veljaca 2002 - inet · ni iz ~ega su izvu~ene primjerene pouke - mo`e se re}i da je TS Ernestinovo...

PRIVATIZACIJAVjerojatno je ve}ina vas 1. oùjka o.g. pratilaraspravu saborskih zastupnika o Prijedloguzakona o privatizaciji Hrvatske elektroprivre-de. S obzirom da je do zavr{etka pripremeza tisak ovog broja HEP Vjesnika prvo ~itan-je u Hrvatskom saboru jo{ u tijeku, a pret-postavljamo da }e biti puno izmjena jer jetekst nedore~en i u mnogim svojim odred-bama kontradiktoran, donosimo na~elanstav Uprave HEP-a o privatizaciji.

Naime, privatizacija nije sama sebi cilj, negosredstvo za postizanje to~no odre|enih cilje-va. U tom smislu Uprava HEP-a afirmativnogleda na proces privatizacije u onoj mjerikoliko }e on biti u funkciji ja~anja tvrtke. Ta-kav pozitivan stav dodatno je utemeljen i na~injenici da proces privatizacije moè biti i ufunkciji drugih gospodarskih ciljeva.

Ulazak drugih dioni~ara u vlasni~ku struktu-ru bit }e dodatan poticaj managementu iradnicima za produktivnijim, efikasnijim iprofitabilnijim poslovanjem. Istodobno, pri-hod ili dio prihoda od privatizacije - ukolikobude uloèn u razvoj tvrtke - moè zna~ajnodoprinijeti ostvarenju brojnih projekata pla-niranih u HEP-u kao {to su: pobolj{anje po-uzdanosti opskrbe i kvalitete napona,izgradnja novih proizvodnih, distribucijskih iprijenosnih objekata, unaprije|enje odnosas kupcima i drugi. S obzirom da ve}inu spo-menutih projekata mogu izvesti hrvatska po-duze}a, to moè biti zna~ajan doprinosrazvoju hrvatskog gospodarstva.

S druge strane, upitan je razlog da dràvapod svaku cijenu ima 100 posto dionica iupravlja~kih prava u HEP-u. Nacionalni inte-

res moè se potpuno korektno {tititi i smanjim udjelom u portfelju. Istodobno, stva-ranje mogu}nosti da hrvatski mirovinski fon-dovi i hrvatski gra|ani mogu ulagati ukupnju dionica profitabilnog i dugoro~noposlovno stabilnog HEP-a moè zna~ajnodoprinijeti razvoju trì{ta kapitala u Republi-ci Hrvatskoj i biti jamstvo uspjeha i energet-ske i mirovinske reforme.

Zbog toga je od odlu~uju}e va`nosti da za-konsko rje{enje uvaì da je najbolji oblikza{tite nacionalnih interesa osiguranje do-statne razine trajnog udjela dràve u vla-sni~kom portfelju te o~uvanje HEP - Grupekao cjelovite tvrtke sa svim temeljnim dje-latnostima. Nepotrebna je dvojba o tomu jeli za o~uvanje nacionalnih interesa u malomelektroenergetskom sustavu poput hrvat-skog va`nija djelatnost distribucije, proiz-vodnje ili prijenosa. Niti u jednoj nije nu`napotpuna, ali je u svakoj poèljna dovoljnadràvna kontrola i vlasni{tvo.

Uz nastavak intenzivnih aktivnosti HEP-a nasniàvanju tro{kova i pove}anju efikasnostiposlovanja (koji su ove dvije godine vi{enego o~iti), va`no je da Vlada podupre iprijedlog da se, kroz restrukturiranje tarifa iumjereno pove}anje cijena, stvore preduv-jeti za zna~ajna investicijska ulaganjausmjerena na otklanjanje svih naslije|enihtehni~kih i tehnolo{kih te{ko}a. Odnosno,za stvaranje pretpostavki profitabilnog po-slovanja HEP-a i zna~ajno podizanje njego-ve vrijednosti. Stoga je va`no da sekvalitetnim zakonom o privatizaciji stvorepretpostavke za trajnu za{titu nacionalnihinteresa, kao i pretpostavku da HEP budeprivla~an ulaga~ima me|u kojima }e pred-nja~iti hrvatski gra|ani i hrvatski mirovinskifondovi.

Ður|a Sušec,Glavni i odgovorniurednik HEP Vjesnika

U OVOM BROJUZapo~inje obnova TS 400/110 kV Ernestinovo i izgradnja TS 400/220/110 kV @erjavinec 3, 4, 5

Do~ek Janice Kosteli} i Hrvatskog olimpijskog tima utjecao na dijagrampotro{nje elektri~ne energije 6

Odràna hrvatska energetska konferencija u Washingtonu 7

HK CIGRÉ o u~incima energetskih zakona 8, 9

[irenje partnerstva u kori{tenju elektri~ne energije 13, 14

Za{titi okoli{a sve ve}a pozornost 16

Tehnologija dokida privatnost 18, 19

Tehnolo{ki skok telekomunikacijskog sustava HEP-a 21

TE Rijeka: Pet puta vi{e elektri~ne energije od plana 24, 25

Remont HE na Dravi i TE Plomin 1 26, 27, 31-35

33

6

27

TS 400/110 KV ERNESTINOVO I TS 400/220/110 KV @ERJAVINEC

ZAPOÎNJE OBNOVA TS ERNESTINOVO!!!

TRINAESTOG oùjka ove godine, sve~ano }e biti obiljeènpo~etak radova na dugo pripremanoj obnovi transforma-torske stanice 400/110 kV Ernestinovo, jedne od glavnih~vornih to~aka u prijenosnoj mreì. To je bio uzoran prim-jer tehnologije tog vremena, a njena visoka optere}enjasvjedo~ila su o vrlo dinami~nim energetskim aktivnostimavelikog broja sudionika u svim smjerovima - dok su TSErnestinovo i pripadni dalekovodi trajali - do ratne 1991.godine. Njenim uni{tenjem izgubljena je glavna opskrbnato~ka isto~nog dijela Hrvatske, a mreà UCTE je razdvoje-na na dvije sinkrone zone, {to traje jo{ i danas.

Podsjetimo se. TS 400/110 kV Ernestinovo, u bilizini Osije-ka, jedna je od ~etiri transformatorske stanice gornjeg napo-na 400 kV, uz TS Tumbri u blizini Zagreba, TS Melina u bliziniRijeke i TS Konjsko u blizini Splita. Te su transformatorskestanice bile povezane me|usobno, ali i sa susjednim elektro-privrednim sustavima. Me|utim, u Domovinskom ratu, tizna~ajni elektroenergetski objekti sustavno su razarani. Sjeti-mo se avionskih napada na TS Tumbri i TS Konjsko. Ali, naj-vi{e je razaranjima bila izloèna TS Ernestinovo, koju jeposada morala napustiti 21. studenog 1991. i hrvatskoj stra-ni je bila nedostupna sve do sredine 1998. godine. Nakon{to je izra|en glavni projekt obnove TS Ernestinovo i ponud-bena dokumentacija za obnovu, 1999. godine je gradili{tepripremljeno za obnovu.

U prigodi zapo~injanja radova obnoveTS Ernestinovo,podsjetimo se vremena izgradnje ove doista zna~ajne Tra-fostanice u hrvatskom elektroenergetskom sustavu. Pri-sjetit }emo se i rata i najteìh razaranja, a kasnije isustavnog plja~kanja ovog postrojenja, vremena pre-pu{tenosti propadanju, kao i rasprava o njenoj obnovi. Da-nas moèmo biti zadovoljni {to na stranicama HEPVjesnika moèmo najaviti slu`beni po~etak obnove TSErnestinovo, ali i po~etka dugo godina planirane izgradnjeTS 400/220/110 kV @erjavinec.

VRIJEME RATA

Do 1991. godine, uz redoviti pogon TS Ernestinovo, do-gra|eno je pet novih vodnih polja na strani 110 kV. Maksi-malno optere}enje transformatora 2 x 300 MVA od 346MW ostvareno je 1988. godine, a maksimalno opte-re}enje voda 400 kV Ernestinovo - Mladost bilo je 1,25GVA. Ono {to je obiljeàvalo prijenosnu mreù u Slavonijii Baranji bila je ~injenica da se na jedan kilovatsat dobav-ljen radi potro{nje na tom podru~ju, jedan do dva kilovat-sata tranzitiralo na druga podru~ja preko te mreè.

Uz dvije velike havarije u razdoblju od 1977. do 1991. go-dine - poàr transformatora 400/110 kV u 1980. godini iunutra{nji proboj transformatora 400/110 kV u 1984. godi-ni iz ~ega su izvu~ene primjerene pouke - moè se re}i daje TS Ernestinovo normalno radila i ìvjela svoj ìvot.

A tada, od sredine rujna do kraja studenog 1991. godineTS Ernestinovo trpi avionska, mitraljeska, minobaca~karazaranja sve do èstokih borbi u neposrednoj blizini Tra-fostanice. Nakon {to je posada bila prisljena napustiti pro-stor Trafostanice, koja ostaje na privremeno okupiranom, apotom u podru~ju pod za{titom Ujedinjenih naroda uUNPA zoni, nastavlja se daljnje uni{tenje postrojenjaplja~kom materijala i opreme. Naime, potpuno je uni{tenaili oplja~kana doslovce sva elektri~na oprema, ~eli~nakonstrukcija je devastirana brojnim pogocima raspr{enihprojektila, temelji aparata i uzemljiva~ka mreà su o~uva-ni, a zgrade su o{te}ene do 25 posto osnovne strukture stim da je njihova unutra{njost potpuno devastirana. Od100 kilometara signalnih kabela u kabelskim kanalimanije ostao niti metar, a svi bakreni zemljovodi odrezani su

doga|aj

HEP VJESNIK 133, VELJAÂ 2002. 3

Prirodno i neprirodno

Od TS @erjavinec, samo je djelomi~no izgra|en Cen-tar daljinskog upravljanja

IZGRADNJA OSTVARENAU 64 MJESECA!Inicijativa za gradnju mreè 380 kV na podru~ju negda{njedràve Jugoslavije u duljini dalekovoda od pribli`no 2700kilometara pokrenuta je na Savjetovanju CIGRÉ 1970. go-dine. Stru~njaci tada{nje Elektroslavonije 1972. godine suutvrdili temelje za rje{enje mreè 380 kV u Slavoniji i Ba-ranji i projektne zadatke i to za projektiranje TS 380/110 kVErnestinovo i tri dalekovodne dionice 380 kV ukupne dulji-ne trasa od pribli`no 200 kilometara na tom podru~ju. Na-pravljen je mre`ni plan aktivnosti i u oùjku te godineobjavljeno da }e izgradnja trajati 68 mjeseci, {to je bilato~na procjena. Naime, do pu{tanja u pogon po~etne eta-pe izgradnje pro{lo je 64 mjeseca.

Osiguran je doma}i udjel u financiranju izgradnje, aMe|unarodna banka za obnovu i razvoj odobrila je kreditod 75 milijuna dolara za ~itavu jugoslavensku mreù.Obavljene su prireme za utvr|ivanje najpovoljnije trasevoda 380 kV od Ernestinova prema Zagrebu, raspisane sume|unarodne licitacije za krupnu opremu i ogla{eno pri-kupljanje ponuda za doma}u opremu. Osim toga, stru~nja-ci Elektroslavonije, obilaskom nekoliko postrojenja u[vicarskoj i Italiji, skupljali su iskustva pri gradnji, pogonui odràvanju. Nakon dvije godine priprema - tehni~kih,imovinsko-pravnih, nov~anih i organizacijskih, u oùjku1974. godine objavljeno je da izgradnja moè po~eti!

Radovi su zapo~eli u travnju te godine, odnosno 8. svibnjase polaè temeljni kamen kod prvog stupa dalekovoda.Mreà dobiva novo ime - 400 kV umjesto 380 kV. Do kraja1974. godine podignuto je prvih 50 stupova, a krajem tegodine zapo~inje gradnja Trafostanice. Krajem srpnja1977. godine pu{tena je u rad po~etna etapa izgradnje i to:vod 400 kV iz TE Obrenovac, jedan transformator 300 MVAi dio priklju~enih vodova 110 kV. Tijekom 1978. godine, uzpogon TS Ernestinovo, postupno se gra|evinski i monta`nozgotovljuju pojedine podcjeline tvore}i cjelovito projekti-rano rje{enje. Ostvaruje se pogon voda 400 kV Ernestinovo- Tumbri i Ernestinovo - Tuzla. Montiran je i drugi transfor-mator 300 MVA, a daljinsko upravljanje iz CDU Osijekostvaruje se 1980. godine.

Ukupna vrijednost objekata mreè 400 kV na podru~ju Sla-vonije i Baranje iznosila je tada{njih 30 milijuna dolara.

sve do ulaska u tlo. U zgradama su iz zidova i{~upani svidijelovi elektri~nih instalacija. Ukupno je procijenjeno 85posto o{te}enosti Trafostanice. [to je od nje ostalo?Samo tlocrt, prostor raspleta vodova 400 i 110 kV, pro-metnice i dijelom ono {to je bilo ispod razine tla. Razore-nost je tolika da za obnovu TS Ernestinovo treba uloìtiskoro jednako toliko financijskih sredstava koliko je po-trebno za izgradnju novog objekta.

PRAVODOBNO OSIGURANOODVAJANJE OD TS ERNESTINOVO

O stupnju razaranja mreè Slavonije i Baranje govori po-datak da je po~etkom rujna ratne 1991. godine bilo petposto dalekovoda izvan pogona, da bi krajem rujna i u li-stopadu stupanj njihove o{te}enosti dosegao ~ak 43 po-sto, a u prosincu je ~ak 52 posto dalekovoda bilo izvanpogona.

Vrijedni i domi{ljati slavonski elektroprivrednici zamje-njuju o{te}ena mjesta neo{te}enim, slabija rje{enja bo-ljim, izostavljaju manje bitno, spajaju ina~e nepovezano,razdvajaju ina~e spojeno, pogone uz niì napon, sele kri-ti~ne punktove na nove lokacije...Vaàn datum da se osi-gura svjetlost Slavoniji i Baranji je 11. listopada 1991.godine, kada se pravodobno osiguralo odvajanje od TSErnestinovo i dobava elektri~ne energije iz zapadnog dije-la sustava. Odnosno, iz Na{ica za Osijek, Valpovo i Bara-nju za {to je napravljeno premo{tenje izme|u 110 kVvodova prema Na{icama i izgra|en privremeni dalekovod"505/0" zapadno od TS Ernestinovo. Potom je za samo 22dana izgra|ena privremena transformacija 110/35 kV"505". Jednako kako je osiguran Osijek, trebalo je tou~initi za cijelu Slavoniju, pa je za samo 44 dana iz-gra|ena i 21. svibnja 1992. godine pu{tena u rad privre-mena transformacija "1505/2" 220/110 kV. Upravo je tatransformacija bila odlu~uju}a za Slavoniju i Baranju kadaje prekinuta dobava elektri~ne energije iz Bosne.

S druge strane, u |akova~ko-na{i~kom sektoru izgra|en jeprivremeni dalekovod 220 kV "1505/3", kojim je cijeli su-stav Slavonije i Baranje povezan sa sredi{njim dijelomHrvatske. Sve do kraja 2000. godine ukupno je 50 kilome-tara prijenosne mreè funkcioniralo pod statusom "privre-meno" . Naime, dinamiku planirane obnove dalekovoda110 kV diktiralo je ~i{}enje terena od mina. Krajem 200.

godine pu{teni su u pogon DV Osijek 2-Osijek 3 te Osijek2-(Ernestinovo)-Vukovar, a krajem prosinca pro{le godi-ne, dovr{ena je nulta etapa sanacije 110 kV mreè na po-dru~ju Slavonije i Baranje te su pod napon pu{tenidalekovodi 110 kV Osijek 2-Beli Manastir,110 kV Ernesti-novo-Osijek 2/1 i 110 kV Ernestinovo-\akovo 2. Za obno-vu jo{ ostaje pribli`no 70 kilometara vodova 110 kV, takoda }e se potpuno prestati koristiti vodovi izgra|eni u ratuna drvenim stupovima, popularni drvenjaci koji su, zajed-no s drugim privremenim rje{enjima, spasili Slavoniju iBaranju od mraka.

POSEBNA PRIÂ O DALEKOVODU400 KV TUMBRI - ERNESTINOVO

Ne smijemo ovom prigodom ne spomenuti na{ veliki - Ve-liki, ratni dalekovod 400(220)kV - "1505/2" , koji je pod na-ponom 110 kV, a potom 220 kV u vrijeme rata, i kasnije, idobavljat }e elektri~nu energiju za Slavoniju i Baranju svedo dovr{etka obnove TS Ernestinovo iz zapadnog dijelahrvatskog elektroenergetskog sustava. Rije~ je o dalekovo-du TS Tumbri - TS Ernestinovo. U vrijeme pu{tanja u rad1978. godine, taj je interkonekcijski dalekovod bio najja~aveze istok - zapad. Ve} 4. svibnja 1991. godine miniran jenjegov stup broj 267, ali na sre}u stup je bio samo djelo-mice o{te}en, a kasnije u dijelovima ratnog àri{ta daleko-vod je tako|er o{te}ivan. U sije~nju 1992. godinezapo~inje sanacija i poporavak DV 400 kV Tumbri - Ernesti-novo s nakanom da ga se pripremi za privremeni pogonprema Slavoniji na razini 110 kV. To zna~i uspostavljanjeprivremene ratne varijante rje{enja napajanja Slavonije iBaranje iz prijenosne mreè 110 kV: izlaz DV 110 kV Mra-clin - Ludina iz TS Mraclin do kriànja s velikim vodom ipotom spoj na DV 400 kV Tumbri - Ernestinovo. S obziromna ograni~enu mo} dalekovoda i ~este ispade, razmotrenaje mogu}nost uspostavljanja pogona DV 400 kV Tumbri -Ernestinovo na razini 220 kV. Uz puno umije{nosti i entuzi-jazma napravljene su pripreme i 20. svibnja 1992. godineDV 400 kV Tumbri - Ernestinovo uspostavljen je na 220 kVprijenosnom naponu, koji je jam~io sigurniju opskrbu elek-tri~nom eneregijom Slavonije i Baranje To je bila velika rat-na, tehni~ka i ljudska pobjeda prenosa{a iz Osijeka iZagreba, kao i Kon~ara i Dalekovoda.

Prva godina bila je te{ka za rad tog dalekovoda, a 1993. jepreteìto radio normalno, bez obzira {to normalno zna~i za

te godine, uz puno pozornosti odràvanju i pogonu.Me|utim, trasa dalekovoda prolazila je okupiranim po-dru~jem zapadnog dijela Slavonije i kroz UNPA zonu. Mi-nirane trase onemogu}avale su bilo kakve zahvate nadalekovodu. Sre}om, tijekom 1993. i 1994. godine nijebilo potreba za intervencijama, ali se uz posebno odo-brenje Vlade Republike Hrvatske ishodilo potrebnodopu{tenje, tako da je 2. studenog 1994. godinezapo~elo ~i{}enje trase od mina DV 400 (220) kV Tum-bri-Ernestinovo. Ure|enje raspona u duljini od skoro 25kilometara zavr{eno je za 40 dana, prije zime.

U svibnju 1995. godine, akcija Bljesak osloba|a i na{ Da-lekovod. Njegov je pogon stabilan, a odràvanje skoro ne-mogu}e s obzirom na ìvotno obilje`je takvogveleprijenosnog dalekovoda. Stoga se popravci obavljajupod naponom i to angaìranjem ma|arskog izvo|a~a, po-duze}a OVIT iz Budimpe{te. Ratni dalekovod je u pogonu idalje sa svim slabostima radijalnog napajanja. êkamo daDV Tumbri - Ernestinovo ponovno po~ne raditi na svomstarom naponu - 400 kV, za koji je projektiran i gra|en.

IPAK SE KRE]E!

Nakon potpisivanja ugovora, 8. oùjka o.g. o financiranju trikapitalna programa obnove i izgradnje elektroprijenosnihobjekata s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak koji obuh-va}a: Ugovor za obnovu TS 400/110 kV Ernestinovo i ob-novu DV 400 i 110 kV koji povezuju tu Trafostanicu selektroenergetskim sustavom i ostalih pridruènih objekata iizgradnju TS 400/220/110 kV @erjavinec i ostalih pri-druènih objekata, te Ugovora s Konzorcijem Kon~ar o ob-novi TS Ernestinovo i izgradnji TS @erjavinec, kao iUgovora s Dalekovodom, Zagreb za obnovu 400 kV dale-kovoda Ernestinovo - Mladost (Srbija), Ernestinovo - Uglje-vik (Bosna) i Ernestinovo - @erjavinec, kao i obnovu DV 220kV \akovo - Grada~ac i 110 kV pripradnih dalekovoda kojise napajaju iz TS Ernestinovo - posao moè zapo~eti.

Nakon obnove TS Ernestinovo, prijenosna mreà Slavonijei Baranje bit }e povezana s hrvatskim elektroenergetskimsustavom vodom 400 kV Ernestinovo - @erjavinec, atako|er }e se obnoviti vodovi razine 400 kV prema Srbiji iprema Bosni i Hercegovini. Izgradit }e se i dvostruki vod400 kV Ernestinovo - Pecs.

doga|aj

4 HEP VJESNIK 133, VELJAÂ 2002.

Tu je bila visoka tehnologija, a iza rata - kr{ Sabirnice na tlu

Na razini 220 kV, TS 220/110 kV \akovo povezana je s dvavoda 220 kV, prema Tuzli i prema Grada~cu, a na razini 110kV, mreà je povezana s jedinom javnom elektranom na tompodru~ju, s Termoelektranom - toplanom Osijek, instaliranesnage od 95 MW. Postoje i vodovi prema sredi{njem dijeluHrvatske. Ono {to obiljeàva mreù 110 kV jest da su svetransformatorske stanice 110/35 kV priklju~ene na mreù sbarem dva voda 110 kV, da je ukupna instalirana snagatransformatora 110/35 kV skoro dva puta ve}a od sada{njevr{ne potro{nje i da je ukupna snaga mogu}e dobave umreù 110 kV pribli`no tri puta ve}a od sada{nje potro{nje,dakako, nakon obnove TS Ernestinovo.

U dalekoj budu}nosti valja razmi{ljati o mogu}oj dogradnjimreè 400 kV izme|u Drave i Save s posavskim ili podrav-skim dvostrukim vodom 400 kV i o eventualnom udvo-stru~enju vodova prema jugu i istoku, kao i o dva voda zapriklju~ak eventualno nove sna`ne elektrane u Osijeku ili naDunavu. U takvim okolnostima, mogu}e je razmi{ljati oprelasku TS \akovo na kori{tenje s primarnim naponom400 kV te njen priklju~ak na TS Ernestinovo.

SVE SPREMNO ZA POÊTAKIZGRADNJE TS @ERJAVINEC

TS @erjavinec je u planovima negda{njeg ZEOH-a posto-jala jo{ od 1986. godine, kada je izra|en projektni zadataki investicijski program. Tri godine kasnije, dovr{en jeglavni projekt i isho|ena je gra|evinska dozvola za TS @er-javinec. Njena izgradnja je zapo~ela 1989. i trajala do1991. godine, kada je obustavljena zbog nedostatka fi-nancijskih sredstava i rata. Do tada je djelomi~no iz-gra|ena zgrada Centra daljinskog upravljanja, kao ipomo}ni sadràji.

Potreba za njenom izgradnjom, kao i druge transformacije400/110 kV na {irem podru~ju grada Zagreba, bila je ini-cirana: nepovoljnom raspodjelom optere}enja izme|utransformacije 400/110 kV u TS Tumbri i 220/110 kV u TSMraclin, potrebom da se u suprotnom (sjeveroisto~om)

dijelu grada izgradi novo izvori{te za napajanje 110 kVmreè, kao i vizijama o razvoju 400 kV mreè {ireg po-dru~ja.

Daljnje okolnosti koje su utjecale na izgradnju i oblikovanjeTS @erjavinec su: ideja o izgradnji 400 kV interkonekcijeprema Ma|arskoj, najprije u sklopu prijenosa Ukrajina - Ita-lija, a potom kao projekt interkonekcije 2x400 kV Ma|arska- Hrvatska, kao i ratne i poslijeratne okolnosti i njihov utje-caj na dana{nji izgled mreè za prijenos elektri~ne energijeHEP-a (napose one napona 400 i 220 kV) na podru~ju Re-publike Hrvatske i one povezne sa susjednim zemljama(Bosna i Hercegovina, Slovenija, Jugoslavija). Osim toga,najavljivala se izgradnja IPP elektrane na lokaciji Jertovec,koja se od po~etnih 150 - 180 MW pove}ala na razmatranih240 - 250 MW i potreba da se proizvodnja ove elektraneplasira u sustav preko 110 kV mreè. To, pak, zahtijeva iz-gradnju novog dvostrukog 110 kV voda Jertovec - @erjavi-nec, no jo{ vi{e nagla{ava potrebu za poja~anjem 110 kVmreè oko i od interesa za @erjavinec (dva "te{ka" 110 kVvoda @erjavinec - Dubec; pro{irenje 110 kV postrojenja uTS Dubec; zahvati na DV 2x110 kV Resnik - Dubec - Ksaver;poja~anje sabirnica u TS Resnik; vod 110 kV @erjavinec -Dugo Selo uz pro{irenje 110 kV rasklopi{ta u TS DugoSelo). Nagla{ena je potreba za kvalitetnom napajanjem po-tro{a~kog podru~ja DP Elektra Zagreb na sjeveroistoku Za-greba, {to bi se rije{ilo preko TS 110/20 kV @erjavinec usklopu TS @erjavinec i potreba za poja~anjem napajanjaoslabljene 220 kV mreè sjeverozapadne Hrvatske (TS220/110 kV Mraclin, TE-TS 220/110 kV Sisak, TS 220/110kV Me|uri}). Ovo osobito s motri{ta skoro desetgodi{njegprekida 220 kV veza sa sustavom BiH (DV 220 kV Mraclin -Jajce i Me|uri} - Prijedor), kao i svojedobne najave iz Slo-venije o postupnom ukidanju njihove 220 kV mreè i to naj-prije one na {irem podru~ju Maribora.

ZA[TO NAM PRIORITETNOTREBA TS @ERJAVINEC?

Potro{nja elektri~ne energije na {irem podru~ju grada Za-greba u 1998. godini iznosila je 3.105 GWh, a ostvarenovr{no optere}enje bilo je 615 MW. Ukupna instaliranasnaga proizvodnih objekata na spomenutom podru~ju iz-nosi 245 MW , {to zna~i da se elektri~na energija za potre-be grada Zagreba u najve}em dijelu dobavlja prijenosnom

mreè izvan grada. Trenuta~no se podru~je grada Zagrebaopskrbljuje elektri~nom energijom iz ~etiri izvora: dvaproizvodna objekta - TE-TO Zagreb i EL-TO Zagreb -smje{tena unutar grada te dvije transformatorske stanice -TS 400/110 kV Tumbri i TS 220/110 kV Mraclin -smje{tene u vanjskom prstenu grada.

Manjak proizvodnih kapaciteta i nedostatak transformator-ske stanice 400/220/110 kV Zagreb Istok, izazivaju preop-tere}enje gradske 110 kV mreè i ~este prekide u napajanjuelektri~nom energijom pojedinih dijelova grada.

Od svih elektroenergetskih objekata predvi|enih za izgrad-nju u Hrvatskoj elektroprivredi, nedvojbeno je da je priori-tetna izgradnja TS 400/220/110 kV @erjavinec, ne samozbog pove}anja sigurnosti opskrbe elektri~nom energijom{ireg podru~ja grada Zagreba, nego i zbog stavljanja upunu funkciju novoizgra|enog DV 2x400 kV Heviz(Ma|arska) - @erjavinec.

Naime, Ugovorom izme|u Magyar Villamos Müvek Rt. Bu-dapest (MVM) i Hrvatske elektroprivrede (HEP) o izgradnjiDV 2x400 kV Heviz - @erjavinec (potpisanim 1996. godi-ne), Hrvatska elektroprivreda preuzela je i obvezu izgrad-nje TS 400/220/110 kV @erjavinec, koja je nu`na zafunkcioniranje te me|udràvne interkonekcije. Kako TS400/220/110 kV @erjavinec nije bila izgra|ena do pu{ta-nja u rad tog Dalekovoda, terminalne to~ke 400 kV hrvat-sko-ma|arske interkonekcije su TS 400/120 kV Heviz i TS400/110 kV Tumbri Me|utim, time je u pogonu samo jed-na trojka novoizgra|enog dvosistemskog voda, {to jeenergetski i ekonomski neopravdano.

Stoga, izgradnja TS 400/220/110 kV @erjavinec u kontek-stu trenuta~ne konfiguracije superponirane prijenosnemreè, kako Republike Hrvatske tako i njenog okruènja,ima vi{estruko opravdanje.

Temeljek Zaklju~ka Vlade Republike Hrvatske od 27. rujna2001. godine pristupilo se izravnoj pogodbi za izgradnju TS400/220/110 kV @erjavinec s doma}im Konzorcijem, suk-ladno uvjetima najpovoljnije ponude za obnovu TS400/110 kV Ernestinovo iz me|unarodnog javnog natje~aja.Procijenjena vrijednost radova i opreme za TS @erjavineciznosi 290 milijuna kuna, a rok izgradnje je 18 mjeseci.

Pripremila: \ur|a Su{ec

S otvaranja ponuda zaobnovu TS Ernestino-vo

Mr. sc. Ivica Toljan, ~lanUprave HEP-a i direktorDirekcije za prijenos i nje-govi suradnici s predsjed-nikom Uprave Kon~ara,Elektroindustrija d.d Da-rinkom Bagom prigodomizbora Konzorcija Kon~arkao najpovoljnijeg izvo-|a~a za obnovu TS Erne-stinovo i izgradnju TS@erjavinec


Vrlo je zna~ajan doga|aj od 26. studenog 2001. godi-ne, kada je raspisan me|unarodni javni natje~aj zaobnovu transformatorske stanice Ernestinovo, kojaobuhva}a: izradu izvedbenog projekta i projekta izve-denog stanja, nabavu cjelokupne opreme za trafosta-nicu, gra|evinske i obrtni~ke radove, te gra|enje -montaù, ispitivanje i pu{tanje trafostanice u pogon.Na natje~aju u kojem je ponudbenu dokumentacijuotkupilo 12 tvrtki, a ponude podnije dvije tvrtke - zaizvo|a~a je izabran Kon~ar-Konzorcij. Konzorcij sa~in-javaju tvrtke: Kon~ar-Inènjering za energetiku i tran-sport, Kon~ar-Elektri~ni visokonaponski aparati,Kon~ar-Sklopna postrojenja, Kon~ar-Mjerni transfor-matori, Kon~ar-Elektronika i informatika, Kon~ar-Mon-ta`ni inènjering i Dalekovod.

Rok za izvo|enje radova je 18 mjeseci, a cijena je pri-bli`no 195 milijuna kuna (pribli`no 26 milijuna EUR).

Tako|er je 29. prosinca 2001. godine objavljenme|unarodni javni natje~aj za obnovu dalekovoda 400,220 i 110 kilovolta iz programa Ernestinovo, kojim jeogla{ena obnova DV 400 kilovolta Ernestinovo-@erjavi-nec, Ernestinovo-Mladost i Ernestinovo-Ugljevik, DV220 kilovolta \akovo-Grada~ac, te DV 110 kilovoltaErnestinovo-\akovo/1, Ernestinovo-Osijek 1/2, Erne-stinovo-Valpovo, Ernestinovo-Vinkovci te Ernestino-vo-Na{ice. Na natje~aju, na kojem su ponudbenudokumentaciju otkupile dvije tvrtke i podnijele ponude,za izvo|a~a je izabran Dalekovod, Zagreb. Rok zaizvo|enje radova je 15 mjeseci, a cijena je pribli`no186 milijuna kuna (pribli`no 25 milijuna EUR).

DOÊK JANICE KOSTELI] IHRVATSKOG OLIMPIJSKOGTIMA UTJECAO NADIJAGRAMU POTRO[NJE

JANICA,JANICA,JANICA!VJEROVATNO ste jo{ uvijek pod dojmom velikog uspjehaJanice Kosteli} - osvojene tri zlatne i jedne srebrne medaljena Zimskoj olimpijadi. S obzirom da skoro sve zna~ajnedoga|aje, koji pobu|uju veliki interes stanovnika Hrvatskebiljeìmo na stranicama HEP Vjesnika, ali kroz prizmu dija-grama potro{nje, u~init }emo to i ovog puta.

Jer, 25. velja~e 2002. godine nije bio uobi~ajeni dan, jedanobi~an ponedjeljak. Bio je to dan kada su se Janica Kosteli},Ivica Kosteli}, Nika Fleiss i Ana Jelu{i} i cijeli Hrvatski olim-pijski tim vratili ku}i. Puno ljudi èljelo ih je do~ekati uZra~noj luci, na ulicama kojima su prolazili do Trga banaJela~i}a koji se tog dana pretvorio u skup nepreglednogmno{tva ljudi èljnih da se zajedno vesele, pjevaju i ple{u sdobro raspoloènim na{im Olimpijcima.

Takav neobi~an doga|aj odrazio se i na sliku dnevnog dija-grama potro{nje. Poku{ali smo vidjeti koliko je konkretandoga|aj utjecao na satnu potro{nju elektri~ne energije. Ali,ovakvi doga|aji-poreme}aji ne moraju biti jedini koji utje~una pona{anje potro{nje, nego se mo`da podudare skoro isto-dobno s ostalim odstupanjima (temperaturne promjene).Takve utjecaje nije lako razlu~iti i poku{ati egzaktno prezenti-rati. S obzirom da je HEP Vjesnik za velja~u ve} skoro zatvo-ren za nove priloge, nema vremena za temeljitu analizu istoga ostavljam odre|enu ogradu za iskazana zapaànja.

Na slici 1 i 2 prikazana je potro{nja za dan 25. velja~e 2002.godine i za ~etiri uzastopna ponedjeljka. To su 4., 11., 18. i,zna~i 25. velja~e 2002. godine. Grafikoni ostvarene potro{njeza navedene dane su prikazani u vremenu od 8 do 16 sati. Sviimaju sli~an vizualni trend. Ukoliko postoje neke razlike, onese odnose na detalje koji mogu, a ne moraju biti rezultatdo~eka Janice u Zagrebu i pred televizijskim ekranima. Slika-ma 1 i 2 su razli~iti vizualno predstavljeni navedeni dani.

[to se moè vidjeti iz grafikona, a posebno iz ovog od 25.velja~e 2002. godine?

Vr{no optere}enje ({pica potro{nje) bila je u devetom, a ne udesetom satu kako je to bilo pro{lih ponedjeljaka. Brojevimaod 1 do 4 nazna~ene su "{pice" za ~etiri ponedjeljka u vre-menu kad su ostvarene. U desetom satu do{lo je do pada po-tro{nje sa zna~ajnom vrijednosti pada gradijenta pravcapotro{nje. Ovakav pad potro{nje nije ranije ostvaren. Ne trebazaboraviti da je u svim iznesenim vrijednostima rije~ o sred-njesatnim veli~inama, {to ima svoje zna~enje.

Do trinaestog sata evidentan je trend pada potro{nje, ali tomoè biti i udjel podnevnog zatopljenja. Stoga, u ovakvimkonstatacijama treba biti oprezan i suzdràn.

Ali, uop}eno se moè re}i da je 25. velja~e 2002. godinedo{lo do odre|enih promjena u pona{anju potro{nje Hrvat-ske. Ta promjena je o~ita ukoliko se prate grafikoni ostalihponedjeljaka. Rije~ je o promjenama od pribli`no 50 MW.Takve vrijednosti nisu zna~ajne, ali ukazuju na ranije opisanetrendove (a ne iznose) poreme}aja. Sjetimo se samo nogo-metnog prvenstva SP France '98, Gorana Ivani{evi}a, @eljkaMavrovi}a... I, Janice Kosteli}!

Niko Mandi}

fenomeni


STO TISU]A LJUDI NA TRGU BANA JELAÎ]A, PUNE ULICE - VELIKA FE[TASVUGDJE GDJE ]E JANICA PRO]I ILI STATI, SVI DOÊKUJU JANICU. A ONA,JEDNOSTAVNA I VESELA, DONOSE]I HRVATSKOJ TRI ZLATNE I JEDNUSREBRNU MEDALJU, KAO DA JE TO NAJNORMALNIJA STVAR NA SVIJETU,DO[LA JE DOMA, U SVOJ GRAD, ME\U SVOJE...

HRVATSKA ENERGETSKA KONFERENCIJA UWASHINGTONU

IZNIMNOVELIKI INTERES

HRVATSKO gospodarsko izaslanstvo predvo|eno zamjenicom ministra gospodarstva Ma-jom Brinar, u glavnom je ameri~kom gradu Washingtonu 13. velja~e ove godine odràlojednodnevnu energetsku konferenciju. Uz iznimno veliki odziv ameri~kih tvrtki i svjetskihkorporacija predstavljene su hrvatske energetske tvrtke - Hrvatska elektroprivreda (HEP), Inai Jadranski naftovod (Janaf). Glavna tema konferencije, koju su s ameri~ke strane organizi-rali USTrade Development Agency, US Department of Commerce te Ex-im Banka i OPIC(Overseas Private Investment Corporation), bila je prezentirati zapo~etu reformu energet-skog sektora, njene ciljeve, na~in provo|enja te iznijeti planove hrvatske Vlade glede priva-tizacije i otvaranja elektroenergetskog trì{ta.

Umjesto o~ekivanih pribli`no 40 ameri~kih kompanija koje su se akreditirale za prezentacijuhrvatskih energetskih tvrtki, koja je pomno pripremana od studenog pro{le godine, zani-manje o mogu}nosti poslovne suradnje pro{irilo se je na stotinu predstavnika najuglednijihameri~kih poduze}a i korporacija. Neke od njih, barem {to se ti~e HEP-a, otprije su poznatehrvatskoj javnosti, poput ABB-a koji je sura|ivao na projektu, istina, nikada ostvarene iz-gradnje termoelekrane u Lukovu [ugarju ili Stone &Webster, koji je uz Westinghouse bioangaìran na izgradnji Nuklearne elektrane Kr{ko.

