VODIČ za pod stare dane - | ZJZ-ZADAR.HR

za pod stare daneVODIČ u Zadarskoj županiji

Impressum

Izdavači: Dom za odrasle osobe sv. Frane Zadari Gradska knjižnica Zadar

Za izdavače: Marija Pletikosa (Dom za odrasle osobe sv. Frane Zadar), mr. sc. Ivan Pehar (Gradska knjižnica Zadar)

Urednik: Mladen Masar

Uredništvo: Dom za odrasle osobe sv. Frane: Marija Pletikosa, Sindy Botica,Martina Čuljak-Jovančević Ivana Boban, Vesna Dujić, Alenka Škeljo, Linda Bakotić

Zadarska županija Franka Krajnović

Zavod za javno zdravstvoJelena Ćosić Dukić

Gradska knjižnica ZadarMladen Masar, Lucija Perović, Ivan Miočić

Centar za socijalnu skrb ZadarJelka Špralja

Recenzent:doc. dr. sc. Silvia Rusac Fotografija: Suzana Mišković, Vladimir Ivanov, Lucija Juravić, arhive Doma za odra-sle osobe sv. Frane Zadar i Gradske knjižnice Zadar.

Oblikovanje i grafička priprema: Mladen Masar

Lektura: Daniela Nižić

Tisak: MarkoM graf d.o.o., Zagreb

Naklada: 2500 primjeraka

Izradu omogućila: Zadarska županija

Sufinancirali: Grad Zadar, Dom za odrasle osobe sv. Frane Zadar

ISBN: 978-953-56819-0-8(Dom za odrasle osobe sv. Frane Zadar)

ISBN: 978-953-7204-40-2(Gradska knjižnica Zadar)

CIP-Katalogizacija u publikacijiZnanstvena knjižnica Zadar

UDK 364.65-053.9(497.5-35 Zadar)(036)

VODIČ za pod stare dane u Zadarskoj županiji / <urednik Mladen Masar>. - Zadar : Dom za odrasle osobe sv. Frane : Gradska knjižnica, 2011. - 160 str. : ilustr. (pretežno u bojama) ; 24 cm

ISBN 978-953-56819-0-8 (Dom za odrasle osobe sv. Frane)ISBN 978-953-7204-40-2 (Gradska knjižnica)

131209008

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZADAR

ZADARSKA �UPANIJA

GRAD ZADAR

Ovaj projekt ostvaren je kroz Program zdravih županija i aktivnosti

Plana za zdravlje žitelja Zadarske županije

za pod stare daneVODIČ u Zadarskoj županiji

4

SadržajStarost i starenje 11

Era starih ljudi 12Što je funkcionalna sposobnost? 12Koji su znakovi starosti? 13

Tjelesne promjene 15Srce i krvotok 15Probavni sustav 19Žlijezde 21Imunološki sustav 22Mišići i kosti 23Urogenitalni sustav 25Inkontinencija u starijoj životnoj dobi 25Spolni sustav 26Dišni sustav 26Živčani i osjetilni sustav 27Alzheimerova bolest 27Osjetilni sustav 28

Briga o sebi 31Prehrana u starijoj životnoj dobi 31Tjelesna aktivnost 33Nekoliko prijedloga za vježbanje 35Kako sačuvati mentalno zdravlje i um? 37Vježbe pamćenja 38Ozljede i kako ih spriječiti 40Kako svoj dom učiniti sigurnijim? 41San i odmor 42Oralno zdravlje 43Kako održati zdrav mokraćni mjehur? 44Izlaganje visokim i niskim temperaturama 44Nacionalni preventivni programi i programi promicanja zdravlja 47Cijepljenje 47Važnost uzimanja lijekova 48

Zdravstvena zaštita 53Odabir liječnika obiteljske medicine 53Preventivni pregledi za osobe starije od 50 godina 55Zdravstvena njega i rehabilitacija u kući 56Ustanove za zdravstvenu njegu u kući u Zadarskoj županiji 57Naručivanje za specijalističke pretrage 59Nabava i korištenje ortopedskih pomagala 59

Mirovinska sigurnost 63I. stup - obvezni 63II. stup — obvezni 64III. stup — dobrovoljni 64Vrste mirovinskog osiguranja — kroz šumu zakona i propisa 65Mirovinski staž 67Mirovine i naknade 67Starosna i prijevremena starosna mirovina 67Invalidska mirovina 68

5

Naknada zbog tjelesnog oštećenja 69Obiteljska mirovina 70Određivanje mirovine 70Prijelazno razdoblje s povoljnijim uvjetima za žene 72Važniji propisi mirovinskog osiguranja 75

Socijalna skrb i sigurnost 79Tko koristi socijalnu skrb? 80Pomoć za uzdržavanje 80Važno je znati 81Pomoć za stanovanje 81Jednokratna pomoć 81Osobna invalidnina 82Doplatak za pomoć i njegu 82Usluga savjetovanja i pomaganja 83Usluga obiteljske medijacije 83Usluge pomoći i njege u kući 83Prehrana u pučkim kuhinjama 84Privremeni smještaj beskućnika u prihvatilište 84Usluge savjetovanja i pomaganja 85Usluge boravka 86Usluge smještaja 87Obiteljski dom 88Udomiteljstvo 88Doživotno i dosmrtno uzdržavanje 89Oporuka 90

Promjena stila života 93Pozitivan stav 93Mirovina – dobra ili loša promjena? 94Djedovi, bake, djeca i unuci 95Druženje 97Spolnost 99Žalovanje prije i poslije smrti 101

Rekreativni i kulturni sadržaji 105Kulturna ponuda 105Muzeji u Zadru 108Galerije u Zadru 109Knjižnice u Zadru 109U Zadarskoj županiji 111

Domovi za starije i nemoćne na području Zadarske županije 115Dom za starije i nemoćne osobe Zadar —“Sfinga” 117Dom za psihički bolesne odrasle osobe Zemunik 123 Dom za odrasle osobe sv. Frane Zadar 129Dom za starije i nemoćne “Lavita” 135

Obiteljski domovi za starije i nemoćne na području Zadarske županije 137

Korištena literatura 157

7

Ususret novom

dobu

Cijeli život nije ništa drugo nego niz promjena kojima se uspješno ili ma-nje uspješno prilagođavamo. U mladosti promjenama težimo, u srednjoj dobi ih potičemo, a pod stare dane one nam pristižu. Doba starosti neće-mo svi jednako prihvatiti i prilagoditi mu se. Ovaj priručnik namijenjen je “trećoj dobi”, ali i onima koji su na različite načine uključeni u živote osoba koje su prešle granicu od 65 godina živo-ta. Nemojte propustiti pročitati i pregledati njegov sadržaj ukoliko brine-te za starije roditelje, supružnika, prijatelja, partnera — posebno ako se odjednom nađete pred svim obvezama koje donosi briga za starije.Nadamo se da ćete u ovome Vodiču naći dovoljno korisnih informacija, uputa i praktičnih savjeta potrebnih kako biste se spremnije i lakše suočili s problemima na koje nailaze ljudi treće životne dobi na našem području: mnogo je stvari koje možete učiniti kako biste održali zdravlje i samo-stalnost. Također, treća dob je vrijeme da napravite stvari koje ranije niste stigli. Šezdesetogodišnjaci i stariji uskoro će biti u većini. Sve više usluga i proi-zvoda prilagođeno je “trećoj dobi”. Ljudi starije životne dobi postaju zdra-viji i aktivniji nego što su nekada ljudi u ovoj dobi bili.

8

Ideja izrade vodiča namijenjenog onima koji su doba starosti dočekali ili odlučili dočekati u našoj županiji postoji već nekoliko godina. Kada je 2007. godine prvi puta izrađena Slika zdravlja stanovništva Zadarske žu-panije, ideja je počela dobivati obrise. U ožujku 2009. godine Županijska skupština Zadarske županije je usvajanjem Plana za zdravlje žitelja Za-darske županije potvrdila skrb za starije kao jedan od pet javnozdravstve-nih prioriteta u sljedećem razdoblju. Tako se izrada vodiča za starije našla među planiranim aktivnostima Tima za zdravlje Zadarske županije čiji je nositelj Dom za odrasle osobe sv. Frane. Konačno, tijekom 2011. godi-ne, zalaganjem volonterke Martine Čuljak-Jovančević, ideja izrade Vodiča počela se i praktično provoditi. Realizirana je kada je Dom za odrasle oso-be sv. Frane prepoznao partnera, štoviše suizdavača, u Gradskoj knjižnici Zadar, instituciji redovito uključenoj u društveno korisne projekte, ali i instituciji s iskustvom u izdavaštvu. Naravno, nije izostala ni potpora Za-darske županije, Grada Zadra, Zavoda za javno zdravstvo Zadar i Centra za socijalnu skrb Zadar, niti zainteresiranih privrednih subjekata čijim donacijama je omogućeno povećanje naklade Vodiča.

Zahvaljujem se suizdavaču, svim institucijama i pojedincima uključenima u realizaciju ideje izdavanja prvog zadarskog Vodiča za pod stare dane.

U ime izdavačaMarija Pletikosa

ravnateljica Doma za odrasle osobe sv. Frane Zadar

9

Život je putovanje u vremenu

Čovjek se rodi, progovori, korača... Svaki njegov korak ostavlja trag u vre-menu, svaka osoba ima svoj put. Oni što pružaju obilje dobrote i ljubavi, daruju sebe, ostavljaju dublje tragove.Djetinjstvo i mladost proteku burno. Duša je prepuna snova, nadanja... postavlja toliko ciljeva ispred sebe. I sve biva lako u tom mladenačkom zanosu, a vrijeme tako brzo leti i rijeka života lagano se smiruje. Koraci postaju sporiji.Često čujem rečenicu koju, vjerujem, svatko od nas pripadnika treće ži-votne dobi zna izgovoriti: “E, da mi se vratiti u mlade dane, a imati ovu pamet!” Mislim da ne treba previše osjećati žal za mladim danima. U tim smo trenutcima davali što smo mogli. I bilo je lijepo. Treća dob je isto lije-pa! Poput oslonca, čvrstog stupa, stoji i drži zidove što ih je tijekom života stvarala. I u tome je tajna ljepote: imati dovoljno proživljene mudrosti da zadržiš ono što si stvorio. Naš put je još ispred nas. Samo sad koračamo tišim, ali sigurnijim kora-cima. Naše su ruke prepune plodova, bore na licu ukazuju na neprestanu borbu, utrku s vremenom. Ali život nam daje priliku da usporimo, dopu-stimo drugima da iskažu svoju dobrotu, kažu HVALA. Hvala za svaki trag, svaki dar i boru na licu! Hvala za mudrost koja je dobrodošla kao protute-ža ishitrenoj mladosti! Hvala za oslonac!Vođeni tom mišlju, izradili smo prvi vodič za ljude treće životne dobi u Zadarskoj županiji. Ovom prilikom izražavam zahvalnost svima koji su sudjelovali u njegovoj izradi, a posebno uredniku Vodiča — višem knjiž-ničaru Mladenu Masaru, djelatniku Gradske knjižnice Zadar, koji je velik dio svoga radnog i slobodnog vremena posvetio ovom projektu. Vodič za pod stare dane trebao bi biti poticaj i dokaz da se i u ovoj dobi ne smije posustati. Neka vas potakne da posjetite mjesta na koja prije niste mogli ići, družite se, ispunjavate kvalitetno svoje vrijeme i radite sve ono za što prije niste imali vremena! Jer, čovjek je često žedan brzih koraka zbog kojih mu promakne ljepota življenja. Zato koračajmo ispunjeni za-služenim mirom i ponosom! Naš put od nas očekuje još mnogo utisnutih tragova!

U ime suizdavačamr. sc. Ivan Pehar

ravnatelj Gradske knjižnice Zadar

11

1

Stari su oni koji su 15 godina stariji od mene.Oliver Wendell Holmes

Način na koji starimo i odrastamo za sve ljude nije isti. Starenje je izrazito individualan proces povezan ponajprije s genetskim nasljeđem i s nači-nom života. Razliku između srednje i “treće dobi” teško je točno definirati i stoga što ovi pojmovi nemaju isto značenje u svim društvima. Neki se smatraju sta-rima kad postanu bake ili djedovi ili kad prestanu raditi. Starost se često povezuje i s dobi u kojoj se po zakonu može ići u mirovinu. Većina razvi-jenih zemalja svijeta uzela je kronološku dob od 65 godina za definiranje “starosti”. Budući da postoje velike razlike u očekivanom trajanju života među zemljama u svijetu, kao i kulturološke razlike u samom poimanju starosti, ne može se ni dati zajednička definicija za starost koja bi vrijedi-la za sve. U ovom Vodiču pod pojmom treće dobi smatramo one žene i muškarce koji imaju 65 godina i više.Sa sigurnošću možemo reći da je starenje zajedničko svim vrstama, ono se ne može zaustaviti i vratiti unatrag, a sam proces starenja započinje od začeća i traje do smrti. Procesom starenja s vremenom slabe mehanizmi u tijelu koji utječu na našu sposobnost obavljanja velikog broja svakod-nevnih zadataka. Mnogi stručnjaci predlažu razlikovanje kronološke (stvarne) od biološke (vitalne) dobi. Stvarna dob je količina vremena koju je osoba doživjela, a vitalna dob vezana je uz to kako tijelo izgleda i funkcionira.

Starost i starenje

12

Era starih ljudi

Stopa smrtnosti opala je u gotovo svim zemljama zahvaljujući razvoju medicine, poglavito u području sprječavanja zaraznih bolesti, poboljšanja higijene i zdravstva, sveukupnom društvenom razvoju i boljem životnom standardu. Prosječno očekivao trajanje života tako je od 45 godina u ra-nim 1950-im, naraslo na 64 u 1990-im.Pretpostavlja se da će do 2050. godine u Europskoj zajednici broj ljudi koji su stariji od 65 godina narasti za 70%, a broj ljudi starijih od 80 godina za 170%. U Hrvatskoj je danas svaki peti stanovnik stariji od 65 godina, a u nekim hrvatskim županijama čak svaki treći. U Zadarskoj županiji oko 17% stanovništva starije je od 65 godina. Proces starenja stanovništva uznapredovao je u cijelom svijetu što 21. sto-ljeće stavlja pred veliki izazov usavršavanja i prilagođavanja zdravstvene, socijalne i mirovinske skrbi te gospodarskog i obrazovnog sustava novim potrebama stanovništva.

Što je funkcionalna sposobnost?

Nije važno koliko — nego kako si star. Marie Dressler

Znamo da pojavnost mnogih kroničnih bolesti i invaliditeta raste s godi-nama. Međutim, čak i kad su bolesni, neki stariji ljudi mogu se osjećati savršeno zdravima jer sama bolest nema značajan utjecaj na njihov sva-kodnevni život. Na koji način ljudi doživljaju starost ovisi i o tome u kojoj su mjeri u stanju obavljati određene aktivnosti, odnosno poslove i zadaće vezane za zadovoljavanje svojih potreba. Funkcionalna sposobnost po-drazumijeva sposobnost čovjeka za obavljanje onih svakodnevnih aktiv-nosti koje su nužne za kvalitetan i ugodan život neovisno o kronološkoj dobi. Tako funkcionalna sposobnost pojedinog 70-ogodišnjaka može biti toliko očuvana da se uopće ne razlikuje od funkcionalne sposobnosti 45-ogodišnjaka.Zdravlje i funkcionalna sposobnost potrebni su vam kako biste bili neo-visni, kako biste mogli sudjelovati u određenim zbivanjima, posjećivati druge ljude i kako biste imali aktivan i ispunjen život.

13

Koji su znakovi starosti?

Miriam Stoppard u knjizi Pobijedite starenje navodi 10 znakova starenja:smanjenje aktivnosti, • povećanje tjelesne mase,• nedostatak snage,• bolovi i nelagode,• nedostatak daha,• umor,• nesanica,• gubitak pamćenja i narušena intelektualna funkcija,• gubitak inicijative,• pad seksualnog nagona. •

Jedan od najvidljivijih znakova starenja je gubitak tjelesne izdržljivosti koju smo imali u mladosti. Međutim, ova činjenica nas ne treba uplašiti jer rijetko svoje tijelo iscrpljujemo do iznemoglosti. Nismo svjesni rezerva koje imamo u svojem tijelu. Tako i onda kada nam se čini da smo izgubili svu snagu, ostaje dovoljno da nas pokreće još desetljećima. U sljedećem poglavlju podsjetit ćemo se na neke glavne funkcije sustava koji pokreću naše tijelo.

Jeste li znali?

Razlika između vitalne i stvarne dobi može iznositi čak 30 godina.

Životni vijek je definiran kao maksimalna dužina života određene vrste. Smatra se da je maksimalan ljudski životni vijek 110—115 godina. Najstarijom osobom na svijetu smatra se Jeanne Calmnet iz Francuske (1875.—-1997.) koja je umrla u dobi od 122 godine i 164 dana.

15

Tri su znaka starosti: prvi je gubitak pamćenja, a druga dva sam zaboravio.

(nepoznati autor)

Sa starenjem na sebi primjećujemo mnoge promjene i sve češće posje-ćujemo liječnike. Međutim, gubitak različitih sposobnosti ne mora biti uzrokovan bolešću, već može biti rezultat promjena u tijelu koje nemi-novno dolaze sa starenjem. Ljudski organizam se sastoji od mnogo susta-va organa potrebnih za njegov rad. Promjene u ovim sustavima važno je razumjeti kako bismo se lakše prilagodili te na vrijeme poduzeli potrebne mjere za očuvanje zdravlja i vitalnosti.

Srce i krvotok

Glavni dijelovi krvožilnog sustava su srce, krv i krvne žile. Staru uzrečicu prema kojoj je čovjek toliko star koliko su stare njegove krvne žile, opo-vrgavaju nova znanstvena istraživanja prema kojima do ateroskleroze ne mora doći, ukoliko se na vrijeme dijagnosticira i liječi. Ateroskleroza je otvrdnjavanje i sužavanje arterija koje otežava protok krvi od srca kroz tijelo. Kroz godine se lipidi, kolesterol i ostale stanice nagomilavaju i stvaraju plak — “zid”. Ovaj plak raste i kad naraste dovolj-no velik može dovesti do blokade i pucanja (krvarenja) koje dovodi do srčanog ili moždanog udara, ovisno o tome gdje je do blokade došlo.

2

Tjelesne promjene

16

Ateroskleroza obično nema simptoma do srednje ili stare dobi. Kad je sužavanje ozbiljno, spriječen protok krvi može izazvati bol, najčešće u prsima ili nogama.Glavni krivci za aterosklerozu su visoki krvni tlak, pušenje i visoki kole-sterol — čimbenici na koje možemo utjecati!Veliki broj ljudi treće dobi boluje od visokog tlaka (hipertenzije). Vi-sina krvnog tlaka je promjenjiva, a optimalnu vrijednost za vaše godine procjenjuje vaš liječnik. Rizici se povećavaju s visinom tlaka i trajanjem bolesti. Uzrok nastanka hipertenzije u mnogih bolesnika je nepoznat: važnu ulogu ima nasljeđe, ali i stil življenja. Visoki krvni tlak moguće je liječiti, a od velike pomoći je pridržavanje određenih mjera koje će vam preporučiti vaš liječnik.Primjerena i redovita tjelesna aktivnost i pravilna ishrana ima mnogostru-ko pozitivan učinak na zdravlje, a kod hipertenzije dovode i do smanjenja vrijednosti tlaka (vidi više u poglavlju “Briga o sebi”, str. 31.).

17

tlakomjeri

• klinički testiran• mjeri sistolički i diastolički tlak te puls• indikator pulsa• veličina manžete 23-43 cm• detektira neregularne otkucaje srca• detektira jutarnju hipertenziju, koja je ključni pokazatelj povećanog rizika od udara• napredna funkcija analize izmjerenog tlaka • potpuno automatski, za pouzdano mjerenje• 99 memorija• indikator stanja baterije• velike tipke, pozadinsko svjetlo LCD zaslona

• mjeri sistolički i diastolički tlak te puls• klinički testiran• indikator pulsa• potpuno automatski, za pouzdano mjerenje• velike tipke i LCD zaslon• 48 memorija• funkcija analize izmjerenog laka u 7 dana• veličina manžete 23-43 cm• indikator stanja baterije

• mjeri sistolički i diastolički tlak te puls• klinički testiran• indikator pulsa• potpuno automatski, za pouzdano mjerenje• velike tipke i LCD zaslon• 32 memorije• 2 veličine manžeta• indikator stanja baterije • automatsko isključivanje

• klinički testiran• mjeri sistolički i diastolički tlak te puls• potpuno automatski, za pouzdano mjerenje• 20 memorija• indikator stanja baterije • velike tipke i LCD zaslon

• klinički testiran• mjeri sistolički i diastolički tlak te puls• potpuno automatski, za pouzdano mjerenje• 10 memorija• velike tipke i LCD zaslon• automatsko isključivanje

jednostavni precizni pouzdani

19

Probavni sustav

Ljudski probavni sustav sastoji se od želuca, tankog crijeva, debelog crije-va, crijevnog otvora i probavnih žlijezda (gušterače, jetre i slinovnice).Probava započinje u ustima, a završava pražnjenjem crijeva. Zubi, koji imaju ulogu žvakanja, najčvršće su kosti u tijelu. Svi bismo željeli zadrža-ti svoje zube tijekom čitavog života, ali često životne okolnosti (nebriga, stres, neznanje) dovedu do toga da zanemarimo vlastito zdravlje i, puno prije nego što bismo to željeli, ostanemo bez zubi. Porastom dobi raste i učestalost nekih bolesti poput bolesti parodonta i karcinoma usne šu-pljine. Najčešća stanja vezana za slabu zubnu higijenu su kvarenje zuba i zubobolja, krvarenje desni, rane u ustima, zadah iz usta, nagrizanje zuba i suha usta. Više o održavanju zubi pogledajte na str 43.

Kod zdravog čovjeka crijeva se prazne od jedan do dva puta u danu do je-danput u dva dana. U slučaju da čovjek prazni crijeva češće od navedenog prosjeka, kaže se da ima čestu stolicu. Vjerojatno ste već puno puta od svojih liječnika ili poznanika čuli pojmove opstipacija i konstipacija. Opstipacija je izostanak spontana pražnjenja crijeva, a konstipacija ozna-čava stanje kada osoba ima tvrdu, oskudnu i suhu stolicu koja je neredo-vita — najčešće manje od tri puta tjedno. Učestalost opstipacije i konstipacije raste sa starošću, a žene su više pogo-đene ovim problemom. Uzrok tome može biti nedovoljna tjelesna aktiv-nosti i opće zdravstveno stanje osobe.Ukoliko često imate proljeve ili ste prepoznali kod sebe znakove opstipa-cije ili konstipacije, obratite se svom liječniku koji će vas savjetovati ili, po potrebi, uputiti na daljnje pretrage.Rak debelog crijeva jedna je od najčešćih zloćudnih bolesti među sta-novništvom razvijenog svijeta i ujedno jedan od glavnih uzroka smrti sa

PredlažemoU Zadarskoj županiji zubna zdravstvena zaštita može se ostvariti u Mreži javne zdravstvene službe ili privatno. Stomatologa možete odabrati su-kladno svom mjestu stanovanja ili nekim drugim kriterijima koje koristi-te pri odabiru. Najvažnije je da stomatologa redovito posjećujete barem jedanput godišnje, kako bi se otklonile moguće smetnje i pregledali zubi. Ukoliko koristite određena pomagala poput fiksnih zubnih proteza (mo-stova), mobilnih zubnih proteza ili implantata, posjete vašem zubaru tre-baju biti još češće.

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske

Jeste li Vi provjerilisvoju stolicu?

Ilust

raci

ja: A

na K

oleg

a

RANO OTKRIVANJE SPAŠAVA ŽIVOT.0800 200 183

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske

Jeste li Vi provjerilisvoju stolicu?

Ilust

raci

ja: A

na K

oleg

a

RANO OTKRIVANJE SPAŠAVA ŽIVOT.0800 200 183

21

zabrinjavajućim trendom porasta učestalosti. Podjednako se javlja kod osoba obaju spolova, a većina oboljelih starija je od 65 godina. Budući da je ovo bolest kod koje je mogućnost izlječenja veća ako se rano otkrije, važno je obavljati redovne preglede po preporuci struke. O nacionalnim preventivnim U Zadarskoj županiji provodi se nacionalni program ranog otkrivanja raka crijeva. Više o samom pogramu pogledajte na str. 47.

Žlijezde

Sustav žlijezda s unutarnjim izlučivanjem nazivamo endokrinim susta-vom. Žlijezde u malim količinama izlučuju hormone u krv. Endokrine žlijezde su hipofiza, epifiza, štitna žlijezda (štitnjača), gušterača (pan-kreas, ali samo njezin endokrini dio), nadbubrežna žlijezda, spolne žli-jezde (sjemenici i jajnici). Njihova je zadaća trajna regulacija fizioloških procesa. Endokrinim sustavom upravlja hipotalamus. Bolesti endokrinog sustava vrlo su česte. Među njima ističu se šećerna bolest (dijabetes), pro-blemi sa štitnom žlijezdom ili pretilost. Šećerna bolest ili dijabetes poremećaj je povećavanja razine šećera u krvi koji se zbiva kada gušterača prestane potpuno ili djelomično proizvo-diti hormon inzulin. U tom slučaju stanice ne dobivaju hranu potrebnu za život. Bez inzulina glukoza (šećer) u krvi raste umjesto da odlazi u stanice. Vjerojatnost da će netko dobiti šećernu bolest značajno se povećava ako je osoba pretila. Može se javiti kod djece (dijabetes tipa 1) i odraslih (dijabe-tes tipa 2).

PredlažemoU Zadarskoj županiji dugi niz godina djeluje Zadarska dijabetička udruga koja u suradnji s općinama, farmaceutskim kućama, obrazovnim institucijama i drugim ustanovama nekoliko puta tijekom godine organi-zira javnu kontrolu šećera u krvi. Odazovite se njihovim pozivima i kad god vam se pruži prilika kontrolirajte šećer u krvi.Ukoliko u vašoj općini ili gradu nemate dijabetičku udrugu, javite se Zadar-skoj dijabetičkoj udruzi na broj telefona 305-923 ili ih posjetite na adresi Ulica bana Jelačića 6. Možete potaknuti i osnivanje udruge u svom mjestu.

