VJERONAUK U ŠKOLI

1Ana Thea Filipović

ZAJEDNIČKA SINODA BISKUPIJA SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE, Vjeronauk u školi, KSC, Zagreb, 1995.

www.salesiana.hr

2Ana Thea Filipović

NARAV, SVRHA I ZADACI ŠKOLSKOG VJERONAUKAprema dokumentu “Vjeronauk u školi” (1974.)

– dokument je nastao u jeku studentskih nemira 1968. godine (sinoda se održavala 1971.-1975.)

– izlazi na vidjelo kriza tradicionalnih vrednota

– na slučaju vjeronauka zaoštrava se pitanje značenja kršćanske vjere u suvremenom društvu

• treba li ili ne treba vjeronauk u školi

• ako da, kako on treba igledati različita mišljenja

3Ana Thea Filipović

KAKO VJERONAUK DOŽIVLJAVAJU:

• Učenici:– mlađi:• kao strani element u školskom prostoru

– stariji: • smatraju da je Crkva vjeronaukom u školi privilegirana• smatraju da je Crkva vjeronaukom u školi privilegirana

• u Crkvi se ne osjećaju duhovno kod kuće i zato:

– uvođenje u vjeru i život Crkve izgleda kao kad slijepima govorimo o bojama

– vjeronaučno gradivo im izgleda otuđeno od života i udaljeno od današnjega svijeta

– međutim, zainteresirani su za vjeronauk koji je otvoren za njihovu situaciju i tematizira njihove probleme

4Ana Thea Filipović

Vjeroučitelji:

kvalitetom i privlačnošću moraju dokazivati opravdanost svoga predmeta

moraju biti apologeti vjere i Crkve pred napadima i kritičkim pitanjima

osjećaju nedostatnu jasnoću ciljeva školskog vjeronauka (vjeronaučni ili katehetski?)

osjećaju nedostatnu jasnoću ciljeva školskog vjeronauka (vjeronaučni ili katehetski?)

osjećaju nedostatke u stručno-didaktičkom obrazovanju

neki se ne snalaze pred promjenama u teologiji i teološkom pluralnošću

kod roditelja svojih učenika ne nailaze na podršku

5Ana Thea Filipović

Roditelji:

imaju divergentna očekivanja

konzervativni: zaprepašteni ako se na vjeronauku ne uči ono što su oni nekada

učili progresivni: progresivni:

negoduju ako vjeronauk uči njihovu djecu tradicionalnim oblicima mišljenja i ponašanja

distancirani ili nevjernici: od vjeronauka očekuju samo učvršćivanje građanskog morala i

pristojnosti svoje djece

u Hrvatskoj također: da steknu opću religijsku kulturu, da im se djeca ne razlikuju od većine...

6Ana Thea Filipović

Društvo:

manjina je onih za koje je kršćanstvo uvjerljiva i normativna stvarnost, iako se deklariraju kršćanima

osjeća se da kršćanstvo gubi snagu utjecaja na društvo

kršćanstvo mora profilirano nastupati u pluralizmu svjetonazora, religija i konfesija

ono u društvu više nije jedino koje razmatra pitanja početka/kraja života i svijeta, pitanje smisla, istine, odgovornosti, Boga, ...

7Ana Thea Filipović

Crkva i teologija nalaze se:

pred problemom beznačajnosti tradicionalnog religioznog govora u sekulariziranom društvenom kontekstu (nedostatak religioznog iskustva)

pred novim pitanjima suvremenog svijeta koja traže nove odgovore

pred novim pitanjima suvremenog svijeta koja traže nove odgovore

pred pitanjem što treba posredovati u vjeronauku naspram pluralizma teološkog mišljenja (teol. sadržaji se izriču pluriformno, ne više uniformno) i različitih oblika vjerske prakse - pluralizam otežava pristup i kriterije izbora vjeronaučnih sadržaja

8Ana Thea Filipović

Odgojne znanosti:

zahtijevaju autonomiju spram svjetonazora

nepovjerljivost predstavnika odgojnih znanosti nepovjerljivost predstavnika odgojnih znanosti prema Crkvi

mnoštvo pedagoških koncepcija otežava dijalog

no, dijalog je neminovan!