Thelma J. Askey, direktorica US Trade and Development Agency (TDA) ocijenila je pozitiv-nim pomak u hrvatskom energetskom sektoru te pripremama za privatizaciju {to je uteme-ljenje za ulaganje ameri~kih kompanija. Osobitim uspjehom je ocijenila {to u organizaciji"road showa" nije trebalo posebno poticati tvrtke za sudjelovanjem na konferenciji, ve} su -prema njenim rije~ima - neke od njih morali i odbijati. Premda postoji ameri~ki interes zaulaganjem u cjelokupni privatni sektor u Hrvatskoj, T. Askey je energetski ocijenila najva`ni-jim, a uz njega posebno se veù tehnolo{ki sektor te podru~je telekomunikacija. Do sada jeu Hrvatsku, samo od strane TDA, kroz 16 projekata uloèno 66 milijuna dolara, a kao jedanod vode}ih projekata Askey je izdvojila sudjelovanje u izgradnji Kombi kogeneracijskog po-strojenja TE-TO Zagreb.

Osim za HEP, veliki interes ameri~kih potencijalnih partnera bio je usmjeren i na Inu te Janaf.Pritom je posebna va`nost dana i Ininom poduze}u Crosco, koje je ve} potvrdilo svoju vri-jednost na poslovima u istraìvanju nafte i plina, te Janafovim projektima Dru`bAdria iSEEL-a (jugoisto~ni europski naftovod), kojim se nafta s bogatih nalazi{ta u Kaspijskom ba-zenu, gdje su najve}i koncesionari upravo ameri~ke i multinacionalne kompanije, èli dove-sti do toplijih mora, to~nije, do hrvatske luke Omi{alj na Krku.

U Washingtonu je potpisan i bilateralni Sporazum o suradnji Hrvatske banke za obnovu i razvi-tak (HBOR) i Izvozno-uvozne banke SAD-a (Ex-im Banka) o mogu}nosti zajedni~kih ulaganjau infrastrukturne i druge projekte u Republici Hrvatskoj. Naime, HBOR putem nekoliko kredit-nih programa financira doma}i izvoz te ga osigurava od politi~kih i komercijalnih rizika.

Tekst i snimka: Nada Kolega Grill

suradnja


KOMENTAR: HEP I JAVNO MI[LJENJE

TREBAMO LI SE ZAMISLITI?PRIJE puno godina, u raspravi o nuklearnoj energiji, jedan na{ uvaèni profesor nuklearne fizikegostovao je u jednoj televizijskoj emisiji i su~elice sebi imao je sugovornika - nekvalificiranogprotivnika nuklearne energije. Prigodom tog razgovora, stekao se dojam da je na{ stru~njak infe-rioran. Na pitanje kako se to moglo dogoditi, odgovorio je pitanjem: na koji na~in potpunom ne-poznavatelju takve jedne visoko stru~ne problematike dokazati da je neznalica?

Upravo takve nemo}i svjedoci smo u ~estim prigodama u kojima se nalaze predstavnici Hrvat-ske elektroprivrede s predstavnicima takozvane op}e ali i, nazovimo je, stru~ne javnosti.Obi~no se to odigrava prema scenariju napada i obrane. Jer, napad je dokazana metoda sve-op}eg odobravanja, osobito kada je usmjeren na monopolistu. I kada potpuno izostanu o~eki-vani odgovori "obrane", ili kada se zbog neprikladne prigode i manjka vremena odgovori samodjelomice, stje~e se dojam da predstavnici Hrvatske elektroprivrede nemaju prave odgovore.O ~emu je zapravo rije~?

Povod za ovaj napis je jedna dobro posje}ena promocija priru~nika, u kojem se savjetuje kakovalja racionalno koristiti elektri~nu energiju u ku}anstvu. Nakon predstavljanja priru~nika, da-kako da su se o~ekivala pitanja povezana s tekstom objavljenim u priru~niku, premda ni ostalapitanja nisu bila zabranjena. Ali, pitanja utemeljena na koliko-toliko smislenim argumentima,odnosno barem onakva na koja se moè i primjereno odgovoriti.

Me|utim, u prigodi o kojoj pi{emo, postavljena su pitanja koja su pokazala potpuno nepozna-vanje rada na{eg sustava. Kori{ten je uobi~ajeni scenarij napada na monopolistu - Hrvatskuelektroprivredu. Pritom bi se mo`da jo{ moglo tolerirati neznanje i unaprijed smi{ljen cilj na-pada, kojeg je mogu}e opravdanje silina nakane, predstavnika udruge potro{a~a, ali nikakone i predstavnika jedne ugledne dràvne institucije. Uvijek je tada dvojbeno treba li odgovoritiili pre{utjeti? Odgovor nije jednostavan i za njega treba vi{e vremena, a {utnja bi se moglaprotuma~iti kao odobravanje?! Primjerice, treba li posebno nagla{avati da i hidroenergija spa-da u obnovljive izvore energije, kada bi uz samo malo promi{ljanja to trebalo biti razumljivoprosje~no educiranom ~ovjeku? Treba li obja{njavati kakve sve kategorije gubitaka postoje usustavu? Ili, kolika je optimalna rezerva u sustavu? Ili, {to zna~i planiranje u sustavu gdje jejedino mogu}e dugoro~no predvi|anje? Ili, {to zna~i planirati, primjerice lokacije, a {to zna~ipostupak odobravanja pojedine lokacije i tko donosi odluku? O~ito je da treba, ali ne u ovak-vim ad hoc okolnostima.

Jer, ovo je samo jedna u nizu potvrda da javnost o na{em radu zna vrlo malo. A, neznanje i ne-razumijevanje pove}ava otpore u ostvarenju na{ih poslovnih ciljeva. Na{i su stru~njaci ~estozate~eni takvom koli~inom nepoznavanja temeljnih na~ela rada sustava i njegove nadgradnje.Tko je tu kriv? Hrvatska elektroprivreda, koja ne ~ini dovoljno da sustavno i neprestano educirakorisnike svojih usluga - javnost ili ta javnost koja mo`da ne èli biti educirana? Istodobno,zapanjuje takva koli~ina bahatosti i hrabrosti sveznaju}ih, nabru{enih na Hrvatsku elektropri-vredu ~iji je jedini cilj napad.

Pokazalo se to i ranije da je elektroenergetika zahvalna tema za napad i vlastito promicanje, asve u cilju obrane i dodvoravanja kupcima elektri~ne energije koji nemaju izbora kada je rije~o dobavlja~u elektri~ne energije. Takvi napadi u masovnoj publici uvijek su popra}eni odobra-vanjem i daju dobar rezultat.

Ovdje nije rije~ o dobrim i lo{im momcima. Rije~ je o niskoj razini kulture komuniciranja sjedne, ali i s druge strane.

Neporeciva je ~injenica da je hrvatski elektroenergetski sustav sloèni sustav i da temeljnana~ela njegova rada ne mogu (i ne trebaju) biti poznata {iroj javnosti. Nije li za povjerenje do-voljno jamstvo postojanja elektroprivredne djelatnosti na tlu Republike Hrvatske vi{e od sto-lje}a? Kupca naj~e{}e zanima ima li elektri~ne energije, pla}a li je onoliko koliko je potro{i itrebalo bi ga zanimati moè li je koristiti (i pla}ati) manje, a da pritom ne umanjuje svoj stan-dard ìvljenja. S druge, pak, strane predstavnicima pojedinih institucija, ovisno o njihovojspecijalnosti, trebale bi biti dostupne informacije koje èle saznati, za osobne potrebe ali i po-trebe institucije koju predstavljaju To zahtijeva vremena i truda - i èlje da se nau~i i razumije.

Ovakva i sli~na iskustva najozbiljnije su upozorenje Hrvatskoj elektroprivredi da, koriste}i svaraspoloìva sredstva komuniciranja s javno{}u, zapo~ne sustavnu i osmi{ljenu edukaciju iprimjerenu komunikaciju od dje~jih vrti}a, u doslovnom smislu rije~i. Istina je da u~inci takveedukacije i komuniciranja (i financijskog ulaganja) nisu odmah prepoznatljivi i mjerljivi, ali suiskustva onih s kojima se uvijek rado uspore|ujemo pokazala da je prosje~an povrat sredstavauloènih u komuniciranje 186 posto, a kod tvrtki s izvrsnim odnosima s javno{}u ~ak 225 po-sto!

S obzirom da je novim energetskim okolnostima jo{ nagla{eniji status kupca i obveza javneusluge, Hrvatskoj elektroprivredi se name}e potreba za opse`nijim, ozbiljnijim i sveobuhvat-nim iskorakom u posao odnosa s javno{}u. Najprije bi trebalo pobijediti predrasudu da je rije~o usputnom poslu i poslu koji puno ko{ta, a ni{ta ne daje(?!).

I jo{ jedanput podsjetimo: u~inci od ulaganja u odnose s javno{}u nisu ni mogu}i ni vidljivipreko no}i.

\ur|a Su{ec

Ivo ôvi}, predsjednik Uprave HEP-a, u svom je izlaganju naglasio posebnosti reformehrvatskog energetskog sektora, budu}i da se paralelno odvijaju procesi restrukturiranjatvrtki, otvaranja energetskog trì{ta te privatizacija.

- Razdvajanjem HEP-a sukladno Direktivama EU èli se osigurati otvoren pristup mreì, aslobodnom se trì{tu prepu{ta proizvodnja energije i trgovanje energijom, {to je reguli-rano paketom energetskih zakona prihva}enih u Hrvatskom saboru pro{logodi{njeg lje-ta, naglasio je tom prigodom Ivo ôvi}.

Dr. Tomislav Dragi~evi}, predsjednik Uprave INE, Vesna Trnokop-Tanta, predsjednicaUprave JANAF-a, dr. Ivan Grde{i}, hrvatski veleposlanik u SAD, Maja Brinar, zamje-nica ministra gospodarstva RH i Ivo ôvi}, predsjednik Uprave HEP-a

HRVATSKI KOMITET CIGRÉ O ENERGETSKIM ZAKONIMA I NJIHOVIM UÎNCIMA

CILJ OTVORENOG TR@I[TA - DEMONOPOLIZACIJAVLASNI[TVA, BILO PRIVATNOG ILI DR@AVNOG- NAKON rasprave u okviru okruglog stola o Kalifornijskoj ener-getskoj krizi, Hrvatski komitet CIGRÉ organizira raspravu o ener-getskim zakonima i njihovim u~incima, u uvodnoj pozdravnojrije~i rekao je mr. sc. Ivica Toljan, predsjednik HK CIGRÉ, ~lanUprave HEP-a i direktor Direkcije za prijenos. Pritom je naglasioda je dono{enjem zakona zapo~ela reforma energetskog sektorakoju obiljeàva neo~ekivana brzina procesa. Napomenuo je dasu temeljni ciljevi reforme: pove}anje efikasnosti, smanjenjetro{kova, pove}anje konkurentnosti gospodarstva i uklju~ivanjeu globalizacijske procese liberaliziranog trì{ta.

Mr. sc. Mladen Zeljko iz Energetskog instituta "Hrvoje Poàr" i~lan Nadzornog odbora HEP-a, moderator ove rasprave, nagla-sio je da, bez obzira {to je rije~ o va`noj i zanimljivoj temi, upripremi okruglog stola se dvojilo o pitanju svrhe takve raspra-ve, s obzirom da su zakoni doneseni u srpnju pro{le godine.Ocijenjeno je da je takva rasprava poèljna u smislutuma~enja pojedinih odredbi zakona, ali i uklju~ivanja struke uizradu podzakonskih akata, {to je u tijeku.

- Zakoni ne preciziraju najve}i dio svakodnevnih problema imoè se re}i da }e njihov broj biti ve}i dok se ne ovlada me-hanizmima propisanim zakonima i dok se ne utemelje insti-tucije, rekao je mr. sc. M. Zeljko pozvav{i prisutne da seangaìraju i pomognu pri izradi podzakonskih akata.

UVJET - REALNE TR@I[NE CIJENEUMRE@ENIH ENERGENATA KOJE

OMOGU]UJU RAZVOJ

Reforma energetskog sektora, tema je o kojoj je govoriomr. sc. Damir Pe{ut, direktor Energetskog instituta "HrvojePoàr", izdvajaju}i samo temeljne naglaske reforme. Odgo-varaju}i na ~esto postavljena pitanja: za{to se reforma pro-vodi, za{to ba{ sada i za{to takvom dinamikom, naglasio jeda Hrvatska èli biti ~lanicom Europske unije i mora se pri-lagoditi njenim pravilima. Jer, Hrvatska ne moè izbje}iglobalizaciju koja, naglasio je, na~elno ne nosi ni{ta dobra,ali se izme|u dva zla bira ono manje.

- Odvijaju se tri usporedna procesa: restrukturiranje, otvaranjetrì{ta i privatizacija. Stoga, valja dobro osmisliti i definiratienergetsko trì{te, a potom smjer privatizacije. Jer, trì{ni zako-ni prethode zakonu o privatizaciji, rekao je mr.sc. D.Pe{ut.

Restrukturiranjem se èli posti}i bolja ekonomska u~inkovi-tost energetskih subjekata, ali uz realne trì{ne cijeneumreènih energenata koje omogu}uju razvoj. U otvorenomtrì{tu, mreè imaju javni karakter, a trgovanje i proizvodnjase predaju trì{tu, rekao je. Naglasio je da je cilj demono-polizacija vlasni{tva, bilo privatnog ili dràvnog. Iznimnova`na poruka zakona je poticanje poduzetni{tva, a VladaRepublike Hrvatske }e definirati socijalnu za{titu u energe-tici. S obzirom da je malo trì{te, u proizvodnji ne trebao~ekivati veliku konkurenciju. Najvjerojatnije u okviruCEFTE i to multilateralno otvaranje energetskih trì{ta uzsva pravila konkurencije ili bilateralno sa susjednim zem-ljama, primjerice Slovenijom i Ma|arskom. Mr.sc. DamirPe{ut je najavio da }e od 40 podzakonskih akata, tijekomovog prolje}a biti dovr{ena izrada prioritetnih, {to zna~ipuno posla, uvje`bavanje i uhodavanje da bi prije 2010.godine Hrvatska bila spremna za otvoreno trì{te.

HRVATSKA U BUDU]NOSTI JEDAN ODGLAVNIH IMBENIKA U TRGOVANJU

ELEKTRI NOM ENERGIJOM NA VELIKO

Mr.sc. Ivica Toljan je, prije izlaganja o restrukturiranjuhrvatskog elektroenergetskog sektora, objasnio potrebu raz-likovanja restrukturiranja, kao procesa za postizanje

pove}avanja efikasnosti energetskih subjekata i boljeg sve-ukupnog organiziranja i privatizacije kao procesa promjenevlasni{tva, {to su dva me|usobno nepovezana procesa. Ci-ljevi restrukturiranja su prilago|avanje Direktivama EU96/92 za uklju~ivanje u europsko otvoreno trì{te i liberali-zacija za prilago|avanje europskoj ekonomiji na europskomtrì{tu koje broji 300 milijuna stanovnika. Provo|enje ta dvaprocesa su uvjet za uspostavu i otvaranje trì{ta kroz konku-renciju. Govore}i o hrvatskom elektroenergetskom sustavuu svom okruènju, mr.sc. I. Toljan je naglasio da }e se po-novnim povezivanjem dvaju sinkronih zona nakon pet godi-na ostvariti preduvjet za trgovinu elektri~nom energijom naveliko, ~ime }e Hrvatska postati jedan od glavnih ~imbeni-ka u tom biznisu. Uvjet za to su, dakako, izgradnja TS Erne-stinovo i TS @erjavinec. Ovom je prigodom najavio da }e se13. oùjka o.g. otvoriti radovi obnove, u ratu razorene i op-lja~kane, TS Ernestinovo - dan nakon {to }e u ZagrebuUpravni odbor UCTE odràti svoju sjednicu.

Mr. sc. I. Toljan je, govore}i o zakonima, rekao da je promi-jenjena filozofija rada: kupac postaje sredi{te pozornostisvih energetskih subjekata, poti~e se poduzetni{tvo,pove}anje energetske efikasnosti i intenzivnosti, kao ikori{tenje obnovljivih izvora.

Obrazlaù}i model trì{ta, osobito je skrenuo pozornost nanova dru{tva izvan HEP - Grupe, odnosno na Nezavisnogoperatora sustava i trì{ta NOSIT (ISMO) i Vije}e za regula-ciju energetskih djelatnosti, te ukazao na druk~iju uloguMinistarstva gospodarstva i postojanje IPP-a. Upozorio jeda razgrani~enje me|u djelatnostima - organizacijsko, vla-sni~ko i financijsko, nije lak posao, a o tomu dovoljno govorepotpuno razli~ita iskustva u drugim zemljama. Povla{tenikupci, odnosno oni koji tro{e vi{e 40 GWh elektri~ne ener-gije, od po~etka ove godine mogu birati svog dobavlja~a iHEP }e se morati boriti da i dalje bude njihov dobavlja~,naglasio je mr. sc. I. Toljan.

VIJE]E ZA REGULACIJU ENERGETSKIHDJELATNOSTI - KLJUÂN PREDUVJET

OSTVARENJA UVJETA ZAKONKURENCIJU

O organizaciji i djelovanju Vije}a za regulaciju, kaoklju~nog preduvjeta ostvarenja uvjeta za konkurenciju i svihostalih ciljeva u pogledu strukture energetskog trì{ta, go-vorio je dr. sc. Mi}o Klepo, od Hrvatskog sabora imenovanipredsjednik Vije}a iz Energetskog instituta "Hrvoje Poàr".Napomenuo je da je Zakonom zadan regulacijski okvir, apotankosti se razra|uju u podzakonskim aktima. Rije~ je onezavisnom regulatoru energetskih djelatnosti ~iji rad semoè organizirati funkcionalno - po djelatnostima, po ener-gentima ili struktura moè biti umreèna. Dr.sc. M. Klepo jespomenuo poslove koje obavlja Vije}e, njegove obveze iodgovornosti i obveze energetskih subjekata. O svom radu izapaànjima Vije}e izvje{}uje Hrvatski sabor i Vladu, a fi-nancira se iz prihoda od obavljanja vlastite djelatnosti iukupnog prihoda energetskih subjekata.

Ukazao je na odre|ene probleme i pitanja o kojima valja ra-spravljati, kao {to su : oblici i "dubina" regulacije trì{nedjelatnosti i obveza javne usluge, razvojni planovi sustava,osobito prijenosne i distribucijske mreè, izgradnja proiz-vodnih objekata, metodologija prora~una tro{kova kori{te-nja prijenosne mreè, razina i struktura cijena i tarifa, iznosi struktura naslije|enih tro{kova, novi sudionici i energetskisubjekti u radu sustava, kao i otvaranje prostora za konku-renciju i po{tenu trì{nu utakmicu.

NOSIT ZA POSTUPNO OSTVARENJEMODELA OTVORENOG TR@I[TA

Davorin Ku~i}, savjetnik predsjednika Uprave HEP-a,upoznao je prisutne s novim dru{tvom - Nezavisnim ope-ratorom sustava i trì{ta (NOSIT). Cilj uspostave NOSIT-aje postupno ostvarenje modela otvorenog trì{ta elek-tri~ne energije. Djelatnosti NOSIT-a su zakonom definira-ne kao obveze javne usluge, a obuhva}aju vo|enje EES-a iorganiziranje trì{ta elektri~ne energije. Kako je rekao,ishodi{te NOSIT-a je postoje}i Sektor za vo|enje i gospo-darenje EES-om HEP-a. Zna~i, ve}ina funkcija postoje}egSektora nastavit }e se obavljati u NOSIT-u, ali i dio poslo-va koji se obavljaju u HEP-u, izvan spomenutog Sektora.Valja pripremiti, a potom aktivirati poslovne funkcije Ope-rator sustava i Operator trì{ta. Naime, Operator sustavaobjedinjuje aktivnosti vezane za vo|enje EES-a, a prven-stveno je odgovoran za nadzor i vo|enje. Operator trì{taje funkcija koja objedinjuje obveze javne usluge gospo-darskog vo|enja i organiziranja trì{ta, nacionalne burzeelektri~ne energije. Posredstvom ove funkcije osiguravase zadovoljenje potreba svih kupaca elektri~ne energije uhrvatskom elektroenergetskom sustavu, rekao je D. Ku~i}.

OKOMITO RAZDVAJANJE OPSKRBE IDISTRIBUCIJE - VELIKI IZAZOV

- Okomito razdvajanje Opskrbe i Distribucije, koji se prim-jenjuje i u drugim zemljama, je ispravan ali ne ba{ jedno-stavan pristup i predstavlja veliki izazov, ocijenio je dr. sc.Sr|an @utobradi} iz Energetskog instituta "Hrvoje Poàr",govore}i o energetskim zakonima i njihovim u~incima nadistribuciju elektri~ne energije u Hrvatskoj. Zakon o ener-giji utvr|uje djelatnosti Distribucije i Opskrbe, s tim da jedistribucija i opskrba tarifnih kupaca javna usluga, te ob-vezuje na dono{enje Op}ih uvjeta za opskrbu elektri~nomenergijom. S obzirom da su vaè}i Op}i uvjeti primjerenoutemeljenje, pripremit }e se nu`ne promjene, ali ostajeotvorenim pitanje poloàja za{ti}enih kupaca. Zakon otrì{tu elektri~ne energije donosi na~ela za tro{kove prik-lju~ka novih korisnika, za {to je obvezno donijeti primjere-ni pravilnik. Prijedlog pravilnika je utvr|en, a predvi|enenovine su da korisnici trebaju snositi stvarne tro{kovepriklju~ka koji odgovara njihovim potrebama, s tim da Di-stribucija snosi dodatne tro{kove ako èli ja~e dimenzio-nirati priklju~ak. Jednako tako, kosnici }e snositi diotro{kova sanacije i razvoja mreè. Zakon nadalje definira

rasprava


Mr. sc. Ivica Toljan, predsjednik Hrvatskog komitetaCIGRÉ pozdravio je nazo~ne uime HK CIGRÉ, a izlagaoje o restrukturiranju elektroenergetskog sektora

zada}e Distribucije, obvezuje na planove razvoja, slobo-dan pristup mreì, ali i odbijanje pristupa mreì te name}eobvezu dono{enja mre`nih pravila. Mre`na pravila, ~ija jeizrada u tijeku, su tako|er novost, a obuhva}aju: uvjete zapriklju~ak korisnika, uvjete za siguran pogon mreè, po-stupke u kriznim okolnostima i uvjete za me|usobno po-vezivanje mreà. Zakon Opskrbu definira kao neovisnudjelatnosti.

Dr. sc. S. @utobradi} je spomenuo da se dokumentomPreoblikovanje HEP-a u HEP- Grupu predvi|a okomito raz-dvajanje Direkcije za distribuciju na Distribuciju, Opskrbui Inènjering. Osvrnuo se i na Tarifni sustav za odre|ivanjecijene proizvodnje i opskrbe za tarifne kupce, kao i na ci-jene prijenosa i distribucije jedinstveno za cijelo podru~jeRepublike Hrvatske. Najavio je metodolo{ke promjene uTarifnom sustavu, odnosno izostavljanje formule za snagute uvo|enje jedinstvene tarife za srednji napon.

Rezimiraju}i svoje izlaganje, ukazao je da je temeljnazada}a Distribucije pouzdanost i kvaliteta isporuke elek-tri~ne energije, uz {to manje tro{kove. Upozorio je da jenu`na promjena u odnosu na dosada{nje slu`be po-tro{a~a, jer - podsjetio je - rije~ je o trì{noj djelatnosti{to su potpuno druk~ije okolnosti. Stoga treba ùrno pri-mijeniti marketin{ki pristup prema kupcima. U odnosuOpskrbe i Distribucije ostaje otvorenim pitanje tro{kovaprisilne naplate, isklju~enja i sli~nog. Najavio je i mogu}ete{ko}e s vi{kovima zaposlenih.

NAJVI[E RASPRAVA O NOSIT-u

Nakon izlaganja uvodni~ara, koje smo zbog va`nosti temeprenijeli skoro u cijelosti, otvorena je rasprava.

Dr. sc. Zorko Cvetkovi}, glavni tajnik HK CIGRÉ, uz iskaza-no po{tovanje prema onima koji su bili uklju~eni u izradu

zakona, osvrnuo se na dio za kojeg smatra da nije najbolji.Naime, pitao je za{to se napustio model Operatora susta-va (TSO -Transmition System Operator) i prihvatio modelNezavisnog operatora sustava i trì{ta? S obzirom da jeopravdano sveto pravilo da su izgradnja, pogon iodràvanje jedna cjelina, smatra da }e izdvajanje i modelNOSIT-a oslabiti poloàj nacionalne elektroprivrede i iza-zivati stalne sukobe. Istina, rekao je, hrvatsko potro{a~kopodru~je ne zna~i puno za europsko trì{te, ali hrvatskielektroenergetski sustav moè zna~iti puno. Na pitanjeimamo li za takve poslove dovoljno kvalificiranih ljudi od-govorio je da ih imamo malo te umjesto da ih udruìmo mismo ih razdvojili i oni }e se me|usobno zabavljati. Osobi-to }e puno posla imati Vije}e za regulaciju. Za ilustracijuje spomenuo Norve{ku, Veliku Britaniju i Poljsku, ~ijeelektroprivrede imaju TSO, a nemaju Italija i sjeverni dioAmerike, koje imaju problema i traè da se vrate na modelTSO.

Marijan Kalea, savjetnik direktora PrP Osijek, nastavio jetu temu uz podatak da od 19 europskih zemalja, tri ~etvrti-ne imaju TSO, a jedna ~etvrtina nema. U postoje}im Di-rektivama EU, nije precizirana obveza utemeljenjanezavisnog operatora, a nije niti u novim. Nadalje, M. Ka-lea je pitao poti~e li se novim zakonima ili usporava iz-gradnja elektroenergetskih objekata? Poticanje izgradnjeupravo mora biti sredi{nje pitanje u Hrvatskoj, jer se od1955. godine gradila po jedna elektrana godi{nje, odno-sno u posljednjih 15 godina izgra|ene su dvije. Omo-gu}uje li novi zakon da se svakih sedam i pol godinaizgradi jedna elektrana? Dalje, ho}e li novi zakon rije{iti ipitanje odnosa ukupne instalirane snage u odnosu navr{no optere}enje, gdje Hrvatska jako kasni za ostalim eu-ropskim zemljama, pitao je M. Kalea. Jednako je tako

upozorio da se zakonom nespretno odre|uje da Vlada Re-publike Hrvatske moè raspisati natje~aj za izgradnju - zatarifne kupce, a predvi|a se da }e tarifni kupci nestajati iuskoro biti svi povla{teni. Daljnja nespretnost koja poka-zuje da se nisu uvaìle hrvatske okolnosti je odredba pre-ma kojoj Vlada Republike Hrvatske moè propisati obvezniudjel kori{tenja obnovljivih izvora za tarifne kupce. Naime,takav zahtjev - podsjetio je M. Kalea - bio bi opravdan zaone dràve u kojima je mali udjel obnovljivih izvora, a neza Hrvatsku gdje je taj udjel i do 65 posto.

O Nezavisnom operatoru sustava i trì{ta u raspravu se uk-lju~io i prof. Juraj [imuni}, direktor PrP Opatija. Pitao jejesmo li to morali napraviti ili nismo, odnosno mogli smo,a nismo morali? Temeljno je pitanje tuma~enja Direktive{to zna~i biti nezavisan, rekao je.

Ante Jel~i}, direktor Sektora razvoja HEP-a, podsjetio jekako je nakon prvog ~itanja zakona u Hrvatskom saboruHEP morao ozbiljno intervenirati u tekst zakona i tada jejedan od prijedloga bio da se prihvati model nezavisnogoperatora pod uvjetom da HEP - Grupa ostane ~vrsto po-vezani sustav. Me|utim, sada takvu koncepciju derogiraPrijedlog zakona o privatizaciji o kojem je rasprava uHrvatskom saboru u tijeku.

USMJERENJA SUPOSTAVLJENA, A PROMJENE

]E SE ODVIJATI U HODU

Na postavljena pitanja odgovorili su M. Zeljko i D. Pe{ut.Re~eno je da se ne moè re}i da zakon poti~e niti da ogra-ni~ava izgradnju elektroenergetskih objekata, a postojiprostor i za gradnju za povla{tene kupce. Osim toga, nijeracionalno imati dvostruko instaliranu snagu u odnosu navr{no optere}enje. [to se ti~e privatizacije, te{ko je bitipametan unaprijed. To se pokazuje i tijekom izrade podza-konskih akata energetskih zakona i ve} sada se vidi {to uzakonima treba mijenjati. Ocijenjeno je da su upravo sto-ga potrebne ovakve rasprave. Usmjerenja su postavljena,a sve ostalo se moè mijenjati u hodu.

Dr.sc. Nikola ûpin se zahvalio organizatorima {to suomogu}ili ovakvu raspravu, jer stje~e se dojam da se svedoga|a izvan kruga stru~njaka. Upozorio je na po{tivanjeosnovnih tehnolo{kih zakona {to se ti~e uloge prijenosa ioperatora sustava, te problema distribucije. Naglasio je nazna~aj postojanja operatora distribucije i njihove poveza-nosti s nacionalnim operatorima. Pitao je za{to se tolikoùri s tako sloènim i zna~ajnim procesima.

Boris Ri{ner iz udruge Potro{a~ pitao je {to }e se u svimovim okolnostima dogoditi s malim potro{a~em? S obzi-rom da imamo iznimno nisku potro{nju po stanovniku, pi-tao je èli li Hrvatska biti balkanska zemlja s malompotro{njim ili europska zemlja s ve}om potro{njom, atada se pojavljuje pitanje nedovoljnog kapaciteta izvora?

Na kraju ove rasprave, govorio je Ante Pavi}, pomo}nik di-rektora Direkcije za distribuciju. Iskazao je zabrinutost smodelom kakav je predvi|en za Distribuciju koji je iznim-no radikalan i treba ga provesti u iznimno kratkom vreme-nu. Upozorio je na neèljene posljedice i najavio poku{ajDirekcije da se to jo{ jedanput temeljito razmotri.

Ova je rasprava pokazala koliko je potrebno razgovarati,poslu{ati mi{ljenja drugih stru~njaka i definirati najprih-vatljiviji pristup. [teta je {to ih nema vi{e i {to ih nemapravodobno. Me|utim, mr.sc. M. Zeljko najavio je raspra-vu u okviru okruglog stola HK CIGRÉ, vjerojatno o zakonuo privatizaciji. Ponovno je {teta {to }e zakasniti, jer Prije-dlog zakona o privatizaciji je u vrijeme odràvanja ove ra-sprave bio na prvom ~itanju u Hrvatskom saboru.

\ur|a Su{ec


Mr. sc. Damir Pe{ut:puno posla, uvje`bavanjei uhodavanje kako biHrvatska prije 2010. go-dine bila spremna za ot-voreno trì{te

Dr. sc. Mi}o Klepo, odHrvatskog sabora imeno-vani predsjednik Vije}a zaregulaciju energetskihdjelatnosti: Zakonom jezadan regulacijski okvir, apotankosti se razra|ujupodzakonskim aktima

Davorin Ku~i} o Nezavi-snom operatoru sustava itrì{ta ~ije je ishodi{teSektor za vo|enje i go-spodarenje elektroener-getskim sustavom HEP-a

Dr. sc. Sr|an @utobra-di}: okomito razdvajanjeOpskrbe i Distribucije jeispravan ali ne ba{ jed-nostavan pristup

Dr. sc. Zorko Cvetkovi}:Nezavisni operator su-stava i trì{ta oslabit }epoloàj nacionalne elek-troprivrede

Marijan Kalea: poti~e lise novim zakonima iliograni~ava izgradnjaelektroenergetskih obje-kata?

Ante Jel~i}: modelNOSIT prihva}en poduvjetom da HEP - Grupaostane ~vrsto povezanisustav

Prof. Juraj [imuni}: te-meljno je pitanjetuma~enje Direktive EU{to zna~i biti nezavisan

Boris Ri{ner: {to }e bitis malim potro{a~em?

Dr. sc. Nikola ûpin:stje~e se dojam da sesve odvija izvan krugastru~njaka

(Zaklju~ke ove rasprave objavit }emou idu}em broju HEP Vjesnika)

PREOBLIKOVANJE, RESTRUKTURIRANJE, PRODAJA...

OVISNI O POLITI^KOJ KONCEPCIJIKOJA NE POSTOJI (?!)U 2001. godini pisao sam u Vjesniku HEP-a o tomu da je"Globalizacija i na{a {ansa" (svibanj/2001), upozorio da bi"Prodaja HEP-a (inozemnom kupcu) mogla uni{titi hrvat-sko elektrogospodarstvo" (rujan/2001) i zastupao mi{lje-nje da HEP treba imati aktivnu ulogu u hrvatskomgospodarstvu, {to je objavljeno pod naslovom "Jesmo li uscenariju neusmjereno gibanje (studeni/2001). Time sam,potaknut napisom kolege Ljudevita Kotnika "Znalci i isku-sni ljudi HEP-a znat }e na}i pravo rje{enje" (Vjesnik HEPtravanj/2000), od svibnja 2000. godine povremeno izno-sio vlastita mi{ljenja o tim va`nim temama za HEP, temama{ireg dru{tvenog zna~aja.

Nadao sam se da }e moj pristup izazvati pozornostdràvne administracije, u prvom redu Ministarstva gospo-darstva. Naàlost, proces restrukturiranja HEP-a i njegovposljednji ~in - privatizacija, bliì se svom kraju i, po sve-mu sude}i, ide u pravcu gdje "znalci i iskusni ljudi" nisupotrebni.

Naime, nakon godinu dana rada mnogobrojnih timova zarestrukturiranje, iz intervjua s voditeljem Tima za strukturnuprilagodbu poslovnog sustava HEP-a (HEP Vjesnik stude-ni/2001), saznali smo da "Zbog kratko}e roka za provedbu,nema vremena za izradu novog opse`nog programa re-strukturiranja Uprave HEP-a, ve} se ta obveza mora - a imoè - ostvariti temeljem jednostavnijeg dokumenta kojina koncepcijskoj razini definira preoblikovanje HEP-a uHEP - Grupu."

U nastavku intervjua obja{njena je koncepcija "preobliko-vanja", koju je u me|uvremenu prihvatio i Nadzorni odbor,pa se pitamo zbog ~ega odjedanput tolika ùrba i zbog~ega "preoblikovanje" a ne, kao do sada "restrukturiranje"?

[TO JE CILJ PROMJENA?

Je li cilj prodaja HEP-a inozemnom (strategijskom) par-tneru radi namicanja sredstava, pa je uistinu dovoljno"preoblikovanje", odnosno promjena oblika uz zadràvanjejednake strukture (odnosa me|u dijelovima HEP-a i odno-sa HEP-a s dràvnom administracijom), pa javnost rada,kao ni stru~na mi{ljenja nisu poèljni, a brzina uz izlikuprilago|enja europskim standardima je nu`na da bismo"{to prije u{li u Europu"?

Ili je cilj "restrukturiranje", kao sinonim za pove}anje efika-snosti poslovanja, bolju uslugu potro{a~ima, ja~anjeHEP-a i pripremu za nastup na doma}em i inozemnomtrì{tu, kada je va`na kvaliteta, javnost rada poèljna, abrzina nije presudna?

îtaju}i koncepciju "preoblikovanja", vidi se da je doistarije~ o preoblikovanju budu}i da je tijek novca ostao ne-promijenjen, kao i u centralisti~koj organizaciji HEP-a. Na-ime, sav novac od prodaje elektri~ne energije kojipotro{a~ima fizi~ki isporu~uje "Distribucija d.o.o.", ubire"Opskrba d.o.o." te ga "predaje" "HEP-Matici d.d.", koja nji-me raspolaè (prema starom modelu) i raspodjeljuje ga natvrtke "Proizvodnja d.o.o.", "Prijenos d.o.o.", "Distribucijad.o.o." i druge. Time se ne postiè prirodna ravnoteàizme|u obveza (odgovornosti) novoosnovanih trgova~kihdru{tava i njihovih prava (sredstava), HEP-Grupa se neosposobljava za trì{nu utakmicu, a radnici ne osje}aju

posljedice svog lo{eg ili dobrog rada, budu}i da sred-stvima HEP-a i dalje raspolaè Vlada preko UpraveHEP-a.

Bojazan da bi se prirodnim tijekom novca (od potro{a~a kdru{tvu "Distribucija i Opskrba d.o.o.", s kojom bi ta tvrtkaplatila nabavljenu energiju, tro{ak svog poslovanja i ostaleusluge) ugrozilo pla}anje dosada{njih HEP-ovih obveza,nije opravdana, budu}i da HEP-Matica, kao vode}edru{tvo, ionako ima pravo da posredno utje~e na raspod-jelu sredstava unutar HEP-Grupe.

"Preoblikovanje" dijeli dana{nju Distribuciju (bez nu`nihpriprema i potrebe) na tri tvrtke "Distribuciju", "Opskrbu" i"Inènjering i usluge", ~ime slabi utjecaj HEP-Grupe natrì{te (potro{a~e), za koje }e se boriti "opskrbe" izvanHEP-a, novi pravni subjekti, koji }e konkurirati HEP-u uopskrbi povla{tenih potro{a~a.

Zadràvanje djelatnosti distribucije, opskrbe i inènjeringaunutar tvrtke "Distribucija i opskrba", ali s ra~unovodstve-nim odvajanjem, zadovoljilo bi zakonsku regulativu i isto-dobno omogu}ilo toj tvrtki da pravodobnim pripremamapobolj{a svoje usluge i zadrì {to vi{e potro{a~a (trì{ta).

Prednost HEP-ove opskrbe (u zajedni{tvu s distribucijom),u odnosu na one izvan HEP-a je upravo u tomu {to }e kaojedan pravni subjekt biti u stanju potro{a~u pruìti cjelovi-tu uslugu, za razliku od "opskrbe" izvan HEP-a, koja }e spotro{a~em napraviti ugovor o isporuci energije, ali }e uslu~aju da potro{a~ nije zadovoljan (primjerice preniskimnaponom), morati pregovarati s tvrtkom HEP-Distribucija inalaziti sredstva za rje{enje tog problema.

