-VE ĆINA FARMAKOLOŠKI AKTIVNIH SUPTANCI SVRSTAVA SE U ... · enzimi, vitamini, voskovi (ostaci) i...
Transcript of -VE ĆINA FARMAKOLOŠKI AKTIVNIH SUPTANCI SVRSTAVA SE U ... · enzimi, vitamini, voskovi (ostaci) i...
-VEĆINA FARMAKOLOŠKI AKTIVNIH SUPTANCISVRSTAVA SE U GRUPU SEKUNDARNIH METABOLITA
-PROCESI PRIMARNOG METABOLIZMA ODVIJAJUSE ISTIM MEHANIZMIMA U SVIM BILJKAMA
PRIMARNI SEKUNDARNI
-SEKUNDARNI METABOLIZAM POVEZAN JE SAKATABOLIZMOM I TRANSFORMACIJOMPRIMARNIH BIOMOLEKULA
-NASTALA JEDINJENJA UPOTPUNJUJUFUNKCIONISANJE ORGANIZMA U KOME NASTAJU
ODNOS PRIMARNOG I SEKUNDARNOG METABOLIZMA
PRIMARNI METABOLIZAM SEKUNDARNI METABOLIZAM
-nije neophodan za rast i razvoj
-različit
-specifičan
-neophodan za rast i razvoj
-uniforman
-univerzalan
-konzervativan -adaptivan
-neophodan za preživljavanje
ćelijski zid
jedro
hloroplast
mitohondrija
vakuola
Goldžijeva tela
citoplazma
EPR i ribozomi
ćelijski zid
jedro
hloroplast
mitohondrija
EPR i ribozomi vakuola
citoplazma
Goldžijeva tela
FOTOSINTEZA
skladištenje ugljenih hidrata
glikolizaTCA CIKLUS
sinteza i degradacija masnih kiselina
sinteza aminokiselinaDNK iRNK
proteiniskladištenje i
degradacija produkata
JEDINJENJA PRIMARNOG METABOLIZMA
1. UGLJENI HIDRATI2. LIPIDI3. NEPROTEINSKE AMINOKISELINE,
PROTEINI (PEPTIDI I ENZIMI)4. VITAMINI
UGLJENI HIDRATI
- produkti primarnog metabolizma, izvor E
- gradivna uloga u biljnom organizmu (celuloza)- rezervoar E (skrob)- sastavni delovi metabolita biljaka (NK, koenzima, glikozida)- prekursori nekih sekundarnih molekula (alkaloidi, sumporni i cijanogeni glikozidi)
- ugljeni hidrati i droge imaju veoma ograničenu terapijskuprimenu, ali veoma široka primena u farmaceutskoj,prehrambenoj i nekim drugim industrijama
UGLJENI HIDRATI U FARMACEUTSKOJ PRAKSI
MONOSAHARIDI:
1. D-glukoza: enzimskom hidrolizom skroba. Infuzija, izotonični (5%) ihipertonični rastvori (15, 20, 30 i 50%) za nadoknadu gubitka tečnosti,za profilaksu i lečenje ketoza
UGLJENI HIDRATI U FARMACEUTSKOJ PRAKSI
MONOSAHARIDI:
1. D-glukoza: enzimskom hidrolizom skroba. Infuzija, izotonični (5%) i hipertoničnirastvori (15, 20, 30 i 50%) za nadoknadu gubitka tečnosti, za profilaksu i lečenje ketoza
2. D-fruktoza: dobija se hidrolizom inulina iz podzemnih organa biljakafamilije Asteraceae (Cychorium intybus, Cynara scolymus, Taraxacum
officinale). Koristi se kao izvor energije (parenteralno), kod diabetes-a iprirodni zaslađivač.
UGLJENI HIDRATI U FARMACEUTSKOJ PRAKSI
MONOSAHARIDI:
1. D-glukoza: enzimskom hidrolizom skroba. Infuzija, izotonični (5%) i hipertoničnirastvori (15, 20, 30 i 50%) za nadoknadu gubitka tečnosti, za profilaksu i lečenje ketoza
2. D-fruktoza: dobija se hidrolizom inulina iz podzemnih organa biljaka familije Asteraceae(Cycorium intibus, Cynara scolymus, Taraxacum officinale). Koristi se kao izvor energije(parenteralno), kod diabetes-a i prirodni zaslađivač.
3. D-sorbitol: u plodovima biljaka Rosaceaae (Sorbus aucuparia), utalusima morskih algi. Koristi se u terapiji oboljenja želuca, kaoholagog i blagi laksans. Prirodni zaslađivač. U farmaceutskojtehnologiji za regulisanje vlažnosti praškastih materija.
UGLJENI HIDRATI U FARMACEUTSKOJ PRAKSI
MONOSAHARIDI:
1. D-glukoza: enzimskom hidrolizom skroba. Infuzija, izotonični (5%) ihipertonični rastvori (15, 20, 30 i 50%) za nadoknadu gubitka tečnosti,za profilaksu i lečenje ketoza
2. D-fruktoza: dobija se hidrolizom inulina iz podzemnih organa biljakafamilije Asteraceae (Cycorium intibus, Cynara scolymus, Taraxacum
officinale). Koristi se kao izvor energije (parenteralno), kod diabetes-a iprirodni zaslađivač.
3. D-sorbitol: u plodovima biljaka Rosaceaae (Sorbus aucuparia), utalusima morskih algi. Koristi se u terapiji oboljenja želuca, kaoholagog i blagi laksans. Prirodni zaslađivač. U farmaceutskojtehnologiji za regulisanje vlažnosti praškastih materija.
4. D-manitol: u soku jasena (Fraxinus spp.) i u talusu nekih Phaeophyta.Osmotski diuretik (10-20%), per os pojačava sekreciju enzimadigestivnog trakta i osmotski laksans. Prirodni zaslađivač.
SLATKE DROGE
Mell - med
Apis melifica i A. ligustica, Apidae
- SASTAV: invertni čećer (65-80%), voda (do20%), male količine saharoze, etarsko ulje,enzimi, vitamini, voskovi (ostaci) i polenovazrna
- invertni šećer potpuno resorbuje izdigestivnog trakta (glukoza gotovo trenutno,a fruktoza postepeno) i odmah prelazi u ćelijegde se metaboliše
- u farmaceutskoj industriji koristi se za zaslađivanje nekih preparata
- pri zarastanju manjih povreda kože i sluznica
SLATKE DROGE
Ficus caricae fructus
Ficus carica - Moraceae
Phoenicis dactyliferae fructus
Phoenix dactylifera - Arecaceae
Vitis viniferae fructus
Vitis vinifera - Vitaceae
UGLJENI HIDRATI U FARMACEUTSKOJ PRAKSI
Slatke droge:
MANA (Manna) - Osušeni sok dobijen zasecanjem kore stabla i granagajenog crnog jasena Fraxinus ornus var. rotundifolia,
Oleaceae.