9Ana Thea Filipović

Kriza vjeronauka bila je izazov na hitno djelovanje:

za vjeroučitelje u praksi, koji su pokazali puno mašte i kreativnosti

za religijske pedagoge: razmišljanje i traganje za novim profilom vjeronauka

uvidjela se nužnost razlikovanja školskog vjeronauka i župne kateheze te uvidjela se nužnost razlikovanja školskog vjeronauka i župne kateheze te potreba da se pored školskog vjeronauka započne intencionalno i sustavno oblikovati i župnu katehezu

šk. vjeronauk i župna kateheza se samo djelomično poklapaju ucilju, sadržaju i naslovnicima

uspjeh vjeronauka ne smije se mjeriti provjerljivom vjerskom praksom (br. 1.4.)

10Ana Thea Filipović

KONCEPT ŠKOLSKOG VJERONAUKA

vjeronauk kao školski predmet u javnoj školi mora:

pokazati kako sudjeluje u ostvarivanju zadataka javne škole kako suutemeljuje njezine ciljeve promiče ih konkretizira dopunjava i u datom slučaju kritizira

dokazati nezamjenjiv i nužan doprinos vjeronauka postizanju ciljeva škole koncepcija vjeronauka koji se nalazi u sjecištu pedagoških i teoloških utemeljenja, zadataka javne škole i

poslanja Crkve

zakonsko osiguranje predmeta u Njemačkoj: zajamčen ustavom kao iskaz omogućavanja slobode vjere, savjesti, ispovijedanja

vjere...; država je svjetonazorno neutralna, zato je upućena na suradnju s vjerskim zajednicama kako bi omogućila tu slobodu;

ne uzdiže navodni neutralizam (potiskivanje rel. u privatnost) na rang svjetonazora

11Ana Thea Filipović

U Hrvatskoj: nakon ponovnog uvođenja kao izbornog predmeta1991./1992. izborio je svoj pravni status

Ugovorom između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture (potpisan u Zagrebu 18. prosinca 1996., a objavljen -zajedno s odlukom predsjednika Republike o proglašenju zakona o njegovu potvrđivanju - u «Narodnim novinama» 11. veljače 1997., Međunarodni ugovori, br. 2, str. 24-26, kojim nadnevnkom je i stupio na snagu) te

provedbenim Ugovorom o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u javnim predškolskim ustanovama između Vlade RH i HBK vjerskom odgoju u javnim predškolskim ustanovama između Vlade RH i HBK (ugovor potpisan 29. siječnja 1999., a objavljen na web-stranici HBK: http://www.nku.hbk.hr/dokumenti/medunarodni-ugovori/60-katolickivjeronaukugovor kao i u «Katehetskom glasniku» br. 1/1999, str. 27-30).

Nakon donošenja Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica 2002. godine po modelu ugovora s Katoličkom crkvom sklapaju se ugovori s drugim vjerskim zajednicama

12Ana Thea Filipović

Pedagoško utemeljenje vjeronauka

• polazi od postavke da je religija shvaćena u širem smislu kao tumačenje svijeta (ma kako ono bilo primitivno i paušalno!) i davanje smisla kroz odnos prema transcendenciji nešto bez čega ni jedan čovjek, pa ni najjednostavniji ne može duhovno živjeti;

• ako mu u takvom tumačenju ne pomogne religija, on poseže za vizijama koje je nadomještaju

• u učeničkom životu religiozna pitanja bûde:– određeni događaji

– susret s vjerskim zajednicama koje društveno i povijesno artikuliraju odnos prema tom temeljnom smislu

13Ana Thea Filipović

• u našem kulturnom krugu vjerska iskustva posreduje u prvom redu kršćanstvo;

• njegove tragove učenici susreću kroz:– kalendar (posebno nedjelje i blagdani, običaji)

– sakralne i druge građevine– sakralne i druge građevine

– motive u literaturi, likovnoj umjetnosti, glazbi...

– običaje i norme

– način mišljenja

• škola mora učeniku posvijestiti i kompetentno protumačiti te tragove kao izraze religioznog poimanja života

14Ana Thea Filipović

• učenik mora upoznati religiozna tumačenja i odgovore koje daju te tradicije, ali i biti senzibiliziran za duboka ljudska pitanja i potrebe koje stoje iza njih

• škola ne smije učeniku uskratiti sučeljavanje s različitim, osobito temeljnim i graničnim situacijama ljudskog života koje ga nuka da i sam na ta pitanja nađe vlastiti odgovor

• ona mora spriječiti da učenički odgovori na ta pitanja budu primitivni i paušalnipaušalni

• bavljenje religioznim pitanjima potiče učenike na trijezno i kritičko promatranje samoga sebe i okolnosti, na izlaženje iz sebe, na nadrastanje sebe u službi drugoga i društva

