperaturi vazduha 25 oC, a pri temperaturi vazduha 30 oC te vrijednosti se kreću od
41,39 % kada osobe nose odjeću od tkanine PES pri brzini vjetra 1,2 m/s do 49,24 %
pri nošenju odjeće izrađene od tkanine PES/Lan pri brzini vjetra 0,5 m/s, dok vrijednost
srednje relativne vlažnosti kože testnih osoba pri temperaturi vazduha 35 oC kod svih
brzina vjetra u toku cijelog eksperimenta iznosi preko 50 %.
Na kraju je još jednom značajno napomenuti, da su svi statistički pouzdani matematički
modeli zavisnosti količine u odjeću upijenog znoja, u zavisnosti od pojedinih svojstava
materijala, dobijeni pri klimatskim uslovima gdje je temperatura vazduha 35 oC i brzina
vjetra 0,2 m/s, tj. pri vrućoj i mirnoj klimi.
S obzirom na dobijene rezultate istraživanja uticaja svojstava materijala na toplotno
fiziološku udobnost pri nošenju odjeće u toploj okolini te oblikovane matematičke
modele za određevanje temperature kože, količine izlučenog znoja i vlažnosti kože
testnih osoba u zavisnosti od svojstva materijala i klimatskih uslova, dobijene na
temelju višestruke linearne regresione analize, može se zaključiti, da u okviru
disertacije provedena istraživanja predstavljaju značajan doprinos na področju toplotno
fiziološke udobnosti čovjeka i imaju vidan aplikativni značaj.
231
7. LITERATURA
[1] Umbach, K. H.: Kleidung zum Wohlfühlen. Bild der Wissenschaft, Sonderdruck, 9, (1977), 97-106
[2] Mecheels, J.: Anforderungsprofile für funktionsgerechte Bekleidung, DWI – Schriftenreihe des Deutschen Wollforschungsinstitutes an der TH Aachen, Aachener Teksiltagung, Band 109, (1992), 263-268
[3] Comfort Psychology of Clothing: Gleanings from German Literature. Colourage, 27/18, (1980), 17-19
[4] Morishita, R., Saito M., Tsuchida, K., Harada T.: Studies on Micro-climate within Clothing and the Equipment for its Evaluation, Research Institute, TOYOBO Co.,Ltd.,1993
[5] Pontrelli, G. J.: Tragekomfort durch Textilgestaltung. Melliand Textilberichte 12, (1989), 906-910
[6] Mecheels, J.: Körper – Klima – Kleidung – Textil. Bekleidungsphysiologisches Institut Hohenstein e.V., Hohenstein, 1977
[7] Umbach, K. H.: Hautphysiologie und Kleidung, Bekleidungsphysiologisches Institut Hohenstein e. V., Hohenstein, 1978
[8] Gottwik, A.: Angewandte Bekleidungsphysiologie in Bezug auf Stoffauswahl, Schutzkleidungen, Universität – Gesamthochschule – Wuppertal, 1984
[9] ISO 7933: Hot environments – Analytical determination and interpretation of thermal stress using calculation of required sweat rate, 1989
[10] Herr, H.: Nauk o toploti. Prevod: Šmalc M. Ljubljana, Tehniška založba Slovenije, 1997
[11] Morton, W. E., Hearle, J. W. S.: Physical Properties of Textile Fibres. 3rd Edition Published by The Textile Institute, Manchester, 1993
[12] Mecheels, J: Körper - Klima – Kleidung: Grundzüge der Bekleidungsphysiologie, Schiele & Schon, Berlin, 1991
[13] Persons, K. C.: Human Thermal Environments. The effects of hot, moderate, and cold environments on human health, comfort and performance. 2nd Edition published by Taylor & Francis, London, 2003
[14] Verhovnik, V.: Ekologija dela in industrijska sanitacija. Tehniška fakulteta, Maribor, 1983, 5-26
[15] Holmer, I.: Protection Clothing in Hot Environments, Industrial Health, 44 (2006), 404-413
[16] Umbach, K. H: Comfort of Clothing, Bekleidungsphysiologisches Institut Hohenstein e. V., Hohenstein, 1983
[17] Hatch, K. L.: Textile Science, University of Arizona, Tucson, West Publishing company, 1993, 27-43
[18] Mecheels, J: Körper - Klima – Kleidung: Wie funktioniert unsere Kleidung?, Schiele & Schon, Berlin, 1998
232
[19] Kim, J. O.: Dynamic Moisture Vapour Transfer Through Textiles, Textile Research Journal, 69 (1999) 3, 193-202
[20] Yoo, H. S., Hu, Y.S., Kim E.A.: Effect of Heat and Moisture Transport in Fabrics and Garments Determined with a Vertical Plate Sweating Skin Model, Textile Research Journal, 70 (2000) 6, 542-549
[21] Čunko, R.: Ispitivanje tekstila – Fizikalne i instrumentalne metode karakterizacije osnovnih svojstava tekstilija, Sveučilište u Zagrebu, Tehnološki fakultet, Zagreb, 1989
[22] Jovanović, R. Škudrić, P.: Tekstilna vlakna, Naučna knjiga, Beograd, Zavod za izdavanje udžbenika, Novi Sad, 1988
[23] Jovanović, R.: Celulozna prirodna i hemijska vlakna, IRO "Građevinska knjiga", Beograd, 1989
[24] Pailthorpe, M. T., Curiskis, J. I: Sun protection and apparel textiles, The proceedings of International Textile Conference, Coimbatore, 1995, 19-21
[25] Marks, R.: Sun protection by numbers", Australian Standards, 14/1, (1993), 6-8
[26] Nüssli, E.: Novi razvoj u preradi lana u pamučnoj predionici, Tekstil, 44 (1995) 11, 539-545
[27] Zhivetin, V. V., Ginzburg, L. N.: Len na rubezhe XX i XXI vekov, IPO "Poligran", Moskva, 1998
[28] Kozlowski, R., Manys, S., Kozlowska, J.: Nauchno-prakticheskaya konferentsiya "Len na poroge XXI veka", Vologda, 1-3 mart 2000
[29] Kozlowski, R., Manys, R., Helwing, M., Kozlowska J.: Bast Fibre, European Conference "Crops for a Green Industry", Gmunden 6-8 Oct. 1998 (Austria), 1998,
[30] Kostić, M., Škundrić, P., Medović, A.: Celulozna vlakna na pragu XXI veka, Tekstilna industrija, (2001) 3-4, 31-39
[31] Kostić, M.: Celulozna vlakna na početku XXI. veka (sekcijsko predavanje), 40. Savetovanje Srpskog hemijskog društva, Novi Sad, 18-19 Jan., 2001
[32] Kozlowski, R., Manys, S.: Textile Asia, January 1996, 66-70
[33] Kozlowski, R.: Flax Relity and Future Possibilities, The Proceedings of the 3rd Global Workshop "Bast Fibrous Plants for Healthy Life", Banja Luka, Republic of Srpska, Bosnia and Herzegovina, 24-28 Okt., 2004
[34] Pasković, F.: Predivo bilje, I dio, Nakladni zavod znanje, Zagreb, 1966, str. 255
[35] Jevtić, S.: Posebno ratarstvo, Nauka, Beograd, 1992, 427
[36] Todorović, I.: Proizvodnja ratarskih kultura, II dio, Viša poljoprivredna škola Križevci, Križevci, 1968, 99
[37] Kostić, M., Škundrić, P., Milosavljević, S.: Tekstilna industrija, (2003) 1-2, 9-16
[38] Barton, F. E., Akin, D. E., Morrison, W. H, Ulrich, A., Archibald, D. D.: Journal of Agricultural and Food Chemistry, 50 (2002) 26, 7576-7580
[39] Jovanović, R.: Struktura i svojstva vlakana, TMF, Beograd, 1981,
[40] Astley, O. M., Donald, A. M.: Journal of Materials Science, 38 (2003) 165-171
233
[41] Hearle, J. W. S., Peters, R. H.: Fibre Structure, The Textile Institute Butterworths, Manchester & London, 1963, 423
[42] Ristić, M.: Vlakna - Struktura - Svojstva Tehnologija, Tehnološki fakultet, Banja Luka, 2000
[43] Wang, H. M., Postle, R., Kessler, R. W., Kessler, W.: Removing Pectin and Lignin During Chemical Processing of Hemp for Textile Applications, Textile Research Journal, 73 (2003) 8, 664-669
[44] Voronova, M. I, Petrova, S. N., Lebedeva, T. N., Ivanova, O. N., Prusov, A. N., Zakharov, A. G.: Changes in the structure of flax cellulose induced by solutions of lithium, sodium, and potassium hydroxides, Fibre Chemistry, 36 (2004) 6, 408-412
[45] Voronova, M. I, Petrova, S. N., Lebedeva, T. N., Ivanova, O. N., Prusov, A. N., Zakharov, A. G.: Structural Changes Induced in Flax Cellulose by Alkaline Treatment, Russian Journal of Applied Chemistry, 76 (2003) 12, 1993-1997
[46] Petrova, S .N., Volkova, I. Yu., Zakharov, A.G.: Oxidative delignification of flax fiber, Russian Journal of Applied Chemistry, 76 (2003) 8, 1344-1347
[47] Shamolina, I. I., Bochek, A. M., Zabivalova, N. M., Medvedeva, D. A., Grishanov, S. A.: An Investigation of Structural Changes in Short Flax Fibres in Chemical Treatment, Fibres & Textiles in Eastern Europe, 11 (2003) 1, 33-36
[48] Shroff, J. J.: Coulorage, 22 (1975) 2, 23-29
[49] Pejić, B.: Modifikovanje vlakana konoplje za konvencionalna i nova područja primene, Magistarski rad, TMF, Beograd, 2003
[50] Lipp-Symonowicz, B., Tanska, B., Wolukanis, A., Wrzosek, H.: Influence of Enzymatic Treatment on the Flax Fibre Morphological Structure, Physico-Chemical Properties and Metrological Parameters of Yarn, Fibres & Textiles in Eastern Europe, 12 (2004) 1, 61-65
[51] Strobin, G., Ciechanska, D., Wawro, D., Boryniec, S., Struszczyk, H., Sobczak, S.: Gel Permeation Chromatography of Chemically, Irradiated and Enzymatically Treated Cellulosics, Fibres & Textiles in Eastern Europe, 11 (2003) 4, 62-65
[52] Lipp-Symonowicz, B., Tanska, B., Sapieja, A.: Ecological Aspect of Preliminary Treatments of Flax Fibre Fibres & Textiles in Eastern Europe,12 (2004) 2, 63-66
[53] Iskrač, S.: Vpliv predobdelave na hidrofilno-hidrofobni značaj lanenih vlaken, Magistrsko delo, Univerza v Mariboru, Fakulteta za strojništvo, Maribor, 2004
[54] Kostić, M., Škundrić, P., Pejić, B.: Vlakna konoplje za konvencionalna i nova područja primene, Monografija, Konoplja - sirovina budućnosti, TMF, Beograd, 2004, 49
[55] Radetić, M., Petrović, Z. Lj.: Application of plasma technology for the modification of polymer and textile materials, Hemijska industrija, 58 (2004) 2, 55-63
[56] Škundrić, P., Kostić, M., Medović, A., Pejić, B., Kuraica, M., Vučković, V., Obradović, B., Mitrović, D., Purić, J.: The Qualityof Hemp Fibres Modified by Plasma Treatment, The Proceedings of the 3rd Global Workshop "Bast Fibrous Plants for Healthy Life", Banja Luka, Republic of Srpska, Bosnia and Herzegovina, 24-28 Okt, 2004
234
[57] Wong, K. K., Tao, X. M., Yuen, C. W. M., Yeung, K. W.: Low Temperature Plasma Treatment of Linen, Textile Research Journal, 69 (1999) 11, 846-855
[58] Cierpucha, W., Mankowski, J., Rynduch, W.: Hemp as a Raww Material for Cotonine Production, 4th Workshop of the FAO Network on Flax-Rouen, France, Sept., 1996
[59] Nebel, K. M.: New processing technologies for hemp, Journal of the International Hemp Association, 2 (1995) 1, 6-9
[60] Zhivetin, V.V., Rižov, A.I., Ginzburg, L. N.: Movolen, Moskva, 2000
[61] Kumar, V., Yang, T.: HNO3/H3PO4–NANO2 mediated oxidation of cellulose - preparation and characterization of bioabsorbable oxidized celluloses in high yields and with different levels of oxidation, Carbohydrate Polymers, 48 (2002) 403-412
[62] Singh, M., Vasudevan, P., Sinha, TJ., Ray, A., Guha, M.: J .Biomed. Mater. Res., 15 (1985) 5, 655-661
[63] Edwards, J V., Yager, D. R., Cohen, I. K., Diegelmann, R. F., Montante, S., Bertoniere, N., Bopp, A. F.: Modified cotton gauze dressings that selectively absorb neutrophil elastase activity in solution. Wound Repair and Regeneration, 9 (2001) 1, 50-58
[64] Kostić, M.: Prilog proučavanju mogućnosti dobijanja hemijskih celuloznih vlakana nekonvencionalnim postupcima, Magistarski rad, TMF, Beograd, 1993
[65] Gilbert, R. D., Patton, P. A.: Liquid crystal formation in cellulose and cellulose derivatives, Progress in Polymer Science, 9 (1983) 2-3, 115-131
[66] Gilbert, R. D.: Cellulosic Polymers, Hanser/Gardner Publications, Cincinati, 1994, 2-18
[67] Ziabicki, A.: Fundamentals of Fibre Formation, John Wiley & Sons, London, 1976
[68] Hewitt, D.: Polyester and its integration, Chemical Fibers International, 48 (1998) 4, 292-293
[69] Škundrić, P., Kostić, M., Medivić, A., Mihailović, T., Asanović, K., Sretković, Lj.: Tekstilni materijali, Univerzitet u Beogradu, Tehnološko-metalurški fakultet, Beograd, 2008
[70] Koslowski, H. J.: Man-Made Fiber Year Book, September, 1998, 75-76
[71] Malej-Kveder, S.: Mikrovlakna in mikrofilamentne preje, Tekstilec, 33 (1990) 10, 333-336
[72] Geršak, J.: Mikrovlakna – modni trend ali izziv, Tekstilec, 36 (1993) 1, 28-30
[73] Lynch, L. J., Marsden, K. H.: NMR of Absorbed Systems. II. A NMR Study of Keratin Hydration, Journal of Chemical Physics, 51 (1969) 12, 5681-5692
[74] Boesen, C. E.: Cell. Chem. Techol., 4 (1970), 149
[75] Hearle, J. W. S., Peters, R. H.: Moisture in Textiles, Manchester & London the Textile Institute Butterworths Scientific publications, 1960, 178-185
[76] Morton, W. E., Hearle J. W. S.: Physical Properties of Textile Fibres, The Textile Institute, Manchester, 1975
235
[77] Gotovac, S.: Water Sorption of Nylon 6 Microfibers Studied by Inverse Gas Chromatography, Master thesis, Ochanomizu University, Japan, 2002
[78] Preston, J. M., Tawde, G. P.: Freezing Point Depression in Assemblages of Moist Fibers, The Journal of the Textile Institute, 46 (1955), 154-165,
[79] Flory, P. J.: Principles of Polymer Chemistry, Cornell University Press, Ithaca and London, 1992
[80] Jovanović, R.: Osnovi nauke o vlaknima, IRO Građevinska knjiga, Beograd, 1988, 208-215
[81] Hatch, K. L.: Textile Science, West Publishing Company, Saint Paul, 1993
[82] Smirnova, E. E.; Perepelkin, K. E.; Smirnova, N. A.; Brezgina, S. A: Change in the properties of tekstile materials containing polyester and cellulose fibers caused by moisture, Fibre Chemistry, 34 (2002) 3
[83] Mecheels, J.; Umbach, K. H.: Thermophysiologische Eigenschaften von Kleidungs- systemen, Bekleidungsphysiologisches Institut Hohenstein e.V., 1976
[84] Holmer, I.: Clothing physiology, Work in cold environments, Ed. I. Holmer, Investigation Report 31, 1994, National Institute of Occupational Health, Solna, Sweden; NIVA – Nordic Institute for Advanced Training in Occupational Health, 59-64.
[85] Wenzel, H. G.; Piekarski, C.: Klima und Arbeit, Bayrisches Staatsministerium für Arbeit und Sozialordnung, München, (1980)
[86] Li, Y., Wong, A. S. W.: Dimensions of sensory comfort perceptions, Clothing biosensory engineering, The Textile Institute, Woodhead Publishing Limited, Cambridge England, 2006, 151-167
[87] Li, Y., Dai, X. Q.: Clothing comfort and compression therapy, Biomechanical engineering of textiles and clothing, The Textile Institute, Woodhead Publishing Limited, Cambridge England, 2006, 145-159
[88] Grnsworthy, R. K., Gully, R. L.: Understanding the Causes of Prickle Itch from the Skin Contact of Fabrics, Australian Textiles, (1988) 8, 31-34
[89] Matsudaira, M., Watt, J. D., Carnaby, G. A.: Measurment of the surface Prickle of Fabrics, Part I: The Evaluation of Potential Objective Methods. The Journal of Textile Institute, 81 (1990), 288-299
[90] Veitch, C. J., Naylor, G. R. S.:The Mechanics of Fiber Buckling in Relation to Fabric-evoked Prickle, Wool Technology, Sheep Breeding, 40 (1992), 31-34
[91] Li, Y., Keighley, J.: Relations Between Fiber, Yarn, Fabric Mechanical Properties, and Subjective Sensory Responses in Wear Trials, in The 3rd International Conference on Ergonomics, Helsinki, Finland, 1988
[92] Li, Y.: The Objective Assessment of Comfort of Knitted Sportwear in Relationship to Psycho-physiological Sensory Studies, Dept. of Textile Industries. The University of Leeds, Leeds, 1988
[93] Behman, F. W.: Tests the Roughness of Textile Surfaces, Melliand Textilberichte, 71 (1990), 438-440
[94] Hu, J. L., Newton, A.: A Psychophysical Model for Objective Hand Evaluation: An Application of Steven’s Law, Journal of the Textile Institute, 84 (1993), 354-363
236
[95] Bishop, D. P.: Fabrics: Sensory and Mechanical Properties, Textile Progress, 26 (1996) 3, 5-26
[96] Denton, M. J.: Fit, Stretch, and Comfort, Textiles, 1 (1972) 1, 12-17
[97] Slater, K.: Comfort Properties of Textiles, Textile Progress, 9 (1977) 4, 1-91
[98] Fan, J., Yu, W., Hunfer, L.: Clothing Appearance and Fit, Woodhead Publishing Ltd, Cambridge, 2004
[99] Li, Y., Wong, A. S. W.: Introduction of clothing biosensory engineering, Clothing biosensory engineering, The Textile Institute, Woodhead Publishing Limited, Cambridge, 2006, 1-8
[100] Sušnik, J.: Toplotna obremenitev in obremenjenost, Univerzitetni zavod za zdravstveno in socialno varstvo, Ljubljana, 1990
[101] Ilmarinen R.: Einflusse verschiedener Bekleidung auf einigen physiologischen Grossen Menschen bei Körperarbeit in unterschiendlich erhöhter Umgebungstemperatur und Luftfeuchtigkeit. Institut für Arbeitsmedizin Helsinki, 1978
[102] Taylor, H. M.: Textiles for indoor thermal comfort, Part 1 – Clothing, Textiles, 11 (1982) 3, 66-71
[103] ASHRAE, Physiological principles, comfort and health, Fundamentals Handbook. American Society of Heating, Refrigeration and Air-Conditioning Engineers, Atlanta, 1989
[104] SmartWearLab: The sweating thermal manikin Coppelius, Dostupno na web stranici: http: //www.coppelius.com
[105] Morishita, R., Saito, M., Tsuchida, K., Harada, T.: Studies on Micro-climate within Clothing and the Equipment for its Evaluation, Research Institute, Toyobo Co., Ltd., Japan, 1993
[106] Stoll, H. M., Glitz, K. J., Seibel, U., Restorff, W.: Kälteschutz im Beinbereich –Bekleidungsphysiologische Laboruntersuchung am Menschen. Wehrmed Mschr., 4 (1993), 122-126
[107] Fanger, P. O.: Thermal comfort, Mc Graw Hill Co, New York, 1973
[108] Olsen, B. W.: How Many Sites Are Necessary to Estimate a Mean Skin Temperature? Thermal Physiology, (1984), 33-38
[109] ISO 9886:2004: Ergonomics – Evaluation of thermal strain by physiological measurements, International Organization for Standardization, Geneva, 2004
[110] Sušnik, J., Zadnikar, V.: Termoregulacija plesalk aerobike v dresu iz bombaža in dresu iz lykre, Tekstilec, 35 (1992) 10, 453-457
[111] Sušnik, J.: Položaji in gibanje telesa pri delu: analiza efektornega sistema, Ljubljana, Univerzitetni zavod za zdravstveno in socialno varstvo, Ljubljana, 1987
[112] Sušnik, J.: Ergonomska fiziologija, Didakta, Radovljica, 1992
[113] Hettinger, Th et al.: Ermittlung des Arbeitsenergieumsatzes bei dynamisch-muskularer Arbeit. Bundesanstalt für Arbeitsschutz, Dortmund, 1989
237
[114] Geršak, J., Marčić, M.: Procjena termofiziološke udobnosti nošenja odjevnih sustava, Tekstil 57 (2008) 10, 506-515
[115] Mecheels, J.: Körper – Klima – Kleidung, Wie funktioniert unsere Kleidung?, Schiele & Schon, Berlin, 1998
[116] Fanger, P. O.: Thermal comfort. Analysis and application in environmental engineering, McGraw-Hill Book Company, New York, 1970
[117] Holmer, I., Elnas, S.: Physiological evaluation of the resistance to evaporative heat transfer by clothing, Ergonomics 24 (1981) 1, 63-74
[118] Gagge, A. P., Forbeletes, A. P., Berglund, P. E.: A standard predictive Index of human response to thermal environment, ASHRAE Transactions, Part 2, 92 (1986) 709-731
[119] Tokada, S., Hokoi, S., Kawakami, N., Kudo, M.: Effect of sweat accumulation in clothing on transient thermophysiological response of human body to the environment, Kyoto University, Kyoto, 606-8501, Japan
[120] ASHRAE Handbook Fundamentals, Chapter 8, 1997
[121] Hardy, J. D., Stolwijk, J. A. J.: Partitional calorimetric studies of man during exposures to thermal transients, Journal of Applied Physiology, 21 (1966), 1799-1806
[122] Takemori, T., Nakajima, T., Shoji, Y.: A fundamental model of the human thermal system for prediction of thermal comfort, Transactions of the Japan Society of Mechanical Engineers, 61, (1995), 584,
[123] Kakitsuba, N., Katsuura, T.: Direct Determination of local evaporative heat transfer coefficients by simultaneous measurement of local sweat rate and evaporation rate, Journal of the Human-Environment System, 1 (1997) 1, 93-97
[124] Mochida, T., Yokoyama, S.: Moisture permeation efficiency of clothing, Transactions SHASE Japan, 3 (1977), 79-87
[125] Farnworth, B.: A numerical model of the combined diffusion of heat and water vapor through clothing, Textile Research Journal, 56 (1986), 653-665
[126] Lotens, W. A., Van De Linde, F. J. G., Havenith, G.: Effects of condensation in clothing on heat transfer, Ergonomics, 38, (1995) 6, 1114-1131
[127] Jones, B. W., Ogawa, Y.: Transient interaction between the human and the thermal environment, ASHRAE Transactions, 98 (1992) 1, 189-195
[128] Gagge, A. P., Stolwijk, J. A. J, Nishi, Y.: An effective temperature scale based on a simple model of human physiological regulatory response, ASHRAE Transactions, 77 (1971), 242-262
[129] Yoo, H. S., Hu, Y. S., Kim, E. A.: Effect of Heat and Moisture Transport in Fabrics and Garments Determined with a Vertical Plate Sweating Skin Model, Textile Research Journal, 70 (2000) 6, 542-549
[130] Schneider, A. M., Holcombe, B. V., Stephens, L. G.: Enhancement of Coolness to the Touch by Hygroscopic Fibers, Part I: Subjective Trials, Textile Research Journal, 66 (1996) 8, 515-520
[131] Moncrieff, R. W.: Man-made Fibers, Heywood Books, London, 1970
238
[132] Robin, W. D.: Transient Comfort Phenomena Due to Sweating, Textile Research Journal, (2001) 9, 10-22
[133] Chen, Y. S., Fan, J., Zhang, W.: Clothing Thermal Insulation During Sweating, Textile Research Journal, (2003) 2, 152-157
[134] Li, Y., Zhu, Q. Y.: Simultaneous Heat and Moisture Transfer with Moisture with Moisture Sorption, Condensation, and Capillary Liquid Diffusion in Porous Textiles, Textile Research Journal, (2003) 6, 515-524
[135] Fohr, J. P., Couton, D., Terguier, G.: Dynamic Heat and Moisture Transfer through Layered Fabrics, Textile Research Journal, (2002) 1, 1-12
[136] Holmer, I., Elnas, S.: Physiological Heat Transfer by Clothing", Ergonomics, (1981) 1, 63-74
[137] Kim, J.: Dynamic Moisture Vapour Transfer through Textiles. Part II: Effect of Film Characteristic on Microclimate Moisture and Temperature Changes, Textile Research Journal, 69 (1999) 3, 193-202
[138] Yang, K., Jiao, M. L., Chen, Y. S., Li, J., Zhang, W. Y.: Analysis and Prediction of the Dynamic Heat-Moisture Comfort Property of Fabric, Fibres&Textiles in Eastern Europe, 16 (2008) 3, 51-55
[139] Keiser, C., Becker, C., Rossi, R. M.: Moisture Transport and Absorption in Multilayer Protective Clothing Fabrics, Textile Research Journal, 78 (2008) 7, 604-613
[140] Barnes, J. C., Holcombe, B. V.: Moisture Sorption and Transport in Clothing During Wear, Textile Research Journal, 66 (1996), 771-786
[141] Farnworth, B.: Numerical Model of the Combined Diffusion of Heat and Water Vapour through Clothing, Textile Research Journal, 56 (1986), 653-665
[142] Hong, K. H., Hollies, N. R. S., Spivak, S. M.: Dynamic Moisture Vapor Transfer Through Textiles, Part I: Clothing Hygrometry and the Influence of Fiber Type, Textile Research Journal, 58 (1988), 697-706
[143] Kim, J. O.: Dynamic Moisture Vapour Transfer Through Textiles, Part III: Effect of Film Characteristics on Microclimate Moisture and Temperature Changes, Textile Research Journal, 69 (1999) 3, 193-202
[144] ISO 139: 1973: Textiles – Standard atmospheres for conditioning and testing, International Organization for Standardization, Geneva, 1973
[145] Merilec vlage HB43 Mettler Toledo, Švica, Navodila za uporabo
[146] SIST EN ISO 9237: 1995: Textiles – Determination of permeability of fabrics to air. International Organization for Standardization, Geneva, 1995
[147] DIN 53 887: Prüfung von Textilien – Bestimmung der Luftdurchlässigkeit von textilen Flächengebilden,
[148] DIN 53 814 Bestimmung des Wasserrückhaltevermögens von Fasern und Fadenabschnitten, 1997
[149] Laboratorijska centrifuga CENTRIC 322A, Tehtnica, Navodila za uporabo
[150] Hursa, A.; Rogale, D.; Geršak, J.: FAST mjerni sustav za objektivno vrednovanje mehaničkih i fizikalnih svojstava tkanina, Tekstil 47 (1998) 8, 401-408
239
[151] Geršak, J.: Objektivno vrednovanje fiksiranih dijelova odjeće, Tekstil 46 (1997) 4, 193-203
[152] FAST Fabric Assurance by Simple Testing, Instruction manual, SCIRO Division of Wool Technology, Sydney, Australia, 1989
[153] Geršak, J.: Mehanske in fizikalne lastnosti tekstilnih materialov, Univerza v Mariboru, Fakulteta za strojništvo, Maribor, 2006
[154] Kawabata, S.: Kawabata's Evaluation System for Fabric, Manual, Kato Tech Co. Ltd, Kyoto, 1972
[155] Kawabata, S.: The standardization and analysis of hand evaluation. The Textile Machinery Society of Japan, Kyoto, 1980
[156] Operating Instruction KES-F7: Manual for KES-F7 Thermo Labo II (Precise and Prompt Thermal Prosperity Measurement Instrument), Kato Tech Co. Ltd., Kyoto, 1998
[157] Sušnik, J.: Toplotna obremenitev in obremenjenost. Univerzitetni zavod za zdravstveno in socialno varstvo, Ljubljana, 1990
[158] ISO 8996: 2004. Ergonomics of the thermal environment – Determination of metabolic rate. International Organization for Standardization, Geneva, 2004
[159] Gspan P.: Ekologija dela, Zavod SRS za varstvo pri delu, Gorenjski tisk, Kranj, 1984
[160] MSR Modular Signal Recorder, User manual, MSR Electronics GmbH, Henggart
[161] Benkovič, M.; Matjašič-Friš, M.; Žiberina-Šujica, M.: Vpliv končne obdelave tekstilnega materiala na termofiziološke lastnosti izdelkov ter udobje uporabnikov, Tekstilec, 42 (1999) 3-4, 115-119
[162] Olsen, B.W.: Thermal Comfort, Technical Review, No 2, (1982), 3-41
[163] ISO 10551: 1995. Ergonomics of the thermal environment – Assessment of the influence of the thermal environment using subjective judgment scales. International Organization for Standardization, Geneva, 1995
[164] Petz, B.: Osnovne statističke metode za nematematičare. Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 1981
[165] Komić, J.: Metodi statističke analize kroz primjer – Zbirka riješenih zadataka, Univerzitet u Banjoj Luci, Ekonomski fakultet, Banja Luka, 2000
240
PRILOG 8
Srednje vrijednosti temperature kože testnih osoba za pojedine tkanine u zavisnosti od temperature vazduha
