Visoka zdravstvena škola Beograd HIGIJENA 1207a-dru… · 1.Mikroklimatski: temperatura,...
Transcript of Visoka zdravstvena škola Beograd HIGIJENA 1207a-dru… · 1.Mikroklimatski: temperatura,...
Visoka zdravstvena škola strukovnih studija,
Beograd
HIGIJENAVIII-prvi deo
-Higijena rada: štetni faktori na radu i posledice
- Higijensko-sanitarne karakteristike preduzeća
Strukovni kozmetičar-estetičar
Rad i uslovi rada
• Proces proizvodnje i uslovi rada mogu neposredno ili posredno da ugroze zdravlje radnika.
• Na zdravlje radnika utiču svi faktori rada. • Faktori koji dovode do oštećenja zdravlja se
zovu štetni faktori, odnosno profesionalne štetnosti.
Profesionalne štetnosti• Profesionalne štetnosti mogu se grupisati u 4
kategorije:
1. štetnosti iz proizvodnog procesa,
2. štetnosti iz uslova radne sredine,
3. iz prirode rada i organizacije rada i
4. psihosocijalne štetnosti
Štetnosti u vezi procesa proizvodnje
• Mogu se grupisati u:I. Agensi fizičke prirodeII. Agensi hemijske prirodeIII. Agensi biološke prirode
Agensi fizičke prirode
1.Mikroklimatski: temperatura, vlažnost, kretanje vazduha, toplotno zračenj,povišen i snižen atmosferski pritisak
2. Energija zračenja: infracrveni zraci, osvetljenost, ultraljubičasto zračenje, jonizujuće zračenje
3. Mehanička energija: Buka, Vibracije
Štetnosti u vezi procesa proizvodnje
Agensi hemijske prirode
Agensi biološke prirode
1. Gasovi i pare
2. Industrijski aerosoli (aerozagađenja)
3. Tečni i čvrsti agensi
(metali, organski rastvarači, gasovi, pesticidi, plastične materije i dr)
1. Bakterije2. Virusi3. Gljivice4. Paraziti
(protozoe helminti.)
2.Štetnosti poreklom iz nepovoljnih higijenskih i sanitarnih uslova
Štetnosti usled nepovoljnih higijenskih i sanitarnih uslova mogu se grupisati na:
I. Opšte : – Objekat (zgrada, fabrika..)– radne prostorije
II. Specifične
Štetnosti poreklom iz nepovoljnih higijenskih i sanitarnih uslova: OBJEKAT
§ Lokacija § građevinske
karakteristike objekta
§ Vodosnabdevanje,§ kanalizacija i
uklanjanje čvrstоg odpada i sl.
Štetnosti poreklom iz nepovoljnih higijenskih i sanitarnih uslova: RADNE PROSTORIJE
Karakteristike radnih prostorije§ Osvetljenost§ Zagrevanje§ Ventilacija§ Sanitarno higijenske
prostorije (garderobe, umivaonice, kupatila, nužnici, prostorije za uzimanje obroka..i dr.
Štetnosti poreklom iz nepovoljnih higijenskih i
sanitarnih uslova: SPECIFIČNI
• Vrsta tehnološkog procesa...
• Opšta tehnička i lična zaštita
• Specijalna zdravstvena zaštita i sl.
Štetnosti usled nefizioloških uslova rada i organizacije rada § Prekomerni
intenzitet rada,§ Prekomerno
trajanje rada,§ Prinudni položaji
tela pri radu,§ Neracionalni režim i
ritam rada,§ Noćni rad,§ Naprezanje
pojedinih organa, itd.
4.Psihosocijalni faktori• Međuljudski odnosi• Motivacija• Maladaptacija• Porodična situacija• Stres usled prevelikih
zahteva...
Profesionalna oštećenja.
Profesionalna oštećenja
• Nastaju kada se štetnosti pojavljuju u takvom obliku, količini, intenzitetu...,
→ Pri čemu dolaze u kontakt sa radnikom... → i deluju dovoljno dugo da mogu izazvati
prolazno ili trajno oštećenje organizma radnika.
VRSTE
• Profesionalna oštećenja su:
1. PROFESIONALNE BOLESTI
2. POVREDE NA RADU
3. BOLESTI U VEZI SA RADOM
Profesionalne bolesti
§ Definicija:§ “Bolesti nastale (prouzrokovane) dužim
neposrednim uticajem procesa rada i uslova rada na poslovima koje obavlja osiguranik”
§ Etiološki faktor nastanka profesionalnih bolesti jesu ŠTETNOSTI na radnom mestu
§ Postoji jasna uzročno-posledična veza
• Najvažnije profesionalne bolesti koje se ujedno i najčešće sreću su:
1. oštećenje sluha usled buke,
2. bolesti izazvane jonizujućem zračenju i profesionalni maligniteti,
3. profesionalna trovanja metalima (olovo, živa, kadmijum), organskim rastvaračima (benzol i njegovi homolozi) kao i
4. profesionalna oboljenja pluća kao što su bolesti uzrokovane prašinom kvarca i azbesta (pneumokonioze) ili usled aerozagađenja (HOPB, hronični bronhitis) i
5. hronićni dermatitis (oboljenje kože).