U dinamici "Preoblikovanja" radi se "pogre{ka u koracima",jer je zami{ljeno da se najprije (do kraja velja~e) registri-raju sve HEP-ove tvrtke, a nakon toga (od 1. srpnja) po~nes poslovanjem, koje nije ispitano niti na studijskom mo-delu. Zar nije logi~no da se registracija obavi nakon "prob-nog pogona" tijekom kojega bi se provjerila koncepcijskarje{enja osnovnih problema (primjerice internih cijenaizme|u proizvodnje, prijenosa i distribucije)?

Problem razgrani~enja izme|u trgova~kih dru{tava "Prije-nosa d.o.o." i "Distribucije d.o.o." se odga|a, umjesto dase na stru~an na~in rije{i upravo ovom prigodom, jer jevaàn za budu}e funkcioniranje HEP-Grupe. Vjerujem da}e uskoro biti objavljen moj prilog o tom problemu naprimjeru zagreba~ke mreè 110 kV, koji sam napisao jo{ urujnu pro{le godine i predao ~asopisu "Energija".

U njemu sam definirao osam kriterija: (1) Funkcija mreè,(2) Integritet sustava, (3) Upravljanje, (4) Odràvanje, (5)Vlasni{tvo, (6) Odgovornost za opskrbu potro{a~a, (7)Energetska efikasnost i ekologija i (8) Pro{lost i politi~koure|enje te na temelju njih dao prijedlog razgrani~enja.

[TO JE POLITI^KA KONCEPCIJAHRVATSKE?

Ako je "preoblikovanje" HEP-a priprema za njegovu proda-ju strategijskom partneru, pitamo se je li prodaja takova`nog gospodarskog resursa u skladu s na{om poli-ti~kom koncepcijom?

[to je Hrvatska danas?

- Siroma{na zemlja koja se ne moè razvijati bez inozem-ne pomo}i i rasprodaje vlastitih resursa ili

- "Lijepa na{a" bogata prirodnim resursima (vodom, zem-ljom, morem, {umama), marljivim i sposobnim ljudima.

Odgovor na to pitanje bitno ovisi upravo o politi~koj kon-cepciji (za koju na{ poznati makroekonomist dr. sc. SlavkoKuli} tvrdi da ne postoji).

Ako ona ne postoji, moramo se zapitati tko smo mi?Kona~no smo se izborili za svoju dràvu i postali odgovor-ni za njezino upravljanje, pa se ~ini da za nas vrijedi kao iza pojedinca ona narodna izrjeka: "Daj ~ovjeku vlast davidi{ kakav je". Dobili smo vlast i sad moèmo vidjeti kakvismo.

Prije stotinu godina (1902.), Stjepan Radi}, je govorio:

"... Na{ narod nije {aka pustolova, ni skup zlo~inaca, ni~eta hajduka, a nije ni hrpa drva, da si netko s njim ogrijesvoje stare kosti, ni meka glina, da tko mu drago pravi odnjega figurice za svoju {arenu {ahovnicu; ìv je to, jak izdrav organizam sa starom, tisu}ljetnom kulturom, s veli-kim idealom dru{tvene pravednosti i reda, s nesavladivomvjerom u pobjedu pravice i dobra..."

I uistinu, ako nismo "{aka pustolova", ni "meka glina", ve}jak i zdrav narod s vjerom u pobjedu "pravice" i "dobra",tada ne}emo moliti ni primati pomo}, ne}emo prodavatisvoje resurse, nego }emo "napregnuti mozak" i "podvrnutirukave" te vlastitim snagama graditi svoju zemlju. Time}emo dati motiva na{im mladima da svojim radom bogatesebe i ovu nedovoljno napu~enu zemlju, umjesto da po-bolj{anje svog ìvotnog standarda traè u drugoj zemlji,dok njihova vlastita zaostaje.

ZA[TO SE PRODAJE HEP?

Zato ne vidim razloga za prodaju HEP-a niti manje od 50posto njegove vrijednosti, niti iznad toga. U prvom slu~ajuzato {to strategijski partner ne}e imati interesa da "u|e uigru" bez upravlja~kog prava, a u drugom slu~aju zato {tomu to pravo ne smijemo dati, jer onda postajemo njegovpuki potro{a~.

Umjesto toga, vjeruju}i da na{a vlast nije "meka glina",ve} skup najkvalitetnijih pojedinaca kojima je narod iska-zao povjerenje da upravljaju zemljom (a ne da je prodaju),jedino je rje{enje izgradnja Hrvatske u vlastitoj reìji i spovjerenjem u narod. Dakako, u njemu kao i u drugim na-rodima ima ljudi koji su "hrpa drva", ali ima mnogo ve}ibroj gra|ana koji su "jak i zdrav organizam" i u kojima ìvi"ideal dru{tvene pravednosti i reda". Taj dio naroda nijedovoljno aktivan i u njemu valja traìti izlaz iz krize. Njegovnajvitalniji dio su poduzetnici i zato ih je nu`no aktivirati.

NARODNO PODUZETNI[TVO

Poduzetnik je, kako sama rije~ kaè, ~ovjek koji "ne{to po-duzima", on je nemirna duha, nasuprot birokratu koji na-stoji ìvjeti svoj ìvot u miru, bez rizika i kojemu svakanovina i neizvesnost naru{ava mir i sigurnost.

Razvoj nose poduzetnici koje treba poticati i podupirati nasvim razinama, od malih poduzetnika, do velikih poduze}ai Dràvne uprave (Vlade). Upravo zato da ih se oslobodi bi-rokrata, kojih tako|er ima na svim razinama.

(izdvojeno) mi{ljenje


Najve}u odgovornost pri promociji poduzetni{tva imaupravo najvi{a razina - Vlada. Ona je poduzetnik s narod-nim novcem i zato njezino poduzetni{tvo mora biti tran-sparentno i djelotvorno.

O poduzetni{tvu u HEP-u pisao sam dva puta. Najprije samse zalagao da se umjesto otpu{tanja vi{ka radnika, novimpoduzetni~kim idejama za njih prona|u radna mjesta (na-pis "Kreativcima dati poslovnu slobodu", Vjesnik HEP-asrpanj/kolovoz/2000), a potom da se u organizaciji distri-bucije po{tuje decentralizacija na komunalnom na~elu(Prilog restrukturiranja distribucijske djelatnosti HEP-a podnaslovom "Distribuciji ne odgovara centralisti~ki ustroj",Vjesnik HEP-a velja~a/2000.) Temeljna ideja sastoji se utomu da se skoro 11.000 radnika koji rade u ovoj djelatno-sti moè poduzetni~ki motivirati, ako se distribucijski po-goni, kao temeljne poslovne jedinice organiziraju naprofitnom na~elu. Naime, centralisti~ki ustroj dajemogu}nost poslovne kreacije samo jednom timu ljudi, adecentralisti~ki }e potaknuti na poslovno razmi{ljanje bli-zu 70 timova u pogonima, koji nove poslovne {anse moguotkriti u komunalnoj energetici.

Bitan element poduzetni{tva je planiranje. I kao {to pojedi-nac planira svoj ìvot, poduzimaju}i akcije u skladu sasvojim ambicijama i mogu}nostima, tako i dràva moraplanirati. To nismo radili vjeruju}i da }e se svi razvojniproblemi rije{iti uvo|enjem trì{ne ekonomije. Tako je izo-stalo

DR@AVNO PLANIRANJE

Takvo planiranje imaju i zemlje s najrazvijenijim trì{tem.Za ilustraciju uzmimo problem na{eg elektrogospodarstvau kojemu HEP, osim Kon~ara i drugih ve}ih (ali i manjih)proizvo|a~a, ima klju~nu ulogu. U trì{nom modelu svapoduze}a koja ~ine tu gospodarsku granu prepu{taju setrì{tu, bez obzira koliko su za njega pripremljeni. HEP seprodaje, Kon~ar se sve vi{e smanjuje gube}i te{koste}ena trì{ta i tehnologiju, a nezaposlenost u zemlji ra-ste.

Nasuprot tomu, uvaàvaju}i pravila trì{ta ekonomije,elektrogospodarstvo moè planiranjem na dràvnoj razinidoprinijeti zaposlenosti: (a) poja~anim invesitranjem odstrane HEP-a, (b) davanjem posla doma}im tvrtkama,o~ekuju}i da i oni zapo{ljavaju, a ne da koriste posebanpoloàj za svoje boga}enje, (c) zajedni~kim razvojem teh-nologije s ciljem (d) nastupa na vanjskom trì{tu.

U tom slu~aju HEP ima aktivnu ulogu i o~ito je da njegovaprodaja strategijskom partneru doprinosi daljnjem paduzaposlenosti.

Cilj planiranja je, slikovito re~eno, izbjegavanje "pogre{keu koracima", odnosno omogu}avanje da nakon prvog ko-raka slijedi drugi koji vodi u istom, a ne suprotnom, smje-ru. U tom smislu, ilustrativan je "australski" pristup koji jejednom TV nastupu objasnio direktor instituta "Ru|erBo{kovi}", gospodin Mar~elja, ina~e povratnik iz Australi-je. U toj se zemlji javno raspravljaju klju~ni dràvni projek-ti, suprotstavljaju se razli~ita mi{ljenja da bi se uzeli uobzir svi aspekti pothvata i tako postigao potreban konsen-zus za ostvarenje projekta. Ta praksa u nas jo{ nije poznatai mo`da je tu uzrok ~estih javno vidljivih pogre{aka (najno-vija je transport nafte kroz Hrvatsku). Logi~no je (i za-stra{uju}e) pomisliti da se takve pogre{ke ~ine i naproblemima koje javnost ne vidi. Zato, izbjegnimo jo{ jed-nu "pogre{ku u koracima", nazvanu "PreoblikovanjeHEP-a".

Dr. sc. Nikola ûpin


WEB KONFERENCIJA U ENERGETSKOM INSTITUTU "HRVOJE PO@AR"

ODRE\IVANJE CIJENA UEUROPSKOM PRIJENOSU

U ENERGETSKOM institutu "Hrvoje Poàr" odràna je 27.velja~e 2002. godine web konferencija, koju je organizi-rala EURELECTRIC, zajednica europske elektroindustrije,pod nazivom "Nakon Firence - budu}i modeli zaodre|ivanje cijena u europskom prijenosu", a nazo~ili sujoj i predstavnici HEP-a iz prijenosne djelatnosti. Napo-minjemo da je to prva takva konferencije, odràna o te-mama iz podru~ja elektroenergetike.

Uvodno je govorio Paul Bulteel, nazo~an ovdje - dakako -tek "virtualno", osvrnuv{i se na okolnosti u europskomtrì{nom okru`ju u kojima posluju europske elektroener-getske tvrtke. Nadalje, bilo je rije~i o rezultatima posljed-nje konferencije u Firenci: o prijedlozima ETSO-a koji su

predstavljeni na Firentinskom forumu govorio je njegovpredsjednik Andre Merlin, o prijedlozima CEER-a JorgeVasconcelos, predsjednik Savjeta europskih energetskihregulatora, a o pogledima EURELECTRIC-a na grani~netarife i zagu{enja Paul Bulteel. Zaklju~ke Firentinske kon-ferencije iznio je Christopher Jones iz Europske komisije,ocjenjuju}i kao glavni napredak ~injenicu da se kona~nopostigao dogovor o stvaranju provizornog uvo|enja tari-fa, uz napomenu da dokumenti o tarifama moraju bitidovr{eni krajem ove godine. Tako|er, na konferenciji segovorilo i o ~vornom odre|ivanju cijena, te o hamoniza-ciji nacionalnih mreà.

T.J.

nadzorni odbor

PREDVI\A SE DOBIT U 2002. OD41.857.989 KUNANADZORNI odbor Hrvatske elektroprivrede d.d odrào jesvoju {esnaestu sjednicu 2. velja~e ove godine. Pod pred-sjedanjem predsjednika Nadzornog odbora dr. sc. GoranaGrani}a, Nadzorni odbor je prihvatio Informaciju o aktual-nim poslovnim aktivnostima tvrtke te donio Gospodarskiplan Hrvatske elektroprivrede za 2002. godinu. Uz planira-nu dobit od 193.445.083 kuna i gubitak iz financijskih ak-tivnosti od 151.587.094 kuna, predvi|a se ostvarenjedobiti financijskog razdoblja od 41.857.989 kuna.

Donesena je Odluka o prihva}anju Izvje{}a o kontinuira-nom popisu u razdoblju od 1. listopada do 30. stude-nog 2001. godine, odnosno o knjiènju manjkova ivi{kova dugotrajne i kratkotrajne materijalne imovine teknjiènju rashoda dugotrajne materijalne imovine. Nad-zorni odbor je, tako|er, prihva}aju}i Izvje{}e o redovi-tom godi{njem popisu sredstava, potraìvanja i obvezana dan 31. prosinca 2001. godine, o tomu donio odgo-varaju}u Odluku.

Upravi je dana suglasnost da, radi osiguranja intere-sa HEP-a, ostvarivanja preuzetih obveza prema na-dle`nim organima i kori{tenja energetskih objekatau Bosni i Hercegovini, osnuje gospodarsko dru{tvoCS Bu{ko Blato d.o.o. sa sjedi{tem u Podgradini,op}ina Livno i to prema propisima Bosne i Hercego-vine.

Nadzorni je na idu}oj sjednici odrànoj 12. velja~edao suglasnost za zaduènje HEP-a kod Rije~ke ban-ke d.d. za financiranje izgradnje TS 110/10(20) kVSu{ak te odobrio status Hrvatske elektroprivrede d.d.kao sudu`nika po dugoro~nom kreditu kod grupe ba-naka za financiranje TS 110/20(10) kV Dobri.

Suglasio se s Odlukom Uprave HEP-a o sazivanjuSkup{tine Dru{tva radi dono{enja odluke o izmjena-ma i dopunama Statuta Hrvatske elektroprivrede d.d.

(UR)

BRAZIL

OPASNOSTI OBILJATRKA za svije}ama je zapo~ela. Brazilci se pripremaju zao{tro racionaliziranje rijetko vi|eno u mirnodopsko vrije-me. Vladina poruka je gruba i izravna: svi potro{a~i elek-tri~ne energije moraju smanjiti potro{nju za 20 posto - ilio~ekivati jo{ o{trije mjere. Oni koji to ne u~ine bit }eisklju~eni iz mreè i to tri dana, a uzastopni prekr{itelji {estdana. âk i da se pridràvaju zapovjedi koja je stupila nasnagu 1. listopada pro{le godine, Brazilcima se mogu do-goditi zamra~enja puno ve}ih gorih razmjera od onih u Ka-liforniji. Prema najlo{ijem scenariju to zna~i: prometnikolaps, velik porast kriminala i recesija s valnim u~inkompo ~itavoj Ju`noj Americi. "Mi govorimo o iskap~anjimana ~etiri, pet, {est sati na dan" govori inènjer elektrotehni-ke Roberto D'Araujo, iz Ilumina, nevladine udruge kojanadzire energetski sektor. "Tragedija je preblaga rije~ zaono {to bi se moglo dogoditi".

Od kada je Vlada sredinom listopada potpuno razgolitilaenergetsko stanje, Brazilci su po~eli okrivljavati doslovcesvakoga - kompanije za proizvodnju elektri~ne energijezbog neinvestiranja u nove pogone, Vladu zbog inertnosti;Svetog Petra, za{titnika vremena jer nije isposlovao obilneki{e. Bez obzira {to je doista njenim uzrokom, kriza je po-kazala da prestaju dani neograni~ena izobilja. "Bio samsretan kada to nisam znao", danas }e vam re}i mnogi Bra-zilci.

Od 1500. godine, kad je moreplovac Pedro Alvares Cabralna svom putu u nepoznato osvanuo u Brazilu, ta zemlja jebila velikodu{na prema svima. "Raste sve {to zasadi{"ushi}eno biljeì Cabralov kroni~ar. Kolonisti u potrazi zazlatom, nimalo ne paze}i, uni{tavaju {ume i tlo zbog ~ega1627. godine jezuitski misionar Vincente de Salvador bi-jesni jer "ti ljudi za sobom ostavljaju sve razoreno". Jedna-ko kao Sjedinjene Dràve, Brazil je bio obzorje NovogSvijeta, kreativan i razuzdan. "Rio de Janeiro, grad kojiodu{evljava u ritmu sambe, ujutro je bez vode, a po no}ibez svjetla" stih je ovogodi{njeg glazbenog hita.

BRAZILCI BI @ARKO @ELJELI DA KI[EPO^NU I NIKAD NE PRESTANU

Povremene nesta{ice energije obilje`ja su dràva koje sebrzo razvijaju. Brazil je improvizirao rje{enja od osamde-setih godina, kada su uzletjele cijene nafte izazvaledu`ni~ku krizu Tre}eg svijeta, odga|aju}i nove investicije(uklju~ivo i elektrane). "Mi jo{ pla}amo za izgubljeno de-setlje}e", kaè profesor politi~kih znanosti Amaury de So-uza. U svojoj nedavnoj studiji prikazuje predsjednikaFernanda Henrique Carodsa kao posljednjeg iz serije vo|a,koji se uzdigao na krilima krize i nesta{ice energenata,simptomati~nog predstavnika vlasti koja je "sklona ìvjetina o{trici noà".

Brazilci bi àrko èljeli da ki{e nikad ne prestanu. Iskori{ta-vaju}i svoje mo}ne rijeke, ta zemlja je izgradila mreù hi-droelektrana koje osiguravaju 90 posto potreba zaenergijom. Nakon financijske krize 1999., ekonomija sepo~ela oporavljati pove}avaju}i potrebu za energijom. Mi-nistarstvo energije i rudarstva upozoravalo je vi{ekratno nato da }e do}i do nesta{ica u opskrbi energije. No, Cardosoje vodio rat protiv inflacije i nije dopu{tao nikakav tro{ak zaizgradnju mreè od energijom bogatog sjevera prema in-dustrijskom jugu i zapadu. Poludogotovljena privatizacijaostavila je hidroelektrane dràvi, dok je distribuciju izloìlatrì{tu. U nastaloj pomutnji, investitori se nisu usudili ula-

gati novac u privatne elektrane, uklju~uju}i i one koje bikoristile velike regionalne rezerve prirodnog plina. Uz ~etirimjeseca sezonski neuobi~ajene su{e, samo je pitanje vre-mena kad }e dotoci hidroelektrana postati nedostatni.

ENERGETSKOM KRIZOM UPRAVLJAMINISTAR MRAKA

Ukoliko dràva drasti~no ne obuzda potro{nju elektri~neenergije, predvi|alo se da bi do prekida opskrbe potro{a~amoglo do}i ve} u sije~nju ove godine. Inozemne nov~ar-ske ustanove, kod kojih se Brazil zaduìo, ubrzanoodga|aju vra}anje dugova kako bi zemlju spasili od rece-sije, koja bi jo{ vi{e pove}ala rizik obustavljanja urednogservisiranja dugova. Brazilski du`nosnici smatraju da zem-lja moè podnijeti smanjenje o~ekivanog rasta GDP-a odnajvi{e 1 posto ili 15 milijardi dolara gubitka poreznih pri-hoda. Stopa nezaposlenosti mogla bi dosti}i visokih {estposto. Tisak je predsjednika Komore za upravljanje ener-getskom krizom prozvao "ministrom Mraka". Stare navikese mijenjaju. Milijuni obitelji gase svjetlo, isklju~uju klimaure|aje i kupuju ku}anske aparate s malom potro{njomenergije. Gradovi gase svjetla u kojima su se u skupomblje{tavilu kupale poznate crkve, spomenici i ulice. "Nemadrugog na~ina za preodgoj potro{a~a koji su godinamanavikavani na kulturu obilja, Sijamskog blizanca kulture ra-stro{nosti" pi{e financijski kolumnist Joelmir Beting. Bezobzira kako im se to tuma~ilo, Brazilci znaju ìvjeti u jed-nom nesretnom vremenu.

(NEWSWEEK od 4. listopada 2001.)

Preveo: Branko Prpi}

iskustva drugih


TKO JE DO[AOKUPITI NOVINE[TO radi ovaj krasan pas na kiosku ba{ u vrijemekada se vodi velika promid`bena akcija protivpu{enja. Ne}e valjda kupiti cigarete!? A sigurnonije ni punoljetan!

Ne, ako laè @u}o, ne laè (kratak) rep. Do{ao je samokupiti novine za svoju gazdaricu. Novine, istina, znajusadràvati i vi{e otrova nego duhan, ali to se njega neti~e. On ih ne ~ita. Samo ih kupuje i donosi gazdarici,a ona ako se ho}e trovati senzacionalisti~kim olovnimnaslovima - to nije njegova briga.

Ivica Tomi}

BRAZIL JE SUOÊN SA STRA[NOM NESTA[ICOM ENERGIJE IIZNENADNIM DOKIDANJEM BEZBRI@NE I DOKOLIÂRSKEKULTURE @IVLJENJA

PRIRU^NIK: KORI[TENJE ELEKTRI^NE ENERGIJE U KU]ANSTVU

[IRENJE PARTNERSTVA UKORI[TENJU ELEKTRI^NE ENERGIJE[to je {tednja, a {to racionalna potro{nja, kako o~itatielektri~no brojilo, koliki su izdaci za elektri~nu energiju,kako napraviti godi{nji obra~un za elektri~nu energiju, {toje to limitator, kada se isplati dvotarifni obra~un, {to jeupravljana potro{nja, kako odabrati i koristiti elektri~natro{ila, komu se obratiti u slu~aju potrebe...naj~e{}a supitanja na koja samo nekolicina kupaca elektri~ne energijeu Hrvatskoj zna odgovore. A, trebala bi znati ve}ina da po-mognu i sebi, ali i elektroenergetskom sustavu.

Potrebu za sustavno obra|enim i na jednostavan na~inobrazloènim odgovorima na takva pitanja prepoznali suJosip Moser, savjetnik za me|unarodne odnose UpraveHEP-a i mr. sc. Ernest Mihalek, stru~ni savjetnik na po-dru~ju distribucijske mreè Energetskog instituta "HrvojePoàr" te u izdanju nakladnika Graphis Zagreb objavili pri-ru~nik za svako ku}anstvo "Kori{tenje elektri~ne energije uku}anstvu".

Priru~nik je izi{ao iz tiska krajem pro{le godine, a sredi-nom velja~e je odràna njegova promocija, kao i predstav-ljanje projekata HEP - ESCO tima za poticanje i pripremumjera energetske u~inkovitosti kod krajnjih potro{a~a.

Sude}i prema dobrom odzivu, promocija je izazvala velikozanimanje, kako predstavnika Hrvatske elektroprivrede,

tako i drugih institucija i udruga zainteresiranih zakori{tenje elektri~ne energije.

BROJNI PROJEKTI HEP-a ZA BOLJIODNOS S KUPCIMA

O odnosima s kupcima, kojima je namijenjen ovaj Pri-ru~nik, u uvodnoj rije~i je govorio [ime Balabani}, ~lanUprave HEP a za distribuciju i direktor Direkcije za di-stribuciju. Uz nove energetske zakone koji definirajurad energetskog sektora, u tijeku je dono{enje podza-konskih akata koji }e definirati odnos HEP-a s kupcima.Rije~ je o novom Tarifnom sustavu, Op}im uvjetimaisporuke elektri~ne energije, Pravilniku o priklju~cima idrugim aktima. Svi ti novi akti trebali bi izraziti dobrestrane energetskih zakona i uklju~iti znanja i najboljaiskustva, odnosno otkloniti pote{ko}e i nesporazume skupcima.

- HEP ostvaruje nekoliko projekata s ciljem pobolj{anjaodnosa s kupcima i pove}anja efikasnosti svog poslova-nja, rekao je [. Balabani} i nastavio. To je Projekt ru~nio~ita~, gdje se uz primjenu suvremene tehnologije po-stiè automatska kontrola o~itanog stanja, otklanja semogu}a pogre{ka ljudskog ~imbenika kod o~itanja ili pri-

jepisa, pove}ava se brzina o~itanja i smanjuje broj rekla-macija kupaca. Daljnjni projekti su Karti~na brojila, premana~elu "kupi i tro{i koliko si platio" , Projekt pobolj{anjafunkcioniranja potro{a~kog telefona 9820 bresplatnog zakupca, nekoliko projekata iz rada ESCO-tima kao {to jepoticanje i primjena mjera energetske u~inkovitosti kodkrajnjih potro{a~a - racionalizacija i pove}anje u~inkovi-tosti javne rasvjete grada Zagreb i {tedne àrulje.

[. Balabani} je ovom prigodom najavio {iroku akcijuHEP-a u ja~anju i {irenju partnerstva u kori{tenju elek-tri~ne energije i zaèlio ovom Priru~niku dobre u~inke.

KAKO POTAKNUTI KUPCA NARACIONALNO KORI[TENJE

ELEKTRI^NE ENERGIJE?

Tarifa je klju~na rije~ ovog Priru~nika, kako je rekao ured-nik prof. dr. sc. Zvonko Ben~i} i podsjetio da ta rije~ pot-je~e od istoimenog grada blizu Gibraltara, gdje su Grcismatrali da se kod Heraklovih stupova napla}ivala nakna-da za prolazak. Ocjenom rije~i zapo~eo je svoj osvrt naPriru~nik i Marijan Kalea, jedan od recenzenata. Izrazio jezadovoljstvo {to je upotrijebljena rije~ "kori{tenje" kojaozna~ava korist, dobru namjeru. Jednako je tako izrazio

{to valja znati


U KLASI^NIM SE @ARULJAMA SAMO 5 DO NAJVI[E 15POSTO UTRO[ENE ELEKTRI^NE ENERGIJE PRETVORI USVJETLOSNU, DOK SE SVE OSTALO PRETVARA UTOPLINSKU ENERGIJU, KOJA JE ÎSTI GUBITAKENERGIJE I KOJU POTRO[A^ PLA]A KROZ SVOJEPOVE]ANJE POTRO[NJE STRUJE. KODFLUORESCENTNIH CIJEVI SE 75 POSTO UTRO[ENEELEKTRI^NE ENERGIJE PRETVARA U SVJETLOSNU, ASAMO OSTATAK U TOPLINSKU (IZ PRIRU^NIKA)

Urednik Priru~nika prof. dr. sc. ZvonkoBen~i}: tarifa je klju~na rije~ ovog Pri-ru~nika

Marijan Kalea, recenzent: Priru~nik jeprikladno obradio podru~je koje obuh-va}a i moè doprinijeti boljem razumi-jevanju

Katica Hamidovi}-Mato-vi~kin, recenzent: uHEP-u se ve} 40 godinapoku{ava pomiriti interesproizvodnje i potro{nje,odnosno prona}i na~inda se potakne kupca naracionalno kori{tenjeelektri~ne energije

^lan Uprave HEP-a za distribuciju [ime Balabani} jenajavio {iroku akciju HEP-a u ja~anju partnerstva ukori{tenju elektri~ne energije

Sude}i prema dobrom odzivu, promocija je izazvalaveliko zanimanje, kako predstavnika Hrvatske elektro-privrede, tako i drugih institucija i udruga zainteresi-ranih za kori{tenje elektri~ne energije, {to nisupotvrdila o~ekivana, a izostala pitanja o podru~jukoje Priru~nik obra|uje

zadovoljstvo {to je Priru~nik dèpnog formata, pa moèuvijek biti pri ruci. Valja ga koristiti, jer je prikladno obra-dio podru~je koje obuhva}a i moè doprinijeti boljem ra-zumijevanju. Katica Hamidovi}-Matoni~kin, tako|errecenzent, rekla je da je bilo te{ko definirati opseg isadràj Priru~nika, {to su autori dobro rije{ili zahvaljuju}isvom iskustvu. Napomenula je da se u HEP-u ve} 40 godi-na poku{ava pomiriti interes proizvodnje i potro{nje, od-nosno prona}i na~in da se kupac potakne na racionalnokori{tenje elektri~ne energije.

Motivi za izradu ovog Priru~nika, kako je rekao jedan odautora mr. sc. Ernest Mihalek, su bili: edukacija, jednosta-van i razumljiv na~in obra~una elektri~ne energije, upoz-navanje s mogu}nostima ku}anskih aparata i uklapanje ueuropske tendencije. Naglasio je da je Tarifni sustav te-meljni pokreta~ racionalnog i ekolo{kog kori{tenja elek-tri~ne energije.

Josip Moser je spomenuo da u prosje~nom ku}anstvu po-stoji 30 do 50 tipova ku}anskih aparata i svaki od njih bitrebao imati energetsku naljepnicu, {to se kod nas nezna.Vjeruje da }e od ovog Priru~nika koristi imati kupciHEP-a, ali i ukupna hrvatska energetika.

Nakon uvodnih izlaganja o Priru~niku, postavljena su pi-tanja o ~emu donosimo cjelovit tekst "Tri pitanja - tri od-govora", na stranicama koje slijede.

KUPCI ELEKTRI^NE I TOPLINSKEENERGIJE ISKAZUJU SNA@AN

INTERES ZA U[TEDE

Mr. sc. Gordana Lu~i}, voditelj ESCO-tima HEP-a za poti-canje i pripremu mjera energetske u~inkovitosti kod kraj-njih potro{a~a govorila je o opravdanosti i ciljevimaprojekata te o pripremnim aktivnostima. Naime, u cjelovi-tom Programu unaprje|enja odnosa s kupcima Hrvatskeelektroprivrede, vaàn dio predstavlja poticanje i primjena

mjera energetske u~inkovitosti kod krajnjih potro{a~aelektri~ne i toplinske energije.

- Istraìvanja su pokazala da kupci elektri~ne i toplinskeenergije iskazuju snaàn interes za u{tede smanjenjemtro{kova energije. Takve u{tede se mogu ostvariti potica-njem i primjenom mjera energetske u~inkovitosti upravoprojektima primjene novih tehnologija, obnovljivih izvoraenergije i za{tite okoli{a. Jednako tako, projekti energetskeu~inkovitosti mogu potaknuti zapo{ljavanje i razvoj lokalnihobrtnika i poduzetni~kih tvrtki za {to se mogu angaìratisredstva me|unarodnih financijskih institucija, fondova idonacija, kao i povoljni krediti za zapo{ljavanje i razvojdoma}ih tvrtki, rekla je mr. sc. G. Lu~i}.

Spomenula je da je tijekom 2001. godine HEP u suradnjis Poglavarstvom grada Zagreba sura|ivao na pripremiprojekta primjene mjera energetske u~inkovitosti na jav-noj rasvjeti. ESCO-tim trenuta~no priprema dva manjapilot projekta energetske u~inkovitosti na javnoj rasvjeti irekonstrukciji toplinskog sustava u jednoj {koli. Primje-na pilot projekata i ostvareni rezultati posluìt }e za uspo-stavu modela sustava mjerenja i verifikacije ostvarenihenergetskih u{teda i obra~una i naplate elektri~ne i to-plinske energije, poru~ila je mr. sc. G. Lu~i}.

\ur|a Su{ec

PRIGODOM promocije priru~nika Josipa Mosera i ErnestaMihaleka "Kori{tenja elektri~ne energije u ku}anstvu"odràne 12. velja~e ove godine, postavljena su ~etiriklju~na pitanja iz impresivno mnogobrojne publike u Ve-likoj dvorani Fakulteta elektrotehnike i ra~unarstva u Za-grebu. Prvo je bilo, za{to i taj priru~nik promi~e pla}anjeobra~unske snage kao elementa tarifnog sustava zaobra~un elektri~ne energije. Moj op{iran odgovor na topitanje objavljen je u HEP Vjesniku od velja~e pro{le go-dine i tomu nemam {to pridodati, osim preporu~iti da sepro~ita. Ostala tri pitanja, prepri~ano, su glasila:

• instalirana snaga na{ih elektrana spram vr{noga opte-re}enja elektroenergetskog sustava velika je, elektranesu podiskori{tene, ne skrivaju li se tu mogu}e u{tede

• za{to se Hrvatska elektroprivreda ne okre}e vi{ekori{tenju obnovljivih izvora, ne bi li se tako moglou{tedjeti i smanjiti optere}enje okoli{a

• gubici su u mreì veliki, ako bi se tu u{tedjelo moglobi se namaknuti nove raspoloìve energije bez izgradnjenovih elektrana.

Kako se ta i sli~na pitanja neprestano ponavljaju na raz-li~itim skupovima o elektroenergetici, poku{ajmo - ute-meljeno i uz egzaktne podatke - odgovoriti na njih,staloènije i promi{ljenije nego li je to u~injeno prigo-dom spomenute promocije.

{to valja znati


Mr. sc. Ernest Mihalek, stru~ni savjetnik na podru~ju distribucijske mreè Energetskog instituta "Hrvoje Poàr"i je-dan od autora Priru~nika: motivi za izradu ovog Priru~nika bili su: edukacija, jednostavan i razumljiv na~in obra~unaelektri~ne energije, upoznavanje s mogu}nostima ku}anskih aparata i uklapanje u europske tendencije

Josip Moser, jedan od autora: u prosje~nom ku}anstvu postoji 30 do 50 tipova ku}anskih aparata i svaki odnjih bi trebao imati energetsku naljepnicu

Mr. sc. GordanaLu~i}, voditelj ESCOtima HEP-a za poti-canje i pripremumjera energetskeu~inkovitosti kodkrajnjih potro{a~a,govorila je o oprav-danosti i ciljevimaprojekata te o pri-premnim aktivnosti-ma

TRI

Zemlja Instalirana snagaVr{no optere}enje

Austrija 2,09

[vicarska 1,90

Slova~ka 1,84

Slovenija 1,70

Danska 1,69

Francuska 1,68

[panjolska 1,67

Nizozemska 1,61

Portugal 1,61

Italija 1,57

Jugoslavija 1,53

Njema~ka 1,45

Gr~ka 1,40

ê{ka 1,39

Hrvatska 1,36

Norve{ka 1,33

Poljska 1,33

Belgija 1,26

Finska 1,26

Ma|arska 1,26

[vedska 1,20

Tablica 1: Omjer instalirane snage elektrana ivr{nog optere}enja, 1999.

ISKORI[TENJE INSTALIRANESNAGE ELEKTRANA

U pogledu omjera instalirane snage elektrana i vr{nogoptere}enja, Hrvatska je danas u posljednjoj tre}ini eu-ropskih zemalja, zahvaljuju}i tomu da godinama nije iz-gradila niti jednu novu elektranu, izuzev TE Plomin 2.Hrvatska je 1999. godine ostvarila omjer instalirane snage(pribli`no 3550 MW) i vr{nog optere}enja (pribli`no 2600MW) od 1,36, a prikazane europske zemlje prema tablici1. Prosjek zapadnoeuropskih zemalja u tom pogledu je1,60, a isto~noeuropskih zemalja je podjednak na{emostvarenju. (Dakako, na{a izgra|enost bila bi ve}a kad bi-smo tomu pridodali polovicu NE Kr{ko te elektrane u Srbi-ji, Bosni i Hercegovini, u ~ijem smo financiranju izgradnjesudjelovali).

Udjel hidroenergije u Hrvatskoj zna~ajno je ve}i od pro-sje~nog u Europi (Tablica 2) i time je nagla{enija nesigur-nost ostvarenja proizvodnje u hidroelektranama. Upojedinim godinama okolnosti se mijenjaju: od jako vla`nihkada se ostvaruje proizvodnja u hidroelektranama od otprili-ke 7,3 TWh (ostvareno 1996.) do jako su{nih godina kadase ostvaruje proizvodnja u hidroelektranama od 3,7 TWh(ostvareno 1990.).

S tog stajali{ta, trebalo bi {to skorije nastojati pove}atiomjer instalirane snage i vr{nog optere}enja (Austrija i[vicarska imaju taj omjer pribli`no 2!). A to je mogu}eupravo neodgodivom izgradnjom sna`nije termoelektra-ne - nema govora o na{oj prekapacitiranosti. Danas ima-

mo mogu}nosti ~ak i jeftinijeg uvoza, ali to }e se vreme-nom istopiti i stoga se treba pravodobno pripremiti zatakve okolnosti.

UDJEL OBNOVLJIVIH IZVORA

Govorimo li o kori{tenju obnovljivih izvora, imajmo na umuda je u tom pogledu u Hrvatskoj danas bolje stanje od broj-nih drugih zemalja, zahvaljuju}i velikom udjelu vodnih sna-ga u proizvodnji elektri~ne energije. Hrvatska je 1999.godine ostvarila udjel hidroelektrana u proizvodnji elek-

tri~ne energije od pribli`no 58 posto, a prikazane europskezemlje prema tablici 2. Kao {to je vidljivo, mnoge zemlje biprste lizale, da ih je priroda obdarila kako je nas obdarila utom pogledu.

Na{em, zapravo zavidnom, udjelu hidroenergije nijeprimjereno svojevrsno zanovijetanje na{e javnosti o ne-dovoljno poticanja kori{tenja obnovljivih izvora u proiz-vodnji elektri~ne energije, kao {to je to primjerenoprimjerice Njema~koj (gdje je udjel hidroenergije 4 po-sto i gdje postoje nov~ane mogu}nosti za jamstva na ot-kup elektri~ne energije iz sun~anih }elija prema cijeni od99 pfeniga po kilovatsatu - to je 4 kune!). S druge strane,tomu opet nije konzekventno suprotstavljanje te iste na{ejavnosti svakom novom hidroenergetskom projekttu -budimo zadovoljni da ih jo{ i ima - pribli`no 50 postotehni~kog i pribli`no 80 posto ekonomi~nog hidropoten-cijala u nas ve} je iskori{teno.

Nije stoga primjereno na{im stvarno zate~enim potreba-ma i zate~enim na{im materijalnim mogu}nostima favo-riziranje kori{tenja obnovljivih izvora pod svaku cijenu.Samo u osobito izabranim segmentima, primjerice: to-plinsko kori{tenje Sun~eva zra~enja masovnim kori{te-njem kolektora u priobalnom pojasu. Ili: ogrjevnog drvetau {umskim podru~jima, kao i biomase, bioplina i otpa-daka, te geotermalne energije, jer njihov potencijal da-nas dijelom zapravo propada, a njihovo kori{tenje jedinodoista umanjuje potrebnu izgradnju u konvencionalnomenergetskom sustavu (k tomu, ogrjevno drvo i geoter-malna energija mogu se finalno koristiti, bez prethodnetransformacije prirodnog oblika energije).

