XI 11 vežba Protozoe digestivnog trakta, urogenitalnog sistema i protozoe krvi i tkiva
Visoka zdravstvena škola strukovnih studija u Beogradu · 2020. 3. 31. · Unutrašnje krvarenje...
Transcript of Visoka zdravstvena škola strukovnih studija u Beogradu · 2020. 3. 31. · Unutrašnje krvarenje...
Akademija strukovnih studija Beograd
Visoka zdravstvena škola
Mr Sanja Stanisavljević
ZDRAVSTVENA NEGA U INTERNOJ MEDICINI
Beograd, 2020.
ZDRAVSTVENA NEGA BOLESNIKA U
GASTROENTEROLOGIJI I
HEPATOLOGIJI
Sistem organa za varenje ĉine:
gastrointestinalni trakt,
jetra, žuĉna kesa i žuĉni putevi,
pankreas.
Ovim sistemom u organizam ulaze hranjive
materije, minerali, teĉnost i vitamini.
Hranljive materije se razlažu do jedinica apsorpcije,
a potom apsorbujući kroz sluznicu prelaze u limfu i
krv.
Varenje (digestiju) hranjivih materija omogućavaju brojni
enzimi digestivnog trakta koji se nalaze u:
pljuvaĉci (alfa amilaza - ugljeni hidrati);
ţeludaĉnom soku (pepsin - belanĉevine, tributiraza -
mleĉne masti);
pankreasnom soku (tripsin i himotripsin - belanĉevine,
lipaza - trigliceridi, amilaza - ugljeni hidrati);
crevnom soku (maltaza, laktaza, lipaza...);
ţuĉi (žuĉne kiseline emulgovanje masti i olakšanje
delovanja pankreasnih enzima).
Apsorpcija u ţelucu je zanemarljiva (osim alkohola),
dok se u debelom crevu vrši apsorpcija vode i
elektrolita.
Ćelije debelog creva luĉe samo sluz.
Apsorpcija hranljivih sastojaka vrši se u tankom
crevu zahvaljujući apsorptivnoj površini crevnih ĉupica.
Mehanizmi apsorpcije:
difuzija,
aktivni transport
pinocitoza
Potrebe za negom bolesnika u
gastroenterologiji
Javljaju se kao posledica dejstva fiziĉkih (povrede,
toplo, hladno), hemijskih (zaĉini, lekovi) i bioloških
ĉinilaca (bakterije, virusi i gljivice...).
PROMENE U USNOJ DUPLJI
Promene se mogu javiti:
na zubima,
desnima,
bukalnoj sluznici,
jeziku.
Mukozitis - zapaljenje sluznice usne duplje praćeno
bolom pri žvakanju, kravarenjem iz desni i ulceracijama
sa znacima infekcije (bakterijske, gljiviĉne, virusne) –
stomatitis, sor.
Stepeni oralnog mukozitisa prema SZO
Oralni mukozitis uzrokovan zraĉenjem
Obrada usne duplje bolesnika nakon svakog obroka;
Upotreba sredstava za dezinfekciju usne duplje;
ispiranje usta rastvorom sode bikarbone i rastvorom
pantenola.
Zabrana unosa alkohola, toplih i hladnih jela, ĉvrste,
zaĉinjene, kisele hrane i duvana;
Lokalna primena medikamenata (antibiotika,
antimikotika, adstrigenata, 1% fluor gela);
Sestrinske intervencije
Može se javiti u formi:
oteţanog gutanja ĉvrste hrane – ukazuje na
opstrukciju jednjaka (tumor, uvećanje krvnog suda),
oteţanog gutanja ĉvrste hrane i teĉnosti –
ukazuje na motornu disfunkciju jednjaka
(skleroderma, ahalazija, spazam jednjaka)
DISFAGIJA
Jedan je od osnovnih simptoma bolesti jednjaka.
AHALAZIJA
Ahalazija je difuzni motorni poremećaj, koji se karakterišeoslabljenom peristaltikom i nemogućnošću relaksacije
donjeg dela jednjaka.
Javlja se kod oba pola (ĉešće kod muškaraca) izmeĊu
30. i 60. godine života.