Često mokrenje, umor, slabost, žeđ i mršavljenje česti su simptomi še-ćerne bolesti. Ukoliko primijetite ove simptome, javite se svom liječniku! Dugotrajno povišene razine glukoze u krvi, uz nedostatak odgovaraju-

22

Predlažemo Hrvatska udruga leukemija i limfomi je neprofitna organizacija koja okuplja oboljele od leukemija, limfoma i ostalih hematoloških bolesti. Ukoliko ste zainteresirani za uključivanje u rad udruge ili želite dobiti dodatne informacije, možete se obratiti na sljedeću adresu:

Hrvatska udruga leukemija i limfomiTrg hrvatskih velikana 2, 10 000 Zagrebtel./faks: 01 4873-561mobitel: 091 4873-561e-mail: [email protected]

Na forumu Hrvatske udruge leukemija i limfomi prof. dr. sc. Boris Labar odgovara na vaša medicinska pitanja:www.hull.hr/phpBB2/

ćeg tretmana i edukacije, dovode do razvoja različitih ozbiljnih kroničnih komplikacija srca i krvnih žila, sljepoće, oštećenja perifernih živaca, gan-grene i amputacije udova. Udio oboljelih od dijabetesa u stanovništu povećava se sa životnom dobi, a čak jedna petina starije populacije ima dijabetes. Dijabetes se može i po prvi put uočiti u starijoj dobi i tada se gotovo uvijek radi o dijabetesu tipa 2.Dobra regulacija šećerne bolesti podrazumijeva održavanje razine gluko-ze u krvi što bliže normalnim vrijednostima. Temeljni principi u liječenju šećerne bolesti su uravnotežena prehrana, tjelesna aktivnost i samokon-trola. U više od četvrtine slučajeva liječi se tabletama, a samo u manje od četvrtine potrebno je uzimati inzulin.

Imunološki sustav

Imunološki sustav čine slezena, timus (prsna žlijezda), limfni čvorovi, krajnici, koštana srž i bijele krvne stanice. On pomaže organizmu štiteći ga od bakterija, virusa i gljivica, a najugroženiji je normalnim starenjem. Snaga imunološkog sustava dostiže vrhunac u pubertetu nakon kojeg opada.

23

Mišići i kosti

Koštani sustav glavni je potporanj tijela koji se sastoji od kostiju i zglobo-va. Izgradnja koštane mase tijekom života opada, a u starosti kosti obično postaju tanje i krhkije. Istraživanja pokazuju da su stariji ljudi niži rastom. Tako su, u prosjeku, stariji muškarci niži za 7,5 cm od onih u mlađim dobnim skupinama, dok kod žena ta razlika iznosi 5,4 cm. Smanjivanje visine vidljivo je već od 55. godine života. Posljedice su izrazitije kod starijih ljudi nepravilna drža-nja, a poglavito onih koji se ne bave tjelesnom aktivnošću. Razlog također može biti i loša koordinacija mišićne aktivnosti od strane središnjega živ-čanog sustava.Ako je gubitak koštane mase blaži, govorimo o osteopeniji, dok je oste-oporoza rezultat jačega gubitka koštane mase i poremećaja koštane mi-krostrukture zbog čega kosti postaju krhke i lomljive.Osteoporoza u doslovnom prijevodu znači “kost koja ima mnoštvo rupa”, a radi se o čestoj bolesti koja je u razvijenom svijetu poprimila razmjere prave epidemije.Statistički podaci pokazuju da osam do deset posto svjetske populacije, odnosno svaka treća osoba, boluje od osteoporoze, a u Hrvatskoj je di-jagnosticirana kod svake četvrte žene starije od 50 godina. Čak do 15.000 žena godišnje doživi prijelom kuka, a petina bolesnika s prijelomom kuka umire u prvoj godini nakon prijeloma. Osteoporoza se često dijagnostici-ra tek nakon ovakvih dramatičnih događaja stoga joj treba posvetiti punu pozornost, kako u prevenciji, tako i ranom otkrivanju i liječenju.Obnovu koštanog tkiva pospješuje i konzumiranje zelenog lisnatog po-vrća, orašastih plodova i sjemenki. Prijeko su potrebni tjelesna aktivnost, izbjegavanje štetnih navika (kao što su pušenje i pretjerana konzumacija alkohola), oprez u kretanju te izbjegavanje mogućeg pada, a time i loma kostiju.Mišići su djelatni aktivni pokretači našeg tijela. U ljudskom ih tijelu ima više od 500, a zajedno s kostima oni pokreću ljudsko tijelo te čine sustav organa za kretanje. Opuštanjem i stezanjem pokreću kosti. Svi tjelesni mišići čine oko 40% mase ljudskog tijela, a mišićna masa kod muškarca u prosjeku je oko 15% veća od one kod žena.Tijekom života mišićna se masa smanjuje gotovo za trećinu, osobito u srednjoj i dubokoj starosti. U mišićnim stanicama raste količina vezivno-ga tkiva, a opada broj i veličina mišićnih vlakana. Sve je to posljedica ne-dostatnog korištenja mišića, tjelesne neaktivnosti, nepravilne prehrane

besplatni telefon: 0800 805 807

TENA proizvode za oslabljeli mjehur možete nabaviti u našoj specijaliziranoj prodavaonici. Obratite nam se s potpunim povjerenjem.

Vaš

Proizvodi za oslabljeli mjehur

Brzo upijajući gornji sloj• Sustav Lock Away Core pruža potpunu suhoću• Prevencija mirisa s Fresh Odour Control sustavom•

Inkontinentni centarN.Š. Zrinskog 7, Zadar

tel. 023 301-777 fax 023 301-778

[email protected]

25

i slabe cirkulacije, a ne samoga starenja. Zdravi mišići organizmu mogu donijeti puno više koristi nego što je sam izgled jer utječu na cjelokupno zdravlje organizma, a uspijete li ih održati u formi, pomoći će vam očuvati zdravlje i mladolikost i u dubokoj starosti. Više o vježbama mišića vidi na str. 34.

Urogenitalni sustav

Urinarni sustav sastoji se od dvaju bubrega koji su s mokraćnim mjehu-rom povezani kanalima zvanim ureteri. U normalnim se okolnostima mokraća zadržava u mokraćnom mjehuru dok ne nastupe povoljni uvjeti za mokrenje, ali ako neki dio urinarnog sustava ne funkcionira, može doći do inkontinencije — nevoljnog ispu-štanja mokraće.

Inkontinencija u starijoj životnoj dobi

U urinarnom sustavu starenjem nastupa nekoliko promjena koje mogu izazvati inkontinenciju:

smanjena elastičnost mokraćnog mjehura, •veći obujam mokraće, •slabljenje mišića dna zdjelice (splet mišića koji se proteže od trtice do •stidne kosti), povećanje broja spontanih kontrakcija mišića dna zdjelice,•manja sposobnost odgađanja mokrenja,•manji pritisak na zatvaranje uretre. •

Poremećaji mokrenja ne pogađaju samo starije. Istraživanja pokazuju da se udio inkontinentnih osoba u općoj populaciji kreće između 10 i 15%. Inkontinencija pogađa sve dobne i spolne skupine, ali može se reći da najgore prolaze žene. Četvrtina žena starijih od 35 godina te polovina žena iznad 60 godina prijavilo je svojim liječnicima probleme s inkontinenci-jom. Naravno, riječ je o lakoj inkontinenciji koja podrazumijeva istjecanje manjih količina urina.Vježbanje mišića dna zdjelice može biti učinkovit način minimiziranja ili sprječavanja istjecanja mokraće (vidi na str. 44.). Ženama su na raspo-laganju i različiti higijenskim proizvodi, prvenstveno ulošci, koji će im pružiti dovoljnu zaštitu i diskreciju.

26

Spolni sustav

Spolni sustav čine organi koji služe za zadovoljavanje ljudske potrebe za razmnožavanjem i intimnošću. U starijoj dobi, kada su reproduktivne po-trebe zadovoljene i nisu više primarne, potreba za intimnošću i spolnim odnosom i dalje je prisutna. Doduše, spolni odnos u starijoj dobi ne mora biti onakav kakav je bio kad ste bili mladi, ali on i dalje može biti ispunja-vajući.Dokazano je da većina zdravih žena može do kraja života očekivati ne-ometan seksualni život. Žene pate od manje seksualnih problema nego muškarci. Ipak i kod žena dolazi do poteškoća u uživanju u intimnosti zbog smanjenja estrogena, ženskog hormona, naročito nakon menopa-uze. Nedostatak estrogena može rezultirati smanjenjem vaginalne lubri-kacije što može dovesti do bolnih odnosa, no ovo stanje može se liječiti lubrikantima. Druga promjena kod žena koja prati starenje je smanjenje duljine, širine i elastičnosti vagine. Ove promjene ne znače da ona neće biti u stanju uživati u odnosu. Kod muškaraca pojava impotencije češća je kako stare. Osim toga, kako go-dine idu, muškarcima bi moglo trebati više vremena da postignu erekciju. Neki stariji muškarci opazit će da im je količina ejakulata nešto manja nego prije, a isto tako se smanjuje intenzitet ejakulacija (v. str. 99.).

Dišni sustav

Organe za disanje čine nosna šupljina, usta, ždrijelo, grkljan, dušnik, koji se dijeli u dvije dušnice, te pluća. Starenjem pluća postaju manje elastična čime se smanjuje širenje prsnog koša. Što su ljudi stariji, to teže udišu i izdišu zrak, a slabljenje dišnih funkcija odražava se na ostale dijelove tijela jer svaka stanica ovisi o opskrbi kisikom i o uklanjanju ugljičnog dioksida. Zbog toga su za osobe starije životne dobi jako važne vježbe pravilnog disanja i čest boravak na svježem zraku i u okolišu bogatom zelenilom. Dišni sustav je u neprekidnom kontaktu s okolinom. Kroz njega zrakom u organizam ulaze razne čestice što ga čini jako osjetljivim na bolesti kao što su upala pluća i gripa. U našoj je praksi već dugo vremena uobičajeno cije-pljenje starijih osoba protiv gripe (vidi na str.47.). Ova je mjera usmjerena izbjegavanju teškoga, pa i pogubnog, tijeka gripe u starijoj životnoj dobi kada vrlo često istovremeno postoji jedna ili nekoliko kroničnih bolesti, kao što su bolesti srca i krvotoka, dijabetes, bubrežna bolest i dr.

27

Živčani i osjetilni sustav

Živčani sustav zadužen je za prijenos i obradu informacija, a čine ga mo-zak, leđna moždina i živci. Mozak se sastoji od triju glavnih dijelova: veli-kog mozga, malog mozga i produžene moždine (primozga). Umne (mentalne) ili kognitivne sposobnosti, poput logičkog mišlje-nja, percepcije, memorije, koncentracije, pamćenja i učenja, mijenjaju se tijekom starenja. Međutim, nove znanstvene spoznaje upućuju da ne mora nužno doći ni do propadanja, ni do usporavanja aktivnosti mozga u starijoj dobi. Naime, činjenica je da s godinama propada sve veći broj živčanih stanica u mozgu, ali mozak zadržava izuzetnu sposobnost na-doknađivanja gubitka pomoću preostalih živčanih stanica i tako gubi vrlo malo od svoje funkcionalne sposobnosti s godinama. Ono što može po-moći u ovom procesu je stalna mentalna aktivnost i vježbe pamćenja (vidi na str. 37.). Pamćenje je sposobnost zadržavanja i dozivanja u pamćenje ranije usvojenih sadržaja. Sa starenjem dolazi do promjena u pamćenju, ali ne jednako u svim njegovim oblicima. Demencija ili senilnost je postupno pogoršanje intelektualnih sposobno-sti sve do oštećenja socijalnog i radnog funkcioniranja. Najistaknutiji simp-tom je teškoća u pamćenju, posebno nedavnih događaja. Drugi simptomi su loša prosudba — osoba ima teškoća u razumijevanju osobnih situacija, planiranju ili odlučivanju, gubi vlastite standarde i kontrolu nad porivima, sposobnost apstraktnog mišljenja opada, uobičajene su emocionalne smet-nje, uključujući i preslabi afekt i povremene emocionalne ispade.Demencija Alzheimerovog tipa najčešća je demencija u kliničkoj praksi i veliki izazov za javno zdravstvo.

Alzheimerova bolest

Alzheimerova bolest je demencija izravno uzrokovana oštećenjem mozga. Čini polovinu demencija među starijima, a češća je među ženama nego muškarcima. Ova bolest se najčešće se javlja u petom i šestom desetljeću života i napreduje brzo. S napredovanjem bolesti dolazi do sve veće poja-ve poremećaja ponašanja bolesne osobe u svakodnevnom životu. Poremećaj pamćenja razvija se postupno, a najviše se zaboravljaju nedav-ni događaji. Česte su i poteškoće u izvršavanju svakodnevnih aktivnosti: održavanju osobne higijene, snalaženju u stanu ili na ulici, trgovini, stal-no zametanje sitnih stvari — ključeva, naočala i sl. Poteškoće govora, či-

28

tanja i pisanja očituju se zaboravljanjem riječi u svakodnevnom govoru, zamjenom sličnim riječima, nerazumljivim izgovorom i čestim ponavlja-njem fraza u odgovorima. Osobe oboljele od demencije gube prostornu i vremensku orijentaciju: ne mogu se sjetiti koji je mjesec, dan, godina ili godišnje doba, ne snalaze se na mjestima poznatim od ranije. Oboljele osobe donose pogrešne procjene i odluke, ne razlikuju vrijed-nost novca, neprimjereno se odijevaju u odnosu na klimatske prilike. Čest je i poremećaj apstraktnog mišljenja koji se očituje u nemogućnosti ispunjavanja formulara ili nerazumijevanja pojmova kao “rođendan”, “lju-bav”, “pravednost”. Javljaju se promjene raspoloženja i ponašanja: nemir, nervoza, ljutnja s na-glom promjenom u preveliku mirnoću i nezainteresiranost za događanja oko sebe, bezrazložna tuga i plač s izmjenama dobrog raspoloženja i smijeha. Ukoliko kod člana svoje obitelji ili na radnom mjestu uočite neki od na-vedenih simptoma, potražite mišljenje liječnika—neurologa i psihijatra. Rano prepoznavanje Alzheimerove bolesti, liječnička skrb i skrb okoline poboljšava kvalitetu života oboljele osobe.

Predlažemo Savjetovalište za članove obitelji oboljele osobe od Alzheimerove bolesti djeluje u sklopu Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest u Za-grebu. SOS mobilni telefon: 091 569-1660. Vlaška 24, 10000 Zagreb http://www.alzheimer.hr/savjetovaliste.html

Osjetilni sustav

Osjetilni sustav je sustav niza osjetila u tijelu koja primaju određene vrste podražaja: dodir, miris, okus, sluh, vid itd.Tijekom starenja dolazi do slabljenja osjetila vida i sluha. Slabljenje sluha u zdravih osoba počinje nakon 50. godine i u početnom se stupnju primjećuje kao smanjenje osjetljivosti na visoke tonove. Kod otprilike trećine odraslih osoba u dobi 65—75 godina dolazi do nagluhosti, a kod osoba starijih od 75 nagluhost je još učestalija. Ova pojava izraženija je u muškaraca nego u žena. Starije osobe imaju teškoća i u razlikovanju osnovne slušne poruke od pozadine (buke) te u razumijevanju brzoga govora.

29

Starenjem slabi i vid. Slike bivaju manje oštrima, boje gube živost, vidno polje se sužava. Smanjenje sposobnosti vida uzrokuje brojne teškoće u svakidašnjem životu kao što su otežano kretanje, raspoznavanje i komu-niciranje.Koža je važan osjetilni organ. Starenjem gubi elastičnost i više ne izgleda vitalno kao nekad. Kako bi ostala glatka i zategnuta, potrebna joj je redo-vita briga i pažnja.Starije osobe gube mogućnost osjeta promjena temperatura te se preporuča praćenje vremenske prognoze, a bilo bi korisno u kući imati i termometar.Tijekom boravka na suncu zaštitite kožu. Nosite zaštitnu odjeću kao što su kape, košulje dugih rukava, duge suknje ili hlače. Koristite hidratantne kreme i pudere sa zaštitnim faktorom. Nastojte izbjegavati izlaganje sun-cu sredinom dana jer je tada najjače djelovanje štetnog ultraljubičastog zračenja. Također izbjegavajte izlaganje ultraljubičastom zračenju lampi za sunčanje i solarija. Redovno pregledavajte kožu kako biste otkrili ra-zvoj sumnjivih izraslina.

Predlažemo Udruga slijepih osoba Zadarske županije osnovana je 1953. godine. Članom Udruge može postati svaka osoba koja na boljem oku s korek-cijom ima oštrinu vida manju od 5 posto normalne vidne oštrine i osoba koja, bez obzira na oštrinu vida, ima vidno polje od 20 stupnjeva i manje, a ima stalno prebivalište na području Zadarske županije.Prava koje osoba može ostvariti temeljem slabovidnosti i sljepoće su: sa-vjetovanje, pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća, pomoć za uzdr-žavanje, pomoć za podmirenje troškova stanovanja, jednokratna pomoć, doplatak za pomoć i njegu, pomoć i njega u kući, osobna invalidnina, os-posobljavanje za samostalan život i rad, skrb izvan vlastite obitelji i druge pomoći. Kako ostvariti ta prava, upitajte u Udruzi. tel./faks: 250-546, Poljana požarišće 1, 23000 Zadaremail: [email protected]

Udruga osoba oštećenog sluha u Zadru također postoji već pedesetak godina. Ukoliko imate bilo kakvih poteškoća vezanih za sluh, slobodno se obratite: tel/faks: 213-442, Ruđera Boškovića 6/3, 23000 Zadar

31

3

Da sam znao da ću živjeti ovako dugo, bio bih se bolje brinuo o sebi.Eubie Blake

Sve promjene navedene u prethodnom poglavlju te određene bolesti koje ih prate, odnosno brzina kojom će se one odvijati, u velikoj mjeri ovise o načinu na koji smo živjeli: kako smo se hranili, koliko smo bili aktivni, koliko smo bili podložni stresu i stresnim situacijama, kakav je naš pogled na život itd. Zbroj utjecaja ovih faktora kroz cijeli život oblikuje i sliku našeg starenja. Međutim, ukoliko do sada niste pazili na sebe i svoje zdravlje, zapamtite kako nikada nije kasno za početak. Za starije je ljude posebno važno oda-brati zdrave navike kako bi se rizici za razvoj bolesti sveli na najmanju moguću mjeru te kako bi se povećala mogućnosti zdravog starenja, a spri-ječila pojava ovisnosti i nemoći.

Prehrana u starijoj životnoj dobi

Zdravo starenje pod utjecajem je naših prehrambenih navika u svakoj fazi života. Tako je rizik za obolijevanje od osteoporoze u starijoj dobi vezan uz gustoću kostiju u pubertetu koja je zasnovana na unosu kalcija i vita-mina D u djetinjstvu i kasnijem životu.Kontroliranom prehranom treba održavati poželjnu tjelesnu masu. Znan-stveno je dokazano da mršavi ljudi žive duže!

Briga o sebi

32

Preporučuje se puno svježeg voća i povrća zbog sadržaja biljnih vlakana, vitamina, minerala i antioksidansa. Od alkoholnih pića preporuča se konzumirati samo pola čaše vina uz ručak. Hrana i voda osnovni su elementi potrebni za život svih živih bića. Pravil-na i uravnotežena prehrana iznimno je važna za dobro zdravlje, obrambe-nu sposobnost i normalno funkcioniranje organizma.

Postoje 4 osnovne skupine namirnica:Kruh, žitarice i proizvodi od žitarica — glavni su izvor ugljikohidrata, 1. vlakana, vitamina B, minerala i bjelančevina; Voće i povrće — izvor su vitamina, minerala i ugljikohidrata;2. Mlijeko i mliječni proizvodi — sadrže bjelančevine, masti, ugljikohi-3. drate, minerale (kalcij i fosfor) i neke vitamine; Meso, jaja, riba — najvažniji su izvor bjelančevina. 4.

Dnevni jelovnik treba planirati tako da u njemu budu zastupljene sve skupine namirnica u primjerenim količinama. Vrlo je važno hranu uzi-mati u 5—6 redovnih obroka. U svakoj životnoj dobi, a posebno u starijoj, preporučeno je smanjiti potrošnju bijelog šećera i rafiniranih namirnica (bijelo brašno, bijela riža), kontrolirati unos masti, izbjegavati kolesterol i smanjiti unos soli. Jedite malo i često! Osim hrane vrlo je važno unositi dovoljnu količinu tekućine u organizam. Treba uzimati dovoljno prirodnih napitaka—vodu, mineralnu vodu, pri-rodne sokove, biljne čajeve. Dnevno je potrebno popiti 6—8 čaša vode, prirodnih sokova bez dodatka šećera ili voćnih čajeva. Nemojte preskakati doručak—mnogi ga stručnjaci smatraju najvažnijim obrokom jer opskrbljuje tijelo potrebnom energijom.

Američko ministarstvo poljo-privrede (USDA) napustilo je 2011. godine tradicionalnu ‘pir-amidu’ uravnotežene prehrane i umjesto nje uvelo simbol prika-zan s lijeve strane. Više informacija o novom sim-bolu možete naći na navedenoj adresi:(www.choosemyplate.gov).

Voće

Povrće

Žitarice

Mlijekoi sl.

Bjelančevine

33

Tjelesna aktivnost

Novije studije pokazaju kako petnaest minuta tjelovježbe dnevno može produljiti očekivanu životnu dob za tri godine, dok ju gledanje televizije šest sati dnevno može skratiti za pet godina. Tjelesna aktivnost i sustavno vježbanje dovode do niza pozitivnih pro-mjena u organizmu, pri čemu se poboljšava zdravlje u cjelini, a usporava proces starenja. Stariji ljudi koji redovito vježbaju lakše sudjeluju u sva-kodnevnim aktivnostima vodeći samostalan život.

Neke prednosti umjerene tjelesne aktivnosti: posebno učinkovito sprječava ili odlaže većinu uobičajenih kroničnih •bolesti (bolesti srca, rak debelog crijeva, rak dojke);smanjuje druge glavne rizike za nastanak bolesti kao što su visoki •tlak, kolesterol, pretilost i stres;zbog povećanja ili održavanja koštane mase i čvrstoće predstavlja važan •čimbenik u sprečavanju osteoporoze i osteoporotičnih prijeloma;povoljno utječe na zglobnu hrskavicu te smanjuje vjerojatnost •obolijevanja od artritisa;smanjuje rizik loma kuka kod žena te stvaranja boli u donjem dijelu •leđa — križobolje;jača mišiće, pomaže pokretljivost, stimulira apetit, probavni ciklus i san;•može smanjiti stres i depresiju te stimulira mozak i drži moždane •stanice u pripravnosti.

Radite ono što vam je ugodno i u čemu uživate. Ne morate ići u tereta-nu, ali možete upisati plesni tečaj, odšetati do dućana umjesto da sjednete u autobus, uređivati vrt, plivati... Najvažnije je da se u tjelesnu aktivnost uključujete postupno, što znači da se prije svake aktivnosti nužno dobro zagrijati i pripremiti organizam. Nadalje, tjelesna aktivnost treba biti stalna i redovita (barem 5 dana u tjednu), odgovarajućeg trajanja (15—20 minuta), a opterećenje mora biti usklađeno sa zdravstvenim stanjem jer nemaju svi ljudi jednaku kondiciju. Za nekog je brzi hod umjerena, a za nekog drugog intenzivna tjelesna aktivnost. Prije planiranja svojih tjelesnih aktivnosti, uvijek se dobro posavjetovati s liječnikom. Navodimo samo neke primjere bolesti i stanja koja zahtijevaju nadzirano tjelesno vježbanje:

jasni klinički znakovi popuštanja srca ili angine pektoris, •novonastala angina pektoris ili pogoršanje postojeće, •smetnje provođenja: atrioventrikulski blok drugog i trećeg stupnja, •

34

nedavno preboljeli infarkt miokarda, •pojava aritmije srca u naporu unatoč primjeni lijekova, •visoki krvni tlak pri naporu (> 250 / > 120), •plućno srce i kronična opstruktivna bolest pluća s nedovoljnom zasi-•čenošću kisikom već u početku tjelovježbe, neke metaboličke bolesti: hipertireoza, insuficijencija nadbubrežne •žlijezde ili dijabetes, aktivne zarazne bolesti, artritis ili tromboflebitis, •izrazita pretilost, •tranzitorna cerebralna ishemija, •zatajivanje bubrega, •anemija (hemoglobin < 70 g/l). •

Predlažemo Udruga za sportsku rekreaciju žena “Relax” tijekom godine sudjeluje u organizaciji niza javnih akcija koje doprinose zdravlju srca i krvožilnog sustava. Možete ih kontaktirati i postati njihovim aktivnim članom.Udruga za športsku rekreaciju žena “Relax”, Šibenska 4 f, 23000 Zadartel. 326-225, 091 509-2875

Planinarsko društvo “Paklenica” brine se o sigurnosti okruženja za šetnje i pješačenje Velebitom obilježavajući i održavajući staze. Postanite njihovim članom. PD Paklenica, Ul. majke Margarite 8, 23000 Zadar, tel. 301-636

U Zadru i drugdje postoje mnoge udruge koje promiču tjelesnu aktivnost. Potražite ih i odaberite aktivnost koja će doprinijeti očuvanju vašeg zdrav-lja. Kontaktirajte ih i raspitajte se o njihovim sportsko-rekreativnim pro-gramima. U dogovoru sa svojim mjesnim odborom, općinom ili mjesnom školom možete potaknuti organizaciju različitih aktivnosti ili susreta.

Vježbe za jačanje mišića pomoći će vam da ne izgubite mišiće starenjem. Za jačanje mišića potrebno je dva ili više dana u tjednu vježbati sve veće mišićne skupine — noge, bokove, leđa, trbuh, prsa, ramena i ruke. Ima mnogo vježbi za jačanje mišića, a možete ih izvoditi kod kuće ili u teretani.

35

Nekoliko prijedloga za vježbanje

Noge: Čučnjevi su naj-bolji izbor. Zamislite da sjedate i ustajete sa stolca. Ako nemate do-voljno stabilnosti, kori-stite stolac, ali nemojte na njega potpuno sje-dati. Pridignite se prije nego što ga dotaknete.

Leđa: Lezite na trbuh. Ruke prislonite uz ti-jelo. Ravno podignite jednu nogu na dese-tak centimetara visine. Spustite. Ponovite isto i s drugom nogom.

Trbuh: Klasični trbuš-njaci su dovoljni, ali je tehnika vrlo važna. Lezite na pod, savijte koljena, ruke stavite na bedra i leđa prislo-nite čvrsto na podlogu. Lagano pridižite gornji dio tijela prema kolje-nima.

