Sadraj!

3Uvod

4Biblioteke

4Tipovi podataka

5Operatori

7Prva grupa zadataka

9Primjer 1. Povrina i zapremina valjka

10Primjer 2. Stepenovanje broja

10Primjer 3. Heronov obrazac

11Primjer 4. Aritmetike operacije

13Primjer 5. Ispis brojeva intervala unazad

14Primjer 6. Aritmetika sredina

16Primjer 7. Trougao

16Primjer 8. Kocka

17Primjer 9. Razdvajanje broja na cifre

19Primjer 10. Udaljenost izmeu dvije take u koordinatnom sistemu

20Drugi nivo zadataka

20Primjer 11. Sabiranje stringova

21Primjer 12. Pretraivanje stringova

22Primjer 13. Ubacivanje stringa u string

23Primjer 14. Palindrom

24Primjer 15. Meta

25Primjer 16. Hljeb

26Primjer 17. Prost broj

27Primjer 18. Broj 32759

28Primjer 19. Cifre petocifrenog broja

29Primjer 20. Savren broj

31Trea grupa zadataka

31Primjer 21. Fibonaijev niz

32Primjer 22. Aritmetika sredina niza

33Primjer 23. Sortiranje niza u opadajuem redoslijedu

34Primjer 24. Formiranje treeg niza

35Primjer 25. Transformacija niza

37Primjer 26. Proizvod matrice sa skalarom

39Primjer 27. Proizvod dvije matrice

41Primjer 28. lanovi na glavnoj dijagonali matrice

43Primjer 29. Dijagonalna matrica

45Primjer 30. Proizvoljna matrica pomnoena sa najveim lanom

47Literatura

Uvod

Programski jezik C++ vii programski jezik koji je prvobitno razvije u Bell Labs (labaratoriji telekomunikacione kompanije Bell) za objektno orijentisano programiranje tokom 1980 tih kao proirenje programskog jezika C, pa mu je originalno ime bilo C sa klasama (engl. C with classes). Zbog velike potranje za objektno orijentisanim jezicima i sposobnostima, standard programskog jezika C++ ratifikovan je 1998 godine.

Za potrebe svog seminarskog rada u koristiti programsko okruenje Visual Studio 2013.

Seminarski rad sadri slijedea pogljavlja:

1. Uvod u C++ ( biblioteke, tipovi podataka, operatori)2. Prva grupa zadataka ( naredbe uslovnog prelaska (if i switch), do-while petlja)3. Druga grupa zadataka ( intervali, stringovi)

4. Trea grupa zadataka ( nizovi, matrice)

Svaki programski jezik ima skup strogo definisanih pravila kojima se opisuje postupak graenja programa. Sintaksnim pravilima se definie nain formiranja korektnih konstrukcija jezika, dok semantika odreuje njihovo znaenje. Naredbe programskog jezika visokog nivoa su bliske engleskom jeziku i struktuirane tako da odgovaraju nainu razmiljanja ovjeka programera.

Uvod u C++Biblioteke

Jedna od specifinosti C++ jezika jeste njegov rad sa bibliotekama. Biblioteke su organizovane tako da sadre skup funkcija. Pozivamo biblioteke prema potrebama za tim funkcijama. Ukljuivanje biblioteka radi se prije prelaska na glavni dio programa. Biblioteka se ukljuuje naredbom #include . Neke od najee korienih biblioteka:1. #include - biblioteka standardnih naredbi

2. #include - biblioteka sa matematikim funkcijama

3. #include - biblioteka koja sadri funkcije za rad sa stringovima

4. #include - skup naredbi koji nam omoguuju komunikaciju sa programom

Ideja rada sa bibliotekama je da se program ne optereuje bespotrebno objektima koji se nee koristiti unutar programa.

Nakon definisanja biblioteka, slijede dva reda:

1. Using namespace std; - naredba kojom govorimo programu da emo korititi standardne naredbe i zbog mogunosti da se u dvije razliite biblioteke nau dvije naredbe istog nazima, a razliite namjene.

2. Int main () ova naredba oznaava poetak glavnog dijela programa koji se nalazi unutar vitiastih zagrada {} u tzv, tijelu programa.

Osnovne naredbe koje omoguavaju pisanje koda su:

1. { - oznaava poetak pisanja koda, kao i poetak tijela neke naredbe npr. For, while, if

2. Cout > - naredba koja omoguava unos varijabli sa tastature

5. System(Pause) naredba omoguava da program stane i eka dok se ne pritisne neki taster na tastaturi

6. Return 0 oznaava kraj programa, ne vraa nikakvu vrijednost

7. } oznaava kraj koda ili tijela naredbeTipovi podataka

Tip podataka je skup vrijednosti koje imaju zajednike karakteristike. Najznaajnija od njih je skup operacija koje su definisane nad vrijednostima tog tipa. U veini jezika za programiranje susreu se slijedei tipovi podataka:

Numeriki (cjelobrojni i realni)

Logiki

Znakovni

Konstante su odreene vrijednosti koje se ne mjenjaju tokom izvravanja programa. Zadaju se eksplicitno, pisanjem konkretne vrijednosti, npr. Kada koristimo konstantu PI definiemo je kao const inst PI = 3.14159.Vrijednosti promjenljivih se mijenja tokom izvravanja programa. Promjenljiva je odreena svojim tipom i imenom. Npr. Int a odreuje da se vrijednost promjenljive smjeta u a a int oznaava tip promjenljive nad kojom e se izvriti operacije iz skupa cijelih brojeva.

Tip podatkaKljuna rijeProstor u bajtimaRaspon vrijednosti

CharacterChar1-128 do 127

IntegerInt2-32768 do 32767

Short IntegerShort2-32768 do 32767

Long IntegerLong4-2147483648 do 2147483647

Unsigned characterUnsigned char10 do 255

Operatori

C++ programski jezik koristi slijedee operatore : dodjeljivanje, aritmetike, poreenja, inkrementovanja i dekrementovanja, logike, nad bitovima, pomjeranja, sizeof i adresa od i posredni pristup.

1. = je operator dodijele vrijednosti promjenljive,npr.Promjenljivoj a tipa int dodijeljujemo vrijednost 24: int a = 39;

Promjenjljivoj h tipa int dodjeljujemo vrijednost p: char znak=h;

2. Aritmetiki operatori:

OperatorOpisPrimjer

+Sabiranje5 + 5 = 10

-Oduzimanje12 4 = 8

*Mnoenje25 * 4 = 100

/Dijeljenje25 / 5 = 5

%Moduo23 % 4 = 5

3. Operatori poreenja

Ovi operatori kao rezultat daju logiku vrijednost tano ili netano

OperatorOpis

==Jednako

!=Razliito

>Vee

r; // omoguava uitavanje vrijednosti sa tastature

cout > h;

P = 2 * r * r * PI + 2*r*PI*h ;

V = r * r * PI * h;

cout (b - c) && (a + c) > b > (a - c)) // provjeravamo da li se od unesenih stranica moe formirati trougao

{

// ako je uslov ispunjen izvavaju se naredbe sa formulama

s = (a + b + c) / 2;

P = sqrt (s * (s - a) * (s - b) * (s - c));

//korijenovanje

cout