Promene nastaju usled nedostatka vlakana Aerbahovog
nervnog pleksusa (spleta nerava) u mišićnom sloju zida
jednjaka.
Denervaciju pleksusa uzrokuju razliĉiti faktori:
mikroorganizmi, toksiĉne materije, metaboliĉki
poremećaji, operativno oštećenja nerava...
Predeo donjeg sfinktera jednjaka ne može normalno da
se otvara za vreme prolaska hrane.
Orofaringealna disfagija – teškoća pri zapoĉinjanju
akta gutanja.
Povezana je sa neuromuskularnim poremećajima kao
što su:
- moždani udar,
- polimiozitis,
- miastenija gravis,
- parkinsonova bolest...
Uzrok usno-ždrelne disfagije mogu biti i zapaljenski
procesi u ustima, nosu ili okolnom tkivu.
Prikupiti podatke o naĉinu ishrane i sastavu obroka
bolesnika;
Iskljuĉiti zaĉinjenu, izrazito toplu ili hladnu hranu iz
jelovnika bolesnika;
Aplikovati terapiju po nalogu lekara (miorelaksansi kod
spazma...).
Savetovati da uzima hranu u teĉnom ili kašastom obliku;
Sestrinske intervencije
Odinofagija je bol pri gutanju.
Može se javiti u dve forme kao:
oštar bol
- ukazuje na zapaljenje sluzokože jednjaka (ingestija
kauzalnih sredstava, infekcija, radijaciji ezofagitis...)
tup bol
- potiĉe od okolnih mišića koji uĉestvuju u aktu
gutanja.
ODINOFAGIJA
Karakteristike bola pri gutanju:
javlja se taĉno na mestu prepreke;
jaĉi bol se širi u ramena, leĊa i vilicu što može
podsećati na anginozni bol;
diferencijalna ĉinjenica je to što se ovaj bol javlja sa
unosom hrane.
Odinofagija može biti udružena sa disfagijom.
Javlja se kod:
hiperaciditeta želudaĉnog soka,
peptiĉnog ulkusa,
gastroezofagealnog refluksa (GERB)
GORUŠICA (pyrosis)
Predstavlja osećaj peĉenja, žarenja iza sternuma ili
visoko u epigastrijumu.
Sestrinske intervencije
Savetovati bolesnika da obrok unosi najmanje 2 sata
pre odlaska na spavanje;
Da ne konzumira zaĉinjenu, toplu ili hladnu hranu;
Da ne konzumira cigarete, kofein, pepermint, slanu i
slatku hranu;
Da uzima manje, ĉešće obroke;
Da izbegava zadržavanje u pognutom položaju na
dole,
Da redovno uzima simptomatsku terapiju po nalogu
lekara (antacidi).
Da spava na podignutom uzglavlju;
Nastaje kontrakcijom mišića dijafragme i nadražaja
nervusa rekurensa.
Javlja se kod:
ezofagitisa,
pankreatitisa,
dilatacije želuca,
aerofagije,
opstrukcije pilorusa,
terminalne faze karcinoma želuca.
ŠTUCANJE (singultus) I PODRIGIVANJE
(eructatio)
Obiĉno je benignog karaktera i prolazi spontano.
Dati bolesniku da popije teĉnosti ili savetovati da
duboko udahne i zadrži vazduh.
Po nalogu lekara primeniti medikamentoznu terapiju:
sedative,
lokalne anestetike oralno,
spazmolitike,
antacide.
Sestrinske intervencije
Povraćanje nastaje nadražajem centra za povraćanje
u moždanom stablu.
Regurgitacija je vraćanje manje koliĉine hrane iz
jednjaka ili želuca bez muĉnine, gaĊenja i kontrakcije
abdominalnih mišića, što je znaĉajna razlika u odnosu
na povraćanje.
Ruminacija predstavlja oblik regurgitacije gde se
želudaĉni sadržaj ponovo žvaće i guta.
MUĈNINA (nausea) I POVRAĆANJE (vomitus)
Muĉnina i povraćanje su simptomi velikog broja
poremećaja i bolesti gastrointestinalnog trakta kao što su:
opstrukcije pilorusa, tankog creva, kolona,
bilijarne kolike,
gastroezofagealni refluks,
funkcionalna dispepsija,
oštećenje motorne funkcije gastrointestinalnog trakta,
zapaljenske bolesti pankreasa, creva, slepog creva,
jetre i žuĉne kese,
maligne bolesti gastrointestinalnog trakta...