Prsa: Prislonite se uza zid, kao da ćete raditi sklekove na podu, samo ih radite u uspravnom položaju i s rukama nešto više raširenim.

37

Kako sačuvati mentalno zdravlje i um?

Umne ili kognitivne sposobnosti izuzetno su važne za prilagodbu na ži-votne promjene, održanje zdravlja, dobrih odnosa s drugim ljudima i op-ćeg zadovoljstva životom. Starenje ne znači nužno slabljenje mentalnog zdravlja! Kad vježbate i gradite mišiće, postajete otporniji na ozljede i bo-lesti. Isto tako vježbate li mozak, postajete otporniji na učinke degenera-tivnih bolesti kao što je Alzheimerova. Inteligencija je složena sposobnost koja se sastoji od više dimenzija. Neke od njih opadaju s godinama, a neke ostaju stabilne ili se čak poboljšavaju. S porastom starosne dobi osoba treba sve više ulagati u održavanje inte-ligencije. Vježbanjem se ona može popraviti, održati ili povećati. Što je osoba mentalno aktivnija, to joj je bolje očuvana inteligencija. Sposobnost učenja u starosti usko je povezana s ostalim kognitivnim spo-sobnostima, naročito pamćenjem. Starije osobe mogu učiti i postići slič-ne rezultate kao i mlađe odrasle osobe, ali im je potrebno osigurati neke posebne uvjete. Oslabljeno kratkoročno pamćenje može ometati usvajanje novih znanja, stoga je potreban veći broj ponavljanja novih znanja nego u mlađih oso-ba, odnosno duže vrijeme za učenje. Konačno, starije osobe imaju bogato životno iskustvo pa se učenje može olakšati povezivanjem novih znanja sa starim iskustvima.

Postoje razni načini za održavanje sposobnosti pamćenja. Poticanje ne-kih navika ponašanja olakšava pamćenje, odnosno prisjećanje. Stoga je dobro:

stvoriti naviku pamćenja važnih •stvari;više puta ponavljati ono što želi-•mo zapamtiti;zapisivati u podsjetnik ono što •ne možemo zapamtiti;izbjegavati oslanjanje na druge •ljude i njihovo pamćenje;ostati stalno mentalno aktivan •zadržavajući navike čitanja, pra-ćenja dnevnih zbivanja, rješava-nja križaljki i ostalih intelektu-alnih aktivnosti.

38

Vježbe pamćenja

Čitanje naglas• : Čitajte glasno s partnerom, izmjenjujte uloge čitatelja i slušatelja. Ovakva vježba daje dobru temu za razgovor i druženje. Okusi sjećanja• : Kad jedete neku hranu, probajte se sjetiti na što vas podsjeća, osobito na neki događaj ili situaciju u djetinjstvu. Asocijaci-je hrane te pamćenja i emocija vrlo su jake.Pogađanje mirisa• : Zatvorite oči, a neka vam netko stavi pod nos neki miris — recite koje vam asocijacije pobuđuje.Slušanje glazbe• : Kad slušate glazbu, pokušajte prepoznati koje instru-mente čujete. Možete ponoviti više puta ako imate snimku glazbe.Učinite nešto• : Uključite se u neki korisni pothvat u zajednici, npr. či-šćenje parka u susjedstvu, što, osim druženja, potiče i rad mozga — kretanje, zapažanje, odlučivanje, rješavanje problema.Potaknite svoju kreativnost• : Uključite se u neku kreativnu radionicu ili tečaj u skladu sa svojim interesima — fotografiranje, slikanje, pisanje, kiparstvo, gluma, učenje stranih jezika, kuharski tečaj. Probajte nešto što još niste.Igrajte društvene igre• : Šah, bingo, “pantomimu” — igra pantomime zgodan je način da nekome prenesete neku misao ili poruku bez da se koristite glasom ili govorom, a igra koristi i onome koji pogađa poru-ku. Rješavajte križaljke. Vježbe za tijelo i za mozak• : Kretanje na otvorenom zahtijeva stalnu aktivnost mozga — kojim putem krenuti, što se nalazi iza ovog ugla, hoće li ovaj pas ići za mnom i sl.Vježbe u parku• : Promatrajte cvijeće, stabla, ptice — zamijetit ćete nji-hovu raznolikost. Sjedeći na klupi zatvorenih očiju, opažajte sve što se događa — zvukove, mirise, dodire i pustite mozgu da stvara slobodne asocijacije.Ne bojte se novih tehnologija• : Upoznajte rad računala, mobitela, fotoa-parata, video-kamere. Vaš mozak će dobiti niz novih poticaja.

PredlažemoU Gradskoj knjižnici Zadar postoje besplatni tečajevi korištenja računala za umirovljenike (fotografija na desnoj strani; vidi i str. 110.). U čitaoni-ci možete pregledati novine, časopise, knjige. Postanite članom Gradske knjižnice. Za više informacija nazovite tel. 301-103.

40

Ozljede i kako ih spriječiti

Starenjem raste rizik od ozljeda. Jedan od vodećih problema starijih ljudi su padovi koji se događaju u vlastitom domu. Do padova dolazi zbog pro-mjena koštano-mišićnog i živčanog sustava — stariji ljudi postaju sporiji, manje pokretljivi i gipki. Zbog promjena u držanju i hodu imaju i lošiju ravnotežu, smanjenu snagu i izdržljivost, sporije reakcije na podražaje, slabiju koordinaciju pokreta i smanjenu refleksnu sposobnost. Za povećanje sigurnosti i sprječavanje padova gotovo uvijek je potrebno učiniti promjene, kako u životnom stilu, tako i u okolišu.

Vježbajte: Ukoliko su vam noge slabe, veća je mogućnost pada. •Pazite na uzimanje lijekova: Neki lijekovi, ili njihova kombinacija, •mogu imati popratne pojave kao što je vrtoglavica zbog kojih možete pasti.Pazite na vid: Provjeravajte vid jednom godišnje i nosite naočale ili •leće s prikladnom dioptrijom. Učinite svoj dom sigurnim: Oko polovice padova događa se kod kuće. •

GENERALNI•MASTER•CENTRALNISISTEMI ZAKLJUČAVANJA

41

Kako svoj dom učiniti sigurnijim?

Sva mjesta unutar stambenog prostora moraju biti dobro osvijetljena. •Stubišta bi trebala imati hrapave i protuklizne rubove, a prva i zadnja stuba trebale bi biti posebno označene. Rukohvati, po mogućnosti, trebaju biti s obje strane stubišta. Stubišta trebaju biti osvijetljena, kao i hodnici koji povezuju prostorije u kući. Kao ni stubišta, ni podovi ne bi smjeli biti skliski, neuredni i neravni. •Tepihe bi, kao najčešće uzročnike padova, trebalo izbaciti iz stanova, a ukoliko i jesu u stanu, njihovi rubovi ne bi smjeli biti okrenuti pre-ma gore. Stariji ljudi trebali bi nositi obuću ravnih potplata. Kabeli kućanskih aparata ili telefona ne bi se smjeli nalaziti na podu, •već sa strane na zidu kako biste izbjegli zapinjanje za njih. Kade i tuš-kabine trebale bi imati protuklizne gumene podloge, kao •i odgovarajuće rukohvate, kako bi osoba sigurno mogla ući i izaći iz njih. Bilo bi dobro da u njima postoji i učvršćena sjedalica kako bi tuširanje bilo maksimalno sigurno.U spavaćoj sobi prije ulaska u krevet provjerite je li sve što trebate na-•dohvat ruke: lampa, tekućina, lijekovi. Ako osjetite nesvjesticu kada se želite ustati, ostanite sjediti nekoliko minuta prije ustajanja. Ako ste pušač, koristite velike i duboke pepeljare. Smočite opuške i •pepeo prije nego ih bacite u smeće. Nikad ne pušite u krevetu ili na-slonjaču (naročito ako ste pospani). Ukoliko koristite grijalice, osigurajte im dovoljno prostora. Ne zadr-•žavajte se ispred grijalica i odmaknite apsolutno sve zapaljive stvari ispred njih barem 3 metra (odjeću, obuću, zapaljive tekućine). Ne zaboravite isključiti grijalice iz struje kada su zagrijale prostor ili ako idete spavati. Nikad ne ostavljajte jelo na kuhalu ili plameniku bez nadzora, a ako posudu ili hranu zahvati vatra, lagano poklopite po-klopcem i ugasite kuhalo ili plamenik. Ukoliko vam vatra zahvati odjeću, stanite (ne trčite), legnite na pod i •kotrljajte se. Legnite na pod (pločice) pokrijte rukama lice i kotrljajte se kako biste ugasili plamenove vatre. Ukoliko to niste u stanju na-praviti, pokrijte zapaljena mjesta dekom ili prekrivačem. Ukoliko su opekline manje, uronite ih u hladnu vodu na 10—15 minuta. Dimni alarmi spašavaju živote. Važno je da dimne alarme imate u •prostorijama u kojima spavate te na hodniku svakog kata. Jedinstve-ni broj za hitne službe u Hrvatskoj je 112. Ukoliko se jedno vrijeme ne možete dizati iz kreveta, osigurajte si •telefon, dojavljivač ili mobitel u sobi, pokraj kreveta (vidi str. 131.).

42

San i odmor

Duboki san iz mladih dana često u starosti postaje samo pusta želja. Nesa-nica je češća u starijoj dobi i kod žena. No valja razlučiti normalna stanja koja ostavljaju dojam nesanice od pravog problema. Starije osobe prirodno pokazuju pomak spavanja prema početku noći pa zaspu rano navečer i sto-ga se probude izjutra rano. Potreba za spavanjem ljudi treće dobi smanjena je za približno jedan sat. Pored nemogućnosti duljeg spavanja ujutro ljude starije dobi muči i otežano disanje, povremeni refleksni trzaji ruku i nogu itd. Također, brojni simptomi kao što su upale i bolovi u zglobovima ili ko-stima značajno utiču na kvalitetu sna u starijoj dobi. Zbog svega navedenog savjetuje se starijima da na spavanje kreću ranije kako bi se nadoknadio gubitak radi kvalitete sna. Poremećaje sna mogu izazvati neke bolesti, ali isti učinak ima i konzumacija alkohola, kofeina i nikotina.

Nekoliko preporuka kod problema sa spavanjem Ograničite vrijeme provedeno u krevetu.•Koristite krevet samo za spavanje i odmor.•Izbjegavajte gledanje na sat. •Ograničite dnevno spavanje (stručnjaci savjetuju da to bude kraće od •sat vremena). Vodite dnevnik spavanja. •Zadnji “puni obrok” uzmite najmanje 2 sata prije spavanja. •

Ukoliko ne uspijete na taj način riješiti nesanicu, liječnik će pronaći pri-mjeren lijek za smirenje i spavanje.

43

Oralno zdravlje

Oralno zdravlje važan je dio ukupnog zdravlja, a zdravi zubi imaju važnu ulogu u normalnoj prehrani, govoru i socijalnim kontaktima.

Briga o zubima Perite zube nakon svakog obroka, a najmanje dva puta dnevno, nakon •doručka i poslije večere. Promijenite četkicu svaka 3—4 mjeseca, a po potrebi i ranije. •Koristite konac za zube i/ili interdentalne četkice. •Nakon pranja zubi očetkajte i jezik. Tako uklanjate odumrle stanice i •ostatke nakupljene hrane i jedan su od uzroka neugodnog zadaha. Odredite broj obroka koji jedete dnevno. Stalno grickanje uzrokovat će •visoku kiselost u vašim ustima i povećati rizik obolijevanja od karijesa. Pijte dovoljne količine vode da biste izbjegli stanje suhih usta — jedan •od uzroka neugodnog zadaha. Koristite zubne paste koje sadržavaju fluor jer one stvaraju dugotrajni-•ju zaštitu od karijesa. Redovito posjećujte svoga stomatologa radi kontrolnog pregleda zubi i •usta i profesionalnog čišćenja — najmanje dva puta godišnje. Ne pušite! Pušači imaju puno veći rizik za razvoj parodontnih bolesti •od nepušača, kao i drugih bolesti usne šupljine.

Pravilno održavanje mostovaOdržavanje higijene usne šupljine s mostovima zahtjevnije je nego četka-nje vlastitih zubi. Umjesto obične, preporučljivo je koristi električnu čet-kicu. Možete se poslužiti i irigatorima za ispiranje, ali zapamtite: irigatori nisu zamjena za četkicu i međuzubnu četkicu.

Pravilno održavanje mobilnih zubnih proteza Kad se odlučite za protezu, morate biti svjesni da je potrebno određe-no vrijeme privikavanja koje nije ugodno, ali nije i neizdrživo. Što je više budete nosili, brže ćete se na nju priviknuti. Najveća je pogreška ostaviti je po strani jer jednom odbačena, više vam neće odgovarati zbog stalnih promjena u ustima. Zubne proteze treba održavati kao i vlastite zube. Po-slije svakog jela izvadite protezu i dobro je operite četkom i pastom. Pri-je nanošenja novog sloja ljepila za proteze obavezno četkicom i pastom uklonite prethodni. Nema razloga da mobilnu protezu odlažete u čašu s vodom prije spavanja. To su vaši zubi i mjesto im je u vašim ustima.

44

Kako održati zdrav mokraćni mjehur?

korak — Navike odlaska na zahod. Normalno je mokriti 4 do 8 puta 1. dnevno i ne više od dva puta noću. Ne bi trebalo steći naviku odlaženja na zahod “za svaki slučaj.” korak — Uredno obavljajte veliku nuždu. Jedite dosta voća i povrća i 2. budite aktivni kako biste redovito imali stolicu. Nemojte se naprezati kada imate stolicu jer to može oslabjeti mišiće dna zdjelice. korak — Pijte puno vode: 6 do 8 čaša vode svaki dan, osim ako vam 3. liječnik kaže da to ne činite. Smanjite količinu kafeina i alkohola jer to iritira mjehur. korak — Čuvajte mišiće dna zdjelice (mišići koji pomažu kontroli mo-4. kraćnog mjehura i crijeva). Vježbanjem zdjeličnih mišića održavajte ih u dobrom stanju.

Javite se svom liječniku, fizioterapeutu ili medicinskoj sestri zbog inkonti-nencije i provjerite vježbate li zdjelične mišiće pravilno. Za mišiće zdjelice preporučaju se “Kegelove vježbe”. Više o njima možete naći na internetu:www.medikus.hr/intima/844-kegelove-vjezbe.html.

Izlaganje visokim i niskim temperaturama

Čovjekov organizam obično se dobro prilagođava ljetnim vrućinama, no katkad ipak mogu nastati teškoće, i to vrlo neugodne, čak i opasne po život. Takva stanja treba na vrijeme prepoznati te početi odgovarajuće li-ječenje. Mogu se javiti u svim dobnim skupinama, ali su češća i opasnija kod starijih osoba. Starije osobe oboljele od kroničnih i kardiovaskularnih bolesti ne smiju se izlagati suncu u razdoblju od 10 do 17 sati. Posebno se to odnosi na oso-be koji su srčani i gerijatrijski bolesnici oboljeli od šećerne bolesti. Pri-godom izlaska glavu treba zaštiti šeširom, maramom ili kapom. Dnevno se preporuča konzumiranje oko dvije litre tekućine — bilo u obliku osam čaša negazirane vode, bilo u obliku juha, variva ili čajeva. Također treba izbjegavati pržena, pohana, slatka i jako zasoljena te začinjena jela, kao i uzimati puno sezonskog voća i povrća. Treba se strogo pridržavati uputa o liječenju i uzimanju lijekova i nužno je češće kontrolirati krvni tlak. Pojavu glavobolje, mučnine, vrtoglavice i dehidracije starije osobe trebaju shvatiti kao znak uzbune, stoga se moraju žurno javiti liječniku ili hitnoj pomoći.

45

Poželjno je baviti se tjelesnim i mentalnim aktivnostima, izlaziti isklju-čivo u jutarnjim i večernjim satima te što više boraviti u prirodi. Ako je kretanje otežano, nužno je redovito višesatno provjetravati prostorije u kojima boravite. Ako vam klima uređaj nije dostupan kod kuće, pokušajte pronaći rashla-đenje na drugim lokacijama, kao što su trgovinski centri, možda i crkva ili kino, knjižnica...Ako sumnjate da netko boluje od stanja povezanog s vrućinom, brzo ga odvedite u hlad ili klimatizirani prostor, potaknite ga da legne i rashladite ga pomoću spužve i hladne vode ili ga stavite pod tuš ili kadu, ako je to moguće.

Zbog sniženog bazalnog metabolizma te fizičke neaktivnosti i promjena tijekom starenja, osobe starije životne dobi pripadaju rizičnoj skupini po-sebno osjetljivoj na niske temperature. Preporuča se slojevita odjeća, po mogućnosti od vune, sintetičkih materi-jala i svile. Takva odjeća zadržava više topline od pamučne u unutarnjim slojevima. Pri izlasku se preporuča kapa, rukavice te prekrivanje usta ša-lom radi sprječavanja izravnog udisanja hladnog zraka. Nemojte ignorirati drhtavicu kod boravka na vanjskom zraku — ona je znak je za hitan povratak u unutrašnji prostor. Treba izbjegavati teži fizički rad na otvorenom te sve aktivnosti koje mogu uzrokovati umaranje i ubrzano disanje na vanjskim niskim temperatura-ma. Nužno je unositi u organizam optimalnu količinu tekućine, posebice toplih napitaka, a izbjegavati alkohol i kofein. Izbjegavajte hodanje po zaleđenoj površini radi sprječavanja mogućih padova i lomova. U slučaju pojave simptoma poput trnjenja te gubitka osjeta, uz izrazito blijedu, a pri utopljenju crvenu kožu, potrebno je potražiti pomoć liječ-nika.

PreporučujemoČlanovi obitelji, prijatelji i susjedi, u vrijeme vrućih ljetnih i hladnih zim-skih mjeseci trebali bi češće kontaktirati sa starijom osobom, a u slučajevi-ma njezine slabije funkcionalne sposobnosti čak i nekoliko puta dnevno. Starije bi osobe uz sebe uvijek trebale imati svoje osobne podatke — ime i prezime, godinu rođenja, adresu stanovanja i broj telefona osobe za kon-takt.

�ENA TREBA BITI SVJESNA SVOJIH GRUDI

�TO VI I VA� LIJECNIK MO�ETE UCINITI?

RANORAKADOJKE

OTKRIVANJE

NAPRAVITI MJESECNI SAMOPREGLED DOJKINAPRAVITI GODI�NJI KLINICKI PREGLED DOJKIREDOVITO NAPRAVITI MAMOGRAFIJU PREMA PREPORUKAMA I NALAZIMAREDOVITO NAPRAVITI ULTRAZVUK DOJKI PREMA PREPORUKAMA I NALAZIMAO SVAKOJ PROMJENI NA DOJCI ODMAH SE POSAVJETOVATI SA SVOJIM LIJECNIKOM

1)

2)

3)

4)

5)

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZADAR

ZADARSKA �UPANIJA

ˇ

ˇ

�

ˇˇ

47

Nacionalni preventivni programi i programi promicanja zdravlja

Kako ljudi stare, raste i njihovo obolijevanje od kroničnih bolesti, kao i ovi-snost o zdravstvenim djelatnicima. Kako bi se spriječile komplikacije i tijek razvoja bolesti, ukoliko je ona već nastala, svakako je potrebno obaviti naj-nužnije preventivne liječničke pretrage koje preporuči liječnik. Vrlo često udruge građana, zdravstveni djelatnici, obrazovne ili zdravstve-ne institucije povodom obilježavanja važnijih nadnevaka vezanih za zdrav-lje organiziraju različite preventivne preglede ili aktivnosti koje promiču zdravlje. Odazovite se njihovim pozivima na javne akcije poput kontrole šećera u krvi, kontrole krvnog i očnog tlaka itd. U Republici Hrvatskoj pro-vode se programi ranog otkrivanja raka debelog crijeva i dojke. Oba progra-ma u Zadarskoj županiji koordinira Zavod za javno zdravstvo Zadar.Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva pokrenu-lo je Ministarstvo zdravstva i socijalne RH skrbi u listopadu 2007. godine kako bi se smanjila smrtnost od raka debelog crijeva. Program je namije-njen osobama u dobi od 50 do 74 godine, a uključuje testiranje stolice na skriveno krvarenje te kolonoskopiju u slučaju pozitivnog nalaza. Za sve informacije možete se obratiti na besplatni telefon 0800 200-183.Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva u cijelosti vam je dostupan na mrženim stranicama Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH (http://www.mzss.hr/programi_i_projekti/prevencija/nacio-nalni_program_ranog_otkrivanja_raka_debelog_crijeva). Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke pokrenulo je Mi-nistarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH u rujnu 2006. godine kako bi se smanjila smrtnost od raka dojke. Program je usmjeren pravovremenom otkrivanju raka dojke u žena od 50 do 69 godina starosti. Program se rea-lizira pod nazivom “Mamma”.Za sve informacije možete se obratiti na besplatni telefon 0800 200-157.Program uključuje mamografsko snimanje koje se obavlja u Općoj bolnici Zadar. Više o Programu možete saznati na mrežnim stranicama Ministar-stva zdravstva i socijalne skrbi RH (http://www.mzss.hr/programi_i_pro-jekti/prevencija/nacionalni_program_ranog_otkrivanja_raka_dojke).

Cijepljenje

Cijepljenjem starijih osoba protiv gripe izbjegava se težak i ponekad po-guban tijek gripe u starijoj životnoj dobi kada vrlo često paralelno postoji

48

jedna ili nekoliko kroničnih bolesti, kao što su kardiovaskularne, dija-betes, bubrežna bolest i dr. Razlog je ovome što su stariji, slično kao i najmlađi, osjetljiviji na neke zaraze. Također je smanjena imunost na one bolesti na koje se tijekom života imunost stekla. Korist od cijepljenja protiv gripe, osobito ako se provodi redovito, potvr-đena je i nedavno provedenim epidemiološkim istraživanjem koje je po-kazalo da su oni koji su se do tada redovito cijepili u vrlo malom postotku (3%) bolovali od gripe u prethodnoj godini, za razliku od više od 35% onih koji se ranije nisu cijepili.

PreporučujemoU Hrvatskoj cijepljenje protiv gripe obavljaju izabrani liječnici opće me-dicine i Zavodi za javno zdravstvo.Uluge cijepljenja vrše se u Službi za epidemiologiju Zavoda za javno zdrav-stvo Zadar (soba br. 21 na 1. katu Zavoda od 7:30 do 14:00 sati). Naručiva-nje nije potrebno. Za sve potrebne informacije možete nazvati tel. 300-842.

Nedavno je uvedeno sustavno cijepljenje protiv tetanusa onih građana koji su u tekućoj godini navršili 60 godina. Na taj se način može izbjeći i ovo rijetko, ali ponekad smrtonosno oboljenje.Cjepivo protiv pneumokokne bolesti uvedeno je u primjenu s nadom da će se smanjiti broj upala pluća uzrokovanih pneumokokom, posebice u starijoj dobi kada ovakve upale pluća također mogu biti kobne. Progra-mom mjera zdravstvene zaštite osobe se cijepe protiv pneumokokne bo-lesti ukoliko tako odluči liječnik temeljem individualne procjene zdrav-stvenog stanja pojedine starije osobe. Sustavno se cijepe samo osobe u stacionarima domova za starije osobe.

Važnost uzimanja lijekova

Starije osobe najveći su potrošači lijekova. Troše dvostruko više lijekova na recept nego opća populacija. Količina nekoga lijeka kod starije osobe može biti manja od količine koju će kod iste bolesti dobiti netko mlađi. Naime, dva najvažnija organa koji sudjeluju u razgradnji i izlučivanju lijeka — jetra i bubreg — rade oslabljeno i dozu treba prilagoditi njihovoj funkciji. Stariji su ljudi i osjetljiviji na učinak nekih lijekova, naročito onih

za spavanje i smirenje te na lijekove protiv boli. Stoga se, ukoliko koristite lijekove, morate strogo pridržavati uputa obiteljskog liječnika.

Zapamtite ove tri važne napomene za uzimanje lijekova:PRAVI LIJEK,•PRAVA DOZA,•PRAVO VRIJEME. •

Upute za uzimanje lijekova trebaju biti jasne, što liječnik treba provjeriti, a po potrebi i napisati, detaljnije nego se to čini u ljekarni.Nepravilno uzimanje lijekova često je kada ih osoba dnevno uzima tri i više, što je u ovoj životnoj dobi čest slučaj. Zato je dobro svaki dan pripre-miti lijekove u posebnim dozama koje imaju označeno doba dana kada lijek treba uzeti.Važno je znati da lijekove treba uzimati svakodnevno i u točno propisanoj količini pa i onda kada su, primjerice, vrijednosti tlaka normalne jer one samo potvrđuju kako je način liječenja dobar pa ga treba provoditi i dalje. Uzimati lijek samo pri pojavi simptoma (glavobolja, zujanje u ušima, bol u prsima, otežano disanje, krvarenje iz nosa i sl.) izrazito je loše jer se ti simptomi pojavljuju kada se pojave i komplikacije. Ako se jedan dan lijek zaboravi uzeti, idućeg dana ne smije se uzeti dvo-struka doza lijeka jer bi to moglo dovesti do naglog pada tlaka i s tim u svezi do mogućih komplikacija. Svako nepodnošenje lijeka ili bilo kakve simptome i znakove koji upućuju na nuspojave lijeka treba prijaviti liječniku.U vremenu od nekoliko sati nakon uzimanja lijekova treba izbjegavati tople kupke, povećan unos alkohola i naporne vježbe.

Ljekarna 1 (Bili brig) Vukovarska bb 326-932Ljekarna 2 (Stanovi) Bihaćka 27 317-141Ljekarna 3 (Voštarnica) Ul. bana J. Jelačića 20 230-686

Zdravstvena ustanovaLJEKARNE ŠARUNIĆ

50

Zdravlje je stanje potpunog tjelesnog, duševnog i socijalnog blagostanja,

Svjetska zdravstvena organizacija, 1946.