• na pozadini religioznog pitanja o sveukupnosti i konačnosti bolje se raspoznaju djelomična i privremena rješenja, a time se kod učenika razvija kritičnost naspram ideologija i nerealnog apsolutiziranja

15Ana Thea Filipović

Ukratko, tri su glavna razloga koji zahtijevaju postojanje vjeronauka kao školskog predmeta: a) antropološki b) kulturnopovijesni i c) društveni.

a) Vjeronauk kvalificirano promišlja religiozna i vjerska pitanja te pomaže učenicima da se ozbiljno suoče s čovjekovom vjerom i religioznošću, s pitanjima sveopćeg smisla, religioznog tumačenjačovjeka i svijeta, istine i vrednota koje usmjeravaju život te s pitanjem čovjekova odnosa prema Bogu/Transcendentnom i njegoveživotne odgovornosti koja proizlaziiz tog odnosa.

b) Vjeronauk na kompetentan način uvodi u razumijevanje kršćanske b) Vjeronauk na kompetentan način uvodi u razumijevanje kršćanske vjere koja je oblikovala život i kulturu hrvatskoga kao i većine europskih naroda, a koja se i danas živi u Crkvi kao autentičnoj tumačiteljici kršćanske predaje i nezaobilaznom čimbeniku suvremenoga društvenog života.

c) Vjeronauk uči relativizirati sve ovosvjetske, neopravdane zahtjeve za apsolutnošću i tako osposobljava učenike za izgradnju kritičkog i angažirano-djelatnog stava prema stvarnosti i životu.

16Ana Thea Filipović

Vjeronauk s teološkog gledišta

teološko utemeljenje : pokazuje da tri navedene skupine argumenata odgovaraju poslanju Crkve i

zahtjevima teologije kao prve referentne znanosti vjeronauka

ujedno sprječava da se vjeronauk slijepo podaje bilo kojoj školskoj struji, teoriji ili modi (sprečava pedagoško funkcionaliziranje vjere)

kulturno-povjesni razlog:kulturno-povjesni razlog:

vjeronauk mora upoznavati učenike s duhovnim predajama, dakle, s bitnim elementima religioznoga, ali prije svega sa stvarnošću kršćanske vjere i porukom koja joj je temelj;

ipak: «to ne znači da vjeronauk mora obrađivati potpuno i s istom težinom sve biblijske tekstove i sav crkveni nauk. Ponajprije treba uvažiti pretpostavke specifične dobi.» 2.4.1.

treba se usredotočiti prije svega na temelj vjere i razumijevati svu vjeru polazeći od njezina središta – UR 11: hijerarhija vjerskih istina

tako se događa živo prenošenje vjere

17Ana Thea Filipović

• antropološki razlog:

• kršćanska objava je usmjerena na spasenje čovjeka i svijeta;

• zbog toga teologija koja obrazlaže vjeru mora biti osjetljiva i otvorena za čovjeka, njegov život, njegove potrebe,

• zbog toga teologija koja obrazlaže vjeru mora biti osjetljiva i otvorena za čovjeka, njegov život, njegove potrebe, probleme i očekivanja, mora pogađati njegovu temeljnu situaciju

• objava potvrđuje čovjeka u njegovu dostojanstvu, promiče ga i uzdiže, ali ga istodobno i stavlja u pitanje

18Ana Thea Filipović

kršćanska vjera tumači, osvjetljava i usmjerava čovjekov društveni život u vremenu u svjetlu vjere, nade i ljubavi

teologija se mora sučeljavati i dijalogizirati s različitim znanostima (ne samo s filozofijom i religijskim znanostima, nego i s drugim društveno-humanističkim i prirodoslovnim zn.) te s mentalitetom i načinom mišljenja koji one oblikuju

društveni razlog:

«Takva teologija i od vjeronauka zahtijeva sučeljavanje, ona traži da on tako bira svoje ciljeve i teme da svjetovno iskustvo svakog pojedinca, stvarne okolnosti, životni problemi i konflikti postanu njegovim sastavnim dijelom.» 2.4.3.

zbog toga se osim teologije i odgojnih znanosti i mnoge druge znanosti mogu smatrati referentnim (odnosnim) znanostima vjeronaučne nastave (potreba vjeroučiteljeve svestrane opće kulture)

19Ana Thea Filipović

Sloboda savjesti i vjerske odluke

• Premda se ne smije prešutjeti hitnost i ozbiljnost Božje poruke i poziva na vjeru kao osobni odnos s Bogom, vjeronauk ne smije posezati ni za kakvim oblikom manipulacije; čovjekova sloboda se mora poštovati! br. 2.4.4.!poštovati! br. 2.4.4.!