Ve}ina obnovljviih izvora ima veliku oscilaciju prirodnogdotoka (~ak hirovitu) - a nemogu}nost izvornog transportai akumulacije, te neveliko trajanje iskori{tenja instaliranesnage, {to sve vodi nu`nosti osiguranja rezerve u instala-ciji konvencionalnog energetskog sustava, uz smanjenoiskori{tenje te instalacije. Zna~i, u jednoj mjeri energetski

kapaciteti dràve se moraju udvostru~iti: uz dogradnjukapaciteta za kori{tenje obnovljivih izvora moraju se do-graditi i konvencionalni kapaciteti. Investicije u postroje-nja za transformaciju obnovljivih izvora u oblik povoljan zafinalno kori{tenje (~esto elektri~ni) u pravilu su ve}e pojedinici snage od konvencionalnih rje{enja, zbog malepovr{inske gusto}e primarnog izvora energije, a stupanjdjelovanja je manji. Promatrano kumulativno, CO2-neu-tralnost kori{tenja obnovljivih izvora, kao i energetskineto-u~inak, nisu uvijek zadovoljavaju}e ispunjeni.

GUBICI ELEKTRI^NE ENERGIJE U MRE@I

Gubici u prijenosnoj i distribucijskoj mreì Hrvatske elek-troprivrede, ostvareni 2000. godine, prikazani su tablicom3. Vidljivo je da je u prijenosnoj mreì ostvareno 4,6 postogubitaka spram energije raspoloìve na razini prijenosnemreè, te da je ostvareno 11,3 posto gubitaka spram ener-gije raspoloìve na razini distribucijske mreè. Ukupno je tegodine na pokri}e gubitaka u mreàma utro{eno malo vi{eod 2 TWh.

U{tedom na gubicima u mreì od recimo 10 posto, ostvari-lo bi se pribli`no 200 milijuna kilovatsati raspoloìvih zanovu potro{nju, bez izgradnje nove elektrane. Me|utim, ko-likogod to bilo privla~no i ~ak za Hrvatsku elektroprivreduciljno rje{enje, nije ga mogu}e ostvariti u kratkom vremenu,jer traì golema ulaganja. Rije~ je o tomu da bi prijenosnevodove trebalo udvostru~iti, sve transformatore u mreì za-mijeniti suvremenijim a {tedljivijim, popraviti naponskeokolnosti u cijeloj distribucijskoj mreì, {to se opet svodi napove}anje presjeka ve}ine vodova (kojih u distribucijskojmreì ima vi{e od 100 tisu}a kilometara). Nijemci su tije-kom 20 godina, prije ujedinjenja s tada{njom DDR, uloìlipribli`no 20 milijarda njema~kih maraka da bi smanjili gu-bitke u prijenosnoj mreì s 4 na 3 posto. A 20 milijarda nje-ma~kih maraka je polovica bruto doma}eg proizvodaHrvatske! Dana{nji gubici (1999.) u prijenosnoj mreì Nje-ma~ke su 5,5 posto, zahvaljuju}i slabijoj mreì biv{e DDR.

Ina~e, gubici u prijenosnoj mreì od jedno 4 posto suo~ekivani, kao i gubici u distribucijskoj mreì od pribli`no10 posto, na na{em stupnju izgra|enosti tih mreà. Preti~akgubitaka u prijenosnoj mreì pripisujemo kru`nim tokovimai velikom tranzitu, koji se ostvaruju na{om mreòm. Preti~akgubitaka u distribucijskoj mreì ne ~ine tehni~ki gubici,nego kra|a elektri~ne energije - {to ide na du{u prvenstve-no kradljivcima, a tek onda Hrvatskoj elektroprivredi.

Marijan Kalea

(ne)znanje na{e svagda{nje


TRAGOM PITANJA KOJA SU (PONOVNO) POKAZALA ELEMENTARNO NEPOZNAVANJENA[EG SUSTAVA

PITANJA - TRI ODGOVORA

Opis GWh %

Raspoloìva energija na razini prijenosne mreè 13836 100

Prodaja izravnim kupcima 553 4,0

Ostala potro{nja na razini prijenosne mreè 63 0,4

Gubici u prijenosnoj mreì 639 4,6

Raspoloìva energija na razini distribucijske mreè 12581 91,0

Raspoloìva energija na razini distribucijske mreè 12581 100

Gubici u distribucijskoj mreì 1423 11,3

Prodaja na razini distribucijske mreè 11158 88,7

Tablica 3: Ostvarena elektroenergetska bilanca Hrvatske 2000. godine

Zemlja Proizvodnja u HEUkupna proizvodnja

Norve{ka 99

Austrija 76

[vicarska 61

Hrvatska 58

[vedska 47

Slovenija 29

Jugoslavija 29

Portugal 20

Italija 20

Finska 19

Slova~ka 17

Francuska 15

[panjolska 13

Gr~ka 11

Njema~ka 4

ê{ka 4

Poljska 3

Belgija 2

Ma|arska 1

Danska 0

Nizozemska 0

Tablica 2: Udjel proizvodnje u hidroelektranama(%), 1999.

SEMINAR O KATASTRIMA EMISIJA U OKOLI[ I TEHNOLO[KOG OTPADA HEP-a

ZA[TITI OKOLI[A SVE VE]A POZORNOST

Trinaestog velja~e 2002. godine u sjedi{tu HEP-a u Za-greba odràn je radni seminar pod nazivom "Katastaremisija u okoli{ - Katastar tehnolo{kog otpada HEP-a".Kako je u uvodu seminara naglasio Mato Paì}, direktorDirekcije i ~lan Uprave HEP-a za proizvodnju, u~inkovitaza{tita okoli{a ve} je sada bitno na~elo u poslovanjuHEP-a, no ona }e posebice, dodao je, do}i do izraàja unastupaju}im trì{nim okolnostima. S obzirom da su za-konskim odredbama utvr|ene vrlo stroge kazne zanepo{tivanje propisa o za{titi okoli{a, HEP mora, ukazaoje M. Paì}, pravodobno organizirati odgovaraju}i sustavi organizaciju tog dijela poslovanja. Izme|u ostalog slije-di, rekao je, dono{enje cjelovitog HEP-ova plana zaza{titu okoli{a, uskla|enog s normom ISO 14001 te je utom cilju osnovan i tim, koji usko sura|uje s APO-om,tvrtkom-k}eri Hrvatske elektroprivrede

Direktor Agencije za poseban otpad (APO), mr.sc. Da-mir Suba{i}, napomenuo je kako se APO i HEP bave za-jedni~kim pitanjem - utjecajem HEP-a na okoli{. Sviposlovi s tim u svezi nastoje se podi}i na vi{u razinu,~emu je osnovni razlog po{tivanje zakonskih propisa.

No, ne manje vaàn je i doprinos ugledu HEP-a, kaotvrtke koja ima odgovoran odnos prema okoli{u.

- Prema Strategiji o za{titi okoli{a koju je prihvatioHrvatski sabor, okoli{ je prioritet u svakom razvojnomprogramu te iz tog postulata slijede sve na{e obveze,naglasio je mr.sc. D. Suba{i}.

O biltenima HEP-a koji su posve}eni za{titi okoli{a (bilte-ni br. 89 i 95) govorio je mr.sc. Zoran Stani}, koordinatorza poslove za za{titu okoli{a u Sektoru za razvoj HEP-a,napomenuv{i kako su propisi o za{titi okoli{a vrlosloèni, a u Europskoj uniji (u kojoj se, kako je naveo,~ak 40 posto legislative odnosi na za{titu okoli{a), to je

jedno od temeljnih podru~ja upravljanja u elektroenerge-tici. HEP }e se, kako je rekao, u bliskoj budu}nostisuo~iti sa konkurencijom, a standarde Europske unijemorat }e po{tivati i Hrvatska. Stoga, zaklju~io je mr.sc. Z.Stani}, HEP ne moè izbje}i obveze koje otuda proizlaze.U Biltenu br. 89, napomenuo je, predstavljeno je vi{e od50 zakonskih akata bitnih za rad elektroenergetskih obje-kata, prikazani su razni propisi i njihov zna~aj za HEP, dokse konkretne upute nalaze u Biltenu br. 95. Cilj je da seovi poslovi u najve}oj mogu}oj mjeri automatiziraju i in-formatiziraju pri ~emu }e se koristiti informati~ka struktu-ra HEP-a, naglasio je mr. sc. Z. Stani}.

O suradnji HEP-a i APO-a govorila je dr.sc. Savka Ku~arDragi~evi}, dok se na osnovne propise iz podru~jaza{tite okoli{a iz kojih proizlaze obveze HEP-a osvrnulamr.sc. Ana Antolovi} iz APO-a. Katastar tehnolo{kog ot-pada HEP-a predstavio je Bruno Antolovi} iz APO-a.

Nazo~ne sudionike seminara zanimalo je, izme|u osta-log, tko }e u HEP-u obavljati poslove referenta o za{titiokoli{a: jesu li to, kao {to je to sad uobi~ajeno, referentiza za{titu na radu; koja je stru~na sprema potrebna za nji-

hovo kvalitetno obavljanje, te ho}e li se to precizirati ne-kim aktom. M. Paì} je odgovorio da je to problematika skojom }e se jo{ trebati pozabaviti, s obzirom da je nasnazi zastarjela sistematizacija, dok je za{tita okoli{a uposljednjih nekoliko godina postala sve va`nije po-dru~je. Rje{enje, napomenuo je, nije u dodavanju poslo-va, te }e nova sistematizacija razrije{iti dana{nje dvojbe.Ipak, re~eno je ovom prigodom, poèljno je da te poslo-ve obavljaju radnici tehni~ke struke osposobljeni na do-datnim edukacijskim seminarima, s me|unarodnopriznatom diplomom "prosuditelj okoli{a".

Tatjana Jalu{i}

propisi


OPASNI OTPAD KOJI SENAÊ[]E POJAVLJUJE UTEHNOLO[KIMJEDINICAMA HEP-a:muljevi iz spremnika, otpad koji sadrìmetale, lebde}i pepeo od izgaranja ulja,hidrauli~ka ulja koja sadrè samo mineral-na ulja, neklorirana otpadna ulja za moto-re, pogonske ure|aje i podmazivanje,ostala otpadna ulja za motore, pogonskeure|aje i podmazivanje, otpadna izolacij-ska ulja, ulja za prijenos topline i ostaleotpadne teku}ine, neklorirana otpadnaizolacijska ulja i ulja za prijenos topline,sintetska izolacijska ulja i ulja za prijenostopline i ostale otpadne teku}ine, mineral-na izolacijska ulja i ulja za prijenos topli-ne, muljevi iz odvaja~a ulje/voda, zauljeniotpad koji nije specifiran na drugi na~in,transformatori i kondenzatori koji sadrèPCB-e ili PCT-e, olovne baterije, nikal-kad-mij baterije, stari akumulatori, elektrolitiod baterija i akumulatora, otpad od~i{}enja spremnika za skladi{tenje, kojisadrì ulja, izolacijski materijali koji sadrèazbest, lebde}i pepeo, muljevi koji sadrèmetalne hidrokside i ostali muljevi odtaloènja metala, mije{avine masti i ulja izodvaja~a ulje/voda, zasi}ene ili istro{enesmole iz ionskih izmjenjiva~a

NEOPASNI OTPAD KOJI SENAJÊ[]E POJAVLJUJE UTEHNOLO[KIMJEDINICAMA HEP-a:{ljaka sa re{etki loì{ta, lebde}i pepeo odizgaranja ugljena, kruti ostaci kod odsum-poravanja dimnih plinova kalcijem, mulje-vi od ~i{}enja kotla koji sadrè vodu,istro{ena obloga i vatrootporni materijali,otpad koji nije specificiran na drugi na~in,strugotine i otpiljci koji sadrè èljezo,istro{eni pijesak, ambalaà od papira ikartona, ambalaà od plastike, apsorben-si, filtarski materijali, materijali za upija-nje, za{titna odijela, stare gume, ostalastara oprema, bakar, bronca, mjed, alumi-nij, èljezo i ~elik, mije{ani metali, kablovi,ostali izolacijski materijali, mije{anigra|evinski otpad, muljevi od obrade in-dustrijskih otpadnih voda, muljevi od de-karbonizacije, istro{eni aktivni ugljen,zasi}ene ili istro{ene smole ionskih iz-mjenjiva~a, papir i karton, ostali metali,otpadno drvo, otpadno jestivo ulje,mije{ani komunalni otpad, muljevi iz sep-ti~kih jama

Mato Paì}, ~lan Uprave HEP-a i direktor Direkcije za proizvodnju: Nova sistematizacija rije{it }e pitanjezaduènosti za obavljanje poslova iz podru~ja za{tite okoli{a

UÎNKOVITA ZA[TITA OKOLI[A VE] DANAS JEBITNO NAÊLO U POSLOVANJU HEP-a, NOPOSEBICE ]E DO]I DO IZRA@AJA UNASTUPAJU]IM TR@I[NIM OKOLNOSTIMA

PREDSJEDNIK I ^LANOVI UPRAVE HEP-a U APO-u

POSLOVE ZA[TITE OKOLI[AHEP-a OBJEDINITI U APO-u?PREDSJEDNIK Uprave HEP-a Ivo ôvi} i ~lanovi UpraveHEP-a Mato Paì} i mr. sc. Darko Beli}, odazvali su sepozivu direktora APO-a i 25. sije~nja 2002. posjetiliAPO.

Svrha posjeta bila je pobliè upoznavanje s tvrtkom,opremom, programima i djelatnostima, radnim poten-cijalima, ali i s problemima s kojima se APO susre}e usvom radu.

Podsjetimo se da je temeljem posebne Odluke VladeRepublike Hrvatske, 1990. godine HEP osnovao APO.Danas APO broji 15 radnika, ve}inom afirmiranih u po-slovima za{tite okoli{a u zemlji, ali i inozemstvu. APOje u fazi transformiranja od usko specijalizirane tvrtke,koju je HEP osnovao za "nuklearne" poslove (preteìtoza uspostavu odlagali{ta nisko i srednje radioaktivnogotpada) u tvrtku za konzalting i inènjering koja pruàskoro sve usluge na {irokom podru~ju za{tite okoli{a.

Posjet APO-u zapo~eo je obilaskom radnih prostorija iupoznavanjem ljudi. Potom je direktor APO-a mr. sc.Damir Suba{i} u kra}em prikazu iznio najva`nije podat-ke o APO-u, upoznao goste s djelatnostima uklju~uju}ii do sada obavljene poslove za HEP. U raspravi koja je

uslijedila bilo je rije~i o ukupnimmogu}nostima i planovima APO-a, a posjetje ocijenjen obostrano korisnim. APO jeèlio pokazati da ima potencijale na kojese HEP moè u budu}nosti vi{e oslanjati.To se prvenstveno odnosi na obavljanjeposlova vezanih uz za{titu okoli{a (kakoone koji se odnose na ispunjavanje za-konskih obveza HEP-a iz za{tite okoli{a,tako i one poslove koji mogu doprinijetiunaprje|enju skrbi o okoli{u HEP-a), ali ina druge poslove koji uklju~uju nadzori/ili konzalting u ime HEP-a na projektimakoje za njega izvode druge tvrtke.

Stoga bi bilo potrebno unaprijediti surad-nju i sklopiti Ugovor o dugoro~noj surad-nji na poslovima za{tite okoli{a.

U svezi s restrukturiranjem HEP-a, razmatrana je uloga ipoloàj APO-a u budu}noj HEP - Grupi. Zaklju~eno jeda ~injenica da postoji APO, kao tvrtka HEP-a specijali-zirana za "nuklearne" i poslove za{tite okoli{a, a suklad-no primjerima u restrukturiranim inozemnim

elektroprivredama, kao i intenciji restrukturiranja HEP-a- upu}uje na zaklju~ak da bi se u HEP - Grupi posloviza{tite okoli{a trebali objedinjavati u APO-u, ~lanu Gru-pe specijaliziranom za te poslove.

Mirjana êr{kov Klika

PREDAVANJE O INTERNOJ REVIZIJI U DP ELEKTRA ZADAR

ZA U INKOVITO I USPJE[NO POSLOVANJE HEP-AU PROSTORIJAMA DP-a Elektra Zadar, od20. do 22. velja~e 2002. godine, kao plodsuradnje HEP-a i TEB - Poslovnog savjeto-vanja d.o.o. Zagreb, odràno je edukacij-sko predavanje pod nazivom "Internarevizija, interna kontrola i sustav internihkontrola", kojemu je prisustvovalo ~etrde-set na{ih radnika, kako iz doma}eg, tako iiz okolnih DP-a, Elektre [ibenik i ElektrolikeGospi}. Predavanja su bila podijeljena u trime|usobno povezane i uvjetovane temat-ske skupine: Upravljanje poslovnim susta-vom u trì{nom okruènju, Osnove internerevizije i kontrole te Metodolo{ki aspekti in-terne revizije. Svim sudionicima savjeto-vanja uru~ena je i popratna stru~naliteratura, a dio toga je i knjiga Revizija - in-strument poslovnog odlu~ivanja, autora dr.Borisa Tu{eka, predava~a na Ekonomskomfakultetu u Zagrebu, koji zajedno sa svojimkolegama, prof. dr. Lajo{om @agerom i mr.sc. Ivanom Mami}, predstavlja predava~ki tim ovog seminara.

- Ovaj jedinstveni program predavanja, koji je odràn prethodno u Za-grebu i Rijeci i kojega je do sada odslu{alo 120 radnika HEP-a, poka-zao se vrlo uspje{nim - rekao nam je dr. B. Tu{ek. - @eljeli smoupoznati slu{atelje sa svrhom, ciljevima i ulogom interne revizije i kon-trole u HEP-u, dati obja{njenja tematskih kategorija uop}e, upoznati ihs okvirom profesionalnog djelovanja internih revizora i ukazati na do-stignutu razinu metodolo{kih rje{enja u obavljanju revizorskog posla.Krajnji cilj je u~initi poslovanje HEP-a u~inkovitim i uspje{im, jer je in-terna revizija potpora poslovnom odlu~ivanju. Budu}i da HEP ima or-

ganiziran Sektor za internu reviziju i kontrolu, a njegov je rukovoditeljStanko Toki} stru~ni suradnik i suorganizator ovog savjetovanja, bilo jenu`no upoznati ljude unutar va{e tvrtke sa smislom i svrhom tog dijelaposlovanja. Ve} danas, drugog dana savjetovanja, svaki je suradnik iz-nio svoje razmi{ljanje i o~ekivanje i mogu re}i da je odziv vrlo povo-ljan, da ljudi izraàvaju zahvalnost te poti~u na daljnji rad u ovom po-dru~ju - zaklju~io je dr. B. Tu{ek.

Zadnjeg dana rada provedena je anketa u kojoj su sudionici iznijelisvoja mi{ljenja o organizaciji i u~incima ovog edukacijskog savjeto-vanja.

Vero~ka Garber

DRUGINAMA

KAO glavnoj urednici HEPVjesnika iskreno sezahvaljujem na napisu,kojeg je va{ novinarMarica @aneti} napisala osuradnji HEP-a iTurboin{tituta. Ugodnosam iznena|en ~injenicomda u napisu nematehni~kih pogre{aka kojetako ~estokompromitiraju, ina~e vrlokorektno napisanepriloge. To je samo jo{jedan dokaz visokeprofesionalne razine~asopisa kojeg ure|ujete.

Po svom sadràju, na~inuprezentacije, aktualnosti,tisku... je HEP-ov Vjesnikme|u najboljim~asopisimaelektroprivrednihorganizacija koje sam jado sada susreo. Mogusamo zamisliti kolikoznanja, truda i odricanjastoji iza takvih rezultata.Na njima vam najiskrenije~estitam sa èljom daustrajete na zacrtanomputu.

Dr. sc. VladimirKercan, direktor

Turboin{tituta d.d.Ljubljana

Zadarski seminar o internoj reviziji i kontroli i vrlo dobar odziv

S OBZIROM DA JE INTERNA REVIZIJA POTPORA POSLOVNOMODLUÎVANJU, KRAJNJI CILJ OVIH PREDAVANJA JE DOPRINIJETIUÎNKOVITOM I USPJE[NOM POSLOVANJU HEP-a

Predsjednki i ~lanovi Uprave HEP-a u prostorima APO-a s njegovidirektorom mr. sc. Damirom Suba{i}em

(u)poznavanje


TEHNOLOGIJA DOKIDA PRIVATNOST?DIGITALNI AN\EO KAO

MENGELOVA SNOMORICA

PRIÂ je, premda pomalo nevjerojatna, istinita i pot-puno provjerljiva. Pod slu`benim brojem U.S. Patent5,629,678., prije dvije godine je tvrtka Applied DigitalSolutions uspjela registrirati patent koji se, ukratko,sastoji od oda{ilja~a koji se kirur{kim putem usa|ujeispod koè kako bi se neprestano moglo nadzirati -ljudsko bi}e. Naprava koja bi sluìla i kao dio pouzda-nog identifikacijskog sustava, kako susretljivoobja{njavaju tvorci, je dovoljno malena da se moèkoristiti i na djeci. Premda opisani pronalazak izgledakao kakva snomorica zloglasnog doktora Mengelea, ilineukusna {ala izvu~ena iz kli{eiziranih politi~kih an-tiutopija, tvrtka ga naziva "Digitalnim an|elom" i nasvom Web siteu nagla{ava da "potencijalno trì{te" zataj njihov proizvod "prelazi 100 milijardi dolara".

PRIVATNOST -JEDNO OD NAJZNAÂJNIJIH

PITANJA 21. STOLJE}A

Ova zamisao, premda je olako moèmo smjestiti u ru-briku"vjerovali ili ne", ipak oslikava ne{to puno ozbi-ljnije - rastu}u zabrinutost suvremenog ~ovjeka zavlastitu privatnost. Istraìvanje Wall Street Journala imedijske ku}e NBC, pokazala su da je za prosje~nog

Amerikanca pitanje privatnosti jedno od najzna~ajni-jih pitanja 21. stolje}a - va`nije od prevelike popula-cije, globalnog zatopljenja, pa ~ak i rasnediskriminacije - na koju je ameri~ko dru{tvo posebnoosjetljivo. Tijekom idu}ih 50 godina, pi{e novinarSimson Garfinkel, suo~iti }emo se s novim prijetnja-ma privatnosti koji imaju svoje korijene ne u totalita-rizmu, ve} u slobodnom trì{tu, naprednimtehnologijama i iznimnoj izmjeni elektroni~kih infor-macija.

I doista, kada malo bolje razmislimo, ono {to je uzne-miruju}e u slu~aju "Digitalnog an|ela", nije sama za-misao o daljinskom motrenju. Dapa~e, mogu}e jezamisliti puno podru~ja u kojima bi njegova primjenamogla donijeti puno dobroga - doktori bi mogli konti-nuirano motriti poloàj pacijenata koji ~ekaju na tran-splantaciju, vojni zapovjednici kontrolirati vojnike, a

nije mali broj ljudi i u Hrvatskoj danas koji djeci,èle}i u svakom trenutku znati gdje se nalaze, kupujumobitel - koji u tom slu~aju upravo obavlja zada}ukoju "Digitalni an|eo" obe}ava ispuniti.

Uznemiruju}a je spoznaja u toj zamisli ~injenica da se~itav niz osobnih podataka dobijenih na takav na~inmoè zamijeniti, prodati ili kupiti bez ikakvog pristan-ka bi}a kojeg se to najvi{e ti~e - vas osobno.

Tehnologije koje imaju potencijal uni{tavanja privatnostise izbacuju svakodnevno u aplikacijama koje ve}ina lju-di nalazi korisnima, nagla{ava David Sobel iz Informa-cijskog centra za privatnost u Washingtonu. Tek sekasnije pokaè njihova problemati~na strana.

OSJE]AJ PRIVATNOSTI UPRAVOIZNIKAO IZ MOGU]NOSTI NOVIH

TEHNOLOGIJA, A NE NASUPROT NJIMA

Globalna te`nja za ukupnom informatizacijomdru{tva koja bi trebala voditi prema svjetlijojbudu}nosti, pravednijoj preraspodjeli informacija, anadamo se i materijalnih dobara te civiliziranijem ìv-ljenju, prema svemu sude}i }e uzeti danak u voljnoj inevoljnoj kontroli pojedinca i nemogu}nosti da seostvari onaj vid privatnosti koji podrazumijevamo udana{njem ìvotu.

No, na prvi pogled to pitanje djeluje mo`da maloprenapuhano. Napokon, tehnologija nikada nijelo{a sama po sebi, a ~esto je u povijesti upravo do-prinosila privatnosti pojedinca, koja je ~esto bila uraznim dru{tvima i povijesnim razdobljima, na vrloniskoj razini. Privatnost, pisao je jo{ 1890.g. poz-nati novinar E.L.Godkin, je iznimno suvremen proiz-vod, jedan od civilizacijskih luksuza. Zna~i,suvremeni osje}aj privatnosti je u puno slu~ajevaupravo iznikao iz mogu}nosti novih tehnologija, ane nasuprot njima.

Pisanje, kao jedna od najranijih civilizacijskih tehno-logija, omogu}ilo je potpuno novi oblik privatne ko-munikacije. Tiskarski stroj je omogu}io jeftineknjige, a samim tim i novi vid privatne i masovneedukacije. Industrijska revolucija je omogu}ila jefti-nu proizvodnju ~itavog niza proizvoda, koji su postali

dostupni obi~nom ~ovjeku i omogu}ili mu vi{istupanj osobne i obiteljske intime - automobil zaprivatni transport, telefon za privatnu komunikaciju,radio i TV za privatno slu{anje i gledanje, pa ~ak iku}e i stanove u kojima svaki ~lan obitelji ima svojusobu - {to je razina privatnosti koju su u povijestiuìvali tek ~lanovi uskog aristokratskog sloja.

Danas je taj osje}aj prava na privatnost, dobijen u po-vijesnom spoju industrijske revolucije i pozitivne de-mokratizacije politi~kih i me|uljudskih odnosa,razumljiv sam po sebi.

BIOMETRIJA - GRANA ZNANOSTIKOJA OMOGU]UJE OSOBNU

IDENTIFIKACIJU POMO]UFIZI^KIH OBILJE@JA

Tako|er je i institucionaliziran. Gdje god da krenete,ponijet }ete sa sobom osobnu kartu, voza~ku dozvolu,kreditne kartice, propusnice, a pritom ne smijete zabo-raviti niti ~itav niz najrazli~itijih PIN-ova koji su vamnu`ni za svakodnevno funkcioniranje - sve to da bi do-kazali pravo na ne{to {to pripada samo vama i nikomdrugom. I nije u pitanju visoka tehnologija, ve} va{svakodnevni mobitel ili bankomat. No, taj se skup karti-ca, propusnica, dozvola i PIN-ova svojim mnoènjempo~inje uru{avati u vlastitu suprotnost. Doga|a se to izjednostavnog razloga - ljudski um je daleko od toga dabude savr{eni memorijski stroj. Kartice i dozvole segube, a razli~iti PIN-ovi i {ifre zaboravljaju. Poznati listThe New York Times se o tomu osvjedo~io na neugodanna~in - otvoriv{i svoje stranice ~itateljima uz upotrebu{ifri, na{ao se zatrpan s vi{e od tisu}u poziva dnevnood strane onih koji su tu {ifru - zaboravili. Odjedanputje privatnost od ugode postala problem.

Tvorci novih tehnologija nastoje presje}i taj gordijev~vor i prona}i kona~no rje{enje - ultimativni identifi-kacijski sustav. Tu se naj~e{}e uklju~uje biometrija -grana znanosti koja omogu}uje osobnu identifikacijupomo}u fizi~kih obilje`ja. Stoga se izra|uju kompju-tori koji identificiraju otisak prsta, prepoznaju speci-fi~nosti {arenice va{eg oka, reagiraju na glas,identificiraju va{ potpis bolje od grafologa, pa ~ak imjere obilje`ja kucanja po tipkovnici - kako bi se uv-jerili da ste vi doista vi i nitko drugi. Ho}e li to doistaolak{ati zaborav svih kompliciranih {ifri, ili }e se pret-voriti u drugu varijantu zbunjenosti, pa vi{e ne}emoznati gdje da upremo prstom, a gdje da pogledamookom - bit }emo prisiljeni saznati u bliskoj nam su-tra{njici.

GLAVOBOLJA UMJESTO UGODNEELEKTRONSKE KUPOVINE

Me|utim, i bez pri~e o dvojbenim na~inima identifi-kacije budu}nosti, online poslovanje dana{njice jepoznato kao parametar nesigurnosti - hakeri,virusi,mogu}nost da vam kriminalci kopiraju broj nesretno inespretno upotrijebljene kreditne kartice, napasni rek-lameri koji vam bez va{eg znanja guraju u kompjutorsadràj kojeg ne}ete... Neopreznom korisniku se da-nas ~esto doga|a da umjesto ugodne elektronske ku-povine ima glavobolju.

nove tehnologije


GLOBALNA TE@NJA ZA UKUPNOMINFORMATIZACIJOM DRU[TVA KOJA BI TREBALAVODITI PREMA SVJETLIJOJ BUDU]NOSTI,PRAVEDNIJOJ PRERASPODJELI INFORMACIJA, ANADAMO SE I MATERIJALNIH DOBARA TECIVILIZIRANIJEM @IVLJENJU, PREMA SVEMUSUDE]I, UZET ]E DANAK U VOLJNOJ I NEVOLJNOJKONTROLI POJEDINCA I NEMOGU]NOSTI DA SEOSTVARI ONAJ VID PRIVATNOSTI KOJIPODRAZUMIJEVAMO U DANA[NJEM @IVOTU

Rje{enja koje nude zagovornici online poslovanja te-melji se na razli~itim enkripcijskim sustavima, od ko-jih je najpoznatiji onaj javnog i privatnog klju~a, kojibi prihva}anjem {irokog kruga korisnika trebaopove}ati sigurnost do razine dovoljne za uvo|enje no-vih tehnologija i u najosjetljivija podru~ja svakodnev-nog ìvota... No, to opet name}e pitanja - je li pitanjesigurnosti i privatnosti na mjestu ili je prenapuhano?Je li apsolutna sigurnost uop}e mogu}a? Je li to oso-bina koja je uop}e traèna?

NE MORATE BITI SVJETSKI [PIJUN DABISTE BILI PRISLU[KIVANI I

PROUÂVANI - ZANIMLJIVI STE ITAKVI KAKVI JESTE

Alan Westin, konzultant za pitanja privatnosti u mno-gim tvrtkama, od American Expressa do IBM-a, svo-jim istraìvanjima otkriva sliku koja je za~udnija no{to mislimo. Pribli`no 25 posto ljudi svrstava u "fun-damentaliste privatnosti", koji su iznimno zabrinutizbog tog pitanja i svih aktivnosti za to vezanim. Naj-ve}i broj, pribli`no 63 posto, spada u kategoriju"pragmatika privatnosti" koji su, procjeniv{i uslugukoju za to dobijaju, spremni odustati od tajnovitostidijela informacija o sebi i na~initi za njih najboljikompromis. Postoji i posljednja kategorija od 12 po-sto populacije, koji su potpuno nezainteresirani zabilo kakav vid privatnosti. Ako bi McDonalds nudio

besplatan hamburger za va{ vlastiti uzorak DNK, opi-suju istraìva~i njihovo stanovi{te, za~as bi se stvoriored koji bi se protezao do iza ugla.

Ali, ako i ne spadate u ljude koji slijepo idu svijetom,moè vas zabrinuti o~ita ~injenica da postoje i suptili-niji na~ini kr{enja privatnosti od neslanih hakerskih{ala. Jedan od tih je pra}enje na{eg pona{anja online,analiza i prodavanje tih podataka razli~itim zainteresi-ranim stranama, a koje je ve} uvelike uobi~ajeno usvijetu online ekonomije. Ne morate biti svjetski {pi-jun da biste bili prislu{kivani i prou~avani - zanimljiviste i takvi kakvi jeste. Za one koji tih ~injenica nisusvjesni, svaka se informacija na internetu o vamaobra|uje, usustavljuje i pohranjuje - i kao takva po-staje kurentna trì{na roba. Svaki je "besplatni katalog","slobodan" pristup informacijama, lozinka i {ifra kojavam daje pristup tamo gdje drugi ne mogu, po-pra}ena nizom informacija koje o sebi morate odati.Tijekom svakog idu}eg posjeta, mjerit }e se provede-no vrijeme, na~in pretraìvanja, analizirati va{i interesii zahtjevi - a sve kako bi vam se u budu}nosti ne{to{to lak{e prodalo. Sutradan }e u va{oj po{ti - i elek-troni~kom i obi~nom sandu~i}u - osvanuti brojnimamci za koje ne}ete znati odakle stiù i tko ih {alje.

NOVO ZVANJE - INFO BROKER

âk se i pojedinac moè oku{ati u kupovini informaci-ja. [irom svijeta je ve} etablirano zvanje info brokera,

a cilj njihovih agencija je potraga za podacima premaklijentovom zahtjevu. Ve} danas, za samo 70 dolara, uAmerici moète saznati skoro sve {to èlite o {efu,radniku ili nezgodnom susjedu - ime, voza~ku dozvo-lu, kredite, rodbinu, vlasni{tva nad nekretninama ipokretninama, dozvole i jo{ mnogo, mnogovi{e...kako tvrdi reklama.

U INFORMATI^KOJ TEHNOLOGIJINEMA PRIVATNOSTI

Nisu samo tvrtke-korisnici interneta oni koji prljajuruke - proizvo|a~i softvera i hardvera igraju u istomkolu. Potvr|uje to i skandal oko sigurnosnih propustanajnovije verzije Microsoftovih programa InternetExplorer, koje je tvrtka nakon velike povike medija ub-rzano pomela pod tepih. Neki su drugi daleko manjesuptilni. Kada je na konferenciji za tisak Scott McNe-aly, generalni direktor softverske tvrtke Sun Mi-crosystems, bio zapitan jesu li u najnovije proizvodenjihove tvrtke ugra|ene za{tite za krajnjeg korisnika,on je hladno odgovorio: To je samo retori~ko pitanje.Ionako u informati~koj tehnologiji nemate nikakvu pri-vatnost. Pomirite se s tim!

Zna~i, ravnamo li se prema toj izjavi, spojite li sekompjutorom na internet, otvorili ste {irom vrata svojeintime.

Gordan Bakovi}(nastavit }e se)

19

PRIRU^NIK: "ODVOJENOSKUPLJANJE OTPADA"

PODUKA MLADIHDA BI PODUÎLISTARIJEUdruga za komuniciranje ambijenta Put ve} ~etiri godineprovodi odgojno-obrazovni program u okviru projekta La-bin - zdravi grad. Voditelj projekta je prof. biologijr Lori Lu-keta Dagostin, predsjednik Puta. Ova Udruga imazna~ajnu ulogu u razvoju ekolo{ke kulture, ljubavi premaznanosti, prirodi i povijesnom naslije|u. Pritom koristi ra-dionice, bro{ure, konkretne ambijente i ostala obrazovnasredstva i eko kvizove. Put poti~e ljubav i osjetljivost djeceprema prirodi i kulturnom naslije|u. Jer, cilj cjelokupnogprojekta je pokazati da je svako dijete budu}i odgovornisudionik dru{tva u kojem ìvi.

Put je pripremio priru~nik iz odgoja i obrazovanja za okoli{"Odvojeno skupljanje optada". Priru~nik se koristi za pro-vo|enje programa edukacije u ~etvrtim razredima osnov-nih {kola u Istri o tomu kako izbjegavati, vrednovati iodvajati otpad. On se provodi u {est sati predavanja radio-nica u razredu, organizacijom eko kviza i medijskom pre-zentacijom. Na taj na~in se uklju~uje mlade u o~uvanjeokoli{a i priprema ih se za kvalitetno i djelotvornosuo~avanje s tom problematikom u njihovoj bliskojbudu}nosti.

Odbaciti otpad nije rje{enje(/[to bi se dogodilo na planetuZemlji kada ne bi bilo razlaga~a?, Utjecaj ~ovjeka), Otpadkroz povijest do danas, Kako izbjegavati stvaranje otpada?,Odvojeno skupljanje otpada, Komposi{te i kompost, nekisu od naslova iz prigodno ilustriranog priru~nika. Ali, tonije sve. Uz priru~nik je priloèn Upitnik za none, uz uput-stvo da dijete postavi pitanja baki, djedu ili nekoj drugojstarijoj osobi koju poznaje u smislu je li se proizvodilopuno otpada u vrijeme njihove mladosti, u ~emu je razlikau odnosu na danas. Ili, {to se unatrag 30 godina mogloprona}i u kanti za sme}e?Kako su bile zapakirane ìve`nenamirnice, gdje su zavr{avali ostaci hrane...Na kraju setraì poruka mladima vezana za bacanje otpada.

Tu su jo{ prilozi-upitnici: Inteligentna kupovina: plati 10,kupi 1!, Od crne vre}e do kontejnerai Nau~i sam recikliratipapir.

Priru~nik je metodi~ki i didakti~ki pomno razra|en s ciljemrazumijevanja sloènosti okoli{a i odnosa u njemu,uo~avanja problema otpada, stvaranja ekolo{ke kulture isvijesti, stvaranja svijesti o vlastitoj ulozi i odgovornostiunutar dru{tva i stvaranja motivacije za sudjelovanje u od-vojenom skupljanju otpada. Sve je tiskano na recikliranompapiru, a zbog potra`nje za ovim priru~nikom, priprema senjegov ponovni tisak.

Autori su svjesni vrijednosti uloèna truda u obrazovanjemladih, a vjerojatno i pojave da odrasli ~esto mijenjajusvoje pona{anje podu~eni od mladih.

(UR)

ìvotna pri~a

ZA[TO NIJE BILO MJESEÎNE?

KAD NESTANE STRUJE...ZA NEDJELJU 17. velja~e 2002. godine mogu re}i da mi jebio teàk dan. Ne bi bio teàk da sam petnaestak godinamla|i, no u sedamdeset{estoj moè biti teàk.

Imam prostor u podrumu, pet katova niè, takozvanu drvar-nicu, koju desetlje}ima nisam koristio. Ako bih tu nekad ra-nije ne{to i pohranio, provalili su i odnijeli. Odlu~io samkona~no taj prostor privesti svrsi. Uz umjerenu cijenu, vje{tiobrtnici su mi tu drvarnicu pretvorili u neprovaljivi èljeznikavez.