Muĉnina i povraćanje mogu biti praćeni:
tahikardijom ili bradikardijom za vreme povraćanja,
padom krvnog pritiska,
slabošću,vrtoglavicom,
bledilom.
Komplikacije:
ruptura jednjaka, hematemeza,
dehidratacija, malnutricija,
zubni karijes i erozije,
metaboliĉka alkaloza, hipokalijemija,
aspiracioni pneumonitis.
Uzeti podatke od bolesnika o uĉestalost, trajanju,
intenzitetu, koliĉini i izgledu povraćanog sadržaja;
Hrana treba da bude sobne temperature;
Savetovati bolesniku da uzima manje, ĉešće obroke,
izbegava zaĉinjenu, masnu i slatku hranu.
Aplikovati antiemetike po nalogu lekara;
Sestrinske intervencije
Bolesnika postaviti u Fovlerov ili boĉni položaj zbog
mogućnosti aspiracije sadržaja;
Ĉesto provetravati prostoriju.
Intenzivirati negu usne duplje;
Voditi listu bilansa teĉnosti i kontrolisati diurezu;
Obezbediti dovoljno teĉnosti zbog mogućnosti
dehidratacije;
Manifestuje se u vidu zatvora (konstipacije) ili proliva
(dijareje).
Dijareja nastaje kao posledica ubrzane pasaže creva
ili smanjene apsorpcije teĉnosti.
Bitno je napraviti razliku izmedju dijareje i
inkontinencije.
Neizmeniĉna dijareja i opstipacija ukazuje na
opstrukciju kolona (tumor) ili iritabilni kolon.
POREMEĆAJ PRAŢNJENJA CREVA
Naglo nastala dijareja praćena muĉninom,
povraćanjem, bolom u abdomenu i povišenom
temperaturom karakteristiĉna je za:
virusne,
bakterijske infekcije,
neželjene efekte pojedinih lekova.
Prisustvo dijareje duţe od 4 nedelje ukazuje na:
malapsorpciju,
inflamacione bolesti creva,
metaboliĉki ili endokrini poremećaj,
zloupotrebu laksativa,
iritabilni kolon,
neoplazmu.
Parazitarne i bakterijske infekcije creva mogu dati
hroniĉne dijareje.
Dijareje praćene masnim i smrdljivim stolicama
ukazuju na malapsorpciju masti.
Veliki gubitak teĉnosti dovodi do dehidratacije koja se
manifestuje: suvim, oboženim jezikom, suvom kožom,
smanjenim turgorom kože, umorom, malaksalošću,
osećajem žeĊi i gubitkom telesne težine.
Kontrola vitalnih funkcija;
Aplikovanje terapije po nalogu lekara (antidijaroiĉna
sredstva svakih 4-6 h);
Rehidratacija intravenska ili oralna rastvorima elektrolita
i glukoze;
Merenje diureze i voĊenje liste bilansa teĉnosti;
ObezbeĊivanje hiperenergetskih obroka;
Sestrinske intervencije
Nije dozvoljeno unošenje namirnica koje stimulišu rad
creva;
Intenzivirati negu anorektalne regije.
Izbegavati mleko i mleĉne proizvode, toplo ili hladno
jelo, leguminoze, ugljene hidrate, zaĉine, alkohol,
duvan...
Podrazumeva izostanak pražnjenje creva duže od
72h.
Razlozi konstipacije mogu biti:
mehaniĉki uzroci (tumor, hernija, divertikuloze, spazam
kolona),
prisustvo anorektalne fisure,
neurološke disfunkcije (povreda kiĉmene moždine,
multipla skleroza, dijabetes),
lekovi (opijati, antacidi, preparati gvoždja...),
patološka stanja (hipotireoidizam, dehidratacija),
nepravilna ishrana (malo celuloze i teĉnosti),
fiziĉka neaktivnost.
KONSTIPACIJA
Savetovati bolesnika da na svaki podsticaj pražnjenja
reaguje;
Povećati fiziĉku aktivnost i unos teĉnosti;
Po potrebi dati evakuacionu klizmu i laksativna
sredstva.