- SASTAV: manitol (70%), maninotrioza (2xgalaktoza,glukoza) i manotetroza (2xgalaktoza, glukoza ifruktoza), invertni šećer (5%), mineralne i smolastematerije
- blago laksantno sredstvo (kod klasičnih opstipacija,hemoroida, različitih povreda) – manitol se neresorbuje u crevima i dovodi do povećanjaosmolariteta sadržaja creva
- PREPORUČENE DOZE: 2-16g (deca) i 20-30g (odrasli) droge iliodgovarajuća količina fitopreparata
UGLJENI HIDRATI U FARMACEUTSKOJ PRAKSI
DISAHARIDI:
1. saharoza: najvažniji neredukujući prirodni disaharid – osnovni obliktransporta E u biljkama. Saccharum officinarum, Poaceae (šećernatrska - 15%), Beta vulgaris var. altissima, Chenopodiaceae (šećerna repa- 16-17%) i Acer saccharum, Aceraceae (šećerni javor); sirupi (45%), ukombinaciji sa maltodekstrinom - tablete
2. laktuloza: sintetski disaharid (u humanom mleku) - kod opstipacija, uterapiji hepatične encefalopatije (snižava konc. NH3 u krvi)
UGLJENI HIDRATI U FARMACEUTSKOJ PRAKSI
POLISAHARIDI:
1. skrobovi (Amyla): - Amylum Orizae
- Amylum Maydis
- Amylum Solani
- Amylum Tritici
U farmaceutskoj tehnologiji kao sredstvo za bubrenje, za dopunutableta i pilula, za izradu lekovitih i kozmetičkih pudera i praškova zaposipanje. Za proizvodnju etanola, u prehrambenoj industriji, ...
1. dekstrini (Dextrinum): delimičnom hidrolizom skroba; žućkast,amorfan, higroskopan prašak, oslatkog ukusa i specifičnog mirisa.Nutritivno sredstvo; za razblaživanje droga jakog delovanja i biljnihekstrakata
Officinalni po Ph. Jug. V
UGLJENI HIDRATI U FARMACEUTSKOJ PRAKSI
HETEROPOLISAHARIDI:
- heterosaharidi (hidrokoloidi) su prirodni sastojci biljaka (sluzi) ili eksudatinastali posle povrede biljnog tkiva (gume)
- pektini (delimično metilovani galakturonidi)
- različite heksoze, pentoze i uronske kiseline (kiseli) se međusobno povezujuu linearne ili račvaste lance polisaharida, koji se dodatno spajaju u sistemlamela
- delimično se rastvaraju u vodi (koloidni rastvori) ili upijaju vodu i bubre(gelovi)
- dodatkom alkohola u vodeni rastvor - precipitacija
- kuvanjem sa kiselinom dolazi do hidrolize i oslobađanja monosaharida(PLC, TLC, LC)
- viskozni vodeni rastvori (mucilaginosum) - za oblaganje i zaštitu sluznica ikože; emulgatori, stabilizatori
UGLJENI HIDRATI U FARMACEUTSKOJ PRAKSI
GUMA (Gummi)
- Kompleksni molekuli izgrađeni iz razlučitih heksoza i uronskih kiselina(delimično metilovani i acetilovani). Molekulke mase 2x 104- 106.
• Acacia tip - (u smeši sa proteinima) D-galaktoza i L-arabinoza; ubočnom nizu L-ramnoza, D-ksiluloza i D-glukuronska kiselina
• Pektinski tip - jedinice D-galakturonske kiseline povezane (1-4) vezama,uz umetanje L-arabinoze i D-glukuronske kiseline
•Ksilanski tip - jedinice ksiluloze povezane ββββ-(1-4) vezama, uz L-arabinozu, L-galaktozu i D-glukuronsku kiselinu
• D-manoza i D-glukuronska kiseline povezane (1-2) i (1-4) vezama
- transformacijom drugih polisaharida, najčešće skroba, procesom gumozis,koji može biti spontan ili posledica povrede tkiva (Mimosaceae, Rosaceae,Combretaceae, Burseraceae, Rutaceae - specifičnost)
- emulgatori i stabilizatori disperznih sistema
Acaciae gummi, Gummi arabicum - arapska guma
Acacia senegal Willd., Mimosaceae
DROGA: osušena iočvrsla guma koja curi izzasečenog drveta različitihAcacia vrsta (Ph. Jug. IV).
SASTAV: Ca, Mg i K soliarabinske kiseline(račvasti polisaharid; D-galaktoza, L-arabinoza, L-ramnoza i D-glukuronskakiselina)
PRIMENA: emulgator, za formulaciju farmaceutskih preparataGummi arabicum desenzymata
Tragacantha, Gummi tragacantha
Astragalus gummifer Labil., Fabaceae
DROGA: na vazduhu osušena gumakoja spontano curi iz zdravih ilioštećenih stabla i grana vrstaAstragalus (Ph. Jug. IV).
SASTAV: smeša različitihpolisaharida. 30% tragakantin(neutralni arabinogalktan, rastvorljivu vodi), a ostatak basorin (kiselipolisaharid: D-galakturonska kislina,D-galaktoza, D-ksiloza, i L-fukoza) - nerastvorljiv u vodi, upija vodu i bubri.
PRIMENA: emulgator u farmaciji. Blagi laksativ.
OSTALE GUME:
• Karaja guma (Sterculia – tragakant)
Sterculia urens, Sterculiaceae-zapreminski laksans i u dentalnim preparatima
• Guar gumaCyamopsis tetragonalobus, Fabaceae- per os (antidijabetična svojstva), snižava nivo holesterola,svojstvo zgušnjavanja (5-6x veće od skroba)
• Ksantanska gumafermentacijom glukoze pod delovanjem Xanthomonas
campestris
- pseudoplastični tip (viskozitet se smanjuje mućkanjem, astajanjem se vraća na prvobitno stanje)
UGLJENI HIDRATI U FARMACEUTSKOJ PRAKSI
SLUZ (Mucilago)
- Heteropolisaharidi, izgrađeni iz linearnih ili račvastih lanaca pentoza,heksoza i uronskih kiselina.
- Lokalizovani su na zidovima epidermalnih ćelija semenjače i lista ili uspecijalnim ćelijama i kanalima u različitim biljnim organima.
Karkateristični su za biljke reda Malvales (kisele sluzi) i Fabales
(neutralne sluzi).