U na{ prostrani stan uselili smo 1958. godine pro{log sto-lje}a. Tu smo odgojili dvoje djece, pojavili su se kreveti}i,medvjedi}i, pli{ani psi}i, slikovnice, uskoro elektri~ni vlak ima{toviti dje~ji i mladena~ki hobiji. Tako su se pojaviliure|aji za kemijske i sli~ne pokuse, amaterski radio-oda{ilja~i i prijemnici s antenama na krovu, pa onda skije,pribor za ribolov...

Mi, roditelji, uporno smo u antikvarnicama i na rasprodaja-ma upotpunjavali biblioteku, enciklopedijska izdanja u pret-plati su nezadrìvo pristizala. Naru~ivali smo jo{ i noveleksikone, atlase, povoljno, na otplatu. Naru~ili smo i mon-tirali police na svakom do tada slobodnom zidu, sve dostropa, no ni to nije pomoglo. Po~eli smo slagati knjige udva reda, gdje se moglo. Ali zbog prednjeg reda, vi{e senisu vidjele one iza. Po~eli smo pisati "Elektri~ne energet-ske mreè"; nova dokumentacija, literatura, nove hrpe papi-ra. K tome i papiri spa{eni iz na{ih ureda nakon odlaska umirovinu.

Tako je nekad uzorno uredni stan to neprimjetno prestaobiti. Postalo je neizdr`ljivo. Otkrili smo, istina, jo{ neke slo-bodne prostore, primjerice glasovir i prostor ispod njega,pa otoman na kojem nitko nije spavao. Sve je to natovarenoknjigama i ~asopisima.

Onda se je jedna kap prelila iz prepune ~a{e. Pojavilo sera~unalo, PC, koje se agresivno uguralo u sav taj nered. Je-dini izlaz je bio revitaliziranje drvarnice u podrumu koju}emo do stropa popuniti kutijama sa stvarima bez vrijedno-sti, ali koje juniori ne dopu{taju baciti iz sentimentalnih raz-loga (to je na{e djetinjstvo). Ima tu i nekih stvari koje imajuodre|enu vrijednost, ali koje se sigurno nikad ne}e privestisvrsi.

Napravljen je kavez.

Zna~i, te je nedjelje ekipa sastavljena od dva stasita unuka,samnom na ~elu, oti{la o~istiti kavez koji je u me|uvreme-nu postao odlagali{te raznovrsnog otpada, ali nije toga biloprevi{e. U podrumu nije bilo svjetla, pa sam uz metlu iostalo ponio dvije baterijske i plinsku kamp svjetiljku. Po-sao je obavljen uz puno pra{ine. Puno je toga odne{eno ukontejner za sme}e, a ostalo je jo{ posla za sljede}u radnuakciju.

Nakon toga smo se pra{njavi vratili u stan, ponijeli rasvjetnatijela, metlu i ostalo, oprali ruke i djelomice otresli pra{inu.Nikola, najstariji, komentira, opravdano: Ja sam najvi{e ra-dio. Marko, mla|i, kaè: Dida je radio manje od mene. Mar-ko o~ito jo{ nije razumio {to je rukovoditelj, to }e mu do}i svremenom.

De~ki su oti{li, uspio sam jo{ pola sata odspavati. Odgledalismo uobi~ajene TV emisije u 19 sati, pa ve~erali. Napravilismo, Marija i ja, raspored gledanja emisija do spavanja.

Onda je nestalo struje. Mrak. Najprije provjerim radi li stu-bi{na rasvjeta. Ako radi, onda je nama pregorio osigura~.Ako nema svjetla na stubi{tu, ona je teì slu~aj. Nije bilosvjetla na stubi{tu. S balkona pogledam grad. Grad u mra-

ku. Jo{ teì slu~aj. Pogled na no}no obla~no nebo. Nebo secrveni, odsjaj svjetla sjevernog dijela grada. Tamo jo{ svi-jetli. Zaklju~ak: mo`da je riknuo jedan od transformatora uTS 110/35 kV Su~idar.

Sada bi trebalo nazvati dispe~era, CDU Vrboran i pitati {tose doga|a. Takve stvari nisam radio ni u svoje najaktivnijevrijeme. Znao sam da momci sada imaju problema, da imtelefoni moraju biti slobodni. Ako je trebalo, ako je ne{todoista ozbiljno pa treba donijeti odgovornu odluku, oni bizvali mene.

Zna~i, te nedjelje nakon napornog rada u podrumu ostalismo bez svjetla. To nije novo. Tu su baterijske svjetiljke, pa{ibice i pale se tri parafinske svije}e. Za pravo svjetlo trebaupaliti kamp svjetiljku, onu koja je jo{ prije nekoliko satiosvjetljavala podrum. Ne moè se upaliti, nestalo je plina uplinskoj konzervi. Znam gdje je rezerva, tamo na jednoj vi-sokoj polici. Rije{im i to, montiram novu konzervu plina nasvjetiljku. Ni sada ju ne uspijevam upaliti, Auer-ova mreìcaotpala je, dotrajala, s plamenika. Imam i novu mreìcu, na-sadim i nju pa zasja svjetlo ekvivalentno àrulji od 40 W,tako je pisalo u prospektu. Istodobnost nestanka plina i do-trajalost mreìce moè biti zanimljiva za one koji se bave te-orijom vjerojatnosti, a u svakom slu~aju potvr|uje mudruizrjeku da jedna nevolja nikad ne dolazi sama.

Sada smo imali svjetlo, no uskoro nakon mojih napora kojisu ipak dugo trajali do{la je struja, na{e pravo svjetlo. Uga-sili smo svije}e i opet osposobljenu kamp svjetiljku.

Sutradan je u lokalnim novinama objavljena obavijest otomu. Tako sam doznao vrijeme nestanka i povratka struje.Pi{e tamo da zbog oblaka nije bilo mjese~ine koja bi moglanadomjestiti javnu rasvjetu. Na to sam se morao nasmije{itijer je bilo vrijeme mraka, tog dana nije bilo mjese~ine bezobzira na oblake.

Bez obzira na novinarski kiks koji se odnosi na mjese~inu, izistog napisa koji je osnovan na obavijesti iz Dispe~erskogcentra Elektrodalmacije doznajem da je ispad transforma-torske stanice Dobri izazvan kvarom na jednom kabelu na-pona 10 kV, ne pi{e kojem.

Razvijam na stolu najsvjeìju, ovogodi{nju shemu elektroe-nergetskog sustava Dalmacije gdje nalazim TS 35/10 kVDobri, tri transformatora po 16 MVA, ukupno 48 MVA. Naistoj shemi vidim da grad Split dobiva struju iz jo{ dvijetransformatorske stanice, TS Gripe i TS Brodogradili{te, aone dvije zajedno imaju instaliranu snagu transformacije 48MVA. Ako je, zna~i, ispala TS Dobri, onda se doista moèpotvrditi da je pola Splita ostalo u mraku, kako tu tom napi-su pi{e.

Tu transformatorsku stanicu Dobri, koja je te nedjeljneve~eri ispala iz pogona sa svih svojih 3x16 MVA zbog kvarana jednom 10 kV kabelskom odvodu, poznajem jer je u bli-zini sjedi{ta PrP-a u kojem sam nekad radio. Za na{e okol-nosti mogla bi se nazvati suvremenim objektom. Na 10 kVstrani ima dvostruke sabirnice. Vjerujem da svaki 10 kV od-vod ima svoju }eliju, u~inski prekida~ i pripadnu za{titu. Pi-tam se za{to za{tita tog 10 kV odvoda nije selektivnodjelovala kako smo u~ili u {koli, pa je nepotrebno ispalosvih 48 MVA transformacije u vrijeme Zimskih olimpijskihigara kad su uklju~eni svi televizori.

Tu je HEP ne{to zaribao. Da sam tamo jo{ netko od odgo-vornih, zabrinuo bih se.

Iz radionice Karla Oègovi}a

20

REKONSTRUKCIJA SUSTAVAMIKROVALNIH VEZA HEP-aNA SJEVERU HRVATSKE

KRAJEM 2000. i tijekom 2001. godine telekomunikacijski su-stav HEP-a doìvio je svojevrstan tehnolo{ki skok i ipak, unato~te{ko}ama, pove}anje tehnolo{ke razine i uporabne vrijednostitemeljne telekomunikacijske mreè. Klju~ni doga|aj bili supu{tanje u pogon opti~kog sustava veza na potezima Zagreb -Rijeka, Zagreb - Split i Zagreb - Vara`din, zatvaranje opti~kogsigurnosnog prstena oko najva`nijih objekata u zagreba~kompodru~ju te kasnije ostvarenje me|unarodnih veza Tumbri -Kr{ko, HE Dubrava - Héviz i HE Vara`din - Maribor, najprije narazini opti~kog medija, a nakon toga i na razini kapaciteta prvogsinkronog modula, STM-1, 155 Mb/s. U tim poslovima, klju~nuulogu su imali radnici Odjela za telekomunikacije u prijenosnimpodru~jima Opatija, Split i Zagreb, koji su potpuno samostalnoobavili montaù i pu{tanje u pogon ve}eg dijela mreè, stekav{iveliko iskustvo i pokazav{i neusporedivo ve}u vremensku i fi-nancijsku efikasnost te kvalitetu, u odnosu na ranije angaìrane

vanjske izvo|a~e. Napokon, ovih dana do~ekat }emo idovr{enje montaè sve do sada kupljene opti~ke uàdi i aktivneopreme, ~ime }e se zatvoriti za{titne prstenaste strukture u pri-morsko-goranskoj i dalmatinskoj regiji.

U novim okolnostima, sustav mikrovalnih radiorelejnih vezaHEP-a mijenja svoj poloàj tako da postaje komplementaranopti~koj transmisijskoj mreì. Vjerojatno }e se tijekom idu}ihgodina doga|ati migracija usmjerenih mikrovalnih sustava smagistralne razine transmisije prema pristupnom, to vi{e {to sevi{e bude razgranala opti~ka mreà i {to vi{e bude rastao kapa-citet u temeljnoj mreì. S druge strane, na mjestima gdje zbogstarosti ili nepostojanja odgovaraju}ih visokonaponskih daleko-voda nema mogu}nosti razvoja opti~ke mreè u skorijojbudu}nosti, mikrovalne veze visokog kapaciteta mogu se iskori-

stiti za zatvaranje prstenastih struktura SDH sustava. Timepruàju rezervni kapacitet raspoloìv za automatsko {ti}enje te-lekomunikacijskog prometa HEP-a koji, osim govornih veza,sadrì jo{ i promet podacima iz sustava poslovne informatike,procesne informatike, mjerenja, daljinskog vo|enja, regulacije,relejne za{tite i drugog.

POTPUNO PROMIJENJEN SUSTAVMIKROVALNIH VEZA PRP ZAGREB

Ovim }emo napisom ilustrirati potpunu transformaciju koju je,uslijed razvoja opti~ke transmisije, doìvio sustav mikrovalnihveza PrP Zagreb, potpuno gube}i obrise kakve je imao do prijesamo godinu dana.

Odjel za telekomunikacije Prijenosnog podru~ja Zagreb krajem2000. godine samostalno je odradio tehni~ku potporu u po-stupku nabave ovih mikrovalnih radio ure|aja, na potezu HEVara`din - Ivan{~ica - Sljeme - NDC Zagreb, koju je ina~e vodioSektor za poslonu informatiku.

Tijekom proteklih godina, Ministarstvo pomorstva, prometa iveza, odnosno kasnije Hrvatski zavod za telekomunikacije, inzi-stirao je na zamjeni svih mikrovalnih veza PrP-a Zagreb u po-dru~jima 8 GHz i 13 GHz. Band 8 GHz bio je problemati~anzbog neuskla|enosti radnih kanala s europskim normama koje

su kod nas prihva}ene jo{ 1995. godine. Osim toga, ure|aji Te-sla DRU-8, od kojih su izgra|ene tri predmetne veze, tijekomosam godina eksploatacije pokazali su se krajnje tehni~ki nepo-uzdanima, {to je uzrokovalo enormne tro{kove odràvanja i ne-pouzdanost veza NDC-a s vrlo va`nim objektima (Tumbri,Mraclin, vara`dinski bazen, Héviz). U frekvencijskom podru~ju13 GHz PrP Zagreb je, prema suvremenim mjerilima, previ{erastro{no zauzeo raspoloìv radijski spektar u Zagrebu i okolici,zbog ~ega je spomenuto dràvno tijelo traìlo hitnu zamjenu itih ure|aja.

U skladu s ranije prihva}enim Planom mikrovalnih veza HEP-a iProjektnom zamjene mikrovalnih veza u podru~ju 8 GHz, ovezamjene bi se dogodile u dvije etape. U prvoj bi se supstituiraleveze NDC - Mraclin, Sljeme - Ivan{~ica i Ivan{~ica - HE Dubra-

va, i to PDH i Sub-STM vezama niskog kapaciteta (N x 2 Mb/s,odnosno 45 Mb/s), za {to je projektom bila predvi|ena cijenaod pribli`no 3.75 milijuna kuna bez poreza. U drugoj bi se zami-jenile veze NDC - Sljeme i Sljeme - Tumbri. Na taj na~in bi sedobilo tehni~ki sli~no stanje dana{njem, odnosno niz PDH kra-kova bez mogu}nosti uklju~enja u SDH sustav, {to bi bilo ma-njkavo i lo{e rje{enje.

ZATVOREN OPTI^KI PRSTEN OKOZAGREBA UVJET ZA

TELEKOMUNIKACIJSKO SPAJANJE TSMRACLIN I TS TUMBRI S NDC-OM

S obzirom na ~injenicu da je u listopadu 2000. godine Odjelzapo~eo realizaciju aktiviranja opti~kog sustava te da je opti~kiprsten oko Zagreba uspje{no zatvoren ve} prije boì}nih blag-dana, ~ime su se stekli uvjeti za pouzdano telekomunikacijskospajanje Mraclina i Tumbri s NDC-om, ovaj je Odjel predloìopotpuno odustajanje od projekta zamjene triju mikrovalnihveza u podru~ju 8 GHz i veliko odstupanje od tada aktualnogPlana mikrovalnih veza HEP-a. Izradio je precizno idejno teh-ni~ko rje{enje za ostvarivanje mikrovalne SDH dionice NDC -Sljeme - Ivan{~ica - HE Vara`din, koja }e omogu}iti zatvaranje~itavnog SDH prstena kapaciteta STM-1, odnosno 155 Mb/s:

NDC - Resnik - Mraclin - HE Dubrava - HE âkovec - HEVara`din - Ivan{~ica - Sljeme - NDC, {to se ina~e ne bi moglorealizirati barem u sljede}ih nekoliko godina. Odjel je, tako|er,samostalno izradio potrebnu projektno-tehni~ku dokumentaci-ju te je obavio pregovore s predstavnicima Hrvatskog zavodaza telekomunikacije. Nakon toga je ishodio dodjelu odgovara-ju}ih kapaciteta i frekvencija te svih potrebnih dozvola za po-stavljanje radijskih ure|aja.

Nakon dva kruga javnog nadmetanja, postignuta je cijenaovakvog sustava od pribli`no 3.7 milijuna kuna bez poreza, {toje unutar vrijednosti ranije predvi|ene za puno lo{ije rje{enje.Nadalje, prihva}enim tehni~kim rje{enjem izbjegnuta je zam-jena veza NDC - Sljeme i Sljeme - Tumbri (one vi{e nisu po-trebne), ~ime je postignuta izravna u{teda od barem 2 milijunakuna, kao i kona~no rje{avanje vi{egodi{njeg spora s Hrvat-skim zavodom za telekomunikacije.

Rekonstrukcija ovoga sustava radiorelejnih veza obavljena je usuradnji s tvrtkom Micro-Link d.o.o. iz Zagreba, koja je na te-melju ugovora sklopljenog prema javnom natje~aju isporu~ilaure|aje mikrovalnih veza ALTIUM, renomiranog ameri~kogproizvo|a~a DMC - Digital Microwave Communications, po-sljednje tehnolo{ke generacije, kapaciteta 155 Mb/s, u frek-vencijskim pojasevima 5 GHz i 13 GHz. Realizacija trijudionica, trajala je ukupno samo ~etiri mjeseca, ra~unaju}i odpotpisivanja ugovora, pri ~emu je najve}i dio vremena izgub-ljen na rje{avanju problema mehani~ke naravi. Izvedbeno teh-ni~ko rje{enje, za koje je projekte na~inio isti dobavlja~, uskladu je s vrlo strogim tehni~kim zahtjevima Hrvatskog zavo-da za telekomunikacije. Upotrijebljene su paraboli~ne anteneultra visokih performansi, sa {irinom snopa manjom od jed-nog lu~nog stupnja, a za{titna konfiguracija ostvarena je kao1+1 MHSB (Monitored Hot Stand By), kori{tenjem samo jed-nog radijskog kanala {irine 28 MHz, u samo jednoj polarizaci-ji, za prijenos kompletnog {ti}enog STM-1 linka.

Odmah nakon dovr{enja, sustav je u{ao u reìm tzv. probnogpogona, koji predstavlja ugovoreni instrument osiguranja kva-litete isporu~ene robe i radova, efektivno produùju}i jamstve-ni rok za godinu dana ili vi{e, na rizik isporu~itelja. Naime,tehni~ko preuzimanje sustava ostvarit }e se tek nakon protekajedne godine od otklanjanja posljednjeg kvara, koji je uslije-dio za manje od 90 dana nakon otklanjanja prethodnog. Takavslu~aj ni na jednoj ostvarenoj vezi do sada nije zabiljeèn, takoda ovog trenutka normalno protje~e prva godina probnog po-gona. Va`no je napomenuti da je s izvo|enjem tako|er fiksnougovoreno da tijekom probnog rada, funkcije automatskog{ti}enja prometa opti~kom dionicom Zagreb - HE Dubrava -HE Vara`din budu u potpunosti implementirane, tako da je ve}sada zapravo dostignut smisao i puna funkcionalnost ovogsustava.

mr. sc. Dubravko Saboli}

koraci


U NOVIM OKOLNOSTIMA, SUSTAV MIKROVALNIH RADIORELEJNIH VEZA HEP-AMIJENJA SVOJ POLO@AJ TAKO DA POSTAJE KOMPLEMENTARAN OPTI KOJTRANSMISIJSKOJ MRE@I, A NA MJESTIMA GDJE ZBOG STAROSTI I NEPOSTOJANJAODGOVARAJU]IH VISOKONAPONSKIH DALEKOVODA NEMA MOGU]NOSTIRAZVOJA OPTI KE MRE@E U SKORIJOJ BUDU]NOSTI, MIKROVALNE VEZEVISOKOG KAPACITETA MOGU SE ISKORISTITI ZA ZATVARANJE PRSTENASTIHSTRUKTURA SDH SUSTAVA. TIME PRU@AJU REZERVNI KAPACITET RASPOLO@IVZA AUTOMATSKO [TI]ENJE TELEKOMUNIKACIJSKOG PROMETA HEP-A KOJI, OSIMGOVORNIH VEZA, SADR@I JO[ I PROMET PODACIMA IZ SUSTAVA POSLOVNEINFORMATIKE, PROCESNE INFORMATIKE, MJERENJA, DALJINSKOG VO\ENJA,REGULACIJE, RELEJNE ZA[TITE I DRUGOG

TEHNOLO[KI SKOK TELEKOMUNIKACIJSKOG SUSTAVA HEP-a

PREDSTAVLJEN PROJEKT TELEKOMUNIKACIJSKOG SUSTAVA HEP-a NA PODRU^JU DUBROVNIKA

DUBROVNIK BLI@I SPLITUONO {to su splitsko proizvodno, prijenosno i distribucijskopodru~je dobili krajem prosinca 2001. godine, jednako je toDubrovniku stiglo s vremenskim pomakom od mjesec i pol, iligodinu dana (ovisi prenosi li vam tu informaciju optimist ilipesimist). Kako se, bez dvojbe, pribrajam prvoj skupini, htjelabih vas obavijestiti da je centar ju`ne Dalmacije, odnosno svidijelovi HEP-a u njemu, imao valjane razloge za okupljanjeonih kojima je unaprje|ivanje telekomunikacijskog sustava una{oj tvrtki, ne samo radni zadatak, ve} i profesionalni san.

Tako je 5. velja~e 2002. godine, u prostorijama Elektrojuga ipod dirigentskom palicom direktora @eljana Konsua obavljenaprezentacija Projekta telekomunikacijskog sustava HEP-a napodru~ju Dubrovnika.

SPREMNO DOÊKALI PROJEKTBUDU]NOSTI

Direktor @. Konsuo pozdravio je sve one koji su radili na reali-zaciji ovog Projekta, s ponosom istaknuv{i kako su, zahvalju-ju}i dalekovidnosti onih koji su jo{ 1995. i 1996. godine, prikabliranju grada Dubrovnika stavljali i PEHD cijevi, sada uz mi-nimalne tro{kove - uspostavili opti~ke veze.

Na podru~ju Dubrovnika, kako me|usobno tako i prema CDUVrboran, povezani su sljede}i objekti:

- HE Dubrovnik - Pogon u Platu

- Upravna zgrada HE Dubrovnik u Dubrovniku, A. Star~evi}a 51

- DP Elektrojug, N. Tesle 3, i

- TS 110/35 Komolac PrP-a Split.

Veza na CDU Vrboran realizirana je iznajmljivanjem 2 Mb/sgrupe na relaciji Dubrovnik - Split u vlasni{tvu HT-a. Ovimpovezivanjem objedinjene su potrebe za: komutacijom,ra~unalnom komutacijom, obra~unskim mjerenjima te pro-cesnom informatikom.

Prema projektnoj dokumentaciji, koju je izradio Projektni biroSplit, terenski dio posla obavljen je vrlo brzo i u~inkovitozahvaljuju}i, kao {to je ve} re~eno, ve} ranije pripremljenojinfrastrukturi tijekom rekonstrukcije niskonaponske elektroe-nergetske mreè na ovom podru~ju. Telekomunikacijski su-stav HEP-a na podru~ju Dubrovnika realiziran je temeljemprojekata:

- Hidroelektrana Dubrovnik - telekomunikacije

- Digitalni telekomunikacijski sustav DP Elektrojug Dubrovnik

- Povezivanje objekata HEP-a na podru~ju Dubrovnika naCDU Vrboran.

Kao temeljna dokumentacija pri izradi ovih projekatakori{teni su: Plan komutacije mreè veza HEP-a i Plan tran-smisije mreè veza HEP-a.

UMRE@AVANJE DIGITALNIHCENTRALA I POVEZIVANJE

NA CDU VRBORAN

Nagla{avaju}i kvantitetu i kvalitetu novouspostavljene vezeJero Krile, rukovoditelj Odsjeka veza u Odjelu upravljanja DPElektrojug je rekao:

- Izgradnju vlastitog prijenosnog sustava na podru~ju Du-brovnika omogu}ili su ve} obavljeni radovi na postavljanjuPEHD cijevi na svim trasama 35, 10 i 0,4 kV kabelske mreè.Upuhavanjem opti~kih kabela u postoje}e cijevi, formirana jekvalitetna mreà koja je povezala objekte proizvodnje, prijeno-sa i distribucije. U prvom trenutku izvr{eno je povezivanje di-gitalnih centrala i ra~unalnih mreà na ove ~etiri lokacije teistodobno ostvareno povezivanje elektroenergetskih objekata

na centar daljinskog vo|enja i to: TS Komolac, TS [ip~ine,MTU [ip~ine, TS Lapad i TS Kono III.

O umreàvanju digitalnih telefonskih centrala marke Ericssonte o njihovu povezivanju na CDU Vrboran, konkretne podatkedao je Teo Sekondo, koordinator telekomunikacijskih poslovau Pogonu HE Dubrovnik:

- Uspostavljenim opti~kim medijom izme|u ~etiri na-zna~ene lokacije zaklju~enih opti~kim linijskim terminalima(OLT) 4 x 2 Mb/s, omogu}eno je ostvarenje jedinstvenekomutacije i vrlo dobra i kvalitetna veza na digitalnu ce-ntralu u CDU Vrboran. Kako bi se ostvarila jedinstvena ko-mutacija, digitalne centrale na sve ~etiri lokacije supro{irene kanalskim jedinicama popre~nih veza koje podu-piru Q signalizaciju. Predvi|enim HEP-ovim planom nume-racije, objekti se mogu me|usobno pozivati preko na{einterne mreè, {to }e u kona~nici rezultirali i znatnim u{te-dama na toj vrsti tro{ka.

Poslove na realizaciji ovog Projekta koordiniralo je, kao i udrugim dijelovima Dalmacije, splitsko Prijenosno podru~je,prvenstveno njegov Odjel za telekomunikacije s rukovodite-ljem Marjom Remetom.

I ovom prigodom posebno je nagla{ena suradnja sve tri direk-cije na uspostavljanju jedinstvene telekomunikacijske infra-strukture na podru~ju gdje su im objekti locirani.

NA REDU JE "PAMET"!

Kako je na ovoj prezentaciji sudjelovao i mr. sc. BranimirDeli}, direktor Sektora za poslovnu informatiku, bilo je zgodno~uti {to i kako dalje, i to iz prve ruke. Op}enitim uvodom oonome {to nas o~ekuje nakon 30. lipnja o.g., koji je utvr|enkao rok za pretvorbu HEP-a u HEP-Grupu, direktor B. Deli} nijebio posebno optimisti~an u pogledu daljnjih razvojnih djelat-nosti informatike i telekomunikacija, s obzirom na drasti~nosmanjena raspoloìva sredstva u planu za ovu godinu.

Nazvav{i telekomunikacije perjanicom HEP-a, mr. sc. B. Deli}je najavio izradu jednake studije za podru~je Rijeke, koja bi serealizirala do po~etka ljeta, u tijeku je i izrada studije za Za-greb, a slijedit }e je ona za osje~ko podru~je.

Mr. sc. B. Deli} je izrazio svoje odu{evljenje s do sada u~inje-nim na podru~ju Dalmacije i na pitanje odmah odgovorio: {toje sad sve mogu}e?! ûda! Sad na ovo ide "pamet!"

Marica @aneti} Malenica

iskorak


NAKON SPLITA, TELEKOMUNIKACIJE KAO PERJANICA HEP-A, STIGLE SU UDUBROVNIK, A JEDNAKA STUDIJA, KOJA BI SE REALIZIRALA DO POÊTKALJETA, IZRADIT ]E SE ZA PODRU^JE RIJEKE, U TIJEKU JE I IZRADA STUDIJEZA ZAGREB, A SLIJEDIT ]E JE STUDIJA ZA OSJE^KO PODRU^JE

Zagreba~ki, dubrova~ki i splitski stru~njaci za informatiku i telekomunikacije s direktorom Sektora za poslovnu in-formatiku mr. sc. Branimirom Deli}em na prezentaciji rezultata uspje{no obavljenog zajedni~kog posla

Jero Krile, rukovoditelj Odsjeka veza u Odjelu upravljanja DP Elektrojug upoznaje prisutne su~injenim na podru~ju Dubrovnika

ZA JEDINSTVENU BAZU PODATAKA

Mr. sc. Branimir Deli}, direktor Sektora za poslovnu infor-matiku:

- Hrvatska elektroprivreda rapolaè informacijskim susta-vom (serveri, mreà, aktivna oprema, klijenti, aplikacije idrugo) zastarjelih obilje`ja, a zbog velike rasprostranjenostiservera (vi{e od 100) i njihove dotrajalosti, do{lo je do po-rasta tro{kova odràvanja. Naime, veliki dio opreme je izvanjamstvenog roka od tri godine, a ~esto se pau{alim ugovori-ma o odràvanju pridruùje nova oprema, {to utje~e na po-rast tro{kova.

Aplikacijski podsustavi nisu u cijelosti jedinstveni, odnosnorazlikuju se poslovni procesi u pojedinim organizacijskim di-jelovima, pa tako i aplikacijska potpora.

Osim problema tro{kova odràvanja, tu je i problempove}anja broja korisnika i aplikacija {to izravno utje~e nazahtjeve za pove}anjem procesorskih i memorijskih kapaci-teta servera. S obzirom da je, u pravilu, rije~ o vrlo skupojopremi (Alpha serveri), takve dogradnje su iznimno skupe,ali su istodobno jedini izlaz u zadanim okolnostima. Projektkonsolidacije IT infrastrukture na razini HEP-a je pravi odgo-vor na ove probleme.

Nadalje, rastom mre`nih servisa (internet, mail, infohep idrugo) i broja korisnika informacijskog sustava, do{lo je dozagu{enja TK vodova iznajmljenih od HT-a. Ovakvo je stanjezahtijevalo pove}anje propusnosti iznajmljenih linija kod

HT-a i oja~avanje mreà poslovne informatike. Uz pove}anjetro{kova najma (koji su i ina~e vrlo visoki) morala se kupo-vati i dodatna terminalna oprema (modemi) te ostale po-trebne aktivne mre`ne komponente.

Ciljno stanje informacijskog sustava je izraditi logi~ki ifizi~ki jedinstvenu bazu podataka s jedinstvenom aplikaci-jskom potporom na razini samostalne funkcionalne i/ili o-rganizacijske, odnosno poslovne cjeline. Ovakavinformacijski sustav osigurat }e bolju dostupnost podata-ka, ve}u sigurnost, integritet, pouzdanost, jednostavnijeodràvanje i drugo.

@eljeno stanje posti}i }e se izgradnjom sustava po fazama,istodobno s izgradnjom telekomunikacijske infrastrukture ito tako da se kao prva faza izradi i izvede infrastrukturni pro-jekt konsolidacije (okrupnjavanja) hardvera, odnosno bazapodataka, kojim }e se osigurati temelj za implementaciju je-dinstvene aplikacijske potpore prema potrebama poslovnogprocesa.

Telekomunikacijska infrastruktura temelj je za izvedbu konso-lidacije hardvera i bit }e izgra|ena kao vlastita mreà i/ili }e seiznajmiti odgovaraju}i bandwidth od odgovaraju}eg provide-ra. U svakom slu~aju, potrebno je odrediti ukupnu potrebnupropusnost mreè i procijeniti izvodljivost za oba slu~aja (vla-stita mreà - vanjski provider) i u kombinacijama.

S obzirom da nije poznat kona~an organizacijski i funkcio-nalni ustroj HEP-a te uloga i odgovornosti organizacijskih di-

jelova nakon restrukturiranja, rje{enje konsolidacijehardvera mora biti fleksibilno i prilagodljivo promjena-ma koje se mogu o~ekivati tijekom ovog procesa.

Infrastrukturni projekt treba realizirati tako da bude in-varijata sustava, odnosno da je skalabilan i prilagod-ljiv stanjima poslovnog sustava tijekomrestrukturiranja. Cilj je izbje}i nepotrebne tro{kove teosigurati {to brè prilagodbe informacijskog sustavapotrebama poslovnog procesa na liberaliziranomtrì{tu energije i novom organizacijskom ustroju. Tozna~i da je potrebno implementirati suvremenu ha-rdversku i telekomunikacijsku infrastrukturu osnovanuna sna`nim database serverima i odgovaraju}oj tele-komunikacijskoj osnovici. Poèljno je da broj serverabude takav da, prema potrebi, omogu}i potpunu sa-mostalnost poslovnih entiteta koji }e, eventualno,proizi}i iz procesa restrukturiranja. Tehnolo{ki, serverimoraju biti takvi da je, prema potrebi, provedivologi~ko i fizi~ko okrupnjavanje.

Postoje}e aplikacijske podsustave, koji su potporasada{njem poslovnom procesu i organizacijskomustroju, trebamo maksimalno iskoristiti i prilago|avatipromjenama sve do trenutka kada }e biti poznatkona~an rezultat restrukturiranja, odnosno kada semoè pristupiti izradi i/ili nabavi nove potpore poslov-nom procesu, bez potrebe ùrne prilagodbe, odnosnou stabilnom reìmu rada sustava.


TERMOELEKTRANA RIJEKA

PET PUTA VI[E ELEKTRI^NEENERGIJE OD PLANA

VISOKOSUMPORNO GORIVOSTVAR PRO[LOSTI?

îni se da jedna od najve}ih te{ko}a Termoelektrane Rijeka -gorivo niske kvalitete - postaje stvar pro{losti. Naime, kako INAnije mogla ispunjavati dinamiku isporuke dostatnih koli~inagoriva za TE Rijeka, u HEP-u je donesena odluka o uvozu gori-va, pa sada TE Rijeka radi s niskosumpornim gorivom koje,dakako, puno manje one~i{}uje okoli{, ali i ostavlja manje ta-loga u kotlovima Elektrane. To je u prvim mjesecima 2002.godine bilo vrlo bitno za Rijeku i okolna mjesta, koja su dani-ma, pa i tjednima, bila pokrivena maglom s pove}anim kon-centracijama {tetnih tvari u zraku. Istina, jedne dnevne novine,ne ba{ dobronamjerno, objavile su da je TE Rijeka najve}ione~i{}iva~ u rije~koj okolici, argumentiraju}i to podacima iz1999. godine kada je TE Rijeka radila punim intezitetom s vrlolo{im gorivom. Da su se novinari koji su to pisali malo potru-dili, doznali bi da od po~etka ove godine TE Rijeka radi s gori-vom u kojemu je sadràj sumpora manji od jedan posto. Trebare}i da ina~e, prema novim zakonskim propisima (ukoliko nebude promjena), od 1. srpnja o. g. termoelektrane u Hrvatskojne}e smjeti raditi s visokosumpornim gorivom. O~ekuje se da}e TE Rijeka ubudu}e proizvoditi "~istiju struju". (dakako elek-tri~na energija je uvijek ~ist proizvod, ali ubudu}e }e njezinaproizvodnja u Kostreni puno manje zaga|ivati okoli{).

RADNICI SE NAJBOLJE OSJE]AJU KADSE RADI PUNOM PAROM

U danima kada smo posjetili TE Rijeka, elektrana je radila vrlointezivno, a s obzirom na smanjene dotoke vode, ali ne ismanjene elektroenergetske potrebe, vjerojatno }e jo{

pokazatelji


U upravlja~koj prostoriji TE Rijeka raspoloènje je dobro jer elektrana radi punim kapacitetima i bez te{ko}a: (sli-jeva na desno stoje) Predrag \uri}, Ivan [kibola, Nedeljko Dragi~evi} i Silvio Kranj~evi}, dok Milan Lon~ar sjedi,jer je to i zasluìo rade}i punih 25 godina u TE Rijeka

Vrijedna ekipa odràvanja zahvaljuju}i kojoj TE Rijeka unato~ godinama radi besprijekorno (slijeva na desno): Bo-gomil [ubat, Ivan Star~evi}, Sa{a Star~evi}, Eugen Kereti}, Ladislav Hla~a, Rajko Katni} ({ef radionice), HenrikKei} ({ef pripreme i odràvanja) i Zoran Vrani}

TE RIJEKA - SUKLADNO POTREBAMA ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA - NASTAVLJA PRO[LOGODI[NJE RAZDOBLJEINTEZIVNE PROIZVODNJE KADA JE PRVA ÊTIRI PRO[LOGODI[NJA MJESECA MIROVALA, A POTOM JE MORALAZAPOÊTI S INTENZIVNOM PROIZVODNJOM DA BI GODINU OKONÂLA SA 774 MILIJUNA kWH PROIZVEDENEELEKTRI NE ENERGIJE I 5000 SATI RADA NA MRE@I. ZNA I, PROIZVEDENO JE PET PUTA VI[E ELEKTRI NE ENERGIJEOD PLANIRANIH KOLI INA TE JE LANJSKA PROIZVODNJA DOSTIGLA GODI[NJI PROSJEK TE RIJEKA

POSTROJENJA BEZ PREDAHA

No, zaposlenici TE Rijeka nemaju previ{e vremena baviti sedemantiranjem neprofesionalnih novinskih napisa, jer ima-ju pune ruke posla. Kako je poznato, 2002. godinu do~eka-li smo s vrlo nepovoljnim hidrolo{kim okolnostima, pa TERijeka - sukladno potrebama elektroenergetskog sustava -nastavlja pro{logodi{nje razdoblje intezivne proizvodnje.Podsje}anja radi, TE Rijeka je pro{le godine prema plano-vima trebala dobiti mali predah te proizvesti samo 150 mi-lijuna kWh elektri~ne energije. Ali, s obzirom da su oborinezakazale, a elektroenergetske potrebe gospodarstva i sta-novni{tva Hrvatske rastu, TE Rijeka morala je dulje razdob-lje raditi punom parom. Prva ~etiri pro{logodi{nja mjesecaTermoelektrana je mirovala, a potom je morala zapo~eti sintezivnom proizvodnjom da bi godinu okon~ala sa 774milijuna kWh proizvedene elektri~ne energije i 5000 satirada na mreì. Zna~i, proizvedeno je pet puta vi{e elek-tri~ne energije od planiranih koli~ina te je lanjska proizvod-nja dostigla godi{nji prosjek TE Rijeka. Da je elektranaradila i prva ~etiri mjeseca, vjerojatno bi proizvodnja pre-ma{ila milijardu kWh elektri~ne energije. Pro{le godineoboren je i rekord u duljini neprekidne proizvodnje bezijednog zastoja. Naime, postrojenja TE Rijeka radila su ne-prekidno od 15 sati i 40 minuta 6. lipnja do sedam sati 22.studenog 2001. godine, {to dokazuje da se postrojenjauredno i kvalitetno odràvaju.

odre|eno vrijeme morati proizvoditi zna~ajnije koli~ine elek-tri~ne energije. Radnicima TE Rijeka to ne smeta. Naprotiv,kako su naglasili Adriano Fischer, direktor i Dragan Kavre, ru-kovoditelj Odjela proizvodnje, radnici se najbolje osje}ajukada TE radi punom parom jer tada znaju da su sustavu po-trebno. Rukovodstvo TE Rijeka procjenjuje da u doglednojbudu}nosti njihova termoelektrana ne}e spadati u red teme-ljnih proizvo|a~a elektri~ne energije u Hrvatskoj. Prema njiho-vu mi{ljenju, njena }e uloga biti prvenstveno "uskakanje" usustav onda kada je najpotrebnije, zna~i u vr{nim dijelovimadijagrama. Ova termoelektrana moè dobro obavljati takvu ulo-gu zahvaljuju}i ~injenici da se, dok je jo{ topla, za samo petsati od paljenja moè uklju~iti na mreù. Realna je pretpostav-ka da }e TE Rijeka vikendom, kad su potrebe sustava manje,mo}i mirovati da bi od ponedjeljka do petka proizvodila susta-vu manjkaju}e koli~ine elektri~ne energije. Dakako, to ovisi odpuno drugih ~imbenika kao {to su hidrolo{ke okolnosti, rad TEPlomin 1 i 2. i drugo. Pojednostavljeno, TE Rijeka }e raditiprema zahtjevima glavnog dispe~era. Takav na~in rada, daka-ko, zahtijeva poja~ane napore zaposlenika, ali oni su sespremni prilagoditi.