U ishranu uvesti veću koliĉinu vlaknaste hrane i
izbegavati ugljene hidrate;
Sestrinske intervencije
Može se javiti usled bolesti organa za varenje i u
okviru hemoragijskog sindroma.
Bolesnik može krvariti iz bilo kog dela digestivnog
trakta.
Krvarenja mogu biti spoljašnja i unutrašnja.
Spoljašnja krvarenja – hematemeza, melena, sveža
krv, okultno krvarenje.
Unutrašnje krvarenje – intraabdominalno krvarenje.
KRVARENJE IZ DIGESTIVNOG TRAKTA
Najĉešće bolesti GIT- a koje dovode do krvarenja su:
• jednjak - ezofagitis, variksi, peptiĉki ulkus, tumori.
• ţeludac - peptiĉki ulkus, erozivni gastritis, maligni i
benigni tumori.
• duodenum - duodenalni ulkus, erozivni duodenitis,
divertikulum, Kronova bolest, maligni i benigni
tumori.
• debelo crevo – divertikuloze kolona, polipi,
karcinom kolona, ulcerozni kolitis, Kronova bolest,
hemoroidne fisure.
Pojedini lekovi (aspirin, kortikosteroidi, nesteroidni
antireumatici) narušavaju mukoznu zaštitu i stimulišu
luĉenje NaCl-a. dovodeći indirektno do krvarenja iz
digestivnog trakta.
Masivna krvarenja predstavljaju urgentno stanje i
zahtevaju smeštaj bolesnika u jedinicu intenzivne
nege i preduzimanje svih mera prevencija
hipovolemijskog šoka.
Stepen hipovolemijskog šoka
Blagi (do 20% gubitka krvi)
hipotenzija, tahikardija, hladna, bleda i vlažna koža
kolabirane vene;
Srednji (20 do 40% gubitka krvi)
hipotenzija u ležećem položaju, tahikardija, oligurija,
metaboliĉka acidoza;
Teţak (preko 40% gubitka krvi)
smanjena perfuzija srca i centralnog nervnog sistema,
metaboliĉka acidoza, agitacija, konfuzno stanje,
hipotenzija u ležećem položaju, tahikardija, brzo i
produbljeno disanje.
Postavljanje bolesnika u Trendelenburgov položaj;
Otvaranje dve venske linije;
Uzimanje krvi za laboratorijske analize (standardna
biohemija, krvna grupa, RH faktor, protrombinsko
vreme);
Merenje vitalnih funkcija (monitoring sistem);
Sestrinske intervencije
Ukljuĉiti kiseonik 5-10 litara u minuti;
Kod hematemeze plasirati nazogastriĉnu sondu;
Plasirati urinarni kateter;
Obustaviti unos hrane ili teĉnosti per os;
Meriti diurezu i voditi listu bilansa teĉnosti;
Po nalogu lekara aplikovati infuzione rastvore,
Pripremiti sve za transfuziju krvi;
Nega bolesnika u postelji;
Kontrola izluĉevina zbog krvarenja;
Permanentno opservirati bolesnika;
Prevencija dekubitusa.
Plasiranje nazogastriĉne sonde
Nazogastriĉne sonde
Potreban materijal za plasiranje nazogastriĉne sonde
OdreĊivanje dužine sonde
Šuplji abdominalni organi (creva, žuĉni kanali,
mokraćne kanali) daju simptome bola kada su njihove
kontrakcije snažne, zidovi prenategnuti ili su u
spazmu.
Solidni organi (jetra, pankreas) daju bol kada im je
kapsula nategnuta.
Abdominalni bol po pravilu nije strogo lokalizovan.
Sa godinama opada osetljivost na bol u abdomenu.
ABDOMINALNI BOL
Regionalna podela abdomena
Crevna kolika
• Spastiĉna, periodiĉna kontrakcija zida creva.
• Bol poĉinje naglo, velikog je intenziteta, ima periode
popuštanja ili naglog prestanka.
• Ciklusi se ponavljaju.
• Bolovi tipa kolika vezani za šuplje organe, nemaju
strogu lokalizaciju i puteve širenja.