2011Kolovare 2, 23000 Zadar, tel.: (023) 300 -830, fax: (023) 211-072, MBS: 03402002, žiro račun: 2402006 - 1100520475, OIB: 30765863795

Kolovare 2, 23000 Zadar, tel.: (023) 300 -830, fax: (023) 211-072MBS: 03402002, žiro račun: 2402006 - 1100520475, OIB: 30765863795

e-mail:[email protected], web: www.zjz-zadar.hr

O IZDAVAČU:

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZADARZavod za javno zdravstvo Zadar je zdravstvena ustanova osnovana za trajno obavljanje javnozdravstvene djelatnosti, a koja djelatnost je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti utvrđena kao djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.Zavod kao samostalna ustanova prvi put se osniva 1984. godine od kada djeluje pod nazivom Zavod za zaštitu zdravlja, a nastaje izdvajanjem Osnovne organizacije udruženog rada (OOUR) Higijensko epidemiološke službe iz sastava Radne organizacije (RO) Medicinski centar Zadar. Od tada samostalno djeluje punih 26 godina te se uspješno usklađuje sa svim promjenama zakonskog uređenja ove oblasti.Prava i dužnosti osnivača Zavoda od 1993. god., sukladno važećem Zakonu o ustanovama i Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, obavlja Zadarska županija pa je ustanova od tada registrirana pod nazivom Zavod za javno zdravstvo Zadar i djeluje za potrebe korisnika na području Zadarske županije, ali i šire sa sjedištem u Zadru na adresi Kolovare 2.Ustanova se �nancira prihodima iz državnog proračuna i to temeljem ugovora sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje i Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi RH, prihodima iz proračuna jedinica lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave te prihodima ostvarenima na tržištu.S obzirom na svoj razvoj Zavod se danas može pozvati na 66 godina iskustva, od čega 26 godina samostalnog djelovanja te perspektivan visokoobrazovani pomlađeni stručni kadar osposobljen za obavljanje stručne i znanstveno - istraživačke djelatnosti u oblasti javnog zdravstva.Zavod za javno zdravstvo razvija sustav kvalitete i njeguje načela izvrsnosti što je rezultiralo dobivenim potvrdama o akreditaciji Hrvatske akreditacijske agencije o osposobljenosti prema zahtjevima norme:

- HRN EN ISO/IEC 17025 za ispitivanje odabranih značajki hrane, voda, mora, predmeta opće uporabe i otpada - HRN EN ISO 15189 za odabrana ispitivanja iz područja virologije, parazitologije i bakteriologije

Javnozdravstvena djelatnost obuhvaća: epidemiologiju karantenskih i drugih zaraznih bolesti, epidemiologiju kroničnih masovnih bolesti, mikrobiologiju, imunizaciju, sanitaciju, zdravstvenu ekologiju, školsku medicinu, socijalnu medicinu i javno zdravstvo, zdravstvenu statistiku, zdravstveno prosvjećivanje i promicanje zdravlja, prevenciju bolesti, prevenciju ovisnosti o drogama te zaštitu mentalnog zdravlja.

Ravnatelj: Zoran Škrgatić, dr.med. spec. psihijatrije

Kontakti

Ured ravnatelja- tajnica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 023 300 830- ravnatelj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 023 300 831- zamjenica ravnatelja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 023 300 840Služba za zajedničke poslove . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 023 300 834Služba za epidemiologiju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 023 300 841Služba za socijalnu medicinu i javno zdravstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 023 300 835Služba za školsku medicinu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 023 305 436Služba za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti i mentalno zdravlje . . . . 023 314 783Služba za mikrobiologiju i parazitologiju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 023 300 847Služba za zdravstvenu ekologiju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 023 300 856

Gra�čko oblikovanje i tisak:PRINTERA GRUPA, Ivo MađorSv. Nedelja, Studeni 2010.Naklada: 1000 kom.



O IZDAVAČU:





Kontakti





O IZDAVAČU:





Kontakti





O IZDAVAČU:





Kontakti



51



O IZDAVAČU:





Kontakti



Perspektivan, visokoobrazovan i pomlađeni stručni kadar Zavoda za javno zdravstvo Zadar osposobljen je za obavljanje stručne i znanstveno-istra-živačke djelatnosti u oblasti javnog zdravstva: epidemiologiju, mikrobio-logiju, imunizaciju, sanitaciju, zdravstvenu ekologiju, školsku medicinu, socijalnu medicinu i javno zdravstvo, zdravstvenu statistiku, prevenciju bolesti, prevenciju ovisnosti o drogama te zaštitu mentalnog zdravlja.Također, Zavod obavlja javnozdravstvenu djelatnost prosvjećivanja s pro-micanjem zdravlja i prevencijom bolesti u koju su uključene sve skupine stanovništva na području Zadarske županije pa tako i starije osobe. Zavod sudjeluje u akcijama za očuvanje i unaprjeđenje zdravlja kroz:

izdavanje brošura, plakata i drugog zdravstveno-odgojnog materijala;•sudjelovanje u javnim tribinama i na okruglim stolovima; •obilježavanje značajnih javnozdravstvenih datuma u našoj zemlji;•organizaciju i provođenje predavanja na području Zadarske županije;•suradnju s medijima, nevladinim organizacijama i lokalnom zajednicom;•savjetodavni rad.•

Praćenjem i zaštitom zdravlja te zdravstvenim prosvjećivanjem starijih ljudi u najvećoj se mjeri bave Služba za socijalnu medicinu i javno zdrav-stvo te Služba za epidemiologiju.Služba za socijalnu medicinu i javno zdravstvo obavlja dio javnozdrav-stvena zaštite kroz mnoge aktivnosti među kojima naglašavamo:

prikupljanje i analizu statističkih izvješća iz područja zdravstva;•praćenje i ocjenjivanje zdravstvenog stanja stanovništva;•praćenje zdravstvenih potreba i funkcionalne onesposobljenosti sta-•rijih ljudi te predlaganje zdravstvenih mjera;poduzimanje aktivnosti zdravstvenog prosvjećivanja i promicanja •zdravlja u svrhu prevencije bolesti ljudi;prevenciju i rano otkrivanje malignih bolesti. •

Zavod za javno zdravstvo Zadar, Kolovare 2 www.zjz-zadar.hr, email: [email protected], faks: 211-072

Ured ravnatelja, 300-830Služba za zajedničke poslove, 300-834

Služba za epidemiologiju, 300-841Služba za socijalnu medicinu i javno zdravstvo, 300-835

Služba za školsku medicinu, 305-436Služba za prevenciju i liječenje ovisnosti i mentalno zdravlje, 314-783

Služba za mikrobiologiju i parazitologiju, 300-847Služba za zdravstvenu ekologiju, 300-856

53

4

Upamtite: Liječnik je tu da služi vama. Razumijevanje svojeg oboljenja nije privilegija — to je pravo.

dr. Peter H. Gott

Usluge zdravstvene zaštite podrazumijevaju korištenje usluga na razini primarne zdravstvene zaštite koje stariji od 65 godina uglavnom ostva-ruju u ordinacijama obiteljske medicine, dentalne medicine te gineko-loškim ordinacijama. Veliki dio usluga zdravstvene zaštite besplatan je za osiguranike Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Li-ječničke ordinacije koje pružaju takve usluge imaju na vratima istaknutu pločicu kako su oni ugovorni liječnici HZZO-a. Od liječnika ćete saznati koje usluge pružaju besplatno, kao i za koje usluge je možda potrebno dodatno plaćanje. Zdravstvenu zaštitu možete ostvariti i kod liječnika koji nemaju ugovor sa HZZO-om, ali te usluge se plaćaju. Popis tih liječnika, cijena i vrsta usluga koje pružaju možete naći u raznim sredstvima informiranja.

Odabir liječnika obiteljske medicine

Izbor obiteljskog liječnika vrlo je važan u nastojanju da sačuvate zdravlje i riješite što više problema vezanih uz pojavu bolesti. Svaka zdravstveno osigurana osoba ima pravo na izbor liječnika opće, tj. obiteljske medicine kojeg bira na razdoblje od najmanje godinu dana.

Zdravstvena zaštita

54

Izbor liječnika provodi se na sljedeći način: U ordinaciji izabranog liječnika (dom zdravlja ili privatna ordinacija 1. koja je sklopila ugovor s HZZO-om o pružanju zdravstvene zaštite) ispunjavate podatke na tiskanici (Izjava o izboru/promjeni izabranog liječnika) u tri primjerka koje potom liječnik ovjerava potpisom i peča-tom ordinacije. Obvezno ponesite zdravstvenu iskaznicu. Ispunjenu Izjavu potom nosite na ovjeru u područni ured ili ispostavu 2. Zavoda za zdravstveno osiguranje. Nakon ovjere izjave Zavod će dostaviti primjerak ovjerene tiskanice 3. vašem novoizabranom liječniku i dosadašnjem liječniku, a s trećim primjerkom podići ćete svoj zdravstveni karton kod dosadašnjeg te ga potom dostaviti novoizabranom liječniku. Nakon proteka razdoblja od godinu dana osigurana osoba može pro-4. mijeniti prethodno izabranog liječnika. Promjena je moguća i unutar roka od godine dana ukoliko:

promijenite mjesto stanovanja ili ćete izbivati iz mjesta stanovanja •duže od 3 mjeseca; izabrani liječnik prestane s radom ili ima u skrbi veći broj od pro-•pisanog broja pacijenata; dođe do poremećaja međusobnih odnosa koji onemogućuju dalj-•nje liječenje.

Kod odabira liječnika savjetujete se sa službenicima Područnog ureda i ispostava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u Zadarskoj župa-niji koji će vam dati popis ordinacija najbližih mjestu vašeg stanovanja u kojima ima slobodnih mjesta za upis novih pacijenata te detaljnije upute ako je potrebno.

PreporučujemoDobra metoda za odabir liječnika je preporuka ljudi kojima vjerujete. Na-javite se potencijalnom liječniku na razgovor o mogućem prelasku. Prili-kom posjeta liječniku obratite pozornost na izgled ordinacije i čekaonice, poštivanje termina i naručivanja, susretljivost osoblja, način rada liječ-nika (tj. je li u pristupu pacijentu sažet i konkretan ili preferirate nekoga tko je sklon dužim razgovorima u opuštenijem okruženju). Nadalje, ako imate posebnih zahtjeva, porazgovarajte i o njima. Uvijek imajte na umu praktične prednosti — blizinu ordinacije, parking i sl. Uvjerite se da liječ-nik može biti vaša osoba od povjerenja, da mu možete postaviti bilo koje

55

pitanje i požaliti se na bilo koju tegobu te otvoreno razgovarati o svim svojim zdravstvenim problemima.

Preventivni pregledi za osobe starije od 50 godina

Uvođenjem preventivnih pregleda za osobe starije od 50 godina, utvrđeno je da će svaki izabrani liječnik u djelatnosti opće/obiteljske medicine svim svojim osiguranicima u dobi iznad 50 godina, a koji ga nisu posjetili u or-dinaciji najmanje tri godine, omogućiti besplatan preventivni pregled te provođenje određenih laboratorijskih pretraga.U sklopu pregleda uzimaju se opći podaci te podaci iz osobne i obiteljske anamneze, zatim se rade određena antropometrijska mjerenja (visina, te-žina, određivanje indeksa tjelesne mase) i obavlja temeljit fizikalni pre-gled po organskim sustavima. Osobita se pozornost posvećuje palpaciji dojki i podacima o izvršenom PAPA-testu i mamografiji kod žena te digi-torektalnom pregledu za oba spola, uz ciljani razgovor, usmjeren prema nespecifičnim znakovima zloćudnih bolesti (prisustvo oteklina, madeža, promuklosti, kašlja, iscjetka, krvarenja te promjena u stolici). Također se rade laboratorijske pretrage krvi (sedimentacija, hemoglobin, glukoza), kao i test na krvarenje u stolici.Nakon provedenog preventivnog pregleda, liječnik je obvezan pregledanoj osobi uručiti pisane upute o daljem ponašanju na temelju utvrđenog zdrav-stvenog stanja, a u slučaju patološkog nalaza, uputiti je na dalje liječenje.

Cilj preventivnih pregleda Provedbom preventivnih pregleda nastoji se postići rano otkrivanje, a time i pravodobno liječenje učestalih bolesti, kao što su visoki tlak, še-ćerna bolest, različite upalne i potencijalno zloćudne bolesti, a koje često ne pokazuju nikakve simptome u početnoj fazi te se ne mogu ni otkriti bez ciljanih dijagnostičkih pretraga. Ranim otkrivanjem navedenih bole-sti postiže se višestruka, ali teško mjerljiva dobrobit u smislu izbjegnutih patnji, očuvanih godina života te očuvane sposobnosti za aktivan i krea-tivan život.Unatoč činjenici da se rezultati preventivnih aktivnosti često podcjenjuju, provedba preventivnih pregleda predstavlja korak naprijed u poboljšanju kvalitete zdravstvene zaštite i kvalitete života pojedinca i zajednice.

56

Zdravstvena njega i rehabilitacija u kući

Uloga zdravstvene njege i rehabilitacije u kući sve je značajnija u starijoj dobi jer se na taj način sprječavaju fizičke i psihičke komplikacije pojedinih bolesti te se omogućava zadržavanje preostale funkcionalne sposobnosti.

Kako ostvariti pravo na zdravstvenu njegu i rehabilitaciju u kući?• Vaš izabrani liječnik obiteljske medicine daje prijedlog.• Liječničko povjerenstvo HZZO-a daje odobrenje.Usluge zdravstvene njege na vašim odobrenjima su šifrirane i nalaze se na poleđini tiskanice, a označavaju postupke koje će medicinska sestra provoditi ovisno o stanju i potrebi bolesnika.

Neki od postupaka zdravstvene njege koje može odobriti liječničko po-vjerenstva HZZO-a:

zbrinjavanje kroničnih rana, •sprečavanje komplikacija dugotrajnog mirovanja, •toaleta i održavanje stome, •kupanje bolesnika u krevetu ili kadi, •pomoć i poduka obitelji kod obavljanja osobne higijene, •provođenje klizme za čišćenje, •uzimanje materijala za laboratorijske pretrage, •primjena parenteralne terapije uz nadzor liječnika, •kateterizacija kod žena, •primjena lokalne i peroralne terapije, •primjena terapije kisikom, •postavljanje/izmjena nazogastrične sonde, hranjenje sondom, •mjerenje i registracija vitalnih funkcija te razine šećera u krvi i urinu, •palijativna skrb (skrb za umirućeg bolesnika). •

Zdravstvenu ustanovu za njegu u kući izabirete sami, a usluge obavljaju medicinske sestre/tehničari s dugogodišnjim iskustvom. Stručni nadzor obavlja vaš izabrani liječnik i patronažna sestra. Ako korisnik usluga ima prijedlog za provođenje fizikalne terapije u kući, određeni postupci idu na teret HZZO-a, izuzev što korisnici koji nisu oslobođeni plaćanja participacije i nemaju dopunsko osiguranje sami plaćaju 15% iznosa od ukupnog računa koji se ispostavlja HZZO-u. Usluge obavljaju fizioterapeuti prema mišljenju i prijedlogu liječnika specijaliste fizijatra, ortopeda, neurologa ili reumatologa.

57

U Zadarskoj županiji ima nekoliko ustanova koje koje su sa HZZO-om ugovorile pružanje usluga zdravstvene njege i rehabilitacije u kući. Uslu-ge tih ustanova, osim preko odobrenja liječničkog povjerenstva HZZO-a, možete koristiti i privatno. No i za to se preporuča razgovor s vašim liječ-nikom koji će vam preporučiti određene postupke. Naravno, prije odabira raspitajte se za cjenik usluga u kući.

Ustanove za zdravstvenu njegu u kući u Zadarskoj županiji

Zdravstvena ustanova za njegu i rehabilitaciju u kući “Vitalis”• , Zadar, Nikole Tesle 12 b, tel. 305-184. Osim grada Zadra, Ustanova pruža usluge u Benkovcu, Biogradu na Moru, Ninu, Novigradu, Pakoštanima, Posedarju, Preku, Salima i Sv. Filipu i Jakovu. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući “Hipokrat Medico”• , Za-dar, Dalmatinskog sabora 5, tel. 241-281. Ustanova pruža usluge na području Bibinja i Zadra. Ustanova za medicinsku njegu u kući “Prima Medici”• , Karin, uli-ca XXVI. br. 20, tel. 098 713-776. Ustanova pruža usluge na području Gračaca. Privatna praksa zdravstvene njege bolesnika Luiza Selin• , Suto-mišćica bb (Preko), otok Ugljan, tel. 321-990. Privatna praksa pruža usluge u Kalima i Pašmanu. Privatna praksa zdravstvene njege Dijana Mamić• , Stankovci 232, Stankovci, tel. 098 1722-555. Privatna praksa pruža usluge na području Obrovca i Stankovaca.Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Željka Pleše • sa sjedištem u Dramlju, Dramaljsko Selce 17 d, tel. 051 786-180. Ustanova pruža usluge na području otoka Paga. Ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju u kući “Luce”• , Zadar, Antuna Barca 3 f, tel. 091 5477-940. Ustanova pruža usluge na području Poličnika i Ražanca, Sukošana, Zadra i Zemunika Donjeg. Privatna praksa zdravstvene njege Ivana Molvarec• , Vir, X. Prezide br. 8. 091 3627-777. Privatna praksa pruža usluge na području Privlake.Ustanova za zdravstvenu njegu u kući “Za Dar”• , Zadar, Miroslava Krleže 5, tel. 333-468. Ustanova pruža usluge na području Starigrada i Zadra. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući “Nada”• , Zadar, Ivana Gundu-lića 4 c, tel. 098 750-893. Ustanova pruža usluge na području Zadra.



tel. 023 301-777 fax 023 301-778

[email protected]

medicinska i ortopedska pomagala

UGOVORNI ISPORUČITELJ HZZO-a

ortopedska pomagala• pomagala kod dijabetesa• pomagala za žene operirane na dojku• medicinski kreveti i madraci• pomagala pri inkontinenciji• kompresivne čarape za vene• pomagala za liječnike i njihove ordinacije• dermatološka kozmetika•

Isporuka pomagala na doznake HZZO-a dostava na kućnu adresu

59

Naručivanje za specijalističke pretrage

Ukoliko vas liječnik opće medicine uputi na specijalistički pregled u neku od specijalističkih ambulanti zdravstvenih ustanova u Zadarskoj župa-niji, upisi za preglede, pretrage ili zahvate mogu se ostvariti na različite načine što ovisi o svakoj ustanovi:

izravno u bolnici• — na ulazu u bolnicu će vas uputiti u bolničku jedinicu gdje ćete se javiti s odgovarajućom uputnicom;telefaksom• — faksirati uputnicu i nalaz liječnika specijalista s pre-poručenom zdravstvenom uslugom uz prethodni telefonski kontakt;elektroničkom poštom• — poslati skeniranu uputnicu i nalaz liječ-nika specijalista s preporučenom zdravstvenom uslugom.

Potvrda ugovorenog terminu bit će poslana faksom, tj. na email s kojeg je zaprimljena narudžba.

Opća bolnica Zadar, Bože Peričića 5, 23000 Zadarcentrala: 505-505, centralno naručivanje pacijenata 505-438• e-mail: [email protected] • www.bolnica-zadar.hr/zapacijente.html•

Specijalna bolnica za ortopediju Biograd na Moru, Zadarska 62, 23210 Biograd na Moru• centrala: 206-050, centralno naručivanje pacijenata 206-062• e-mail: [email protected]• www.ortopedija-biograd.hr/liste/?id=23)zadar.hr/vodic.html

Sve pacijente koji hitno trebaju bolničku skrb, liječnici iz primarne zdrav-stvene zaštite će s uputnicom za bolničko liječenje poslati u jednu od am-bulanti za hitan prijem u odgovarajućoj ustanovi gdje će biti odmah pre-gledani i proslijeđeni na daljnji tretman. Transport do bolnice u hitnim slučajevima obavlja vozilo Hitne pomoći, ali se može doći i osobnim vozilom do bolničkog odjela nakon što se javite zaštitaru na ulazu.

Nabava i korištenje ortopedskih pomagala

Zdravstveno osigurane osobe imaju pravo na ortopedska, stomatološka te druga pomagala. Osigurana osoba u skladu s Pravilnikom HZZO–a ostva-

60

ruje pravo na pomagalo, rezervni dio i potrošni materijal za pomagalo te popravak pomagala kod isporučitelja ortopedskih i drugih pomagala koji sa HZZO-om imaju sklopljen ugovor o isporuci pomagala.

Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na ortopedska i druga po-magala možete pronaći u “Narodnim novinama” br. 17/09., 23/09., 53/09., 116/09., 04/10., 88/10., 110/10., 113/10., 1/11., 16/11. i 87/11. (v. i str. 75.)

Pomagala se propisuju na tiskanici potvrde o pomagalu i mogu ih pro-pisati izabrani doktor opće/obiteljske medicine te stomatologije, odno-sno doktor specijalist određene specijalnosti, a za popravak pomagala i rezervni dio ugovorni isporučitelj, što je naznačeno uz svako pojedino pomagalo u Popisu pomagala koji možete zatražiti u Područnom uredu HZZO-a ili od svog liječnika. S popunjenom tiskanicom osigurana osoba odlazi ugovornom isporučite-lju podignuti pomagalo, potpisom potvrđuje njegov primitak te, ukoliko se izdaje pomagalo višeg standarda od onog propisanog Pravilnikom, su-kladno članku 13. Pravilnika, potpisuje izjavu na tiskanici.Potvrda o pomagalima vrijedi 30 dana od dana propisivanja pomagala, odnosno 30 dana od dana odobrenja liječničkog povjerenstva Zavoda, te je u tom roku osigurana osoba obvezna naručiti propisano pomagalo kod ugovornog isporučitelja, a stomatološka pomagala kod ugovornog dokto-ra stomatologije.

Ljekarna Sfingatel. 333-233

Put Dikla 2Zadar

OPREma Za bOLNIcE, dOmOVE I UdOmITELJSTVarazni kreveti za bolesnike (s elektromotorom, mehanički) • noćni ormarići • stolići za hranjenje • trapez •


oprema za bolnice, domove i udomiteljstva

UGOVORNI ISPORUČITELJ HZZO-a

Isporuka pomagala na doznake HZZO-a, dostava na kućnu adresu


tel. 023 301-777 faks 023 301-778

[email protected]

63

5

Mirovinska sigurnost

U Hrvatskoj je 2002. godine napušten sustav financiranja mirovina isključivo iz državnog proračuna i zamijenjen mješovitim — državnim i privatnim. Mirovinski sustav danas sastoji se od triju mirovinskih stupova — prvog, drugog i trećeg. Fond prvog stupa je fond Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i dio je starog sustava u nadležnosti države. Drugi i treći stup, uvedeni mirovinskom reformom, predstavljaju osobnu štednju za starost. Štednja u drugom stupu također je obvezna, dok je u trećem stupu dobro-voljna. Na ovaj način osigurava se financiranje mirovina iz tri nezavisna izvora što sustav čini stabilnijim i povećava očekivanu visinu mirovine.

I. stup - obvezni

Prvi stup čini obvezno mirovinsko osiguranje na temelju međugeneracij-ske solidarnosti. Svi zaposleni osiguranici u ovaj stup izdvajaju 15% bru-to plaće u mirovinski fond Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Ta sredstva koriste se za isplatu mirovina sadašnjih umirovlje-nika. Mirovina iz prvog mirovinskog stupa ne može se prenijeti na drugu osobu niti se može naslijediti. Visinu vrijednosti mirovine za čiju isplatu jamči država određuje Vlada.

Kad sam bio mlad, vjerovao sam da je novac najvažnija stvar u životu. Sad kad sam ostario — to znam.

Oscar Wilde

64

II. stup — obvezni

Drugi mirovinski stup čini obvezno mirovinsko osiguranje na temelju indi-vidualne kapitalizirane štednje. Iz bruto plaće svakog osiguranika mlađeg od 40 godina uplaćuje se 5% doprinosa u obvezni mirovinski fond koji je osigu-ranik sam odabrao. Izbor obveznog mirovinskog fonda obavlja se isključivo u Središnjem registru osiguranika (REGOS), u poslovnicama FINA-e.

Poslovnice FINA-e u Zadarskoj županiji: Zadar: Ivana Danila 4, 23000 Zadar, tel. 353-000, •Biograd: Put Solina bb, 23210 Biograd, tel. 383-817, •Benkovac: S. Radića 16a, 23420 Benkovac, tel. 681-048, •Nin: Branimirova 11, 23232 Nin, tel. 264-849, •Obrovac: Jadranska 1, 23450 Obrovac, tel. 689-014. •

Mirovinski fondovi prikupljeni novac ulažu na financijskim tržištima i ostvaruju dobit koja uvećava mirovinsku štednju na osobnim mirovin-skim računima članova fonda. U svakom trenutku, ukoliko je nezadovo-ljan uslugom, osiguranik može promijeniti obvezni mirovinski fond. Kada stekne uvjete za mirovinu, osiguranik odabire mirovinsko osigura-vajuće društvo i u njega prenosi svoj kapital iz mirovinskog fonda čiji je do tada bio član. S odabranim mirovinskim osiguravajućim društvom osi-guranik sklapa ugovor o isplati mirovine u jednom od dva moguća oblika: pojedinačna ili zajednička mirovina od kojih svaka može biti doživotna ili sa zajamčenim razdobljem isplate. Ako član obveznog fonda umre prije nego je počeo koristiti mirovinu, sred-stva ušteđena na njegovom osobnom mirovinskom računu su nasljedna i mogu pripasti zakonskim nasljednicima. Međutim, ovdje savjetujemo oprez budući podizanje sredstava s mirovinskog računa znači i prestanak isplata mirovine.

III. stup — dobrovoljni

Treći mirovinski stup čini dobrovoljno mirovinsko osiguranje na teme-lju individualne kapitalizirane štednje. Visinu mirovine određuje visina mjesečnih uloga koji će se uplaćivati na poseban račun u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Mirovinski fond uloženi novac ulaže na tržištu i ostvaruje dobit koja se dodaje novcu koji je uštedio osiguranik. Osim toga,

65

država svakom osiguraniku u III. stupu daje poticaj za taj oblik mirovin-ske štednje. Najviši državni poticaj može iznositi 1.250 kuna godišnje. Kapital na računu III. stupa može se povući i prije stjecanja zakonskih uvjeta za mirovinu. Kada stekne uvjete za mirovinu, osiguranik odabire mirovinsko osiguravajuće društvo i u njega prenosi svoj kapital iz miro-vinskog fonda čiji je do tada bio član. S odabranim mirovinskim osigura-vajućim društvom sklapa ugovor o isplati mirovine u jednom od nekoli-ko mogućih oblika: doživotna starosna mirovina, prijevremena starosna mirovina, promjenjiva mirovina, djelomična jednokratna isplata i drugi oblici mirovinskih isplata koje mirovinsko osiguravajuće društvo nudi u svojoj ponudi financijskih usluga. Isplatu dijela ili cijele mirovine moguće je prenijeti na druge osobe. Ako član fonda umre, ukupno kapitalizirana sredstva na računu preminulog nasljeđuju zakonski nasljednici. U svakom slučaju, štednja u III. stupu najisplativiji je oblik štednje za tre-ću životnu dob.