PRIPREME ZA CERTIFIKAT ÎSTEPROIZVODNJE

Na kraju ovoga teksta, a to bi prema va`nosti moglo biti i napo~etku, treba re}i da su s po~etkom ove godine u TE Rijekazapo~ele sve potrebne, ina~e sloène, pripreme za dobivanjecertifikata ~iste proizvodnje ISO 14001. Za dobivanje ovogcertifikata kojem se u TE Rijeka nadaju ve} krajem ove godine,potrebno je pripremiti svu dokumentaciju, osposobiti ljude isve procese u~initi transparentnim. Dobivanje certifikatazna~ilo bi da je TE Rijeka ispunila sve, ina~e stroge, me|una-rodne propise o ~istoj proizvodnji i za{titi okoli{a.

Ivica Tomi}

Direktor TE Rijeka Adriano Fischer i Dragan Kavre, rukovoditelj proizvodnje u TE Rijeka: pre{li smo na rad s nisko-sumpornim gorivom koji sadrì manje od jedan posto sumpora, ~ime se uklapamo u sve stroìje kriterije o za{titiokoli{a. Vjerojatno smo prvi u HEP-u, po~etkom ove godine, zapo~eli prilagodbe potrebne za zadovoljavanje kri-terija certifikata ~iste proizvodnje ISO 14001


DRAVSKE HIDROELEKTRANE

REMONTI OBILJE@ILI POÊTAK GODINE

izravno


NA[IM TRIMA HIDROELEKTRANAMA NA RIJECI DRAVI: DUBRAVI, VARA@DINU IÂKOVCU, POÊTAK OVE GODINE PROTEKAO JE U ZNAKU REMONTA. NA LICUMJESTA SMO SE UVJERILI KOJI SU NAJVA@NIJI OVOGODI[NJI POSLOVI TE KAKVO JESTANJE U TIM NA[IM PROIZVODNIM OBJEKTIMA

O STANJU u Hidrolektrani Dubrava izvijestio nas je njendirektor Damir Magi}:

- Za pro{lu, 2001. godinu, zna~ajno je to da su u sije~nju ivelja~i dotoci voda bili vrlo visoki - 400 m3/sek - {to je zaDravu, koju karakteriziraju ve}i dotoci ljeti, bilo neuobi~ajeno.Ljeti je, me|utim, prosjek dotoka smanjen ispod instaliranesnage elektrane i ta pojava obiljeàva zadnjih sedam godina.Jesu li tomu razlog klimatske promjene, moèmo samonaga|ati. Tako su lani remonti odga|ani, da vodu ne bismomorali prelijevati. No, s obzirom da se kroz godinu to ujed-na~ilo, za 2001. godinu prema{ili smo plan za 5,5 posto. Po-gonska spremnost bila je jako dobra, te nije bilo kvarova nitiispada.

No, velike te{ko}e na ovoj, najmla|oj dravskoj hidroelek-trani, snage 76 MW, postoje kod generatora 1. To je staraboljka HE Dubrava, uo~ena na samom po~etku njezninarada prije 13 godina. Naime, generator je slaba to~ka zbognedovoljnog u~vr{}enja polnog kota~a rotora za osovinu.S Kon~ar GIM ugovorena je zamjena koja jo{ nije realizira-na, pa se tomu ovdje nadaju u sljede}em remontu.

Remont agregata 2 po~eo je 9. sije~nja, zavr{en je 11.velja~e, a toga je dana zapo~et i remont agregata 1.Zavr{etak je planiran za 15. oùjka. Neplanirani posao i iz-

nena|enje tijekom ovog remonta bio je na turbinskom niz-vodnom zatvara~u, gdje je valjalo zamijeniti istro{ene vo-dilice. Osim spomenutih te{ko}a s agregatom 1, HEDubrava u svom radu nema problema - na sre}u, drugi jeagregat u puno boljem stanju.

G. Ruì}, rukovoditelj Tehni~ke slu`be i rukovoditelj re-monta u HE Dubrava osvrnuo se ovom prigodom na pro-jekt SUPO (sustav upravljanja poslovima odràvanja).Naime, ovdje se, kao i na ostalim dravskim hidroelektra-nama, on trenuta~no provodi kao pilot-projekt, izazivaju}irazli~ite ocjene:

- Provo|enje ovog projekta predstavlja veliko optere}enjeza na{e ljude, koji uz svoje uobi~ajene poslove moraju pro-vesti puno vremena na administriranju, na pra}enju poslo-va odràvanja putem ra~unala. Ipak, uzimamo u obzir da jeto po~etak njegove primjene te da }e se njegovi u~inci vid-jeti tek nakon odre|enog broja godina, stav je g. Ruì}a. Snjim se sloìo i Josip Sabolek, voditelj poslova elek-tro-odràvanja (ove godine jubilarac s 25 godina provede-nih u HEP-u), koji ocjenjuje da nisu primjerenoorganizirani da bi ga provodili na odgovaraju}i na~in. Tak-vim ocjenama se pridruùje i Ivo Ketmenec, uklopni~ar uupravlja~koj prostoriji zaklju~iv{i: previ{e je papirologije.

HE DUBRAVA:STARA PRI A S AGREGATOM 1

KOMANDA LANCA DRAVSKIH ELEKTRANA

OSNOVNA funkcija ovog Centra (Komande lanca),smje{tenog u Vara`dinu, kako nas je upoznao Mi-ljenko Brezovec, daljinski je nadzor i upravljanjesvim postrojenjima na Dravi s ciljem pove}anjanjihove sigurnosti i proizvodnje. U Centru se nalazeosnovni podaci o svakoj pojedinoj hidroelektrani(preljev, protok, snaga agregata), bitni podaci o ra-zinama vode u akumulacijama, podaci o protocimauzvodnih hidroelektrana (spomenimo da je na Draviu Sloveniji osam uzvodnih hidroelektrana). Svi tipodaci su vrlo zna~ajni, bilo za kratkoro~no ili du-goro~no planiranje, zbog nadolaska ve}ih voda,kako bi se preljev sveo na minimum i pove}ala pro-izvodnja. Tu su i podaci o svakom dijelu postroje-nja, bitni za vo|enje pogona, a podaci za sve trielektrane su u realnom vremenu i prema potrebi semogu prikazivati u grafi~kom ili tabli~nom obliku ilikao dnevno izvje{}e.

Odavde se ostvaruje veza s dispe~erima, a iz ovogCentra operater komunicira s vo|om smjene u HEDubrava, HE âkovec i HE Vara`din, s centrom uMariboru (Dravske elektrarne) i s dispe~erskimcentrom vara`dinske i ~akove~ke Elektre, kao i s di-spe~erskim centrom Hrvatskih voda.

VLADIMIR PRIZL, DIREKTOR PP HE SJEVER

- BEZ obzira na iznimno su{nu 2001. godinu,ostvarili smo plan sa 99, 5 posto uz maksimalnuspremost i raspoloìvost postrojenja. U takvim okol-nostima upravo je do{ao do izraàja smisao posto-janja Komande lanca, jer je vo|enjem pogona izjednog centra ostvareno prosje~no 3,2 posto ve}aproizvodnja. Zadovoljan sam {to smo na vrijeme za-poslili 12 mladih inènjera, koji vuku veliki dio po-sla. Na postrojenjima se odvijaju normalni remonti.Ono {to bih izdvojio kao problem je odlazak 19klju~nih ljudi iz pogona u mirovinu za koje nemaprimjerene zamjene. O~ito je do{o do smjenenara{taja i to je najsna`nije izraèno u HE Vara`dingdje je umirovljeno ~ak 16 radnika.

Ante Laci} obavlja reviziju na izolatorima 123 kV SF6 prekida~a mre`nog transformatora HE Dubrava

IVAN Varga, direktor HE âkovec, odmah nam ukazujena ~injenicu kako je ova elektrana u odnosu na prija{njestanje danas tehni~ki dovedena na vi{u razinu. Njomese upravlja iz Komande lanca iz Vara`dina te se iz togcentra obavlja optimiranje proizvodnje. Radnici koji senalaze na objektu isklju~ivo su zaduèni za ispravnostpostrojenja, otklanjanje nedostataka u njegovom radu iza sve ostale poslove potrebne za pouzdan rad Hidroe-lektrane.

- Kroz proteklih 20 godina, Elektrana je dobro radila, po-kazala se kao pouzdan izvor, te opravdala sva o~ekivanja.Izme|u ostalog, zato su remonti nu`ni - oni dogra|uju tajkontinuitet rada. Iza nas je pro{la godina koja je bilauspje{na i u pogledu proizvodnje i u pogledu raspo-loìvosti. Sada se odvijaju remonti na glavnim agregati-ma, no u ostalom dijelu godine obavljamo remonte nagra|evinskom dijelu elektrane, tako da smo kroz cijelugodinu angaìrani na remontnim poslovima... Ve}inu po-sla obavljamo vlastitim snagama, a za specijalne posloveangaìramo vanjske izvo|a~e.

Ove godine obiljeìt }emo 20 godina rada, a, da poku-cam, u jednako smo dobrom stanju kao kad je objektstavljen u funkciju. Nadamo se da }emo jo{ dugo tako idalje raditi, "ro|endanska" je poruka I. Varge.

Josip Jagec, {ef Pogona, zaduèn za remont, potvr|ujeda remont traje cijelu godinu, a radovi su manjeg inten-ziteta u srpnju i kolovozu. Posao se unaprijed planira inema neugodnih iznena|enja, rekao je J. Jagec.

U ovogodi{njem remontu, doznajemo, nije bilo iznena|enja;trenuta~no je jedan agregat "ure|en", a drugi je na po~etku"obrade". Sedmog velja~e agregat je dan "na raspolaganje"dispe~erima, a 8. velja~e krenuo je remont agregata 2.

Trenutno je u HE âkovec 43 radnika. Uspjeh u radu je,napominju, zajedni~ki te ovdje nagla{avaju va`nost tim-skog rada. Osoblje je uglavnom "starijeg kova" i stara seekipa jo{ uvijek dobro drì, no polako pristiù i mladesnage. Tako ovdje vlada sretan spoj iskustva i mladosti.

Vladimir Perenc, koordinator poslova elektroodràvanja,dvadeset i jednu godinu je u HEP-u, a kako kaè, "njego-va" se elektrana u me|uvremenu modernizirala i automa-tizirala, te se bitno promijenila struktura posla.Koordinator strojarskog odràvanja, Dragutin Srpak,tako|er je dio starije ekipe - hepovac je 21 godinu - kaènam kako ima puno posla, a trenuta~no se radi inspekcij-ski pregled na spremnicima zraka i na sustavu uljovodanizvodnog zatvara~a. Josip Strah, vo|a smjene, ovdje je25 godina, kako kaè: "od prve lopate", te tvrdi da pozna-je "svaki komad betona" ~akove~ke elektrane. S njomìvi, a nada se da }e tako i ostati do mirovine. Po godina-ma staà pribliàva mu se i Darko Vinkovi}, operater, kojije ovdje 21 godinu.


OVOGODI[NJI remont u HE Vara`din obiljeìla je jedna neuo-bi~ajena pojava: prvog dana remonta led je zatekao radnikevara`dinske hidroelektrane i usporio planiranu aktivnost.

- Sve je bilo puno leda, morali smo ga stalno otklanjati, no ~im bismoto obavili, do{ao je novi. U pomo} smo dopremili bager, razbijali led is na{om ~istilicom ubacivali ga u kamion. Tako je prvi dan remontaprotekao u neplaniranoj aktivnosti - va|enju leda. Uslijedilo je otkiva-nje deponija sa zatvara~ima, a led se grijao let lampama. Zatvara~i senisu mogli spu{tati, jer je sve bilo zale|eno, opisuje nam ovu "ledenupri~u" iz HE Vara`din njen direktor Ivan Bacinger.

Ina~e, remont agregata 1 je uskla|en sa remontom uzvodne elek-trane.

- Imamo malo jezero, pa moramo prelijevati vodu ako je Slovencipuste te se stoga s remontom njima prilago|avamo, dok na{e niz-vodne elektrane imaju vi{e akumulacije i manevarskog prostora,tako da nisu optere}ene sa stanjem uzvodne elektrane, kaè I. Ba-cinger.

Izvo|a~i radova u ovogodi{njem remontu su Litostroj, Inggrad Za-greb, Kon~ar, Elektroprijenos, Metalkod, te - vlastite snage.

- U remontu sve ide svojjim tijekom i mislim da }emo ga obaviti na vri-jeme. Sre}a je {to nismo imali ni problema ni zastoja, a ~ak smo ilanjsku su{nu godinu uspjeli isplivati prema planu, to~nije - 0,5 postoispod plana. Moèmo re}i da smo ostvarili vrhunsku pogonsku sprem-nost. U 27 godina rada, na sre}u, jako je malo kvarova, {to je posljedi-ca brige ljudi koji stalno bdiju nad postrojenjima, rije~i su I. Bacingera.

Kako na kraju zaklju~uje, realno je planirati da HE Vara`din nakon30 godina rada o~ekuje revitalizacija.

Tatjana Jalu{i}

HE VARA@DIN:LEDENA PRI A

HE ÂKOVEC:NJENIH PRVIH 20 GODINA

ObnovljenaAKZ navanjskim dije-lovima turbineHE âkovec

Led je zarobio HE Vara`din prvog dana remonta

POGON SPLIT, ODJEL UPRAVLJANJA - ODSJEK [OLTA

UIGRANI [OLTANSKI KVARTETÎTAVOM se velja~om provla~ila ugodna i topla juìna iba{, ka za pegulu, onog petka kada sam trebala skoknutdo [olte, zapuhala je pred zoru bura i temperatura sespustila na poneki stupanj iznad ni{tice. Pa, premda se[olta vidi s prozora i do nje ima tek devet nauti~kih mi-lja, tog jutra nikomu nije bilo do pjesme. Klapski smoodrapili na vjetrometini blizu dva sata i, promrzli do ko-sti, psovali biv{u splitsku i sada{nju {oltansku op}inskuvlast, dok je trajekt po nas stizao s otoka. Od ova dva,privezana uz obalu, jedan je bio premalen, a drugi pre-velik za buru. Da postoje i preveliki trajekti za buru to}ete ~uti samo kada je ovaj otok u pitanju. Tamo su nai-me, u mjestu Roga~u, izgradili novo lu~ko pristani{te,ali pri jakim vjetrovima ve}i brodovi jo{ uvijek ne mogupristajati, a u stari lu~ki dio vi{e ne mogu u}i. A, za svegna{eg dugotrajnog i{~ekivanja, trajekti prema Bra~u suuredno isplovljavali i stizali.

OPUSTILA DAVNO RIVA, ZATVORENISU PORTUNI...

Vrijeme kratim slu{aju}i ljutite domorodce, koji su miispri~ali kako zimi na otoku ìvi jedva 1.500 ljudi, kakose mladost sva iselila i kako se u jednom od desetoto~kih naselja tijekom zadnje tri godine rodilo tek jed-no dijete. Jedina osmogodi{nja {kola danas ima 105u~enika. U Ne~ujmu, najve}em vikend i turisti~kom na-selju s brojnim hotelskom apartmanima, ìvi samo dva-deset starosjeditelja, dok ljeti taj broj naraste nanekoliko tisu}a ìtelja. Nije ~uda da je nedavno i Split-ska banka ugasila svoju oto~ku poslovnicu i sada ljudi ipo mirovinu moraju putovati u Split. Vezani su oni zaSplit vi{estruko. U njemu obavljaju svu ve}u nabavuhrane, jer je na otoku sve pribli`no trideset posto skup-lje. âk i meso kupuju na kopnu, jer otok nema niti jed-nu mesnicu. A, kaù mi da im je novi zakon o ribarenjusrezao i ono malo ribe koju su mogli uhvatiti i ostaviocijeloj [olti samo dva profesionalna ribara, pa sebe na-

zivaju "otokom bez ribe i mesa". Ali, kaù oni, do una-trag koju godinu, imali su osamnaest policjoti, po njimabarem sedamnaest vi{ka. Ali, uto nam stiè trajekt koje-ga moji suputnici nazivaju {kovacera, u prijevodu - lo-patica za otpatke. Mo`da zbog izgleda broda ili zbognjegova sadràja, pitam se? Negdje na sredini kanaladobila sam i odgovor.

... ONEG Â GA MORE ODNI UDALEKEM FORTUNALU ...

Svakom miljom vjetar je ja~ao. Trajekt se po~eo neu-godno naginjati lijevo-desno. @ena meni nasuprot na-glo se razbudila, a mladi ~ovjek se ~vrsto uhvatio zanogu stola. Svi smo se po~eli ogledavati. Iza sebe~ujem djevojku kako tje{i kolegu: "Ne bojte se, ne}evam ni{ta biti", ali ga nije potpuno uvjerila. Policajacustaje upla{eno i govori svom suputniku: "Razbit }e

nam auto!" Odlazi do prozora provjeriti je li automobilotklizao. Sada sam shvatila i dublji smisao {kovacere. U~udu otkrivam da je kapetan naglo usmjerio brod premaBra~u. Zami{ljam Ozrena Dragi~evi}a, rukovoditeljatamo{njeg pogona, kako me razroga~enih o~ijudo~ekuje s pitanjem: "Otkud Vi?" i kako mu obja{nja-vam da me nanijela bura. Ali, potez se pokazaosavr{enim. Naglim zaokretom prema [olti ostavili smovjetar u krmi i nastavili plovidbu ugodnije i smirenije.

... @ALOST ]E TE SVU DE[TRIGAT, AJO[ MORE[ DAT LIPOTU ...

Kada kro~ite na oto~ko tlo shvatit }ete da su [oltaniprema sebi jako strogi. U svakoj turisti~koj publikacijimoè se pro~itati da se ovaj otok smatra iznimnim eko-lo{kim rajem hrvatskog Jadrana. Njeni su prirodni re-sursi jo{ uvijek djevi~anski, predivne uvale, àla, hridi,blizu dvije tisu}e hektara potpuno o~uvane mediteran-ske makije i svekolikog za~inskog, aromatskog bilja

koje cvjeta deset mjeseci u godini. Stoljetnim radom tuje prirodu oplemenio ~ovjek stablima maslina, smokve,roga~a, bajama, loze. I sve to raste daleko od tvorni~kihdimnjaka, potpuno ~isto. A, to je neprocjenjivo blagokoje ovaj lijepi otok nudi svakom posjetitelju. I, jo{ne{to ima [olta. Ima dva podmorska 35 kV kabela,ukupne duljine 15 kilometara, kojima se napaja dvo-strano, s îova (Trogira) i s Bra~a. Za dodatnu sigurnostpostoje i dva stara 2 km duga podmorska 10 kV kabelaizme|u bra~ke Milne i {oltanske k.k. Livka, a koji su tuza slu~aj kvara na "velikom" kabelu. Tu je jo{ i 14 kmpodzemnog 35 kV i 5 km 20 kV kabela, blizu 2 km 10 kVdalekovoda, 19 TS 10/0,4 kV i jedna velika TS35/10(20) kV u Grohotama, koja je pu{tena u rad 1997.godine.

O svemu ovome skrbe ~etvorica radnika splitske Elek-trodalmacije, organizacijski smje{teni u Pogon Split,

Odjel upravljanja - Odsjek [olta. I to Davor Bazi}, kaokoordinator poslova te Frane Ceci}, Jo{ko Doma}ina iDino Sule, kao elektromonteri. Oni su prava akuà od~etiri asa. I to ne samo u tre{eti, nego je ovo zvanje jed-nako vrijedno i za, primjerice, belot ili poker. Na{i semomci (po staù i godinama ne{to manje mladi) jedna-ko dobro nose sa svim oto~kim energetskim zbivanji-ma.

- Dok se nije pustila u rad trafostanica u Grohotama,trpjeli smo kvarove i na{e i one bra~ke - govore oni. -Zagrmi tamo, a mi ovdje ostanemo bez letrike, i to ciliotok. Ispadi su trajali dost dugo, a i sam napon bio jejako lo{. Danas sve stignemo popraviti u dvi ure vrime-na. Tijekom cijele zime imali smo samo pet, {est ispa-da i jedino je onaj u Maslinici trajao nekoliko sati.Premda je ova 35 kV trafostanica kao energetski izvordobro rje{enje, ipak treba re}i da cijela gornja [olta iNe~ujam vise na prastarom 10 kV dalekovodu, iz-gra|enom jo{ 1957. godine i kojemu je dio otcjepa,

izravno


TO SU LJUDI KOJIIZVRSNO POZNAJUMRE@U I RAD SNJOM, ONI SE IPREMALO @ALE UODNOSU NAUVJETE U KOJIMARADE I SMATRAMDA BI IM BILONU@NO OSIGURATIBAREM MINIMALANRADNI PROSTOR,JEDAN STOL,TELEFON, FAKS, JERONI NEMAJU NI[TA,A KAD TREBA -UVIJEK SU TU

Frane, Jo{ko, Dino i Davor - {oltanska "~etiri asa" ispred TS u Grohotama

posebice ona dva kilometra prema Ne~ujmu, jo{ istihbakrenih vodi~a, presjeka 16 mm2. A, treba znati da utom naselju postoje ve} tri 10/0,4 kV trafostanice i daje u planu izgradnja jo{ najmanje jedna, jer se tu gradiblizu 300 novih turisti~kih apartmana koja trebaju sigu-ran izvor napajanja.

U planu im je tako|er i povezati podzemni 20 kV kabeliz spomenute grohotske velike do tri male mjesne trafo-stanice, a {to bi pobolj{alo napon u doljnoj [olti. Uz toje nu`no obaviti niz rekonstrukcija trafostanica, ako ovajotok koji jedini gospodarski razvitak vidi u turizmu, èlii}i naprijed. Ali, mi èlimo saznati kako ìvi i radi na{{oltanski kvartet.

... O JUBAVI I O VINU PIVA KLAPASOTTOVOCE ...

Stoga obilazimo veliku trafostanicu, a u njoj nema nistolice, ni telefona. "Kako }u pisati?" pitam. "U kafi}u"odgovaraju. I, nije {ala. Oti{li smo u jedan od tri zimskaoto~ka sastajali{ta i na sre}u, bili jedini gosti. Prije togaobi{li smo i njihovo skladi{te sitnog materijala, koje jeprepuno zanimljivosti, ne{to zbog mi{eva koji se tuosje}aju puno bolje od nas, a ne{to i zbog nedostatkarasvjete.

- Ne moè se dovest struja, jer je u susjednoj prostorijiPoljoprivredna zadruga prodavala benzina, a sada drìplinske boce. Svako bi iskrenje moglo izazvati katastrofu- objasnili su oni. Pa, gdje onda oni rade?

- Do prije dvije godine imali smo za prijevoz samo"tami}", vjerojatno najstariji u cilom HEP-u, ìvi propuh -kaù. - Kad bi radili na mreì i uvati te ki{a, nisi se ima dipresvu}i, nego bi onaj drugi drà lumbrelu dok bi se je-dan presvla~io, ili bi tr~a doma. Sada smo dobili ovajnovi IVECO s dizalicom i u njemu sjednemo svako jutro idogovaramo se. U njemu moèmo slu{at radio ili deùr-nog. Ili sjednemo ovdje u kafi}u, pa napravimo rasporedrada. Me|utim, najve}i je ipak problem {to nemamoslu`benog telefona ili faksa, pa sve prijave kvarova stiùnam doma na privatni telefon. Supruga i djeca polude,jer nekad bude i pedeset poziva dnevno. Potro{a~i zovusvakoga od nas, kojega se prvoga sjete ili koji im je naj-bliì. I svi na{i mobiteli su privatni.

A, treba re}i da im ni s nabavom alata ne cvjetaju ruè.Dio toga je jo{ iz sedamdesetih godina pro{log sto-lje}a. Oni, ipak, uporno obnavljaju svoje narud`benice inadaju se da }e im jednog dana sti}i agregat za rad naterenu, baterijska bu{ilica i presa. - Mi jo{ uvijekbu{imo stup ru~nim svrdlom i uvjereni smo da tako vi{ene radi nitko u ovoj tvrtki. Ali, ne predaju se, samipodiù stupove na mjestima gdje dizalica ne moèpri}i, (a takvih je devedeset posto), premda se zna da jeza podizanje stupa potrebno {estoro ljudi. Sre}om, prive}im radovima na visokom naponu stiè im pomo} izSplita, a tako|er pri iskap~anju ve}eg broj potro{a~a.Starosjeditelji nisu lo{i platci, pa im jedine te{ko}e idugovanja stvaraju vikenda{i, ali i taj se dio posla odvi-ja u sjedi{tu DP-a. Ako se dogodi kakav ve}i kvar,pomo} iz Splita tako|er brzo pristigne, zahvaljuju}i po-sebice voditelju plovnog parka, Marinu Mrdulja{u, kojiuska~e uvijek kada je hitno, dovozi ljude, stupove, ma-terijal. Kada sam pitala za poàre, svi su, zbog sre}e


Maslinica sa svojih sedam oto~i}a

[oltanske uvale (Stomorska) otoka - iznimnog ekolo{kog raja hrvatskog Jadrana

koja ih je dosad pratila, istodobno kucnuli u stol i poh-valili iznimnu suradnju s vatrogascima, koji i bez pozivaznaju po}i gasiti na{e stupove. A, potom smo obi{li ne-koliko najljep{ih oto~kih uvala, udahnuli miris rascvje-talih mimoza i bajama, a ja sam zamalo zaboravila dame ~eka burni trajektni povratak.

... S PONISTRE SE VIDI [OLTA, @MIGASVITLO ISPOD VOLTA ...

Za kraj sam ostavila razmi{ljanja Nik{e Lau{i}a, rukovo-ditelja Odjela upravljanja, koji je o radu svog oto~kog~etverca rekao sljede}e: - To su ljudi koji izvrsno pozna-ju mreù i rad s njom, pa premda je ekipa u ljudstvu po-punjena, ipak ne mogu jo{ uvijek djelovati bez potporeodavde. Oni se i premalo àle u odnosu na uvjete u koji-ma rade i smatram da bi im bilo nu`no osigurati baremminimalni radni prostor, jedan stol, telefon i faks. Oninemaju ni{ta, a uvijek su tu kadgod ispomo} treba Pro-daji, Kontrolnom, odjelima pogona. Nikad nisam dobiopritu`bu na njih, {tovi{e, kaù mi mnogi poslovo|e dave} dulje vrijeme nisu bili na [olti, jer nisu ni bili potreb-ni. A, netko je tamo ipak, vrijedno i kvalitetno, obavljaoposao svo ovo vrijeme. Stoga smatram da bi puno kori-snije bilo za na{u tvrtku da ne idu iz Splita ekipe ljudi naiskap~anja ili o~itanja, nego da se stvori mali Pogonskiured na [olti, jer za to jama~no imamo dobru podlogu.A, svitlo na [olti vi{e ne `miga, nego se ustalilo snagomi naponom, kako zbog zatvaranja energetske petlje, takoi zbog ~etiri vrijedna radnika na{e tvrtke. I uvijek }e mibiti drago s ponistre bacit pogled na otok koji, unato~brigama {to ga ti{te, voli smi{ljati {ale na ra~un prvihsusjeda, Bra~ana, pa se utje{e dosko~icom: "Ne{ ti oto-ka kojemu je [olta zapad!"

Vero~ka Garber

izravno


Jo{ko na stupu

Skladi{te sitnog materijala - bez elektri~ne energije U TS 35/10 kV nema niti jednog stolca, a kamoli {todrugo (?!)

POGON TE PLOMIN: GENERALNI REMONT BLOKA 1

POSTROJENJU PRODULJEN @IVOT

U RAZDOBLJU od 29. listopada 2001. godine do 13. velja~e2002. godine, radnici TE Plomin 1 i brojni vanjski izvo|a~i(ukupno 27), me|u kojima su najzna~ajniji Alstom, \uro\akovi} Montaà, Kon~ar GIM i Kon~ar INEM - obavili su ge-neralni remont postrojenja. Time je TE Plomin 1 produljenve} 33 godine dugi ìvot, barem za jo{ deset godina.

Trebalo bi puno prostora samo da se nabroje svi poslovi kojisu obavljeni tijekom dvoipolmjese~nog remonta, koji jezbog neplaniranih ali nu`nih radova produljen izvan planira-nih rokova. Naime, nakon otvaranja turbine, otkrivena su na-puknu}a i o{te}enja koja se nisu mogla vidjeti nitipredvidjeti prije toga. Jer, kako kaù stru~njaci TE Plomin,jedan od razloga zbog kojih se obavljaju generalni remontijest i pregled utrobe svih postrojenja i ure|aja kako bi seutvrdila sva o{te}enja.

Direktor Pogona TE Plomin Ser|o Klap~i} nagla{ava i to daje ovaj vrlo sloèni remont obavljen kvalitetno i bez ijedneozljede na radu te da je za vrijeme remonta Plomin 1, Plo-min 2 uredno proizvodio elektri~nu energiju.

Generalni remont je zavr{en i Plomin 1 je zapo~eo proiz-vodnju elektri~ne energije. Ali, kako kaù rukovoditelji

tragom velikog posla


Kapitalni remont zahtijevao je i potpuno rastavljanje turbine. Na slici je unutra{nje visokotla~no ku}i{te

Jedan od va`nih poslova tijekom remonta TE Plomin 1 bila je i zamjena kanala toplog zraka za mlinove ugljena


Tijekom remonta, kako se vidi i na ovoj slici, radnici TE Plomin 1, ali i vanjskiizvo|a~i imali su pune ruke posla jer su se uz planirane, nakon otvaranja ipregleda postrojenja, pojavili i dodatni sloèni poslovi koji se nisu mogli pri-je predvidjeti S turbine je skinuta izolacija, pa remont moè po~eti

I napojnoj crpki je trebao kapitalni remont Srednjetla~ni i visokotla~ni dio turbine

Turbina snimljena iz pti~je perspektive s otvorena tri ku}i{ta

32

GENERALNI REMONT KOJI JE ZBOGNEPLANIRANIH ALI NU@NIH RADOVAPRODULJEN IZVAN PLANIRANIH ROKOVAJE ZAVR[EN I PLOMIN 1 JE ZAPOÊOPROIZVODNJU ELEKTRI^NE ENERGIJE.ALI, JO[ TREBA OSUVREMENITI URE\AJEU UPRAVLJA^KOJ PROSTORIJI GDJE BI SESTARI SUSTAV ZAMIJENIO ONAKVIMKAKAV VE] POSTOJI U BLOKU 2, A VE]ODAVNO SE RAZMI[LJA I OREKONSTRUKCIJI RASKLOPI[TA 110 kV

Turbinska visokotla~na i srednjetla~na ku}i{ta

Ovako izgleda doljnja polovica ku}i{ta visoko i srednjetla~ne turbine

33

termoelektrane, poslova je jo{ puno. Trebalo bi osuvre-meniti ure|aje u upravlja~koj prostoriji te stari sustav za-mijeniti onakvim kakav ve} postoji u Bloku 2, a ve}odavno se razmi{lja i o rekonstrukciji rasklopi{ta 110 kV.Plominska je lokacija vrlo perspektivna u smislu proiz-vodnje elektri~ne energije, s obzirom na svoju opremlje-nost, ali i razvijeno okru`je u kojemu potrebe zaelektri~nom energijom stalno rastu.

TE PLOMIN I OKOLI[

Remont Bloka 1 plominske termoelektrane jest najve}a,ali ne i jedina aktualnost u TE Plomin. Posao sanacije de-ponija pepela je pri kraju, pa ubudu}e ovo odlagali{tene}e izazivati o{tre reakcije ekolo{kih udruga. Sustav ka-nalizacije povezan je s ure|ajima za pro~i{}avanje ot-padnih voda, pa je otklonjen jo{ jedan izvor one~i{}enjaokoli{a. Svi nusprodukti oba bloka termoelektrane, kao{to su pepeo i gips, ne odlaze vi{e na deponij nego iz-ravno u tvornicu cementa Koroma~no. Emisije {tetnihtvari iz dimnjaka termoelektrane uredno se mjere, a re-zultati ispitivanja kvalitete zraka dostupni su mjerodav-nim institucijama i javnosti.

Kao {to je poznato, TE Plomin 1 ve} odavno koristi uvozniniskosumporni ugljen, koji u Plominski zaljev stiè brodovi-ma iz Indonezije, Kine, Ju`noafri~ke Republike te nekihju`noameri~kih zemalja. Jedan brod obi~no dopremi pri-bli`no 60 tisu}a tona ugljena, a godi{nje do Plomina do-plovi deset brodova. Uvozni niskosumporni ugljen od brodado deponija u krugu elektrane doprema se suvremenim,potpuno zatvorenim sustavom, tako da pri transportu nemaone~i{}enja okoli{a.

Ivica Tomi}



Generator turbine prije remonta - izvla~enje rotora

Dijelovi mli-nova ugljenaprije i poslijerevizije

EVO pregleda najzna~ajnijih poslova obavljenih na blo-ku jedan plominske termoelektrane.

Na prvom mjestu je generalni remont turbine u okvirukojeg su otvorena ku}i{ta visokog, srednjeg i niskogtlaka turbine, zamijenjeno je unutra{nje visokotla~noku}i{te, sanirano vanjsko visokotla~no ku}i{te, zami-jenjen je 1. stupanj lopatica rotora VT, zamijenjenaulazna sapnica VT, obavljena revizija regulacije turbine,pregledani su leàjevi te obavljene zamjene instrumen-tacije i izolacije.

Sljede}i vaàn posao obavljen tijekom remonta bila jezamjena uzbude generatora. Umjesto zastarjeleugra|ena je nova tiristorska digitalna uzbuda. Nadalje,obavljen je remont generatora, revizija skoro svih crpkiu smislu pregleda, zamjene istro{enih dijelova, leàje-va, brtvi te defekta`nih pregleda. Tako|er je obavljenarevizija armature, sigurnosnih i regulacijskih ventila,sanacija cijevnog sustava loì{ta i lijevka kotla.

Trebalo je zamijeniti i zaklopke toplog zraka za mlinove,teleflex zaklopke uljne potpale, zaklopke toplog zraka idimnih plinova iznad ljungstroma. Tu su i revizija mli-nova ugljena, zamjena lanaca dodava~a i dijelovaku}i{ta, revizija ventilatora, sustava otpepeljivanja terevizija ispuhivanja kotla. Obavljen je i pregled mor-skog sustava i sustava TAPROGGE.

Zamijenjeni su pla{t i cijevni snop zagrija~a, pregledanekspander, obavljeni radovi na blok trafou, zamijenjenikonzervatori, obavljena antikorozijskavna za{tita na kot-lu te MRU radovi: (mjerenje, regulacija, upravljanje)pregled, ~i{}enje razdjelnika, zamjena kabela, ba`da-renje instrumenata, mjernih pretvara~a, }elija, revizijaservomotora, ~i{}enje analizatora i drugo.

Ekipa koja je rukovodila kapi-talnim remontom Bloka 1 plo-minske termoelektrane:direktor Pogona TE Plomin dr.sc. Ser|o Klap~i}, tehni~kirukovoditelj Mirko Radovi},rukovoditelj tehni~ke pripre-me i odr`avanja Aldo Me-dan~i}, koordinator tehni~kepripreme bloka 1 Luciano La-ginja i in`enjer tehnolog zaturbinsko postrojenje i stro-jarnicu Roberto Kranjac

Tijekom re-monta u su-stavu uzbudegeneratoraugra|ena jenova tiristor-ska digitalnauzbuda

Upravlja~kaprostorija Blo-ka 1 u dogled-noj budu}nostitrebala bisli~iti onojBloka 2

Nakon remontaturbina ne}esamo bolje ra-diti nego }e ipuno ljep{e iz-gledat

35

DP ELEKTRA VARA@DIN

POZITIVNO OZRA^JE VUÊ NAPRIJEDDA SE u posljednje vrijeme mijenja negativna slikaHEP-a u javnosti, kojeg kupci naj~e{}e zovu "elektra" ikoji je za njih jo{ otprije bio prepoznatljiv samo prekora~una za elektri~nu energiju ili toplinu, potvr|uju mno-gobrojni primjeri. Odre|eni dijelovi HEP-a, naime, dobit-nici su priznanja za dobru suradnju u lokalnim sredinama{to su, istina, tek prvi i simboli~ni znakovi da se dugogo-di{nji stav prema monopolistu ipak mijenja na bolje.

Znatièlja nas je odvela put Vara`dina, ~ije je Gradskopoglavarstvo prigodom Dana Vara`dina dodijelilo pla-ketu Distribucijskom podru~ju HEP-a, Elektri Vara`din.

VARA@DIN ZAPLIVAO U SVJETLOST17. PROSINCA 1895. GODINE!

S obzirom da je Vara`din uvijek bio otvoren novim ide-jama, ve} se 1889. godine u gradu vode rasprave treba

li ulice njihova baroknog grada, koje `mirkavim svjet-lom obasjavaju uljne svjetiljke postavljene jo{ 1838.godine, zamijeniti plinskom ili uvesti novu elektri~nurasvjetu. Vara`dinci su brzo do~ekali elektri~nu rasvjetu,koja je 8. prosinca 1894. godine zasjala u Centralnojkavani - prizemlju pala~e "Vara`dinske {tedionice". To jebio poticaj uglednim gra|anima Vara`dina, osni-va~ina"Vara`dinske industrijalne zadruge" da poveduposlove oko uvo|enja elektrifikacije. Tako ta Zadruga1894. godine osniva "Prvo Hrvatsko vara`dinsko dio-ni~arsko dru`{tvo za elektri~nu razsvietu". Velikom brzi-nom izgra|ena je elektri~na centrala, nakon ~ega sepo~elo s ugradnjom opreme i elektri~nih vodova pogradskim ulicama. Preko Gradske vije}nice, Kazali{ta

do posljednjeg ìcovoda na po~etku Duge ulice postav-ljenog 17. kolovoza 1895. godine. Nakon toga jezapo~elo polaganje podzemnih kabela po ulicama grad-skog sredi{ta. Svjetiljke za javnu rasvjetu zapo~ele suse razmje{tati ve} sredinom listopada te godine i, napo-kon, 17. prosinca 1895. godine Vara`din je zaplivao usvjetlost. Valja naglasiti da je elektri~na centrala uVara`dina jedina u Hrvatskoj izgra|ena prije Prvogsvjetskog rata!