Srednje vrijednosti temperature kože testnih osoba za pojedine tkanine u zavisnosti od brzine vjetra
Srednje vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba za pojedine tkanine u zavisnosti od temperature vazduha
Srednje vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba za pojedine tkanine u zavisnosti od brzine vjetra
Srednje vrijednosti frekvencije srca testnih osoba za pojedine tkanine u zavisnosti od temperature vazduha
Srednje vrijednosti frekvencije srca testnih osoba za pojedine tkanine u zavisnosti od brzine vjetra
Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za fizikalna i toplotna svojstva tkanina
Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za fiziološke parameter testnih osoba
Rezultati fizioloških parametara testnih osoba dobijeni eksperimentalnim istraživanjima za određivanje matematičkih modela zavisnosti fizioloških parametara od klimatskih uslova
Koeficijenti višestruke linearne regresije za dobijene matematičke modele zavisnosti fizioloških parametara od klimatskih uslova
Grafički prikazi zavisnosti fizioloških parametara od klimatskih uslova
Plan eksperimenta
Stručna biografija sa biblografijom
241
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( 0 C )
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
a)
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( 0 C )
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
b)
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( 0 C )
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
c)
Slika 8.1 Srednje vrijednosti temperature kože testnih osoba kod tkanine PES/Lan u zavisnosti od temperature vazduha
a) T1 = 25 oC b) T2 = 30 oC c) T3 = 35 oC
242
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( 0 C )
M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
a)
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( 0 C )
M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
b)
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( 0 C )
M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
c)
Slika 8.2 Srednje vrijednosti temperature kože testnih osoba kod tkanine PES/Lan u zavisnosti od brzine vjetra
a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v2 = 1,2 m/s
243
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( 0 C )
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
a)
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( 0 C )
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
b)
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( 0 C )
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
c)
Slika 8.3 Srednje vrijednosti temperature kože testnih osoba kod tkanine PES/Pamuk
u zavisnosti od temperature vazduha a) T1 = 25 oC b) T2 = 30 oC c) T3 = 35 oC
244
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( 0 C )
M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
a)
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( 0 C )
M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
b)
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( 0 C )
M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
c)
Slika 8.4 Srednje vrijednosti temperature kože testnih osoba kod tkanine PES/Pamuk u zavisnosti od brzine vjetra
a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v3 = 1,2 m/s
245
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( 0 C )
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
a)
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( 0 C )
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
b)
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( 0 C )
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
c)
Slika 8.5 Srednje vrijednosti temperature kože testnih osoba kod tkanine PES u zavisnosti od temperature vazduha
a) T1 = 25 oC b) T2 = 30 oC c) T3 = 35 oC
246
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( 0 C )
M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
a)
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( 0 C )
M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
b)
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( 0 C )
M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
c)
Slika 8.6 Srednje vrijednosti temperature kože testnih osoba kod tkanine PES u zavisnosti od brzine vjetra
a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v3 = 1,2 m/s
247
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( 0 C )
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
a)
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( 0 C )
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
b)
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( 0 C )
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
c)
Slika 8.7 Srednje vrijednosti temperature kože testnih osoba kod tkanine Lan u zavisnosti od temperature vazduha
a) T1 = 25 oC b) T2 = 30 oC c) T3 = 35 oC
248
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( 0 C )
M 1; T=25°C
M 2;T= 25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
a)
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( 0 C )
M 1; T=25°C
M 2;T= 25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
b)
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( 0 C )
M 1; T=25°C
M 2;T= 25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
c)
Slika 8.8 Srednje vrijednosti temperature kože testnih osoba kod tkanine Lan u zavisnosti od brzine vjetra
a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v3 = 1,2 m/s
249
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( 0 C )
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
a)
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( 0 C )
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
b)
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( 0 C )
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
c)
Slika 8.9 Srednje vrijednosti temperature kože testnih osoba kod tkanine Pamuk u zavisnosti od temperature vazduha
a) T1 = 25 oC b) T2 = 30 oC c) T3 = 35 oC
250
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( 0 C )
M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
a)
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( 0 C )
M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
b)
29
30
31
32
33
34
35
36
0 20 25 45
t (min)
Tk
( 0 C )
M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
c)
Slika 8.10 Srednje vrijednosti temperature kože testnih osoba kod tkanine Pamuk u zavisnosti od brzine vjetra
a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v3 = 1,2 m/s
251
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
a)
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)V
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
b)
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
c)
Slika 8.11 Srednje vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba kod tkanine PES/Lan u zavisnosti od temperature vazduha
a) T1 = 25 oC b) T2 = 30 oC c) T3 = 35 oC
252
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
) M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
a)
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)
M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
b)
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)
M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
c)
Slika 8.12 Srednje vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba kod tkanine PES/Lan u zavisnosti od brzine vjetra
a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v3 = 1,2 m/s
253
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
a)
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
b)
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
c)
Slika 8.13 Srednje vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba kod tkanine PES/Pamuk u zavisnosti od temperature vazduha
a) T1 = 25 oC b) T2 = 30 oC c) T3 = 35 oC
254
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
a)
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)
M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
b)
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)
M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
c)
Slika 8.14 Srednje vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba kod tkanine PES/Pamuk u zavisnosti od brzine vjetra
a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v3 = 1,2 m/s
255
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
a)
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
b)
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
c)
Slika 8.15 Srednje vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba kod tkanine PES u zavisnosti od temperature vazduha
a) T1 = 25 oC b) T2 = 30 oC c) T3 = 35 oC
256
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
a)
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)
M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
b)
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)
M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
c)
Slika 8.16 Srednje vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba kod tkanine PES u zavisnosti od brzine vjetra
a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v3 = 1,2 m/s
257
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
a)
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
b)
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
c)
Slika 8.17 Srednje vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba kod tkanine Lan u zavisnosti od temperature vazduha
a) T1 = 25 oC b) T2 = 30 oC
c) T3 = 35 oC
258
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)M 1; T=25°C
M 2;T= 25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
a)
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)
M 1; T=25°C
M 2;T= 25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
c)
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)
M 1; T=25°C
M 2;T= 25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
c)
Slika 8.18 Srednje vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba kod tkanine Lan u zavisnosti od brzine vjetra
a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v3 = 1,2 m/s
259
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
a)
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
b)
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
c)
Slika 8.19 Srednje vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba kod tkanine Pamuk u zavisnosti od temperature vazduha
a) T1 = 25 oC b) T2 = 30 oC
c) T3 = 35 oC
260
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
a)
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)
M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
b)
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
0 20 25 45
t (min)
RV
k (%
)
M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
c)
Slika 8.20 Srednje vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba kod tkanine Pamuk u zavisnosti od brzine vjetra
a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v3 = 1,2 m/s
261
60
80
100
120
140
160
180
200
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
a)
60
80
100
120
140
160
180
200
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
b)
60
80
100
120
140
160
180
200
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
c)
Slika 8.21 Srednje vrijednosti promjene frekvencije srca testnih osoba kod tkanine PES/Lan u zavisnosti od temperature vazduha
a) T1 = 25 oC b) T2 = 30 oC
c) T3 = 35 oC
262
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
a)
60
80
100
120
140
160
180
200
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
b)
60
80
100
120
140
160
180
200
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
c)
Slika 8.22 Srednje vrijednosti promjene frekvencije srca testnih osoba kod tkanine PES/Lan u zavisnosti od brzine vjetra
a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s
c) v3 = 1,2 m/s
263
60
80
100
120
140
160
180
200
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
a)
60
80
100
120
140
160
180
200
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
b)
60
80
100
120
140
160
180
200
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
c)
Slika 8.23 Srednje vrijednosti promjene frekvencije srca testnih osoba kod tkanine PES/Pamuk u zavisnosti od temperature vazduha
a) T1 = 25 oC b) T2 = 30 oC
c) T3 = 35 oC
264
60
80
100
120
140
160
180
200
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
a)
60
80
100
120
140
160
180
200
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
b)
60
80
100
120
140
160
180
200
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
c)
Slika 8.24 Srednje vrijednosti promjene frekvencije srca testnih osoba kod tkanine PES/Pamuk u zavisnosti od brzine vjetra
a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s
c) v3 = 1,2 m/s
265
60
80
100
120
140
160
180
200
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
a)
60
80
100
120
140
160
180
200
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
b)
60
80
100
120
140
160
180
200
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
c)
Slika 8.25 Srednje vrijednosti promjene frekvencije srca testnih osoba kod tkanine PES u zavisnosti od temperature vazduha
a) T1 = 25 oC b) T2 = 30 oC
c) T3 = 35 oC
266
60
80
100
120
140
160
180
200
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
a)
60
80
100
120
140
160
180
200
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
b)
60
80
100
120
140
160
180
200
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
c)
Slika 8.26 Srednje vrijednosti promjene frekvencije srca testnih osoba kod tkanine PES u zavisnosti od brzine vjetra
a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s
c) v3 = 1,2 m/s
267
60
80
100
120
140
160
180
200
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
a)
60
80
100
120
140
160
180
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
b)
60
80
100
120
140
160
180
200
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
c)
Slika 8.27 Srednje vrijednosti promjene frekvencije srca testnih osoba kod tkanine Lan u zavisnosti od temperature vazduha
a) T1 = 25 oC b) T2 = 30 oC
c) T3 = 35 oC
268
60
80
100
120
140
160
180
200
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
a)
60
80
100
120
140
160
180
200
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
b)
60
80
100
120
140
160
180
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
c)
Slika 8.28 Srednje vrijednosti promjene frekvencije srca testnih osoba kod tkanine Lan u zavisnosti od brzine vjetra
a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s
c) v3 = 1,2 m/s
269
60
80
100
120
140
160
180
200
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
a)
60
80
100
120
140
160
180
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
b)
60
80
100
120
140
160
180
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; v=0,2m/s
M 2; v=0,2m/s
M 1; v=0,5m/s
M 2; v=0,5m/s
M 1; v=1,2m/s
M 2; v=1,2m/s
c)
Slika 8.29 Srednje vrijednosti promjene frekvencije srca testnih osoba kod tkanine Pamuk u zavisnosti od temperature vazduha
a) T1 = 25 oC b) T2 = 30 oC
c) T3 = 35 oC
270
60
80
100
120
140
160
180
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
a)
60
80
100
120
140
160
180
200
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
b)
60
80
100
120
140
160
180
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
t (min)
Fs
(ud/m
in)
M 1; T=25°C
M 2; T=25°C
M 1; T=30°C
M 2; T=30°C
M 1; T=35°C
M 2; T=35°C
c)
Slika 8.30 Srednje vrijednosti promjene frekvencije srca testnih osoba kod tkanine Pamuk u zavisnosti od brzine vjetra
a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s
c) v3 = 1,2 m/s
271
Tabela 8.1 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za relativnu vlažnost bijeljenih tkanina
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina
[%]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan 5 4,0800 0,4200
0,150665
0,00674
6,233
0,003
* * PES/Pamuk 5 3,6600
PES/Lan 5 4,0800 3,2780
0,209809
0,00938
34,936
0,000
* * * PES 5 0,8020
PES/Lan 5 4,0800 3,7500
0,239061
0,106911
35,076
0,000
* * * Lan 5 7,8300
PES/Lan 5 4,0800 2,8400
0,409634
0,183194
15,503
0,000
* * * Pamuk 5 6,9200
PES/Pamuk 5 3,6600 2,8580
0,251635
0,112534
25,397
0,000
* * * PES 5 0,8020
PES/Pamuk 5 3,6600 4,1700
0,355457
0,158965
26,232
0,000
* * * Lan 5 7,8300
PES/Pamuk 5 3,6600 3,2600
0,475763
0,212767
15,322
0,000
* * * Pamuk 5 6,9200
PES 5 0,8020 7,0280
0,305565
0,136653
51,430
0,000
* * * Lan 5 7,8300
PES 5 0,8020 6,1180
0,237002
0,105991
57,722
0,000
* * * Pamuk 5 6,9200
Lan 5 7,8300 0,9100
0,433301
0,193778
4,696
0,009
* * Pamuk 5 6,9200
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
Tabela 8.2 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina
Studentovim t-testom za relativnu vlažnost opranih tkanina
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina
[%]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan 5 3,6700 0,8900
0,158745
0,00710
12,536
0,000
* * * PES/Pamuk 5 2,7800
PES/Lan 5 3,6700 3,0200
0,216217
0,00967
31,232
0,000
* * * PES 5 0,6500
PES/Lan 5 3,6700 3,6720
0,203150
0,00909
40,418
0,000
* * * Lan 5 7,3420
PES/Lan 5 3,6700 2,6400
0,203961
0,00912
28,943
0,000
* * * Pamuk 5 6,3100
PES/Pamuk 5 2,7800 2,1300
0,170000
0,00760
28,017
0,000
* * * PES 5 0,6500
PES/Pamuk 5 2,7800 4,5620
0,336482
0,150479
30,316
0,000
* * * Lan 5 7,3420
PES/Pamuk 5 2,7800 3,5300
0,336675
0,150566
23,445
0,000
* * * Pamuk 5 6,3100
PES 5 0,6500 6,6920
0,305892
0,136799
48,918
0,000
* * * Lan 5 7,3420
PES 5 0,6500 5,6600
0,351283
0,157099
36,028
0,000
* * * Pamuk 5 6,3100
Lan 5 7,3420 1,0320
0,162696
0,00728
14,184
0,000
* * * Pamuk 5 6,3100
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
272
Tabela 8.3 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za vazdušnu propustljivost bijeljenih tkanina
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina
(l/h)
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan 20 419,50 88,250
16,4056
3,6684
24,057
0,000
* * * PES/Pamuk 20 331,25
PES/Lan 20 419,50 205,50
14,8590
3,3226
61,850
0,000
* * * PES 20 214,00
PES/Lan 20 419,50 200,50
23,1073
5,1669
38,804
0,000
* * * Lan 20 620,00
PES/Lan 20 419,50 38,75
15,5492
3,4769
11,145
0,000
* * * Pamuk 20 380,75
PES/Pamuk 20 331,25 117,25
9,9307
2,2206
52,802
0,000
* * * PES 20 214,00
PES/Pamuk 20 331,25 288,75
23,8898
5,3419
54,054
0,000
* * * Lan 20 620,00
PES/Pamuk 20 331,25 49,50
12,4499
2,7839
17,781
0,000
* * * Pamuk 20 380,75
PES 20 214,00 406,00
19,5744
4,3770
92,758
0,000
* * * Lan 20 620,00
PES 20 214,00 166,75
10,0361
2,2441
74,304
0,000
* * * Pamuk 20 380,75
Lan 20 620,00 239,25
21,4767
4,8023
49,819
0,000
* * * Pamuk 20 380,75
Napomena: Za f = 19; ttab 2,09 (α = 0,05)* ; ttab 2,86 (α = 0,01)* * ; ttab 3,88 (α = 0,001)* * *
Tabela 8.4 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za vazdušnu propustljivost opranih tkanina
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina
(l/h)
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan 20 292,50 66,25
9,3012
2,0798
31,854
0,000
* * * PES/Pamuk 20 226,25
PES/Lan 20 292,50 107,50
13,1289
2,9357
36,618
0,000
* * * PES 20 185,00
PES/Lan 20 292,50 125,50
11,7988
2,6383
47,569
0,000
* * * Lan 20 418,00
PES/Lan 20 292,50 92,75
9,3857
2,0987
44,194
0,000
* * * Pamuk 20 199,75
PES/Pamuk 20 226,25 41,25
11,3410
2,5359
16,266
0,000
* * * PES 20 185,00
PES/Pamuk 20 226,25 191,75
10,2950
2,3020
83,296
0,000
* * * Lan 20 418,00
PES/Pamuk 20 226,25 26,50
9,0467
2,0229
13,100
0,000
* * * Pamuk 20 199,75
PES 20 185,00 233,00
12,5026
2,7957
83,343
0,000
* * * Lan 20 418,00
PES 20 185,00 14,75
10,3205
2,3077
6,392
0,000
* * * Pamuk 20 199,75
Lan 20 418,00 218,25
12,1693
2,7211
80,205
0,000
* * * Pamuk 20 199,75
Napomena: Za f = 19; ttab 2,09 (α = 0,05)* ; ttab 2,86 (α = 0,01)* * ; ttab 3,88 (α = 0,001)* * *
273
Tabela 8.5 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za sposobnost zadržavanja vode bijeljenih tkanina
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina
[%]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan 4 25,9438 10,619
1,537500
0,768750
13,813
0,001
* * * PES/Pamuk 4 15,3250
PES/Lan 4 25,9438 25,538
1,120733
0,560366
45,573
0,000
* * * PES 4 0,40625
PES/Lan 4 25,9438 17,700
0,861926
0,430963
41,071
0,000
* * * Lan 4 43,6438
PES/Lan 4 25,9438 3,5375
1,119245
0,559622
6,321
0,008
* * Pamuk 4 29,4813
PES/Pamuk 4 15,3250 14,919
0,667512
0,333756
44,700
0,000
* * * PES 4 0,40625
PES/Pamuk 4 15,3250 28,319
0,879246
0,439623
64,416
0,000
* * * Lan 4 43,6438
PES/Pamuk 4 15,3250 14,156
1,127751
0,563876
25,105
0,000
* * * Pamuk 4 29,4813
PES 4 0,40625 43,238
0,295452
0,147726
292,69
0,000
* * * Lan 4 43,6438
PES 4 0,40625 29,075
0,529937
0,264969
109,73
0,000
* * * Pamuk 4 29,4813
Lan 4 43,6438 14,163
0,561805
0,280903
50,418
0,000
* * * Pamuk 4 29,4813
Napomena: Za f = 3; ttab 3,18 (α = 0,05)* ; ttab 5,84 (α = 0,01)* * ; ttab 12,94 (α = 0,001)* * *
Tabela 8.6 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za sposobnost zadržavanja vode opranih tkanina
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina
[%]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan 4 19,4938 4,1250
0,745380
0,373190
11,053
0,002
* * PES/Pamuk 4 15,3688
PES/Lan 4 19,4938 18,738
0,537936
0,268968
69,664
0,000
* * * PES 4 0,75625
PES/Lan 4 19,4938 16,569
0,834759
0,417380
39,697
0,000
* * * Lan 4 36,0625
PES/Lan 4 19,4938 6,8750
0,653516
0,327658
21,040
0,000
* * * Pamuk 4 26,3688
PES/Pamuk 4 15,3688 14,613
0,428418
0,214209
68,216
0,000
* * * PES 4 0,75625
PES/Pamuk 4 15,3688 20,694
0,354950
0,177475
116,60
0,000
* * * Lan 4 36,0625
PES/Pamuk 4 15,3688 11,000
1,067903
0,533951
20,601
0,000
* * * Pamuk 4 26,3688
PES 4 0,75625 35,306
0,553916
0,276958
127,48
0,000
* * * Lan 4 36,0625
PES 4 0,75625 25,613
0,722697
0,361349
70,880
0,000
* * * Pamuk 4 26,3688
Lan 4 36,0625 9,6938
0,978812
0,489406
19,807
0,000
* * * Pamuk 4 26,3688
Napomena: Za f = 3; ttab 3,18 (α = 0,05)* ; ttab 5,84 (α = 0,01)* * ; ttab 12,94 (α = 0,001)* * *
274
Tabela 8.7 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za toplo-hladni osjećaj bijeljenih tkanina
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina (W/cm2)
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t – test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan 5 0,2344 0,0284
0,01842
0,00824
3,448
0,026
* PES/Pamuk 5 0,2060
PES/Lan 5 0,2344 0,0238
0,01663
0,00744
3,199
0,033
* PES 5 0,2106
PES/Lan 5 0,2344 0,0036
0,01708
0,00764
0,471
0,662
- Lan 5 0,2308
PES/Lan 5 0,2344 0,0204
0,02398
0,0107
1,903
0,130
- Pamuk 5 0,2140
PES/Pamuk 5 0,2060 0,0046
0,00398
0,00178
2,588
0,061
- PES 5 0,2106
PES/Pamuk 5 0,2060 0,0250
0,00864
0,00387
6,416
0,003
* * Lan 5 0,2308
PES/Pamuk 5 0,2060 0,0080
0,01093
0,00489
1,636
0,177
- Pamuk 5 0,2140
PES 5 0,2106 0,0200
0,00928
0,00415
4,865
0,008
* * Lan 5 0,2308
PES 5 0,2106 0,0034
0,01197
0,00535
0,635
0,560
- Pamuk 5 0,2140
Lan 5 0,2508 0,0368
0,04654
0,02080
1,768
0,152
- Pamuk 5 0,2140
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
Tabela 8.8 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za toplo-hladni osjećaj opranih tkanina
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina (W/cm2)
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan 5 0,2378 0,0198
0,01141
0,00510
3,880
0,018
* PES/Pamuk 5 0,2180
PES/Lan 5 0,2378 0,0290
0,00603
0,00269
10,91
0,000
* * * PES 5 0,2672
PES/Lan 5 0,2378 0,0018
0,00760
0,00340
0,530
0,624
- Lan 5 0,2360
PES/Lan 5 0,2378 0,0280
0,01084
0,00485
5,776
0,004
* * Pamuk 5 0,2098
PES/Pamuk 5 0,2180 0,0490
0,00650
0,00291
16,94
0,000
* * * PES 5 0,2672
PES/Pamuk 5 0,2180 0,0180
0,00725
0,00324
5,555
0,005
* * Lan 5 0,2360
PES/Pamuk 5 0,2180 0,0082
0,01326
0,00593
1,383
0,239
- Pamuk 5 0,2098
PES 5 0,2672 0,0312
0,00460
0,00206
15,15
0,000
* * * Lan 5 0,2360
PES 5 0,2672 0,0574
0,01187
0,00531
10,82
0,000
* * * Pamuk 5 0,2098
Lan 5 0,2360 0,0262
0,00829
0,00371
7,068
0,002
* * Pamuk 5 0,2098
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
275
Tabela 8.9 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za koeficijent toplotne provodljivosti bijeljenih tkanina
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina (W/mK)
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan 5 0,0188 0,0026
0,00011
0,00005
50,62
0,000
* * * PES/Pamuk 5 0,0213
PES/Lan 5 0,0188 0,0024
0,00006
0,00003
86,67
0,000
* * * PES 5 0,0164
PES/Lan 5 0,0188 0,0012
0,00016
0,00007
16,73
0,000
* * * Lan 5 0,0199
PES/Lan 5 0,0188 0,0062
0,00016
0,00007
88,67
0,000
* * * Pamuk 5 0,0249
PES/Pamuk 5 0,0213 0,0049
0,00006
0,00003
171,5
0,000
* * * PES 5 0,0164
PES/Pamuk 5 0,0213 0,0014
0,00006
0,00003
54,91
0,000
* * * Lan 5 0,0199
PES/Pamuk 5 0,0213 0,0036
0,00008
0,00004
103,1
0,000
* * * Pamuk 5 0,0249
PES 5 0,0164 0,0035
0,00012
0,00005
67,86
0,000
* * * Lan 5 0,0199
PES 5 0,0164 0,0085
0,00013
0,00006
150,7
0,000
* * * Pamuk 5 0,0249
Lan 5 0,0199 0,0050
0,00004
0,00002
300,7
0,000
* * * Pamuk 5 0,0249
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
Tabela 8.10 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za koeficijent toplotne provodljivosti opranih tkanina
