Vodozemci i gmizavci

16
VODOZEMCI

Transcript of Vodozemci i gmizavci

Page 1: Vodozemci i gmizavci

VODOZEMCI

Page 2: Vodozemci i gmizavci

NastanakNastali su od riba dvodihalicaPostoje i problemi koji se

javljaju u promeni staništa:~Disanje~Kretanje~Razmnožavanje~Gubljenje vode iz tela

Podela : ~Bezrepi~Repati~Beznogi

Nastali su pre oko 400 miliona godina u Devonu

Page 3: Vodozemci i gmizavci

Zelena žaba Uvek blizu vlažnih mesta Koža tanka,ljigava i sluzava Razmnožavanje u vodi ili na lišću Koža je sluzava jer tako sprečava gubitak

vode i omogućava disanjejer pluća su im i dlje primitivna pa dišu celom površinom (kožom) tela

Nemaju stalnu telesnu temperaturu Obojenost – mimikrija~Aposematska obojenost (upozoravajuća) Ishrana ~ grabljivice

~love u skoku , dugačak lepljiv jezik, oštar vid Čulni organi : ~parne oči

~mirisni organi~čulo sluha koje je u stanju da

,,filtrira’’ odreĎeni zvuk

Page 4: Vodozemci i gmizavci

Telo žabe Krupna glava : ~ par očiju

~ usni otvor~ mirisni otvori~ slušni otvori

Trup : ~dva para nogu~ prednje (kraće)~ zadnje (duže)~kretanje : isključivo skakanje ili

plivanje (plovne kožice) Rep su izgubile evolucijom i zato što im

smeta u skakanju i plivanju Razmnožavanje : u vodi

~ spoljašnje~ iz jaja se razvijaju

punoglavci (spoljašnje škrge, dugačak rep sa perajem po obodu, bočna linija, biljojedi, nemaju noge)

~ probražaj-metamorfoza

Page 5: Vodozemci i gmizavci

Beznogi vodozemci Naseljavaju tropske krajeve Veći deo života provode pod

zemljom

Repati vodozemci

Valjkastog oblika, izražena glava i rep

Daždevnjaci (vreme razmnožavanja provedu na kopnu) , čovečija ribica i triton (mrmoljak)

Čovečija ribica živi u kraškim pećinama (Postojska jama u Sloveniji)

~ zakržljale oči~ koža bespigmentisovana (nalik na

ljudsku) po čemu je dobila ime

Page 6: Vodozemci i gmizavci

GMIZAVCI

Page 7: Vodozemci i gmizavci

Osnovne odlike Pravi kopneni kičmenjaci :

~efikasna pluća~sprečeno gubljenjevode

~razmnožavanje nakopnu

Rožne krljušti i ploče Jaje prilagoĎeno razviću na kopnu:

~kožasta ljuska~kesa za odlaganje štetnih materija~ kesa sa tečnošću~kesa sa hranljivim materijama~’’beba“ gmizavac

Kesa sa tečnošću

Kesa sa hranom

Kesa za štetne materije

Kožasta ljuska

„beba’’ gmizavac

Page 8: Vodozemci i gmizavci

Krokodili Krokodile štite krupan stas, snažna vilica i jaki zubi Smatra se da su nastali u vreme dinosaurusa Krljušti su im četvrtaste i veoma čvrste rožne pločice.Na leĎima su im ojačane

kožnim koštanim pločama Oči i nozdrve su im visoko postavljene Dugačak i bočno spljošten rep pomaže pri plivanju ili u borbi sa žrtvom Oni su društvene životinje Dele se na krokodile i aligatore Najmanji je amazonski Kajmanu Nilski krokodil je nekim narodima sveta životinja Aligatori su manjih dimenzija, karakteristični su po zubima u donjoj vilici koji se ne

vide kada su usta zatvorena Hrane se isključivo ribom, a ponekad ulove i neki veći plen Indijski Gavijal se odlikuje dugačkom i uzanom vilicom na čijem kraju se nalazi

proširena njuška, prilagoĎena za hvatanje ribe.Indusi ga smatraju svetom životinjom