- Kvalitet droga se procenjuje na osnovu bubrenja (Ph. Jug. IV) ili naosnovu viskoziteta vodenog ekstrakta droge
- Droge su veoma higroskopne (razvoj mikroorganizama), a može doći i dohidrolitičkog razlaganja sluzi
Althaeae radix, Althaeae folium
Althaea officinalis L., Malvaceae
DROGA: oguljen i osušen koren iosušeni list biljaka u cvetu.
SASTAV: sluzi 10% (D-galaktoza, L-ramnoza, D-glukuronska kiselina i D-galakturonska kiselina), pektini,slobodni monosaharidi, skrob,flavonoidi i kumarini (list i cvet)
Althaeae flos
DELOVANJE: sluz oblaže sluznicu, smanjujući njen nadražaj;emolijentno sredstvo
PRIMENA: sredstvo za ublažavanje kašlja. Kod upala sluzniceusta, nosa i grla i infekcije sluznica organa digestivnog trakta(kolitisa)
Malvae flosMalva silvestris L., Malvaceae
DROGA: osušen cvet crnog sleza
PRIMENA: sastojak čajnih mešavina
SASTAV: sluz; glikozidi flavona,flavonola; antocijani
Althaeae (Alceae) roseae flosAlthaea rosea L., Malvaceae
DROGA: osušen cvet trandavilja
PRIMENA: sastojak čajnihmešavina
SASTAV: sluz; glikozidi flavona, flavonola; antocijani
Farfarae foliumTussilago farfara L., Asteraceae
DROGA: osušen list podbela
PRIMENA: sastojak prsnih čajeva
SASTAV: sluz; flavonoidniglikozidi, tanini, triterpenski isteroidni sastojci,PIROLIZIDINSKIALKALOIDI
Lini semenLinum usitatissimum L., Linaceae
DROGA: zrelo, osušeno seme gajenog lana
SASTAV: 45% masnog ulja, proteini (20-25%), cijanogeni glikozidi (linustatin ilinamarin), enzimi, sluz (12%; uepidermalnim ćelijama; D-galakturonskakiselina, D-galaktoza, L-ramnoza, D-ksiloza)
DELOVANJE: pojačava peristaltiku creva i pasažiranjecrevnog sadržaja.
PRIMENA: laksans kod hroničnih opstipacija, kod kolitisa ienteritisa; u dermatologiji i kozmetici kao emolijentno sredstvo
Salep tuberOrchis sp., Ophris sp., Planthathera sp., Gymnadenia sp.
Orchidaceae
DROGA: poparene i osušene mladekrtole kaćuna.
SASTAV: 50% sluzi, 25% skroba iproteini. Sluz se sastoji iz D-manoze, rastvara se u vodi i dajeviskozne rastvore.
DELOVANJE: oblaže i štitisluznicu creva, a crevni sadržaj činigušćim.
PRIMENA: antidajarojik,antitusik, emolijens (Infusum salep,
1%)
Lichen islandicusCetraria islandica, Parmeliaceae
DROGA: osušen talus islandskoglišaja
SASTAV: 50% sluzi (5% dekokthlađenjem formira gel), ugljenihidrati (lihenin, izolihenin), gorkedepsidne (cetrarna) i druge kiseline(lihesterinska, usninska)
DELOVANJE: antitusik, snažnoantimikrobno delovanje (usninskakiselina)
PRIMENA: kod različitih vrstakašlja i infekcija gornjih disajnihputeva, Amarum purum
Psyllium (Ispaghula husk)Plantago psyllium, P. indica, Plantaginaceae
DROGA: osušeno seme (semenjača)
SASTAV: sluz (D-ksiloza, L-arabinoza i aldobiuronska kiselina)- deo se otapa u hladnoj, a deo utoploj vodi; masno ulje, proteini,ugljeni hidrati, iridoidni glikozidi(aukubin)
PRIMENA: mucilaginosum, laksans; u kozmetičkim preparatima
Cydoniae oblongae semen, foliumCydonia oblonga L., Rosaceae
DROGA: osušeno seme i list dunje
SASTAV:LIST: sluz (arabinoza, ksiloza,uronske kiseline), tanini, flavonoidiSEME: sluz (arabinoza, ksiloza,uronske kiseline), masno ulje,cijanogeni glikozidi, enzimi
PRIMENA: mucilaginosum, emulgator (seme za industrijskuproizvodnju), naročito u sredstvima za fiksaciju i oblikovanjekose
SLUZI ALGI:
•ALGINSKA KISELINA I ALGINATI: dobijaju se iz algi roda Ascophyllum
(Phaeophyceae). Sastoji se iz lanaca D-manuronske i D-guluronske kiseline(molekulska masa 35000 do 1.5x106).
Primenjuju se kao zgušnjivači, gelirajuća sredstva, stabilizatori iemulgatori, sredstva za formiranje filma i filamenata.
SLUZI ALGI:
•AGAR- koloidni koncentrat dobijenkuvanjem talusa algi roda Gelidium, i
Gracilaria (Rodophyceae). Sastoji seod agaroze koju čine polimeridisaharida, agarobioze (3,6-anhidro-L-galaktoza i D-galaktoza) iagaropektina (D-galaktoza, 3,6-anhidro-D-galaktoza i D-glukuronskakiselina, delimično esterifikovanisumpornom kiselinom).
Primenjuje se kao blagi laksans. U prehrambenoj industriji kao zgušnjivač,stabilizator i emulgator. U farmaceutskoj industriji za proizvodnju tableta ikapsula. U mikrobiološkim laboratorijama kao podloga.
•KARAGENI: kiseli polisaharidi, dobijaju se iz Chondrus crispus i Gigartina
mamillosa (Rodophyceae). Sastoji se iz 3,4-anhidro-D-galaktoze i D-galaktoze, povezanih ββββ-(1,4) i αααα-(1,3) vezama i delimično esterifikovanihsumpornom kiselinom.
Primena u prehrambenoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji, kaoemulgator, gelirajuće sredstvo i sredtvo za dopunu mase.
•LAMINARIN – u mrkim morskim algamaPhaeophyceae. Sadrži do 36% sluzi. Smešalaminaroze i laminarina. Lineranipolisaharidi izgrađeni iz ostataka glukozevetanih β β β β-(1-3) i β β β β-(1-6) glikozidnimvezama.
Natrijum laminarinsulfat koristi se kaoantikoagulans i antilipemik. Sterilizovaništapići laminarije (Laminaria stipes)primenjivali su se u ginekologiji zadreniranje i proširivanje rana.
- Beli prašak molekulske mase od 25000 do 90 000. Sastoji se izlanaca D-galakturonske kiseline povezanih αααα-(1-4) vezama.Povezani sa arabinanima i galaktanima.