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina (W/mK)
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan 5 0,0173 0,0047
0,00009
0,00004
118,9
0,000
* * * PES/Pamuk 5 0,0220
PES/Lan 5 0,0173 0,0001
0,00009
0,00004
3,170
0,034
* PES 5 0,0175
PES/Lan 5 0,0173 0,0016
0,00004
0,00002
87,24
0,000
* * * Lan 5 0,0190
PES/Lan 5 0,0173 0,0100
0,00060
0,00027
38,14
0,000
* * * Pamuk 5 0,0276
PES/Pamuk 5 0,0220 0,0045
0,00018
0,00008
56,95
0,000
* * * PES 5 0,0175
PES/Pamuk 5 0,0220 0,0030
0,00012
0,00005
57,76
0,000
* * * Lan 5 0,0190
PES/Pamuk 5 0,0220 0,0056
0,00052
0,00023
24,32
0,000
* * * Pamuk 5 0,0276
PES 5 0,0175 0,0015
0,00006
0,00003
52,34
0,000
* * * Lan 5 0,0190
PES 5 0,0175 0,0100
0,00069
0,00031
33,05
0,000
* * * Pamuk 5 0,0276
Lan 5 0,0190 0,0087
0,00063
0,00028
30,89
0,000
* * * Pamuk 5 0,0276
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
276
Tabela 8.11 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za sposobnost zadržavanja toplote bijeljenih tkanina
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina
(%)
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan 5 39,6300 5,1780
5,75558
2,57397
2,012
0,115
- PES/Pamuk 5 34,4520
PES/Lan 5 39,6300 5,8200
10,4110
4,65595
1,250
0,279
- PES 5 45,4500
PES/Lan 5 39,6300 1,0340
6,31595
2,82458
0,366
0,733
- Lan 5 38,5960
PES/Lan 5 39,6300 12,084
9,56854
4,27918
2,824
0,048
* Pamuk 5 27,5460
PES/Pamuk 5 34,4520 10,998
14,1020
6,30661
1,744
0,156
- PES 5 45,4500
PES/Pamuk 5 34,4520 4,1440
0,77980
0,34874
11,88
0,000
* * * Lan 5 38,5960
PES/Pamuk 5 34,4520 6,9060
5,53597
2,47576
2,789
0,049
* Pamuk 5 27,5460
PES 5 45,4500 6,8540
14,3625
6,42309
1,067
0,346
- Lan 5 38,5960
PES 5 45,4500 17,904
17,6960
7,91390
2,262
0,086
- Pamuk 5 27,5460
Lan 5 38,5960 11,050
4,99124
2,23215
4,950
0,008
* * Pamuk 5 27,5460
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
Tabela 8.12 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za sposobnost zadržavanja toplote opranih tkanina
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina
(%)
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan 5 23,9360 0,7480
4,10286
1,83486
0,408
0,704
- PES/Pamuk 5 23,1880
PES/Lan 5 23,9360 15,260
0,43029
0,19243
79,30
0,000
* * * PES 5 8,6760
PES/Lan 5 23,9360 16,808
0,72520
0,32432
51,83
0,000
* * * Lan 5 40,7440
PES/Lan 5 23,9360 7,5740
2,59946
1,16251
6,515
0,003
* * Pamuk 5 31,5100
PES/Pamuk 5 23,1880 14,512
4,18501
1,87159
7,754
0,001
* * PES 5 8,6760
PES/Pamuk 5 23,1880 17,556
3,82087
1,70874
10,27
0,001
* * * Lan 5 40,7440
PES/Pamuk 5 23,1880 8,3220
1,57850
0,70593
11,79
0,000
* * * Pamuk 5 31,5100
PES 5 8,6760 32,068
0,98436
0,44022
72,85
0,000
* * * Lan 5 40,7440
PES 5 8,6760 22,834
2,66024
1,18970
19,19
0,000
* * * Pamuk 5 31,5100
Lan 5 40,7440 9,2340
2,37619
1,06267
8,689
0,001
* * * Pamuk 5 31,5100
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
277
Tabela 8.13 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za toplotnu otpornost Rct bijeljenih tkanina
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina [m2K/W]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan 5 0,07750 0,0018
0,00045
0,00020
8,934
0,001
* * * PES/Pamuk 5 0,07920
PES/Lan 5 0,07750 0,0073
0,00089
0,00040
18,27
0,000
* * * PES 5 0,07020
PES/Lan 5 0,07750 0,0032
0,00070
0,00032
10,14
0,001
* * * Lan 5 0,07430
PES/Lan 5 0,07750 0,0044
0,00122
0,00055
8,065
0,001
* * Pamuk 5 0,08190
PES/Pamuk 5 0,07920 0,0091
0,00058
0,00026
35,17
0,000
* * * PES 5 0,07020
PES/Pamuk 5 0,07920 0,0050
0,00034
0,00015
32,69
0,000
* * * Lan 5 0,07430
PES/Pamuk 5 0,07920 0,0026
0,00095
0,00043
6,166
0,004
* * Pamuk 5 0,08190
PES 5 0,07020 0,0041
0,00048
0,00021
19,16
0,000
* * * Lan 5 0,07430
PES 5 0,07020 0,0120
0,00109
0,00049
24,00
0,000
* * * Pamuk 5 0,08190
Lan 5 0,07430 0,0076
0,00084
0,00038
20,28
0,000
* * * Pamuk 5 0,08190
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
Tabela 8.14 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za toplotnu otpornost Rct opranih tkanina
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina [m2K/W]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan 5 0,0752 0,0026
0,00056
0,00025
10,57
0,000
* * * PES/Pamuk 5 0,0726
PES/Lan 5 0,0752 0,0075
0,00085
0,00038
19,64
0,000
* * * PES 5 0,0677
PES/Lan 5 0,0752 0,0051
0,00297
0,00133
3,870
0,018
* Lan 5 0,0701
PES/Lan 5 0,0752 0,0078
0,00231
0,00103
7,514
0,002
* * Pamuk 5 0,0830
PES/Pamuk 5 0,0726 0,0048
0,00048
0,00021
22,61
0,000
* * * PES 5 0,0677
PES/Pamuk 5 0,0726 0,0025
0,00329
0,00147
1,702
0,164
- Lan 5 0,0701
PES/Pamuk 5 0,0726 0,0100
0,00266
0,00119
8,732
0,001
* * * Pamuk 5 0,0830
PES 5 0,0677 0,0023
0,00371
0,00166
1,403
0,233
- Lan 5 0,0701
PES 5 0,0677 0,0150
0,00310
0,00138
10,99
0,000
* * * Pamuk 5 0,0830
Lan 5 0,0701 0,0130
0,00091
0,00041
31,56
0,000
* * * Pamuk 5 0,0830
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
278
Tabela 8.15 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za otpor protoku vodene pare Re bijeljenih tkanina
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina
[Pam2/W]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan 5 0,0867 0,0088
0,00983
0,00439
1,998
0,116
- PES/Pamuk 5 0,0779
PES/Lan 5 0,0867 0,0180
0,02581
0,01150
1,590
0,187
- PES 5 0,1050
PES/Lan 5 0,0867 0,0035
0,00964
0,00431
0,800
0,469
- Lan 5 0,0832
PES/Lan 5 0,0867 0,0172
0,01717
0,00768
2,238
0,089
- Pamuk 5 0,0695
PES/Pamuk 5 0,0779 0,0270
0,03320
0,01480
1,828
0,142
- PES 5 0,1050
PES/Pamuk 5 0,0779 0,0053
0,00116
0,00052
10,27
0,001
* * * Lan 5 0,0832
PES/Pamuk 5 0,0779 0,0084
0,00916
0,00409
2,052
0,109
- Pamuk 5 0,0695
PES 5 0,1050 0,0218
0,03236
0,0145
1,507
0,206
- Lan 5 0,0832
PES 5 0,1050 0,0355
0,04152
0,01860
1,914
0,128
- Pamuk 5 0,0695
Lan 5 0,0832 0,0137
0,01012
0,00453
3,035
0,039
* Pamuk 5 0,0695
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
Tabela 8.16 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za otpor protoku vodene pare Re opranih tkanina
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina
Pa m2/W
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan 5 0,06860 0,0001
0,00399
0,00179
0,008
0,994
- PES/Pamuk 5 0,06870
PES/Lan 5 0,06860 0,0108
0,00040
0,00018
60,88
0,000
* * * PES 5 0,05790
PES/Lan 5 0,06860 0,0200
0,00131
0,00059
34,86
0,000
* * * Lan 5 0,08910
PES/Lan 5 0,06860 0,0065
0,00319
0,00143
4,573
0,010
* Pamuk 5 0,07520
PES/Pamuk 5 0,06870 0,0108
0,00421
0,00188
5,729
0,005
* * PES 5 0,05790
PES/Pamuk 5 0,06870 0,0200
0,00326
0,00146
14,02
0,000
* * * Lan 5 0,08910
PES/Pamuk 5 0,06870 0,0065
0,00091
0,00041
16,09
0,000
* * * Pamuk 5 0,07520
PES 5 0,05790 0,0310
0,00160
0,00071
43,73
0,000
* * * Lan 5 0,08910
PES 5 0,05790 0,0170
0,00339
0,00152
11,40
0,000
* * * Pamuk 5 0,07520
Lan 5 0,08910 0,0139
0,00255
0,00114
12,22
0,000
* * * Pamuk 5 0,07520
279
Tabela 8.17 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za srednju temperaturu kože testnih osoba pri nošenu analiziranih modela pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,5 m/s
Vrsta
tkanine
Vrsta modela
N
Aritmet. sredina
[oC]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard. devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan
Model 1 5 32,1300 0,0050
0,0656
0,0328
0,15
0,888
- Model 2 5 32,1250
PES/Pamuk
Model 1 5 31,6900 0,3800
0,2132
0,1066
3,56
0,038
* Model 2 5 32,0700
PES
Model 1 5 31,9875 0,1600
0,1354
0,0677
2,36
0,099
- Model 2 5 32,1475
Lan
Model 1 5 32,2600 0,1750
0,0755
0,0378
4,64
0,019
* * Model 2 5 32,4350
Pamuk
Model 1 5 32,3250 0,0150
0,1028
0,0514
0,29
0,789
- Model 2 5 32,3400
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
Tabela 8.18 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za srednju temperaturu kože testnih osoba pri nošenu analiziranih modela pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 1,2 m/s
Vrsta
tkanine
Vrsta modela
N
Aritmet. sredina
[oC]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard. devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan
Model 1 5 31,8975 0,0650
0,1392
0,0696
0,93
0,419
- Model 2 5 31,8325
PES/Pamuk
Model 1 5 31,9250 0,1225
0,0974
0,0487
2,52
0,087
- Model 2 5 31,8025
PES
Model 1 5 31,4875 0,0750
0,2445
0,1222
0,61
0,583
- Model 2 5 31,5625
Lan
Model 1 5 31,6400 0,0025
0,2007
0,1004
0,03
0,982
- Model 2 5 31,6425
Pamuk
Model 1 5 31,5075 0,2750
0,1863
0,0931
2,95
0,060
- Model 2 5 31,7825
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
280
Tabela 8.19 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za srednju temperaturu kože testnih osoba pri nošenu analiziranih modela pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 0,5 m/s
Vrsta
tkanine
Vrsta modela
N Aritmet. sredina
[oC]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard. devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan
Model 1 5 33,1525 0,1175
0,3751
0,1875
0,63
0,575
- Model 2 5 33,2700
PES/Pamuk
Model 1 5 33,0125 0,4775
0,4699
0,2350
2,03
0,135
- Model 2 5 33,4900
PES
Model 1 5 33,1400 0,2200
0,3149
0,1574
1,40
0,257
- Model 2 5 33,3600
Lan
Model 1 5 32,8550 0,3225
0,1771
0,1385
2,33
0,102
- Model 2 5 33,1775
Pamuk
Model 1 5 33,0475 0,1300
0,2757
0,1378
0,94
0,415
- Model 2 5 33,1775
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
Tabela 8.20 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za srednju temperaturu kože testnih osoba pri nošenu analiziranih modela pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 1,2 m/s
Vrsta
tkanine
Vrsta modela
N Aritmet. sredina
[oC]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard. devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan
Model 1 5 32,8925 0,1400
0,2938
0,1469
0,95
0,411
- Model 2 5 33,0325
PES/Pamuk
Model 1 5 32,8475 0,2100
0,2734
0,1367
1,54
0,222
- Model 2 5 33,0575
PES
Model 1 5 32,9075 0,0800
0,1958
0,0979
0,82
0,474
- Model 2 5 32,9875
Lan
Model 1 5 32,9675 0,1975
0,4225
0,2112
0,94
0,419
- Model 2 5 33,1625
Pamuk
Model 1 5 32,6575 0,3200
0,3000
0,1500
2,13
0,123
- Model 2 5 32,9775
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
281
Tabela 8.21 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za srednju temperaturu kože testnih osoba pri nošenu analiziranih modela pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,5 m/s
Vrsta
tkanine
Vrsta modela
N Aritmet. sredina
[oC]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard. devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan
Model 1 5 33,7375 0,1225
0,4291
0,2146
0,57
0,608
- Model 2 5 33,8600
PES/Pamuk
Model 1 5 34,2825 0,1350
0,4042
0,2021
0,67
0,552
- Model 2 5 34,4175
PES
Model 1 5 34,1875 0,1900
0,4135
0,2068
0,92
0,426
- Model 2 5 34,3775
Lan
Model 1 5 34,1275 0,1250
0,5209
0,2605
0,48
0,664
- Model 2 5 34,2525
Pamuk
Model 1 5 34,0375 0,1800
0,4503
0,2251
0,80
0,482
- Model 2 5 34,2175
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
Tabela 8.22 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za srednju temperaturu kože testnih osoba pri nošenu analiziranih modela pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 1,2 m/s
Vrsta
tkanine
Vrsta modela
N Aritmet. sredina
[oC]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard. devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan
Model 1 5 34,3275 0,1125
0,2902
0,1451
0,78
0,495
- Model 2 5 34,4400
PES/Pamuk
Model 1 5 34,1950 0,0525
0,2815
0,1407
0,37
0,734
- Model 2 5 34,2475
PES
Model 1 5 34,1950 0,1250
0,3781
0,1891
0,66
0,556
- Model 2 5 34,3200
Lan
Model 1 5 34,0850 0,1825
0,4229
0,2114
0,86
0,452
- Model 2 5 34,2675
Pamuk
Model 1 5 34,2650 0,1500
0,3889
0,1945
0,77
0,497
- Model 2 5 34,4150
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
282
Tabela 8.23 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za srednju temperaturu kože pri nošenju odjeće od različitih tkanina pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,2 m/s
Vrsta modela
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina
[oC]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
Model 1
PES/Lan 5 31,3425 0,2225
0,04992
0,02496
8,92
8,915
* * * PES/Pamuk 5 31,5650
Model 1
PES/Lan 5 31,3425 0,4700
0,1503
0,07517
6,25
0,008
* * PES 5 31,8125
Model 1
PES/Lan 5 31,3425 0,5550
0,2935
0,1468
3,78
0,032
* Lan 5 31,8975
Model 1
PES/Lan 5 31,3425 0,7975
0,2506
0,1253
6,36
0,008
* * Pamuk 5 31,1400
Model 1
PES/Pamuk 5 31,5650 0,2475
0,1141
0,05706
4,34
0,023
* PES 5 31,8125
Model 1
PES/Pamuk 5 31,5650 0,3325
0,2953
0,1477
2,25
0,110
- Lan 5 31,8975
Model 1
PES/Pamuk 5 31,5650 0,5750
0,2335
0,1167
4,93
0,016
* * Pamuk 5 31,1400
Model 1
PES 5 31,8125 0,0850
0,2316
0,1158
0,73
0,516
- Lan 5 31,8975
Model 1
PES 5 31,8125 0,3275
0,1372
0,0686
4,77
0,017
* * Pamuk 5 31,1400
Model 1
Lan 5 31,8975 0,2425
0,1239
0,06196
3,91
0,030
* Pamuk 5 31,1400
Model 2
PES/Lan 5 31,6375 0,2750
0,3196
0,1598
1,72
0,184
- PES/Pamuk 5 31,9125
Model 2
PES/Lan 5 31,6375 0,2250
0,3206
0,1603
1,40
0,255
- PES 5 31,8625
Model 2
PES/Lan 5 31,6375 0,3200
0,4428
0,2214
1,45
0,244
- Lan 5 31,9575
Model 2
PES/Lan 5 31,6375 0,4900
0,4121
0,2061
2,38
0,098
- Pamuk 5 32,1275
Model 2
PES/Pamuk 5 31,9125 0,0500
0,07528
0,03764
1,33
0,276
- PES 5 31,8625
Model 2
PES/Pamuk 5 31,9125 0,0450
0,1593
0,07963
0,57
0,612
- Lan 5 31,9575
Model 2
PES/Pamuk 5 31,9125 0,2150
0,1054
0,05268
4,08
0,027
* Pamuk 5 32,1275
Model 2
PES 5 31,8625 0,0950
0,1392
0,06958
1,37
0,266
- Lan 5 31,9575
Model 2
PES 5 31,8625 0,2650
0,1063
0,05315
4,99
0,016
* * Pamuk 5 32,1275
Model 2
Lan 5 31,9575 0,1700
0,06377
0,03189
5,33
0,013
* * Pamuk 5 32,1275
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
283
Tabela 8.24 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za srednju temperaturu kože pri nošenju odjeće od različitih tkanina pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,5 m/s
Vrsta modela
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina
[oC]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
Model 1
PES/Lan 5 32,1300 0,4400
0,1445
0,07223
6,09
0,009
* * PES/Pamuk 5 31,6900
Model 1
PES/Lan 5 32,1300 0,1425
0,1360
0,06799
2,10
0,127
- PES 5 31,9875
Model 1
PES/Lan 5 32,1300 0,1300
0,1354
0,06770
1,92
0,151
- Lan 5 32,2600
Model 1
PES/Lan 5 32,1300 0,1950
0,3272
0,1636
1,19
0,319
- Pamuk 5 32,3250
Model 1
PES/Pamuk 5 31,6900 0,2975
0,2538
0,1269
3,34
0,101
* PES 5 31,9875
Model 1
PES/Pamuk 5 31,6900 0,5700
0,2531
0,1266
4,50
0,020
* Lan 5 32,2600
Model 1
PES/Pamuk 5 31,6900 0,6350
0,4628
0,2314
2,74
0,071
- Pamuk 5 32,3250
Model 1
PES 5 31,9875 0,2725
0,06238
0,03119
8,74
0,003
* * * Lan 5 32,2600
Model 1
PES 5 31,9875 0,3375
0,2381
0,1191
2,84
0,066
- Pamuk 5 32,3250
Model 1
Lan 5 32,2600 0,0650
0,2176
0,1088
0,60
0,592
- Pamuk 5 32,3250
Model 2
PES/Lan 5 32,1250 0,0550
0,06455
0,03227
1,70
0,187
- PES/Pamuk 5 32,0700
Model 2
PES/Lan 5 32,1250 0,0225
0,1877
0,09384
0,24
0,826
- PES 5 32,1475
Model 2
PES/Lan 5 32,1250 0,3100
0,1409
0,07047
4,40
0,022
* Lan 5 32,4350
Model 2
PES/Lan 5 32,1250 0,2150
0,2715
0,1357
1,58
0,211
- Pamuk 5 32,3400
Model 2
PES/Pamuk 5 32,0700 0,0775
0,1815
0,09077
0,85
0,456
- PES 5 32,1475
Model 2
PES/Pamuk 5 32,0700 0,3650
0,1453
0,07263
5,03
0,015
* * Lan 5 32,4350
Model 2
PES/Pamuk 5 32,0700 0,2700
0,2563
0,1281
2,11
0,126
- Pamuk 5 32,3400
Model 2
PES 5 32,1475 0,2875
0,06801
0,03400
8,46
0,003
* * Lan 5 32,4350
Model 2
PES 5 32,1475 0,1925
0,1028
0,05138
3,75
0,033
* Pamuk 5 32,3400
Model 2
Lan 5 32,4350 0,0950
0,1360
0,06801
1,40
0,257
- Pamuk 5 32,3400
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
284
Tabela 8.25 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za srednju temperaturu kože pri nošenju odjeće od različitih tkanina pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 1,2 m/s
Vrsta modela
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina
[oC]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
Model 1
PES/Lan 5 31,8975 0,0275
0,0785
0,03902
0,71
0,532
- PES/Pamuk 5 31,9250
Model 1
PES/Lan 5 31,8975 0,4100
0,2514
0,00997
3,26
0,047
* PES 5 31,4875
Model 1
PES/Lan 5 31,8975 0,2575
0,09179
0,04589
5,61
0,011
* * Lan 5 31,6400
Model 1
PES/Lan 5 31,8975 0,3900
0,1383
0,06916
5,64
0,011
* * Pamuk 5 31,5057
Model 1
PES/Pamuk 5 31,9250 0,4375
0,2211
0,1106
3,96
0,029
* PES 5 31,4875
Model 1
PES/Pamuk 5 31,9250 0,2850
0,09815
0,04907
5,81
0,010
* * Lan 5 31,6400
Model 1
PES/Pamuk 5 31,9250 0,4175
0,1692
0,08459
4,94
0,016
* * Pamuk 5 31,5057
Model 1
PES 5 31,4875 0,1525
0,1725
0,08625
1,77
0,175
- Lan 5 31,6400
Model 1
PES 5 31,4875 0,0200
0,2547
0,1273
0,16
0,885
- Pamuk 5 31,5057
Model 1
Lan 5 31,6400 0,1325
0,1717
0,08587
1,54
0,220
- Pamuk 5 31,5057
Model 2
PES/Lan 5 31,8325 0,0300
0,1329
0,06646
0,45
0,682
- PES/Pamuk 5 31,8025
Model 2
PES/Lan 5 31,8325 0,2700
0,1409
0,07047
3,83
0,031
* PES 5 31,5625
Model 2
PES/Lan 5 31,8325 0,1900
0,04967
0,02483
7,65
0,005
* * Lan 5 31,6425
Model 2
PES/Lan 5 31,8325 0,0500
0,03559
0,01780
2,81
0,067
* Pamuk 5 31,7825
Model 2
PES/Pamuk 5 31,8025 0,2400
0,06055
0,03028
7,93
0,004
* * PES 5 31,5625
Model 2
PES/Pamuk 5 31,8025 0,1600
0,1254
0,06272
2,55
0,084
- Lan 5 31,6425
Model 2
PES/Pamuk 5 31,8025 0,0200
0,1117
0,05583
0,36
0,744
- Pamuk 5 31,7825
Model 2
PES 5 31,5625 0,0800
0,1314
0,06570
1,22
0,310
- Lan 5 31,6425
Model 2
PES 5 31,5625 0,2200
0,1092
0,05462
4,03
0,028
* Pamuk 5 31,7825
Model 2
Lan 5 31,6425 0,1400
0,05715
0,02858
4,90
0,016
* * Pamuk 5 31,7825
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
285
Tabela 8.26 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za srednju temperaturu kože pri nošenju odjeće od različitih tkanina pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 0,2 m/s
Vrsta modela
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina
[oC]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
Model 1
PES/Lan 5 33,0225 0,1850
0,1741
0,08703
2,13
0,124
- PES/Pamuk 5 33,2075
Model 1
PES/Lan 5 33,0225 0,4925
0,2846
0,03956
3,46
0,041
* PES 5 32,5300
Model 1
PES/Lan 5 33,0225 0,1425
0,1569
0,07846
1,82
0,167
- Lan 5 32,8800
Model 1
PES/Lan 5 33,0225 0,1275
0,1348
0,06738
1,89
0,155
- Pamuk 5 33,1500
Model 1
PES/Pamuk 5 33,2075 0,6775
0,2771
0,13850
4,89
0,016
* * PES 5 32,5300
Model 1
PES/Pamuk 5 33,2075 0,3275
0,1638
0,08189
4,00
0,028
* Lan 5 32,8800
Model 1
PES/Pamuk 5 33,2075 0,0575
0,0950
0,04750
1,21
0,313
- Pamuk 5 33,1500
Model 1
PES 5 32,5300 0,3500
0,1374
0,06868
5,10
0,015
* * Lan 5 32,8800
Model 1
PES 5 32,5300 0,6200
0,1965
0,09823
6,31
0,008
* * Pamuk 5 33,1500
Model 1
Lan 5 32,8800 0,2700
0,06976
0,03488
7,74
0,004
* * Pamuk 5 33,1500
Model 2
PES/Lan 5 33,2825 0,0650
0,1439
0,07194
0,90
0,433
- PES/Pamuk 5 33,3475
Model 2
PES/Lan 5 33,2825 0,4000
0,4610
0,2305
1,74
0,181
- PES 5 32,8825
Model 2
PES/Lan 5 33,2825 0,1525
0,3194
0,1597
0,96
0,410
- Lan 5 33,1300
Model 2
PES/Lan 5 33,2825 0,0175
0,09465
0,04732
0,37
0,736
- Pamuk 5 33,2650
Model 2
PES/Pamuk 5 33,3475 0,4650
0,3424
0,1712
2,72
0,073
- PES 5 32,8825
Model 2
PES/Pamuk 5 33,3475 0,2175
0,2055
0,1027
2,12
0,125
- Lan 5 33,1300
Model 2
PES/Pamuk 5 33,3475 0,0825
0,05795
0,02898
2,85
0,065
* Pamuk 5 33,2650
Model 2
PES 5 32,8825 0,2475
0,1493
0,07465
3,32
0,045
* Lan 5 33,1300
Model 2
PES 5 32,8825 0,3825
0,3726
0,1863
2,05
0,132
- Pamuk 5 33,2650
Model 2
Lan 5 33,1300 0,1350
0,2344
0,1172
1,15
0,333
- Pamuk 5 33,2650
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
286
Tabela 8.27 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za srednju temperaturu kože pri nošenju odjeće od različitih tkanina pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 0,5 m/s
Vrsta modela
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina
[oC]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
Model 1
PES/Lan 5 33,1525 0,1400
0,04243
0,02121
6,60
0,007
* * PES/Pamuk 5 33,0125
Model 1
PES/Lan 5 33,1525 0,0125
0,09465
0,04732
0,26
0,809
- PES 5 33,1400
Model 1
PES/Lan 5 33,1525 0,2975
0,4383
0,2191
1,36
0,268
- Lan 5 32,8550
Model 1
PES/Lan 5 33,1525 0,1050
0,1845
0,09224
1,14
0,338
- Pamuk 5 33,0125
Model 1
PES/Pamuk 5 33,0125 0,1275
0,08617
0,04308
2,96
0,060
* PES 5 33,1400
Model 1
PES/Pamuk 5 33,0125 0,1575
0,4051
0,2025
0,78
0,493
- Lan 5 32,8550
Model 1
PES/Pamuk 5 33,0125 0,0350
0,1535
0,07676
0,46
0,679
- Pamuk 5 33,0475
Model 1
PES 5 33,1400 0,2850
0,4555
0,2278
1,25
0,300
- Lan 5 32,8550
Model 1
PES 5 33,1400 0,0925
0,2152
0,1076
0,86
0,453
- Pamuk 5 33,0475
Model 1
Lan 5 32,8550 0,1925
0,2540
0,1270
1,52
0,227
- Pamuk 5 33,0475
Model 2
PES/Lan 5 33,2700 0,2200
0,08524
0,04262
5,16
0,014
* * PES/Pamuk 5 33,4900
Model 2
PES/Lan 5 33,2700 0,0900
0,04830
0,02415
3,73
0,034
* PES 5 33,3600
Model 2
PES/Lan 5 33,2700 0,0925
0,5285
0,2643
0,35
0,749
- Lan 5 33,1775
Model 2
PES/Lan 5 33,2700 0,0925
0,2769
0,1385
0,67
0,552
- Pamuk 5 33,1775
Model 2
PES/Pamuk 5 33,4900 0,1300
0,1074
0,05370
2,42
0,094
- PES 5 33,3600
Model 2
PES/Pamuk 5 33,4900 0,3125
0,6033
0,3016
1,04
0,376
- Lan 5 33,1775
Model 2
PES/Pamuk 5 33,4900 0,3125
0,3496
0,1748
1,79
0,172
- Pamuk 5 33,1775
Model 2
PES 5 33,3600 0,1825
0,4971
0,2485
0,73
0,516
- Lan 5 33,1775
Model 2
PES 5 33,3600 0,1825
0,2447
0,1224
1,49
0,233
- Pamuk 5 33,1775
Model 2
Lan 5 33,1775 0,0000
0,2546
0,1273
0,00
1,000
- Pamuk 5 33,1775
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
287
Tabela 8.28 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za srednju temperaturu kože pri nošenju odjeće od različitih tkanina pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 1,2 m/s
Vrsta modela
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina
[oC]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
Model 1
PES/Lan 5 32,8925 0,0450
0,06137
0,03069
1,47
0,239
- PES/Pamuk 5 32,8475
Model 1
PES/Lan 5 32,8925 0,0150
0,06137
0,03069
0,49
0,658
- PES 5 32,9075
Model 1
PES/Lan 5 32,8925 0,0750
0,2644
0,1322
0,57
0,610
- Lan 5 32,9675
Model 1
PES/Lan 5 32,8925 0,2350
0,3785
0,1893
1,24
0,303
- Pamuk 5 32,6575
Model 1
PES/Pamuk 5 32,8475 0,0600
0,03464
0,01732
3,46
0,041
* PES 5 32,9075
Model 1
PES/Pamuk 5 32,8475 0,1200
0,2748
0,1374
0,87
0,447
- Lan 5 32,9675
Model 1
PES/Pamuk 5 32,8475 0,1900
0,3920
0,1960
0,97
0,404
- Pamuk 5 32,6575
Model 1
PES 5 32,9075 0,0600
0,2412
0,1206
0,50
0,653
- Lan 5 32,9675
Model 1
PES 5 32,9075 0,2500
0,3581
0,1790
1,40
0,257
- Pamuk 5 32,6575
Model 1
Lan 5 32,9675 0,3100
0,1180
0,05902
5,25
0,013
* * Pamuk 5 32,6575
Model 2
PES/Lan 5 33,0325 0,0250
0,2105
0,1052
0,24
0,828
- PES/Pamuk 5 33,0575
Model 2
PES/Lan 5 33,0325 0,0450
0,2024
0,1012
0,45
0,687
- PES 5 32,9875
Model 2
PES/Lan 5 33,0325 0,1325
0,2101
0,1051
1,26
0,296
- Lan 5 33,1650
Model 2
PES/Lan 5 33,0325 0,0550
0,4230
0,2115
0,26
0,812
- Pamuk 5 32,9775
Model 2
PES/Pamuk 5 33,0575 0,0700
0,1137
0,05686
1,23
0,306
- PES 5 32,9875
Model 2
PES/Pamuk 5 33,0575 0,1075
0,1253
0,06263
1,72
0,185
- Lan 5 33,1650
Model 2
PES/Pamuk 5 33,0575 0,0800
0,3640
0,1820
0,44
0,690
- Pamuk 5 32,9775
Model 2
PES 5 32,9875 0,1775
0,01258
0,006292
28,21
0,000
* * * Lan 5 33,1650
Model 2
PES 5 32,9875 0,0100
0,2627
0,1313
0,08
0,944
- Pamuk 5 32,9775
Model 2
Lan 5 33,1650 0,1875
0,2506
0,1253
1,50
0,232
- Pamuk 5 32,9775
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
288
Tabela 8.29 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za srednju temperaturu kože pri nošenju odjeće od različitih tkanina pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,2 m/s
Vrsta modela
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina
[oC]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
Model 1
PES/Lan 5 34,0000 0,2525
0,1315
0,06575
3,84
0,031
* PES/Pamuk 5 34,2525
Model 1
PES/Lan 5 34,0000 0,4600
0,2491
0,1246
3,69
0,034
* PES 5 34,4600
Model 1
PES/Lan 5 34,0000 0,2625
0,1924
0,09621
2,73
0,072
- Lan 5 34,2625
Model 1
PES/Lan 5 34,0000 0,2450
0,3291
0,1645
1,49
0,233
- Pamuk 5 34,2450
Model 1
PES/Pamuk 5 34,2525 0,2075
0,1204
0,06019
3,45
0,041
* PES 5 34,4600
Model 1
PES/Pamuk 5 34,2525 0,0100
0,08446
0,04223
0,24
0,828
- Lan 5 34,2625
Model 1
PES/Pamuk 5 34,2525 0,0075
0,2423
0,1211
0,06
0,955
- Pamuk 5 34,2450
Model 1
PES 5 34,4600 0,1975
0,0818
0,06733
4,83
0,017
* * Lan 5 34,2625
Model 1
PES 5 34,4600 0,2150
0,1782
0,08912
2,41
0,095
- Pamuk 5 34,2450
Model 1
Lan 5 34,2625 0,0175
0,1597
0,07983
0,22
0,841
- Pamuk 5 34,2450
Model 2
PES/Lan 5 34,2400 0,0775
0,1758
0,08788
0,882
0,443
- PES/Pamuk 5 34,3175
Model 2
PES/Lan 5 34,2400 0,2625
0,2472
0,1236
2,12
0,124
- PES 5 34,5025
Model 2
PES/Lan 5 34,2400 0,1025
0,3312
0,1656
0,62
0,580
- Lan 5 34,3425
Model 2
PES/Lan 5 34,2400 0,1075
0,2660
0,1330
0,81
0,478
- Pamuk 5 34,3475
Model 2
PES/Pamuk 5 34,3175 0,1850
0,08544
0,04272
4,33
0,023
* PES 5 34,5025
Model 2
PES/Pamuk 5 34,3175 0,0250
0,1794
0,08968
0,28
0,799
- Lan 5 34,3425
Model 2
PES/Pamuk 5 34,3175 0,0300
0,1128
0,05642
0,53
0,63
- Pamuk 5 34,3475
Model 2
PES 5 34,5025 0,1600
0,09626
0,04813
3,32
0,045
* Lan 5 34,3425
Model 2
PES 5 34,5025 0,1550
0,03317
0,01658
9,35
0,003
* * * Pamuk 5 34,3475
Model 2
Lan 5 34,3425 0,0050