• ocjenjivanje u vjeronauku neovisno je o vjerskoj odluci

• odnos između vjere kao dara i vjerskoodgojnih nastojanja

20Ana Thea Filipović

Ciljevi školskog vjeronauka

proizlaze iz gore navedenih utemeljenja:

vjeronauk osposobljava za odgovorno mišljenje i ponašanje u pogledu religije i vjere

na temelju promišljene tradicije postavlja pitanje o sveukupnosti i o smislu ljudskog života i svijeta, razmatra odgovore koje su ljudi davali i daju na ta pitanja, pokazuje čovjeka i svijet u njihovu o smislu ljudskog života i svijeta, razmatra odgovore koje su ljudi davali i daju na ta pitanja, pokazuje čovjeka i svijet u njihovu odnosu prema Kristu u svjetlu crkvene vjere i života, pruža mogućnost za odgovorno oblikovanje života

uvodi u stvarnost vjere (konfesionalni vjeronauk)

sprječava da učenici bezupitno i nijemo stoje pred životnim situacijama, strukturama i tendencijama, pred identifikacijskim uzorcima i tumačenjima svijeta

21Ana Thea Filipović

osvisno o individualnim pretpostavkama, vjeronauk:

učeniku vjerniku pomaže da se svjesnije odluči za svoju vjeru

učeniku koji je u traženju ili je poljuljan u vjeri pruža mogućnost da upozna odgovore Crkve na svoja pitanja i da se s njima konfrontira

učeniku koji se smatra nevjernikom daje priliku da kroz sučeljavanje sa suprotnim stajalištem jasnije spozna vlastito stajalište, preispita ga ili čak možda promijeni

u vjeronauku nije riječ samo o spoznaji i znanju, nego i o ponašanju i stavovima

navedeni niz ciljeva (str. 31) dopušta različite naglaske, ali se ne smije neprimjereno izigravati jedan na račun drugoga

empirijska provjerljivost vjeronauka – otvoreni kurikulum (ne može se sve do u tančine isplanirati, valja ostaviti mjesta spontanosti i slobodi)

22Ana Thea Filipović

Što za Crkvu znači školski vjeronauk?• šk. vjeronauk je jedan od oblika njezina služenja mladim naraštajima (crkv.

djelovanje u znaku dijakonije)

– ona time odgovara svome poslanju, jer u školskom vjeronauku postaju djelotvorni humanizirajući i društvenokritički poticaji Evanđelja (2.6.2.)

• šk. vjeronauk je izazov za Crkvu da promisli odnos kršćanske vjere prema temeljnim ljudskim pitanjima, da promišlja i odgovora na pitanja suvremenika o smislu

• teologija jamči znanstvenu orijentaciju vjeronauka, tj. čuva vjeru od zanesenjaštva i od toga da bude u suprotnosti s razumom

• školski vjeronauk tako djeluje protiv društvenog i intelektualnog izoliranja Crkve

• šk. vjeronauk je privilegirano mjesto susreta i dijaloga Crkve s crkveno distanciranim kršćanima, sluša njihovu kritiku, s njome se suočava i čini je plodnom za život Crkve

23Ana Thea Filipović

Konfesionalnost

vjeronauk je konfesionalan, ali ne isključiv (konfesionistički)

ispovijest vjere vezana je uz živu vjerničku zajednicu, kršćanstvo postoji u obliku konfesija, vjeru se susreće u svom konkretnom povijesno-kulturnom izrazu

bavi se i stajalištima drugih, poštuje njihova uvjerenja i angažirano bavi se i stajalištima drugih, poštuje njihova uvjerenja i angažirano dijalogizira s njima

s jasnih pozicija ukazuje na ono što je konfesijama zajedničko

stajališta drugih predstavlja odgovorno i s poštovanjem

kod tema i pothvata od zajedničkog interesa preporučuje se suradnja s drugim kršćanskim Crkvama i vjerskim zajednicama

24Ana Thea Filipović

Vjeroučitelj

mora biti osjetljiv za religioznu dimenziju stvarnosti

osoba koja je i sama naučila tražiti smisao života i svijeta

stoji u egzistencijalnom odnosu prema vjeri stoji u egzistencijalnom odnosu prema vjeri

poznaje svoju struku

pedagoško-didaktički osposobljen

mora imati oslonac u vjerničkoj zajednici

25Ana Thea Filipović