- Primenjuju se za geliranje. Primena u prehrambenojindustriji.
PEKTINI
- Biljni polisaharidi, sa vodom daju guste koloidne rastvore;često vezani za centralnu lamelu ćelijskog zida (protopektini -čvrstina i elastičnost) ili rastvoreni u ćelijskom soku (pektini)
LIPIDI
PROSTI LIPIDI• estri glicerola i VMK (trigliceridi) MASTI I MASNA ULJA
• estri viših alifatičnih monohidroksilnih alkohola i VZMK
VOSKOVI
SLOŽENI LIPIDI• fosfolipidi
• glikolipidi
• lecitini
ULOGA LIPIDA:-osnovni gradivni elementi ćelijskih membrana
-obezbeđuju E neophodnu za održavanje životnih funkcija
-zaštitna uloga (na površini ili u vidu masnog tkiva živihorganizama)
- u semenu i perikarpu, retko u drugim delovima (masna ulja)
Kod biljaka:
- u specifičnim ćelijama - oleozomima (masti)
- u potkožnom tkivu (mast i loj)
Kod životinja:
- u jetri (ulje)
C<10 - palmovo ulje
C>20 - ulje kikirikija
COOH oleinska kiselina C18:1(9)
COOH C22:1(13)eruka kiselina
COOH C18:2(9,12)linolna kiselina
COOH γγγγ-linolenska kiselina C18:3(6,9,12)
COOH C18:3(9,12,15)αααα-linolenska kiselina
COOHarahidonska kiselina C20:4(5,8,11,14)
COOH
sterkulinska kiselina
COOH
calmugrinska kiselina
OH
H
COOH
ricinolna kiselina
COOH
O
jasmonska kiselina
ODREĐIVANJE:
• nezasićene masne kiseline apsorbuju svetlost u UV oblasti
• metilestri masnih kiselina su isparljivi - GC identifikacija
FIZIČKO-HEMIJSKE OSOBINE TRIGLICERIDA
• na sobnoj temperaturi su čvrste, polučvrste ili tečne konzistencije
• ne rastvaraju se u vodi, sporadično se rastvaraju u alkoholu, a saorganskim rastvaračima daju manje-više bistre rastvore
• alkoholnim ili vodenim rastvorom baza izaziva se razlaganje estara uz nastajanje soli (sapuni)
• u prisustvu vazduha i O2 dolazi do peroksidacije nezasićenih veza ipolimerizacije (usmoljavanje i užeglost)
PREMA FARMAKOPEJI:• relativna gustina (<1)
• temperatura topljenja
• indeks refrakcije
• sušivost (sušiva, polusušiva, nesušiva ulja)
• količina neosapunjivih materija
• kiselinski broj
• saponifikacioni broj
• estarski broj
• peroksidni broj
• jodni broj
LC-MS i GC-MS analiza
PROIZVODNJA TRIGLICERIDA
-masna ulja:
• ceđenjem (samotok, hidraulične prese sa ili bez zagrevanja)• ekstrakcijom pomoću organskih rastvarača
-životinjske masti:
• kuvanjem masnog tkiva u vodi• topljenjem masnog tkiva
-IZOLACIJA-
-RAFINACIJA (prečišćavanje)-
• otklanjanjem sluzi, proteina, lecitina• neutralizacijom slobodnih MK (saponifikacija, <5%)• bistrenjem pomoću aktivnog uglja ili diatomejske zemlje• deodorizacija (uklanjanje aldehida i ketona)
-HIDROGENIZACIJA I ESTERIFIKACIJA (margarin)-
-LEKOVITA MASNA ULJA-
Oleum Jecoris - riblje ulje
Gadus spp., Gadidae
HEMIJSKI SASTAV:
-trigliceridi NMK (do 85%): arahidonska (C20:4) i klupadonska (C22:6)
-ZMK (u tragovima): miristinska, palmitinska i stearinska
-vitamin A 600ij/g
-vitamin D 100ij/g
VITAMINIZIRANA MASNA ULJA: do 1000ij/g vitamina A
do 100ij/g vitamina D
- bistra, svetložuta, uljasta tečnost,specifičnog ukusa i mirisa
- zagrevanjem jetri na vodenoj pari
Oleum Jecoris - riblje ulje
Gadus spp., Gadidae
PRIMENA:
-deci za prevenciju ili kod poremećene resorpcije kalcijuma
-kao dodatak mastima koje se koriste kod povreda i opekotina
-kod reumatskih bolova
-kod povišenog holesterola u krvi i kod kardiovaskularnih poremećaja
-vitamin A: poboljšava epitelizaciju tkiva
-vitamin D: poboljšava resorpciju kalcijuma
DELOVANJE:
-esencijalne NMK: delovanje na povišeni holesterol u krvi
Oleum Hippoglossi - riblje ulje
Hippoglossum hippoglossum, Pleuronectidae
- zlatnožuta uljasta tečnost, sanajmanje 7% neosapunjivihmaterija
- do 20% ulja
-”prirodno vitaminizirano ulje” (60000ij/g vit. A, 600ij/g vit. D)
Gynocardiae oleum - ulje ginokardije
Hydnocarpus kurzii Warb., Flacourtiaceae
- žuta meka masa, neprijatnog ukusa i blagogmirisa; na 25oC prelazi u viskoznu tečnost
- toplim ceđenjem zrelog semena ginokardije
- rastvara se u nepolarnim rastvaračima
HEMIJSKI SASTAV:
-ZMK: palmitinska i stearinska
-NMK: oleinska
-ciklopentanske MKCOOH
calmugrinska kiselina
PRIMENA:
- koristilo se za lečenje lepre i nekih drugih kožnih bolesti (per os
i parenteralno)
Ricini oleum - ricinusovo ulje
Ricinus communis L., Euphorbiaceae
- hladnim ceđenjem zrelog, oljuštenog semena ricinusa
HEMIJSKI SASTAV:
- preko 50% masnog ulja, 15-20% proteina
- toksični glukoproteid RICIN (kuvanje)
- cijano-derivati piridona (ricinin)
- osnovni sastojci su gliceridi ricinolne kiseline (12-oksi-9-oktadecenska kiselina)
OH
H
COOH
ricinolna kiselina
Ricini oleum - ricinusovo ulje
Ricinus communis L., Euphorbiaceae
DELOVANJE:
- iritantno delovanje ricinolne kiseline na sluznicu tankog creva
PRIMENA:
- purgativ kod akutnih opstipacija
- u farmaceutskoj tehnologiji kao podloga
- vehikulum za parenteralne preparate
- osnova za sintezu nekih surfaktanata
- u kozmetičkim preparatima
Olivae oleum - maslinovo ulje
Olea europaea L., Oleaceae
- hladnim ceđenjem iz perikarpa nepotpunozrelog ploda masline
HEMIJSKI SASTAV:
- perikarp 40-60%, a endosperm semena 12-15% masnog ulja
- dominiraju gliceridi oleinske, linolne i palmitinske kiseline