0,08226
0,04113
0,12
0,911
- Pamuk 5 34,3475
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
289
Tabela 8.30 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za srednju temperaturu kože pri nošenju odjeće od različitih tkanina pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,5 m/s
Vrsta modela
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina
[oC]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
Model 1
PES/Lan 5 33,7375 0,5450
0,1658
0,08292
6,57
0,007
* * PES/Pamuk 5 34,2825
Model 1
PES/Lan 5 33,7375 0,4500
0,1268
0,06338
7,10
0,006
* * PES 5 34,1875
Model 1
PES/Lan 5 33,7375 0,3900
0,08524
0,04262
9,15
0,003
* * * Lan 5 34,1275
Model 1
PES/Lan 5 33,7375 0,3000
0,1359
0,06795
4,42
0,022
* Pamuk 5 34,0375
Model 1
PES/Pamuk 5 34,2825 0,0950
0,05066
0,02533
3,75
0,033
* PES 5 34,1875
Model 1
PES/Pamuk 5 34,2825 0,1550
0,1977
0,09887
1,57
0,215
- Lan 5 34,1275
Model 1
PES/Pamuk 5 34,2825 0,2450
0,04041
0,02021
12,12
0,001
* * * Pamuk 5 34,0375
Model 1
PES 5 34,1875 0,0600
0,1490
0,07450
0,81
0,805
- Lan 5 34,1275
Model 1
PES 5 34,1875 0,1500
0,04899
0,02449
6,12
0,009
* * Pamuk 5 34,0375
Model 1
Lan 5 34,1275 0,0900
0,1749
0,08746
1,03
0,379
- Pamuk 5 34,0375
Model 2
PES/Lan 5 33,8600 0,5575
0,1495
0,07476
7,46
0,005
* * PES/Pamuk 5 34,4175
Model 2
PES/Lan 5 33,8600 0,5175
0,1132
0,05662
9,14
0,003
* * * PES 5 34,3775
Model 2
PES/Lan 5 33,8600 0,3925
0,08655
0,04328
9,07
0,003
* * * Lan 5 34,2525
Model 2
PES/Lan 5 33,8600 0,3575
0,1642
0,08209
4,36
0,022
* Pamuk 5 34,2175
Model 2
PES/Pamuk 5 34,4175 0,0400
0,04546
0,02273
1,76
0,177
- PES 5 34,3775
Model 2
PES/Pamuk 5 34,4175 0,1650
0,07188
0,03594
4,59
0,019
* * Lan 5 34,2525
Model 2
PES/Pamuk 5 34,4175 0,2000
0,02160
0,01080
18,52
0,000
* * * Pamuk 5 34,2175
Model 2
PES 5 34,3775 0,1250
0,04796
0,02398
5,21
0,014
* * Lan 5 34,2525
Model 2
PES 5 34,3775 0,1600
0,06481
0,03240
4,94
0,016
* * Pamuk 5 34,2175
Model 2
Lan 5 34,2525 0,0350
0,08888
0,04444
0,79
0,488
- Pamuk 5 34,2175
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
290
Tabela 8.31 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za srednju temperaturu kože pri nošenju odjeće od različitih tkanina pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 1,2 m/s
Vrsta modela
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina
[oC]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
Model 1
PES/Lan 5 32,8925 0,0450
0,06137
0,03069
1,47
0,229
- PES/Pamuk 5 32,8475
Model 1
PES/Lan 5 32,8925 0,0150
0,06137
0,03069
0,49
0,658
- PES 5 32,9075
Model 1
PES/Lan 5 32,8925 0,0750
0,26440
0,13220
0,57
0,610
- Lan 5 32,9675
Model 1
PES/Lan 5 32,8925 0,2350
0,3785
0,1893
1,24
0,303
- Pamuk 5 32,6575
Model 1
PES/Pamuk 5 32,8475 0,0600
0,03464
0,01732
3,46
0,041
* PES 5 32,9075
Model 1
PES/Pamuk 5 32,8475 0,1200
0,2748
0,1374
0,87
0,447
- Lan 5 32,9675
Model 1
PES/Pamuk 5 32,8475 0,1900
0,3920
0,1960
0,97
0,404
- Pamuk 5 32,6575
Model 1
PES 5 32,9075 0,0600
0,2412
0,1206
0,50
0,653
- Lan 5 32,9675
Model 1
PES 5 32,9075 0,2500
0,3581
0,1790
1,40
0,257
- Pamuk 5 32,6575
Model 1
Lan 5 32,9675 0,3100
0,1180
0,05902
5,25
0,013
* * Pamuk 5 32,6575
Model 2
PES/Lan 5 34,4400 0,1925
0,07136
0,03568
5,40
0,012
* * PES/Pamuk 5 34,2475
Model 2
PES/Lan 5 34,4400 0,1200
0,1476
0,07382
1,63
0,203
- PES 5 34,3200
Model 2
PES/Lan 5 34,4400 0,1725
0,07455
0,03728
4,63
0,019
* * Lan 5 34,2675
Model 2
PES/Lan 5 34,4400 0,0250
0,0493
0,02466
1,01
0,385
- Pamuk 5 34,4150
Model 2
PES/Pamuk 5 34,2475 0,0725
0,07848
0,03924
1,85
0,162
- PES 5 34,3200
Model 2
PES/Pamuk 5 34,2475 0,0200
0,03916
0,01958
1,02
0,382
- Lan 5 34,2675
Model 2
PES/Pamuk 5 34,2475 0,1675
0,1121
0,05603
2,99
0,058
* Pamuk 5 34,4150
Model 2
PES 5 34,3200 0,0525
0,09215
0,04608
1,14
0,337
- Lan 5 34,2675
Model 2
PES 5 34,3200 0,0950
0,1902
0,09509
1,00
0,391
- Pamuk 5 34,4150
Model 2
Lan 5 34,2675 0,1475
0,1090
0,05452
2,71
0,073
- Pamuk 5 34,4150
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
291
Tabela 8.32 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za relativnu vlažnost kože testnih osoba pri nošenju analiziranih modela pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,2 m/s
Vrsta
tkanine
Vrsta modela
N
Aritmet. sredina
[%]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard. devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan
Model 1 5 35,3350 0,9050
0,3947
0,1973
4,60
0,019
* * Model 2 5 36,2400
PES/Pamuk
Model 1 5 39,9000 1,0550
2,1496
1,0748
0,98
0,339
- Model 2 5 38,8450
PES
Model 1 5 37,8250 0,7900
2,1726
1,0863
0,73
0,520
- Model 2 5 37,0350
Lan
Model 1 5 43,3325 4,4225
1,8324
0,9162
4,83
0,017
* * Model 2 5 38,9100
Pamuk
Model 1 5 39,5750 0,4500
2,1064
1,0532
0,43
0,698
- Model 2 5 40,0250
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * * Tabela 8.33 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina
Studentovim t-testom za relativnu vlažnost kože testnih osoba pri nošenju analiziranih modela pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,5 m/s
Vrsta
tkanine
Vrsta modela
N
Aritmet. sredina
[%]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard. devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan
Model 1 5 40,7500 3,7000
1,2659
0,6329
5,85
0,010
* * Model 2 5 37,0500
PES/Pamuk
Model 1 5 42,5700 2,4275
1,6862
0,8431
2,88
0,064
* Model 2 5 40,1425
PES
Model 1 5 44,8550 1,7900
1,4010
0,7005
2,56
0,084
- Model 2 5 43,0650
Lan
Model 1 5 37,3425 0,4825
2,2558
1,1279
0,43
0,698
- Model 2 5 36,8600
Pamuk
Model 1 5 37,8675 0,5650
1,1140
0,5570
1,01
0,385
- Model 2 5 38,4325
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
292
Tabela 8.34 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za relativnu vlažnost kože testnih osoba pri nošenju analiziranih modela pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 1,2 m/s
Vrsta
tkanine
Vrsta modela
N Aritmet. sredina
[%]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard. devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan
Model 1 5 38,8575 1,8625
5,0994
2,5497
0,73
0,518
- Model 2 5 36,9950
PES/Pamuk
Model 1 5 37,9275 1,6600
2,5031
1,2516
1,33
0,277
- Model 2 5 36,2675
PES
Model 1 5 36,4900 0,4400
2,7936
1,3968
0,32
0,773
- Model 2 5 36,0500
Lan
Model 1 5 37,4000 0,9300
2,5045
1,2523
0,74
0,512
- Model 2 5 36,4700
Pamuk
Model 1 5 35,1225 0,5550
0,4563
0,2281
2,43
0,093
- Model 2 5 34,5675
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
Tabela 8.35 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za relativnu vlažnost kože testnih osoba pri nošenju analiziranih modela pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 0,2 m/s
Vrsta
tkanine
Vrsta modela
N Aritmet. sredina
[%]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard. devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan
Model 1 5 47,1975 1,7925
1,5405
0,7703
2,33
0,102
- Model 2 5 48,9900
PES/Pamuk
Model 1 5 48,8150 0,0425
2,1233
1,0617
0,04
0,971
- Model 2 5 48,8575
PES
Model 1 5 45,1075 0,9525
1,3347
0,6674
1,43
0,249
- Model 2 5 44,1550
Lan
Model 1 5 48,4425 0,2025
3,8896
1,9448
0,10
0,924
- Model 2 5 48,2400
Pamuk
Model 1 5 46,4500 2,7025
3,4524
1,7262
1,57
0,215
- Model 2 5 49,1525
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
293
Tabela 8.36 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za relativnu vlažnost kože testnih osoba pri nošenju analiziranih modela pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 0,5 m/s
Vrsta
tkanine
Vrsta modela
N Aritmet. sredina
[%]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard. devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan
Model 1 5 45,7350 3,5050
2,8882
1,4441
2,43
0,094
- Model 2 5 49,2400
PES/Pamuk
Model 1 5 44,0525 4,6575
2,8455
1,4227
3,27
0,047
* Model 2 5 48,7100
PES
Model 1 5 42,9700 3,9575
2,4392
1,2196
3,25
0,048
* Model 2 5 46,9275
Lan
Model 1 5 43,9000 0,4150
1,2326
0,6163
0,67
0,549
- Model 2 5 44,3150
Pamuk
Model 1 5 46,3250 2,8775
2,9891
1,4946
1,93
0,150
- Model 2 5 49,2025
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
Tabela 8.37 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za relativnu vlažnost kože testnih osoba pri nošenju analiziranih modela pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 1,2 m/s
Vrsta
tkanine
Vrsta modela
N Aritmet. sredina
[%]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard. devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan
Model 1 5 42,8575 5,1525
0,7358
0,3679
14,0
0,001
* * * Model 2 5 48,0100
PES/Pamuk
Model 1 5 42,0925 1,6825
2,2525
1,1262
1,49
0,232
- Model 2 5 43,7750
PES
Model 1 5 41,3875 2,2125
0,7041
0,3520
6,29
0,008
* * Model 2 5 43,6000
Lan
Model 1 5 42,6725 1,3200
2,3279
1,1640
1,13
0,339
- Model 2 5 43,9925
Pamuk
Model 1 5 41,9275 1,0350
2,6376
1,3188
0,79
0,490
- Model 2 5 42,9625
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
294
Tabela 8.38 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za relativnu vlažnost kože pri nošenju odjeće od različitih tkanina pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,2 m/s
Vrsta modela
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina
[%]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
Model 1
PES/Lan 5 35,3350 4,5650
1,3480
0,6740
6,77
0,007
* * PES/Pamuk 5 39,9000
Model 1
PES/Lan 5 35,3350 2,4900
1,7429
0,8714
2,86
0,065
* PES 5 37,8250
Model 1
PES/Lan 5 35,3350 7,9975
1,1326
0,5663
14,12
0,001
* * * Lan 5 43,3325
Model 1
PES/Lan 5 35,3350 4,2400
1,0437
0,5218
8,13
0,004
* * Pamuk 5 39,5750
Model 1
PES/Pamuk 5 39,9000 2,0750
0,9397
0,4698
4,42
0,022
* PES 5 37,8250
Model 1
PES/Pamuk 5 39,9000 3,4325
0,3552
0,1776
19,33
0,000
* * * Lan 5 43,3325
Model 1
PES/Pamuk 5 39,9000 0,3250
1,2998
0,6499
0,50
0,651
- Pamuk 5 39,5750
Model 1
PES 5 37,8250 5,5075
1,1712
0,5856
9,41
0,003
* * * Lan 5 43,3325
Model 1
PES 5 37,8250 1,7500
1,5647
0,7823
2,24
0,111
- Pamuk 5 39,5750
Model 1
Lan 5 43,3325 3,7575
1,3437
0,6718
5,59
0,011
* * Pamuk 5 39,5750
Model 2
PES/Lan 5 36,2400 2,6050
1,1905
0,5952
4,38
0,022
* PES/Pamuk 5 38,8450
Model 2
PES/Lan 5 36,2400 0,7950
0,7948
0,3974
2,00
0,139
- PES 5 37,0350
Model 2
PES/Lan 5 36,2400 2,6700
0,8627
0,4313
6,19
0,008
* * Lan 5 38,9100
Model 2
PES/Lan 5 36,2400 3,7850
1,8112
0,9056
4,18
0,025
* Pamuk 5 40,0250
Model 2
PES/Pamuk 5 38,8450 1,8100
1,1539
0,5770
3,14
0,052
- PES 5 37,0350
Model 2
PES/Pamuk 5 38,8450 0,0650
0,7015
0,3508
0,19
0,865
- Lan 5 38,9100
Model 2
PES/Pamuk 5 38,8450 1,1800
1,5855
0,7928
1,49
0,233
- Pamuk 5 40,0250
Model 2
PES 5 37,0350 1,8750
1,2495
0,6248
3,00
0,058
* Lan 5 38,9100
Model 2
PES 5 37,0350 2,9900
1,6335
0,8168
3,66
0,035
* Pamuk 5 40,0250
Model 2
Lan 5 38,9100 1,1150
1,5081
0,7540
1,48
0,236
- Pamuk 5 40,0250
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
295
Tabela 8.39 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za relativnu vlažnost kože pri nošenju odjeće od različitih tkanina pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,5 m/s
Vrsta modela
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina
[%]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
Model 1
PES/Lan 5 40,7500 1,8200
1,6075
0,8038
2,26
0,108
- PES/Pamuk 5 42,5700
Model 1
PES/Lan 5 40,7500 4,1050
3,2240
1,6120
2,55
0,084
- PES 5 44,8550
Model 1
PES/Lan 5 40,7500 3,4075
0,5930
0,2965
11,49
0,001
* * * Lan 5 37,3425
Model 1
PES/Lan 5 40,7500 2,8825
1,9344
0,9672
2,98
0,059
* Pamuk 5 37,8675
Model 1
PES/Pamuk 5 42,5700 2,2850
2,4730
1,2365
1,85
0,162
- PES 5 44,8550
Model 1
PES/Pamuk 5 42,5700 5,2275
1,6293
0,8147
6,42
0,008
* * Lan 5 37,3425
Model 1
PES/Pamuk 5 42,5700 4,7025
1,6273
0,8137
5,78
0,010
* * Pamuk 5 37,8675
Model 1
PES 5 44,8550 7,5125
3,5573
1,7786
4,22
0,024
* Lan 5 37,3425
Model 1
PES 5 44,8550 6,9875
1,7969
0,8984
7,78
0,004
* * Pamuk 5 37,8675
Model 1
Lan 5 37,3425 0,5250
2,1020
1,0510
0,50
0,652
- Pamuk 5 37,8675
Model 2
PES/Lan 5 37,0500 3,0925
1,9749
0,9875
3,13
0,052
* PES/Pamuk 5 40,1425
Model 2
PES/Lan 5 37,0500 6,0150
3,4218
1,7109
3,52
0,039
* PES 5 43,0650
Model 2
PES/Lan 5 37,0500 0,1900
0,9136
0,4568
0,42
0,705
- Lan 5 36,8600
Model 2
PES/Lan 5 37,0500 1,3825
0,5039
0,2519
5,49
0,012
* * Pamuk 5 38,4325
Model 2
PES/Pamuk 5 40,1425 2,9225
2,0316
1,0158
2,88
0,064
* PES 5 43,0650
Model 2
PES/Pamuk 5 40,1425 3,2825
1,1068
0,5534
5,93
0,010
* * Lan 5 36,8600
Model 2
PES/Pamuk 5 40,1425 1,7100
1,5690
0,7845
2,18
0,117
- Pamuk 5 38,4325
Model 2
PES 5 43,0650 6,2050
2,6108
1,3054
4,75
0,018
* * Lan 5 36,8600
Model 2
PES 5 43,0650 4,6325
3,1890
1,5945
2,91
0,062
* Pamuk 5 38,4325
Model 2
Lan 5 36,8600 1,5725
0,6630
0,3315
4,74
0,018
* * Pamuk 5 38,4325
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
296
Tabela 8.40 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za relativnu vlažnost kože pri nošenju odjeće od različitih tkanina pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 1,2 m/s
Vrsta modela
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina
[%]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
Model 1
PES/Lan 5 38,8575 0,9300
1,3945
0,6972
1,33
0,274
- PES/Pamuk 5 37,9275
Model 1
PES/Lan 5 38,8575 2,3675
2,4247
1,2123
1,95
0,146
- PES 5 36,4900
Model 1
PES/Lan 5 38,8575 1,4575
1,9643
0,9821
1,48
0,234
- Lan 5 37,4000
Model 1
PES/Lan 5 38,8575 3,7350
4,6036
2,3018
1,62
0,203
- Pamuk 5 35,1225
Model 1
PES/Pamuk 5 37,9275 1,4375
1,1043
0,5522
2,60
0,080
- PES 5 36,4900
Model 1
PES/Pamuk 5 37,9275 0,5275
0,6396
0,3198
1,65
0,198
- Lan 5 37,4000
Model 1
PES/Pamuk 5 37,9275 2,8050
3,3305
1,6653
1,68
0,191
- Pamuk 5 35,1225
Model 1
PES 5 36,4900 0,9100
0,5068
0,2534
3,59
0,037
* Lan 5 37,4000
Model 1
PES 5 36,4900 1,3675
2,2283
1,1142
1,23
0,307
- Pamuk 5 35,1225
Model 1
Lan 5 37,4000 2,2775
2,7239
1,3620
1,67
0,193
- Pamuk 5 35,1225
Model 2
PES/Lan 5 36,9950 0,7275
1,9889
0,9945
0,73
0,517
- PES/Pamuk 5 36,2675
Model 2
PES/Lan 5 36,9950 0,9450
1,5958
0,7979
0,18
0,322
- PES 5 36,0500
Model 2
PES/Lan 5 36,9950 0,5250
1,7818
0,8909
0,59
0,597
- Lan 5 36,4700
Model 2
PES/Lan 5 36,9950 2,4275
2,1190
1,0595
2,29
0,106
- Pamuk 5 34,5675
Model 2
PES/Pamuk 5 36,2675 0,2175
1,4077
0,7039
0,31
0,778
- PES 5 36,0500
Model 2
PES/Pamuk 5 36,2675 0,2025
0,6768
0,3384
0,60
0,592
- Lan 5 36,4700
Model 2
PES/Pamuk 5 36,2675 1,7000
1,1662
0,5831
2,92
0,062
* Pamuk 5 34,5675
Model 2
PES 5 36,0500 0,4200
0,8151
0,4076
1,03
0,379
- Lan 5 36,4700
Model 2
PES 5 36,0500 1,4825
0,6457
0,3228
4,60
0,019
* * Pamuk 5 34,5675
Model 2
Lan 5 36,4700 1,9025
0,6385
0,3193
5,96
0,009
* * Pamuk 5 34,5675
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
297
Tabela 8.41 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za relativnu vlažnost kože pri nošenju odjeće od različitih tkanina pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 0,2 m/s
Vrsta modela
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina
[%]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
Model 1
PES/Lan 5 47,1975 1,6175
1,4276
0,7138
2,27
0,108
- PES/Pamuk 5 48,8150
Model 1
PES/Lan 5 47,1975 2,0900
2,3202
1,1601
1,80
0,169
- PES 5 45,1075
Model 1
PES/Lan 5 47,1975 1,2450
4,0305
2,0153
0,62
0,580
- Lan 5 48,4425
Model 1
PES/Lan 5 47,1975 0,7475
2,6919
1,3459
0,56
0,617
- Pamuk 5 46,4500
Model 1
PES/Pamuk 5 48,8150 3,7075
1,0167
0,05084
7,29
0,005
* * PES 5 45,1075
Model 1
PES/Pamuk 5 48,8150 0,3725
3,2017
1,6008
0,23
0,831
- Lan 5 48,4425
Model 1
PES/Pamuk 5 48,8150 2,3650
1,9425
0,9713
2,44
0,093
- Pamuk 5 46,4500
Model 1
PES 5 45,1075 3,3350
2,6511
1,3256
2,52
0,086
- Lan 5 48,4425
Model 1
PES 5 45,1075 1,3425
1,5361
0,7681
1,75
0,179
- Pamuk 5 46,4500
Model 1
Lan 5 48,4425 1,9925
1,4080
0,7040
2,83
0,066
* Pamuk 5 46,4500
Model 2
PES/Lan 5 48,9900 0,1325
1,0704
0,5352
0,25
0,820
- PES/Pamuk 5 48,8575
Model 2
PES/Lan 5 48,9900 4,8350
2,3048
1,1524
4,20
0,025
* PES 5 44,1550
Model 2
PES/Lan 5 48,9900 0,7500
2,1808
1,0904
0,69
0,541
- Lan 5 48,2400
Model 2
PES/Lan 5 48,9900 0,1625
1,5144
0,7572
0,22
0,844
- Pamuk 5 49,1525
Model 2
PES/Pamuk 5 48,8575 4,7025
1,5743
0,7871
5,97
0,009
* * PES 5 44,1550
Model 2
PES/Pamuk 5 48,8575 0,6175
1,4010
0,7005
0,88
0,443
- Lan 5 48,2400
Model 2
PES/Pamuk 5 48,8575 0,2950
1,5020
0,7510
0,39
0,721
- Pamuk 5 49,1525
Model 2
PES 5 44,1550 4,0850
1,8068
0,9034
4,52
0,020
* Lan 5 48,2400
Model 2
PES 5 44,1550 4,9975
1,7200
0,8600
5,81
0,010
* * Pamuk 5 49,1525
Model 2
Lan 5 48,2400 0,9125
1,6139
0,8070
1,13
0,340
- Pamuk 5 49,1525
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
298
Tabela 8.42 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za relativnu vlažnost kože pri nošenju odjeće od različitih tkanina pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 0,5 m/s
Vrsta modela
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina
[%]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
Model 1
PES/Lan 5 45,7350 1,6825
0,5974
0,2987
5,63
0,011
* * PES/Pamuk 5 46,0525
Model 1
PES/Lan 5 45,7350 2,7650
0,7679
0,3840
7,20
0,006
* * PES 5 42,9700
Model 1
PES/Lan 5 45,7350 1,8350
1,1322
0,5661
3,24
0,048
* Lan 5 43,9000
Model 1
PES/Lan 5 45,7350 0,5900
0,9548
0,4774
1,24
0,304
- Pamuk 5 46,3250
Model 1
PES/Pamuk 5 46,0525 1,0825
0,8925
0,4463
2,43
0,094
- PES 5 42,9700
Model 1
PES/Pamuk 5 46,0525 0,1525
0,9948
0,4974
0,31
0,779
- Lan 5 43,9000
Model 1
PES/Pamuk 5 46,0525 2,2725
1,0857
0,5429
4,19
0,025
* Pamuk 5 46,3250
Model 1
PES 5 42,9700 0,9300
0,6993
0,3496
2,66
0,076
- Lan 5 43,9000
Model 1
PES 5 42,9700 3,3550
0,8723
0,4361
7,69
0,005
* * Pamuk 5 46,3250
Model 1
Lan 5 43,9000 2,4250
0,6407
0,3203
7,57
0,005
* * Pamuk 5 46,3250
Model 2
PES/Lan 5 49,2400 0,5300
0,3010
0,1505
3,52
0,039
* PES/Pamuk 5 48,7100
Model 2
PES/Lan 5 49,2400 2,3125
0,6659
0,3330
6,95
0,006
* * PES 5 46,9275
Model 2
PES/Lan 5 49,2400 4,9250
1,5602
0,7801
6,31
0,008
* * Lan 5 44,3150
Model 2
PES/Lan 5 49,2400 0,0375
0,9940
0,4970
0,08
0,945
- Pamuk 5 49,2025
Model 2
PES/Pamuk 5 48,7100 1,7825
0,6685
0,3342
5,33
0,013
* * PES 5 46,9275
Model 2
PES/Pamuk 5 48,7100 4,3950
1,6140
0,8052
5,46
0,012
* * Lan 5 44,3150
Model 2
PES/Pamuk 5 48,7100 0,4925
0,8858
0,4429
1,11
0,347
- Pamuk 5 49,2025
Model 2
PES 5 46,9275 2,6125
1,0704
0,5352
4,88
0,016
* * Lan 5 44,3150
Model 2
PES 5 46,9275 2,2750
1,4514
0,7257
3,14
0,052
* Pamuk 5 49,2025
Model 2
Lan 5 44,3150 4,8875
2,4789
1,2395
3,94
0,029
* Pamuk 5 49,2025
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
299
Tabela 8.43 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za relativnu vlažnost kože pri nošenju odjeće od različitih tkanina pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 1,2 m/s
Vrsta modela
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina
[%]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
Model 1
PES/Lan 5 42,8575 0,7650
0,6752
0,3376
2,27
0,108
- PES/Pamuk 5 42,0925
Model 1
PES/Lan 5 42,8575 1,4700
2,4415
1,2208
1,20
0,315
- PES 5 41,3875
Model 1
PES/Lan 5 42,8575 0,1850
0,6580
0,3290
0,56
0,613
- Lan 5 42,6725
Model 1
PES/Lan 5 42,8575 0,9300
0,8122
0,4061
2,29
0,106
- Pamuk 5 41,9275
Model 1
PES/Pamuk 5 42,0925 0,7050
1,8049
0,9024
0,78
0,492
- PES 5 41,3875
Model 1
PES/Pamuk 5 42,0925 0,5800
1,1674
0,5837
0,99
0,394
- Lan 5 42,6725
Model 1
PES/Pamuk 5 42,0925 0,1650
0,9479
0,4739
0,35
0,751
- Pamuk 5 41,9275
Model 1
PES 5 41,3875 1,2850
2,8188
1,4094
0,91
0,429
- Lan 5 42,6725
Model 1
PES 5 41,3875 0,5400
2,2780
1,1390
0,47
0,668
- Pamuk 5 41,9275
Model 1
Lan 5 42,6725 0,7450
0,6675
0,3337
2,23
0,112
- Pamuk 5 41,9275
Model 2
PES/Lan 5 48,0100 4,2350
2,2848
1,1424
3,71
0,034
* PES/Pamuk 5 43,7750
Model 2
PES/Lan 5 48,0100 4,4100
2,5794
1,2897
3,42
0,042
* PES 5 43,6000
Model 2
PES/Lan 5 48,0100 4,0175
1,4296
0,7148
5,62
0,011
* * Lan 5 43,9925
Model 2
PES/Lan 5 48,0100 5,0475
2,2676
1,1338
4,45
0,021
* Pamuk 5 42,9625
Model 2
PES/Pamuk 5 43,7750 0,1750
0,5323
0,2661
0,66
0,558
- PES 5 43,6000
Model 2
PES/Pamuk 5 43,7750 0,2175
0,9624
0,4812
0,45
0,682
- Lan 5 43,9925
Model 2
PES/Pamuk 5 43,7750 0,8125
0,6426
0,3213
2,53
0,086
- Pamuk 5 42,9625
Model 2
PES 5 43,6000 0,3925
1,1577
0,5789
0,68
0,546
- Lan 5 43,9925
Model 2
PES 5 43,6000 0,6375
0,4990
0,2495
2,56
0,084
- Pamuk 5 42,9625
Model 2
Lan 5 43,9925 1,0300
0,8621
0,4311
2,39
0,097
- Pamuk 5 42,9625
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
300
Tabela 8.44 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za relativnu vlažnost kože pri nošenju odjeće od različitih tkanina pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,2 m/s
Vrsta modela
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina
[%]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
Model 1
PES/Lan 5 56,8025 3,8100
1,7911
0,8956
4,25
0,024
* PES/Pamuk 5 60,6125
Model 1
PES/Lan 5 56,8025 1,2625
2,4603
1,2302
1,03
0,380
- PES 5 55,5400
Model 1
PES/Lan 5 56,8025 4,3325
3,1661
1,5830
2,74
0,072
- Lan 5 52,4700
Model 1
PES/Lan 5 56,8025 0,4325
0,8134
0,4157
1,04
0,375
- Pamuk 5 56,3700
Model 1
PES/Pamuk 5 60,6125 5,0725
0,8201
0,4100
12,27
0,001
* * * PES 5 55,5400
Model 1
PES/Pamuk 5 60,6125 8,1425
1,5910
0,7955
10,24
0,002
* * * Lan 5 52,4700
Model 1
PES/Pamuk 5 60,6125 4,2425
1,8196
0,9098
4,66
0,019
* * Pamuk 5 56,3700
Model 1
PES 5 55,5400 3,0700
1,5159
0,7580
4,05
0,027
* Lan 5 52,4700
Model 1
PES 5 55,5400 0,8300
2,6181
1,3090
0,63
0,571
- Pamuk 5 56,3700
Model 1
Lan 5 52,4700 3,9000
2,9719
1,4860
2,63
0,079
- Pamuk 5 56,3700
Model 2
PES/Lan 5 61,1075 0,9800
0,9421
0,4711
2,08
0,129
- PES/Pamuk 5 62,0875
Model 2
PES/Lan 5 61,1075 0,9050
0,3271
0,1635
5,53
0,012
* * PES 5 62,0125
Model 2
PES/Lan 5 61,1075 2,5275
3,0218
1,5109
1,67
0,193
- Lan 5 58,5800
Model 2
PES/Lan 5 61,1075 1,1150
0,6144
0,3072
3,63
0,036
* Pamuk 5 59,9925
Model 2
PES/Pamuk 5 62,0875 0,0750
1,0250
0,5125
0,15
0,893
- PES 5 62,0125
Model 2
PES/Pamuk 5 62,0875 3,5075
2,9020
1,4510
2,42
0,094
- Lan 5 58,5800
Model 2
PES/Pamuk 5 62,0875 2,0950
0,4375
0,2187
9,58
0,002
* * * Pamuk 5 59,9925
Model 2
PES 5 62,0125 3,4325
2,7784
1,3892
2,47
0,090
- Lan 5 58,5800
Model 2
PES 5 62,0125 2,0200
0,6459
0,3229
6,26
0,008
* * Pamuk 5 59,9925
Model 2
Lan 5 58,5800 1,4125
2,6921
1,3460
1,05
0,371
- Pamuk 5 59,9925
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
301
Tabela 8.45 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za relativnu vlažnost kože pri nošenju odjeće od različitih tkanina pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,5 m/s
Vrsta modela
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina
[%]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t – test
P
Nivo sigurn. razlike
Model 1
PES/Lan 5 54,6700 0,9575
0,7285
0,3642
2,63
0,078
- PES/Pamuk 5 55,6275
Model 1
PES/Lan 5 54,6700 0,9800
0,8797
0,4398
2,23
0,112
- PES 5 53,6900
Model 1
PES/Lan 5 54,6700 1,0675
1,2132
0,6066
1,76
0,177
- Lan 5 53,6025
Model 1
PES/Lan 5 54,6700 0,8600
1,5886
0,7943
1,08
0,358
- Pamuk 5 53,8100
Model 1
PES/Pamuk 5 55,6275 1,9375
0,3116
0,1558
12,44
0,001
* * * PES 5 53,6900
Model 1
PES/Pamuk 5 55,6275 2,0250
1,1842
0,5921
3,42
0,042
* Lan 5 53,6025
Model 1
PES/Pamuk 5 55,6275 1,8175
1,1888
0,5944
3,06
0,055
* Pamuk 5 53,8100
Model 1
PES 5 53,6900 0,0875
1,2746
0,6373
0,14
0,899
- Lan 5 53,6025
Model 1
PES 5 53,6900 0,1200
1,0800
0,5400
0,22
0,838
- Pamuk 5 53,8100
Model 1
Lan 5 53,6025 0,2075
0,9096
0,4548
0,46
0,679
- Pamuk 5 53,8100
Model 2
PES/Lan 5 60,6375 4,0525
0,6508
0,3254
12,45
0,001
* * * PES/Pamuk 5 56,5850
Model 2
PES/Lan 5 60,6375 6,0225
1,0778
0,5389
11,18
0,002
* * * PES 5 54,6150
Model 2
PES/Lan 5 60,6375 2,9125
1,0094
0,5047
5,77
0,010
* * Lan 5 57,7250
Model 2
PES/Lan 5 60,6375 3,3125
1,5257
0,7628
3,34
0,023
* Pamuk 5 57,3250
Model 2
PES/Pamuk 5 56,5850 1,9700
0,8241
0,4120
4,78
0,017
* * PES 5 54,6150
Model 2
PES/Pamuk 5 56,5850 1,1400
0,6410
0,3205
3,56
0,038
* Lan 5 57,7250
Model 2
PES/Pamuk 5 56,5850 0,7400
1,7780
0,8890
0,83
0,466
- Pamuk 5 57,3250
Model 2
PES 5 54,6150 3,1100
0,2754
0,1377
22,58
0,000
* * * Lan 5 57,7250
Model 2
PES 5 54,6150 2,7100
1,7633
0,8816
3,07
0,054
* Pamuk 5 57,3250
Model 2
Lan 5 57,7250 0,4000
1,6841
0,8421
0,48
0,667
- Pamuk 5 57,3250
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
302
Tabela 8.46 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za relativnu vlažnost kože pri nošenju odjeće od različitih tkanina pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 1,2 m/s
Vrsta modela
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina
[%]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
Model 1
PES/Lan 5 51,1925 3,0650
1,6292
0,8146
3,76
0,033
* PES/Pamuk 5 54,2575
Model 1
PES/Lan 5 51,1925 2,7050
0,5317
0,2658
10,18
0,002
* * * PES 5 53,8975
Model 1
PES/Lan 5 51,1925 1,0525
0,7152
0,3576
2,94
0,060
* Lan 5 52,2450
Model 1
PES/Lan 5 51,1925 1,9850
1,5732
0,7866
2,52
0,086
- Pamuk 5 49,2075
Model 1
PES/Pamuk 5 54,2575 0,3600
2,0773
1,0386
0,35
0,752
- PES 5 53,8975
Model 1
PES/Pamuk 5 54,2575 2,0125
1,2821
0,6410
3,14
0,052
* Lan 5 52,2450
Model 1
PES/Pamuk 5 54,2575 5,0500
2,9600
1,4800
3,41
0,042
* Pamuk 5 49,2075
Model 1
PES 5 53,8975 1,6525
1,1565