Nakon Vara`dina, elektrifikacija se {iri na okolna po-dru~ja.

PRISUTNI U SVAKOJ OP]INI I GRADU

Elektri~na energija prethodi razvoju grada uz desnuobalu Drave, velikog potro{a~kog podru~ja sasna`nom industrijom. I ìvom industrijom, kako na-

gla{ava direktor DP Elektra Vara`din ZvonimirRo`mari}, {to zna~i industrijom koja uredno pla}a po-tro{enu elektri~nu energiju. Nije to samo rezulatuspje{nosti industrijskih potro{a~a, nego dugogo-di{njeg kontinuiranog i upornog rada s kupcima elek-tri~ne energije tako da je, prema napla}enosti prihoda,DP Elektra Vara`din na tre}em mjestu ljestvice distri-bucijskih podru~ja u HEP-u. To~nije, od 86 dana vezi-vanja u 2000., postignuto je 53 dana vezivanja upro{loj godini. A, ovdje su veliki kupci elektri~ne ener-gije poput Varteksa, Vindije, Ljevaonice...

DP Elektra Vara`din pokriva 22 op}ine i {est gradova sukupno 65 tisu}a potro{a~a. Od 11 dijelova (rejona),u tijeku je pilot projekt u Vara`dinu koji obuhva}a

nagrada


U VARA@DINSKOJ @UPANIJI PRISUTAN JE TREND REVITALIZACIJE IOBNOVE INDUSTRIJE, TAKO DA JE PRODAJA ELEKTRI^NEENERGIJE NADMA[ILA PRIJERATNU RAZINU. POJAVLJUJU SE NOVIINDUSTRIJSKI SUBJEKTI, A POSTOJE]I PRO[IRUJU SVOJEPOGONE. U TIJEKU JE FORMIRANJE SLOBODNE ZONE, GDJE ]EINOZEMNI ULAGAÎ OTVORITI NOVE PROIZVODNE KAPACITETE IZAPOSLITI DVIJE DO TRI TISU]E LJUDI, A U ZAVR[NOJ FAZIPREDVI\A SE POTRO[NJA ENERGIJE BLIZU 20 MW

U Vara`dinu se osje}ate kao da ste na izlo`bi baroknog graditeljstva, a dobro o~uvanoj urbanisti~koj cjelini baroknog doba u Hrvatskoj Elektra Vara`din prilagodila je javnu rasvjetu

RADNICI ZABRINUTI ZA HEP

Kao i svugdje u HEP-u, radnici DP Elektra Vara`dinpozorno prate najavljene promjene i, kao i svi, pitajuse: {to }e biti s nama? Dakako, i Vara`dinci èle daHEP ostane ~vrsto povezana cjelina i da oni ostanu uHEP-u. Sada u ovom Distribucijskom podru~ju, od450 radnika prije rata, radi 326 ljudi. Od tog broja, 10do 15 je radnika sa smanjenom radnom sposob-no{}u. Me|utim, primije}uje se ve}a ozbiljnost u pri-stupu poslu i pove}ana je efikasnost i njihovaiskoristivost. Naime, sve je vi{e objekata DP ElektraVara`din, a kupci postaju sve osjetljiviji. A, kupac jenagla{eno sredi{te pozornosti. To je ~vrsto na~elorada vara`dinskih elektra{a.

IZ POVIJESTI GRADA

U ìvotu grada, sada{njost po~iva na pro{losti.Osje}ate to, jer se u Vara`dinu osje}ate kao da stena izlo`bi baroknog graditeljstva. Dobro o~uvanomurbanisti~kom cjelinom baroknog doba u Hrvatskojpovezanom prostranim zelenim povr{inama i par-kovima dominiraju Staru grad, gradska vije}nica namalom trgu, pala~e, crkve i samostani iz 12. i 13.stolje}a, Kazali{te...

Naime, kao srednjovjekovno naselje Vara`din sespominje od 1181. godine kao sredi{te ùpanije.Hrvatsko-ugarski kralj Andrija II Vara`dinu je 1209.godine dao povlasticu slobodnog kraljevskog gra-da, a potvrdio ih Bela IV 1220. godine. Ovdje suposjede imali brojni poznati plemi}i: grofoviCeljski, Frankopani, Brandenbur{ki, Erdödy... Grad,koji je stradao 1242. godine za provale Mongola,obnovio je 1464. godine Matija{ Korvin, tako da u16. stolje}u Vara`din postaje politi~ko, kulturno itrgova~ko sredi{te, a od 1595. i sredi{te Slavonske(Vara`dinske) krajine (od 1630. godine Vara`din-skog generalata). Odnosno, od 1756. do velikogpoàra 1776. godine, Vara`din je bio glavni gradHrvatske, a sve do 19. stolje}a bio je, uz Zagreb,najva`niji grad u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.

4.500 potro{a~a (prvi rejon) primjene modela mje-se~nog o~itanja brojila ru~nim terminalima i izdavanjara~una.

Ostvaruje se dobra suradnja s lokalnim vlastima, potreb-na zbog zajedni~kog rje{avanja te{ko}a, ~emu pomaèstalna prisutnost predstavnika DP Elektra Vara`din u skorosvakoj op}ini i gradu. Naime, zbog zaustavljanja investi-ranja tijekom godina rata, postrojenja su zastarjela i do-trajala, pa ima puno sivih zona gdje je napon ispoddopu{tenih granica. Lokalne vlasti, naime, sudjeluju u fi-nanciranju rekonstrukcija i izgradnje mreà. Dobra surad-nja @upanije i lokalnih uprava o~ituje se pri dono{enjuinvesticijskih planova, jer zbog ograni~enih sredstava tre-ba odrediti prioritete. Osim toga, postoji velika pomo} prirje{avanju imovinsko - pravnih odnosa, {to ubrzava izda-vanje tehni~ke dokumentacije. Nagla{en je problemopskrbe potro{a~a uz granicu s Republikom Slovenijom,gdje bi trebali izgraditi tri trafostanice i pripadnu niskona-ponsku mreù, jer se jo{ 30 do 40 doma}instavaopskrbljuje elektri~nom energijom iz Slovenije.

PRODAJA ELEKTRI^NE ENERGIJENADMA[ILA PRIJERATNU RAZINU

U Vara`dinskoj ùpaniji prisutan je trend revitalizacije iobnove industrije, tako da je prodaja elektri~ne energijenadma{ila prijeratnu razinu. Pojavljuju se novi industrij-ski subjekti, a postoje}i pro{iruju svoje pogone. kao {toje poznato, u tijeku je formiranje slobodne zone, gdje }einozemni ulaga~i otovriti nove proizvodne kapacitete izaposliti dvije do tri tisu}e ljudi. U zavr{noj fazi predvi|ase potro{nja energije blizu 20 MW. Ilustracije radi,Vara`din i okolica imaju 50 MW vr{nog optere}enja.Stoga, DP Elektra Vara`din mora kapitalnim investicij-skim sredstvima dograditi postoje}u TS 110/10 kV

Vara`din 1 i u dogledno vrijeme izgraditi novu TS110/20 kV Vara`din 2 i pripadaju}a postrojenja.

POUZDAN PARTNER

Dobra suradnja s op}inama i gradovima ostvaruje se ina podru~ju javne rasvjete, jer se za njeno odràvanjena javnim natje~ajima DP Elektra Vara`din izborila uskoro svim gradovima.To i jest najbolje rje{enje s obzi-rom da je javna rasvjeta djelomice u njenim postrojenji-ma, a ure|aji za uklju~ivanje i isklju~ivanje u njenimtrafostanicama. Vara`dinska Elektra vodi brigu i o inve-sticijskim planovima, rekonstrukcijama niskonaponskemreè, a op}ine i gradovi rezerviraju potrebna sredstvaza nabavu novih svjetiljki. Osim toga, pruàju i usluguosvjetljavanja prigodnih objekata za boì}ne i novogo-di{nje blagdane u op}inama i gradovima i izvode prik-lju~ke prigodom drugih sve~anih manifestacija.

Upravo takva suradnja i pouzdanost u partnerstvu bio jerazlogom da je Gradsko poglavarstvo nagradilo DPElektra Vara`din. Osobito je nagla{eno ure|enje javnerasvjete u Gradskom parku, koji se nalazi u neposrednojblizini Hrvatskog narodnog kazali{ta Vara`din.

- U Vara`dinu su klima, prilaz poslu, disciplini i urednostidruk~iji nego drugdje. Ovdje se prepoznaje prisutnostEurope, u smislu europske kulture ìvljenja i rada. Takvopozitivno ozra~je vu~e naprijed. Ljudi sve vi{e shva}ajuda je njihova Elektra onakva kakva treba biti, premanama se odnose s po{tovanjem. Na{i radnici na svimrazinama rada su svjesni da je njihov posao sluìti kup-cu. Takav pristup i, kona~no, rezultat, pokazuju da se jav-no mi{ljenje o HEP-u u Vara`dinu potpuno promijenilo,kaè Zvonko Ro`mari}.

\ur|a Su{ec

Prigodom izmjene svjetiljki javne rasvjete

ZvonkoRo`mari}, di-rektor DP Elek-tra Vara`dinima razloga zazadovoljstvo

37

Prikladnom javnom rasvjetom ure|eni Gradskipark

PRIGODOM 45 GODINA PRIJENOSNE DJELATNOSTI U DALMACIJI: TS 110/30/15/10 DUGI RAT

OTOKE PRIBLI@ILA KOPNU

GODINU dana prije nego {to je 1956. osnivanje splitskogElektroprijenosa ozna~ilo po~etak organizirane prijenosnedjelatnosti, ne samo u Dalmaciji nego i u Hrvatskoj, iz-gra|ena je TS Dugi Rat - jedna od ~etiri visokonaponsketrafostanice koje su bile temelj novonastalog poduze}a.Pridruìv{i se TS Kraljevac, Bilice i Meterize, postala jetzv. napojna to~ka elektrokemijske i elektrometalurgijskeindustrije koja je niknula u okolici Splita. Vremenom joj jedodijeljena jo{ jedna va`na misija: elektroenergetsko spa-janje srednjodalmatinskih otoka s koponom. Tako je jo{davne 1968. godine, otok Bra~ prvi put povezan s kopnom110 kV kabelom upravo zahvaljuju}i ovoj stanici. Otoci suse vremenom elektroenergetski spajali i me|usobno, anastojanje da se postigne ve}a prijenosna snaga, pouzda-nost i sigurnost napajanja uspje{no je potvr|eno dvadesetgodina kasnije, 1988., izgradnjom TS Nereì{}a na Bra~ui TS Blato na Kor~uli. Njihovim pu{tanjem u pogon omo-gu}eno je stavljanje pod napon cijelog prstena 110 kVveze: TS Ston - TS Blato - TS Starigrad - TS Nereì{}a - TSDugi Rat. U okviru opse`nog projekta Jadranski otoci,1995. godine poloèn je jednoìlni polietilenski 110 kVkabel na dionici TS Dugi Rat - KS Lozna Mala na Bra~u, aprate}i dalekovod do Nereì{}a tek 1999. godine. Tadazapo~inju i radovi na pro{irenju ove TS, {to je zna~ilo do-gradnju jo{ jednog bloka. Dovr{enjem te rekonstrukcije, usvibnju 2000. godine, sve je bilo spremno za pu{tanje u

uporabu druge kabelske, ovoga puta zra~ne energetskeveze 110 kV izme|u Dugog Rata i Nereì{}a.

KOCKA JE PALA I NA NJENO IME

TS 110/30/15/10 kV Dugi Rat moè se pohvaliti da je jed-na o najstarijih, a i jedna od posljednjih koje se ru~novode u ovom Podru~ju, dakako, ukoliko se time uop}e tre-ba hvaliti. Me|utim, ono ~ime jama~no moè jest njenapetoro~lana posada u kojoj su: Boris [anti}, Eduard He-ski, Tihomir Mimica, Sini{a Vidi} i Jo{ko îzmi}. Svi seodazivaju na naziv uklopni~ar, a Jo{ko îzmi} i na moj po-ziv da mi otvori dobro zaklju~ana ulazna vrata. A kada jed-nom uspijem u}i, sve mi je otvoreno. Osobito prozori, timprije {to se upravo zamjenjuju novim, onim od pvc-a, lije-pim, bijelim i u~inkovitim glede vjetra, vode i buke. Kakose u ovim radnim prostorijama desetlje}ima ni{ta nije mi-jenjalo ili moderniziralo, ovoga puta imala je sre}u da priraspodjeli sredstava kocka padne na njeno ime, pa }e uznove prozore u svijet sti}i i novi podovi, a mo`da i jo{ po-neki detalj koji izolirano radno mjesto poput uklopni~ara~ini ugodnijim i toplijim.

VATRA "PROGUTALA" BOROVE

Za razliku od novijih stanica koje se preteìto grade na pri-stojnoj udaljenosti od centra grada ili naselja, a ponekad itamo gdje samo caruju vukovi, ova je doìvjela malo

druk~iju sudbinu. Kada je izgra|ena prije skoro pedeset go-dina, bila je na osami, da bi je do danas sa svih strana op-kolile stambene zgrade, privatne ku}e i ostali sadràji. Ame|u tim ostalim sadràjima bila je i borova {uma naobli`njoj sjevernoj padini, koju je uni{tio poàr uzrokovanelementarnom nepogodom, 11. kolovoza pro{le godine.Posada, koja ìvi tu u blizini, okupila se odmah i svojim za-laganjem i spretno{}u uspjela je o~uvati postrojenje odo{te}enja, pa je ispad iz pogona trajao vrlo kratko. Ne znamjesu li im rekli hvala na toj po`rtvovnosti, koja nadilazi stan-dardizirane zahtjeve njihova radnog mjesta, jer u uprav-lja~koj prostoriji ne vidim ni{ta sli~no zahvalnici ilipohvalnici takvog sadràja. Mo`da je dobiju kada im se opi-turaju zidovi. Mo`da...

VRSTA KOJA "IZUMIRE"

Jo{ko je deùrni u poslu, pa }e biti deùrni i u na{oj repor-taì. A deùrni podnose izvje{}e. Tako doznajem da je u Pri-jenosu ve} 26 godina, od toga 14 u tehni~kom uredu, azadnjih 12 u ovoj TS.

- Tada je pla}a uklopni~ara bila znatno ve}a i stimulirala meje da do|em ovdje. Sada je stanje obrnuto, ali povratkanema. Svi se mi~u put gore, a mi se mi~emo put dolje, oso-bito nakon one "pogre{ke" kada nam je kvalifikacija smanje-na s VKV na KV. To {to "pogre{ka" jo{ uvijek nije ispravljenasamo dokazuje koliko se do nas drì. Vjerujem da smo miitekako potrebni i "upotrebljivi", ako ve} ne kao klasi~ni uk-lopni~ari koji postupno "izumiru" uvo|enjem sustava daljin-skog vo|enja, a onda u drugim odjelima. Mi znamo znanje ito nam nitko ne moè osporiti.

TALENT I NEMIRNE RUKE

I dok mu struka postupno umire, Jo{kovi interesi se ra|aju,jedan po jedan. Do dolaska u ovu TS izra|ivao je suvenire,ali kako je ratno doba bilo pogibeljno za turizam i njihovplasman, svoju stvarala~ku i kreativnu energiju usmjerio jena platno, boje, kist i tvist! Dobro, ovo sam posudila iz refre-na jedne poznate pjesme iz mojih vrlo mladih dana, ali prvatri ~imbenika ostaju na snazi i vo|eni spretnim Jo{kovimrukama tvore kolekciju dojmljivih umjetni~kih ekspresija.Ponekad ga ruke malo ja~e zasvrbe pa napravi izlet u kipar-stvo i to vrlo uspje{no. Tako je na pro{logodi{njem nat-je~aju op}ine Dugi Rat za izgradnju spomen obilje`jaDomovinskom ratu dobio tre}u nagradu u konkurenciji se-dam akademskih kipara i vlastitog sina fotografa, koji je, {toje potpuno O. K., osvojio prvu nagradu. Osniva~ je i ve} petgodina predsjednik Udruge slikara amatera Krug iz DugogRata.

SLIKATI VOLI, SLIKAVATI SE NE VOLI

Znala sam ja za njega i za njegove slike i prije. Ali, kolikovoli slikarstvo toliko ne voli novinarstvo, osobito interno.Stoga je, koliko je mogao, skrivao od mene sebe i svoje sli-ke kao zmija noge. Ne voli on, veli, skretati pozornost nasebe i da se o njemu pi{e. Na{e malo vi{egodi{nje nadmu-drivanje zavr{ilo je, dakako, u moju korist onog dana kadasam mu do{la u slu`beni posjet kao uklopni~aru. Nije imaokamo. I rekao je koju rije~ vi{e! Dovoljno da do|em na svo-je i nadodam koju re~enicu vi{e. Ipak, obe}ao je, mo`da je-danput otkrije du{u i pokaè na{em Vjesniku svoja djela.

izravno


KADA JEIZGRA\ENA PRIJESKORO PEDESETGODINA, BILA JENA OSAMI, DA BIJE DO DANAS SASVIH STRANAOPKOLILESTAMBENEZGRADE,PRIVATNE KU]E IOSTALI [email protected] ME\U TIMOSTALIMSADR@AJIMA BILAJE I BOROVA[UMA NAOBLI@NJOJSJEVERNOJPADINI, KOJU JEUNI[TIO PO@ARUZROKOVANELEMENTARNOMNEPOGODOM 11.KOLOVOZAPRO[LE GODINEJo{ko îzmi}, uklopni~ar, slikar, a, po potrebi, i kipar!

TS 110/30/15/10 KV DUGI RAT MO@E SE POHVALITI DA JE JEDNA OD NAJSTARIJIH, AI JEDNA OD POSLJEDNJIH KOJE SE RU^NO VODE U OVOM PODRU^JU, DAKAKO,UKOLIKO SE TIME UOP]E TREBA HVALITI

SAMO ZA OSOBNU UPORABU!

Izlazimo obi}i postrojenje. Nemaju pomo}nog radnika, pasami ure|uju krug stanice i bliì okoli{. Male, oblutcimabri`ljivo ogra|ene lijehe ve} su se zazelenile, a prvi narcisi pri-zivaju prolje}e smije{e}i se Suncu i nama. @ivot je lijep! Kakokomu, dodala bih. Jer, ono nekoliko kokica, koje se bezbri`notove u malom improviziranom koko{injcu tamo uz sjevernuì~anu ogradu, nemaju se ~emu radovati. Svaka na sebi imape~at: Za osobnu uporabu posade! Na njih se, stoga, ne pla}aporez, ali se od njih ni zarada ne stje~e. One su tu da ponekad,za zajedni~ku marendu, uklopni~ari omaste brk. Kako su njihpetorica kolege, susjedi i prijatelji - ~esto jedan drugomu pra-ve dru{tvo i tako, uz pili}e, ubijaju i monotoniju uklopni~ar-skog ìvota, onog radnog dijela.

BOCA PO BOCA - SKULPTURA!

Jo{ko mi pogled skre}e na breùljak koji je ogoljen i tuàn na-kon {to su poslije pro{logodi{njeg poàra posje~eni svi boro-vi. Ali, smiruju}i, zeleni pogled bi jo{ nekako i preboljeli danije drugih posljedica tog nemilog doga|aja. Sje~a stabalauzrokovala je promjenu tokova okolnih voda, pa se one sadaslijevaju preko TS. S ju`ne strane ve} je prokopan kanal, ali }eza preusmjerenje ponekad vrlo obilnih padalinskih voda to tre-bati napraviti i na sjevernoj strani objekta.

Pogled mi zastaje i na omanjem stogu praznih protupoàrnihaparata i pretvara se u upitnik. Jo{ko se smje{ka i dobacuje: To}e jednog dana biti skulptura, samo kad ih skupim dovoljno.Sada, eto, svi vi koji niste znali {to napraviti sa svojim rasho-dovanim crvenim bocama, od danas znate.

OD SRCA SRCU!

Kada bismo Jo{ko i ja, nakratko zamijenili radna mjesta, pa jaupravljala stanicom, a on olovkom, ishod bi - {to se mene ti~e -bio vrlo, vrlo neizvjestan za sigurnost na{eg EES-a. [to se pakti~e ovog teksta, on ne bi bio ugroèn i pro{ao bi puno bolje. Stime da bi, na kraju, imao dopisan sljede}i post scriptum:

Htio bih se, kad mi se ve} pruìla prigoda zahvaliti svim mojimkolegama iz mati~nog Podru~ja i splitskog odsjeka Dispe~erskeslu`be koji su, putem "Tehnosa" i organizatora akcije MatkaUtrobi~i}a, prikupili sredstva za pla}anje dijela tro{kova opera-cije srca koju sam uspje{no obavio prije dvije godine.


39

TS 110/30 kV Dugi Rat

STALNA POGONSKA SLU@BA ELEKTROSLAVONIJE OSIJEK

UVIJEK NA USLUZIVE] i sam naziv Stalna pogonska slu`ba daje nam na-slutiti da ovdje uvijek i u svako doba dana netko brine zaispravnost na{ih elektroenergetskih objekata i postro-jenja. Na{ posjet s namjerom ovoj Slu`bi nije pro{aonezapaèno kod prisutnih radnika, koji su tog jutra pre-davali izvje{}a iz rada popodnevne i no}ne smjene iliprimali nove zadatke za prijepodnevnu smjenu. "Jesmoli i mi kona~no na redu za izlazak iz anonimnosti"? pitalisu nas radnici odmah po ulasku u njihove "dvore". A tidvori, za ukupno dvanaest radnika, sastoje se od dvijeprostorije od kojih je jedna lijepo ure|ena za potrebestalnog deùrstva. U drugoj prostoriji svaki radnik imasvoje mjesto i tu se obi~no u jutranjim satima dogova-raju s svojim poslovo|om oko radnih zada}a. U imovi-nu Slu`be ubrajaju se i tri vozila, od kojih je Land-Roverprilago|en potrebama njihova posla, te jo{ dva osobnavozila za obavljanje terenskih poslova.

• Ekipe Stalne pogonske slu`be, od kojih svaka postavaLand-Rovera broji tri ~lana, a kod ostalih vozila po dva,izvrsno su opremljene za brzo i kvalitetno obavljanje po-slova, naglasio je poslovo|a Milan Berger na po~etkuna{eg razgovora.

UVIJEK DOSTUPNI

Prije svega, za obavljanje na{ih poslova treba izdvojitinove telekomunikacijske veze, s kojima raspolaè svakovozilo, a dodatno i svaki radnik posebno. Na taj na~insvaki radnik i ekipe u cjelini, uvijek su dostupni radnici-ma Dispe~erskog centra koji primaju prijave kvara odpotro{a~a i proslje|uju ih ekipama na terenu. Izgradnjatelekomunikacijskog sustava u Dalj planini jo{uspje{nije povezuje Dispe~ere s ekipama Stalne po-gonske slu`be na terenu ili u pri~uvi kod ku}e.

Svako vozilo raspolaè i visokokvalitetnim nadzemnimuzemljenjima za zra~ne vodove i trafostanice, instru-mentima za sinkronizaciju kabela, te ostalim priru~nimalatom najvi{e kvalitete. Sve to zna~i da ekipe oveSlu`be nemaju problema prigodom obavljanja redovi-tih, pa i onih neo~ekivanih zadataka u svom poslovanju.Toj sigurnosti ipak najvi{e doprinose iskusni radniciSlu`be, gdje postoji mladost, znanje i iskustvo.

Mo`da je tek manji problem vozilo Land-Rover koje jeunato~ svojoj mladosti (tek ~etiri godine) ponekad ne-sigurno. U svom kratkom vijeku, ovo je vozilo ve}"pretr~alo" 300 tisu}a kilometara i u stalnom je pogonupo 16 sati na dan i dnevno prelazi i do 300 kilometara.Podru~je kojim se kre}u radnici Stalne pogonske slu`bepokriva skoro cijelu ùpaniju, bez Baranje i Na{ica.

U svom djelokrugu rada Slu`be je i ekipa za hitne inter-vencije za seoska podru~ja. Tri postave sa po dva radnikadanono}no brinu o 10 i 0,4 kV vodovima, na kojima sunaj~e{}i kvarovi. Tu su jo{ intervencije na niskonapon-skoj mreì te sitniji popravci kod potro{a~a u njihovimstanovima. Izmjene tavanskih ili ku}nih osigura~a i limi-tatora, popravak brojila i uklopnih satova svakodnevna su

pojava, {to radnike Slu`be najvi{e angaìra tijekom rad-nog dana. Pribroji li se tomu da od zavr{etka rata svi tiposlovi padaju na teret HEP-a, bit }e svima jasno za{toekipe i vozilo ponekad prevale i po osamdeset kilometarada bi nekomu u doma}instvu promijenile osigura~. U vri-jeme kada su se takvi poslovi napla}ivali od stranke, sko-ro da ih nije ni bilo, kaè poslovo|a M. Berger.

SVE JE DOBRO DOK SU SVI NA BROJU

Dio poslovanja slu`be je Inspekcija u kojoj radi pet rad-nika, svaki samostalno u svojoj smjeni. U tom poslunema slobodne subote, nedjelje ili blagdana. Oni pokri-vaju i gradska i seoska podru~ja, a slobodni dan koristeprema redosljedu rada kada nisu u smjeni. Njihovustru~nost te brzo i uspje{no otklanjanje kvarova, po-tro{a~i ponekad znaju i nagraditi pozivom na ru~ak ilive~eru. Ukoliko je kvar ve}i u pomo} se poziva ekipaLand-Rovera.

Zbog opsega poslova, sve ~e{}e se name}e potreba zapro{irenjem Slu`be i zapo{ljavanjem jo{ dvojice radni-ka. Jer, kada netko iz ekipe slu~ajno ode na bolovanje ilikoristi slobodne dane, nastaju problemi koji se rje{ava-

ju pozivanjem ljudi koji su tog dana slobodni. Tada do-lazi do novog gomilanja slobodnih dana koji se morajuiskoristiti. Posla je obi~no najvi{e kad netko manjka itako se taj krug problema zatvara. Trenuta~ni nedostatakiskusnih majstora popunjen je prijemom dvojicemla|ih montera, {to daje dobre rezultate. Drugo {to bitrebalo naglasiti u Slu`bi je visoka razina solidarnosti iodgovornosti prema poslu. Nikad se jo{ nije dogodiloda se neki posao, koji se moè obaviti odmah pa i pre-kovremenim ostajanjem na poslu, ostavlja za sutra.

Za takav odnos prema poslu, Slu`ba kao cjelina ~esto jenagra|ivana od strane poslovodstva, a ~esta su i pojedi-na~ne stimulacije na pla}i. Na ~ast i priznanje HEP-u,potro{a~i to najbolje znaju prepoznati, zaklju~io je go-spodin M. Berger.

Kada smo ve} na kraju ove kratke pri~e o Stalnoj po-gonskoj slu`bi u osje~koj Elektroslavoniji, spomenut}emo imena njezinih radnika. Kao {to smo ve} rekli, oSlu`bi brine i koordinira rad poslovo|a Milan Berger.

Inspekcijski dio ~ine iskusni elektromonteri s dugogo-di{njim staòm: Josip Rukavina, Tadija Keli}, DraganBagari}, Zvonimir Lorenc i najmla|i me|u njima SamirRukavina.

Drugu grupu radnika ~ine tri ekipe sa po dva elektromonte-ra, ~iji djelokrug rada su hitne intervencije na dalekovodi-ma i niskonaponskoj mreì. To su Zvonimir Fekete i ZlatkoBizacki, Damir Florek i Antun Bijeli} te Miroslav în}ek iZdenko Crnobrnja. Njihovu samostalnost i sru~nost i soli-darno me|usobno pomaganje, imali smo prigodu pratitikamerom u sve tri smjene njihova rada.

Julije Huremovi}

izravno


POSLOVODSTVO ELEKTROSLAVONIJE ÊSTO NAGRA\UJESTALNU POGONSKU SLU@BU ZAHVALJUJU]IPRIMJERENOM ODNOSU PREMA POSLU NJENIH RADNIKA,A NAJBOLJE TO PREPOZNAJU POTRO[AÎ

Zlatko Bizacki kre}e na posao

Radi se u po no}i: Zvonko Fekete, Zlatko Bizacki i Jo-sip Rukavina

Milan Berger, poslovo|aStalne pogonske slu`be:ekipe su dobro oprem-ljene za brzo i kvalitetnoobavljanje poslova

Samir Rukavina pregle-dava staru instalaciju ujednoj seoskoj ku}i

Ve}i dio ekipe Stalne pogonske slu`be, koja danono}no skrbi da uvijek sve {tima Nakon popravaka Miroslav ^in}ek ponovno uklju~uje sklopke u KTS

Damir Florek mijenja kleme na priklju~ku

Prigodom hitne intervencije na mre`i - Da-mir Florek i Ivan Klasi}

Antun Bijeli} izmjenjuje osigu-ra~e u @STS

Popravak limitatora i Tadija Keli} Zvonko Fekete i Josip Rukavinaotklanjaju kvar na gradskoj KTS

41

SUDBINA OBJEKATA ZA ODMOR RADNIKA HEP-a

NE REAGIRATI NA PROPADANJE ILIISKORISTITI STEÊNE VRIJEDNOSTI?

KOLIKO OBJEKATA IMAMO IKAKVO JE NJIHOVO STANJE?

HRVATSKA Elektroprivreda posjeduje 32 odmarali{ta i 37kamp-prikolica sa 1.378 kreveta u 399 smje{tajnih jedini-ca (apartmani, bungalovi, sobe). Od toga broja, koriste sesamo 24 objekta i 37 kamp-prikolica sa 1.019 kreveta u298 smje{tajnih jedinica, dok su ostali objekti zapu{teniili uni{teni tijekom Domovinskog rata. Mnogi su na{i ob-jekti sluìli i za smje{taj vojske, policije i prognanika.

Ve}ina na{ih objekata nalazi se na morskoj obali, po~ev{iod Rovinja do Plata kod Dubrovnika (njih 20), dok na oto-cima imamo {est objekata (Vis, [olta, Ugljan, Pag iLo{inj), a ostalih {est objekata smje{teni su na kopnu uunutra{njosti Hrvatske ali i izvan na{e zemlje.

Stanje objekata nije zadovoljavaju}e (osim Rovanjske iMalog Lo{inja). U ~etiri objekta nema vodovoda i koristise voda iz cisterne (Ravni, [olta i Ugljan), a opremljenost istandard smje{taja u objektima koji se koriste, na vrlo jeniskoj razini. Posebno je lo{e stanje s kamp-prikolicama,koje su zbog starosti skoro ve} sve otpisane, a njihovoodràvanje i smje{taj previ{e ko{taju.

Od zapu{tenih i uni{tenih objekata, najlo{ije je stanje udva objekta u Biogradu, na koje su pale granate u Domo-vinskom ratu, a ~iji izgled ne sluì na ~ast HEP-u, te u ob-jektu na otoku Ugljanu i apartmanima na Bjelolasici i uTisnom, sok se stari dvorac u Platu ve} po~eo renovirati.

Na{i objekti na Vla{i}u u BiH su potpuno uni{teni, a osudbini apartmana u Be~i}ima u Crnoj gori, se ni{ta nezna, niti se i{ta poduzima. Posebna je pri~a oko na{ihapartmana na Bjelolasici, gdje jo{ nije puno toga rije{enoizme|u HEP-a i HOC-a Bjelolasica.

Osim navedenog, HEP posjeduje i gra|evinski neiz-gra|ena zemlji{ta, pogodna za izgradnju odmarali{ta iliauto-kampa (otok Pag), za koji je ve} i izra|en projekt.

Prvi i najve}i razlog zbog kojeg je stanje u objektima zaodmor lo{e je stalni, skoro kroni~ni, manjak sredstava. Naobjektima su izvo|eni preteìto samo nu`ni radovi za nji-

hovo ure|enje i popravke, zna~i samo ono {to je naj-nu`nije, dok se kao drugi razlog u izvjesnoj mjeri moègovoriti i o nebrizi i nezainteresiranosti poslovodstva uproteklih deset godina. Za ulaganje u objekte za odmorradnika, postojalo je, i postoji vi{e mogu}nosti da se natom podru~ju izna|u prikladna rje{enja.

MOGU]E VELIKE IZRAVNE INEIZRAVNE KORISTI ZA LJUDE I ZA

TVRTKU

Nije potrebno posebno nagla{avati koliko na{im radnici-ma i njihovim obiteljima zna~i da za vrijeme godi{njih od-mora, a i u ostala godi{nja doba, borave na moru i uprirodi, osobito ako je cijena kori{tenja objekta manja odcijene ko{tanja na turisti~kom trì{tu.

Kada bi se objekti za odmor odgovaraju}e opremili i uredili,mogli bi u zna~ajnoj mjeri zadovoljiti potrebe radnika i nji-hovih obitelji, a time i pobolj{ati njihov standard ìvljenja.

To bi se sigurno pozitivno odrazilo na njihovo zdravlje, a itvrtka bi time neizravno puno dobila, jer samo je zdrav i za-dovoljan radnik sposoban i motiviran da svojim radom idjelovanjem doprinese boljem prosperitetu svoje tvrtke.

Poseban je problem {to se objekti za odmor, bez obzira ukakvu su stanju, koriste samo pribli`no 70 dana godi{nje ito u srpnju i kolovozu i malo dana izvan sezone, premda unekim objektima ve} sad postoje uvjeti da se mogu kori-stiti tijekom cijele godine (Lo{inj, Vis). Ali, na{i radnicinemaju izgra|ene navike i potrebe za kori{tenjem objekataizvan ljetne sezone, ali i mnogi za to nemaju niti financij-skih mogu}nosti. Za~u|uje i ~injenica da ni na{i umirov-ljenici nemaju takve navike, premda im objekti stoje naraspolaganju i mogu se koristiti.

Svakako je potrebno bitno produljiti broj dana kori{tenjaobjekata, jer za to postoje uvjeti i na~ini.

USTUPANJE PRAVA KORI[TENJA NIJEUVIJEK KOREKTNO

I u organizacijskom dijelu kori{tenja objekata ima problemai to stoga {to pribli`no deset organizacijskih dijelova HEP-anema svoje objekte za odmor. Da bi i njihovi radnici mogliljetovati, one organizacijske jedinice HEP-a, koje posjedujuobjekte za odmor i o njima skrbe, odràvaju}i ih i ve}im di-jelom i koriste}i ih, du`ne su trideset posto od svojihsmje{tajnih kapaciteta dati na raspolaganje onim dijelovimakoji ih nemaju, kako bi njihovi radnici sa svojim obiteljimaipak mogli ljetovati. Sve je to zami{ljeno tako, da se prava imogu}nosti kori{tenja odmarali{ta svih radnika HEP-a ba-rem malo izjedna~e. Me|utim, kod ostvarenja odluka veza-nih za kori{tenje odmarali{ta, ima puno te{ko}a inekorektnosti. Naime, to nije nikada 30 posto nego manje,ili se na kori{tenje daju sobe i apartmani sa samo tri kreve-ta, ili ti smje{tajni kapaciteti nisu dovoljno opremljeni iure|ivani za kori{tenje. Zaboravlja se da je rije~ o ustupanjuradnicima HEP-a. U ovom dijelu manjka osje}aja zajed-ni{tva, solidarnosti i pripadnosti istom HEP-u.

O~ito se ovom problematikom i velikim vrijednostima, kojeHEP posjeduje u objektima za odmor svojih radnika, ozbi-

za{to tako


VELIKIM VRIJEDNOSTIMA, KOJE HEP POSJEDUJE U OBJEKTIMAZA ODMOR SVOJIH RADNIKA, OZBILJNO I U CIJELOSTI NITKOSE SUSTAVNO NE BAVI, GRA\EVINE I OPREMA BEZPRIMJERENOG ODR@AVANJA PROPADAJU I STOGA JEPOTREBNO PROMIJENITI TAJ ODNOS PRIJE NEGO [TOPOSTANU BEZVRIJEDNI

ANKETNI UPITNIK O KORI[TENJU OBJEKATA ZA ODMOR

Sve je vi{e va{ih upita o mogu}nosti kori{tenja objekata za odmor, koji pripadaju nekoj drugoj organizacijskoj je-dinici HEP-a. Sukladno takvom iskazanom interesu, u Odjelu za standard zaposlenih su u pripremi novi kriteriji zakori{tenje objekata za odmor u ovoj godini.

Da bi nam bilo lak{e raditi i da bi mogli oblikovati {to kvalitetnije prijedloge odluka, onakve s kojima bi ve}ina rad-nika bila zadovoljna, odlu~ili smo putem anketnog upitnika ispitati va{e stavove. Zanima nas va{a zainteresiranostza kori{tenje svih raspoloìvih objekata HEP-a za odmor.

Va{e odgovore, kao i va{e prijedloge i primjedbe po{aljite na adresu:

Hrvatska elektroprivreda, Zagreb, Ulica grada Vukovara 38, Direkcija za pravne, kadrovske i op}e poslove, Sektorza kadrovske poslove, Odjel za standard zaposlenih.

PITANJA - Zaokruìte jedan od odgovora

1. Jeste li do sada koristili objekte za odmor?

DA NE

2. Ako jeste, kako ste zadovoljni s boravkom u njima?

a. zadovoljan

b. vi{e da nego ne

c. vi{e ne nego da

d. nezadovoljan

3. S obzirom na opremljenost objekata, smatrate li da je cijena kori{tenja, previ{e visoka?

DA NE

4. Slaète li se da se primijene novi kriteriji za kori{tenje svih objekata HEP-a, koji su u funkciji?

DA NE

Ako imate konstruktivne primjedbe ili prijedloge, napi{ite ih. Anketni upitnik po{aljite Odjelu za standard.