Vrste mirovinskog osiguranja — kroz šumu zakona i propisa

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju objavljen je u “Narodnim novina-ma” br. 130 iz 2010. (pročišćeni tekst), a njegove dopune u br. 61. iz 2011. godine. Ovi se zakoni nadovezuju na ranije objavljene zakone: 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04., 92/05., 43/07., 79/07., 35/08., 40/10., 121/10. i 130/10. (Vidi i str. 75.)

Nije namjera ovog Vodiča prenositi u potpunosti sadržaj navedenih zako-na (pogotovo ne brojne iznimke od brojnih pravila); namjera je zaintere-sirati čitatelja i potaknuti na vlastito istraživanje. Spomenut ćemo samo da su u mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti obvezno osigurani radnici, dužnosnici, praktikanti, volonteri, pomorci, obrtnici, trgovci, odvjetnici, poljoprivrednici, njegovatelji, nezaposlene osobe, menadžeri, svećenici... Vjerojatno spadate u neku od 23 kategorije nabrojane u Zakonu i svakako je preporučljivo pravoremeno proučiti svo-ja prava u tekstu samoga Zakona. Velik broj iznimki odnosi se na osobe koje su pretrpjele tjelesna ošte-ćenja u određenim profesionalnim okolnostima. Također, pravo na mirovinu mogu ostvariti i članovi obitelji preminulog osiguranika. Nakon prestanka obveznoga mirovinskog osiguranja može se uspostaviti produženo osiguranje koje je dobrovoljno i može se nastaviti bez ogra-

66POČETAK AKCIJE 19.09.2011.

www.sonik.hr

Za više detalja pitajte Vašeg prodavača ili pogledajte na

Sonik svugdje oko Vas!STOP! POPUST UMIROVLJENICIMA

+ = SUPER

CIJENA!

UPUTE ZA KORIŠTENJE KARTICE:

1. Na prodajnom mjestu popunite knjižicu i podatke na kartici uz predočenje umirovljeničke iskaznice!

2. Svi proizvodi koji su na akciji za umirovljenike su označeni akcijskim

stoperom!

3. Prilikom plaćanja jednostavno pokažite svoju karticu na blagajni i ostvarite

popust na označene artikle!

4. Sa smješkom platite svoj račun i vratite nam se ponovno jer su vaši artikli na

akciji svaki dan!

POPUST UMIROVLJENICIMA

67

ničenja za vrijeme neplaćenog dopusta, mirovanja radnog odnosa, struč-nog usavršavanja itd. Mirovinskim osiguranikom postaje se podnošenjem prijave na osigura-nje. Prijavu podnosi poslodavac osiguranika ili osiguranik sam (ako je on obveznik plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje).

Mirovinski staž

Mirovinski staž obuhvaća razdoblje provedeno u osiguranju, tj. razdo-blje dokupljenog ili pridodanog staža osiguranja. Razdoblje provedeno u Domovinskom ratu i razdoblje provedeno u vojsci regulira se posebnim propisima. Razdoblje navršeno do 31. prosinca 1998. regulira se prema ta-dašnjim zakonskim propisima. Zakon i posebni pravilnici određuju staž osiguranja u slučajevima rada sa skraćenim radnim vremenom, bolovanja, rehabilatacija i sl. Slično je i s pridodanim stažom za osiguranike ispod 60 godina starosti.

Mirovine i naknade

Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju moguće je ostvariti prava na:starosnu mirovinu,1. prijevremenu starosnu mirovinu,2. invalidsku mirovinu,3. obiteljsku mirovinu,4. najnižu mirovinu,5. osnovnu mirovinu,6. profesionalnu rehabilitaciju,7. naknadu zbog tjelesnog oštećenja,8. naknadu putnih troškova u svezi s ostvarivanjem osiguranih prava.9.

Starosna i prijevremena starosna mirovina Da bi osiguranik mogao ostvariti pravo na starosnu ili prijevremenu staro-snu mirovinu, mora ispunjavati uvjet starosti i uvjet staža. Pravo na staro-snu mirovinu stječe se s navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža. Prijevremenu starosnu mirovinu stječe osiguranik

68

kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Osiguranik zaposlen s nepunim radnim vremenom ima pravo na prijevremenu staro-snu mirovinu kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, a može ga ostvariti nakon prestanka osiguranja. Napominjemo da je takav osiguranik zadovoljio uvjet starosti, ali da će izračun mirovine biti teme-ljen na stvarnome stažu. Zahtjev za priznanje prava na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu može se podnijeti najranije dva mjeseca prije prestanka osigu-ranja. Također, osiguranik može šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva obavijestiti Zavod o svojoj namjeri za podnošenje zahtjeva za priznanje prava na starosnu mirovinu, ili prijevremenu starosnu mirovinu, u svrhu kompletiranja i kontrole podataka o stažu osiguranja i plaći (osnovici). Oboljeli od težih bolesti ostvaruju prava prema posebnim uvjetima propi-sanim Zakonom o mirovinskom osiguranju. Njihov će staž biti uvećan (tj. bit će im smanjena starosna granica).

Invalidska mirovina

Da bi osiguranik mogao ostvariti pravo na invalidsku mirovinu, moraju biti ispunjeni uvjet postojanja invalidnosti i uvjet staža. Prema Zako-nu o mirovinskom osiguranju pravo na invalidsku mirovinu ili na profesi-onalnu rehabilitaciju ostvaruju invalidi rada. Postupak ostvarivanja prava počinje podnošenjem zahtjeva. Medicinsku dokumentaciju priprema osiguranikov liječnik te je, zajedno sa svojim mišljenjem, dostavlja Zavodu radi vještačenja invalidnosti. Ocjenu radne sposobnosti utvrđuje ovlašteni vještak. Najkasnije u roku od 4 godine od dana utvrđene profesionalne nesposobnosti za rad mora se obaviti kontrolni pregled. Također, nalaz i mišljenje o invalidno-sti obvezno podliježe reviziji koja mora biti obavljena u roku od 30 dana, a pri obavljanju revizije može se obaviti izravni pregled osiguranika.Izračun invalidske mirovine isti je kao i kod starosne mirovine s tim da mirovinski faktor za:

invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad iznosi 1,0;•invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad koja se •isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja, odnosno obavljanja sa-mostalne djelatnosti iznosi 0,5;invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad uzro-•kovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću koja se isplaćuje

69

osiguraniku za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatno-sti iznosi 0,6667;invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad osigu-•raniku izvan radnog odnosa iznosi 0,8.

Pri priznavanju prava na invalidsku mirovinu osiguraniku se priznaje pra-vo na pridodani staž.

Naknada zbog tjelesnog oštećenja

Pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja stječe osiguranik kod kojega tjelesno oštećenje od najmanje 30% nastane kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Profesionalne bolesti su određene bo-lesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima na osnovi kojih oboljela osoba ima svojstvo osigu-ranika prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Lista profesionalnih bolesti utvrđena je Zakonom o listi profesionalnih bolesti (“Narodne no-vine” broj 162/98. i 107/07.). Vrsta tjelesnih oštećenja i postoci tih oštećenja, na temelju kojih se stje-če pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja, utvrđeni su Zakonom o listi tjelesnih oštećenja (“Narodne novine” broj 162/98.).Postupak ostvarivanja prava zbog tjelesnog oštećenja pokreće se podno-šenjem zahtjeva Zavodu za mirovinsko osiguranje. Naknada zbog tjelesnog oštećenja određuje se ovisno o postotku tjele-snog oštećenja u odgovarajućem postotku od osnovice i iznosi:

naknada zbog tjelesnog oštećenja postotak oštećenja stupanj naknada u postotku osnovice

100% 1. 40%90% 2. 36%80% 3. 32%70% 4. 28%60% 5. 24%50% 6. 20%40% 7. 16%30% 8. 12%

Osnovicu za određivanje naknada utvrđuje Zavod općim aktom. Od 1. srpnja 2009. osnovica iznosi 1.162,24 kn. Naknada zbog tjelesnog ošteće-nja usklađuje se na isti način kao i mirovine.

70

Obiteljska mirovina

Članovi obitelji obitelji umrlog osiguranika mogu ostvariti pravo na obi-teljsku mirovinu:

ako je osiguranik navršio najmanje 5 godina staža osiguranja ili naj-1. manje 10 godina mirovinskog staža iliako je osiguranik ispunjavao uvjete o dužini mirovinskog staža za 2. stjecanje prava na invalidsku mirovinu iliako je osiguranik bio korisnik starosne, prijevremene starosne ili 3. invalidske mirovine iliako je osiguranik bio korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju.4.

Ako je smrt osiguranika ili osigurane osobe nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovi-nu bez obzira na dužinu mirovinskog staža osiguranja osiguranika. Pod uvjetima određenim Zakonom pravo na obiteljsku mirovinu mogu ostvariti djeca i roditelji, udovica ili udovac, razvedeni bračni drug s pra-vom na uzdržavanje i izvanbračni drug (koji je do 14. ožujka 2008. s umr-lim živio u izvanbračnoj zajednici tri godine). Pravo na obiteljsku mirovi-nu gube stupanjem u brak udovica, odnosno udovac mlađi od 50 godina (moguće su i brojne iznimke). Ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu pokreće se podnošenjem zahtjeva područnoj službi Zavoda. Obiteljska mirovina nakon smrti korisnika mirovine određuje se na način da se na svotu mirovine koja je korisniku mirovine pripadala u trenutku smrti primijeni odgovarajući mirovinski faktor, ovisno o broju članova obitelji koji koriste mirovinu.

U vezi s ostvarivanjem prava na mirovinsko osiguranje može se dobiti naknada putnih troškova u slučajevima kada Zavod osobu upućuje u drugo mjesto radi davanja nalaza i mišljenja od strane ovlaštenog vješta-ka te radi profesionalne rehabilitacije. Vrstu i način uporabe prijevoznog sredstva i smještaja određuje Zavod.

Određivanje mirovine

Visina mirovine izračunava se tako da se osobni bodovi pomnože s miro-vinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine na dan ostvarivanja prava na mirovinu.

71

Izračun mirovine

vrsta mirovine faktor

Starosna mirovina1. 1,0

Prijevremena starosna mirovina 2. 1,0

Invalidska mirovina zbog opće nesposobnosti za rad 3. 1,0

Invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad4. 0,8

Invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad 5. koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti

0,5

Invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad 6. uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti

0,6667

obiteljska mirovinu u slučaju ako mirovina pripada samo 7. udovici, odnosno udovcu i djeci osiguranika, ili samo roditeljima, ili braći, sestrama i drugoj djeci bez roditelja uzetoj na uzdržavanje, i to ako mirovinu koristi:

jedan član obitelji• 0,7

dva člana obitelji• 0,8

tri člana • 0,9

četiri i više članova obitelji obitelji• 1,0

Najniža mirovina određuje se za svaku godinu mirovinskog staža u vi-sini od 0,825% od prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hr-vatskoj u 1998. godini prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Osiguranicima kojima će mirovina određena prema ovom Zakonu biti niža od najniže mirovine, odredi se najniža mirovina. Najniža mirovina određuje se prema navršenom mirovinskom stažu, a ne prema razdoblju provedenom u zaposlenju s nepunim radnim vremenom.

Osnovna mirovina određuje se kao zbroj dijelova mirovine određenih u visini:

0,25% prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u 1. prethodnoj godini na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku za svaku godinu mirovinskog staža navršenog nakon početka primje-ne obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapita-lizirane štednje.

72

25% aktualne vrijednosti mirovine za osobne bodove ostvarene nakon 2. početka primjene obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju indi-vidualne kapitalizirane štednje.

Mirovine se usklađuju od 1. siječnja i od 1. srpnja svake kalendarske go-dine prema novoj aktualnoj vrijednosti mirovine utvrđene prema članku 81. Zakona o mirovinskom osiguranju (“Narodne novine” br. 130/10.).

Određene skupine osiguranika ostvaruju prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti. To se odnosi na tri skupi-ne osiguranika:

koji rade na osobito teškim i za zdravlje i radnu sposobnost štetnim •radnim mjestima (pirotehničari, rad s azbestom); kojima nakon određenih godina života zbog prirode i težine posla fi-•ziološke funkcije organizma opadaju u toj mjeri da onemogućavaju daljnje uspješno obavljanje tog posla (djelatne vojne osobe, pripadnici MUP-a itd.).

Osobama s invaliditetom (slijepe osobe, osobe oboljele od distrofije i srod-nih mišićnih i neuromišićnih bolesti, oboljeli od paraplegije, cerebralne i dječje paralize, multipleks skleroze, reumatoidnog artritisa, gluhe osobe te osobe kod kojih postoji funkcionalni poremećaj zbog kojeg se ne mogu samostalno kretati bez upotrebe invalidskih kolica) razdoblje provede-no u zaposlenju na navedenim radnim mjestima, odnosno u navedenom svojstvu računa u staž osiguranja s povećanim trajanjem, te im se dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu snižava razmjerno stup-nju povećanja staža i dužini staža osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem. Osobe s invaliditetom, da bi im se staž beneficirao, trebaju od Zavoda, nadležne područne službe, zatražiti da im se posebnim rješenjem utvrdi status osobe s invaliditetom.

Prijelazno razdoblje s povoljnijim uvjetima za žene

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (“Narodne novine” br. 121/10.) koji je u primjeni od 1. studenoga 2010. pro-pisano je prijelazno razdoblje od 19 godina (od 2010. do 2030. godine) u kojem pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu žene mogu steći pod povoljnijim uvjetima.

73

U razdoblju od stupanja na snagu Zakona o mirovinskom osiguranju do 31. prosinca 2029. ženama se za stjecanje prava na starosnu mirovinu sni-žava dobna granica za tu mirovinu na temelju staža osiguranja s poveća-nim trajanjem prema dobnoj granici određenoj člankom 26. Zakona.

Prijelazne odredbe — starosna mirovina — uvjeti za žene

(najmanje 15 godina staža)prema čl. 26. Zakona.

godine života

god. mj.

2010. 60 0

2011. 60 3

2012. 60 6

2013. 60 9

2014. 61 0

2015. 61 3

2016. 61 6

2017. 61 9

2018. 62 0

2019. 62 3

2020. 62 6

2021. 62 9

2022. 63 0

2023. 63 3

2024. 63 6

2025. 63 9

2026. 64 0

2027. 64 3

2028. 64 6

2029. 64 9

Prijelazne odredbe — prijevremena starosna mirovina — uvjeti za žene

prema čl. 27. Zakona o mirovinskom osiguranju

godine života godine staža

god. mj. god. mj.

2010. 55 0 30 0

2011. 55 3 30 3

2012. 55 6 30 6

2013. 55 9 30 9

2014. 56 0 31 0

2015. 56 3 31 3

2016. 56 6 31 6

2017. 56 9 31 9

2018. 57 0 32 0

2019. 57 3 32 3

2020. 57 6 32 6

2021. 57 9 32 9

2022. 58 0 33 0

2023. 58 3 33 3

2024. 58 6 33 6

2025. 58 9 33 9

2026. 59 0 34 0

2027. 59 3 34 3

2028. 59 6 34 6

2029. 59 9 34 9

74

Tiskanice za popunjavanje zahtjeva za mirovinu može dobiti u Područnim uredima HZMO, •na mrežnim stranicama www.mirovinsko.hr/default.asp?ID=50 •na prodajnim mjestima “Narodnih novina” (u Zadru Ul. Kraljskog Dal-•matina 4, tel. 312-590, faks 312-612, [email protected].)

Popunjenom zahtjevu za mirovinu potrebno je priložiti Radnu knjižicu i sporazum o prestanku ugovora o radu.

Preporučujemo Sve što vas zanima o vašim pravima bilo bi dobro saznati prije odlaska u mirovinu, a informirati se možete na različite načine:

na info-telefonu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje: 01 4891-•666 (radnim danom od 8 do 16 sati); pozivom na besplatni broj za pozive iz hrvatske 0800 63-63-63 (rad-•nim danom od 8 do 16 sati); na govornom automatu 060 103-103; •na mrežnoj adresi: www.mirovinsko.hr; •e-mailom: [email protected];•u • službi pravne pomoći Područnog ureda Hrvatskog zavoda za mi-rovinsko osiguranje u Zadru od 8 do 16 sati ili na tel. 628-152.

HZMO izdaje zanimljive i korisne časopise: “Vodič o pravima iz mirovinskog osiguranja”•“Mirovinsko osiguranje”• — tromjesečna publikacija u kojoj se na znanstvenoj i stručnoj razini obrađuju problemi mirovinskog osiguranja. “Mirovinski vodič”• — podlistak Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u “Hrvatskom umirovlje-ničkom listu”. Obrađuje teme iz područja mirovin-skog osiguranja, daje prikaze statističkih kretanja u mirovinskom sustavu. “Umirovljenik” • — podlistak Hrvatskog zavoda za mirovinsko osi-guranje u listu “Život s mirovinom”.

Do ovih publikacija možete doći u područnim uredima ili na mrežnim stranicama HZMO-a. Uredništvo časopisa može se kontaktirati na tel. 01 4595-011 ili na adresi Mihanovićeva 3, 10000 Zagreb.

75

Važniji propisi mirovinskog osiguranja

Zakon o mirovinskom osiguranju (“Narodne novine” br. 102/98., •127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04., 92/05., 79/07., 35/08., 121/10., pročišćeni tekst “Narodne novine” br. 130/10.), Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovin-•skom osiguranju (“Narodne novine” br. 79/07.), Zakon o provođenju Odluke Ustavnog suda RH od 12. svibnja 1998. •(“Narodne novine” br. 105/04. i 19/07.) Zakon o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema •posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (“Narodne novine” br. 91/10.), Zakon o umirovljeničkom fondu (“Narodne novine” br. 93/05. 41/07.),•Zakon o povećanju mirovina radi otklanjanja razlika u razini mirovina •ostvarenih u različitim razdobljima (“Narodne novine” br. 127/00.),Zakon o najvišoj mirovini (“Narodne novine” br. 162/98., 82/01.),•Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, •policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (“Narodne novi-ne” br. 128/99., 116/01., 22/02., 41/08.),Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i člano-•va njihovih obitelji (“Narodne novine” br. 174/04., 92/05., 107/07., 65/09., 137/09.),Zakon o pravima bivših političkih zatvorenika (“Narodne novine” br. •34/91., 76/93., 52/94., 34/95., 164/98., 109/01.), Zakon o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru (“Na-•rodne novine” br. 55/00., 107/01., 86/09.),Zakon o listi profesionalnih bolesti (“Narodne novine” br. 162/98., •107/07.),Zakon o listi tjelesnih oštećenja (“Narodne novine” br. 162/98.), •Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (“Narodne novine” •br. 71/99., 46/07., 41/08.).

Narodne novine možete pronaći u knjižnicama, ali i u elektroničkom obliku na internetu na adresi www.nn.hr.

Prateći vaše potrebe, u želji da vam omogućimo lakše i brže poslovanje s Bankom, a također i znatnu uštedu, za vas smo osmislili paket usluga OTP Senior, prilagođen upravo vama. Paket je zajednički naziv za više različitih bankarskih proizvoda i s njima povezanih usluga, namijenjenih određenom tipu klijenta. Korištenjem paketa OTP Senior ostvarujete dodatnu uštedu, jer je jedinstvena mjesečna naknada koju plaćate za korištenje paketa niža, nego kada proizvode iz paketa koristite pojedinačno.

Svim našim cijenjenim klijentima umirovljenicima preporučujemo ugovaranje paketa OTP Senior, osmišljenog isključivo za njih, kako bi uspješno koristili niz pojednostavljenih i jeftinijih usluga primjerenih njihovim potrebama. Uko-liko ste i sami umirovljenik i ugovorite paket OTP Senior, zasigurno ćete uži-vati u jednostavnosti vođenja vaših financija i to uz znatno niže naknade.

Ovaj paket mogu ugovoriti svi umirovljenici koji svoju mirovinu primaju preko računa u OTP banci.

Pogodnosti paketa OTP Seniorisplata mirovine 5-og u mjesecu,• vođenje tekućih i deviznih računa OTP Dinamik štednje uz 50% popu-• sta,povoljnije izdavanje čekovnih blanketa, • otvaranje i vođenje tekućeg, deviznog i žiro računa bez naknade, • prekoračenje po tekućem računu u visini 0,5 do 3 prosječne mirovine • uz nižu kamatnu stopu, Visa Classic charge i Visa Classic revolving kartica bez troška upisnine • i uz 50% popusta na članarinu (za osnovnog i dodatnog korisnika),MasterCard Standard charge i MasterCard Standard revolving karti-• ca bez troška upisnine i uz 50% popusta na članarinu (za osnovnog i dodatnog korisnika),OTPdirekt (Internet bankarstvo, Telefonsko bankarstvo i SMS info) bez • plaćanja mjesečne članarine,obrada kreditnog zahtjeva uz 50% niže troškove obrade kreditnog za-• htjeva.

OTP Senior paketPoslujte s bankom još lakše — odaberite paket OTP Senior

79

6

Svatko je prema svojim sposobnostima obvezan brinuti se za dostojan ži-vot sebe i osoba koje je po zakonu ili drugoj pravnoj osnovi dužan uzdr-žavati. Djelatnošću socijalne skrbi pomaže se socijalno ugroženim osobama kao i osobama s nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima. Socijalna skrb uključuje prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama, s ci-ljem unaprjeđenja kvalitete života i osnaživanja korisnika u smostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog aktivnog uključi-vanja u društvo. Osoba koja ostvaruje prava iz sustava socijalne skrbi ne može korištenjem ovih prava postići bolji materijalni položaj od osobe koja sredstva za život stječe radom. Prava iz sustava socijalne skrbi neotuđiva su, neprenosiva i nenasljediva. Novčane naknade koje su isplaćene do smrti korisnika mogu se naslijediti, a one prispjele poslije smrti korisnika bez nasljednika pripadaju državi. Usluge socijalne skrbi pružaju se korisnicima uvijek kada za to postoje uvjeti u njihovim domovima i/ili lokalnoj zajednici kroz izvaninstitucij-ske oblike skrbi koje osiguravaju različiti pružatelji usluga.

Socijalna skrb i sigurnost

Budite dobri prema svojoj djeci. Oni će odabrati vaš starački dom.

(nepoznati autor)

80

Tko koristi socijalnu skrb?

Korisnik socijalne skrbi može biti samac ili članovi obitelji koji nemaju dovoljno sredstava za osnovne životne potrebe. Nadalje, korisnik socijal-ne skrbi može biti dijete, trudnica, obitelj, odrasla osoba s invaliditetom, beskućnik i osoba koja zbog starosti ili nemoći ne može samostalno skr-biti o svojim osnovnim životnim potrebama. Sustav socijalne skrbi definiran je novim zakonom o socijalnoj skrbi (“Na-rodne novine” br. 57/11.). Zakonom se uređuju:

novčane naknade i potpore,•drugi oblici pomoći,• socijalne usluge.•

Novčane naknade koje osoba starija od 65 godina može ostvariti su: pomoć za uzdržavanje, • pomoć za stanovanje, • jednokratna pomoć, • osobna invalidnina, • doplatak za pomoć i njegu.•

Pomoć za uzdržavanje

Ukoliko nemate sredstava za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba iz razloga na koji niste i ne možete utjecati, a niste ih u mogućnosti osigura-ti pravima koje proizlaze iz rada ili osiguranja, prihodima od imovine, na-knadama ili primanjima prema drugim propisima ili pomoću osoba koje su vas obvezne uzdržavati (zakonski i ugovorni obveznici uzdržavanja), možete ostvariti pravo na pomoć za uzdržavanje u visini utvrđenoj Zako-nom o socijalnoj skrbi. Ukoliko su vam potrebne daljnje informacije, javite se nadležnom Zavodu za socijalnu skrb ili područnom Centru za socijalnu skrb.

Zavod za socijalnu skrb Zadar Prijemni ured: A. Hebranga 1, tel. 221-732, 221-733.

81

Važno je znati

Ako želite ostvariti pomoć za uzdržavanje, dužni ste zatražiti uzdržavanje od djece koja imaju sredstva za uzdržavanje. Ako djeca odbiju uzdržava-nje, dužni ste podnijeti tužbu za uzdržavanje kod nadležnog suda te tada možete ostvariti pomoć za uzdržavanje ako su ispunjeni i ostali uvjeti propisani zakonom. Važno je znati da su djeca zakonski obveznici uzdr-žavanja prema roditeljima koji nemaju sredstava za život, a ta ista djeca kasnije ostvaruju pravo naslijeđivanja imovine svojih roditelja.

Pomoć za stanovanje

Ako ste ostvarili pravo na pomoć za uzdržavanje, imate pravo na pomoć za troškove stanovanja. Troškovi stanovanja u smislu Zakona o socijal-noj skrbi su troškovi najamnina, pričuve, komunalne naknade, električne energije, plina, drva, grijanja, vode, odvodnje te drugi troškovi stanovanja po posebnim propisima.Zahtjev se podnosi jedinici lokalne samouprave, gradu ili općini, koja do-nosi rješenje. Temeljem rješenja jedinica lokalne samouprave djelomično ili u cijelosti izvršava plaćanje računa ovlaštenoj pravnoj ili fizičkoj osobi koja je pružila uslugu za troškove stanovanja.

Jednokratna pomoć

Ako ste se našli u položaju trenutačne materijalne ugroženosti iz razloga na koji niste i ne možete utjecati, zbog čega niste u mogućnosti podmiriti neke osnovne životne potrebe vezane uz bolest, smrt članova obitelji, ele-mentarne nepogode, nabavke osnovnih predmeta u kućanstvu, nabavke neophodne odjeće i obuće, može vam se odobriti jednokratna pomoć. Za-htjev se podnosi Zavodu za socijalnu skrb. Podnositelj zahtjeva obavezan je točno navesti za koju namjenu treba pomoć i odrediti visinu potrebnih sredstava. Uz zahtjev je potrebno priložiti dokaz o postojanju osnovne životne potrebe koju ne možete podmiriti, dokaz o prihodima, izjavu o zajedničkom kućanstvu i preslik osobne iskaznice. Zavod donosi rješenje o zahtjevu. Temeljem uputnice vrši plaćanje roba ili uslugu za korisnika po predračunu koji je potrebno pribaviti. Samo izni-mno se može plaćati osobi koja je korisnik jednokratne pomoći.