0,5782
2,86
0,065
* Lan 5 52,2450
Model 1
PES 5 53,8975 4,6900
1,5404
0,7702
6,09
0,009
* * Pamuk 5 49,2075
Model 1
Lan 5 52,2450 3,0375
1,7174
0,8587
3,54
0,038
* Pamuk 5 49,2075
Model 2
PES/Lan 5 53,5550 0,8025
0,7043
0,3522
2,28
0,107
- PES/Pamuk 5 54,3575
Model 2
PES/Lan 5 53,5550 2,6025
1,4025
0,7013
3,71
0,034
* PES 5 56,1575
Model 2
PES/Lan 5 53,5550 0,1725
1,1314
0,5657
0,31
0,780
- Lan 5 53,3825
Model 2
PES/Lan 5 53,5550 1,0775
3,3176
1,6588
0,65
0,562
- Pamuk 5 52,4775
Model 2
PES/Pamuk 5 54,3575 1,8000
1,9101
0,9550
1,89
0,156
- PES 5 56,1575
Model 2
PES/Pamuk 5 54,3575 0,9750
1,5257
0,7629
1,28
0,291
- Lan 5 53,3825
Model 2
PES/Pamuk 5 54,3575 1,8800
3,8646
1,9323
0,97
0,402
- Pamuk 5 52,4775
Model 2
PES 5 56,1575 2,7750
0,5367
0,2684
10,34
0,002
* * * Lan 5 53,3825
Model 2
PES 5 56,1575 3,6800
1,9546
0,9773
3,77
0,033
* Pamuk 5 52,4775
Model 2
Lan 5 53,3825 0,9050
2,3996
1,1998
0,75
0,505
- Pamuk 5 52,4775
Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *
303
Tabela 8.47 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za frekvenciju srca testnih osoba pri nošenju analiziranih modela pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,5 m/s
Vrsta
tkanine
Vrsta modela
N
Aritmet. sredina [ud/min]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard. devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan
Model 1 10 159,80 35,40
5,8157
1,8391
19,25
0,000
* * * Model 2 10 124,40
PES/Pamuk
Model 1 10 135,70 4,00
3,6818
1,1643
3,44
0,007
* * Model 2 10 139,70
PES
Model 1 10 139,30 13,00
5,6174
1,7764
7,32
0,000
* * * Model 2 10 152,30
Lan
Model 1 10 126,20 1,30
6,1292
1,9382
0,67
0,519
- Model 2 10 127,50
Pamuk
Model 1 10 124,60 4,50
9,5248
3,0120
1,49
0,169
- Model 2 10 129,10
Napomena: Za f = 9, ttab 2,26 (α = 0,05) * ; ttab 3,25 (α = 0,01)* *; ttab 4,78 (α = 0,001)* * *
Tabela 8.48 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za frekvenciju srca testnih osoba pri nošenju analiziranih modela pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 1,2 m/s
Vrsta tkanine
Vrsta modela
N
Aritmet. sredina [ud/min]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard. devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan
Model 1 10 144,50 26,60
9,3238
2,9484
9,02
0,000
* * * Model 2 10 117,90
PES/Pamuk
Model 1 10 100,60 37,10
10,9691
3,4687
10,70
0,000
* * * Model 2 10 137,70
PES
Model 1 10 123,70 8,30
17,1403
5,4202
1,53
0,160
- Model 2 10 132,00
Lan
Model 1 10 98,20 14,10
5,0651
1,6017
8,80
0,000
* * * Model 2 10 112,30
Pamuk
Model 1 10 137,20 20,00
30,2435
9,5638
2,09
0,066
- Model 2 10 117,20
Napomena: Za f = 9, ttab 2,26 (α = 0,05) * ; ttab 3,25 (α = 0,01)* *; ttab 4,78 (α = 0,001)* * *
304
Tabela 8.49 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za frekvenciju srca testnih osoba pri nošenju analiziranih modela pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 0,5 m/s
Vrsta tkanine
Vrsta modela
N
Aritmet. sredina [ud/min]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard. devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan
Model 1 10 136,70 24,40
13,8259
4,3721
5,58
0,000
* * * Model 2 10 112,30
PES/Pamuk
Model 1 10 113,80 6,60
6,2929
1,9900
3,32
0,009
* * Model 2 10 120,40
PES
Model 1 10 107,20 22,80
14,8009
4,6805
4,87
0,001
* * * Model 2 10 130,00
Lan
Model 1 10 135,70 0,50
10,0692
3,1842
0,16
0,879
- Model 2 10 135,20
Pamuk
Model 1 10 140,90 9,80
12,8910
4,0765
2,40
0,040
* Model 2 10 150,70
Napomena: Za f = 9, ttab 2,26 (α = 0,05) * ; ttab 3,25 (α = 0,01)* *; ttab 4,78 (α = 0,001)* * *
Tabela 8.50 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina
Studentovim t-testom za frekvenciju srca testnih osoba pri nošenju analiziranih modela pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 1,2 m/s
Vrsta tkanine
Vrsta modela
N
Aritmet. sredina [ud/min]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard. devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan
Model 1 10 149,60 40,40
8,3693
2,6466
15,27
0,000
* * * Model 2 10 109,20
PES/Pamuk
Model 1 10 119,90 25,20
7,8287
2,4757
10,18
0,000
* * * Model 2 10 145,10
PES
Model 1 10 118,00 5,00
6,8475
2,1654
2,31
0,046
* Model 2 10 123,00
Lan
Model 1 10 158,60 68,60
18,3920
5,8161
11,80
0,000
* * * Model 2 10 90,00
Pamuk
Model 1 10 120,90 2,90
14,0590
4,4458
0,65
0,531
- Model 2 10 118,00
Napomena: Za f = 9, ttab 2,26 (α = 0,05) * ; ttab 3,25 (α = 0,01)* *; ttab 4,78 (α = 0,001)* * *
305
Tabela 8.51 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za frekvenciju srca testnih osoba pri nošenju analiziranih modela pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,5 m/s
Vrsta tkanine
Vrsta modela
N
Aritmet. sredina [ud/min]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard. devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan
Model 1 10 126,80 0,40
5,2536
1,6613
0,24
0,815
- Model 2 10 127,20
PES/Pamuk
Model 1 10 160,40 22,60
4,9933
1,5790
14,31
0,000
* * * Model 2 10 137,80
PES
Model 1 10 153,80 19,50
10,2116
3,2292
6,04
0,000
* * * Model 2 10 134,30
Lan
Model 1 10 111,20 35,90
14,8133
4,6844
7,66
0,000
* * * Model 2 10 147,10
Pamuk
Model 1 10 114,90 0,80
12,8996
4,0792
0,20
0,849
- Model 2 10 115,70
Napomena: Za f = 9, ttab 2,26 (α = 0,05) * ; ttab 3,25 (α = 0,01)* *; ttab 4,78 (α = 0,001)* * *
Tabela 8.52 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina
Studentovim t-testom za frekvenciju srca testnih osoba pri nošenju analiziranih modela pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 1,2 m/s
Vrsta tkanine
Vrsta modela
N
Aritmet. sredina [ud/min]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard. devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
PES/Lan
Model 1 10 134,60 20,40
11,2566
3,5597
5,73
0,000
* * * Model 2 10 114,20
PES/Pamuk
Model 1 10 142,00 22,80
7,2234
2,2842
9,98
0,000
* * * Model 2 10 164,80
PES
Model 1 10 128,20 19,30
13,8327
4,3743
4,41
0,002
* * Model 2 10 147,50
Lan
Model 1 10 125,90 15,20
15,9638
5,0482
3,01
0,015
* Model 2 10 141,10
Pamuk
Model 1 10 146,90 15,60
19,4548
6,1521
2,54
0,032
* Model 2 10 131,30
Napomena: Za f = 9, ttab 2,26 (α = 0,05) * ; ttab 3,25 (α = 0,01)* *; ttab 4,78 (α = 0,001)* * *
306
Tabela 8.53 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za frekvenciju srca testnih osoba pri nošenju odjeće od različitih tkanina pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,2 m/s
Vrsta modela
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina [ud/min]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
Model 1
PES/Lan 10 161,0000 33,90
7,8521
2,4831
13,65
0,000
* * * PES/Pamuk 10 127,1000
Model 1
PES/Lan 10 161,0000 47,30
3,2677
1,0333
45,77
0,000
* * * PES 10 113,7000
Model 1
PES/Lan 10 161,0000 44,00
4,9666
1,5706
28,02
0,000
* * * Lan 10 117,0000
Model 1
PES/Lan 10 161,0000 21,70
18,23
5,7659
3,76
0,004
* * Pamuk 10 139,3000
Model 1
PES/Pamuk 10 127,1000 13,40
6,5184
2,0613
6,50
0,000
* * * PES 10 113,7000
Model 1
PES/Pamuk 10 127,1000 10,10
9,4804
2,9980
3,37
0,008
* * Lan 10 117,0000
Model 1
PES/Pamuk 10 127,1000 12,20
16,4574
5,2043
2,34
0,044
* Pamuk 10 139,3000
Model 1
PES 10 113,7000 3,30
5,1651
1,6333
2,02
0,074
- Lan 10 117,0000
Model 1
PES 10 113,7000 25,60
16,7212
5,2877
4,84
0,001
* * * Pamuk 10 139,3000
Model 1
Lan 10 117,0000 22,30
16,7070
5,2832
4,22
0,002
* * Pamuk 10 139,3000
Model 2
PES/Lan 10 135,3000 6,30
7,1344
2,2561
2,79
0,021
* PES/Pamuk 10 129,0000
Model 2
PES/Lan 10 135,3000 1,80
7,5689
2,3935
0,75
0,471
- PES 10 133,5000
Model 2
PES/Lan 10 135,3000 19,80
12,8478
4,0628
4,87
0,001
* * * Lan 10 115,5000
Model 2
PES/Lan 10 135,3000 1,20
6,5456
2,0699
0,58
0,576
- Pamuk 10 134,1000
Model 2
PES/Pamuk 10 129,0000 4,50
4,4031
1,4240
3,16
0,012
* PES 10 133,5000
Model 2
PES/Pamuk 10 129,0000 13,50
18,6860
5,9090
2,29
0,048
* Lan 10 115,5000
Model 2
PES/Pamuk 10 129,0000 5,10
7,1407
2,2581
2,26
0,050
* Pamuk 10 134,1000
Model 2
PES 10 133,5000 18,00
19,3735
6,1264
2,94
0,017
* * Lan 10 115,5000
Model 2
PES 10 133,5000 0,60
7,3515
2,3247
0,26
0,802
- Pamuk 10 134,1000
Model 2
Lan 10 115,5000 18,60
16,5476
5,2328
3,56
0,006
* * Pamuk 10 134,1000
Napomena: Za f = 9, ttab 2,26 (α = 0,05) * ; ttab 3,25 (α = 0,01)* *; ttab 4,78 (α = 0,001)* * *
307
Tabela 8.54 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za frekvenciju srca testnih osoba pri nošenju odjeće od različitih tkanina pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,5 m/s
Vrsta modela
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina [ud/min]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
Model 1
PES/Lan 10 159,8000 24,10
6,8223
2,1574
11,17
0,000
* * * PES/Pamuk 10 135,7000
Model 1
PES/Lan 10 159,8000 20,50
8,6056
2,7213
7,53
0,000
* * * PES 10 139,3000
Model 1
PES/Lan 10 159,8000 33,60
6,3456
2,0067
16,74
0,000
* * * Lan 10 126,2000
Model 1
PES/Lan 10 159,8000 35,20
9,8860
3,1262
11,26
0,000
* * * Pamuk 10 124,6000
Model 1
PES/Pamuk 10 135,7000 3,60
7,9331
2,5087
1,44
0,185
- PES 10 139,3000
Model 1
PES/Pamuk 10 135,7000 9,50
8,0450
2,5441
3,73
0,005
* * Lan 10 126,2000
Model 1
PES/Pamuk 10 135,7000 11,10
8,5173
2,6934
4,12
0,003
* * Pamuk 10 124,6000
Model 1
PES 10 139,3000 13,10
5,6263
1,7792
7,36
0,000
* * * Lan 10 126,2000
Model 1
PES 10 139,3000 14,70
5,8319
1,8442
7,97
0,000
* * * Pamuk 10 124,6000
Model 1
Lan 10 126,2000 1,60
9,1311
2,8875
0,55
0,593
- Pamuk 10 124,6000
Model 2
PES/Lan 10 124,4000 15,30
5,6578
1,7892
8,55
0,000
* * * PES/Pamuk 10 139,7000
Model 2
PES/Lan 10 124,4000 27,90
4,6296
1,4640
19,06
0,000
* * * PES 10 152,3000
Model 2
PES/Lan 10 124,4000 3,10
7,7524
2,4515
1,27
0,238
- Lan 10 127,5000
Model 2
PES/Lan 10 124,4000 4,70
7,6746
2,4269
1,94
0,085
- Pamuk 10 129,1000
Model 2
PES/Pamuk 10 139,7000 12,60
5,2747
1,6680
7,55
0,000
* * * PES 10 152,3000
Model 2
PES/Pamuk 10 139,7000 12,20
8,5868
2,7154
4,49
0,002
* * Lan 10 127,5000
Model 2
PES/Pamuk 10 139,7000 10,60
5,8727
1,8571
5,71
0,000
* * * Pamuk 10 129,1000
Model 2
PES 10 152,3000 24,80
6,4429
2,0374
12,17
0,000
* * * Lan 10 127,5000
Model 2
PES 10 152,3000 23,20
7,9554
2,5157
9,22
0,000
* * * Pamuk 10 129,1000
Model 2
Lan 10 127,5000 1,60
11,8902
3,7600
0,43
0,680
- Pamuk 10 129,1000
Napomena: Za f = 9, ttab 2,26 (α = 0,05) * ; ttab 3,25 (α = 0,01)* *; ttab 4,78 (α = 0,001)* * *
308
Tabela 8.55 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za frekvenciju srca testnih osoba pri nošenju odjeće od različitih tkanina pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 1,2 m/s
Vrsta modela
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina [ud/min]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
Model 1
PES/Lan 10 144,5000 43,90
6,2441
1,9746
22,23
0,000
* * * PES/Pamuk 10 100,6000
Model 1
PES/Lan 10 144,5000 20,80
14,5358
4,5966
4,53
0,001
* * PES 10 123,7000
Model 1
PES/Lan 10 144,5000 46,30
5,2292
1,6536
28,00
0,000
* * * Lan 10 98,2000
Model 1
PES/Lan 10 144,5000 7,30
18,2334
5,7659
1,27
0,237
- Pamuk 10 137,2000
Model 1
PES/Pamuk 10 100,6000 23,10
10,5877
3,3481
6,90
0,000
* * * PES 10 123,7000
Model 1
PES/Pamuk 10 100,6000 2,40
5,5817
1,7651
1,36
0,207
- Lan 10 98,2000
Model 1
PES/Pamuk 10 100,6000 36,60
15,6290
4,9423
7,41
0,000
* * * Pamuk 10 137,2000
Model 1
PES 10 123,7000 25,50
13,6484
4,3160
5,91
0,000
* * * Lan 10 98,2000
Model 1
PES 10 123,7000 13,50
17,6965
5,5961
2,41
0,039
* Pamuk 10 137,2000
Model 1
Lan 10 98,2000 39,00
20,4124
6,4550
6,04
0,000
* * * Pamuk 10 137,2000
Model 2
PES/Lan 10 117,9000 19,80
14,6424
4,6303
4,28
0,002
* * PES/Pamuk 10 137,7000
Model 2
PES/Lan 10 117,9000 14,10
23,9789
7,5828
1,86
0,096
- PES 10 132,0000
Model 2
PES/Lan 10 117,9000 5,60
9,8116
3,1027
1,81
0,105
- Lan 10 112,3000
Model 2
PES/Lan 10 117,9000 0,70
18,0496
5,7078
0,12
0,905
- Pamuk 10 117,2000
Model 2
PES/Pamuk 10 137,7000 5,70
18,4273
5,8272
0,98
0,354
- PES 10 132,0000
Model 2
PES/Pamuk 10 137,7000 25,40
13,2430
4,1878
6,07
0,000
* * * Lan 10 112,3000
Model 2
PES/Pamuk 10 137,7000 20,50
24,2315
7,6627
2,68
0,025
* Pamuk 10 117,2000
Model 2
PES 10 132,0000 19,70
26,7251
8,4512
2,33
0,045
* Lan 10 112,3000
Model 2
PES 10 132,0000 14,80
37,6823
11,9162
1,24
0,242
- Pamuk 10 117,2000
Model 2
Lan 10 112,3000 4,90
13,6092
4,3036
1,14
0,284
- Pamuk 10 117,2000
Napomena: Za f = 9, ttab 2,26 (α = 0,05) * ; ttab 3,25 (α = 0,01)* *; ttab 4,78 (α = 0,001)* * *
309
Tabela 8.56 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za frekvenciju srca testnih osoba pri nošenju odjeće od različitih tkanina pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 0,2 m/s
Vrsta modela
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina [ud/min]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
Model 1
PES/Lan 10 97,9000 56,00
3,8644
1,2220
46,15
0,000
* * * PES/Pamuk 10 154,3000
Model 1
PES/Lan 10 97,9000 52,90
14,4103
4,5569
11,61
0,000
* * * PES 10 150,8000
Model 1
PES/Lan 10 97,9000 28,90
11,7988
3,7311
7,75
0,000
* * * Lan 10 126,8000
Model 1
PES/Lan 10 97,9000 32,80
10,4115
3,2924
9,96
0,000
* * * Pamuk 10 130,7000
Model 1
PES/Pamuk 10 154,3000 3,50
14,7139
4,6530
0,75
0,471
- PES 10 150,8000
Model 1
PES/Pamuk 10 154,3000 27,50
12,3130
3,8937
7,06
0,000
* * * Lan 10 126,8000
Model 1
PES/Pamuk 10 154,3000 23,60
12,3486
3,9050
6,04
0,000
* * * Pamuk 10 130,7000
Model 1
PES 10 150,8000 24,00
17,7388
5,6095
4,28
0,002
* * Lan 10 126,8000
Model 1
PES 10 150,8000 20,10
15,8777
5,0210
4,00
0,003
* * Pamuk 10 130,7000
Model 1
Lan 10 126,8000 3,90
11,7988
3,7311
1,05
0,323
- Pamuk 10 130,7000
Model 2
PES/Lan 10 111,3000 24,70
14,5377
4,5972
5,37
0,000
* * * PES/Pamuk 10 136,0000
Model 2
PES/Lan 10 111,3000 13,20
8,6384
2,7317
4,83
0,001
* * * PES 10 124,5000
Model 2
PES/Lan 10 111,3000 28,20
9,2712
2,9318
9,62
0,000
* * * Lan 10 139,5000
Model 2
PES/Lan 10 111,3000 49,60
8,1677
2,5828
19,20
0,000
* * * Pamuk 10 160,9000
Model 2
PES/Pamuk 10 136,0000 11,50
7,8067
2,4687
4,66
0,001
* * PES 10 124,5000
Model 2
PES/Pamuk 10 136,0000 3,50
19,5633
6,1865
0,57
0,585
- Lan 10 139,5000
Model 2
PES/Pamuk 10 136,0000 24,90
12,4940
3,9509
6,30
0,000
* * * Pamuk 10 160,9000
Model 2
PES 10 124,5000 15,00
14,1578
4,4771
3,35
0,009
* * Lan 10 139,5000
Model 2
PES 10 124,5000 36,40
6,3105
1,9956
18,24
0,000
* * * Pamuk 10 160,9000
Model 2
Lan 10 139,5000 21,40
14,4160
4,5588
4,69
0,001
* * Pamuk 10 160,9000
Napomena: Za f = 9, ttab 2,26 (α = 0,05) * ; ttab 3,25 (α = 0,01)* *; ttab 4,78 (α = 0,001)* * *
310
Tabela 8.57 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za frekvenciju srca testnih osoba pri nošenju odjeće od različitih tkanina pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 0,5 m/s
Vrsta modela
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina [ud/min]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
Model 1
PES/Lan 10 136,7000 22,90
6,1001
1,9290
11,87
0,000
* * * PES/Pamuk 10 113,8000
Model 1
PES/Lan 10 136,7000 29,50
8,4097
2,6594
11,09
0,000
* * * PES 10 107,2000
Model 1
PES/Lan 10 136,7000 1,00
15,2680
4,8282
0,21
0,841
- Lan 10 135,7000
Model 1
PES/Lan 10 136,7000 4,20
7,8429
2,4801
1,69
0,125
- Pamuk 10 140,9000
Model 1
PES/Pamuk 10 113,8000 6,60
6,3456
2,07
3,29
0,009
* * PES 10 107,2000
Model 1
PES/Pamuk 10 113,8000 21,90
14,9922
4,7410
4,62
0,001
* * Lan 10 135,7000
Model 1
PES/Pamuk 10 113,8000 27,10
5,8013
1,8345
14,77
0,000
* * * Pamuk 10 140,9000
Model 1
PES 10 107,2000 28,50
11,0177
3,4841
8,18
0,000
* * * Lan 10 135,7000
Model 1
PES 10 107,2000 33,70
6,9929
2,2113
15,24
0,000
* * * Pamuk 10 140,9000
Model 1
Lan 10 135,7000 5,20
12,8910
4,0765
1,28
0,234
- Pamuk 10 140,9000
Model 2
PES/Lan 10 112,3000 8,10
12,8361
4,0591
2,00
0,077
- PES/Pamuk 10 120,4000
Model 2
PES/Lan 10 112,3000 17,70
8,7946
2,7811
6,36
0,000
* * * PES 10 130,0000
Model 2
PES/Lan 10 112,3000 22,90
9,9605
3,1498
7,27
0,000
* * * Lan 10 135,2000
Model 2
PES/Lan 10 112,3000 38,40
8,3825
2,6508
14,49
0,000
* * * Pamuk 10 150,7000
Model 2
PES/Pamuk 10 120,4000 9,60
16,8404
5,3254
1,80
0,105
- PES 10 130,0000
Model 2
PES/Pamuk 10 120,4000 14,80
7,1461
2,2598
6,55
0,000
* * * Lan 10 135,2000
Model 2
PES/Pamuk 10 120,4000 30,30
11,7856
3,7269
8,13
0,000
* * * Pamuk 10 150,7000
Model 2
PES 10 130,0000 5,20
11,8865
3,7588
1,38
0,200
- Lan 10 135,2000
Model 2
PES 10 130,0000 20,70
13,3920
4,2349
4,89
0,001
* * * Pamuk 10 150,7000
Model 2
Lan 10 135,2000 15,50
10,0028
3,1632
4,90
0,001
* * * Pamuk 10 150,7000
Napomena: Za f = 9, ttab 2,26 (α = 0,05) * ; ttab 3,25 (α = 0,01)* *; ttab 4,78 (α = 0,001)* * *
311
Tabela 8.58 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za frekvenciju srca testnih osoba pri nošenju odjeće od različitih tkanina pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 1,2 m/s
Vrsta modela
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina [ud/min]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
Model 1
PES/Lan 10 149,6000 29,70
6,9929
2,2113
13,43
0,000
* * * PES/Pamuk 10 119,9000
Model 1
PES/Lan 10 149,6000 31,60
4,6476
1,4697
21,50
0,000
* * * PES 10 118,0000
Model 1
PES/Lan 10 149,6000 9,00
13,0979
4,1419
2,17
0,058
- Lan 10 158,6000
Model 1
PES/Lan 10 149,6000 28,70
10,8223
3,4223
8,39
0,000
* * * Pamuk 10 120,9000
Model 1
PES/Pamuk 10 119,9000 1,90
6,7733
2,1419
0,89
0,398
- PES 10 118,0000
Model 1
PES/Pamuk 10 119,9000 38,70
11,6909
3,6970
10,45
0,000
* * * Lan 10 158,6000
Model 1
PES/Pamuk 10 119,9000 1,00
8,5245
2,6957
0,37
0,719
- Pamuk 10 120,9000
Model 1
PES 10 118,0000 40,60
12,8253
4,0557
10,01
0,000
* * * Lan 10 158,6000
Model 1
PES 10 118,0000 2,90
9,1827
2,9038
1,00
0,344
- Pamuk 10 120,9000
Model 1
Lan 10 158,6000 37,70
7,4095
2,3431
16,09
0,000
* * * Pamuk 10 120,9000
Model 2
PES/Lan 10 109,2000 35,90
9,9493
3,1462
11,41
0,000
* * * PES/Pamuk 10 145,1000
Model 2
PES/Lan 10 109,2000 13,80
9,9532
3,1475
4,38
0,002
* * PES 10 123,0000
Model 2
PES/Lan 10 109,2000 19,20
9,8860
3,1262
6,14
0,000
* * * Lan 10 90,0000
Model 2
PES/Lan 10 109,2000 8,80
8,6769
2,7439
3,21
0,011
* Pamuk 10 118,0000
Model 2
PES/Pamuk 10 145,1000 22,10
7,6369
2,4150
9,15
0,000
* * * PES 10 123,0000
Model 2
PES/Pamuk 10 145,1000 55,10
8,9499
2,8302
19,47
0,000
* * * Lan 10 90,0000
Model 2
PES/Pamuk 10 145,1000 27,10
11,8458
3,7460
7,23
0,000
* * * Pamuk 10 118,0000
Model 2
PES 10 123,0000 33,00
6,3944
2,0221
16,32
0,000
* * * Lan 10 90,0000
Model 2
PES 10 123,0000 5,00
8,7433
2,7649
1,81
0,104
- Pamuk 10 118,0000
Model 2
Lan 10 90,0000 28,00
6,6165
2,0923
13,38
0,000
* * * Pamuk 10 118,0000
Napomena: Za f = 9, ttab 2,26 (α = 0,05) * ; ttab 3,25 (α = 0,01)* *; ttab 4,78 (α = 0,001)* * *
312
Tabela 8.59 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za frekvenciju srca testnih osoba pri nošenju odjeće od različitih tkanina pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,2 m/s
Vrsta modela
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina [ud/min]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
Model 1
PES/Lan 10 131,1000 11,10
12,3419
3,9028
2,84
0,019
* PES/Pamuk 10 120,0000
Model 1
PES/Lan 10 131,1000 5,10
8,0891
2,5580
1,99
0,077
- PES 10 126,0000
Model 1
PES/Lan 10 131,1000 29,70
5,5787
1,7641
16,84
0,000
* * * Lan 10 101,4000
Model 1
PES/Lan 10 131,1000 12,20
7,0206
2,2201
5,50
0,000
* * * Pamuk 10 143,3000
Model 1
PES/Pamuk 10 120,0000 6,00
10,9646
3,4673
1,73
0,118
- PES 10 126,0000
Model 1
PES/Pamuk 10 120,0000 18,60
8,4485
2,6717
6,96
0,000
* * * Lan 10 101,4000
Model 1
PES/Pamuk 10 120,0000 23,30
12,6408
3,9974
5,83
0,000
* * * Pamuk 10 143,3000
Model 1
PES 10 126,0000 24,60
8,7458
2,7657
8,90
0,000
* * * Lan 10 101,4000
Model 1
PES 10 126,0000 17,30
9,9113
3,1342
5,52
0,000
* * * Pamuk 10 143,3000
Model 1
Lan 10 101,4000 41,90
6,4369
2,0355
20,58
0,000
* * * Pamuk 10 143,3000
Model 2
PES/Lan 10 114,4000 3,60
6,8508
2,1664
1,66
0,131
- PES/Pamuk 10 118,0000
Model 2
PES/Lan 10 114,4000 0,30
7,7179
2,4406
0,12
0,905
- PES 10 114,1000
Model 2
PES/Lan 10 114,4000 3,50
5,5428
1,7528
2,00
0,077
- Lan 10 110,9000
Model 2
PES/Lan 10 114,4000 4,40
5,3790
1,7010
2,59
0,029
* Pamuk 10 118,8000
Model 2
PES/Pamuk 10 118,0000 3,90
10,0714
3,1849
1,23
0,252
- PES 10 114,1000
Model 2
PES/Pamuk 10 118,0000 7,10
8,3593
2,6434
2,69
0,025
* Lan 10 110,9000
Model 2
PES/Pamuk 10 118,0000 0,80
8,2030
2,5940
0,31
0,765
- Pamuk 10 118,8000
Model 2
PES 10 114,1000 3,20
9,3190
2,9469
1,09
0,306
- Lan 10 110,9000
Model 2
PES 10 114,1000 4,70
6,4472
2,0388
2,31
0,047
* Pamuk 10 118,8000
Model 2
Lan 10 110,9000 7,90
4,3576
1,3780
5,73
0,000
* * * Pamuk 10 118,8000
Napomena: Za f = 9, ttab 2,26 (α = 0,05) * ; ttab 3,25 (α = 0,01)* *; ttab 4,78 (α = 0,001)* * *
313
Tabela 8.60 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za frekvenciju srca testnih osoba pri nošenju odjeće od različitih tkanina pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,5 m/s
Vrsta modela
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina [ud/min]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
Model 1
PES/Lan 10 126,8000 33,60
8,3293
2,6340
12,76
0,000
* * * PES/Pamuk 10 160,4000
Model 1
PES/Lan 10 126,8000 27,00
11,1156
3,5150
7,68
0,000
* * * PES 10 153,8000
Model 1
PES/Lan 10 126,8000 15,60
9,5242
3,0118
5,18
0,001
* * * Lan 10 111,2000
Model 1
PES/Lan 10 126,8000 11,90
8,5952
2,7180
4,38
0,002
* * Pamuk 10 114,9000
Model 1
PES/Pamuk 10 160,4000 6,60
9,7662
3,0883
2,14
0,061
- PES 10 153,8000
Model 1
PES/Pamuk 10 160,4000 49,20
12,5769
3,9772
12,37
0,000
* * * Lan 10 111,2000
Model 1
PES/Pamuk 10 160,4000 45,50
8,8726
2,8057
16,22
0,000
* * * Pamuk 10 114,9000
Model 1
PES 10 153,8000 42,60
15,7494
4,9804
8,55
0,000
* * * Lan 10 111,2000
Model 1
PES 10 153,8000 38,90
12,4762
3,9453
9,86
0,000
* * * Pamuk 10 114,9000
Model 1
Lan 10 111,2000 3,70
12,1842
3,8530
0,96
0,362
- Pamuk 10 114,9000
Model 2
PES/Lan 10 127,2000 10,60
7,2602
2,2959
4,62
0,001
* * PES/Pamuk 10 137,8000
Model 2
PES/Lan 10 127,2000 7,10
6,7897
2,1471
3,31
0,009
* * PES 10 134,3000
Model 2
PES/Lan 10 127,2000 19,90
7,6659
2,4242
8,21
0,000
* * * Lan 10 147,1000
Model 2
PES/Lan 10 127,2000 11,50
11,5782
3,6614
3,14
0,012
* Pamuk 10 115,7000
Model 2
PES/Pamuk 10 137,8000 3,50
6,1509
1,9451
1,80
0,105
- PES 10 134,3000
Model 2
PES/Pamuk 10 137,8000 9,30
7,7610
2,4542
3,79
0,004
* * Lan 10 147,1000
Model 2
PES/Pamuk 10 137,8000 22,10
13,8520
4,3804
5,05
0,001
* * * Pamuk 10 115,7000
Model 2
PES 10 134,3000 12,80
8,9914
2,8433
4,50
0,001
* * Lan 10 147,1000
Model 2
PES 10 134,3000 18,60
13,8259
4,3721
4,25
0,002
* * Pamuk 10 115,7000
Model 2
Lan 10 147,1000 31,40
16,6346
5,2603
5,97
0,000
* * * Pamuk 10 115,7000
Napomena: Za f = 9, ttab 2,26 (α = 0,05) * ; ttab 3,25 (α = 0,01)* *; ttab 4,78 (α = 0,001)* * *
314
Tabela 8.61 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za frekvenciju srca testnih osoba pri nošenju odjeće od različitih tkanina pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 1,2 m/s
Vrsta modela
Vrsta tkanine
N
Aritmet. sredina [ud/min]
Razlika aritmet. sredina
Razlika standard.devijacija
Razlika standard. grešaka
t - test
P
Nivo sigurn. razlike
Model 1
PES/Lan 10 134,6000 7,40
13,1504
4,1585
1,78
0,109
- PES/Pamuk 10 142,0000
Model 1
PES/Lan 10 134,6000 6,40
11,7019
3,7005
1,73
0,118
- PES 10 128,2000
Model 1
PES/Lan 10 134,6000 8,70
10,1330
3,2043
2,72
0,024
* Lan 10 125,9000
Model 1
PES/Lan 10 134,6000 12,30
12,9790
4,1043
3,00
0,015
* * Pamuk 10 146,9000
Model 1
PES/Pamuk 10 142,0000 13,80
16,7385
5,2932
2,61
0,028
* PES 10 128,2000
Model 1
PES/Pamuk 10 142,0000 16,10
18,4959
5,8489
2,75
0,022
* Lan 10 125,9000
Model 1
PES/Pamuk 10 142,0000 4,90
17,7730
5,6203
0,87
0,406
- Pamuk 10 146,9000
Model 1
PES 10 128,2000 2,30
11,2551
3,5592
0,65
0,534
- Lan 10 125,9000
Model 1
PES 10 128,2000 18,70
9,0191
2,8521
6,56
0,000
* * * Pamuk 10 146,9000
Model 1
Lan 10 125,9000 21,00
11,8509
3,7476
5,60
0,000
* * * Pamuk 10 146,9000
Model 2
PES/Lan 10 114,2000 50,00
5,3996
1,7075
29,63
0,000
* * * PES/Pamuk 10 164,8000
Model 2
PES/Lan 10 114,2000 33,30
4,1379
1,3085
25,45
0,000
* * * PES 10 147,5000
Model 2
PES/Lan 10 114,2000 26,90
14,6322
4,6271
5,81
0,000
* * * Lan 10 141,1000
Model 2
PES/Lan 10 114,2000 17,10
7,5785
2,3965
7,14
0,000
* * * Pamuk 10 131,3000
Model 2
PES/Pamuk 10 164,8000 17,30
7,7896
2,4633
7,02
0,000
* * * PES 10 147,5000
Model 2
PES/Pamuk 10 164,8000 23,70
14,6746
4,6405
5,11
0,001
* * * Lan 10 141,1000
Model 2
PES/Pamuk 10 164,8000 33,50
9,9247
3,1385
10,67
0,000
* * * Pamuk 10 131,3000
Model 2
PES 10 147,5000 6,40
15,3926
4,8676
1,32
0,221
- Lan 10 141,1000
Model 2
PES 10 147,5000 16,20
6,9730
2,2050
7,35
0,000
* * * Pamuk 10 131,3000
Model 2
Lan 10 141,1000 9,80
20,0044
6,3260
1,55
0,156
- Pamuk 10 131,3000
Napomena: Za f = 9, ttab 2,26 (α = 0,05) * ; ttab 3,25 (α = 0,01)* *; ttab 4,78 (α = 0,001)* * *
315
Tabela 8.62 Rezultati izračunate srednje temperature kože testnih osoba dobijeni eksperimentalnim istraživanjima za određivanje matematičke zavisnosti temperature kože od klimatskih uslova za pojedine tkanine
Red. broj
Tv
(oC)
v
(m/s)
PES/Lan – Tk (oC) PES/Pamuk – Tk (oC) PES – Tk (oC)
I dio eksp.
faza mirov.