- bistra, svetložuta, uljasta tečnost,specifičnog ukusa i mirisa
- hlađenjem na 10oC ulje postaje viskozno iizdvaja se pahuljast talog, a na 0oC očvrsnedo zrnaste mase
Olivae oleum - maslinovo ulje
Olea europaea L., Oleaceae
PRIMENA:
- holagog
- u farmaceutskoj tehnologiji kao podloga
- Oleum Olivae neutralisatum - vehikulum za parenteralne preparate
- u prehrambenoj i industriji sapuna i deterdženata
Lini oleum - laneno ulje
Linum usitatissimum L., Linaceae
- hladnim ceđenjem zrelog semena lana
- bistra, svetložuta, uljasta tečnost,specifičnog ukusa i mirisa, na vazduhuse zgusne, potamni, dobija gorak ukus iužegao miris
HEMIJSKI SASTAV:
- do 45% masnog ulja
- dominiraju gliceridi oleinske, linolne i linolenske kiseline
- trigliceridi zasićenih MK do 15%
Lini oleum - laneno ulje
Linum usitatissimum L., Linaceae
PRIMENA:
- u industriji boja, lakova, sapuna i plastičnih masa
- u farmaceutskoj tehnologiji za izradu nekih preparata
- u ishrani tek posle rafinacije i hidriranja
- u obliku kataplazmi (ostaci nakon ceđenja ulja, zbog sadržaja sluzi)
MASNA ULJA SA cis -γγγγ- LINOLENSKOM KISELINOM
• u ljudski organizam se unosi hranom ili metabolizmom linolne kiseline
COOH COOH
linolna kiselina γγγγ-linolenska kiselina
COOH
dihomo-γγγγ-linolenska kiselina
COOH
arahidonska kiselina
∆∆∆∆ -desaturaza6
MASNA ULJA SA cis -γγγγ- - LINOLENSKOM KISELINOM
R2-CO-O-CH
CH2-O-CO-R1
CH2-O-P-X
O
OH linozitolarahidonska kiselina
fosfolipaza C
fosfolipaza A2
- na aktivnost ∆∆∆∆6 - desaturaze i fosfolipaze A2 utiču životnodoba, alkoholizam, gladovanje, maligna oboljenja, diabetes,kardiovaskularne smetnje, povišen nivo holesterola, virusneinfekcije, atopički ekcem, PMS, ...
MASNA ULJA SA cis -γγγγ- - LINOLENSKOM KISELINOM
DELOVANJE:
• GLK i DGLK su (preko arahidonske kiseline) prekursori u sintezi prostglandina E2
(PGE2) i manje aktivnih E1 (PGE1) serije
• aktivnost PGE1 je povezana sa njihovim antiinflamatornim, imunoregulatorim ivazodilatornim svojstvima, sa inhibicijom agregacije trombocita, sa uticajem nasintezu holesterola, povećanjem cAMP, odnosno inhibicijom fosfolipaze A2
arahidonska kiselina
COOH
5-lipooksigenaza prostaglandin-sintaza (ciklooksigenaza)
leukotrieni
prostaglandini
prostaciklini tromboksan A2
MASNA ULJA SA cis -γγγγ- - LINOLENSKOM KISELINOM
PRIMENA:
• u terpaiji atopičkog ekcema, cikličnih i necikličnih mastalgija
• za ublažavanje tegoba kod PMS, psorijaza, multiplex skleroze,hiperholesterijemije, reumatoidnog artritisa, Raynaud-ovog fenomena, Sjogren-ovogsindroma, virusnih infekcija, itd.
PREPORUČENE DNEVNE DOZE:
• u slučaju atopičkog ekcema 2-4g (deca) i 6-8g (odrasli) ulja
• u terapiji mastalgija 3-4g ulja
(na osnovu standardnog sastava masnog ulja sa 8% cis-γγγγ-linolenske kiseline)
• ulje se primenjuje direktno, pomešano s mlekom i nekim drugim tečnostima, uzhranu ili u specijalnim doziranim oblicima (kapsulama)
Oenotherae semen - seme noćurka
Oenothera bienis L., Oenotheraceae
• sadržaj masnog ulja 19-25%
- 60-70% linolne i 5-7 (8-14)% GLK
Boraginis semen,
Ribes nigrae et rubrae semen, Ribes spp. - Grosulariaceae
Borago officinalis - Boraginaceae
INDIFERENTNE MASTI I MASNA ULJA
• najčešće se koriste u ishrani, ili nalaze primenu u prehrambenoj i industrijisapuna, boja i lakova
• podloge za polučvrste farmaceutske oblike
• Amygdalae oleum-bademovo ulje Prunus amygdalus - Rosaceae
-ostaje tečno do -10oC
- emolijens- za dobijanje bademovog butera
• Adeps suilus-svinjska mast Sus scrofa - Suidae
• Butyrum cacao-kakao buter Theobroma cacao - Sterculiaceae
-topi se na 29oC-
• Juglandis oleum-ulje oraha Juglans regia - Juglandaceae
- emolijens
INDIFERENTNE MASTI I MASNA ULJA
• Arachidis oleum-ulje kikirikija Arachis hypogaea - Fabaceae
- seme sadrži 35-55% masnog ulja
- gliceridi oleinske i linolne kiseline, ostatak čine ZMK
SASTAV:
DELOVANJE:- emolijentna i vlažeća svojstva, sprečava isušivanje kože
PRIMENA:- za izradu kozmetičkih preparata; u prehrambenoj industriji
- bistra, svetložuta tečnost, bez mirisa, prijatnog ukusa, očvrsne na -5oC
INDIFERENTNE MASTI I MASNA ULJA
- ceđenjem čvrstog dela kokosovog oraha- polučvrsto ulje, topi se na 24oC
• Cocos oleum-kokosovo ulje Cocos nucifera - Arecaceae
- ostatak čine kapronska, kaprilna, oleinska, palmitinska, stearinska kiselina
SASTAV:- gliceridi laurinske i miristinske kiseline
PRIMENA:- kod poremećene apsorpcije masti (kiseline kratkog lanca se lako resorbuju iz digestivnog trakta)
•proizvodi koji su prošli obradu (hidrogenizacija, esterifikacija) - mešavineMK ili alkohola - emolijentno delovanje
- kokosovo mleko - tečni endosperm (mešaviina masnih, proteinskih jedinjenja i hormona), hanljivo i emolijentno sredstvo
- baze esencijalnih MK
INDIFERENTNE MASTI I MASNA ULJA
• Palmae oleum-palmovo uljeElaeis guinensis - Arecaceae (Palmae)
- ceđenjem perikarpa ploda
SASTAV:
- polučvrsto ulje, topi se na 30oC
- trigliceridi palmitinske i oleinske kiseline
- jestivo ulje, sirovina za dobijanje margarina i sapuna
- ceđenjem iz semenog jezgra posle odvajanja perikarpa
SASTAV:- gliceridi laurinske i MK srednjedugog lanca
- za izradu supozitorija, vaginaleta i sl.