82

Osobna invalidnina

Osobna invalidnina je novčana potpora na koju ima pravo osoba s teš-kim invaliditetom ili drugim teškim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, u svrhu zadovoljavanja njezinih životnih potreba za uključivanje u svakodnevni život zajednice, ako osobnu invalidninu ne ostvaruju po drugoj osnovi.Ako osoba ostvaruje prihod po bilo kojoj osnovi, osobna invalidnina utvrđu-je se kao razlika između iznosa 250% osnovice koja iznosi 500 kn i prosječ-nog prihoda ostvarenog u prethodna tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva.U prihod se ne uračunava pomoć za uzdržavanje, pomoć za troškove stano-vanja koje su ostvarene na temelju ovog Zakona, mirovina do iznosa najni-že mirovine ostvarene za 40 godina mirovinskog staža, ortopedski dodatak, uzdržavanje temeljem ugovora o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju i sredstva za uzdržavanje na temelju propisa o obiteljskim odnosima.Ako ostvarujete pravo na osobnu invalidninu, ne možete istodobno ostva-riti pravo na doplatak za pomoć i njegu. Vrstu i težinu invaliditeta i vrstu i težinu promjene u zdravstvenom stanju utvrđuje prvostupanjsko tijelo vještačenja pri Zavodu za socijalnu skrb kojem podnosite zahtjev za ostvarivanje prava na osobnu invalidninu.Sve potrebne informacije i upute, kao i obrazac zahtjeva i popis potrebne dokumentacije koju je potrebno priložiti, dobit ćete u Prijemnom uredu Zavoda za socijalnu skrb Zadar.

Doplatak za pomoć i njegu

Doplatak za pomoć i njegu je novčana potpora koja ima svrhu da osobi koja ne može sama udovoljiti osnovnim životnim potrebama osigura prijeko po-trebnu pomoć i njegu druge osobe u smanjenom ili u punom opsegu. Pravo na doplatak za pomoć i njegu se može ostvariti pod uvjetom da:

osoba nema mogućnost da joj pomoć i njegu osiguraju članovi obitelji;•nema mogućnosti pomoć i njegu osigurati na temelju ugovora o doži-•votnom ili dosmrtnom uzdržavanju;prosječni mjesečni prihod samca ili članova obitelji ne prelazi cenzus •propisan Zakonom;doplatak za pomoć i njegu ne može ostvariti po drugoj osnovi. •

Iznimno, neovisno o prihodu, pravo na doplatak za pomoć i njegu u pu-nom ili smanjenom iznosu ostvaruje osoba s težim invaliditetom, težim

83

trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, slijepa, gluha i gluhoslijepa osoba, osoba lišena poslovne sposobnosti.Prijeku potrebu pomoći i njege, njezin opseg i težinu oštećenja zdravlja utvrđuje prvostupanjsko tijelo vještačenja nakon podnesenog zahtjeva za doplatak za pomoć i njegu Zavodu za socijalnu skrb.Za dodatne informacije i upute obratite se Prijemnom uredu Zavoda za socijalnu skrb Zadar, A. Hebranga 1 (tel. 221-732, 221-733).

Usluga savjetovanja i pomaganja

Imate li teškoća u vezi s bolešću, starošću, smrću člana obitelji, invalid-nošću, uključivanjem u svakodnevni život nakon duljeg boravka u domu, zdravstvenoj ustanovi ili vam je potrebna pomoć pri sklapanju ili raskidu ugovora o doživotnom uzdržavanju, stručni radnici Zavoda i drugi pruža-telji socijalnih usluga u lokalnoj zajednici pružit će vam uslugu savjetova-nja i pomaganja, kao i pomoć u prevladavanju poteškoća.Obratite se prema vašem prebivalištu nadležnom Zavodu za socijalnu skrb, Područnom uredu za socijalnu skrb ili Obiteljskom centru.

Usluga obiteljske medijacije

Uslugu obiteljske medijacije pružaju stručni radnici Zavoda, Obiteljskog centra i druge pravne i fizičke osobe koje imaju odobrenje za rad. Cilj obiteljske medijacije je rješavanje obiteljskih sukoba uz pomoć educira-nog medijatora čiji je cilj postizanje sporazuma o neriješenim sporovima i sukobima za dobrobit cijele obitelji.

Usluge pomoći i njege u kući

Izvaninstitucionalni oblik socijalne usluge prihvatljiviji je za starije i ne-moćne jer odgađa mogućnost smještaja u domu, a istovremeno nudi od-govarajuću skrb u obavljanju svakodnevnih životnih aktivnosti u njihovim domovima, umanjujući osjećaj usamljenosti i društvene izoliranosti.Pravo na pomoć i njegu u kući može se odobriti osobi kojoj je zbog zdrav-stvenog stanja ili starosti prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe koju joj nemaju mogućnosti pružiti članovi obitelji i djeca ili nema osigu-

84

ranu pomoć i njegu temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju te ako prihod po članu obitelji ne prelazi 300% osnovice (1.500,00 kn).Pružatelji usluga pomoći i njege u Zadarskoj županiji su: Centar za pomoć i njegu sv. Ante Padovanski Benkovac, Domovi za odrasle osobe Zemunik i Sv. Frane Zadar koji usluge pomoći i njege pružaju u okviru svoje djelat-nosti te Caritas Zadarske nadbiskupije koji u okviru programa socijalne službe pruža uslugu pomoći i njege u kući.

Prehrana u pučkim kuhinjama

Pučke kuhinje “Sv. Vinko Paulski” u Zadru i “Sv. Ante Padovanski” u Ben-kovcu nastale su u cilju organiziranja prehrane (toplog obroka) kao pri-mjerenog načina skrbi o najsiromašnijim osobama koje zbog svojih ži-votnih okolnosti nisu u stanju pomoći sebi u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba. Svakodnevno, osim nedjelje i blagdana, u objema se kuhinjama priprema oko 300 obroka. Teško pokretnima, starijima i ne-moćnima, bolesnima i ostavljenima topli obrok dostavlja se u kuću.

Pučka kuhinja “Sv. Vinko Paulski”, Zadar, Dr. Franje Tuđmana 24/0, Radno vrijeme: pon.—sub. od 7 do 13 satimob. 099 753-5026, 099 753-5038, 099 731-7646

Pučka kuhinja “Sv. Ante Padovanski”, Benkovac, Stjepana Radića 3, 23420 BenkovacRadno vrijeme: pon.—sub. od 7 do 13 satitel. 023 681-433, 091 891-2711,

Privremeni smještaj beskućnika u prihvatilište

Prenoćište za beskućnike “Sv. Vinko Paulski” u Zadru od rujna 2007. go-dine osim prenoćišta svojim korisnicima pruža tri obroka dnevno te mo-gućnost održavanja svakodnevne osobne higijene i pranja odjeće.

85

Usluge savjetovanja i pomaganja

Obiteljsko savjetovalište Caritasa nudi savjetovanje obitelji, bračnih parova i pojedinaca koji imaju svakodnevne probleme. Adresa Savjetovališta: Ul. dr. Franje Tuđmana 24Radno vrijeme: ponedjeljkom od 13 do 20 sati, uto.—pet. od 7 do 14:30.tel. 314-225, 099 311-8129

Centar za pomoć i njegu “Sv. Ante Padovanski”, Benkovac svojim korisnicima osigurava besplatne usluge (financirane od Ministarstva obi-telji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti RH i jedinica lokalne i regionalne područne samouprave) temeljem rješenja Zavoda za socijal-nu skrb u županiji (status socijalno ugrožene osobe) i temeljem plaćanja usluga onih korisnika koji to mogu ili članova njihovih obitelji.Usluge pomoći i njege obuhvaćaju: pomoć u organiziranju prehrane (na-bava živežnih namirnica i dostava gotovih obroka u kuću, pomoć u pri-premanju obroka, pranje posuđa i dr.), obavljanje kućanskih poslova (po-spremanje stana, donošenje vode i slično, organiziranje pranja i glačanja rublja, nabava lijekova i drugih potrepština), održavanje osobne higijene (pomoć pri oblačenju i svlačenju, kupanju i obavljanju drugih higijenskih potreba) te zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba. Centar za pomoć i njegu “Sv. Ante Padovanski”, Benkovac, Stjepana Radića 3, 23420 Benkovac, tel. 681-642

Dom za odrasle osobe Zemunik pruža usluge dostave toplog obroka za 53 korisnika na području Ravnih kotara (tel. 351-700, v. str. 123.).

Dom za odrasle osobe sv. Frane, Zadar, u okviru svojih djelatnosti or-ganizira rad Službe pomoći i njege u kući kao oblik izvaninstitucionalne skrbi o starijim osobama, odnosno osobama koje nisu sposobne samo-stalno zadovoljiti osnovne životne potrebe. Službu u potpunosti financira Grad Zadar, a locirana je u sklopu Dnevnog boravka za psihički bolesne odrasle osobe (bivša zgrada Prekršajnog suda, Obala kneza Branimira 2, tel. 333-846, 333-842).Služba djeluje na području Grada Zadra i na otocima Ižu, Olibu i Istu. Cilj i smisao djelovanja službe je obuhvatiti što veći broj osoba u stanju potre-be na način da im u njihovu domu bude pružena pomoć (njegovateljice) u zadovoljavanju svakodnevnih životnih potreba i tako podignu kvalitetu njihova života.

86

Oblici pomoći i njege u kući i uvjeti za ostvarivanje prava određeni su Pravilnikom o ostvarivanju prava na pomoć i njegu u kući koji je donio Grad Zadar. Služba nudi korisnicima dostavu obroka u njihov dom, pomoć u održavanju osobne higijene, obavljanje kućanskih poslova i za-dovoljavanje ostalih svakodnevnih potreba.Pravo na pomoć i njegu u kući može ostvariti osoba koja ima prebivali-šte na području grada Zadra i koja zbog promjena u zdravstvenom stanju nije u mogućnosti samostalno zadovoljiti osnovne životne potrebe, odno-sno osoba koja nema mogućnosti da joj pomoć i njegu osiguraju roditelji, bračni drug ili djeca ili nema mogućnosti da je osigura sklapanjem Ugo-vora o doživotnom uzdržavanju.Za ostvarivanje prava na pomoć i njegu u kući potrebno je podnijeti zahtjev Gradu Zadru i priložiti tražene dokumente: izjavu o broju članova kućan-stva, preslik osobne iskaznice, preslik odreska mirovine, tj. dokaz o prima-njima svih članova kućanstva, preslik osnovne dijagnoze, uvjerenje Centra za socijalnu skrb o pravu na doplatak za pomoć i njegu u kući, uvjerenje Općinskog suda o sklopljenom ugovoru o doživotnom uzdržavanju.Sve informacije o radu Službe pomoći i njege u kući mogu se dobiti u Dnevnom boravku za psihički bolesne odrasle ili na mrežnim stranicama Doma sv. Frane (www.dom-svfrane.hr).

Caritas Zadarske nadbiskupije u okviru socijalne službe svojim pro-gramom Pomoć u kući pruža usluge starijim osobama u obavljanju sva-kodnevnih životnih aktivnosti, i to neposredno u njihovom kućanstvu. Usluge uključuju dostavu obroka, kućne poslove, osobnu higijenu, posre-dovanje u ostvarivanju određenih prava kod drugih institucija, razgovor i druženje. Prednost koju nudi program je pružanje mogućnosti starijim osobama za što duži ostanak u vlastitom domu, odnosno njegova prilago-đenost potrebama korisnika.tel. 023 316-678, mob. 099 311-8132, pon.—pet. od 7 do 14:30; utorkom u Benkovcu od 10 do 13 sati.

Usluge boravka

Usluge boravka (prema Zakonu o socijalnoj skrbi, “Narodne novine” br. 57/11.) su usluge skrbi u obitelji i lokalnoj zajednici te se smatraju izvanin-stitucijskim uslugama. Cjelodnevni i poludnevni boravak u pojedinoj ustanovi osiguravaju zadovoljavanje životnih potreba (prehrana, održa-

87

vanje osobne higijene, briga o zdravlju, radne aktivnosti, psihosocijalna potpora i rehabilitacija i dr.) i povremeni boravak (usluge psihosocijalne rehabilitacije).U Domu za odrasle osobe sv. Frane, Zadar organiziran je dnevni boravak za psihički bolesne odrasle osobe koji nudi medicinsku skrb, prehranu, raznovrsniji i kvalitetniji društveni život od ponedjeljka do petka u vre-menu od 7 do 16 sati. (Branimirova obala 2, tel. 333-442, 333-846). Pravo na korištenje usluga dnevnog boravka ostvaruje se putem Centra za soci-jalnu skrb.O korisnicima skrbe socijalni radnik-radni terapeut, medicinska sestra i njegovateljica. S korisnicima se provodi individualni terapijski rad kako bi ih se što bolje upoznalo i kako bi se i oni sami privikli na novo okruženje. S istom svrhom organiziraju se grupne radno-okupacijske aktivnosti (izrada ukrasnih predmeta, čestitki, nakita i sl.). Korisnike se uključuje u društveni život grada kroz posjete predstavama, izložbama, predavanjima i ostalim društvenim zbivanjima. Želja je potaknuti korisnike na uspostavu boljih međusobnih kontakata i razmjenu iskustava u cilju socijalizacije.

Usluge smještaja

Smještaj može biti privremeni, tjedni i stalni, a nudi usluge prihvata, sta-novanja, prehrane, nabave odjeće i obuće, održavanja osobne higijene, brige o zdravlju i njege, čuvanja, odgoja i obrazovanja, radnih aktivnosti, psihosocijalne rehabilitacije te organiziranja slobodnog vremena. Usluge smještaja i skrbi izvan vlastite obitelji institucijska su skrb u domo-vima ili drugim pravnim osobama ili izvaninstitucijska skrb u udomitelj-skoj obitelji ili obiteljskom domu. Starijoj i nemoćnoj osobi kojoj se u cijelosti troškovi smještaja podmiruju iz državnog proračuna, stalni smještaj osigurava se u domu socijalne skrbi treće kategorije.Privremeni kratkotrajni smještaj u kriznim situacijama omogućava se odraslim osobama koje se zateknu izvan mjesta prebivališta, ili ga nemaju (beskućnik) i nisu u stanju brinuti se o sebi, te žrtvama obiteljskog nasilja i žrtvama trgovanja ljudima. Osigurava im se privremena skrb izvan vla-stite obitelji, dok se ne ostvari povratak u nju.

Pregled Domova za starije i nemoćne na području Zadarske županije praćen fotografijama možete pronaći u prilogu na str. 115.

88

Obiteljski dom

Obiteljski dom pružanje usluge boravka može ostvariti kao stalni, tjedni i privremeni smještaj te cjelodnevni i poludnevni boravak. U okviru smje-štaja obiteljski dom nudi usluge stanovanja, prehrane, odijevanja, brige o zdravlju, njege, održavanja osobne higijene i pomoć pri obavljanju sva-kodnevnih aktivnosti, psihosocijalne rehabilitacije, radne terapije, orga-niziranja slobodnog vremena, pratnje i organiziranog prijevoza.Obiteljski domovi na području Zadarske županije nemaju sklopljene ugo-vore s ministarstvom nadležnim za poslove socijalne skrbi, stoga se kori-snici ne smještavaju posredništvom Centra za socijalnu skrb, već izravnim kontaktom s obiteljskim domom.Predstavnik obiteljskog doma može se u svezi prava korisnika obratiti Centru za socijalnu skrb. Korisnika se može informirati o mogućnosti ostvarivanja prava na doplatak za pomoć i njegu u slučaju da je osoba smještena u dom (ne rješenjem centra za socijalnu skrb) i nije sklopila ugovor o doživotnom uzdržavanju, a u potpunosti ovisi o njezi doma.

Popis obiteljskih domova za starije i nemoćne na području Zadarske župani-je s pripadajućim fotografijama možete pronaći u prilogu na str. 137.

Udomiteljstvo

Udomiteljstvo je oblik zbrinjavanja starijih osoba, zamjenska obitelj za nji-hovu obitelj. U društvu je prisutna tendencija prema izvaninstitucionalnom zbrinjavanju starijih osoba, što podrazumijeva pružanje obiteljskog doma polupokretnim i nepokretnim te psihički bolesnim odraslim osobama.Udomiteljstvom se odrasloj osobi osigurava zadovoljenje osnovnih život-nih potreba koje iz bilo kojih razloga ne ostvaruje u vlastitoj obitelji, a nije ih u mogućnosti sama zadovoljiti. U udomiteljskoj obitelji mogu biti smještena najviše četiri odrasla korisnika.Na području Zadarske županije trenutno postoji nekoliko udomiteljskih obitelji koje imaju dozvolu za bavljenje udomiteljstvom za starije i ne-moćne osobe te jedna obitelj koja pruža usluge za psihički bolesne osobe. Sve informacije o udomiteljskim obiteljima mogu se dobiti u Zavodu za socijalnu skrb. Zavod za socijalnu skrb prema mjestu prebivališta udomi-telja ocjenjuje postojanje propisanih uvjeta i izdaje dozvolu za obavljanje udomiteljstva.

89

Doživotno i dosmrtno uzdržavanje

Ugovore o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju sklapaju osoba koja se uzdržava (Primatelj ugovora) i osoba koja uzdržava (Davatelj ugovora). Ugovorom o doživotnom uzdržavanju sva imovina koja je navedena u ugovoru prelazi u vlasništvo Davatelja uzdržavanja, ali tek nakon smrti Primatelja uzdržavanja.Ugovorom o doživotnom uzdržavanju Davatelj se obvezuje da će Prima-telja uzdržavati i brinuti se o njemu doživotno. To podrazumijeva da će se brinuti o lijekovima, odjeći, obući, prehrani, liječničkoj pomoći, smješta-ju u Domove za starije i nemoćne (opcionalno) te dostojanstvenom po-grebu i podmirenju svih pogrebnih troškova. Obavezuje se također da se, ukoliko Primatelj to želi, prilikom pogreba obave sve ceremonije prema vjerskom, mjesnom ili drugom običaju kako je to Primatelj naveo. Primatelj može, ukoliko želi, pomagati za života Davatelja novčano, ma-terijalno ili na drugi način, ali to nije obvezan prema člancima Ugovora o doživotnom uzdržavanju.Ukoliko Primatelj ugovora o doživotnom uzdržavanju ima ostale zakon-ske nasljednike, oni po tom Ugovoru gube pravo na nužni dio.

Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ima iste sastavke i članove kao i Ugovor o doživotnom uzdržavanju, s time što imovina Primatelja uzdrža-vanja prelazi u vlasništvo Davatelja uzdržavanja odmah po potpisu.

Ugovori o uzdržavanju moraju biti sastavljeni u pisanom obliku i potvr-đeni (solemnizirani) kod javnih bilježnika ili nadležnog suda — u suprot-nom nemaju pravnu valjanost.

Ako je predmet ugovora o doživotnom uzdržavanju nekretnina, davatelj uzdržavanja ovlašten je zatražiti zabilježbu tog ugovora u zemljišnu knji-gu.

Ukoliko bi zbog izvanrednih okolnosti nastalih nakon sklapanja ugovora, a koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora, ispunjenje obveze za jednu ugovornu stranu postalo pretjerano otežano ili bi joj na-nijelo pretjerano veliki gubitak, ona može zahtijevati da se ugovor izmije-ni ili čak raskine. Ugovorne strane mogu sporazumno raskinuti ugovor o doživotnom uzdržavanju i nakon što je počelo njegovo ispunjenje. Sva-ka strana može zahtijevati raskid ugovora ako druga strana ne ispunjava

90

svoje obveze. U slučaju raskida ugovora svaka strana zadržava pravo da od druge strane traži naknadu koja joj pripada po općim pravilima obveznog prava. Kad jedna strana zahtijeva raskid ugovora, ugovor se neće raskinuti ako druga strana ponudi ili pristane da se odgovarajuće odredbe ugovora pravično izmijene.Smrt davatelja uzdržavanja nije sama po sebi razlog za prestanak ugovora o doživotnom uzdržavanju. Umre li davatelj uzdržavanja prije primatelja uzdržavanja, njegova prava i obveze iz ugovora prelaze na njegova brač-nog druga i njegove potomke koji su pozvani na nasljedstvo, ako oni na to pristanu.

Oporuka

Čak i ako mislite da nemate mnogo za ostaviti, ne napišete li oporuku, mogli biste otežati život najmilijima nakon svoje smrti. Oporuka može biti osjetljiva tema pa stoga izrazite svoje želje jasno kako biste sprječili dodatni stres kod rodbine koju ostavljate iza sebe. Oporuka je valjana ako ju je oporučitelj vlastoručno napisao i ako ju je potpisao. Korisno je naznačiti mjesto i datum sastavljanja oporuke.

Pisana oporuka pred svjedocima: Potpisivanju oporuke trebala bi po-svjedočiti dva neovisna čovjeka koja trebaju biti istodobno prisutna. Bilo bi korisno naznačiti njihova puna imena i prezimena s osobnim podaci-ma (npr. adresa) kako bi ih se moglo lakše pronaći.

Javna oporuka: Svatko može valjano oporučiti u obliku javne oporuke, a osoba koja ne može ili ne zna čitati ili se ne može potpisati može u redovi-tim okolnostima oporučiti samo u obliku javne oporuke. Javna oporuka je ona koju na oporučiteljev zahtjev sastavljaju sudac općinskog suda, sud-ski savjetnik u općinskom sudu ili javni bilježnik. Sami odabirete hoćete li napraviti privatnu ili javnu oporuku, ali osobe koje ne mogu čitati ili pisati moraju zatražiti sastavljanje javne oporuke.

Usmena oporuka: Oporučitelj može očitovati svoju posljednju volju usmeno pred dva istodobno nazočna svjedoka samo u izvanrednim okol-nostima zbog kojih nije u stanju oporučiti ni u jednom drugom valjanom obliku. Usmena oporuka prestaje vrijediti kad protekne 30 dana od pre-stanka izvanrednih okolnosti u kojima je napravljena.

91

Svoju oporuku možete sami čuvati ili je povjeriti na čuvanje kojoj drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi (sud, javni bilježnik i sl.).

Opoziv oporuke: Ukoliko se predomislite i želite oporuku promijeniti ili od nje odustati, to možete učiniti očitovanjem u bilo kojem obliku ili samim uništavanjem papira na kojoj je napisana.

Činjenica da je sastavljena, pohranjena te proglašena neka oporuka evi-dentira se u Hrvatskom upisniku oporuka. Upisnik oporuka vodi Hr-vatska javnobilježnička komora. Hrvatski upisnik oporuka javni je upisnik iz kojega se podaci ne mogu prije oporučiteljeve smrti nikome staviti na raspolaganje, osim oporučitelju ili osobi koju je on za to posebno ovlastio. Činjenica da oporuka nije evidentirana u Hrvatskom upisniku oporuka, niti bilo gdje posebno pohranjena, ne šteti njezinoj valjanosti.

Više detalja o oporuci možete saznati od odvjetnika ili u Zakonu o naslje-đivanju (“Narodne novine” 48/03., članak 26.—104.).

93

7

Starost i nije tako loša kada uzmeš u obzir alternativu.Maurice Chevalier

Tijekom cijelog života doživljavamo promjene: ponekad ih priželjkujemo, ponekad ne primjećujemo, a ponekad ih se pribojavamo. Priroda promje-na koje donosi starenje je posebna — one pristižu i bez naše volje te mogu donijeti tjeskobu, strah od smrti i gubitak samopouzdanja. Umirovljenje, gubitak voljenih ljudi, zdravlja i pokretljivosti, selidba... samo su neke od promjena. Odlazak u mirovinu za pojedinca može donijeti i osjećaj da je prestao biti aktivnim članom društva. Smanjenje prihoda može biti fru-strirajuće i zastrašujuće. Posebno je teško nositi se sa smrću voljene oso-be: ne samo da ste izgubili partnera, nego se potpuno mijenja i vaš životni stil. Gubitak zdravlja i pokretljivosti može značiti veću ovisnost o drugim ljudima.

Pozitivan stav

Ne treba biti znanstvenikom i baviti se opsežnim istraživanjima kako bi se zaključilo da pozitivan stav i optimizam pozitivno utječu na zdravlje i dugovječnost. Pozitivnim stavom iz života se izvlači ono najbolje i postiže zadovoljstvo u ograničenim i teškim okolnostima. Za one koji na ovaj način pristupaju životu i starost je razdoblje neprestanog razvoja temeljenog na životnom iskustvu i mudrosti.

Promjena stila života

94

S druge strane očekujemo li od starosti isključivo bolest, samoću, siromaš-tvo, beskorisnost i nemoć, možemo se nadati samo depresiji. Uistinu, mno-gi stari ljudi ne propadaju zbog toga što su iscrpili sav svoj potencijal, već više stoga što zbog svojih pesimističnih uvjerenja odustaju od obavljanja mnogih aktivnosti. Nadalje, prihvaćanje prikladne pomoći je u redu, ali previše pomoći može umanjiti neovisnost i samopoštovanje, a može i vo-diti pasivnosti i ovisnosti o drugima. Ako ne prepoznajete kod sebe osobine optimista, samo hrabro — postoje načini da se te osobine steknu. Kako? Razmišljajte pozitivno, zaustavite loše misli, stvorite vlastite konkretne ciljeve, provodite zadovoljavajuće vrijeme s drugima, zamislite sretnije trenutke (pozitivne slike i ishode). Na taj način ćete i starost prestati doživljavati kao križ. Možete uzeti u obzir činjenicu da životne promjene mogu biti pozitivne, da preostale go-dine iskoristite najbolje što možete. Uz pozitivno razmišljanje važno je i održavanje stalne aktivnosti. U miro-vini imate pregršt slobodnog vremena za bavljenje prikladnim hobijima, održavanjem tjelesne i intelektualne aktivnosti. Osjećaj tuge s vremena na vrijeme normalan je dio života. I mladi i stari prolaze kroz razdoblja krize i depresije. Depresija nas može pogoditi bilo kada, ali je puno češća kod starijih: negativne misli kao da su zarobile vaš um, previše razmišljate o smrti, ne uživate više ni u čemu... bez obzira na sve što činite, osjećaj tuge ne prolazi... Prepoznajete li se ovdje i mislite li da ste upali u depresiju iz koje nema izlaza, najbolje je zatražiti pomoć od liječnika, socijalnog radnika, svećenika ili bilo koje stručne osobe koja vam je na raspolaganju. Ne odbijajte potporu obitelji i prijatelja.

Mirovina – dobra ili loša promjena?