II dio eksp.
I dio eksp.
faza mirov.
II dio eksp.
I dio eksp.
faza mirov.
II dio eksp.
1 35 1,2 34,87 35,36 35,25 34,78 35,11 35,09 34,73 35,16 35,11
2 35 1,2 34,95 35,24 35,21 34,75 35,01 34,96 34,78 35,04 35,00
3 25 1,2 31,81 32,01 31,90 31,90 32,11 31,86 31,42 31,80 31,63
4 25 1,2 31,71 31,92 31,70 31,64 32,01 31,76 31,49 31,74 31,50
5 35 0,2 34,73 35,42 35,75 34,85 35,68 35,57 34,98 35,88 35,69
6 35 0,2 34,99 35,30 35,32 35,08 35,32 35,21 35,21 35,45 35,38
7 25 0,2 31,48 31,80 31,99 31,70 32,09 32,16 31,92 32,40 32,26
8 25 0,2 31,82 32,27 32,31 32,05 32,46 32,27 31,89 32,44 32,28
9 30 0,5 33,37 33,97 33,90 33,26 33,81 33,80 33,48 33,85 33,87
10 30 0,5 33,55 33,86 33,68 33,70 34,03 33,90 33,62 33,94 33,84
Red. broj
Tv
(oC)
v
(m/s)
Lan – Tk (oC) Pamuk – Tk (oC)
I dio eksp.
faza mirovanja
II dio eksp.
I dio eksp.
faza mirovanja
II dio eksp.
1 35 1,2 34,61 35,13 35,10 34,83 35,35 35,31
2 35 1,2 34,79 34,98 35,02 34,98 35,22 35,19
3 25 1,2 31,59 31,77 31,72 32,23 31,76 31,55
4 25 1,2 31,52 31,69 31,58 31,69 31,89 31,65
5 35 0,2 34,88 35,61 35,53 34,94 35,47 35,37
6 35 0,2 35,02 35,19 35,22 35,01 35,30 35,23
7 25 0,2 32,03 32,24 32,26 32,21 32,66 32,49
8 25 0,2 31,96 32,40 32,34 32,19 32,62 32,46
9 30 0,5 33,23 33,88 33,89 33,33 33,96 33,91
10 30 0,5 33,58 34,05 33,96 33,48 33,93 33,80
316
Tabela 8.63 Koeficijenti višestruke linearne regresije za dobijeni matematički model zavisnosti srednje temperature kože testnih osoba za pojedine tkanine ugrađene u odjeću u zavisnosti od temperature vazduha i brzine vjetra
PES/Lan – II dio eksperimenta: Tk (oC) = 23,70 + 0,34 · Tv (oC) - 0,33 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 23,6993
b1 = 0,3407
b2 = - 0,3346
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9918 0,166 0,3641 65,0865 0 0,0117 29,0285 0 0,1156 -2,896 0,0231
PES/Pamuk – faza mirovanja: Tk (oC) = 24,66 + 0,31 · Tv (oC) - 0,35 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 24,655
b1 = 0,3113
b2 = - 0,3478
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,989 0,177 0,3882 63,5108 0 0,0125 24,8706 0 0,1232 -2,823 0,0257
PES/Pamuk – II dio eksperimenta: Tk (oC) = 24,34 + 0,32 · Tv (oC) - 0,41 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 24,3438
b1 = 0,3195
b2 = - 0,4103
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9937 0,137 0,3004 81,0397 0 0,0097 32,9925 0 0,0953 -4,304 0,0035
PES – I dio eksperimenta: Tk (oC) = 23,89 + 0,32 · Tv (oC) - 0,42 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 23,8949
b1 = 0,3245
b2 = - 0,4211
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9958 0,1137 0,2494 95,8264 0 0,008 40,3672 0 0,0791 -5,322 0,0011
PES – faza mirovanja: Tk (oC) = 24,31 + 0,33 · Tv (oC) - 0,61 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 24,312
b1 = 0,3288
b2 = - 0,6129
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,995 0,1264 0,2772 87,712 0 0,0089 36,7907 0 0,088 -6,968 0,0002
PES – II dio eksperimenta: Tk (oC) = 23,93 + 0,34 · Tv (oC) - 0,61 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 23,9279
b1 = 0,3377
b2 = - 0,6127
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9952 0,1281 0,2809 85,1793 0 0,0091 37,2958 0 0,0891 -6,873 0,0002
Lan – I dio eksperimenta: Tk (oC) = 24,40 + 0,30 · Tv (oC) - 0,35 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 24,4024
b1 = 0,305
b2 = - 0,3506
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9941 0,1266 0,2777 87,8713 0 0,009 34,0682 0 0,0881 -3,978 0,0053
317
Nastavak tabele 8.63 Lan – faza mirovanja: Tk (oC) = 24,42 + 0,32 · Tv (oC) - 0,51 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 24,4201
b1 = 0,3202
b2 = - 0,5055
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9881 0,1902 0,4171 58,5431 0 0,0134 23,8151 0 0,1324 -3,819 0,0066
Lan – II dio eksperimenta: Tk (oC) = 24,28 + 0,32 · Tv (oC) - 0,52 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 24,2767
b1 = 0,3243
b2 = - 0,5185
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9905 0,1717 0,3767 64,4498 0 0,0121 26,7022 0 0,1195 -4,338 0,0034
Pamuk – faza mirovanja: Tk (oC) = 24,82 + 0,31 · Tv (oC) - 0,47 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 24,8176
b1 = 0,3102
b2 = - 0,4683
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9852 0,2055 0,4509 55,0456 0 0,0145 21,3457 0 0,1431 -3,273 0,0136
Pamuk – II dio eksperimenta: Tk (oC) = 24,30 + 0,32 · Tv (oC) - 0,48 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 24,2996
b1 = 0,3237
b2 = - 0,479
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9823 0,2349 0,5153 47,1583 0 0,0166 19,4896 0 0,1635 -2,929 0,0221
Slika 8.31 Zavisnost srednje temperature kože Tk od temperature vazduha Tv
i brzine vjetra v za tkaninu PES/Lan – II dio eksperimenta
318
Sl. 8.32 Zavisnost srednje temperature kože od Tv i v za PES/Pamuk – faza mirovanja
Sl. 8.33 Zavisnost srednje temperature kože od Tv i v za PES/Pamuk – II dio eksp.
Sl. 8.34 Zavisnost srednje temperature kože od Tv i v za PES – I dio eksperimenta
319
Sl. 8.35 Zavisnost srednje temperature kože od Tv i v za PES – faza mirovanja
Sl. 8.36 Zavisnost srednje temperature kože od Tv i v za PES – II dio eksperimenta
Sl. 8.37 Zavisnost srednje temperature kože od Tv i v za Lan – I dio eksperimenta
320
Sl. 8.38 Zavisnost srednje temperature kože od Tv i v za Lan – faza mirovanja
Sl. 8.39 Zavisnost srednje temperature kože od Tv i v za Lan – II dio eksperimenta
Sl. 8.40 Zavisnost srednje temperature kože od Tv i v za Pamuk – faza mirovanja
321
Slika 8.41 Zavisnost srednje temperature kože Tk od temperature vazduha Tv i brzine vjetra v za tkaninu Pamuk – II dio eksperimenta Tabela 8.64 Rezultati izračunate srednje temperature kože testnih osoba dobijeni
eksperimentalnim istraživanjima za određivanje matematičke zavisnosti temperature kože od klimatskih uslova za pojedine tkanine
Red. broj
Tv
(oC)
v
(m/s)
PES/Lan – Tk (oC) PES/Pamuk – Tk (oC) PES – Tk (oC) I dio eksp.
faza mirov.
II dio eksp.
I dio eksp.
faza mirov.
II dio eksp.
I dio eksp.
faza mirov.
II dio eksp.
1 35 1,2 34,87 35,36 35,25 34,78 35,11 35,09 34,73 35,16 35,11 2 35 1,2 34,95 35,24 35,21 34,75 35,00 34,96 34,78 35,04 35,00 3 35 0,5 34,35 35,07 35,02 34,92 35,37 35,44 34,86 35,41 35,37 4 35 0,5 34,59 34,86 34,80 35,10 35,27 35,27 35,09 35,28 35,27 5 35 0,2 34,73 35,42 35,75 34,85 35,69 35,57 34,98 35,88 35,69 6 35 0,2 34,99 35,30 35,32 35,08 35,38 35,21 35,21 35,45 35,38 7 30 1,2 33,04 33,62 33,63 33,07 33,60 33,51 33,14 33,64 33,60 8 30 1,2 33,04 33,63 33,60 33,38 33,51 33,53 33,26 33,59 33,51 9 30 0,5 33,37 33,97 33,90 33,26 33,87 33,80 33,48 33,85 33,87
10 30 0,5 33,55 33,86 33,68 33,70 33,84 33,90 33,62 33,94 33,84 11 30 0,2 33,22 33,75 33,77 33,61 33,59 33,86 32,78 33,27 33,59 12 30 0,2 33,51 33,76 33,76 33,71 33,56 33,81 33,25 33,70 33,56 13 25 1,2 31,81 32,01 31,90 31,90 31,63 31,86 31,42 31,80 31,63 14 25 1,2 31,71 31,92 31,70 31,64 31,50 31,76 31,49 31,74 31,50 15 25 0,5 32,15 32,61 32,41 31,68 32,23 32,15 32,06 32,30 32,23 16 25 0,5 32,14 32,53 42,40 32,13 32,26 32,38 32,18 32,44 32,26 17 25 0,2 31,48 31,80 31,99 31,70 32,09 32,16 31,92 32,40 32,26 18 25 0,2 31,82 32,27 32,31 32,05 32,28 32,27 31,89 32,44 32,28
322
Nastavak tabele 8.64 Red. broj
Tv
(oC)
v
(m/s)
Lan – Tk (oC) Pamuk – Tk (oC) I dio eksp.
faza mirovanja
II dio eksp.
I dio eksp.
faza mirovanja
II dio eksp.
1 35 1,2 34,61 35,13 35,10 34,83 35,35 35,31 2 35 1,2 34,79 34,98 35,02 34,98 35,22 35,19 3 35 0,5 34,86 35,46 35,36 34,65 35,30 35,20 4 35 0,5 34,92 35,21 35,17 34,90 35,14 35,04 5 35 0,2 34,88 35,61 35,53 34,94 35,47 35,37 6 35 0,2 35,02 35,19 35,22 35,01 35,30 35,23 7 30 1,2 33,23 33,86 33,82 32,94 33,60 33,61 8 30 1,2 33,44 33,78 33,69 33,33 33,75 33,64 9 30 0,5 33,23 33,88 33,89 33,33 33,96 33,91
10 30 0,5 33,58 34,05 33,96 33,48 33,93 33,80 11 30 0,2 33,21 33,66 33,76 33,45 33,94 33,93 12 30 0,2 33,48 33,79 33,78 33,55 33,82 33,74 13 25 1,2 31,59 31,77 31,72 32,23 31,76 31,55 14 25 1,2 31,52 31,69 31,58 31,69 31,89 31,65 15 25 0,5 32,24 32,61 32,52 32,28 32,66 32,34 16 25 0,5 32,40 32,77 32,62 32,31 32,54 32,47 17 25 0,2 32,03 32,24 32,26 32,21 32,66 32,49 18 25 0,2 31,96 32,40 32,34 32,19 32,62 32,46
Tabela 8.65 Koeficijenti višestruke linearne regresije za dobijeni matematički model zavisnosti srednje temperature kože testnih osoba za pojedine tkanine u zavisnosti od temperature vazduha i brzine vjetra
PES/Pamuk – I dio eksperimenta: Tk (oC) = 24,38 + 0,31 · Tv (oC) - 0,26 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 24,3786
b1 = 0,3063
b2 = - 0,2565
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9833 0,1793 0,3198 76,2317 0 0,0103 29,5982 0 0,1008 -2,544 0,0225
PES/Pamuk – faza mirovanja: Tk (oC) = 24,00 + 0,33 · Tv (oC) - 0,41 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 24,0005
b1 = 0,3305
b2 = - 0,4122
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9862 0,176 0,3142 76,3977 0 0,0102 32,5069 0 0,0991 -4,161 0,0008
PES/Pamuk – II dio eksperimenta: Tk (oC) = 24,46 + 0,32 · Tv (oC) - 0,39 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 24,4642
b1 = 0,316
b2 = - 0,3917
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9931 0,1185 0,2114 115,714 0 0,0068 46,1835 0 0,0667 -5,875 0
323
Nastavak tabele 8.65 PES – faza mirovanja: Tk (oC) = 24,44 + 0,32 · Tv (oC) - 0,39 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 24,4391
b1 = 0,3183
b2 = - 0,3925
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9747 0,2313 0,4127 59,2161 0 0,0134 23,8331 0 0,1301 -3,016 0,0087
PES – II dio eksperimenta: Tk (oC) = 24,11 + 0,33 · Tv (oC) - 0,44 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 24,1097
b1 = 0,3277
b2 = - 0,4355
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9862 0,1746 0,3116 77,3825 0 0,0101 32,4958 0 0,0982 -4,433 0,0005
Lan – I dio eksperimenta:Tk (oC) = 24,89 + 0,29 · Tv (oC) - 0,28 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 24,8947
b1 = 0,289
b2 = - 0,2785
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9772 0,1983 0,3538 70,3576 0 0,0115 25,2375 0 0,1116 -2,496 0,0247
Lan – faza mirovanja: Tk (oC) = 24,95 + 0,30 · Tv (oC) - 0,35 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 24,9522
b1 = 0,3017
b2 = - 0,3473
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9664 0,2532 0,4517 55,2361 0 0,0146 20,6341 0 0,1424 -2,438 0,0277
Lan – II dio eksperimenta: Tk (oC) = 24,80 + 0,31 · Tv (oC) - 0,38 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 24,8005
b1 = 0,306
b2 = - 0,3781
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9751 0,2207 0,3936 63,0037 0 0,0127 24,0198 0 0,1241 -3,046 0,0082
Pamuk – faza mirovanja: Tk (oC) = 25,25 + 0,29 · Tv (oC) - 0,39 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 25,2503
b1 =0,2942
b2 = - 0,3899
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9799 0,1901 0,3392 74,4391 0 0,011 26,7962 0 0,107 -3,645 0,0024
Pamuk – II dio eksperimenta: Tk (oC) = 24,77 + 0,31 · Tv (oC) - 0,39 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 24,7739
b1 = 0,3063
b2 = -0,3877
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9773 0,2104 0,3754 65,9975 0 0,0121 25,2158 0 0,1184 -3,275 0,0051
324
Sl. 8.42 Zavisnost temperature kože od Tv i v za PES/PAMUK – I dio eksperimenta
Sl. 8.43 Zavisnost temperature kože od Tv i v za PES/PAMUK – faza mirovanja
Sl. 8.44 Zavisnost temperature kože od Tv i v za PES/PAMUK – II dio eksperimenta
325
Sl. 8.45 Zavisnost temperature kože od Tv i v za tkaninu PES – faza mirovanja
Sl. 8.46 Zavisnost temperature kože od Tv i v za tkaninu PES – II dio eksperimenta
Sl. 8.47 Zavisnost temperature kože od Tv i v za tkaninu LAN – I dio eksperimenta
326
Sl. 8.48 Zavisnost temperature kože od Tv i v za tkaninu LAN – faza mirovanja
Sl. 8.49 Zavisnost temperature kože od Tv i v za tkaninu LAN – II dio eksperimenta
Sl. 8.50 Zavisnost temperature kože od Tv i v za tkaninu PAMUK – faza mirovanja
327
Sl. 8.51 Zavisnost temperature kože Tk od temperature vazduha Tv i brzine
vjetra v za tkaninu PAMUK – II dio eksperimenta Tabela 8.66 Rezultati izračunate srednje temperature kože testnih osoba dobijeni
eksperimentalnim istraživanjima za određivanje matematičke zavisnosti temperature kože od klimatskih uslova za pojedine tkanine i modele odjeće
Red. broj
Tv (oC)
v (m/s)
PES/Lan (Model 1) – Tk (oC) PES/Lan (Model 2) – Tk (oC) I dio eks. faza mir. II dio eks. I dio eks. faza mir. II dio eks.
1 35 1,2 34,87 35,36 35,25 34,95 35,24 35,21 2 35 0,5 34,35 35,07 35,02 34,59 34,86 34,80 3 35 0,2 34,73 35,42 35,75 34,99 35,30 35,32 4 30 1,2 33,04 33,62 33,63 33,04 33,63 33,60 5 30 0,5 33,37 33,97 33,90 33,55 33,86 33,68 6 30 0,2 33,22 33,75 33,77 33,51 33,76 33,76 7 25 1,2 31,81 32,01 31,90 31,71 31,92 31,70 8 25 0,5 32,15 32,61 32,41 32,14 32,53 42,40 9 25 0,2 31,48 31,80 31,99 31,82 32,27 32,31
Red. broj
Tv (oC)
v (m/s)
PES/Pamuk (Model 1) – Tk (oC) PES/Pamuk (Model 2) – Tk (oC) I dio eks. faza mir. II dio eks. I dio eks. faza mir. II dio eks.
1 35 1,2 34,78 35,11 35,09 34,75 35,01 34,96 2 35 0,5 34,92 35,49 35,44 35,10 35,33 35,27 3 35 0,2 34,85 35,68 35,57 35,08 35,32 35,21 4 30 1,2 33,07 33,57 33,51 33,38 33,53 33,53 5 30 0,5 33,26 33,81 33,80 33,70 34,03 33,90 6 30 0,2 33,61 34,01 33,86 33,71 33,90 33,81 7 25 1,2 31,90 32,11 31,86 31,64 32,01 31,76 8 25 0,5 31,68 32,19 32,15 32,13 32,38 32,38 9 25 0,2 31,70 32,09 32,16 32,05 32,46 32,27
328
Nastavak tabele 8.66 Red. broj
Tv (oC)
v (m/s)
PES (Model 1) – Tk (oC) PES (Model 2) – Tk (oC) I dio eks. faza mir. II dio eks. I dio eks. faza mir. II dio eks.
1 35 1,2 34,73 35,16 35,11 34,78 35,04 35,00 2 35 0,5 34,86 35,41 35,37 35,09 35,28 35,27 3 35 0,2 34,98 35,88 35,69 35,21 35,45 35,38 4 30 1,2 33,14 33,64 33,60 33,26 33,59 33,51 5 30 0,5 33,48 33,85 33,87 33,62 33,94 33,84 6 30 0,2 32,78 33,27 33,59 33,25 33,70 33,56 7 25 1,2 31,42 31,80 31,63 31,49 31,74 31,50 8 25 0,5 32,06 32,30 32,23 32,18 32,44 32,26 9 25 0,2 31,92 32,40 32,26 31,89 32,44 32,28
Red. broj
Tv (oC)
v (m/s)
Lan (Model 1) – Tk (oC) Lan (Model 2) – Tk (oC) I dio eks. faza mir. II dio eks. I dio eks. faza mir. II dio eks.
1 35 1,2 34,61 35,13 35,10 34,79 34,98 35,02 2 35 0,5 34,86 35,46 35,36 34,92 35,21 35,17 3 35 0,2 34,88 35,61 35,53 35,02 35,19 35,22 4 30 1,2 33,23 33,86 33,82 33,44 33,78 33,69 5 30 0,5 33,23 33,88 33,89 33,58 34,05 33,96 6 30 0,2 33,21 33,66 33,76 33,48 33,79 33,78 7 25 1,2 31,59 31,77 31,72 31,52 31,69 31,58 8 25 0,5 32,24 32,61 32,52 32,40 32,77 32,62 9 25 0,2 32,03 32,24 32,26 31,96 32,40 32,34
Red. broj
Tv (oC)
v (m/s)
Pamuk (Model 1) – Tk (oC) Pamuk (Model 2) – Tk (oC) I dio eks. faza mir. II dio eks. I dio eks. faza mir. II dio eks.
1 35 1,2 34,83 35,35 35,31 34,98 35,22 35,19 2 35 0,5 34,65 35,30 35,20 34,90 35,14 35,04 3 35 0,2 34,94 35,47 35,37 35,01 35,30 35,23 4 30 1,2 32,94 33,60 33,61 33,33 33,75 33,64 5 30 0,5 33,33 33,96 33,91 33,48 33,93 33,80 6 30 0,2 33,45 33,94 33,93 33,55 33,82 33,74 7 25 1,2 32,23 31,76 31,55 31,69 31,89 31,65 8 25 0,5 32,28 32,66 32,34 32,31 32,54 32,47 9 25 0,2 32,21 32,66 32,49 32,19 32,62 32,46
329
Tabela 8.67 Koeficijenti višestruke linearne regresije za dobijeni matematički model zavisnosti srednje temperature kože testnih osoba za sve tkanine ugrađene u pojedine modele odjeće u zavisnosti od temperature vazduha i brzine vjetra
PES/Pamuk (Model 1) – faza mirovanja: Tk (oC) = 24,10 + 0,33 · Tv (oC) - 0,33 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 24,1038
b1 = 0,3297
b2 = - 0,3306
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,994 0,1285 0,3243 74,3305 0 0,0105 31,4123 0 0,1023 -3,233 0,0178
PES/Pamuk (Model 1) – II dio eksperimenta: Tk (oC) = 24,03 + 0,33 · Tv (oC) - 0,39 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 24,0315
b1 = 0,331
b2 =-0,3884
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9992 0,0471 0,1189 202,12 0 0,0038 86,0195 0 0,0375 -10,36 0
PES/Pamuk (Model 2) – I dio eksperimenta: Tk (oC) = 24,64 + 0,30 · Tv (oC) - 0,39 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 24,6423
b1 = 0,3037
b2 = - 0,3914
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9942 0,1171 0,2953 83,4388 0 0,0096 31,7708 0 0,0931 -4,202 0,0057
PES/Pamuk (Model 2) – faza mirovanja: Tk (oC) = 25,22 + 0,29 · Tv (oC) - 0,41 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 25,2243
b1 = 0,2937
b2 = - 0,4103
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9955 0,0995 0,251 100,51 0 0,0081 36,157 0 0,0791 -5,185 0,002
PES/Pamuk (Model 2) – II dio eksperimenta: Tk (oC) = 24,90 + 0,30 · Tv (oC) - 0,39 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 24,8968
b1 = 0,301
b2 = - 0,3949
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9912 0,1432 0,3612 68,9209 0 0,0117 25,7465 0 0,1139 -3,467 0,0134
PES (Model 1) – II dio eksperimenta: Tk (oC) = 23,92 + 0,34 · Tv (oC) - 0,42 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 23,9244
b1 = 0,335
b2 = - 0,4245
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9891 0,1774 0,4475 53,4596 0 0,0145 23,1299 0 0,1411 -3,008 0,0238
PES (Model 2) – faza mirovanja: Tk (oC) = 24,87 + 0,30 · Tv (oC) - 0,44 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 24,8664
b1 = 0,305
b2 = - 0,4435
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9886 0,1659 0,4186 59,408 0 0,0135 22,5152 0 0,132 -3,360 0,0152
330
Nastavak tabele 8.67 PES (Model 2) – II dio eksperimenta: Tk (oC) = 24,3 + 0,32 · Tv (oC) - 0,45 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 24,2951
b1 = 0,3203
b2 = - 0,4466
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9861 0,1919 0,4842 50,1797 0 0,0157 20,4435 0 0,1527 -2,925 0,0264
Pamuk (Model 1) – faza mirovanja: Tk (oC) = 25,12 + 0,30 · Tv (oC) - 0,48 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 25,1165
b1 = 0,3013
b2 = - 0,4751
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9802 0,2171 0,5476 45,8633 0 0,0177 17,0019 0 0,1727 -2,751 0,0332
Pamuk (Model 1) – II dio eksperimenta: Tk (oC) = 24,53 + 0,32 · Tv (oC) - 0,44 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = 24,5272
b1 = 0,3167
b2 = - 0,4447
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9809 0,2234 0,5636 43,5166 0 0,0182 17,3601 0 0,1777 -2,502 0,0464
Slika 8.52 Zavisnost srednje temperature kože Tk od temperature vazduha Tv i brzine vjetra v za tkaninu PES/Pamuk (Model 1) – faza mirovanja
331
Sl. 8.53 Zavisnost temperature kože od Tv i v za PES/Pamuk (Model 1) – II dio eksp.
Sl. 8.54 Zavisnost temperature kože od Tv i v za PES/Pamuk (Model 2) – I dio eksp.
Sl. 8.55 Zavisnost temperature kože od Tv i v za PES/Pamuk (Model 2) – faza mirov.
332
Sl. 8.56 Zavisnost temperature kože od Tv i v za PES/Pamuk (Model 2) – II dio eksp.
Sl. 8.57 Zavisnost temperature kože od Tv i v za PES (Model 1) – II dio eksperimenta
Sl. 8.58 Zavisnost temperature kože od Tv i v za PES (Model 2) – faza mirovanja
333
Sl. 8.59 Zavisnost temperature kože od Tv i v za PES (Model 2) – II dio eksperimenta
Sl. 8.60 Zavisnost temperature kože od Tv i v za Pamuk (Model 1) – faza mirovanja
Sl. 8.61 Zavisnost temperature kože od Tv i v za Pamuk (Model 1) – II dio eksp.
334
Tabela 8.68 Rezultati izračunate srednje relativne vlažnosti kože testnih osoba dobijeni eksperimentalnim istraživanjima za određivanje matematičke zavisnosti relativne vlažnosti kože od klimatskih uslova za pojedine tkanine ugrađene u modele odjeće
Red. broj
Tv
(oC)
v
(m/s)
PES/Lan – RVk (%) PES/Pamuk– RVk(%) PES – RVk (%) I dio eksp.
faza mirov.
II dio eksp.
I dio eksp.
faza mirov.
II dio eksp.
I dio eksp.
faza mirov.
II dio eksp.
1 35 1,2 51,17 54,62 56,03 54,27 56,84 57,64 53,40 57,81 59,17 2 35 1,2 54,97 56,29 55,74 54,96 57,04 56,50 57,47 60,03 59,25 3 25 1,2 37,44 35,46 34,81 36,03 35,81 34,83 34,97 34,91 34,12 4 25 1,2 34,92 39,33 34,40 35,13 35,62 34,66 34,86 36,65 35,20 5 35 0,2 56,25 65,14 68,41 58,80 68,02 71,77 52,66 62,74 67,23 6 35 0,2 64,21 69,37 70,02 63,80 70,58 71,63 65,14 70,26 70,52 7 25 0,2 34,97 35,09 35,05 39,27 38,41 39,21 36,05 37,24 36,76 8 25 0,2 35,53 35,77 36,50 36,55 39,60 39,58 35,75 36,22 38,47 9 30 0,5 44,89 47,00 49,19 43,82 44,95 47,90 43,07 44,26 45,49 10 30 0,5 48,63 53,37 53,59 48,45 52,99 52,78 46,78 50,59 50,61
Red. broj
Tv
(oC)
v
(m/s)
Lan – RVk (%) Pamuk – RVk (%) I dio eksp.
faza mirovanja
II dio eksp.
I dio eksp.
faza mirovanja
II dio eksp.