Specifiĉnosti abdominalnih bolova
Ţuĉna (bilijarna) kolika
• Nastaje najĉešće posle obroka bogatog mastima i
zaĉinima.
• Lociran ispod ksifoidnog nastavka, širi se pod
desnim rebarnim lukom, pozadi u leĊa u predelu
lopatice.
• Bol može trajati satima i prestaje spontano.
• Najĉešće je vezan za postojanje holelitijaze.
• U sluĉaju zapaljenja žuĉne kese pored bola prisutni
su i temperatura, povraćanje, meteorizam i opšte
loše stanje.
Renalna (bubreţna) kolika
• Bol visokog intenziteta, poĉinje u lumbalnoj regiji i
širi se prema spoljnim genitalijama i unutrašnjoj
strani butine.
• Najĉešće je rezultat kalkuloze mokraćnih puteva.
• Bol je ĉesto praćen polakizurijom, dizurijom i
hematurijom.
Ulkusna bol
• Lokalizovana je u epigastrijumu, odmah ispod
ksifoidnog nastavka.
• Bolesnici ga opisuju kao peĉenje, žarenje.
• Najĉešće se javlja ujutro ili kasno noću, na prazan
stomak i ublažava se ili prestaje posle unosa hrane.
• Pokazuje veću uĉestalost u jesen ili proleće.
• Razliĉitog je intenziteta.
Pankreasni bol
• Javlja se kod zapaljenskih ili malignih bolesti
pankreasa.
• Kod akutnog pankreatitisa bol nastaje iznenada u
predelu epigastrijum, širi se u levo do kiĉmenog
stuba ili kao obruĉ oko stomaka (pojasni bol). Prati
ga povraćanje i stanje šoka.
Bolesti jetre
• Praćene su bolovima u desnom gornjem kvadrantu.
• Bol je stalan, umerenog inteziteta i pojaĉava se pri
naprezanju.
Prikupiti podatke o karakteristikama bola (lokalizaciji,
intenzitetu, trajanju, kvalitetu, putu širenja,
provocirajućim faktorima). Obavestiti lekara.
Izmeriti vitalne funkcije.
Primeniti medikamentoznu terapiju po nalogu
(analgetike, spazmolitike, opijate).
Postaviti bolesnika u odgovarajući položaj.
Permanentno opservirati bolesnika.
Sestrinske intervencije
Prebojenost kože i beonjaĉa žutom bojom.
Posledica je povećane koliĉine bilirubina u krvi usled:
hemolitiĉke anemije,
smanjenog izluĉivanja bilirubina u žuĉi (zapaljenje
jetre i zastoj protoka žuĉi),
opstrukcije hepatiĉnih i bilijarnih puteva (žuĉni
kalkulusi, neoplazme).
Praćena je promenama u urinu i stolici, muĉninom,
gaĊenjem, povraćanjem, povišenom temperaturom,
svrabom kože.
ŢUTICA (icterus)
Icterus
Pratiti stanje bolesnika i o promenama obavestiti
lekara.
Intenzivirati liĉnu higijenu bolesnika (negu kože) zbog
pojaĉanog svraba kože.
Obezbediti dovoljne koliĉine teĉnosti.
Sestrinske intervencije
Nastaje kao posledica eksudacije ili transudacije
teĉnosti u trbušnu duplju.
Eksudat je najĉešće posledica peritonitisa, a transudat
portne staze.
PRISUSTVO SLOBODNE TEĈNOSTI U
ABDOMENU (ascit)
ASCIT
Upoznavanje bolesnika sa problemom i znaĉajem
pravilnog higijensko-dijetetskog režima (ograniĉenje
unosa soli na 400mg/ dan),
Kontrola telesne težine.
Kontrola stepena dehidratacije (turgor kože...).
Stroga kontrola vodnog bilansa (ograniĉenje unosa
teĉnosti na 1l/dan),
Sestrinske intervencije
Uzimanje krvi za laboratorijske analize (elektroliti,
kreatinin, urea).
Medikamentozna terapija po nalogu lekara (diuretici).
Prevencija dekubitusa.
Priprema bolesnika i materijala za abdominalnu punkciju
(ponoviti iz zdr. nege !).
Postavljanje bolesnika u polusedeći položaj.
Hvala na paţnji