Mirovina ne predstavlja svima isto: četrdesetak sati viška tjedno mijenja nam život i dnevnu rutinu, društvene kontakte i životni standard. Odjed-nom se možemo naći u financijski nesigurnom i djelomično ovisnom sta-nju. Iskustvo, priručnici i literatura za samopomoć savjetuju dobru pri-premu. Primjerice, opće je prihvaćeno, normalno i logično školovati se i na druge načine pripremati da bismo u mladosti postali zaposleni i neo-visni. S druge strane, malo ljudi se priprema za poznu dob i umirovljenje. Dobra priprema može pomoći da ova promjena prođe lakše i bezbolnije. Mirovinu počmite planirati na vrijeme, dok još radite, nekoliko godina prije nego odete u mirovinu. Informirajte se u vezi primanja, poreza, olak-

95

šica, stanovanja, oporuke. Po potrebi konzultirajte se sa stručnjacima. Nije na odmet pokušati simulirati mirovinu u probnom razdoblju od npr. pola godine. Puno slobodnog vremena može izazvati osjećaje izgubljenosti, usamlje-nosti i neželjenosti. Stoga je preporučljivo planirati novostečeno vrijeme. Možda je upravo sad trenutak za postizanje neostvarenih ambicija, na-stavak osobnog razvoja, pomoć drugima i započinjanje novih aktivnosti. Slobodno vrijeme treba planirati jednako kao i posao. Pridržavanje plana može donijeti užitak. Ne povlače se svi umirovljenici: mnogi ostaju i dalje aktivni u područjima za koja su se zanimali cijelog života, a drugi razvija-ju nove interese za koje prije nisu imali vremena.Gledajte na mirovinu kao na prvi dan ostatka vašeg života, radije nego na početak kraja. Naposljetku, ovakav “kraj” mogao bi trajati narednih dvadeset ili trideset godina, a to su vaše godine i provodite ih kako želi-te. Mogle bi biti izuzetno zadovoljavajuće i lijepe jer planirana mirovina postaje normalnom, očekivanom fazom života kojoj se treba veseliti i u kojoj treba dugo uživati. U mirovini nije neobično doživjeti poboljšanje tjelesnog zdravlja, izgleda i općeg stanja.

Djedovi, bake, djeca i unuci 1

Možda najbolje što starije doba donosi za mnoge od nas je ljepota iskuša-vanja nove uloge — uloge bake i djeda. Bake i djedovi jako su važni, kako u pomoći neiskusnim roditeljima, tako i u budućem odgoju novopridoš-log člana obitelji.Istraživanja su pokazala kako su baka i djed, odmah nakon roditelja, naj-značajnije osobe za dijete te stoga nije čudno kako će mnogi roditelji koji imaju tu mogućnost, prepustiti brigu o djeci upravo njima. Veza između djeteta i bake ili djeda je posebna i od velike koristi za oboje.Istraživanja su pokazala da je emocionalna privrženost djece prema baka-ma i djedovima druga po redu najsnažnija i najintenzivnija emocionalna veza koju djeca razvijaju nakon one prema roditeljima. Ono što najviše razlikuje baku ili djeda od roditelja je životni ritam koji je dosta sporiji i time sličniji djetetovom. Starije osobe lakše se i spremnije prilagođavaju sporom ritmu djeteta pa će ga, npr., strpljivo čekati dok ne

1 Tekst ovog poglavlja uglavnom se oslanja na knjigu Gordane Buljan Flander i Ane Karlović “Odgajam li dobro svoje dijete?” iz 2004. godine. (v. popis korištene literature na str. 157.)

96

pojede, dok se ne naspava ili će uživati u laganoj šetnji jednako kao i ono.Djeca će se vrlo rado družiti s djedovima i bakama jer su im oni zanimlji-vi, prepričavaju neobična iskustva i dogodovštine iz života, pokazuju im slike iz prošlosti i opisuju događanja te uče djecu mnogim korisnim stva-rima upoznavajući unuke s njihovim porijeklom, običajima te njihovim roditeljima na drugačiji način.Bake i djedovi nadopunjuju roditelje u odgoju djece. No pritom je važno zadržati autonomiju roditelja te im ne nametati vlastite odgojne ciljeve. Najveća je pomoć roditelju ukoliko bake i djedovi podržavaju roditeljske odgojne ciljeve i metode te ih i sami koriste. Naravno da su ipak djedovi i bake tu da pomalo “razmaze” unučiće i da je i to dio njihove uloge, ali kad govorimo o odgojnim ciljevima, trebali bi biti usklađeni s onim rodi-teljskim. Roditelji su ti koji trebaju imati glavnu ulogu u odgoju i donoše-nju svakodnevnih odluka u odnosu na slobodne aktivnosti, postavljanje granica, vrijeme odlaska na spavanje i slično. S druge strane baka i djed trebaju otvoreno reći kojih pravila se ne mogu ili ne žele držati. Sva ne-slaganja trebaju se razriješiti prije nego roditelji ostave djecu na čuvanje, kako bi roditelji mogli unaprijed odlučiti u čemu žele ustrajati, a u čemu se slažu da djed i baka postupe drugačije.

97

Ukoliko ste baka ili djed koji se obožavaju družiti s unucima, ipak vodite računa o tome da se i vi trebate odmoriti od djece, posvetiti sebi, partneru i svojim hobijima. Vi ste ti koji odlučuju je li vam prihvatljivo čuvati unu-čad i bez ustručavanja kažite “ne” ako smatrate da nije dobro vrijeme, da ste preumorni ili ako imate bilo koji drugi razlog. Zna se dogoditi da baka i djed servis dobro funkcionira i roditelji im prepuste cjelokupnu brigu i odgoj, čime oni ponovno moraju preuzeti odgovornost odgoja i nisu u mogućnosti u cijelosti uživati u druženju s unučadi te svom slobodnom vremenu. Takva situacija nikome ne donosi dobro — zato svojoj djeci pre-pustite njihove roditeljske obveze.

Druženje

Pojam aktivnosti ne odnosi se samo na tjelesnu aktivnost, već i na sudje-lovanje u društvenim, kulturnim, gospodarskim i drugim događanjima u zajednici. Ljudi koji imaju bliske osobne veze, koji se zanimaju za mnogo stvari i upravljaju svojim životom obično su zdraviji i žive dulje. Veliku važnost za smisao našeg života ima odnos s drugim ljudima, a takve je odnose dobro održati i u starosti. Kako starimo, mnoge aktivnosti i odno-si jednostavno zamiru. Djeca odrastu i postanu neovisna, kolege s posla nakon odlaska u mirovinu više ne viđamo, događa se da ostajemo bez ži-votnih partnera (zbog razvoda ili smrti supružnika).Snažna društvena mreža i čvrste obiteljske veze važne su i za psihičko i mentalno zdravlje. Mogu utjecati na pojačanu otpornost imunološkog su-stava, mogu biti jedan od razloga zašto ostati aktivan i u dubokoj starosti.U sedamdesetima se povećava mogućnost gubitka partnera nakon mnogo godina zajedničkog života. Ponekad se gube i obiteljske veze pa se stariji često osjećaju zapostavljeno i ostavljeno od svoje djece. Pokušajte djelo-vati pozitivno: umjesto da se žalite kako vas nedovoljno posjećuju recite im da biste ih željeli više viđati. Otvorena i iskrena komunikacija među generacijama može spriječiti mnoge probleme. Možete mladima objasni-ti svoje poglede i što od njih očekujete. Isto tako i vi slušajte mlađe i po-kušajte ih razumjeti. Također, nikada nije kasno za stjecanje novih poznanstava i prijateljstava — različiti klubovi i organizacije (udruge) jako su dobra mjesta za sreta-nje prijatelja — osoba koje dijele iste interese kao i vi. Da bi se izgradila veza, treba biti uporan. Nemojte brzo odustajati jer od prijateljstva mo-žete puno dobiti.

99

Spolnost

Spolni odnos ima blagotvoran učinak na zdravlje kod starijih osoba. I kod muškaraca i kod žena spolni odnos trenutno otpušta supstancu koja jača imunološki sistem; oslobađa endorfine koji zaustavljaju bol i smanjuju tjeskobu; koristi srcu i plućima poboljšavajući disanje i cirkulaciju; poma-že da se opustimo i osjećamo dobro.Više je stvari koje partneri mogu poduzeti da bi vodili aktivni seksualni život i u starosti. Zadovoljavajući spolni odnos je onaj koji nas čini sret-nima. Naglasak je na partneru, a glavno načelo je uzajamno poštivanje. Spolni odnos ne mora uključivati penetraciju. Kako ljudi stare potrebno im je više više vremena ili milovanja kako bi se uzbudili. Budite strpljivi. Usporavanje seksualne reakcije starenjem normalno je kod muškarca i kod žena. Najčešći seksualni problem kod žena je bolni odnos zbog slabe lubrikaci-je. Obiteljski liječnik mogao bi vam savjetovati lubrikante ili nadomjes-tke hormona estrogena. Ako ste muškarac i imate problem s postizanjem erekcije, savjetujte se s liječnikom. Na tržištu su dostupni lijekovi kojima se ovaj problem može riješiti. Masturbacija, vibratori i oralni seks mogu biti alternative. Nemojte misliti da su manje smetnje početak kraja vašeg seksualnog života. Bolest, depresija, stres mogli bi prouzročiti probleme u vašem odgovoru na seksualne želje vašeg partnera ili bi mogli umanjiti želju za seksom, ali jednom kada se budete osjećali bolje, stvari će se opet poboljšati. Ovakvi problemi događaju se i kod mlađih partnera. Ljudi su seksualna bića od dana rođenja pa do dana smrti, stoga je nor-malno da ljudi u starijoj dobi održavaju seksualne i intimne veze. Struč-njaci se slažu da je seks važna komponenta u svakoj vezi, kako kod mlađih tako i kod starijih ljudi. Istraživanja pokazuju da mnogi ljudi nastavljaju uživati u seksu tijekom osmog i devetog desetljeća života. Ukoliko dulje vrijeme niste zadovoljni svojom vezom i smatrate kako nema smisla ništa poduzeti, možda ipak nije kasno pokušati poboljšati stvari. Pred vama i vašim partnerom možda su još godine zdravog odnosa i zdravih seksualnih aktivnosti.Kod većine parova u godinama komunikacija i strpljenje su ključni ele-menti koji će omogućiti da održe zdravu seksualnu ‘povezanost.’

101

Žalovanje prije i poslije smrti2

I nekad i danas žalovali smo sami, ali i uz pomoć i podršku svojih bližnjih. Nekada se nastojalo svoje žalovanje podijeliti s članovima obitelji koje su bile čvrsto povezane. Danas je to drugačije jer obiteljske veze slabe. Ljudi sve više traže pomoć stručnih osoba i udruga jer se češće osjećaju osamlje-ni u svojoj tuzi.Žalovanje prije smrti, odnosno “žalovanje zbog gubitka koji će se tek dogoditi”, pokazalo je da ljudi lakše podnose svoju tugu, a sam proces žalovanja nakon smrti traje kraće. U ovoj fazi u procesu žalovanja može sudjelovati i pojedinac čija se smrt očekuje. Ponekad je to olakšavajuća, a ponekad i otežavajuća okolnost, ovisno prije svega o stavu umirućeg. Žalovanje “post mortem” — poslije smrti: Nemoguće je odgovoriti na pitanje koliko traje žalovanje poslije smrti i koliko vremena se smatra “normalnim” žalovanjem. Neki stručnjaci smatraju da bi normalno ža-lovanje trebalo trajati do šest mjeseci, drugi smatraju normalnim devet mjeseci, a neki čak do dvije godine. Vrlo često žalovanjem smatraju samo sjećanje na umrlu osobu i češće posjećivanje posljednjeg počivališta po-kojnog. To nije pravo žalovanje jer su emocije oslabile, a ponašanje popri-ma oblik navike.Koliko vremena će trajati žalovanje, uvjetovano je nizom čimbenika kao što su: koga smo izgubili (žalovanje za djetetom je najbolnije i najdulje traje), kako se dogodio rastanak i jesmo li se za njega pripremali (izne-nadna, tragična smrt izaziva dulje i bolnije žalovanje), kako je u obitelji naučeno žalovati, kakav je bio odnos s umrlim, postoje ili drugi gubici, imamo li vremena za žalovanje, imamo li potporu i od koga.Pored ovih čimbenika vrlo važan čimbenik u žalovanju je sama osob-nost žalovatelja. Ne doživljavamo svi iste situacije jednako! Mnogo ovisi o nama samima. O našem životnom iskustvu i svjetonazorima. Svatko svoju tugu i patnju poznaje najbolje. Vrijeme nam uvelike pomaže u ubla-žavanju tuge i boli za umrlim.Pružanje pomoći i podrške u procesu žalovanja vrlo je važno, kako za po-jedinca, tako i za obitelj. Pri tome se postavlja opravdano pitanje “Kada treba započeti savjetovanje?”

2 U izradi ovog dijela teksta korišteni su materijali psihologinje Biserke Budigam objavljeni u “Vodiču za starije građane grada Zagreba” (v. popis. kori-štene literature na str. 157.)

102

Većina stručnjaka koji se bave ovim problemom kaže da savjetovanje tre-ba početi najranije tjedan dana nakon sprovoda. Drugi smatraju da to tre-ba učiniti znatno ranije, osobito ako se radi o teško bolesnoj osobi i njenoj obitelji. Naša iskustva govore da se problemi u obitelji javljaju puno prije i da je bolje ako se ranije započne s njihovim rješavanjem. Emocionalne krize se teško rješavaju bez stručne pomoći.Većina ljudi još uvijek sama prolazi kroz proces žalovanja. Rijetki su oni koji u procesu normalnog žalovanja zatraže stručnu pomoć i podršku. Djelomično je to iz razloga što je uvriježeno mišljenje da sami moraju odžalovati i da je to njihova osobna stvar, da samo psihički bolesne osobe ne mogu same završiti proces žalovanja, a često i zbog neinformiranosti kome se mogu obratiti za pomoć.Osnovni zadaci u postupku žalovanja su:

prihvatiti stvarnost gubitka – mnogo je lakše intelektualno nego •emocionalno prihvaćanje; proraditi bol zbog gubitka – svi ljudi osjećaju neku vrstu boli različi-•tog intenziteta;prilagoditi se okolini u kojoj nema više umrloga: • a) vanjska prilagodba, b) unutrašnja prilagodba, c) duhovna prilagodba; emocionalno premjestiti pokojnika i nastaviti živjeti — ovo je najteže •realizirati.

Općeniti cilj savjetovanja u postupku žalovanja jest pomoći ožalošćeno-mu da bude u stanju reći “zbogom” umrlome. Specifični ciljevi su:

pomoći ožalošćenom suočiti se s izraženim i prikrivenim osjećajima;•pomoći ožalošćenome prevladati različite zapreke ponovnoj prila-•godbi nakon gubitka;pomoći ožalošćenome pronaći način da se sjeća umrle osobe, a da se •pri tome ugodno osjeća ponovno ulažući u život.

Postoje tri osnovna pristupa savjetovanja u postupku žalovanja:pomoć treba ponuditi svim pojedincima, a osobito obiteljima kojima •je umrlo dijete ili roditelj;nekim je ljudima potrebna pomoć, no oni će čekati dok ne upadnu •u teškoće, dok ne prepoznaju vlastitu potrebu i tek onda će potražiti pomoć;pomoć treba ponuditi kao prevenciju onima koji će krizu doživjeti za •godinu ili dvije.

Većina programa za savjetovanje koristi kombinaciju stručnjaka i volontera.

103

Važnije od pružanja pomoći u procesu žalovanja pojedincu je pružanje pomoći cijeloj obitelj. Obitelj je interakcijska cjelina u kojoj svi člano-vi utječu jedni na druge pa individualni tretmani ne ostvaruju najbo-lje rezultate. Treba u tretmanu obuhvatiti cjelokupnu obiteljsku mrežu uvažavajući posebnosti odnosa umrloga s pojedinim članovima obitelji i uzimajući u obzir njihova emocionalna stanja. Najvažnija je otvorena i iskrena komunikacija unutar obitelji. Koliko god ovaj svijet izgleda surov i otuđujući, u njemu još uvijek žive ljudi sa svojim tugama i žalostima, patnjama i bolima. I očekuju i našu pomoć koliko god ona bila skromna.

105

8

Treća dob najpogodije je vrijeme za kulturne aktivnosti za koje često ni-smo imali vremena tijekom ranijih godina. Odlasci u kazalište, na izlož-be, u knjižnice važni su ne samo zbog održavanja mentalne aktivnosti, nego su i prilika za druženje i vođenje aktivnog i ispunjenog života. Treća dob vrijeme je kad se kultura može konzumirati kao nikada ranije.

Kulturna ponuda

U gradu Zadru djeluju dva kazališta: Hrvatsko narodno kazalište Zadar te Kazalište lutaka Zadar, ali uz njih predstave održava još mnogo nezavi-snih produkcija, teatara i anasambala. Umirovljenicima se tradicionalno nude i neke povlastice poput popusta kod kupovine karte ili popusta na pretplatu. HNK Zadar tako svojim starijim sugrađanima nudi popust od 30% na iznos cijene godišnje pretplate. Pretplata na predstave s popustom tako iznosi 525 kuna godišnje, a na koncerte 200 kuna s mogućnošću pla-ćanja u dvije rate. Korisnici pretplate mogu koristiti i uslugu primanja obavijesti o predstavama i koncertima (putem SMS-poruka i elektroničke pošte). Pretplata osigurava da uvijek imate svoje mjesto na predstavama i koncertima koje su u nju uključene. Za one koji ipak ne žele pretplatu, HNK Zadar nudi popust i kod kupnje pojedinačnih karata, i to do 20%.

Rekreativni i kulturni sadržaji

Problem kod mirovine je što nikada ne možeš dobiti slobodan dan. Abe Lemons

106

Kazalište lutaka u Zadru prikladno je mjesto za druženje s unucima. Cije-ne karata su najčešće 20 kuna po predstavi, a zadarski lutkari među najbo-ljima su u Hrvatskoj. Čak i ako su vam unuci prerasli lutkarske predstave, ponekad je lijepo vratiti se u djetinjstvo i pogledati obradu kakve bajke, a u svom repertoaru Kazalište lutaka Zadar nudi i predstave za odrasle po-put “Michelangela Buonarottija” koja je već osvojila nekoliko festivalskih nagrada.

Hrvatsko narodno kazalište Zadar, Široka ulica 8,tel. 314-586 e-mail: [email protected]

Kazalište lutaka Zadar, Sokolska 1,tel. 212-754e-mail: [email protected]

107

Pored Kazališta Lutaka i HNK Zadar brojne se predstave nude i u drugim prostorima, uglavnom ljeti, a cijene ulaznica najčešće su do 30 kuna. Igra-ju uglavnom na otvorenim prostorima, a neki izvođači, poput Zadarskog plesnog ansambla, često se mogu vidjeti na nekoj od gradskih lokacija potpuno besplatno. Izdvojimo još ljeto kad djeluju brojni kulturni festivali koji u Zadar dovode gostovanja vrhunskih kazališnih trupa i glazbenika. U srpnju i kolovozu održava se Zadarsko kazališno ljeto, Glazbene večeri u Sv. Donatu, u kolovozu festival Zadar snova te FilmForumFestival koji nudi mnoš-tvo kvalitetnih filmskih ostvarenja na atraktivnim lokacijama u gradu (Sv. Dominik, Forum, Arsenal, Gradska knjižnica Zadar...), i to potpuno be-splatno (zauzmite mjesto na vrijeme!). Za one koji vole odlazak u kino, u Zadru je na raspolaganju komforni mul-tipleks kino Blitz Cinestar s vrhunskom kvalitetom zvuka i slike (uklju-čujući projekcije u tri dimenzije). Cijene karata kreću se od 25 do 45 kuna za predstavu.

Cinestar Zadar, Murvička 1 (u sklopu Trgovinskog centra City Galleria) tel. 628-854www.blitz-cinestar.hr/cinestar-zadar

Tijekom koncertne sezone Hrvatskog narodnog kazališta koncerti se naj-češće priređuju u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru (zgrada na Obali Petra Krešimira IV. br. 2 — riva). Godišnja pretplata Hrvatskog narodnog kazališta uključuje dio koncerata, a za pojedinačne koncerte izvan pret-plate cijene variraju. Međutim HNK za umirovljenike često nudi popuste. Koncerte često priređuju i učenici Glazbene škole u Zadru i drugi. Za vrijeme ljetnih mjeseci česte su koncertne priredbe na otvorenom. U okviru Zadarskog kazališnog ljeta nudi se suvremena glazba, najčešće u dvorištu Providurove palače (Trg Petra Zoranića). Ponajbolje od klasične glazbe nude Glazbene večeri u Sv. Donatu s koncertima u crkvi sv. Do-nata, na zadarskom forumu i drugim lokacijama.

www.donat-festival.com

108

Zadar se može pohvaliti iznimno slojevitom povijesnom i kulturnom baštinom predstavljenom u njegovim muzejima, zbirkama i izložbama. Perjanica zadarske muzejske ponude je jedinstveni suvremeni Muzej an-tičkog stakla na gradskim zidinama. Ističe se i stalni postav jedne od naj-bogatijih crkvenih zbirki u Hrvatskoj — Stalne izložbe crkvene umjetno-sti, popularno nazvane “Zlato i srebro Zadra”.Pored stalnih postava u muzejima i galerijama gostuju i brojni sadržaji koje se isplati posjetiti osobito stoga što je ulaz u zadarske muzeje bespla-tan za umirovljenike (osim Arheološkog muzeja u kojem se ulaz umirov-ljenicima naplaćuje 15 kn).

Muzeji u Zadru

Narodni muzej Zadar, Poljana pape Aleksandra III. bbtel. 251-851 www.nmz.hr

Odjeli i područne zbirke Narodnog muzeja: Etnološki odjel, Narodni trg, tel. 211-198Prirodoslovni odjel, Medulićeva 2, tel. 314-459Područna etnografska zbirka Veli Iž, tel. 251-851 Područna etnografska zbirka Veli Iž, tel. 251-851 Arheološki muzej Zadar, Trg opatice Čike 1, tel. 250-516Muzej ninskih starina, Trg Kraljevac 8, tel. 264-726

Muzej antičkog stakla, Poljana zemaljskog odbora 1,tel. 363-831e-mail: [email protected] Stalna izložba crkvene umjetnosti, Trg opatice Čike 1,tel. 250-496e-mail: [email protected]

Osim muzejima Zadar je bogat i galerijama. Najpoznatiji su svakako Gradska loža i odnedavno Kneževa palača pod upravom Narodnog muze-ja Zadar (bivši prostor Gradske knjižnice Zadar na Poluotoku). Brojne su

109

i manje privatne galerije sa sve zanimljivijom ponudom često prodajnih izložaba. U Gradsku ložu i Kneževu palaču umirovljenicima je ulaz be-splatan, kao i u sve ostale odjele zadarskog Narodnog muzeja. Zadarske su galerije koncentrirane na prostoru Poluotoka.

Galerije u Zadru

Izložbeni paviljon Gradska loža, Narodni trgKneževa palača, Poljana Šime Budinića 3, tel. 251-851 www.nmz.hr

Galerija ZadArt, Kovačka 3Galerija Terre Verte, Nadbiskupa Mate Karamana 10, tel. 250-040Izložbeni prostor Državnog arhiva u Zadru, Ruđera Boškovića bb

Knjižnice u Zadru

Gradska knjižnica Zadar posljednjih je godina postala centar kulturnog zbivanja prepoznatljiv po brojnim izložbama, radionicama, susretima s književnicima i raznovrsnim predavanja u organizaciji različitih institu-cija u prostorima knjižnice na pet lokacija u Zadru.

Gradska knjižnica Zadar, S. Radića 11 b (središnja knjižnica), tel. 301-103 e-mail: [email protected] radno vrijeme: pon.—pet. od 8 do 19:30

Ogranak Bili brig, Put Pudarice 15, tel. 327-629 radno vrijeme: pon—pet. od 8 do 19, prva subota u mjesecu od 8 do 13

Ogranak Arbanasi, Nadbiskupa Vicka Zmajevića 12 a, tel. 301-973Ogranak Crno, Crno 145, tel. 274-091 Ogranak Ploča, Put Ploča bb, tel. 342-199radno vrijeme ogranaka Arbanasi, Crno i Ploča: pon., sri. i pet. od 8 do 15, uto. i čet. od 12 do 19, prva subota u mjesecu od 8 do 13.

110

Gradska knjižnica Zadar organizira i podupira programe koje smatra društveno korisnima, osobito ako se radi o edukativnim sadržajima namijenjenim trećoj dobi.

Ove je programe Knjižnica objedinila pod nazivom Perpetuum.

Svi programi su besplatni i namijenjeni članovima Gradske knjižnice Zadar. Realiziraju ih djelatnici knjižnice i volonteri. Informacije na tel. 301-103.

Perpetuum trenutno sačinjavaju:dostava knjiga na kućnu adresu • Program je namijenjen osobama s fizičkim invaliditetom i umirovljenicima koji nisu u mo-gućnosti posuđivati knjige u Knjižnici. Dostava knjiga vrši se u redovitim dvotjednim ciklu-sima na adresu korisnika, a provodi se tijekom cijele godine. besplatni tečajevi korištenja računala za umirovljenike • Program je namijenjen osobama treće životne dobi koji žele savladati osnove računalne pismenosti. besplatne repeticije za učenike slabijeg imovnog stanja• Program je namijenjen učenicima osnovne i srednje škole, a provodi se tijekom školske godine. Realiziraju ga umirovljeni profesori-volonteri u prostoru Knjižnice. Broj primatelja usluga (učenika) uvjetovan je brojem i strukturom davatelja usluga (učitelja). Wii & mii Klub za umirovljenike• Program je namijenjen osobama treće životne dobi koje se žele na aktivan i zabavan način upoznati sa suvremenim tehnologijama i predstavljaju svojevrsni nastavak Besplatnih te-čajeva korištenja računala. Ne provodi se ljeti.

Permanentno obrazovanje kroz razmjenu znanja u Gradskoj knjižnici Zadar

111

Pored brojnih kulturnih događanja koja se gotovo svakodnevno odvijaju u Gradskoj knjižnici Zadar, ne smije se zaboraviti osnovna zadaća Knjižni-ce: korištenje i posudba knjižne građe. Knjižni fond obnavlja se kontinu-irano, a Knjižnica nudi i bogat fond na suvremenim digitalnim medijima (glazba i film) te oko 200 naslova časopisa i drugih serijskih publikacija, kao i pristup internetu. Obnova godišnje članarine za umirovljenike je 60 kn, a prvi upis 80 kn. Za bibliobus Knjižnice cijena upisa je 30 kn, a obno-va 20 kn (Bibliobus, 098 230-635).

Znanstvena knjižnica Zadar pruža iznimno bogatu ponudu građe, a tako-đer ugošćuje i organizira predavanja i izložbe. Cijena godišnje članarine za vanjsku posudbu s popustom za umirovljenike iznosi 80 kn.