1 35 1,2 52,76 55,80 56,04 50,69 53,29 54,06 2 35 1,2 54,25 56,81 56,73 54,55 57,54 56,54 3 25 1,2 35,66 35,42 34,91 34,47 34,77 33,99 4 25 1,2 35,04 36,28 35,51 33,67 34,20 34,08 5 35 0,2 50,98 57,87 63,46 56,68 64,39 66,97 6 35 0,2 60,72 64,60 66,24 62,29 68,14 69,21 7 25 0,2 43,12 41,98 42,49 38,09 38,71 40,40 8 25 0,2 37,55 39,71 38,91 38,95 41,02 41,60 9 30 0,5 44,39 45,70 46,54 45,91 48,73 49,09 10 30 0,5 44,82 46,39 48,30 48,38 54,78 53,11 Tabela 8.69 Koeficijenti višestruke linearne regresije za dobijeni matematički model
zavisnosti relativne vlažnosti kože testnih osoba za pojedine tkanine ugrađene u modele odjeće u zavisnosti od temperature vazduha i brzine vjetra
PES/Lan – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 27,81 + 2,74 · Tv (oC) - 7,42 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 27,8115
b1 = 2,736
b2 = - 7,4159
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9483 3,5428 7,7709 -3,5789 0,009 0,2505 10,9215 0 2,466 -3,007 0,0197 PES/Pamuk – I dio eksperimenta: RVk (%) = - 13,77 + 2,12 · Tv (oC) - 4,18 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 13,7713
b1 = 2,1213
b2 = - 4,1792
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9551 2,507 5,499 -2,5043 0,0407 0,1773 11,9659 0 1,745 -2,395 0,0478
335
Nastavak tabele 8.69 PES/Pamuk – faza mirovanja: RVk (%) = - 22,42 + 2,58 · Tv (oC) - 7,39 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 22,4196
b1 = 2,576
b2 = - 7,3855
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9412 3,5844 7,8621 -2,8516 0,0246 0,2535 10,1634 0 2,495 -2,960 0,0211 PES/Pamuk – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 25,17 + 2,73 · Tv (oC) - 9,28 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 25,1695
b1 = 2,7315
b2 = - 9,281
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9593 3,1795 6,9738 -3,6091 0,0086 0,2248 12,1497 0 2,2131 -4,194 0,0041 PES – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 30,21 + 2,79 · Tv (oC) - 5,80 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 30,2063
b1 = 2,7905
b2 = - 5,7981
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9644 2,9273 6,4208 -4,7045 0,0022 0,207 13,4812 0 2,0376 -2,846 0,0248 Lan – faza mirovanja: RVk (%) = - 10,30 + 2,04 · Tv (oC) - 4,42 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 10,295
b1 = 2,0423
b2 = - 4,4189
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9506 2,5468 5,5862 -1,843 0,1079 0,1801 11,3405 0 1,7727 -2,493 0,0414 Lan – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 14,80 + 2,27 · Tv (oC) - 6,47 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 14,8031
b1 = 2,2663
b2 = - 6,4718
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9711 2,1765 4,7739 -3,1008 0,0173 0,1539 14,7255 0 1,5149 -4,272 0,0037 Pamuk – I dio eksperimenta: RVk (%) = - 9,19 + 1,98 · Tv (oC) - 5,63 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 9,1869
b1 = 1,9757
b2 = - 5,6327
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9659 2,0661 4,5319 -2,0272 0,0823 0,1461 13,5236 0 1,4381 -3,917 0,0058 Pamuk – faza mirovanja: RVk (%) = - 15,97 + 2,37 · Tv (oC) - 8,29 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 15,967
b1 = 2,3665
b2 = - 8,2893
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9589 2,7804 6,0986 -2,6181 0,0345 0,1966 12,0368 0 1,9353 -4,283 0,0036 Pamuk – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 16,16 + 2,42 · Tv (oC) - 9,80 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 16,1576
b1 = 2,4177
b2 = - 9,8028
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9773 2,1285 4,6687 -3,4609 0,0105 0,1505 16,064 0 1,4816 -6,617 0,0003
336
Sl. 8.62 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Lan – II dio eksperimenta
Sl. 8.63 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Pamuk – I dio eksp.
Sl. 8.64 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Pamuk – faza mirovanja
337
Sl. 8.65 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Pamuk – II dio eksp.
Sl. 8.66 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES – II dio eksperimenta
Sl. 8.67 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za tkaninu Lan – faza mirovanja
338
Sl. 8.68 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Lan – II dio eksperimenta
Sl. 8.69 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Pamuk – I dio eksperimenta
Sl. 8.70 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Pamuk – faza mirovanja
339
Slika 8.71 Zavisnost relativne vlažnosti kože RVk od temperature vazduha Tv i brzine vjetra v za tkaninu Pamuk – II dio eksperimenta
Tabela 8.70 Rezultati izračunate srednje relativne vlažnosti kože testnih osoba dobijeni eksperimentalnim istraživanjima za određivanje matematičke zavisnosti relativne vlažnosti kože od klimatskih uslova za pojedine tkanine
Red. broj
Tv
(oC)
v
(m/s)
PES/Lan – RVk (%) PES/Pamuk– RVk (%) PES – RVk (%) I dio eksp.
faza mirov.
II dio eksp.
I dio eksp.
faza mirov.
II dio eksp.
I dio eksp.
faza mirov.
II dio eksp.
1 35 1,2 51,17 54,62 56,03 54,27 56,84 57,64 53,40 57,81 59,17 2 35 1,2 54,97 56,29 55,74 54,96 57,04 56,50 57,47 60,03 59,25 3 35 0,5 54,25 59,49 63,19 55,73 61,17 63,42 54,24 59,03 61,46 4 35 0,5 62,13 66,58 67,27 58,27 62,80 62,26 57,52 60,28 60,06 5 35 0,2 56,25 65,14 68,41 58,80 68,02 71,77 52,66 62,74 67,23 6 35 0,2 64,21 69,37 70,02 63,80 70,58 71,63 65,14 70,26 70,52 7 30 1,2 41,89 42,61 43,29 41,30 41,93 43,20 41,40 42,21 43,41 8 30 1,2 46,59 48,79 48,47 43,61 45,93 45,01 43,71 45,31 45,45 9 30 0,5 44,89 47,00 49,19 43,82 44,95 47,90 43,07 44,26 45,49
10 30 0,5 48,63 53,37 53,59 48,45 52,99 52,78 46,78 50,59 50,61 11 30 0,2 47,19 51,47 51,50 50,24 51,46 52,38 47,10 46,23 49,10 12 30 0,2 48,64 54,29 54,64 48,26 52,93 54,62 45,04 47,08 48,36 13 25 1,2 37,44 35,46 34,81 36,03 35,81 34,83 34,97 34,91 34,12 14 25 1,2 34,92 39,33 34,40 35,13 35,62 34,66 34,86 36,65 35,20 15 25 0,5 38,67 39,66 39,89 41,74 42,61 41,54 41,49 46,27 46,61 16 25 0,5 35,55 36,29 37,14 39,34 41,30 40,36 40,49 45,27 45,63 17 25 0,2 34,97 35,09 35,05 39,27 38,41 39,21 36,05 37,24 36,76 18 25 0,2 35,53 35,77 36,50 36,55 39,60 39,58 35,75 36,22 38,47
340
Nastavak tabele 8.70 Red. broj
Tv
(oC)
v
(m/s)
Lan – RVk (%) Pamuk – RVk (%) I dio eksp.
faza mirovanja
II dio eksp.
I dio eksp.
faza mirovanja
II dio eksp.
1 35 1,2 52,76 55,80 56,04 50,69 53,29 54,06 2 35 1,2 54,25 56,81 56,73 54,55 57,54 56,54 3 35 0,5 52,96 59,47 62,92 54,42 59,77 62,44 4 35 0,5 60,36 63,76 63,04 59,61 64,57 64,02 5 35 0,2 50,98 57,87 63,46 56,68 64,39 66,97 6 35 0,2 60,72 64,60 66,24 62,29 68,14 69,21 7 30 1,2 42,41 41,90 42,51 42,13 41,61 41,80 8 30 1,2 43,36 45,20 45,36 42,43 44,55 45,08 9 30 0,5 44,39 45,70 46,54 45,91 48,73 49,09
10 30 0,5 44,82 46,39 48,30 48,38 54,78 53,11 11 30 0,2 48,13 47,90 52,82 46,47 47,22 51,18 12 30 0,2 48,43 50,32 55,14 50,71 52,66 54,64 13 25 1,2 35,66 35,42 34,91 34,47 34,77 33,99 14 25 1,2 35,04 36,28 35,51 33,67 34,20 34,08 15 25 0,5 36,08 35,68 36,24 35,94 36,92 39,22 16 25 0,5 35,62 36,81 37,32 37,15 38,28 38,16 17 25 0,2 43,12 41,98 42,49 38,09 38,71 40,40 18 25 0,2 37,55 39,71 38,91 38,95 41,02 41,60 Tabela 8.71 Koeficijenti višestruke linearne regresije za dobijeni matematički model
zavisnosti relativne vlažnosti kože testnih osoba za pojedine tkanine u zavisnosti od temperature vazduha i brzine vjetra
PES/Lan – faza mirovanja: RVk (%) = - 21,83 + 2,50 · Tv (oC) - 5,73 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 21,8348
b1 = 2,4982
b2 = - 5,7336
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9118 3,5702 6,3691 -3,4282 0,0037 0,2061 12,1195 0 2,0084 -2,855 0,012 PES/Lan – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 26,71 + 2,71 · Tv (oC) - 7,53 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 26,7129
b1 = 2,7145
b2 = - 7,5323
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9509 2,8696 5,1192 -5,2182 0,0001 0,1657 16,3845 0 1,6143 -4,666 0,0003 PES/Pamuk – I dio eksperimenta: RVk (%) = - 8,35 + 1,96 · Tv (oC) - 5,27 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 8,3512
b1 = 1,9628
b2 = - 5,2665
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9384 2,332 4,1601 -2,0074 0,0631 0,1346 14,5787 0 1,3118 -4,015 0,0011 PES/Pamuk – faza mirovanja: RVk (%) = - 16,52 + 2,39 · Tv (oC) - 7,94 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 16,524
b1 = 2,385
b2 = - 7,9366
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9336 3,0053 5,3613 -3,0821 0,0076 0,0076 13,7455 0 1,6906 -4,695 0,0003
341
Nastavak tabele 8.71 PES/Pamuk – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 20,05 + 2,55 · Tv (oC) - 9,40 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 20,0498
b1 = 2,5507
b2 = - 9,4012
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9562 2,6102 4,6564 -4,3058 0,0006 0,1507 16,9256 0 1,4683 -6,403 0 PES – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 16,79 + 2,35 · Tv (oC) - 6,04 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 16,7944
b1 = 2,3483
b2 = - 6,0439
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,877 4,0673 7,256 -2,3146 0,0352 0,2348 10,0002 0 2,2881 -2,642 0,0185
Lan – I dio eksperimenta: RVk (%) = - 6,06 + 1,82 · Tv (oC) - 3,94 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 6,058
b1 = 1,816
b2 = - 3,9436
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,8976 2,8102 5,0132 -1,2084 0,2456 0,1622 11,1929 0 1,5808 -2,495 0,0248 Lan – faza mirovanja: RVk (%) = - 15,22 + 2,21 · Tv (oC) - 4,94 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 15,2203
b1 = 2,2072
b2 = - 4,9389
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9457 2,4276 4,3307 -3,5145 0,0031 0,1402 15,7479 0 1,3656 -3,617 0,0025 Lan – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 17,6 + 2,38 · Tv (oC) - 7,57 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 17,5958
b1 = 2,3842
b2 = - 7,5654
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9701 1,9693 3,5131 -5,0086 0,0002 0,1137 20,9696 0 1,1078 -6,829 0 Pamuk – I dio eksperimenta: RVk (%) = - 10,04 + 2,00 · Tv (oC) - 5,82 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 10,0441
b1 = 1,9995
b2 = -5,8242
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9593 1,9233 3,431 -2,9274 0,0104 0,111 18,007 0 1,0819 -5,383 0,0001 Pamuk – faza mirovanja: RVk (%) = - 17,95 + 2,40 · Tv (oC) - 7,90 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 17,9454
b1 = 2,3967
b2 = - 7,8977
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9463 2,6957 4,809 -3,7316 0,002 0,1556 15,399 0 1,5165 -5,208 0,0001 Pamuk – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 16,98 + 2,43 · Tv (oC) - 9,72 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 16,9816
b1 = 2,4298
b2 = - 9,7237
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9763 1,83 3,2647 -5,2016 0,0001 0,1057 22,9975 0 1,0295 -9,445 0
342
Sl. 8.72 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Lan – faza mirovanja
Sl. 8.73 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Lan – II dio eksperimenta
Sl. 8.74 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Pamuk – I dio eksp.
343
Sl. 8.75 Zavisnosti relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Pamuk – faza mirovanja
Sl. 8.76 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Pamuk – II dio eksp.
Sl. 8.77 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES – II dio eksperimenta
344
Sl. 8.78 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Lan – I dio eksperimenta
Sl. 8.79 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za tkaninu Lan – faza mirovanja
Sl. 8.80 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Lan – II dio eksperimenta
345
Sl. 8.81 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Pamuk – I dio eksperimenta
Sl. 8.82 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Pamuk – faza mirovanja
Sl. 8.83 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Pamuk – II dio eksperimenta
346
Tabela 8.72 Rezultati izračunate srednje relatovne vlažnosti kože testnih osoba dobijeni eksperimentalnim istraživanjima za određivanje matematičke zavisnosti relativne vlažnosti kože od klimatskih uslova za pojedine tkanine i modele odjeće
Red. broj
Tv
(oC)
v
(m/s)
PES/Lan (Model 1) – RVk (%) PES/Lan (Model 2) – RVk (%)
I dio eksp.
Faza mirovanja
II dio eksp.
I dio eksp.
Faza mirovanja
II dio eksp.
1 35 1,2 51,17 54,62 56,03 54,97 56,29 55,74
2 35 0,5 54,25 59,49 63,19 62,13 66,58 67,27
3 35 0,2 56,25 65,14 68,41 64,21 69,37 70,02
4 30 1,2 41,89 42,61 43,29 46,59 48,79 48,47
5 30 0,5 44,89 47,00 49,19 48,63 53,37 53,59
6 30 0,2 47,19 51,47 51,50 48,64 54,29 54,64
7 25 1,2 37,44 35,46 34,81 34,92 39,33 34,40
8 25 0,5 38,67 39,66 39,89 35,55 36,29 37,14
9 25 0,2 34,97 35,09 35,05 35,53 35,77 36,50
Red. broj
Tv
(oC)
v
(m/s)
PES/Pamuk (Model 1) – RVk (%) PES/Pamuk (Model 2) – RVk (%)
I dio eksp.
Faza mirovanja
II dio eksp.
I dio eksp.
Faza mirovanja
II dio eksp.
1 35 1,2 54,27 56,84 57,64 54,96 57,04 56,50
2 35 0,5 55,73 61,17 63,42 58,27 62,80 62,26
3 35 0,2 58,80 68,02 71,77 63,80 70,58 71,63
4 30 1,2 41,30 41,93 43,20 43,61 45,93 45,01
5 30 0,5 43,82 44,95 47,90 48,45 52,99 52,78
6 30 0,2 50,24 51,46 52,38 48,26 52,93 54,62
7 25 1,2 36,03 35,81 34,83 35,13 35,62 34,66
8 25 0,5 41,74 42,61 41,54 39,34 41,30 40,36
9 25 0,2 39,27 38,41 39,21 36,55 39,60 39,58
Red. broj
Tv
(oC)
v
(m/s)
PES (Model 1) – RVk (%) PES (Model 2) – RVk (%)
I dio eksp.
Faza mirovanja
II dio eksp.
I dio eksp.
Faza mirovanja
II dio eksp.
1 35 1,2 53,40 57,81 59,17 57,47 60,03 59,25
2 35 0,5 54,24 59,03 61,46 57,52 60,28 60,06
3 35 0,2 52,66 62,74 67,23 65,14 70,26 70,52
4 30 1,2 41,40 42,21 43,41 43,71 45,31 45,45
5 30 0,5 43,07 44,26 45,49 46,78 50,59 50,61
6 30 0,2 47,10 46,23 49,10 45,04 47,08 48,36
7 25 1,2 34,97 34,91 34,12 34,86 36,65 35,20
8 25 0,5 41,49 46,27 46,61 40,49 45,27 45,63
9 25 0,2 36,05 37,24 36,76 35,75 36,22 38,47
347
Nastavak tabele 8.72
Red. broj
Tv
(oC)
v
(m/s)
Lan (Model 1) – RVk (%) Lan (Model 2) – RVk (%)
I dio eksp.
Faza mirovanja
II dio eksp.
I dio eksp.
Faza mirovanja
II dio eksp.
1 35 1,2 52,76 55,80 56,04 54,25 56,81 56,73
2 35 0,5 52,96 59,47 62,92 60,36 63,76 63,04
3 35 0,2 50,98 57,87 63,46 60,72 64,60 66,24
4 30 1,2 42,41 41,90 42,51 43,36 45,20 45,36
5 30 0,5 44,39 45,70 46,54 44,82 46,39 48,30
6 30 0,2 48,13 47,90 52,82 48,43 50,32 55,14
7 25 1,2 35,66 35,42 34,91 35,04 36,28 35,51
8 25 0,5 36,08 35,68 36,24 35,62 36,81 37,32
9 25 0,2 43,12 41,98 42,49 37,55 39,71 38,91
Red. broj
Tv
(oC)
v
(m/s)
Pamuk (Model 1) – RVk (%) Pamuk (Model 2) – RVk (%)
I dio eksp.
Faza mirovanja
II dio eksp.
I dio eksp.
Faza mirovanja
II dio eksp.
1 35 1,2 50,69 53,29 54,06 54,55 57,54 56,54
2 35 0,5 54,42 59,77 62,44 59,61 64,57 64,02
3 35 0,2 56,68 64,39 66,97 62,29 68,14 69,21
4 30 1,2 42,13 41,61 41,80 42,43 44,55 45,08
5 30 0,5 45,91 48,73 49,09 48,38 54,78 53,11
6 30 0,2 46,47 47,22 51,18 50,71 52,66 54,64
7 25 1,2 34,47 34,77 33,99 33,67 34,20 34,08
8 25 0,5 35,94 36,92 39,22 37,15 38,28 38,16
9 25 0,2 38,09 38,71 40,40 38,95 41,02 41,60 Tabela 8.73 Koeficijenti višestruke linearne regresije za dobijeni matematički model
zavisnosti relativne vlažnosti kože testnih osoba za sve tkanine ugrađene u pojedine modele odjeće u zavisnosti od temperature vazduha i brzine vjetra
PES/Lan (Model 1) – faza mirovanja: RVk (%) = - 17,18 + 2,30 · Tv (oC) - 6,35 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 17,1808
b1 = 2,3013
b2 = - 6,3496
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9482 2,7939 7,0486 -2,438 0,0506 0,2281 10,0883 0,0001 2,223 -2,86 0,029 PES/Lan (Model 1) – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 24,25 + 2,60 · Tv (oC) - 7,24 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 24,2523
b1 = 2,596
b2 = - 7,2437
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,955 2,9316 7,3961 -3,279 0,0168 0,2394 10,8454 0 2,332 -3,11 0,021
348
Nastavak tabele 8.73 PES/Lan (Model 2) – I dio eksperimenta: RVk (%) = - 24,81 + 2,51 · Tv (oC) - 4,09 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 24,8098
b1 = 2,5103
b2 = - 4,0932
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9763 1,9821 5,0005 -4,962 0,0025 0,1618 15,512 0 1,577 -2,60 0,0409 PES/Lan (Model 2) – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 29,17 + 2,83 · Tv (oC) - 7,82 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 29,1734
b1 = 2,833
b2 = - 7,8209
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9612 2,9585 7,4639 -3,909 0,0079 0,2416 11,7281 0 2,354 -3,32 0,0159 PES/Pamuk (Model 1) – I dio eksperimenta: RVk (%) = - 1,54 + 1,73 · Tv (oC) - 5,40 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 1,5396
b1 = 1,7253
b2 = - 5,4006
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9315 2,4565 6,1976 -0,248 0,8121 0,2006 8,6019 0,0001 1,9543 -2,76 0,0327 PES/Pamuk (Model 1) – faza mirovanja: RVk (%) = - 15,37 + 2,31 · Tv (oC) - 7,59 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 15,3726
b1 = 2,3067
b2 = - 7,5871
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9159 3,6893 9,3078 -1,652 0,1497 0,3012 7,6574 0,0003 2,9351 -2,59 0,0415 PES/Pamuk (Model 1) – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 21,31 + 2,58 · Tv (oC) - 9,04 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 21,3115
b1 = 2,575
b2 = - 9,0449
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9472 3,2297 8,1482 -2,616 0,0398 0,2637 9,7647 0,0001 2,5694 -3,52 0,0125 PES/Pamuk (Model 2) – I dio eksperimenta: RVk (%) = - 15,16 + 2,20 · Tv (oC) - 5,13 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 15,1629
b1 = 2,2003
b2 = - 5,1323
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9678 2,0628 5,2041 -2,914 0,0269 0,1684 13,0643 0 1,641 -3,13 0,0204 PES/Pamuk (Model 2) – faza mirovanja: RVk (%) = - 17,68 + 2,46 · Tv (oC) - 8,29 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 17,6755
b1 = 2,4633
b2 = - 8,2861
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9673 2,3942 6,0404 -2,926 0,0264 0,1955 12,6009 0 1,9048 -4,35 0,0048
349
Nastavak tabele 8.73 PES/Pamuk (Model 2) – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 18,79 + 2,53 · Tv (oC) - 9,76 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 18,7881
b1 = 2,5263
b2 = - 9,7574
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9674 2,4948 6,2941 -2,99 0,0245 0,2037 12,402 0 1,985 -4,92 0,003 Lan (Model 1) – faza mirovanja: RVk (%) = - 10,25 + 2,00 · Tv (oC) - 4,66 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 10,2479
b1 = 2,002
b2 = - 4,6648
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9531 2,2834 5,7608 -1,779 0,1256 0,1864 10,7381 0 1,8166 -2,57 0,0425 Lan (Model 1) – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 15,07 + 2,29 · Tv (oC) - 7,97 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 15,0706
b1 = 2,2927
b2 = - 7,9745
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9685 2,1962 5,5407 -2,72 0,0346 0,1793 12,7857 0 1,7472 -4,56 0,0038 Lan (Model 2) – I dio eksperimenta: RVk (%) = - 17,56 + 2,24 · Tv (oC) - 4,54 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 17,5606
b1 = 2,2373
b2 = - 4,5411
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9789 1,6759 4,2281 -4,153 0,006 0,1368 16,3505 0 1,3333 -3,41 0,0144 Lan (Model 2) – faza mirovanja: RVk (%) = - 20,19 + 2,41 · Tv (oC) - 5,21 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 20,1928
b1 = 2,4123
b2 = - 5,2131
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9725 2,0787 5,2444 -3,850 0,0085 0,1697 14,2131 0 1,6537 -3,15 0,0198 Lan (Model 2) – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 20,12 + 2,48 · Tv (oC) - 7,16 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 20,121
b1 = 2,4757
b2 = - 7,1563
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9784 1,9176 4,838 -4,159 0,006 0,1566 15,8114 0 1,5256 -4,69 0,0034 Pamuk (Model 1) – I dio eksperimenta: RVk (%) = - 5,41 + 1,78 · Tv (oC) - 4,58 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 5,4092
b1 = 1,7763
b2 = - 4,5838
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9942 0,7033 1,7744 -3,049 0,0226 0,0574 30,9332 0 0,5595 -8,19 0,0002
350
Nastavak tabele 8.73 Pamuk (Model 1) – faza mirovanja: RVk (%) = - 15,35 + 2,24 · Tv (oC) - 6,99 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 15,3536
b1 = 2,235
b2 = - 6,9926
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9651 2,2308 5,6282 -2,728 0,0343 0,1821 12,2703 0 1,7748 -3,94 0,0076 Pamuk (Model 1) – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 14,96 + 2,33 · Tv (oC) - 9,64 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = -14,9634
b1 = 2,3287
b2 = - 9,635
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9794 1,8351 4,6299 -3,232 0,0179 0,1498 15,5412 0 1,46 -6,60 0,0006 Pamuk (Model 2) – I dio eksperimenta: RVk (%) = - 14,68 + 2,22 · Tv (oC) - 7,06 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 14,6791
b1 = 2,2227
b2 = -7,0646
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9958 0,7614 1,9208 -7,642 0,0003 0,0622 35,7548 0 0,6057 -11,7 0 Pamuk (Model 2) – faza mirovanja: RVk (%) = - 20,54 + 2,56 · Tv (oC) - 8,80 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 20,5372
b1 = 2,5583
b2 = - 8,8027
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9843 1,7131 4,322 -4,752 0,0032 0,1399 18,2901 0 1,3629 -6,46 0,0007 Pamuk (Model 2) – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 19,00 + 2,53 · Tv (oC) - 9,81 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.
Std. greš.
regres.
bo = - 18,9999
b1 = 2,531
b2 = - 9,8124
R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9908 1,3118 3,3095 -5,741 0,0012 0,1071 23,6303 0 1,0436 -9,40 0,0001
Sl. 8.84 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Lan (M 1) – faza mirov.
351
Sl. 8.85 Zavisnosti relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Lan (M 1) – II dio eksp.
Sl. 8.86 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Lan (M 2) – I dio eksp.
Sl. 8.87 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Lan (M 2) – II dio eksp.
352
Sl. 8.88 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Pamuk (M 1) – I dio eksp.
Sl. 8.89 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Pamuk (M 1) – faza mirov.
Sl. 8.90 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Pamuk (M 1) – II dio eksp.
353
Sl. 8.91 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Pamuk (M 2) – I dio eksp.
Sl. 8.92 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Pamuk (M 2) – faza mirov.
Sl. 8.93 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Pamuk (M 2) – II dio eksp.
354
Sl. 8.94 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Lan (M 1) – faza mirovanja
Sl. 8.95 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Lan (M 1) – II dio eksperimenta
Sl. 8.96 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Lan (M 2) – I dio eksperimenta
355
Sl. 8.97 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Lan (M 2) – faza mirovanja
Sl. 8.98 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Lan (M 2) – II dio eksperimenta
Sl. 8.99 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Pamuk (M 1) – I dio eksp.
356
Sl. 8.100 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Pamuk (M 1) – faza mirovanja
Sl. 8.101 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Pamuk (M 1) – II dio eksp.
Sl. 8.102 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Pamuk (M 2) – I dio eksp.
357
Sl. 8.103 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Pamuk (M 2) – faza mirovanja
Sl. 8.104 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Pamuk (M 2) – II dio eksp.
