VJEŽBE 1.01.06.2009.

PLAN RADA

• Ponavljanje mikroekonomije• Apsolutne i komparativne prednosti I.

PONAVLJANJE MIKROEKONOMIJE

SADRŽAJ:

1. Krivulja proizvodnih mogućnosti2. Proizvođačeva i potrošačeva ravnoteža

• Uz pretpostavke da postoje samo dva proizvoda, X i Y te ograničeni inputi i dana tehnologija proizvodnje, KMP pokazuje maksimalnu proizvodnju proizvoda X pri određenoj proizvodnji proizvoda Y.

• Krivulja proizvodnih mogućnosti pokazuje oportunitetni trošak.

• Oportunitetni trošak može biti konstantni, opadajući ili rastući, a ovisno o tome mijenja se i oblik krivulje proizvodnih mogućnosti.

1.1. DEFINIRANJE KRIVULJE PROIZVODNIH MOGUĆNOSTI (KPM)

Krivulja proizvodnih mogućnosti uz konstantne oportunitetne troškove

a

b

c

d

e

f

Y

X

A B

C

Y

X

-(aLX/aLY) = pX/pY

Krivulja proizvodnih mogućnosti s konstantnim oportunitetnim troškom predstavljena je pravcem koji je ujedno i pravac odnosa cijena dva proizvoda, a nagib pravca pokazuje oportunitetni trošak

Krivulja proizvodnih mogućnosti u uvjetima rastućih oportunitetnih troškova

U uvjetima rastućih oportunitetnih troškova krivulja proizvodnih mogućnosti je

konkavna prema ishodištu i nije identična s pravcem cijena.

a

b

c

d

e f

Y

X

Krivulja proizvodnih mogućnosti u uvjetima padajućih oportunitetnih troškova

U uvjetima padajućih oportunitetnih troškova krivulja proizvodnih mogućnosti je konkveksna prema ishodištu.

1.2. GRANIČNA STOPA TRANSFORMACIJE PROIZVODA (MRPT)

• Granična stopa transformacije proizvoda je količina jednog proizvoda kojeg se moramo odreći da bi dobili dodatnu jedinicu drugog proizvoda.

• MRPT jednaka je nagibu krivulje proizvodnih mogućnosti:

MRPT=ΔY/ΔX

• Granična stopa transformacije proizvoda još se naziva i granična stopa supstitucije proizvoda (engl. Marginal Rate of Product Substitution - MRPS).

!!!S obzirom da je pretpostavka konstantnih oportunitetnih troškova nerealistična te zemlje najčešće proizvode u uvjetima rastućih oportunitetnih troškova, u daljnjoj analizi ćemo koristiti krivulju proizvodnih mogućnosti u uvjetima rastućih oportunitetnih troškova.

2.1. Proizvođačeva ravnoteža2.2. Potrošačeva ravnoteža

2.2.1. Krivulja indiferencije2.2.2. Budžetsko ograničenje

2. PROIZVOĐAČEVA I POTROŠAČEVA RAVNOTEŽA

• Ekonomija je efikasna u proizvodnji kada proizvodi na granici svojih proizvodnih mogućnosti.

• Proizvođači proizvoda X će izabrati proizvoditi tamo gdje su relativni troškovi proizvodnje dodatne jedinice Xjednaki relativnoj cijeni po kojoj mogu prodati jedinicu X.

• MCX/MCY = Px/Py

2.1. PROIZVOĐAČEVA RAVNOTEŽA

Y

X

MCX/MCY

PX/PY

Z

Q E

Proizvođačeva ravnoteža

2.2. POTROŠAČEVA RAVNOTEŽA

• Ekonomija je efikasna u svojoj potrošnji kada ne postoji način da se potrošnja pomakne da poboljša položaj nekog potrošača, a da se nekog drugog ne pogorša.

• PREFERENCIJE ILI UKUSI - svi potrošači imaju niz preferencija između svih roba i usluga koje mogu izabrati.

• Četiri pretpostavke u pogledu preferencija:1. potrošač je indiferentan u potrošnji između dva dobra2. preferencije su dosljedne3. više je bolje4. krivulja indiferencije je konveksna prema ishodištu i

pokazuje sve kombinacije proizvoda kod kojih su potrošači indiferentni

• Krivulja indiferencije pokazuje različite kombinacije potrošnje dvaju dobara koje potrošaču donose jednak stupanj zadovoljstva.

2.2.1. KRIVULJA INDIFERENCIJE

∆Y1

∆Y2

∆Y3

∆X1 ∆X2 ∆X3

Q

Z

Y

X

I

MRSXY = - (∆Y/∆X)

Krivulja indiferencije

XX

Y Y

Oblici krivulje indiferencije

Y

X

I1

I3

I2

I1 < I2 < I3

Mapa društvenih krivulja indiferencije

2.2.2. BUDŽETSKO OGRANIČENJE

• Potrošnja potrošača je ograničena budžetom.• Potrošačevo budžetsko ograničenje pokazuje sve

kombinacije roba i usluga koje potrošač može kupiti pri danom dohotku i cijenama.

• Standardne pretpostavke:1. Potrošač ima fiksni novčani dohodak u svim

vremenskim razdobljima.2. Potrošač plaća fiksnu cijenu u novčanom izrazu (npr.

u dolarima) za svaku robu.

Y

X

I1

I3

I2

I1 < I2 < I3

(PX/PY)

Maksimiziranje ukupne korisnosti

!!!• U daljnjoj analizi koristit će se krivulja indiferencije

konveksnog oblika, odnosno agregirane društvene krivulje indiferencije koje će nam pokazivati korisnost cijelog društva, a ne samo pojedinog potrošača.

∆Y1

∆Y2∆Y3

∆X1 ∆X2 ∆X3

Q

Z

Y

X

I

MRSXY = -(∆Y/∆X)