Znanstvena knjižnica Zadar, Ante Kuzmanića 3 tel. 211-365e-mail: [email protected]

U Zadarskoj županiji djeluju još i Narodna knjižnica Kali (Trg Marnjiva 23, tel. 281-800), Hrvatska knjižnica i čitaonica Sali (Obala Petra Lorinija bb, tel. 377-597), Knjižnica i čitaonica Gračac (Dr. Mile Budaka 44, tel. 775-003), Knjižnica “Šime Šugar Ivanov” Kolan (Bartola Kašića 10, 698-023), Knjižnica i čitaonica Novigrad (Stjepana Radića 3, 375-093), Knjiž-nica Jurja Barakovića Ražanac (Ražanac bb, 651-457).

U Zadarskoj županiji

U starom kraljevskom gradu Ninu svakako se isplati posjetiti Muzej nin-skih starina, arheološku zbirku koja spada pod Arheološki muzej u Zadru, ali i nedavno otvoreni Muzej soli u Solani Nin (Ilirska Cesta 4). Za vrijeme turističke sezone u Ninu se održavaju brojni koncerti i kazališ-ne predstave na ljetnim pozornicama u sklopu Ninskog kulturnog ljeta, a kulturna događanja održavaju se i u Baroknoj kući – galeriji “Višeslav”. U Ninu djeluje i ogranak udruge umirovljenika, a više puta godišnje orga-nizira se besplatna kontrola šećera u krvi i krvnog tlaka za starije osobe. Također, na području grada Nina djeluje nekoliko kulturno-umjetničkih društava.

Gradska knjižnica Zadar organizira i podupira programe koje smatra društveno korisnima, osobito ako se radi o edukativnim sadržajima namijenjenim trećoj dobi.

Ove je programe Knjižnica objedinila pod nazivom Perpetuum.

Svi programi su besplatni i namijenjeni članovima Gradske knjižnice Zadar. Realiziraju ih djelatnici knjižnice i volonteri. Informacije na tel. 301-103.

Perpetuum trenutno sačinjavaju:dostava knjiga na kućnu adresu • Program je namijenjen osobama s fizičkim invaliditetom i umirovljenicima koji nisu u mo-gućnosti posuđivati knjige u Knjižnici. Dostava knjiga vrši se u redovitim dvotjednim ciklu-sima na adresu korisnika, a provodi se tijekom cijele godine. besplatni tečajevi korištenja računala za umirovljenike • Program je namijenjen osobama treće životne dobi koji žele savladati osnove računalne pismenosti. besplatne repeticije za učenike slabijeg imovnog stanja• Program je namijenjen učenicima osnovne i srednje škole, a provodi se tijekom školske godine. Realiziraju ga umirovljeni profesori-volonteri u prostoru Knjižnice. Broj primatelja usluga (učenika) uvjetovan je brojem i strukturom davatelja usluga (učitelja). Wii & mii Klub za umirovljenike• Program je namijenjen osobama treće životne dobi koje se žele na aktivan i zabavan način upoznati sa suvremenim tehnologijama i predstavljaju svojevrsni nastavak Besplatnih te-čajeva korištenja računala. Ne provodi se ljeti.

Permanentno obrazovanje kroz razmjenu znanja u Gradskoj knjižnici Zadar

113

U Biogradu, uz Gradsku knjižnicu Biograd (Šetalište kneza Branimira 52, www.gkbnm.hr, tel. 386-487), koja je na sebe preuzela velik dio kulturnih događanja, svakako se isplati posjetiti Zavičajni muzej Biograd na Moru (Krešimirova obala 22, www.biogradnamoru.hr/zavicajni_muzej, tel. 383-721). Grad Biograd na Moru može se pohvaliti bogatim kulturnim ljetom koje se održava na nekoliko različitih lokacija. U Biogradu također djeluje udruga umirovljenika koja organizira dnevni boravak. Nadalje, Udruga “Nada” osnovana za pomoć starijim i nemoćnim osobama te osobama s invaliditetom.

U Benkovcu također djeluje Gradska knjižnica Benkovac (Šetalište kneza Branimira 46, tel. 681-182, [email protected]), a isplati se posjetiti i Zavičajni muzej Benkovac (Obitelji Benković 6, [email protected], tel. 681-055). Za vrijeme sezone u Benkovcu se održavaju i brojne predstave i koncerti u sklopu kulturnog ljeta. Ni Benkovac ne oskudjeva pjevačkim sastavima i kulturno-umjetničkim društvima. Jedno od njih je i lokalna udruga umirovljenika.

Obrovačko kulturno ljeto postalo je festival s tradicijom iza sebe, a ti-jekom ljeta dovodi brojne gostujuće kazališne produkcije i glazbenike. Izvan sezone u Obrovcu se svakako isplati posjetiti Zavičajni muzej Obro-vac (Stjepana Radića 8, [email protected], tel. 689-375). U Obrovcu djeluje i Pučko otvoreno učilište te Knjižnica i čitaonica Obrovac na adresi Ivane Brlić Mažuranić 6.

Za kulturna događanja u gradu Pagu brinu se Centar za kulturu i infor-macije koji organizira predstave, koncerte izložbe i druga kulturna doga-đanja (Ulica od Špitala 2, www.pag-centar.hr, [email protected] , tel. 611-025), a u Pagu djeluje i Muzej soli u jednom od Magazina soli (kod mosta) te Gradska knjižnica Pag (Ulica od Špitala 1, [email protected], tel. 611-054).

Ogranci Matice umirovljenika djeluju još u općinama Preko, Bibinje i Kali. Različite udruge za pomoć starijima djeluju u Preku, Bibinjama i Jasenicama. Brojne su formalne i neformalne udruge umirovljenika i kul-turno-umjetnička društva djeluju na području općina Škabrnja, Jasenice, Gračac, Novigrad, Vrsi, Sveti Filip i Jakov, Pakoštane, Polača, Poličnik, Stankovci, Starigrad, Sukošan, Debeljak, Ražanac, Ljubač, ali i na otoci-ma (Kukljica, Kali, Sali, Božava, Pag).

115

prilog 1

Domovi za starije i nemoćnena području Zadarske županije

Na sljedećim stranicama donosimo pregled Domova na područja Zadar-ske županije u trenutku izrade Vodiča (rujan 2011.).

117

Dom za starije i nemoćne osobe Zadar —“Sfinga”

Obala kneza Trpimira 2123000 Zadar

telefon: 333-051

118

Dom za starije i ne-moćne Zadar (popular-no Dom na “Sfingi”), smješten je u zaljevu Ma-estral na dohvat zadarske gradske jezgre te skrbi o 331 korisniku. Izgrađen je 1980. godine, a nakon decentralizacije 2002. godine osnivač Doma je Zadarska županija.Podružnice Doma otvo-rene su 2010. godine u mjestu Preku na otoku Ugljanu (smještajnog kapaciteta 21 korisnika), i mjestu Sali na Dugom otoku (20 korisnika). Dom osigurava zadovo-ljavanje životnih potreba od stanovanja, prehra-ne, osobne higijene kao i higijene prostora. Pruža usluge zdravstvene skrbi i njege, usluge socijalnog rada te radno kreativne i rekreativne aktivnosti. U stambenom dijelu (na prvom i drugom katu) usluge se pružaju po-kretnim korisnicima u jednokrevetnim i dvo-krevetnim sobama dok se teže pokretnim kori-snicima usluge pružaju većinom u dvokrevetnim sobama.

Fotografije na suprotnoj stranici: podružnica doma “Sfinga” u Salima na Dugom otoku (gore) i Preku (otok Ugljan, dolje).

120

Sobe su odgovarajuće kvadrature sa sanitarnim prostorom, balkonom te telefonskim i televizij-skim priključkom i SOS signalizacijom. Sve su sobe klimatizirane, kao i čitav prostor ustanove. Na svakom katu nalazi se nekoliko dnevnih bora-vaka s televizorom i čaj-ne kuhinje. Zajedničke prostorije korisnika su još dvora-na za gledanje televizije, blagovaonica, čitaonica, sala za održavanje svete mise te prostor za radno-okupacijske aktivnosti. Zdravstvena skrb većim se dijelom pruža u am-bulanti Doma. Prije predavanju Zahtje-va za prijem u Dom po-trebno je na istoj adresi preuzeti popis potrebne dokumentacije koju tre-ba priložiti zahtjevu. (v. na str. desno). Dodatne informacije možete do-biti telefonom ili osob-nim dolaskom u Dom.

Dom za starije i ne-moćne osobe Zadar (“Sfinga”) uvršten je u uslugu besplatne do-stave knjiga Gradske knjižnice Zadar.

121

Popis dokumentacije za smještaj u dom

Zamolba1. Domovnica2. Rodni list3. Potvrda nadležnog liječnika da kandidat za smještaj ne boluje od 4. duševnih i zaraznih bolesti Potvrda sa dijagnozama kroničnih bolesti 5. Odrezak od mirovine 6. Preslik osobne iskaznice 7. Preslik zdravstvene iskaznice8. Preslik police dopunskog zdravstvenog osiguranja 9. Potvrda o prebivalištu (MUP) 10. Vjenčani list (za supružnike)11.

Sastavni elementi obrasca zamolbe za smještaj u Dom za starije i nemoćne osobe Zadar (rujan 2011.)

Ime i prezime (i djevojačko prezime)1. JMBG i broj osobne iskaznice 2. Mjesto rođenja3. Adresa stanovanja 4. Broj telefona 5. Ime i prezime roditelja: otac6.

majkaStručna sprema ranije zanimanje 7. Bračno stanje 8. Stambeni status 9. Zdravstveno stanje: pokretan, teško pokretan, nepokretan10. Djeca (ukoliko ih imate, navedite njihove adrese) 11. Osoba za kontakt (adresa i telefon) 12. Razlozi smještaja13.

Datum i mjesto: Zahtjev podnio:

123

Dom za psihički bolesne odrasle osobe Zemunik

23222 Zemuniktelefon: 351-700

www.dom-zemunik.hr

124

Dom za psihički bole-sne odrasle osobe Ze-munik osnovan je 1998. godine kao ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska, a spada pod nadležnost Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH.Dom pruža smještaj za 150 psihički bolesnih odraslih korisnika. Pravo na smještaj ostvaruje se posredništvom nadlež-nog Centra za socijalnu skrb. Djelatnost Doma je u sklopu stalnog smješta-ja: pružanje usluga sta-novanja, prehrane, odr-žavanja osobne higijene, brige o zdravlju, njege, radnih aktivnosti, psiho-socijalne rehabilitacije i korištenja slobodnog vremena. Osim stalnog smještaja provodi se i usluga dostave toplog obroka za 56 korisnika izvan Doma na području Ravnih kotara u sklopu programa Pomoć u kući starijim osobama. Od 2010. godine Dom pro-vodi i program samostal-nog stanovanja za psihič-ki bolesne odrasle osobe u samostojećoj zgradi u krugu ustanove. U zgradi

126

Svaka dva tjedna Dom u Zemuniku posje-ćuje bibliobus Gradske knjižnice Zadar.

je sedam jednokrevetnih soba s vlastitim sanitar-nim čvorom te zajednič-kom kuhinjom i dnevnim boravkom za svih sedam korisnika. Temeljem indi-vidualnog pristupa kori-snici se educiraju te stječu znanja i vještine s ciljem osposobljavanja za samo-stalan život uz podršku lokalne zajednice.U zadovoljavanju indi-vidualnih potreba kori-snika u Domu su orga-nizirani različiti oblici psihosocijalnog rada. U okviru radne terapije po-stoji nekoliko radionica: poljoprivredna, cvjetna, maslinarska, radionica terapijskog jahanja, kre-ativna, likovna i radio-nica za obradu vune. Za korisnike se organiziraju i različite kulturno za-bavne aktivnosti i izleti. Djelatnost Doma obavlja se u četiri paviljona koja su okružena maslinikom, voćnjakom, cvijećem kao i mediteranskim biljem lavandom, kaduljom i ru-žmarinom te obradivim zemljištem na kojem se uzgajaju povrtne kulture sezonskog karaktera.

Fotografija na suprotnoj stranici (dolje): radionica obrade vune sa štićenicama doma u Zemuniku u sklopu projekta Gradske knjižnice Zadar

“Što su znali naši stari, a mi o tome pojma nemamo.” (lipanj 2005.)

129

Dom za odrasle osobe sv. Frane Zadar

Fra Donata Fabijanića 623 000 Zadar

telefon: 250-465, faks: 250-480e-mail: [email protected]

www.dom-svfrane.hr

130

Dom za odrasle osobe Sv. Frane Zadar ustano-va je čiji je osnivač Repu-blika Hrvatska, a spada pod nadležnost Mini-starstva zdravstva i soci-jalne skrbi RH.Svojim korisnicima Dom pruža usluge stalnog smještaja, prehrane, odr-žavanja higijene, brige o zdravlju, njege, psiho-socijalne rehabilitacije, radnih aktivnosti i orga-niziranja i korištenja slo-bodnog vremena.

U Domu za odrasle oso-be sv. Frane provode se usluge izvaninstitucio-nalne skrbi:

usluge njege i pomoći •u kući,usluge prehrane i do-•stave obroka u kuću,usluge pranja i glača-•nja odjeće,usluge dnevnog bo-•ravka,usluga Halo-pomoći. •

Socijalno-alarmni sustav “Halo-pomoć” pomoć predstavlja podršku dostupnu u vlastitom domu u svakom trenutku. Putem telefonske linije

sustav je u izravnoj vezi s operativnim centrom Doma gdje operater (medicinska sestra), po prijemu alarma, raspolaže podacima vezanim

uz korisnika te nalazi najbrži put za intervencije i odgovarajuću pomoć. U rad su uključene sve medicinske sestre — djelatnice Doma. Alarmni

sustav započeo je s radom 2008. godine.

131

Usluge službedostupne su korisnicima 24 sata dnevno na podrucju grada Zadra

i imate osobu od povjerenja(djeca, susjedi, prijatelji,...)

ALARMNI SUSTAV“HALO - POMOC”

Projekt se provodi zahvaljujući darovnici Programa za inovacije i učenje.

134

Dom za starije i nemoćne “Lavita”

135

Dom za starije i nemoćne osobe “Lavita” osnovan je 2005. godine. Raspolaže sa 17 soba za smještaj 30 osoba.

Dom za starije i nemoćne “Lavita”

Crno(u blizini trgovinskog centra Supernova)

23000 Zadartelefon: 274-186

137

na području Zadarske županije

prilog 2

Obiteljski domovi za starije i nemoćne

Skrb izvan vlastite obitelji može se, osim u domovima socijalne skrbi, provoditi u obiteljskim domovima ili u udomiteljskim obiteljima. Fizička osoba u obiteljskom domu pruža usluge skrbi izvan vlastite obitelji kao profesionalnu djelatnost za pet do dvadeset odraslih korisnika.

Na sljedećim stranicama donosimo pregled obiteljskih domova za starije i nemoćne na područja Zadarske županije u trenutku izrade Vodiča (ru-jan 2011.). Osnovni podatci o pojedinom obiteljskom domu (ime, adresa, opisna adresa, brojevi telefona, e-mail i sl.) popraćeni su amaterskim fo-tografijama eksterijera i unutrašnjosti domova.

138

BibinjeObiteljski dom “Kristina”

139

BibinjeObiteljski dom “Kristina”Jadranska magistrala 9

23205 Bibinjetelefon: 262-144

mobitel: 099 401-2328

Obiteljski dom “Kristina” osnovan je 2011. godine. Dom raspolaže sa 4 sobe za smještaj 10 osoba.

140

GalovacObiteljski dom “Marina”

141

GalovacObiteljski dom “Marina”

Galovac, kućni broj 203, (u smjeru Zadra, na početku mjesta)

23222 Galovactelefon: 023 392 422

mobitel: 091 593 0967e-mail: [email protected]

Obiteljski dom “Marina” osnovan je 2011. godine. Dom raspolaže sa 8 soba za smještaj 20 osoba.

142

StarigradObiteljski dom “Starigrad”

143

StarigradObiteljski dom “Starigrad”

Jurja Barakovića 1(Vila “Bušljeta”, kod osnovne škole)

23244 Starigradtelefon/faks: 359-205

mobitel: 098 963-5216, 091 734-2640

Obiteljski dom “Starigrad” osnovan je 2008. godine. Dom raspolaže sa 6 soba za smještaj 15 osoba.

144

SukošanObiteljski dom “Vlašić”

145

SukošanObiteljski dom “Vlašić”

(kod nogometnog igrališta)23206 Sukošan

telefon: 341-878mobitel: 091 537-9433

Obiteljski dom “Vlašić” s radom je započeo 2009. godine. Dom raspolaže sa 7 soba za smještaj 15 osoba.

146

ZadarObiteljski dom “Kotlar”

147

ZadarObiteljski dom “Kotlar”Hrvatske mornarice 1,

(na cesti prema Gradskom groblju)23000 Zadar

telefon: 023 240-373 mobitel: 095 877-4259

e-mail: [email protected]

Obiteljski dom “Kotlar” osnovan je 2010. godine. Dom raspolaže sa 10 soba za smještaj 20 osoba.

148

Kakma (Polača, Biograd n/M)Obiteljski dom “Zlatne godine”

149

Kakma (Polača, Biograd n/M)Obiteljski dom “Zlatne godine”

Kakma23423 (Polača)

mobitel: 099 694-7808

Obiteljski dom “Zlatne godine” ima kapacitet od 20 osoba u 9 soba (četiri trokrevetne, tri dvokrevetne i dvije jednokrevetne).

150

KukljicaObiteljski dom “Ivančica”

151

KukljicaObiteljski dom “Ivančica”

Kukljica, 41 a (na samom izlazu na more)23271 Kukljica

telefon/faks: 373-268 mobitel: 098 421-268, 091 525-6090

e-mail: [email protected]

Obiteljski dom “Ivančica” osnovan je 2006. godine. Dom raspolaže sa 5 soba za smještaj 10 osoba.

152

PrivlakaObiteljski dom “Cerin”

153

PrivlakaObiteljski dom “Cerin”

Bilotinjak 2, kućni br. 12(Škrapavac, ulica do hotela Laguna)

23233 Privlakatelefon: 272-072

mobitel: 095 906-6002

Obiteljski dom “Cerin” osnovan je 2008. godine. Dom raspolaže sa 8 soba za smještaj 20 osoba.

154

TuranjObiteljski dom “Kaštelanac”

155

TuranjObiteljski dom “Kaštelanac”

Široki put 29(u blizini mjesnog groblja)

23207 Turanjtelefon: 388-517

mobitel: 095 906-3460

Obiteljski dom “Kaštelanac” osnovan je 2009. godine. Dom raspolaže sa 12 soba za smještaj 20 osoba.

157

9

Ageing and life course: What is ‘active ageing’?URL: http://www.who.int/ageing/active_ageing/en/index.html (2011-7-10)

Ageing parents and elder care.URL: http://www.aging-parents-and-elder-care.com/ (2011-7-10)

Aleraj, Borislav. Cijepljenje u starijoj dobi, 20.10.2006.URL: http://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/9788/Cijepljenje-u-starijoj-dobi.html (2011-7-10)

Buljan-Flander, Gordana; Karlović, Ana. Odgajam li dobro svoje dijete?. Zagreb : Marko M., 2004.

Coping with old age.URL: http://seniors-site.com/coping/old_age.html (2011-7-10)

Diabetes in the Elderly.URL: http://www.mediscuss.org/diabetes-elderly-diagnosis-manage-ment-monitoring-72.html (2011-7-10)

Effects on aging on our imune system.URL: http://www.myseniorhealthcare.com/Effects-Of-Aging-On-Our-Immune-System.html (2011-7-10)

Korištena literatura

158

Gerontolog.hr: portal za treću dob URL: http://www.gerontolog.hr (2011-7-10)

Glazbene večeri u Sv. Donatu.URL: http://www.donat-festival.com (2011-7-10)

Global strategy on diet, physical activity and health: Physical activities and older adults.URL: http://www.who.int/dietphysicalactivity/factsheet_olderadults/en/index.html (2011-7-10)

Hodoba, Danilo. Nesanica i sindrom nemirnih nogu, 17.05.2011.URL: http://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/20013/Nesanica-i-sindrom-nemirnih-nogu.html (2011-7-10)

Hrabri telefon.URL:http://www.hrabritelefon.hr (2011-7-10)

Hrpka, Hana. Uloga bak i djeda: kako pomoći roditeljima u odgoju unuka URL: http://smile4me.net/tekstovi/odgoj/uloga-bake-djeda-kako-po-moci-roditeljima-odgoju-unuka (2011-7-10)

Kastenbaum, Robert. Starenje: Godine ispunjenja. Zagreb : Globus, 1986.

Kastenbaum, Robert. Growing old: years of fulfillment. Holland : Multi-media Publications, Inc., 1979.

Limun.hr: financije s vitaminom CURL: http://limun.hr/ (2011-7-10)

Lindemann, Erich. Symptomatology and management of acute grief. // The American journal of psychiatry 101(1944). str. 141-148.URL: http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/reprint/101/2/141 (2011-7-10)

Njega zuba kod starijih osoba, 2008.URL: http://www.mhcs.health.nsw.gov.au/publication_pdfs/8315/OTH-8315-SCR.pdf (2011-7-10)

159

Plan za zdravlje žitelja Zadarske županije, 2009.URL: http://www.zadarska-zupanija.hr/dokumenti/plan_zdravlja.pdf (2011-7-10)

Popisi stanovništva, kućanstava i stanova 2011. / priredile Ivana Buršić, Ivana Lasan... [et al.]. Državni Zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2011. str. 13-14.URL: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/SI-1441.pdf (2011-7-10)

Popovich, Stanley. A layman’s guide to managing fear. Sierra Vista AZ : Mountain View Publishing, 2003.URL: http://www.managingfear.com/ (2011-7-10)

Seks i starenje.URL: http://www.seksualnozdravlje.com/seks_i_starenje.php (2011-7-10)

Selby, Philip. Live longer, live better. eBookIt.com, 2011. [elektronska knjiga]

Slika zdravlja Zadarske županije i Strateški okvir Plana za zdravlje temeljen na Slici zdravlja Zadarske županije / glavni urednik Stipe Zrilić, 2008.URL: http://www.zadarska-zupanija.hr/dokumenti/slika_zdravlja.pdf (2011-7-10)

Stoppard, Miriam. Pobijedite starenje: kako misliti, što činiti i ostati mlad?. Zagreb : Profil international, 2004.

Tjelovježbom možete obrnuti proces starenja, 20.08.2007.URL: http://www.index.hr/xmag/clanak/tjelovjezbom-mozete-obrnuti-proces-starenja/356079.aspx (2011-7-10)

Vodič za starije građane grada Zagreba. // glavni urednici Zvonimir Šostar, Višnja Fortuna. 3. dopunjeno i izmijenjeno izd. Zagreb : Grad Za-greb, Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu zaštitu i branitelje, 2009.URL: http://www1.zagreb.hr/vodics/index.html

Vranković, Tihana. Uloga bake i djeca u odgoju djece, 30.4.2009.URL: http://www.moh.hr/hr/nasa-djeca/uloga-bake-i-djeda-u-odgoju-djece1/ (2011-7-10)

160

World health organization. Keep fit for life: Meeting the nutritional needs of older persons, 2002.URL: http://whqlibdoc.who.int/publications/9241562102.pdf (2011-7-10)World health organization. Growing older-staying well: Ageing and physical activity in everyday life, 1998.URL: http://whqlibdoc.who.int/hq/1998/WHO_HPR_AHE_98.1.pdf (2011-7-10)

Zadarska županija.URL: http://www.zdravi-gradovi.com.hr/home/zupanije/zadarska-zu-panija.aspx (2011-7-10)

Korištene fotografije

Suzana Mišković: str. 6., 10., 30., 35., 42., 52., 62., 76., 78., 96., 98., •100., 103., 104., 106., 112., 116., 118., 120. (gore), 122., 124., 125. (gore), 133. i 156.;Vladimir Ivanov: str. 92.; •Lucija Juravić: str. 14.;•arhiva Doma za odrasle osobe sv. Frane Zadar: 128., 130. i 132.; •arhiva Doma za psihički bolesne odrasle osobe Zemunik: 125. i 127. •(gore);arhiva Gradske knjižnice Zadar: 39., 120. (dolje), 126. (dolje), 127. •(dolje).

distribuira se besplatno

“Vodič za pod stare dane u Zadarskoj županiji” predstavlja i objedinjuje široku lepezu informacija, kako znanstvenih i stručnih spoznaja o stare-nju, tako i niz podataka korisnih za praktičnu primjenu. (...) Pristup temama je dobro strukturiran u osam poglavlja i dva priloga, a svojim sadržajem pokriva osnovne informacije vezane uz starost i sta-renje. U poglavljima koja slijede obrađuje se specifična problematika vezana za osobe starije životne dobi i uopće procese i promjene vezane uz starenje. Uz mnoštvo preporuka i savjeta ovaj Vodič, osim informativ-nog, ima i preventivni karakter budući da čitatelju omogućuje da doista dobije uvid u osnovna znanja o starenju, zatim o tjelesnim promjenama i brizi o sebi u starosti, zdravstvenoj zaštiti, mirovinskom osiguranju i socijalnoj skrbi. Nadalje, u Vodiču se navode i opisuju promjene u život-nim stilovima te rekreativnim i kulturnim sadržajima. Vodič je namije-njen, prije svega, starijim osobama, ali i svima onima koji profesionalno i/ili osobno dolaze u kontakt sa starijima. (...)Konkretni podaci o ustanovama i drugim relevantnim akterima Vodiču daju posebnu vrijednost jer su zbroj svih važnih informacija na jednom mjestu. (...)Vodič je pisan pristupačnim i jednostavnim stilom, upotpunjen je vizual-nim sadržajima, a zbog svoje sadržajne raznolikosti i jasnoće predstavlja korisno štivo starijim osobama, ali i onima koje osobno ili profesional-no zanima područje starenja. Konačno, ovaj Vodič je i dobra priprema za ono što se svakodnevno promovira, a to je zdravo i aktivno starenje te što bolja kvaliteta života u starijoj životnoj dobi. Obzirom na aktu-alne demografske trendove i sve veći udio osoba starijih od 65 godina u ukupnoj populaciji, kao i činjenicu da su starije osobe često u društvu zanemarene, izdavanje ovakvog vodiča je nužno i od iznimne važnosti za Zadarsku županiju.

Iz recenzije doc. dr. sc. Silvie Rusac

VODIČ za pod stare dane - | ZJZ-ZADAR.HR

Documents

Transcript of VODIČ za pod stare dane - | ZJZ-ZADAR.HR