- hidrogenizacijom se dobiija bela polučvrsta masa, topi se na 31-36oC
INDIFERENTNE MASTI I MASNA ULJA
- bogato vitaminom E
SASTAV:
PRIMENA:- sredstvo za vlaženje kože
- estri oleinske i linolne kiseline
• Maydis oleum-ulje kukuruznih klica Zea mays - Poaceae
• Sesami oleum-susamovo ulje Sesamum indica - Pedaliaceae
- seme sadrži do 50% masnog ulja
- po sastavu slično maslinovom ulju
- očvrsne na -4oC
• Tritici oleum-ulje pšeničnih klica Triticum vulgare - Poaceae
- do 12% masnog ulja- estri linolne, oleinske i linolenske kiseline- prirodni konzervans (vitamin E)
INDIFERENTNE MASTI I MASNA ULJA
- vitamini A i E
SASTAV:
PRIMENA:- u sredstvima za ubrzavanje regeneracije kože
- karotenoidi
• Daucus carotae oleum-ulje šargarepe Daucus carota - Apiaceae
• Rosae pseudofructi oleum-ulje šipurka Rosa spp. - Rosaceae
- estri linolne i linolenske kiseline, vitamin C, karotenoidi
PRIMENA:- za tretman osetljive kože (blag antiseptik)- u terapiji opekotina (posledica radijacije)
INDIFERENTNE MASTI I MASNA ULJA
SASTAV:
- veoma nestabilno ulje (antioksidanti)
- estri oleinske, linolne, linolenske, palmitinske i stearinske kiseline
• Glycinae oleum-sojino ulje Glycine max - Fabaceae
• Brassicae oleum-ulje uljane repice Brassica napus var. oleifera - Brassicaceae
• Helianthi oleum-suncokretovo ulje Helianthus annuus - Asteraceae
• Papaveris oleum-makovo uljePapaver somniferum - Papaveraceae
MASNA ULJA U KOZMETIČKIM PREPARATIMA
•indiferentne masti i masna ulja - podloge za polučvrste farmaceutske oblike
•mnogo veći broj ovakvih podloga za izradu kozmetičkih proizvoda (tzv. bio-,fito- ili prirodna kozmetika) - emolijentno delovanje i održavanje prirodnevlažnosti kože
•lekovitost se ogleda u prisustvu esencijalnih masnih kiselina i, kod nekihulja, u prisustvu liposolubilnih vitamina (E i A)
•proizvodi koji su prošli obradu (hidrogenizacija, esterifikacija) - mešavineMK ili alkohola dobijenih iz kokosovog ulja (AKTIVNI SASTOJCI)
•uljani ekstrakti biljaka (funkcija podloge, emolijensi, nosioci aktivnihsastojaka)
MASNA ULJA U KOZMETIČKIM PREPARATIMA
•uljani ekstrakti biljaka (funkcija podloge, emolijensi, nosioci aktivnihsastojaka)
• Hyperici extractum oleosa - uljani ekstrakt herbe kantariona - emolijentHypericum perforatum, Hypericaceae
• Calendulae extractum oleosa - uljani ekstrakt cvasti nevena - deodorantCalendula officinalis, Asteraceae
• Chamomillae extractum oleosa - uljani ekstrakt cvasti kamilice - antiseptikMatricaria chamomilla, Asteraceae
• Arnicae extractum oleosa - uljani ekstrakt cvasti arnike - deodorantArnica montana, Asteraceae
• Echinaceae extractum oleosa - uljani ekstrakt korena ehinacee - emolijentEchinacea spp., asteraceae
• Ginseng extractum oleosa - uljani ekstrakt korena žen-šena - emolijentPanax ginseng, Araliaceae
MASNA ULJA U KOZMETIČKIM PREPARATIMA
• Butyrospermii butyrum-afrički buter, karite buter, shea buter
Butyrospermum parkii - Magnoliaceae
- seme sadrži do 60% masnog ulja
- trigliceridi (oko 80%), SMK (5%),neosapunjive materije (8%), vosak (7%)
SASTAV:
DELOVANJE:- emolijentna i vlažeća svojstva, sprečavaisušivanje kože
PRIMENA:- u preparatima namenjenim nezi kože i kose
MASNA ULJA U KOZMETIČKIM PREPARATIMA
• Perseae oleum-avokadovo ulje
Persea americana - Lauraceae
- vitamini A, D i E, masne kiseline, biljnisteroli
SASTAV:
DELOVANJE:- potpomaže zarastanje oštećene okže
PRIMENA:- u preparatima za terapiju ekcema
- tradicionalno se koristi za zaustavljanje opadanja kose
MASNA ULJA U KOZMETIČKIM PREPARATIMA
PRIMENA:- u mešavini sa sokom dobijenim ceđenjem sočnog dela pomuma
• “Malus domesticae oleum”- “ulje jabuke” Malus domestica - Rosaceae
- ekstrakcijom iz površinskog sloja ploda jabuke
PRIMENA:- u preparatima za omekšavanje kože
• Prunus armeniacae oleum- ulje kajsije Prunus armeniaca - Rosaceae
- iz semena kajsije, po sastavu slično bademovom ulju
MASNA ULJA U KOZMETIČKIM PREPARATIMA
•osnova za izradu sredstava za masažu
(bademovo, suncokretovo, kikirikijevo, avokadovo, sojino, ulje pšeničnih klica, breskve ili kajsije)
- etarska ulja (ruzmarin, lavanda, bor, limun, kedar, …) poboljšavajuperifernu cirkulaciju i metaboličke procese u koži
PRIRODNI VOSKOVI
•mešavine estara viših, zasićenih monohidroksilnih alkohola i VMK
•značajna količina slobodnih kiselina, alkohola, ugljovodonika i biljnihsterola
•povećanjem molekulske mase alkohola menja se konzistencija, smanjuje serastvorljivost u vodi i povećava temperatura topljenja
(laurilalkohol ili dodekanol (C12H25OH) je prvi čvrst alkohol u nizu)
NAJZASTUPLJENIJI ALKOHOLI:
cetil- (heksadekanol, C16)lignoceril- ili karnaubil- (tetrakozanol, C24)mircil- ili melisil- (triakontanol, C30)lakceril- (dotriakontaol, C32)
alifatični mono- i dihidroksilni alkoholi ravnog ili račvastog niza (izopropil- i izobutil-tipa) sa C16-C30
PRIRODNI VOSKOVI
•steroidni alkoholi - holesterol i lanosterol
HOholesterol (C27)
lanosterol (C30)HO
PRIRODNI VOSKOVI
• zasićene MK, ravnog niza, parnog broja C atoma (C16 -C34)
NAJZASTUPLJENIJE KISELINE:
palmitinska (C16)cerotinska (heksakozanska, C26)melisinska (triakontanska, C30)
masne kiseline račvastog niza
PRIRODNI VOSKOVI
biljni životinjski
Cera carnauba – karnauba vosakCopernicia cerifera, Arecaeae
- oficinalan po evropskoj, britanskoj i američkoj farmakopeji
- tvrd, svetložute do tamnosmeđe boje, obično bez ukusa, slabog karakterističnog mirisa
- estar cerotinske kiseline (C26) i mircil alkohola (C30); ωωωω-hidroksimasne kiseline i njihovi derivati
- za poliranje farmaceutskih oblika, u fitokozmetici kao podloga
SASTAV:
PRIMENA:
PRIRODNI VOSKOVI
Cera Jojobae (Oleum Jojobae) – jojobin vosakSimmondsia chinensis, Buxaceae
- estri alkohola i kiselina sa 20 i 22 C atoma
- u kozmetici u preparatima za negu kože ikose (stvara zaštitni film na površini iomogućava održavanje vlage)
SASTAV:
PRIMENA:
- iznad 10oC tečan, hidorgenizacijom se dobija jojobin buter – čvrst (temp. topljenja 65oC)
Cera palmarum – palmov vosakCeroxylon alpinum, Arecaceae
Cera candelilla – kandelila vosakEuphorbia spp., Euphorbiaceae
Cera javanica – javanski vosakFicus ceriflua, Moraceae
PRIRODNI VOSKOVI
Cera flava, Cera alba – pčelinji vosakApis mellifica, Apidae
- u kozmetici osnova za izradu krema i ruževa, održava vlažnost kožePRIMENA:
- žutomrka, po površini fino izbrazdana, matnekristalna masa, zagrevanjem postajeplastična- mirisa specifičnog na med, bez ukusa, prižvakanju se ne lepi
- estri palmitinske kiseline i melisil alkoholaSASTAV:
- za falsifikovanje: cerozini, parafini, stearini, prirodne smole i prirodni biljni voskovi
- estri voska saponifikuju se jedino alkoholnim rastvorom baze, a masti i toplimvodenim rastvorom baze
PRIRODNI VOSKOVI
Cetaceum – spermacet, vorvonjPhyseter macrocephalus, Physeteridae
- estri cetil-alkohola (C16) i palmitinske kiseline
SASTAV:
- u tehnologiji kao podloga i za izolaciju cetil-alkohola
PRIMENA:
- žuta, viskozna tečnost, uljasta; hlađenjem seizdvaja vosak
- prečišćeni vosak je tvrda, sedefasta, prozirnaljuspasta masna masa, bez ukusa i slabogmirisa
PRIRODNI VOSKOVI
Cera lanae – lanolinOvis aries, Bovidae
- žuta, žilava, lepljiva masa, neprijatnogukusa, specifičnog mirisa
- estri miristinske, palmitinske, stearinske,laurinske i lanocerinske kiseline i njimaodgovarajućih alkohola
SASTAV:
- ciklični steroidni alkoholi (holesterol iholestanol) i triterpenski alkohol lanosterol (do30%)
- kao podloge za veliki broj farmaceutskih polučvrstih oblika (holesterol – prirodniemulgator)
PRIMENA:
- sirovina za ekstrakciju holesterola
LECITIN
- u terapijske svrhe sam ili u kombinaciji sa karnitinom (kod poremećenogmetabolizma masti)
PRIMENA:
- prirodna smeša glicerida stearinske,palmitinske i oleinske kiseline, kodkojih je treća OH grupa glicerolaesterifikovana fosfornom kiselinom(esterifikovana nekim alkoholom –holin, etanolamin, serin, glicerol iliinozitol)
- Glycine max, Fabaceae
- emulgator u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji
- sirov lecitin: 30-40% masnog ulja i60-70% lecitina
CH2OCOR1
R2OCOCH
CH2OPOCH2CH2N(CH3)3
1,2-diacetil-sn-glicero-3-fosforilholin
+
- za izradu lipozoma (osnova većine preparata)
PEPTIDI I ENZIMI
1. NEPROTEINSKE AMINOKISELINE 2. PEPTIDNI TOKSINI: αααα-AMANITIN, FALODIN,
RICIN, BOTULINUM TOKSIN, MIKROCISTIN3. ENZIMI
N
O
NH2
COOH
OH
N
NNH2 COOH
NH2
MIMOZIN
LATIRIN
N
N
COOH
H
H2
KUKURBITIN
H3C Se CH2 CH COOH
NH2
Se-metilselenocistein
H3C CH CH S CH2 CH
NH2
COOH
S-(1-propenil)-cistein
Mimozin-toksična supstanca (Mimosaceae, Leucaena sp.) inhibira sintezu proteina i nukleinskih kiselina
Kukurbitin (Cucurbita pepo L., Cucurbitaceae) protiv glista kod dece.
GLUKOZINOLATIGLUKOZINOLATI
• Aktivni principi biljaka familije Brassicaceae (senf, rotkva, kupus),Capparidaceae, Resedaceae i dr.
• Osnovna struktura: glukoza+sulfatnaglukoza+sulfatna grupa+aglikongrupa+aglikon
• Bisintetski nastaju iz:
1. Tirozina: p-hidroksibenzilglukozinolati: SINALBIN (Sinapis alba)
2. Fenilalanina: benzilglukozinolati: NASTURCIJUM (Lepidium
sativum)
3. Triptofana: 3-indolilmetilglukozinolati: GLUKOBRAZICIN(Brassica oleracea var. capitata-kupus)
4. Homometionin: alilglukozinolati: SINIGRIN (Sinapis nigra)
Glc S
NSO
R
O3
R N C S
R C N
R S C N
IZOTIOCIJANATI
NITRILI
TIOCIJANATI
-hidrolizuju u biljkama delovanjem tioglukozidaza “mirozinaza”
-mogu da budu toksični ali i jedinjenja od interesa za farmaceutsku industrijuu hemoprevenciji, naročito karcinoma debelog creva (brokoli-Brassica oleracea
var. silvestris, kupus)
-INDOL-3-KARBINOL nastaje degradacijom glukobrasicina (inhibirajuaktivaciju prokarcinogena, a aktiviraju enzime detoksikacije glutation-S-transferazu i NADPH-hinon reduktazu)
-konzumiranjem 300g/dnevno prokelja (Brassica oleracea var. gemmifera)tokom 3 nedelje značajno se povećava aktivnost glutation-S-transferaze ismanjuje urinarna koncentracija purinskih metabolita (markeri degradacijeDNA)
Sadrži GLUKOBRAZICIN (3-INDOL-METILGLUKOZINOLAT):
TRADICIONALNO SE KORISTI KAO:
1. Holeretik i holagog
2. Kod bronhijalnih aktutnih obolenja
3. Kod opekotina od sunca
U kozmetici u terapiji ALOPECIJE.