Bolesti u vezi sa radom
• Kod bolesti u vezi sa radom nema direktne uzročno-posledične veze
• To su bolesti multikauzalne geneze i nisu specifične za određenu profesiju.
Prema preporuci WHO bolesti u vezi sa radom su:
1. Bihevioralni poremećaji
2. Arterijska hipertenzija
3. Ishemijska bolest srca
4. Hronična nespecifična oboljenja organa za disanje
5. Bolesti lokomotornog sistema
Povrede na radu
• Povreda na radu je narušavanje:– Zdravlja– Fizičkog i– Psihičkog integriteta
• Usled povrede na radu nastupa: • lakše ili teže telesno oštećenje • Ili oboljenje, poremećaj psihičkog zdravlja sa
trajnim ili vremenski ograničenim posledicama• ili smrt.
Povreda na radu je i povreda koju radnik zadobije:
• na redovnom putu na posao ...• kao isključiva posledica nesrećnog slučaja ili
više sile...• u vezi sa akcijama spasavanja..• Ili odbrane od elementarnih nepogoda ili
nesreća• Pri obavljanju društvenih funkcija ili
građanskih dužnosti na poziv državnih organa
• Pri odsluženju vojnog angažovanja..
Higijensko-sanitarne karakteristike
preduzeća
Higijensko -sanitarno uređivanje radne sredine odnosi se na: 1. Lokaciju objekta (preduzeća),
2. Građevinske karakteristike objekta,
3. Snabdevanje vodom i uklanjanje otpadnih materija,
4. Zagrevanje, osvetljenje i ventilaciju,
5. Održavanje higijene radnih prostorija,
6. Higijensko održavanje sanitarnih prostorija i uređaja.
Izbor lokacije zavisi od:
1. blizina izvora sirovina i energije za rad;2. dobre saobraćajne veze (drumske, železničke,
vodene) za dovoz sirovina, odvoz proizvoda;3. strujanje vazduha 4. vodotoka (snebdevanje vodom) i5. mogućnosti odvođenja otpadnih voda6. karakteristike klime i reljefa (sunčevo zračenje,
prirodno provetravanje, suvo ocedno zemljište..).
Lokaciju objekta (preduzeća),
Industrijska zona se locira:• tako da vetar „nosi“
aerozagađenja na suprotnu stranu od naselja
• I nizvodno (otpadne vode)• Između industrijske i
stambene zone se formira zaštitni prostor, zona sanitarne zaštite.
Krug preduzeća
• Veliko preduzeće zahteva veći krug u kome se može odvijati i motorni saobraćaj,
• pa je u tom slučaju potrebno postaviti signalizaciju i saobraćajne znake.
Unutar samog preduzeća, mora biti dovoljno mesta za komunikaciju radnika i vozila (npr.krana). Te „unutrašnje saobraćajnice“ treba da su u ravni poda, obeleženih ivica (bojom), sa što manje ukrštanja (sa npr železničkim delom).
Radne prostorije
• Da svako zaposleno lice treba da ima najmanje:
• 2m² slobodne površine poda, • 10m³ vazdušnog prostora,• 2.8 m je najmanja visina radne prostorije (od
poda do plafona), a ako ima aerozagađenje, onda treba da ima visinu 3m.– 2.6m može da bude visina magacina,
administracije i dr. tehničkih prostorija.
Radni prostor
Pomoćne prostorije su:• zdravstvena stanica
(ambulanta), • garderoba, • kupatila, • umivaonice, • kuhinjski blok, • prostorija za
pušenje, • nužnici.
Osvetljenje radnog prostora• Gde god je moguće
treba upotrebiti prirodno osvetljenje (prozori, staklena vrata, krov..) koje treba da je ravnomerno raspoređeno.
Zagrevanje
U zimskom periodu obavezno je zagrevanje.Ako je radni prostor preko 500m² treba da se zagrevaju centralnim sistemom
Snabdevanje vodom
• Stalni objekti treba da su povezani na vodovodnu mrežu ili treba obezbediti sopstveni (lokalni) izvor.
• Vodu za piće najbolje je uzimati pomoću higijenskih slavina (fontana).
Korisno je imati tehnološku vodu (koja nije za piće) koja je jeftinija.
Ako postoje i jedna i druga mreža, neophodno je strogo ih odvojiti i dobro obeležiti.
Otpadne vode fabrika
• Otpadne vode mogu se ispuštati u gradsku kanalizaciju samo ako ne sadrže otrovne i opasne materije
• Ako sadrže- moraju se prethodno pročistiti (filtrirati) i neutralisati