358
PLAN EKSPERIMENTA
a) Vrste tkanina: 1. 50 % PES / 50 % Lan 2. 50 % PES / 50 % Pamuk 3. 100 % PES 4. 100 % Lan 5. 100 % Pamuk b) Broj osoba: 5 Osoba 1 (O1): ANAMARIJA Osoba 2 (O2): TEA Osoba 3 (O3): PETRA Osoba 4 (O4): TANJA Osoba 5 (O5): VERONIKA c) Vrste modela: 2 1. Kratka haljina (Model I) 2. Kratke hlače + bluza bez rukava (Model II) d) Klimatski uslovi: 3 1. T = 25oC; RV = 40 % 2. T = 30oC; RV = 40 % 3. T = 35oC; RV = 40 % e) Brzina vjetra: 3 1. v = 0,2 m/s 2. v = 0,5 m/s 3. v = 1,2 m/s BROJ PROBA: 5 tkanina x 5 osoba x 2 modela x 3 klimat. uslova x 3 brzine vjetra = 450 proba
TJELESNE AKTIVNOSTI OSOBA:
20 minuta: mirovanje (20oC; RV=40%)
20 minuta: kretanje brzinom od 2,5 km/h
5 minuta: odmor
20 minuta: kretanje brzinom od 3 km/h
359
Dan 1: PONEDJELJAK Datum: 05.11.2007 Vrijeme
ispitivanja Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC
Dan 2: UTORAK Datum: 06.11.2007
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC
Dan 3: SRIJEDA Datum: 07.11.2007
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % PES Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % PES Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % PES Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % PES Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % PES Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC
Dan 4: ČETVRTAK Datum: 08.11.2007
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC
Dan 5: PETAK Datum: 09.11.2007
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC
360
Dan 6: SUBOTA Datum: 10.11.2007 Vrijeme
ispitivanja Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 0,2 m/s T = 25 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 0,2 m/s T = 25 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 0,2 m/s T = 25 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 0,2 m/s T = 25 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 0,2 m/s T = 25 oC
Dan 7: PONEDJELJAK Datum: 12.11.2007 Vrijeme
ispitivanja Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 0,2 m/s T = 25 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 0,2 m/s T = 25 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 0,2 m/s T = 25 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 0,2 m/s T = 25 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 0,2 m/s T = 25 oC
Dan 8: UTORAK Datum: 13.11.2007
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % PES Model 2 v = 0,2 m/s T = 25 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % PES Model 2 v = 0,2 m/s T = 25 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % PES Model 2 v = 0,2 m/s T = 25 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % PES Model 2 v = 0,2 m/s T = 25 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % PES Model 2 v = 0,2 m/s T = 25 oC
Dan 9: SRIJEDA Datum: 14.11.2007
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % Lan Model 2 v = 0,2 m/s T = 25 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Lan Model 2 v = 0,2 m/s T = 25 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Lan Model 2 v = 0,2 m/s T = 25 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Lan Model 2 v = 0,2 m/s T = 25 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Lan Model 2 v = 0,2 m/s T = 25 oC
Dan 10: ČETVRTAK Datum: 15.11.2007
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % Pamuk Model 2 v = 0,2 m/s T = 25 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Pamuk Model 2 v = 0,2 m/s T = 25 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Pamuk Model 2 v = 0,2 m/s T = 25 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Pamuk Model 2 v = 0,2 m/s T = 25 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Pamuk Model 2 v = 0,2 m/s T = 25 oC
361
Dan 11: PETAK Datum: 16.11.2007 Vrijeme
ispitivanja Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 0,5 m/s T = 25 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 0,5 m/s T = 25 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 0,5 m/s T = 25 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 0,5 m/s T = 25 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 0,5 m/s T = 25 oC
Dan 12: SUBOTA Datum: 17.11.2007 Vrijeme
ispitivanja Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 0,5 m/s T = 25 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 0,5 m/s T = 25 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 0,5 m/s T = 25 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 0,5 m/s T = 25 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 0,5 m/s T = 25 oC
Dan 13: PONEDJELJAK Datum: 19.11.2007
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % PES Model 1 v = 0,5 m/s T = 25 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % PES Model 1 v = 0,5 m/s T = 25 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % PES Model 1 v = 0,5 m/s T = 25 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % PES Model 1 v = 0,5 m/s T = 25 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % PES Model 1 v = 0,5 m/s T = 25 oC
Dan 14: UTORAK Datum: 20.11.2007
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % Lan Model 1 v = 0,5 m/s T = 25 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Lan Model 1 v = 0,5 m/s T = 25 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Lan Model 1 v = 0,5 m/s T = 25 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Lan Model 1 v = 0,5 m/s T = 25 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Lan Model 1 v = 0,5 m/s T = 25 oC
Dan 15: SRIJEDA Datum: 21.11.2007
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % Pamuk Model 1 v = 0,5 m/s T = 25 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Pamuk Model 1 v = 0,5 m/s T = 25 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Pamuk Model 1 v = 0,5 m/s T = 25 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Pamuk Model 1 v = 0,5 m/s T = 25 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Pamuk Model 1 v = 0,5 m/s T = 25 oC
362
Dan 16: ČETVRTAK Datum: 22.11.2007 Vrijeme
ispitivanja Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 0,5 m/s T = 25 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 0,5 m/s T = 25 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 0,5 m/s T = 25 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 0,5 m/s T = 25 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 0,5 m/s T = 25 oC
Dan 17: PETAK Datum: 23.11.2007 Vrijeme
ispitivanja Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 0,5 m/s T = 25 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 0,5 m/s T = 25 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 0,5 m/s T = 25 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 0,5 m/s T = 25 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 0,5 m/s T = 25 oC
Dan 18: SUBOTA Datum: 24.11.2007
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % PES Model 2 v = 0,5 m/s T = 25 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % PES Model 2 v = 0,5 m/s T = 25 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % PES Model 2 v = 0,5 m/s T = 25 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % PES Model 2 v = 0,5 m/s T = 25 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % PES Model 2 v = 0,5 m/s T = 25 oC
Dan 19: PONEDJELJAK Datum: 26.11.2007
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % Lan Model 2 v = 0,5 m/s T = 25 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Lan Model 2 v = 0,5 m/s T = 25 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Lan Model 2 v = 0,5 m/s T = 25 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Lan Model 2 v = 0,5 m/s T = 25 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Lan Model 2 v = 0,5 m/s T = 25 oC
Dan 20: UTORAK Datum: 27.11.2007
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % Pamuk Model 2 v = 0,5 m/s T = 25 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Pamuk Model 2 v = 0,5 m/s T = 25 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Pamuk Model 2 v = 0,5 m/s T = 25 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Pamuk Model 2 v = 0,5 m/s T = 25 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Pamuk Model 2 v = 0,5 m/s T = 25 oC
363
Dan 21: SRIJEDA Datum: 28.11.2007 Vrijeme
ispitivanja Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 1,2 m/s T = 25 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 1,2 m/s T = 25 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 1,2 m/s T = 25 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 1,2 m/s T = 25 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 1,2 m/s T = 25 oC
Dan 22: ČETVRTAK Datum: 29.11.2007 Vrijeme
ispitivanja Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 1,2 m/s T = 25 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 1,2 m/s T = 25 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 1,2 m/s T = 25 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 1,2 m/s T = 25 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 1,2 m/s T = 25 oC
Dan 23: PETAK Datum: 30.11.2007
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % PES Model 1 v = 1,2 m/s T = 25 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % PES Model 1 v = 1,2 m/s T = 25 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % PES Model 1 v = 1,2 m/s T = 25 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % PES Model 1 v = 1,2 m/s T = 25 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % PES Model 1 v = 1,2 m/s T = 25 oC
Dan 24: SUBOTA Datum: 01.12.2007
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % Lan Model 1 v = 1,2 m/s T = 25 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Lan Model 1 v = 1,2 m/s T = 25 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Lan Model 1 v = 1,2 m/s T = 25 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Lan Model 1 v = 1,2 m/s T = 25 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Lan Model 1 v = 1,2 m/s T = 25 oC
Dan 25: PONEDJELJAK Datum: 03.12.2007
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % Pamuk Model 1 v = 1,2 m/s T = 25 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Pamuk Model 1 v = 1,2 m/s T = 25 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Pamuk Model 1 v = 1,2 m/s T = 25 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Pamuk Model 1 v = 1,2 m/s T = 25 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Pamuk Model 1 v = 1,2 m/s T = 25 oC
364
Dan 26: UTORAK Datum: 04.12.2007 Vrijeme
ispitivanja Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 1,2 m/s T = 25 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 1,2 m/s T = 25 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 1,2 m/s T = 25 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 1,2 m/s T = 25 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 1,2 m/s T = 25 oC
Dan 27: SRIJEDA Datum: 05.12.2007 Vrijeme
ispitivanja Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 1,2 m/s T = 25 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 1,2 m/s T = 25 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 1,2 m/s T = 25 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 1,2 m/s T = 25 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 1,2 m/s T = 25 oC
Dan 28: ČETVRTAK Datum: 06.12.2007
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % PES Model 2 v = 1,2 m/s T = 25 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % PES Model 2 v = 1,2 m/s T = 25 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % PES Model 2 v = 1,2 m/s T = 25 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % PES Model 2 v = 1,2 m/s T = 25 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % PES Model 2 v = 1,2 m/s T = 25 oC
Dan 29: PETAK Datum: 07.12.2007
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % Lan Model 2 v = 1,2 m/s T = 25 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Lan Model 2 v = 1,2 m/s T = 25 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Lan Model 2 v = 1,2 m/s T = 25 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Lan Model 2 v = 1,2 m/s T = 25 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Lan Model 2 v = 1,2 m/s T = 25 oC
Dan 30: SUBOTA Datum: 08.12.2007
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % Pamuk Model 2 v = 1,2 m/s T = 25 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Pamuk Model 2 v = 1,2 m/s T = 25 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Pamuk Model 2 v = 1,2 m/s T = 25 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Pamuk Model 2 v = 1,2 m/s T = 25 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Pamuk Model 2 v = 1,2 m/s T = 25 oC
365
Dan 31: PONEDJELJAK Datum: 10.12.2007 Vrijeme
ispitivanja Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 30 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 30 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 30 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 30 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 30 oC
Dan 32: UTORAK Datum: 11.12.2007 Vrijeme
ispitivanja Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 30 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 30 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 30 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 30 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 30 oC
Dan 33: SRIJEDA Datum: 12.12.2007
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % PES Model 1 v = 0,2 m/s T = 30 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % PES Model 1 v = 0,2 m/s T = 30 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % PES Model 1 v = 0,2 m/s T = 30 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % PES Model 1 v = 0,2 m/s T = 30 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % PES Model 1 v = 0,2 m/s T = 30 oC
Dan 34: ČETVRTAK Datum: 13.12.2007
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 30 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 30 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 30 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 30 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 30 oC
Dan 35: PETAK Datum: 14.12.2007
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 30 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 30 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 30 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 30 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 30 oC
366
Dan 36: SUBOTA Datum: 15.12.2007 Vrijeme
ispitivanja Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 0,2 m/s T = 30 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 0,2 m/s T = 30 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 0,2 m/s T = 30 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 0,2 m/s T = 30 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 0,2 m/s T = 30 oC
Dan 37: PONEDJELJAK Datum: 17.12.2007 Vrijeme
ispitivanja Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 0,2 m/s T = 30 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 0,2 m/s T = 30 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 0,2 m/s T = 30 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 0,2 m/s T = 30 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 0,2 m/s T = 30 oC
Dan 38: UTORAK Datum: 18.12.2007
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % PES Model 2 v = 0,2 m/s T = 30 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % PES Model 2 v = 0,2 m/s T = 30 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % PES Model 2 v = 0,2 m/s T = 30 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % PES Model 2 v = 0,2 m/s T = 30 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % PES Model 2 v = 0,2 m/s T = 30 oC
Dan 39: SRIJEDA Datum: 19.12.2007
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % Lan Model 2 v = 0,2 m/s T = 30 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Lan Model 2 v = 0,2 m/s T = 30 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Lan Model 2 v = 0,2 m/s T = 30 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Lan Model 2 v = 0,2 m/s T = 30 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Lan Model 2 v = 0,2 m/s T = 30 oC
Dan 40: ČETVRTAK Datum: 20.12.2007
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % Pamuk Model 2 v = 0,2 m/s T = 30 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Pamuk Model 2 v = 0,2 m/s T = 30 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Pamuk Model 2 v = 0,2 m/s T = 30 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Pamuk Model 2 v = 0,2 m/s T = 30 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Pamuk Model 2 v = 0,2 m/s T = 30 oC
367
Dan 41: PETAK Datum: 21.12.2007 Vrijeme
ispitivanja Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 0,5 m/s T = 30 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 0,5 m/s T = 30 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 0,5 m/s T = 30 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 0,5 m/s T = 30 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 0,5 m/s T = 30 oC
Dan 42: SUBOTA Datum: 22.12.2007 Vrijeme
ispitivanja Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 0,5 m/s T = 30 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 0,5 m/s T = 30 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 0,5 m/s T = 30 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 0,5 m/s T = 30 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 0,5 m/s T = 30 oC
Dan 43: PONEDJELJAK Datum: 07.01.2008
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % PES Model 1 v = 0,5 m/s T = 30 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % PES Model 1 v = 0,5 m/s T = 30 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % PES Model 1 v = 0,5 m/s T = 30 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % PES Model 1 v = 0,5 m/s T = 30 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % PES Model 1 v = 0,5 m/s T = 30 oC
Dan 44: UTORAK Datum: 08.01.2008
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % Lan Model 1 v = 0,5 m/s T = 30 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Lan Model 1 v = 0,5 m/s T = 30 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Lan Model 1 v = 0,5 m/s T = 30 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Lan Model 1 v = 0,5 m/s T = 30 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Lan Model 1 v = 0,5 m/s T = 30 oC
Dan 45: SRIJEDA Datum: 09.01.2008
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % Pamuk Model 1 v = 0,5 m/s T = 30 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Pamuk Model 1 v = 0,5 m/s T = 30 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Pamuk Model 1 v = 0,5 m/s T = 30 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Pamuk Model 1 v = 0,5 m/s T = 30 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Pamuk Model 1 v = 0,5 m/s T = 30 oC
368
Dan 46: ČETVRTAK Datum: 10.01.2008 Vrijeme
ispitivanja Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 0,5 m/s T = 30 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 0,5 m/s T = 30 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 0,5 m/s T = 30 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 0,5 m/s T = 30 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 0,5 m/s T = 30 oC
Dan 47: PETAK Datum: 11.01.2008 Vrijeme
ispitivanja Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 0,5 m/s T = 30 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 0,5 m/s T = 30 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 0,5 m/s T = 30 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 0,5 m/s T = 30 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 0,5 m/s T = 30 oC
Dan 48: SUBOTA Datum: 12.01.2008
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % PES Model 2 v = 0,5 m/s T = 30 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % PES Model 2 v = 0,5 m/s T = 30 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % PES Model 2 v = 0,5 m/s T = 30 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % PES Model 2 v = 0,5 m/s T = 30 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % PES Model 2 v = 0,5 m/s T = 30 oC
Dan 49: PONEDJELJAK Datum: 14.01.2008
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % Lan Model 2 v = 0,5 m/s T = 30 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Lan Model 2 v = 0,5 m/s T = 30 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Lan Model 2 v = 0,5 m/s T = 30 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Lan Model 2 v = 0,5 m/s T = 30 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Lan Model 2 v = 0,5 m/s T = 30 oC
Dan 50: UTORAK Datum: 15.01.2008
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % Pamuk Model 2 v = 0,5 m/s T = 30 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Pamuk Model 2 v = 0,5 m/s T = 30 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Pamuk Model 2 v = 0,5 m/s T = 30 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Pamuk Model 2 v = 0,5 m/s T = 30 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Pamuk Model 2 v = 0,5 m/s T = 30 oC
369
Dan 51: SRIJEDA Datum: 16.01.2008 Vrijeme
ispitivanja Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 1,2 m/s T = 30 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 1,2 m/s T = 30 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 1,2 m/s T = 30 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 1,2 m/s T = 30 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 1,2 m/s T = 30 oC
Dan 52: ČETVRTAK Datum: 17.01.2008 Vrijeme
ispitivanja Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 1,2 m/s T = 30 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 1,2 m/s T = 30 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 1,2 m/s T = 30 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 1,2 m/s T = 30 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 1,2 m/s T = 30 oC
Dan 53: PETAK Datum: 18.01.2008
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % PES Model 1 v = 1,2 m/s T = 30 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % PES Model 1 v = 1,2 m/s T = 30 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % PES Model 1 v = 1,2 m/s T = 30 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % PES Model 1 v = 1,2 m/s T = 30 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % PES Model 1 v = 1,2 m/s T = 30 oC
Dan 54: SUBOTA Datum: 19.01.2008
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % Lan Model 1 v = 1,2 m/s T = 30 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Lan Model 1 v = 1,2 m/s T = 30 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Lan Model 1 v = 1,2 m/s T = 30 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Lan Model 1 v = 1,2 m/s T = 30 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Lan Model 1 v = 1,2 m/s T = 30 oC
Dan 55: PONEDJELJAK Datum: 21.01.2008
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % Pamuk Model 1 v = 1,2 m/s T = 30 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Pamuk Model 1 v = 1,2 m/s T = 30 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Pamuk Model 1 v = 1,2 m/s T = 30 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Pamuk Model 1 v = 1,2 m/s T = 30 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Pamuk Model 1 v = 1,2 m/s T = 30 oC
370
Dan 56: UTORAK Datum: 22.01.2008 Vrijeme
ispitivanja Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 1,2 m/s T = 30 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 1,2 m/s T = 30 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 1,2 m/s T = 30 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 1,2 m/s T = 30 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 1,2 m/s T = 30 oC
Dan 57: SRIJEDA Datum: 23.01.2008 Vrijeme
ispitivanja Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 1,2 m/s T = 30 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 1,2 m/s T = 30 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 1,2 m/s T = 30 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 1,2 m/s T = 30 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 1,2 m/s T = 30 oC
Dan 58: ČETVRTAK Datum: 24.01.2008
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % PES Model 2 v = 1,2 m/s T = 30 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % PES Model 2 v = 1,2 m/s T = 30 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % PES Model 2 v = 1,2 m/s T = 30 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % PES Model 2 v = 1,2 m/s T = 30 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % PES Model 2 v = 1,2 m/s T = 30 oC
Dan 59: PETAK Datum: 25.01.2008
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % Lan Model 2 v = 1,2 m/s T = 30 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Lan Model 2 v = 1,2 m/s T = 30 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Lan Model 2 v = 1,2 m/s T = 30 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Lan Model 2 v = 1,2 m/s T = 30 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Lan Model 2 v = 1,2 m/s T = 30 oC
Dan 60: SUBOTA Datum: 26.01.2008
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % Pamuk Model 2 v = 1,2 m/s T = 30 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Pamuk Model 2 v = 1,2 m/s T = 30 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Pamuk Model 2 v = 1,2 m/s T = 30 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Pamuk Model 2 v = 1,2 m/s T = 30 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Pamuk Model 2 v = 1,2 m/s T = 30 oC
371
Dan 61: PONEDJELJAK Datum: 28.01.2008 Vrijeme
ispitivanja Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 35 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 35 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 35 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 35 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 35 oC
Dan 62: UTORAK Datum: 29.01.2008 Vrijeme
ispitivanja Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 35 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 35 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 35 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 35 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 35 oC
Dan 63: SRIJEDA Datum: 30.01.2008
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % PES Model 1 v = 0,2 m/s T = 35 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % PES Model 1 v = 0,2 m/s T = 35 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % PES Model 1 v = 0,2 m/s T = 35 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % PES Model 1 v = 0,2 m/s T = 35 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % PES Model 1 v = 0,2 m/s T = 35 oC
Dan 64: ČETVRTAK Datum: 31.01.2008
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 35 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 35 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 35 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 35 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 35 oC
Dan 65: PETAK Datum: 01.02.2008
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 35 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 35 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 35 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 35 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 35 oC
372
Dan 66: SUBOTA Datum: 02.02.2008 Vrijeme
ispitivanja Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 0,2 m/s T = 35 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 0,2 m/s T = 35 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 0,2 m/s T = 35 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 0,2 m/s T = 35 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 0,2 m/s T = 35 oC
Dan 67: PONEDJELJAK Datum: 04.02.2008 Vrijeme
ispitivanja Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 0,2 m/s T = 35 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 0,2 m/s T = 35 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 0,2 m/s T = 35 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 0,2 m/s T = 35 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 0,2 m/s T = 35 oC
Dan 68: UTORAK Datum: 05.02.2008
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % PES Model 2 v = 0,2 m/s T = 35 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % PES Model 2 v = 0,2 m/s T = 35 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % PES Model 2 v = 0,2 m/s T = 35 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % PES Model 2 v = 0,2 m/s T = 35 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % PES Model 2 v = 0,2 m/s T = 35 oC
Dan 69: SRIJEDA Datum: 06.02.2008
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % Lan Model 2 v = 0,2 m/s T = 35 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Lan Model 2 v = 0,2 m/s T = 35 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Lan Model 2 v = 0,2 m/s T = 35 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Lan Model 2 v = 0,2 m/s T = 35 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Lan Model 2 v = 0,2 m/s T = 35 oC
Dan 70: ČETVRTAK Datum: 07.02.2008
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % Pamuk Model 2 v = 0,2 m/s T = 35 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Pamuk Model 2 v = 0,2 m/s T = 35 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Pamuk Model 2 v = 0,2 m/s T = 35 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Pamuk Model 2 v = 0,2 m/s T = 35 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Pamuk Model 2 v = 0,2 m/s T = 35 oC
373
Dan 71: PETAK Datum: 08.02.2008 Vrijeme
ispitivanja Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 0,5 m/s T = 35 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 0,5 m/s T = 35 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 0,5 m/s T = 35 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 0,5 m/s T = 35 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 0,5 m/s T = 35 oC
Dan 72: SUBOTA Datum: 09.02.2008 Vrijeme
ispitivanja Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 0,5 m/s T = 35 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 0,5 m/s T = 35 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 0,5 m/s T = 35 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 0,5 m/s T = 35 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 0,5 m/s T = 35 oC
Dan 73: PONEDJELJAK Datum: 11.02.2008
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % PES Model 1 v = 0,5 m/s T = 35 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % PES Model 1 v = 0,5 m/s T = 35 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % PES Model 1 v = 0,5 m/s T = 35 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % PES Model 1 v = 0,5 m/s T = 35 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % PES Model 1 v = 0,5 m/s T = 35 oC
Dan 74: UTORAK Datum: 12.02.2008
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % Lan Model 1 v = 0,5 m/s T = 35 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Lan Model 1 v = 0,5 m/s T = 35 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Lan Model 1 v = 0,5 m/s T = 35 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Lan Model 1 v = 0,5 m/s T = 35 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Lan Model 1 v = 0,5 m/s T = 35 oC
Dan 75: SRIJEDA Datum: 13.02.2008
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % Pamuk Model 1 v = 0,5 m/s T = 35 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Pamuk Model 1 v = 0,5 m/s T = 35 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Pamuk Model 1 v = 0,5 m/s T = 35 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Pamuk Model 1 v = 0,5 m/s T = 35 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Pamuk Model 1 v = 0,5 m/s T = 35 oC
374
Dan 76: ČETVRTAK Datum: 14.02.2008 Vrijeme
ispitivanja Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 0,5 m/s T = 35 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 0,5 m/s T = 35 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 0,5 m/s T = 35 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 0,5 m/s T = 35 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 0,5 m/s T = 35 oC
Dan 77: PETAK Datum: 15.02.2008 Vrijeme
ispitivanja Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 0,5 m/s T = 35 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 0,5 m/s T = 35 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 0,5 m/s T = 35 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 0,5 m/s T = 35 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 0,5 m/s T = 35 oC
Dan 78: SUBOTA Datum: 16.02.2008
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % PES Model 2 v = 0,5 m/s T = 35 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % PES Model 2 v = 0,5 m/s T = 35 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % PES Model 2 v = 0,5 m/s T = 35 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % PES Model 2 v = 0,5 m/s T = 35 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % PES Model 2 v = 0,5 m/s T = 35 oC
Dan 79: PONEDJELJAK Datum: 18.02.2008
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % Lan Model 2 v = 0,5 m/s T = 35 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Lan Model 2 v = 0,5 m/s T = 35 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Lan Model 2 v = 0,5 m/s T = 35 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Lan Model 2 v = 0,5 m/s T = 35 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Lan Model 2 v = 0,5 m/s T = 35 oC
Dan 80: UTORAK Datum: 19.02.2008
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % Pamuk Model 2 v = 0,5 m/s T = 35 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Pamuk Model 2 v = 0,5 m/s T = 35 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Pamuk Model 2 v = 0,5 m/s T = 35 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Pamuk Model 2 v = 0,5 m/s T = 35 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Pamuk Model 2 v = 0,5 m/s T = 35 oC
375
Dan 81: SRIJEDA Datum: 20.02.2008 Vrijeme
ispitivanja Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 1,2 m/s T = 35 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 1,2 m/s T = 35 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 1,2 m/s T = 35 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 1,2 m/s T = 35 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 1,2 m/s T = 35 oC
Dan 82: ČETVRTAK Datum: 21.02.2008 Vrijeme
ispitivanja Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 1,2 m/s T = 35 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 1,2 m/s T = 35 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 1,2 m/s T = 35 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 1,2 m/s T = 35 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 1,2 m/s T = 35 oC
Dan 83: PETAK Datum: 22.02.2008
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % PES Model 1 v = 1,2 m/s T = 35 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % PES Model 1 v = 1,2 m/s T = 35 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % PES Model 1 v = 1,2 m/s T = 35 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % PES Model 1 v = 1,2 m/s T = 35 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % PES Model 1 v = 1,2 m/s T = 35 oC
Dan 84: SUBOTA Datum: 23.02.2008
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % Lan Model 1 v = 1,2 m/s T = 35 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Lan Model 1 v = 1,2 m/s T = 35 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Lan Model 1 v = 1,2 m/s T = 35 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Lan Model 1 v = 1,2 m/s T = 35 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Lan Model 1 v = 1,2 m/s T = 35 oC
Dan 85: PONEDJELJAK Datum: 25.02.2008
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % Pamuk Model 1 v = 1,2 m/s T = 35 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Pamuk Model 1 v = 1,2 m/s T = 35 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Pamuk Model 1 v = 1,2 m/s T = 35 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Pamuk Model 1 v = 1,2 m/s T = 35 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Pamuk Model 1 v = 1,2 m/s T = 35 oC
376
Dan 86: UTORAK Datum: 26.02.2008 Vrijeme
ispitivanja Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 1,2 m/s T = 35 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 1,2 m/s T = 35 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 1,2 m/s T = 35 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 1,2 m/s T = 35 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Lan Model 2 v = 1,2 m/s T = 35 oC
Dan 87: SRIJEDA Datum: 27.02.2008 Vrijeme
ispitivanja Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 1,2 m/s T = 35 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 1,2 m/s T = 35 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 1,2 m/s T = 35 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 1,2 m/s T = 35 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Pamuk Model 2 v = 1,2 m/s T = 35 oC
Dan 88: ČETVRTAK Datum: 28.02.2008
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % PES Model 2 v = 1,2 m/s T = 35 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % PES Model 2 v = 1,2 m/s T = 35 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % PES Model 2 v = 1,2 m/s T = 35 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % PES Model 2 v = 1,2 m/s T = 35 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % PES Model 2 v = 1,2 m/s T = 35 oC
Dan 89: PETAK Datum: 29.02.2008
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % Lan Model 2 v = 1,2 m/s T = 35 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Lan Model 2 v = 1,2 m/s T = 35 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Lan Model 2 v = 1,2 m/s T = 35 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Lan Model 2 v = 1,2 m/s T = 35 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Lan Model 2 v = 1,2 m/s T = 35 oC
Dan 90: SUBOTA Datum: 01.03.2008
Vrijeme ispitivanja
Testna osoba
Tkanina Model Brzina vjetra
Temperatura vazduha
8.00 – 9.05 h O1 100 % Pamuk Model 2 v = 1,2 m/s T = 35 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Pamuk Model 2 v = 1,2 m/s T = 35 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Pamuk Model 2 v = 1,2 m/s T = 35 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Pamuk Model 2 v = 1,2 m/s T = 35 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Pamuk Model 2 v = 1,2 m/s T = 35 oC
377
Strokovna biografija in bibliografija
Grujić Dragana, rojena 07.08.1968. v Gradiški, Republika Srpska, Bosna in
Hercegovina. Osnovno in srednjo strojno šolo sem končala v Gradiški.
Na Tehnološki fakulteti – Oddelek za tekstilstvo Univerze v Banja Luki sem
leta 1996 zagovarjala diplomsko delo z naslovom “Analiza procesa predenja
češljanih pređa pamučnog tipa na osnovu rezultata ispitivanja
ravnomjernosti i maljavosti pređe” in pridobila naziv diplomirani inženir
tekstilne tehnologije.
Po končanem študiju sem se zaposlila v podjetju Industrija svilenih tkanina
in konfekcije "Svila", Čelinac ter se vpisala na magistrski študij na Tehnološki
fakulteti v Leskovcu Univerze v Nišu.
Od 1999 leta sem zaposlena na Tehnološki fakulteti v Banja Luki kot
asistent pri predmetih: Dizajn in konfekcioniranje, Tehnologija tkanja in Netkane
tekstilije.
Štipendija Vlade Slovenije za strkovno izobraževanje, katero sem dobila leta
1999, mi je omogočila, da eksperiment za magistarsko delo izvedem na
Naravoslovnotehniški fakulteti v Ljubljani in Fakulteti za strojništvo v Mariboru.
Magistarsko tezo pod naslovom: “Uticaj fizičko-mehaničkih osobina
poliesterskih tkanina i konstrukcije krojeva na termofiziološka svojstva
odjeće” sem uspešno zagovarjala 24. julija leta 2003 na Tehnološki fakulteti v
Leskovcu Univerze v Nišu in pridobila akademski naziv magistrica tehniških
znanosti.
Doktorsku tezu pod naslovom “Vpliv snovnih lastnosti tkanin na toplotno
fiziološko udobje oblačil” (Uticaj svojstava materijala na toplotno
fiziološku udobnost odjeće) sem prijavila leta 2007 na Fakulteti za strojništvo
- Oddelek za tekstilstvo, Univerze v Mariboru v Sloveniji pod mentorstvom red.
prof.dr Jelke Geršak.
378
Projekti, znanstveno in strokovno delo:
1. D. Grujić, C. Trajković, M. Ristić: Dobijanje i svojstva teksturirane poliester pređe iz POY filamenta postupkom simultanog-isteznog teksturiranja. Glasnik hemičara i tehnologa Republike Srpske 42 (2000), Banja Luka
2. M. Ristić, S. Janjić, D. Grujić: Projekat – »Škola dizajna i konstrukcije tekstila i odjeće« EDA - Enterprise Development Agency, Banja Luka, 1999/2000
3. B. Lukić, M. Ristić, D. Grujić: Uticaj parametara fiksiranja i vrste ljepljive međupodstave na efekte fiksiranja. Zbornik izvoda radova – Zajednica tehnoloških i metalurških fakulteta Jugoslavije, Tehnologijada 2002, Donji Milanovac, maj 2002
4. Ž. Šobot, M. Ristić, D. Grujić: Uticaj uslova pranja domaćih vuna na efikasnost odstranjivanja nevlaknastih primjesa. Zbornik izvoda radova – Zajednica tehnoloških i metalurških fakulteta Jugoslavije, Tehnologijada 2002, Donji Milanovac, maj 2002
5. C. Trajković, D. Grujić: Izbor pogodne kombinacije osnovnog i podstavnog materijala za izradu ženske trenerke određivanjem protoka vodene pare. Tekstilna industrija, 3-4 (Mart-April) 2003, Beograd
6. J. Geršak, D. Grujić: Vpliv oblačila na toplotno fiziološko udobje človeka pri različnih obremenitvah in klimatskih pogojih. Tekstilec, 7-8/2003, Ljubljana
7. D. Grujić, C. Trajković, M. Ristić: Objektivno određivanje pogodnosti tekstilnih materijala za izradu ženskih trenerki. Glasnik hemičara i tehnologa Republike Srpske, 45 (2003) 79-84
8. D. Grujić, C. Trajković: Uticaj parametara poroznosti na izbor materijala za izradu sportske odjeće. VII Savjetovanje hemičara i tehnologa Republike Srpske, Banja Luka, 06/07novembar 2003
9. D. Grujić, C. Trajković: Uticaj parametara poroznosti na izbor materijala za izradu sportske odjeće. Glasnik hemičara i tehnologa Republike Srpske, 44 (2003) (Supplementum), 620 - 633
10. M. Ristić, B. Lazić, D. Grujić, S. Janjić: Projekat – »Istraživanje mogućnosti revitalizacije uzgoja, dobijanja i primjene lana i konoplje u RS i B i H«, Ministarstvo nauke i tehnologije Republike Srpske, Banja Luka, 2005
11. M. Nožinić, M. Ristić, D. Grujić, S. Janić, B. Lazić: Projekat – »Istraživanje prinosa vlakana i ulja različitih sorti lana«, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske, Banja Luka, 2005
379
12. D. Grujić: Projekat – »Promocija malih i srednjih preduzeća u Sjevernoj Bosni i Hercegovini«, Projekat finansiran od strane GTZ (Njemačka) i DEZA (Švajcarska)
13. J. Geršak, M. Ristić, D. Grujić: Projekat – »CEEPUS« - "INTELLIGENT TEXTILE PRODUCTS OF NEW GENERATION – FROM IDEA TO FINAL PRODUCT", 2008/09
14. M. Risić, D. Grujić, S. Janjić, F. Softić, M. Jokanović: Projekat – »Nanotehnologije i novi materijali«, Ministarstvo nauke i tehnologije Republike Srpske, Banja Luka, 2008
15. M. Ristić,R. Đuđić, D. Grujić, S. Janjić: Projekat – »Ispitivanje kvaliteta domaćih vuna i istraživanje mogućnosti njihove primjene u dobijanju novih proizvoda«, Ministarstvo nauke i tehnologije Republike Srpske, Banja Luka, 2008
16. D. Grujić: Uticaj sirovinskog sastava tkanina na toplotna svojstva odjeće, Glasnik hemičara, tehnologa i ekologa Republike Srpske, 1 (2009) 91-98
17. D. Grujić, S. Janjić, M. Ristić, J. Gajić: Ispitivanje sorpcionih svojstava tkanina različitih sirovinskih sastava, I međunarodni kongres "Inženjerstvo, materijali i menadžment u procesnoj industriji", Jahorina, 14.10 – 16.10.2009., Republika Srpska, 167-180.
18. J. Geršak, M. Ristić, D. Grujić: Projekat – »CEEPUS« - "Dasign and Development of New Multifunctional Protective Clothing", 2010/11
19. T. Rijavec, M. Nikolić, N. Peršuh, D. Kocjan-Ačke, Ž. Zupin, U. Vrabič, B. Mirčič, M. Ristić, M. Grubačić, V. Garić, B. Lazić, D. Grujić, S. Janjić, M. Katić: Projekat: "Domaći lan in volna v kompozitah, okolju prijaznih proizvodih", 2010/11
20. D. Grujić, J. Geršak, M. Ristić: Uticaj fizikalnih i sorpcijskih svojstava tkanina na upijanje znoja u odjeći, Tekstil, Zagreb, 2010 (članek v tisku)