Poznata i kao sredstvo za dreniranje jetre.
Raphanus sativus var. niger, Brassicaceae
AMANITA TOKSINI
Amanita phalloides (Fr) Link, Basidiomycota
1. Amatoksini: αααα-amanitin
-inhibicija RNK polimerazeII (vitalna u sintezi mRNK,microRNK, snRNK): prekidase sinteza proteina
2. Falotoksini: faloidin
Antidot: kombinacija penicilina i silibina
BETALAINIBETALAINI
� BETACIJANINI: ljubičasti pigmenti
� BETAKSANTINI: žuti pigmenti
� Biljni pigmenti, nalaze se i u nekimgljivama i u devet familija redaCentrospermae (Caryophyllales) ukojima zemnjuju antocijanine ucvetovima i plodovima
Cvekla (Beta vulgaris ssp. vulgaris var. vulgaris)
LEKTINI
• PROTEINI ILI GLIKOPROTEINI KOJI SESPECIFIČNO VEZUJU ZA OLIGOSAHARIDNEOSTATKE NA ĆELIJSKIM MEMBRANAMA, NEPOKAZUJU ENZIMSKU AKTIVNOST
• U biljama se uglavnom nalaze u semenu, imaju sposobnostaglutinacije eritrocita, neki ispoljavaju mitotičku aktivnost
• Neki mogu da razlikuju normalne ćelije i ćelije tumora
• Mnogi su visoko toksični
Abrus precatorius, Fabaceae (tropska biljka) -indijanski sladić
LEKTIN-ABRIN izaziva gastroenteritis, konfuziju, komu, konvulzije
Sastoji se iz dva polipeptidna lanca A i B
Inhibira biosintezu proteina
Dekorativno seme koristilo se za izradu nakita
Ricinus communis, Euphorbiaceae
Sadrži lektin RICIN: inaktivirabiosintezu proteina (minimlna LD je0,4 µµµµg/kg)
Za farmaceutsku industrijuinteresantan zbog antitumorneaktivnosti.
Od interesa i u neurologiji, u izradiimunosupresora i terapiji viralnihinfekcija.
Viscum album, Viscaceae
• Semiprazitska biljka (parzitira na topolama, jabuci...)
HEMIJSKI SASTAV:� Triterpenoidi, steroli, amini (holin,
histamin, tiramin) fenolna jedinjenja:fenolne kiseline, lignani, flavonoidi.
� Specifični proteini: VISKOTOKSIN ILEKTINI.
� VISKOTOKSINI A2, A3 i Bmolekulske mase oko 5000D (46 ak.rezidua). Veoma rezistentni na visokutemperaturu i delovanje proteaza
LEKTINI ML I (VISCUMIN) , ML II i ML III su glikoproteinikoji su specifični za D-galaktozu i D-acetilgalaktozamin.Viskumin se sastoji iz dva polipetidna lanca A i B
Farmakološko delovanje:
-hipotenzivna aktivnost (nepoznata komponenta odgovorna zaovu aktivnost)
-Citotosičnost zavisi od proteinske frakcije (Preparat VYSORELu terapiji karcinoma debelog creva, dojke, pluća)
-imnunostimulatorni efekat
ENZIMI - PROTEOLITIČKI ENZIMI
PAPAINIzvor: plod papaje (Carica papaya
L., Caricaceae).Nativna u Centralnoj Americi, gaji
se u intertropskom regionu(Brazil, Šri Lanka, Tajland,Indija)
Droga: lateks se skuplja nakonzasecanja nezrelog ploda.Lateks veoma brzo koaguliše.Odmah se zatim struže, suši nasuncu ili na temperaturi do 50C. Lateks papaje dobija formumalih belih ili braonfragmenata koji mirišu na“meso sa roštilja”.
Enzimi:
Himopapain se koristi u terapiji diskushernie.TERAPIJA-HEMONUKLEOLIZA
Enzim se injektuje u intervertebralni disk ioslobadja proteoglikane koli ulaze u sastav pulpe.Postoji rizik od anafilaktičkog šoka,neurotoksičnosti enzima
Pripada grupi cisteinskihproteaza (sadrži 212ak.ostatka i 3 disulfidnamosta)
Papain, sam ili u kombinaciji daje se u terapiji digestivnihsmetjnji kao dijetetski proizvod i terapiji simptomatskedispepsije.
Koristi se i za tretiranje i čišćenje rana, čišćenje kontaktnihsočiva.
28 septembra 2008. godine FDA upzorava na primenu preparata za topikalnu upotrebu na
bazi papaina!
BROMELAINAnanas comosus L., BromeliaceaeNativno raste u centralnoj Americi, ali
se široko gajki u tropskim regionimaširom sveta
Sastav:-bogat mono- i disdaharidima,
organskim kiselinama i vitaminima,karotenoidi
Zreli plod i stabljika sadrže proteolitički enzimBROMELAIN (smeša proteolitičkih enzima)
�Bromelain u stabljikama je smešaosnovnih glikoproteina molekulskemase 18000 do 28000D�Bromelain iz ploda pripada kiselimproteazama�Bromelaini su cisteinske proteaze satiolnim grupama koje se aktivirajuredukujućim agensima (cisteinom) ainhibiraju metalnim jonima ili nekimoksidansima
Farmakološko delovanje� Antiinflamatorna i antiekskudativna
aktivnost� Bromelaini se promovišu za terapiju edema u
stomatologiji i dermatologiji kao i tretmanupost-traumatskih i post-operativnih edema
Ficin (Ficus sp., Moraceae)
-Rod obuhvata oko 850 vrsta
Ficus carica - domaća smokva
-Ficin je glikoprotein M= 25 000, pripadacisteinskim proteazama
-Koristi se kao antihelmintik protiv glista(Ascaris i Trichocephalus)
-Koristi se i za određivanje krvnih grupa
-U industriji mesa za omekšavanje
Smokve sadrže velike količine ficina