Page 9: Vodozemci i gmizavci
Page 10: Vodozemci i gmizavci

KornjačeImaju kratko i široko telo zaštićeno čvrstim oklopom i

obloženo pločamaSastoji se iz gornjeg leĎnog i donjeg trbušnog dela koji su

sastavljeni „šavovima’’Umesto zuba imaju orožalu pločicu koja podseća na kljun

pticeBiljojedi su , dok neke morske vrste su i grabljiviceNajpoznatije su kornjače sa ostrva GalapagosProsečan životni vek je oko 180 godinaOni pravi džinovi mogu da narastu do 1.5mU našoj zemlji postoje tri vrste kornjača : šumska, barska i

rečnaZanimljivo je da se uvek vraćaju na plažu na kojoj su roĎene

Page 11: Vodozemci i gmizavci
Page 12: Vodozemci i gmizavci

Gušteri Gušteri su najbrojnija i najrasprostranjenija grupa gmizavaca Najveći meĎu njima je gušter zvani „zmaj’’ sa ostrva Komodo, za njim su i

morske iguane Manji predstavnici su zelembaći, livadski i zidni gušteri Kameleoni menjaju svoju boju u zavisnosti od svetlosnog intenziteta i dnevne

temerature ili trenutnog raspoloženja Žive na svim kontinentima izuzev Antartika Hrane se uglavnom insektima dok veći love ptice i manje sisare Većinom love danju izuzev pustinjskih vrsta koje love noću Kada su u opasnosti odbacuju rep tako što na odreĎenom pršljenu mišić se

zgrči i otpada.Novi rep im izrasta posle nekoliko nedelja.Proces se naziva regeneracija

Imaju dva para nogu sa po pet prstiju koji se završavaju oštrim kandžama Kod nekih vrsta noge su zakržljale dok ih neki uopšte nemaju (blavor i slepić,

podsećaju na zmije jedina razlika je što se očni kapci pomeraju) Na primorju žive gušteri – Gekoni koji uz pomoć listolikim, naboranim

lepezastim prstima mogu da se penju i uz potpuno glatku površinu

Page 13: Vodozemci i gmizavci
Page 14: Vodozemci i gmizavci

Zmije Vretenastog tela, veoma brze, okretne i beznoge zmije su najomraženije životinje kod

ljudi U gornjoj vilici imaju dva oštra šuplja zuba, kod otrovnica iz njih izlazi otrov, povezani

su sa otrovnom žlezdom Skelet lobanje zmija je elastičan kako bi progutale plen nekoliko puta veći od njih One su jako brze.U tome im pomaže veliki broj kičmenih pršljenova (i do 450) Sve zmije su mesojedi.Neke od njih se pretežno hrane ptičijim jajima dok neke vole

sitne sisare.Postoji dva načina lova : ~neke su daveži ~neke su otrovnice Čula sluha i vida nisu dovoljno razvijena.Umesto toga stalnim palacanjem jezika

prikupljaju informacije o mogućem plenu, suprotnom polu, neprijatelju ili atmosferskim prilikama

Anakonda iz Južne Amerike može da naraste i do 15m. Ova zmija ne polaže jaja već„raĎa’’ žive mladunce. Hrani se tako što se obmota oko žrtve i uguši je

U hladnim vremenskim uslovima zmije su u obamrlom stanji gde u jamama preživljavaju zimu zahvaljujući svojim masnim naslagama

U našoj zemlji živi nekoliko vrsta ne otrovnica kao što su smuk (hrani se miševima), belouška i ribarica koje spadaju u vodene zmije i hrane se ribama i žabama.MeĎu otrovnicama poznate su šarka i poskok koje možemo prepoznati po roščiću na glavi

U današnje vreme zmijski otrov se koristi u farmacerutskoj industriji, protiv srčanih oboljenja

Page 15: Vodozemci i gmizavci
Page 16: Vodozemci i gmizavci

Dinosaurusi Preci gustera Naučnici koji proučavaju prošlost života na planeti Zemlji ~

palaentolozi ~ jedini mogu da tumače tragove dinosaurusa U 19. veku je pronaĎen okamenjen skelet dinosaurusa (fosil) Razmnožavali su se iz malih jaja u odnosu na njihovu veličinu

(najveće do sada jaje je tesko 3 kg i malo vece od nojevog) Živeli su u doba jure