________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

ljno i u cijelosti nitko sustavno ne bavi. U skladu s dosadnavedenim ~injenicama, to je doista nu`no. Ne smijemodopustiti da se umanjuje na{a velika vrijednost i da namobjekti propadaju, da se ne koriste racionalno i dovoljno, aniti se o njima doma}inski i gospodarstveno skrbi. Te{ko jeshvatiti da se uistinu pona{amo kao da to nije na{e.

U ovim vremenima, kada pu{u neki novi vjetrovi u viduukupne reorganizacije i restrukturiranja HEP-a, kao priprem-ne faze za njegovu privatizaciju, ve} su pro{le godine osno-vane i na Trgova~kom sudu registrirane tvrtke-k}eri, aizme|u njih i HEP Odmor i rekreacija d.o.o.

Upravi HEP-a je dostavljen program rada HEP Odmor i rek-reacija u kojem su predloène brojne varijante za po-bolj{anje stanja i uspje{nog poslovanja, s naglaskom da jeturizam strategijsko opredjeljenje Hrvatske. Temeljni ciljosnivanja tvrtki-k}eri u podru~ju odmora i rekreacije je bo-lja organiziranost i gospodarenje objektima za odmor s jed-nog mjesta. Odgovor Uprave jo{ nije stigao.

PROMIJENITI KRITERIJE I OMOGU]ITIVE]I IZBOR KORI[TENJA

@ivot te~e dalje i brzo se pribliàvaju dani ljeta, a time i na{idugo o~ekivani godi{nji odmori. Svjesni smo da postoje}isustav kori{tenja objekata ne funkcionira kako bi trebao, jersvi radnici HEP-a nemaju jednaka prava i mogu}nosti prinjihovu kori{tenju. Stoga bi trebalo promijeniti postoje}ekriterije i sve odluke vezane za kori{tenje objekata za odmor.Posebno bi pri tomu trebalo napraviti cijenik uslugakori{tenja za svaki objekt posebno, jer se uvjeti za njihovokori{tenje u svakom od njih bitno razlikuju. U tu svrhu, upripremi je izrada kategorizacije objekata i katalog s podaci-ma o svim objektima za odmor, {to }e biti temeljna infor-macija za radnike HEP-a. Cilj ovih promjena je da se stvorimogu}nost kori{tenja objekata prema èlji radnika, a da sepritom ne oduzima pravo prioriteta kori{tenja onima koji idalje èle koristiti samo svoje objekte. Time bi se radnicimapruìla mogu}nost ve}eg izbora, pove}ala bi se razina kva-litete godi{njih odmora time {to bi boravkom u nekom dru-gom odmarali{tu mogli upoznati i ostale dijelove na{eprekrasne obale i otoka i neke druge ljude - svoje kolege.Svaka promjena, naime, uvijek je dobro do{la, kao izazov zaupoznavanje ne~eg novog u vrijeme opu{tanja i odmora.Jer, ve}inu objekata radnici koriste godinama i to naj~e{}eiste objekte i u istom okruènju, uz iste ljude. Ve} postojiiskazani veliki interes radnika za kori{tenje i upoznavanjedrugih na{ih objekata, drugih podneblja, ljudi i obi~aja.

Prema spomenutom iskazanom interesu radnika HEP-a, uOdjelu za standard zaposlenih u pripremi su novi kriteriji zakori{tenje objekata za odmor u ovoj godini. Da bi nam bilolak{e raditi i da bi mogli oblikovati {to kvalitetnije prijedloge

odluka, onakve s kojima bi ve}ina radnika bila zadovoljna,odlu~ili smo putem na{eg HEP Vjesnika, anketom ispitativa{e stavove. Zanima nas va{a zainteresiranost za kori{tenjesvih raspoloìvih objekata HEP-a za odmor.

Edo Virgini

ODR@ANA IZBORNASKUP[TINA UDRUGEUMIROVLJENIKA HEP-a RIJEKA

SVI PODACI URAÛNALUUMIROVLJENICI HEP-a srije~kog podru~ja, organiziraniu jedinstvenu udrugu,slu~ajno ili (nadamo se) nam-jerno, odràli su svoju izbornuskup{tinu na Valentinovo, Danzaljubljenih, 14. velja~e 2002.godine. Na ovom skupu prih-va}ena su izvje{}a o radu, fi-nancijsko izvje{}e te izvje{}aNadzornog odbora i dvije ko-misije. Izabrano je novo ruko-vodstvo Udruge te prihva}eniplanovi rada i financijski planza 2002. godinu.

Prema izvje{}u o radu u pro-teklom razdoblju, koje je pod-nio dosada{nji predsjednikUdruge umirovljenika HEP-aRijeka Ivan Kriì}, Udruga jeprihvatila sve potrebne akte iuredila evidenciju, a vjerojatnoje prva umirovljeni~ka udrugau HEP-u koja sve podatke osvojim ~lanovima ima ura~unalu. Udruga je zapo~ela spodjelom socijalne pomo}ibolesnim umirovljenicima, kako bi im - kako je naglasio I.Kriì}, makar osigurala sno{ljiviji ìvot u ovim te{kim vre-menima.

Programom rada za 2002. godinu planiran je nastavak ak-tivnosti na dono{enju jedinstvene zakonske regulativeunutar Koordinacije udruga umirovljenika HEP-a, posebnona podru~ju financijskog i knjigovodstvenog poslovanja.Tako|er su predvi|ene aktivnosti na preustroju Koordinaci-je udruga umirovljenika HEP-a u Zajednicu udruga umirov-ljenika HEP-a na dràvnoj razini, ovisno o restrukturiranjuHEP-a te izrada tromjese~nih financijskih izvje{}a i njiho-vo dostavljanje mjerodavnim slu`bama. U planu su i su-radnja sa sindikatima HEP-a, konkretizacija mogu}nostikori{tenja objekata za odmor i rekreaciju, ispitivanje zain-teresiranosti umirovljenika za smje{taj u umirovljeni~kedomove te ispitivanje mogu}nosti kori{tenja termalnih izra~nih lje~ili{ta.

U izbornom dijelu Skup{tine, za novog predsjednika Udru-ge umirovljenika HEP-a Rijeka, koja broji vi{e od tisu}u~lanova, izabrana je Ljubica Mileti}, ina~e, dugogodi{njinovinar suradnik HEP Vjesnika. Za tajnika je ponovno iza-brana Ljerka Okanovi}.

Ivica Tomi}

^lanovi Skup{tine Udruge umirovljenika HEP-a Rijeka:ure|ena evidencija u ra~unalu omogu}it }e u ovoj go-dini lak{i rad

43

Ljubica Mileti}, novipredsjednik Udrugeumirovljenika HEP-aRijeka, koja broji vi{eod tisu}u ~lanova, go-dinama je pisala oìvotu umirovljenika zana{ Vjesnik, a sada }eto ~initi iz prve ruke

Svaki poku{aj za pobolj{anje uvjeta rada ili ìvota, vri-jedan je pozornosti. Takav je i poku{aj da se ovim napi-som potakne na razmi{ljanje sve one koji su na bilokoji na~in obvezni i odgovorni skrbiti za na{e objekte zaodmor.

HEP kao velika i zna~ajna tvrtka, ~iji su ~elni ljudi -osobito u vrijeme izgradnje najve}eg broja objekata zaodmor - uvijek vodili ra~una o ljudima, njihovu zdravljui zadovoljstvu, ne smije dopustiti da propada ste~enavelika vrijednost - izravna i neizravna. Ve} se dugo go-dina o tim objektima ne razmi{lja na pravi na~in i stogas njima ne gospodari na pravi na~in. Djelomi~no jeopravdanje u manjku sredstava, ali uvijek postojerje{enja i uz mala ulaganja. Kada bi postojao prepoz-natljiv i primjeren interes onih koji o tomu odlu~uju,rje{enja su uvijek mogu}a.

Istina je da doista veliki broj na{ih radnika koristi ob-jekte za odmor HEP-a, i bez takve mogu}nosti oni ne bisebi i svojoj obitelji bili u stanju omogu}iti boravak tihdeset dana na moru tijekom godi{njeg odmora. Bilo bidobro da tvrdnje da su ljudi najve}i kapital HEP-a pre-stanu biti samo deklaracijske. Stoga, vodstvo HEP-a nesmije dopustiti da davno ste~ena vrijednost u objekti-ma za odmor tako ve} godinama propada, taj se procesmora zaustaviti prije nego {to postanu bezvrijedni.Osmi{ljenim pristupom gospodarenja, ta vrijednostmoè po~eti stvarati nove vrijednosti.

Nadamo se da dolazi vrijeme kada }e se po~eti o tomuozbiljno i druk~ije razmi{ljati. Jer, ve} davno poznatuistinu da se ulaganje u ljude uvijek isplati, ne treba po-sebno komentirati.

Odmarali{te Elektroslavonije Osijek u Biogradu (?!)

Tijekom 2001. godine umro je 31 ~lan ove Udrugekoja okuplja umirovljenike TE Plomin, TE Rijeka, Prije-nosnog podru~ja Opatija, DP Elektroprimorje Rijeka,DP Elektrolika Gospi}, PP HE Zapad - Stru~ne slu`be,HE Rijeka, HE Vinodol, HE Senj, HE Gojak i HE Ozalj.Najmla|i me|u umrlima, Josip Baj~i}, imao je samo59 godina, dok je najstariji, to~nije najstarija, ElviraKav~i}, svijet napustila u 91. godini. Oboje su mirovinuzaradili u DP Elektroprimorje Rijeka.

umirovljenici

MANAGEMENT UMIJENI VREMENA

KRENITE,MO@DA su ljudi koji se bave oblikovanjem krajobraza ihortikulturnim ure|enjem okoli{a najosjetljiviji na do-lazak prolje}a, rekli bismo - najbiosenzibilniji. Ta poja-va proizlazi iz osnovne èlje da najuì okoli{, kojiizravno ovisi o ljudskoj aktivnosti, na vrijeme u~ine lije-pim, ugodnim i, dakako, funkcionalnim. Da bi u tomuuspjeli, moraju pozorno oslu{kivati ritam prirode, jerpriroda nikog ne ~eka, sa svakim koketira, ali za nepra-vodoban potez popravka nema, {to zna~i da je sezonaizgubljena.

Upravo zbog toga, a i razloga koje }emo obrazloìti uovom kratkom podsjetniku - savjetujemo da poklonitemalo svoje pozornosti, `rtvujete malo svog poslovnogvremena i da na sastancima nekoliko minuta posvetiteva{em hortikulturnom okoli{u. Na taj }ete na~in mo}idobiti povratnu informaciju o potrebama i èljama kole-ga, usporediti ih s vlastitima, sastaviti cjelovitu sliku uskladu s mogu}nostima i zapo~eti postupak koji }e do-vesti do kona~nog ostvarenja ideja.

DISKRETNO UKLAPANJE UPRIRODNU ILI URBANU OKOLINU

Da bi ovaj napis posluìo kao inspiracija za akciju, pod-sjetit }emo na najva`nije funkcije okoli{a, u ~ijem smosredi{tu mi sami - i to od sada do vje~nosti i koji je ned-jeljivi dio svih pogona HEP-a i sve va`niji ~imbenik po-slovne politike,

Poznato je da se ve} prigodom pripreme izgradnje, od-nosno projektiranja elektroenergetskih postrojenjaHEP-a, uklju~uje briga o krajobrazu i hortikulturnomure|enju okoli{a. Cilj je {to diskretnije i bezbolnije uklo-panje u postoje}u prirodnu ili urbanu okolinu.

U okviru ovog strategijskog cilja, HEP kao jedna od naj-naprednijih grana gospodarstva, intenzivno je uvijek na-stojao {tetne utjecaje djelovanja svojih postrojenjasmanjiti na najmanju mogu}u mjeru, koriste}i pritomznanje stru~njaka, me|u kojima va`no mjesto zauzimajui stru~njaci za osmi{ljavanje krajobraza i hortikulturu.Njihovo je prisustvo vidljivo u hortikulturnim kreacijamakoje su, prate}i sadràj svakog objekta, slijedile osnovnuèlju da se stvori ugodan eksterijer, kako za radnike, takoi za susjede, poslovne partnere i gra|ane namjernike.

Treba biti svjestan sna`ne tradicije ure|enja okoli{a uHEP-u, koja je za~eta jo{ u vrijeme kada je zapo~elo ni-canje elektroenergetskih objekata koji su predstavljali iz-raz tehni~kog napretka i uzor industrijskog pogona teizazivali i ~u|enje i divljenje. Osmi{ljeno ure|enje oko-li{a, koje je kod nekih objekata HEP-a bilo oplemenjeno iizgradnjom rekreacijskih terena, bilo je rezultat pro-mi{ljanja naprednih ljudi, njihove svijesti o va`nosti za-dovoljstva radnika, bilo je znak progresa i uvr{tavanja uzbok najelitnijim europskim elektroprivredama.

KONTAKT S PRIRODOMUBLA@AVA STRES

No, vrijeme protje~e, a novo vrijeme donosi novemogu}nosti, èlje i nove standarde....Stoga, valja raz-mi{ljati o potrebama da se stara hortikulturna rje{enjazamijene novima, primjerenim novom dobu i èljama

podsjetnik

NA[A ODMARALI[TA....U sljede}ih nekoliko brojeva donosimo kratak opis od-marali{ta HEP-a, kako bi ~itatelje HEP Vjesnika upoz-nali gdje se nalaze, s kojim sadràjima su opremljena ikakve mogu}nosti nude.

VODICE

U mjestu Vodice, deset kilometara od [ibenika,. nalazi seodmarali{te kojim upravlja Pogon KTE Jertovec.Odmarali{teje smje{teno u ulici V. Lisinskog 7, pokraj hotela Imperial.

Odmarali{te je tipa objekt sa sobama i zajedni~kimkori{tenjem kuhinja i sanitanih prostora, a ima prizemlje ikat.U prizemlju je zajedni~ka kuhinja, prostorija za jelo idnevni boravak, sanitarni ~vor, jedna trokrevetna soba inatkrivena terasa s televizijom.Na katu su tri ~etverokre-vetne sobe, dvije trokrevetne sobe, jedna dvokrevetnasoba i zajedni~ki sanitarni prostori.

Korisnici soba imaju u zajedni~koj kuhinji na raspolaganjuhladnjake, rashladni ormar, zajedni~ku {krinju za zamrza-vanje, kombinirane {tednjake i po jedan kuhinjski elements priborom za jelo i kuhanje. Odmarali{te ima svoju po-steljinu, a mogu}e je koristiti i perilicu za rublje. Objekt sekoristi samo u ljetnim mjesecima.

U prostranom dvori{tu je veliki vanjski ro{tilj, malo dje~jeigrali{te i vlastito parkirali{te.

Vodice imaju vi{e ure|enih plaà - pjeskovite, {ljun~ane,stjenovite - sa mnogo popratnih sadràja i usluga. Udalje-nost od mora pribli`no 300 metara. Tako|er, postoji sva-kodnevna ponuda za izlete u okolicu - Kre{imirov grad[ibenik s Festivalom djeteta, Kornati, slapovi Krke- kao iostale lokalne ljetne fe{te.

KARLOBAG

U Karlobagu, u uèm sredi{tu grada ( Obala V. Nazora bb), udaljeno 20 metara od mora, smje{teno je odmarali{teDP Elektrolika iz Gospi}a.

Odmarali{te je tipa objekt sa sobama i zajedni~kimkori{tenjem kuhinje i sanitarnih prostora. Objekt ima trikata, a na svakom katu se nalazi pet soba i zajedni~ke sa-nitarije - WC i kupaonica. U prizemlju je zajedni~ka pro-storija za dnevni boravak ( TV ) i zajedni~ka kuhinja smalim elektri~nim {tednjacima, malim hladnjacima sazamrziva~em, sudoperima i kuhinjskim elementima s pri-borom za jelo i kuhanje. Odmarali{te ima svoju posteljinu.

Na ulazu je mala terasa, a na tre}em katu je velika terasa spogledom na more.

U ljetnim mjesecima - kada se odmarali{te jedino i kori-sti - problem je parkirali{te. Za kupanje se koristiure|eno gradsko kupali{te u neposrednoj blizini odma-rali{ta.

Iz Karlobaga je mogu}e oti}i na izlete prema Gospi}u ,Lici i na Velebit, ili trajektom na otok Pag.

PREKO (ZMORAC)

Preko puta Zadra na otoku Ugljanu u mjestu Preko ( na-selje zvano Zmorac ) nalazi se odmarali{te DP ELEKTRAâkovec.Trajektna veza iz Zadra je dobra, a pje{acimatreba 25 minuta hoda do odmarali{ta. Sredi{te gradaPreka - ambulanta, po{ta,hotel -udaljen je pribli`no je-dan kilometar. Do ure|enog gradskog kupali{ta spje{~anom plaòm i sadràjima pogodnim za djecu imapribli`no 200 metara.

Odmarali{te je tipa apartmani u zajedni~kom objektu iima sedam ~etverokrevetnih apartmana, ~etiri na katu i triu prizemlju gdje je i zajedni~ka prostorija opremljena zadnevni boravak. Svaki apartman ima sobu s trosjedom zarazvla~enje i dva leàja, mini kuhinju s hladnjakom, po-sebno malu ledenicu, dovoljno sitnog kuhinjskog inven-tara, zaseban WC i tu{ kada. Potrebno je donijeti svojuposteljinu.

Odmarali{te se koristi samo u ljetnim mjesecima. Povre-mano se javljaju pote{ko}e s opskrbom vode, jer odma-rali{te jo{ nema priklju~ak na javni vodovod ( nitikanalizaciju ) i koristi se cisterna za vodu.

Iz Preka je svakodnevno mogu}e oti}i na Kornate, aisplati se i pje{a~iti do tvr|ave Sv. Mihovila iznad Preka.

BARBARIGA

Turisti~ko naselje Barbariga smje{teno je dvadeset kilo-metara od Pule u pravcu Faàna-Peroj-Barbariga ( moèse do}i i gradskim prijevozom ). DP Elektroslavonija izOsijeka i DP Elektroistra iz Pule tamo imaju dvanaest,odnosno dva apartmana.Svi apartmani su ~etverokrevet-ni i sli~no opremljeni. Smje{teni su u prizemnom nizu,svaki sa svojom oku}nicom-vrt -terasa, posebnim ula-zom i vanjskim ro{tiljem.U jednoj ve}oj prostoriji su~etiri leàja, blagovaonica i kuhinjski mini blok ( sudo-per, {tednjak, mini hladnjak ili hladnjak sa zamrziva~em,dovoljno kuhinjskog pribora ). Posebno su WC i kupao-nica. Nekoliko apartmana ima termo pe}i i mogu}nostboravaka tijekom cijele godine. Potrebno je donijeti svo-ju posteljinu.

Apartmani su udaljeni 200-500 metara od {ljun~anih istjenovitih plaà koje imaju tobogane, akvagane, odboj-ku na pijesku, kafi}e i restorane.

U naselju su brojne trgovine, tr`nica, ribarnica, {portskiobjekti, diskoteke. Brojne su mogu}nosti za izlete i zaba-vu : grad Pula s Ljetnim festivalom u Areni, izlo`be i mu-zeji, posjet Brijunima.

Pripremio: Josip Puljko

44

novog nara{taja, njihovim novim shva}anjima i htijenji-ma, ukratko graditeljima svog vremena.

êsto smo u prigodi u ~asopisima i literaturi za manage-re pro~itati o savjetima i iskustvima uspje{nih kompanijada,u èlji da minimiziraju managerski stres, organizirajuposlovne sastanke u objektima koji omogu}avaju izravanvizualni ili fizi~ki kontakt s prirodom, jer je dokazano dase u takovim uvjetima postiù daleko brì i kvalitetniji re-zultati, zna~i u kra}em vremenu i uz manji utro{ak ener-gije. Naime, ljudi iz prirode upijaju pozitivnu energiju,

lak{e se koncentriraju na postavljene probleme i lak{e do-nose odluke.

Ali, novo digitalno doba omogu}uje da se bez tro{kova usvakom trenutku moè komunicirati sa svim udaljenimcentrima i na taj na~in uspje{no voditi poslovne razgo-vore i pregovore, {to je nekad bilo nezamislivo. Zbogtoga, sastanke danas vi{e nije nu`no voditi u strogonam-jenskim prostorima, koji su optere}eni razli~itim nepo-voljnim utjecajima suvremenog poslovanja.

NEDJELJIVI SMO DIO PRIRODEKOLIKOGOD NAS URBANI @IVOT

ODVLAÎ OD TE SPOZNAJE!

Sve je ~e{}a pojava da manageri, zbog preoptere}enosti tije-kom redovnog radnog vremena, ne stignu ili ne mogu rije{itiprobleme koji od njih zahtijevaju iznimno visoki stupanj kon-centracije i naj~e{}e dugo vremena potrebnog za koncipira-nje novih projekata i definiranje kona~nih odluka. Stoga setijekom vikenda zatvaraju u svoje urede i rade i u vrijemepredvi|eno za tjedni odmor i tako umorni zapo~inju novi rad-

ni tjedan. Mo`da bi u njihovu zahtjevnom poslu mala pomo}bila pogled kroz prozor na ure|eni okoli{, jer iznimna ljepotakoju samo priroda moè pruìti je nepresu{an izvor nadah-nu}a. Tada i ideje lak{e izviru, rje{enja se brè name}u i stresbiva zamijenjem osje}ajem olak{anja i zadovoljstva. Nemoj-mo zaboraviti da smo, ipak, nedjeljivi dio prirode kolikogodnas urbani ìvot odvla~i od te spoznaje!

Jednaki je fenomen prisutan kod ve}ine radnika, koji ìve uvisokourbaniziranim sredinama gdje nemaju mogu}nostiosjetiti ugodna ozra~ja godi{njih doba, poput mirisa pro-ljetnog cvije}a, masnozelene boje travnjaka ili blage hlado-vine divljeg kestena, a da ne govorimo o crvenoùtoj paletiboja japanskog javora ili ameri~kog javora {e}erca.

Moè se zaklju~iti da }e va{a odluka vezana uz modifikacijei obnavljanje hortikulturnog okoli{a imati izravan odjek ikod radnika koji }e, zajedno s vama, tijekom niza godinauìvati plodove va{eg projekta. Zar bogatstvo boja, pjev pti-ca i rasko{ dinami~nog krajobraza ikoga moè ostaviti rav-nodu{nim?

Ponos radnika da su ~lanovi tima u tvrtki koja oslu{kuje nji-hove potrebe i izravno na njih odgovara, ali i prati suvreme-ne ekolo{ke trendove, moè potaknuti kvalitetniji rad,ma{tovitije ideje, a sve to dovodi i do poslovnog uspjeha.

Va{ proljetni polet kroz osmi{ljeni hortikulturni projektispunjavat }e vas ugodom tijekom cijele sezone i daleko ubudu}nost. U~inite ne{to za sebe i svoje vrijeme!

Mladen Vi~i} dipl.ing.{um.

oplemenimo prostor

PROLJE]E STI@E!

TREBA BITI SVJESTAN SNA@NETRADICIJE URE\ENJA OKOLI[A UHEP-u, KOJA JE ZAÊTA JO[ UVRIJEME KADA JE ZAPOÊLO NICANJEELEKTROENERGETSKIH OBJEKATAKOJI SU PREDSTAVLJALI IZRAZTEHNI^KOG NAPRETKA I UZORINDUSTRIJSKOG POGONA TEIZAZIVALI I Û\ENJE I DIVLJENJE.OSMI[LJENO URE\ENJE OKOLI[A,KOJE JE KOD NEKIH OBJEKATA HEP-aBILO OPLEMENJENO I IZGRADNJOMREKREACIJSKIH TERENA, BILO JEREZULTAT PROMI[LJANJA NAPREDNIHLJUDI, NJIHOVE SVIJESTI O VA@NOSTIZADOVOLJSTVA RADNIKA, BILO JEZNAK PROGRESA I UVR[TAVANJA UZBOK NAJELITNIJIM EUROPSKIMELEKTROPRIVREDAMA

Cvjetni aran`man uz HE Gojak


ISPRA]AJ NOVIH UMIROVLJENIKA

RASTANCI ZA PAM]ENJEO NAÎNU umirovljenja ve}eg broja radnika, dokupom miro-vine ili poticajnim mjerama, izvijestili smo ve} usije~anjskom broju na{eg Vjesnika. Ono {to tom prigodomnismo spominjali, jest na~in na koji su se skoro svi radnici,odlaze}i u mirovinu, opra{tali od svojih mla|ih kolega s koji-ma su proveli najve}i dio radnog vijeka. Nije bilo mogu}eprisustvovati svim tim sve~anostima, jer u mirovinu je uosje~kom dijelu HEP-a oti{lo skoro stotinu radnika. Stoga ov-dje izdvajamo dva primjera, dvije velike fe{te, kojima smoprisustvovali uz poseban poziv i motiv.

[EST ELEKTROMONTERAIZ POGONA OSIJEK

Jedan od takvih primjera jest zajedni~ki rastanak {estoricemajstora elektromontera u Pogonu Osijek, koje su uz prigod-ne poklone ispratili njihovi kolege. U restoranu se okupilostotinu kolega i prijatelja kako bi ispratili u mirovinu Kruno-slava [krleca, Zdravka Lovkovi}a, Slavka Skoku, VladimiraVidi}a i Danijela Beczea. Bio je to rastanak kojega }e jo{dugo pamtiti oni koji ostaju u svom HEP-u, ali jo{ duè onikoji ga napu{taju. Ovim drugima bio je to posljednji slu`benidan u njihovoj Elektroslavoniji. A, elektromonteri znaju kakose to radi. Prepuni stolovi, a tambura{ka glazba na ulazudo~ekivala je svakoga tko je èlio prisustvovati ovom, napo~etku veselom, a na kraju za neke i tu`nom doga|aju. Nekiod njih svoje emocije ipak nisu uspjeli sakriti.

Kako to i dolikuje ovakvom skupu, zapo~elo je darivanjemonih koji odlaze. Svoj {estorici najprije su uru~ene metle,kako bi na "novom poslu" imali {to raditi. Za sje}anje na ovajdoga|aj i uramljene "diplome", ~iji tekst je u dvorani izazvaogromoglasan smijeh. Bio je to dobar uvod. Nisu izostali nitioni pravi pokloni koji }e nove umirovljenike uvijek podsje}atina njihov radni ìvot i sredinu u kojoj su bili omiljeni. Kaostrastvenim ribolovcima, sva petorica dobila su prikladanpribor za ribolov i jo{ jedan poklon kojem nismo uspjeli saz-nati namjenu. Pjesma za pjesmom, ples za plesom... premdaje bilo malo kolegica. Rastanak se tog petka oduljio do ka-snih no}nih sati. Uz pozdrav vidimo se ujutro, malo tko jerazmi{ljao na koga se to odnosi.

OSMORICA MAJSTORAPOMO]NIH DJELATNOSTI

Drugi primjer je tako|er iz Elektroslavonije Osijek. Osmoricamajstora Pomo}nih djelatnosti tog su dana posljednji put bilina svojim radnim mjestima. Ovdje su Veljko Dragi}, MilanKatani}, Petar Radi}, Slavko Budimir, Boò @uji}, Antun Ben-koti}, Stjepan [piranec i Joza Trogrli}, svojim mla|im kole-gama pripremili fe{tu za pam}enje. Mnogo ve}i auditorij,njih skoro dvije stotine do{lo je na rastanak s kolegama kojevi{e ne}e sretati u radnom elementu. Prikladni pokloni:bu{ilica, komplet sitnog alata i svakom veliki zidni sat, umi-rovljeni majstori znat }e i u svojim novim ìvotnim uvjetimadobro iskoristiti. Svi su jo{ dobrog zdravlja pa im uz malumirovinu poneki "fu{" s ovim alatom moè ìvot u~initilak{im. Prigodan govor kojim se novim umirovljenicimaobratio njihov upravitelj Pavle Filko, mnogima je izmamioponeku suzu. To su ipak jedinstveni doga|aji u kojima emo-cije ne treba skrivati.

Tijekom daljnjih doga|anja za "{timung" se i ovdje pobrinulatambura{ka glazba. Do kasnih ve~ernjih sati na okupu suostali oni koji su zajedni~ki, tako dugo godina, dijelili HEP-ovnapredak i majstorske poslove. To se tako lako ne zaboravlja.Njima koji odlaze u mirovinu za kraj i poruka: "Do|ite u svojHEP kad osjetite potrebu. Kada vam bude najteè, znajte davas ovdje prijatelji uvijek ~ekaju"!

Julije Huremovi}

Osam majstora, no-vih umirovljenika izPomo}nih djelatno-sti: Veljko Dragi},Antun Benkoti},Boò @uji}, MilanKatani}, Jozo Trog-rli}, Petar Radi},Slavko Budimir iStjepan [piranec

Na prigodnoj sve~anosti rastanka s novim umirovljenicimaokupilo se skoro dvije stotine njihovih kolega

Jozo Trogrli} prima prigodan poklon od,sada ve}, biv{ih suradnika

Vi{e od 35 godinau Elektroslavoniji:Krunoslav [krlec,Danijel Becze,Slavko Skoko,Zdravko Lovoko-vi} i VladimirVidi}

Ribi~ki {tapza ZdravkaLovokovi}a

DO\ITE U HEP KAD OSJETITEPOTREBU. KAD VAM BUDENAJTE@E, ZNAJTE DA VASPRIJATELJI UVIJEK ÊKAJU!

novi umirovljenici


DRAGUTIN RADMAN I STJEPAN IVANU[EC

U MIROVINU ZADOVOLJNI I BEZ OPTERE]ENJAKRAJEM velja~e o. g., u prostorijama TE-TO Zagreb odràn jesastanak Kolegija direktora Direkcije za proizvodnju o elektro-energetskim okolnostima i pogonskoj problematici te plano-vima u 2002. godini. Zavr{etkom slu`benog dijela, ovaj jesastanak bila prigoda da se ~lanovi Kolegija oproste od du-gogodi{njeg direktora TE-TO Osijek, Dragutina Radmana idugogodi{njeg direktora HE Ozalj, Stjepana Ivanu{eca. Onisu se, nakon vi{e od 35 godina radnog staà u HrvatskojElektroprivredi, odlu~ili za odlazak u mirovinu zadovoljni i bezoptere}enja da nisu napravili ono {to je bilo objektivnomogu}e. Naime, D. Radman je bio direktor TE-TO Osijek od1989. godine te je tijekom Domovinskog rata proboraviorade}i u Toplani, koja je neprekidno radila, a nakon ratnih ra-zaranja vodio je njenu obnovu.

Stjepan Ivanu{ec je od ukupnih 42 godine i 5 mjeseci rad-nog staà, onih "35 najljep{ih" radio u Hrvatskoj elektropri-vredi.

Premda se mnogima ~ini privla~nim, posao direktora nije la-gan posao. D. Radman i S. Ivanu{ec svoj su direktorski po-sao doista uspje{no obavljali.

Uz rije~i zahvale, uru~iv{i im prigodan poklon, svojimdoju~era{njim kolegama se obratio Josip Gabela, pomo}nikdirektora Direkcije za proizvodnju.

- Gospodin Radman je Termoelektranu do ivljavao kao svoj vla-stiti dom, sigurnost i raspolo ivost kao prioritet svog rada, jerHEP i ljudi koji u njemu rade bili su mu uvijek na prvom mjestu.Zna~ajno je tada bilo da je direktor Radman tijekom cijelog rataostao u TE-TO, branio je zajedno sa svojim ljudima, a nakonzavr{etka rata predvodio obnavljanje objekata i postrojenja kojasu bila o{te}ena ili razru{ena. Na najbolji na~in je potpomagaosvim radnicima, projektantima i izvo|a~ima. Treba slijediti taj put.

Gospodin Ivanu{ec, bri`ljivim je odnosom i skromnim sredstvi-ma uspio provesti revitalizaciju HE Ozalj, ~iji je prvi agregat upogonu jo{ od 1908. godine. Moèmo biti ponosni i sretni {tosmo imali ba{ takve ljude na ovakvim odgovornim mjestima,rekao je J. Gabela.

Uz zahvalu kolegama na poklonu i ovoj srda~noj prigodi,doju~era{nji ~lanovi Kolegija zaèljeli su im svako dobro kazav{ida je bila sre}a i privilegija raditi u Hrvatskoj elektroprivredi.

- Tijekom svih ovih direktorskih godina, mo`da je najteèbilo uspjeti odràti ravnoteù i na}i pravu mjeru izme|u stro-go}e i dobrote u odnosu s ljudima, a sve u svrhu ispunja-vanja radnih obveza i to na obostrano zadovoljstvo. Neposustajati od svojih na~ela i dosljedno ih se pridràvati, apritom imati dobro radno ozra~je bilo je nu`no, ali i u~inko-vito - rekao je D. Radman.

- O HE Ozalj bih mogao pri~ati godinama, ali smatram da jesvi moraju do}i vidjeti i sami se uvjeriti u ljepotu njenegra|evine neoklasicisti~kog stila, kojoj se dive i arhitekti igra|evinari. No, najvi{e sam ponosan zbog razumijevanja zafinancijske potrebe, jer odobrenim sredstvima smo uspjeliobaviti nu`nu revitalizaciju i postrojenju produljiti ìvotni vijekza nekoliko desetlje}a. Zadovoljan sam postignutim i bez op-tere}enja odlazim u mirovinu, jer postavljene ciljeve sam iostvario - {to je mo`da i najva`nije u radnom vijeku ~ovjeka,najljep{im se zaklju~kom od kolega oprostio J. Ivanu{ec.

Na pitanje kako }e se sada opustiti nakon tolikih godina rada,D. Radman i J. Ivanu{ec su odgovorili da se ne}e ba{ previ{edosa|ivati i prepustiti ljen~arenju. D. Radmana ~ekaju ne-pro~itane knjige, nepro{etane staze i neulovljene ribe, a J.Ivanu{ec }e se rekreirati u vrtu i vinogradu. Najljpe{e je odsvega {to odlaze spokojni i sretni, a o njima mla|im nara{ta-jima svjedo~i njihov neizbrisiv rad. Jer, njihovo iskustvo iustrajnost daje snage njihovim nasljednicima da ne posusta-nu pred bilo kakvim te{ko}ama, ve} da poku{aju ~vrstom ru-kom upravljati i ostati ponosni. Te{ko je oti}i nakon tolikogodina pripadnosti i odanosti HEP-u, ali je lijepo nositi usje}anju samo sretne trenutke i biti zadovoljan i smiren, kaona{i kolege - novi umirovljenici.

Lucija Kutle

novi umirovljenici


SA SVEÂNOSTI S NOVIM UMIROVLJENICIMA DP ELEKTROPRIMORJE RIJEKA

ZAHVALNOSTLJUDIMAKOJISUSTVARALIELEKTROPRIMORJEKRAJEM sije~nja 2002. godine, u prostorijama DP Elek-troprimorje Rijeka, organiziran je sve~ani opro{taj sa 32radnika ovog distribucijskog podru~ja koji su s prvim da-nom 2002. godine oti{li u zasluènu mirovinu. Nasve~anosti je, uime direktora DP Elektroprimorje RijekaVitomira Komena, govorio rukovoditelj Slu`be za ekonom-ske poslove Lujo Ala~, koji je, izme|u ostalog, rekao:

- Organizirali smo ovaj skromni ispra}aj prije svega zatoda vam uime svih radnika Elektroprimorja i u svoje vlasti-to ime zahvalim na svemu onomu {to ste svih proteklihgodina dali Elektroprimorju, a to je doista puno. Ve}inavas zapo~injala je radni vijek ovdje, kada smo mi koji da-nas preuzimamo odgovornost za budu}nost Elektropri-morja, bili jo{ djeca, a mnogi nisu bili jo{ ni ro|eni.Svjesni smo da sve ono {to smo zatekli u Elektroprimorjui {to imamo danas nosi va{ pe~at. Djela va{ih ruku iva{ega uma vidljiva su svugdje diljem Primor-sko-goranske ùpanije i {ire, a ne}u pogrije{iti ako kaèmi diljem Lijepe na{e. Svugdje gdje ima elektri~ne energijeima i djeli} va{e zasluge i na to moète i trebate biti pono-sni, jer dovoditi ljudima svjetlost nije samo obi~an posao.

Oprostite mi ako danas u ovo obra}anje unesem i maloemocija, jer godine koje smo proveli zajedno, dijele}i do-

bro i zlo u va{em i na{em Elektroprimorju ne mogu meostaviti ravnodu{nim danas kada vas ispra}amo u za-sluènu mirovinu. Elektroprimorje je ipak jedna velikaobitelj u kojoj se, osim ispunjavanja radnih obveza, stva-raju mnogobrojna ~vrsta prijateljstva, pa i ljubavi.

Napu{tanjem va{ih radnih mjesta, zapo~injete tre}e raz-doblje va{ega ìvota. Uvjeren sam da ste svi ve} osmislilikako }ete i to ìvotno razdoblje provesti aktivno, ali bezùrbe i stresova koje name}e dana{nji na~in ìvota aktiv-nim radnicima. Kona~no se moète vi{e nego do sadaposvetiti va{im obiteljima i hobijima, ostvariti ono o ~emuste uvijek sanjali, ali za {to nikad niste imali vremena zbogsvojih obveza u Elektroprimorju.

@elim vam jo{ jedanput zahvaliti za godine uloène u raz-vitak Elektroprimorja i obe}ati uime svih nas koji smo odvas u~ili da }emo nastaviti raditi onako kako smo nau~iliod vas, predano i odgovorno za boljitak va{eg i na{egElektroprimorja.

@elim vam svima dobro zdravlje, skladan obiteljski ìvot iporu~ujem vam, uime svih onih koji tek trebaju zaraditimirovinu u Elektroprimorju, da Elektroprimorje i dalje -kao i do sada - ostaje va{a druga ku}a u kojoj ste uvijekdobro do{li. Uime poslovodstva mogu vam obe}ati da

}emo vama pojedina~no i va{oj umirovljeni~koj udruzinastojati uvijek biti na pomo}i u okviru na{ih mogu}nosti iovlasti.

Ispra}amo vas èle}i vam najiskrenije dobro zdravlje, dugìvot, dobre i redovite mirovine. Siguran sam da }e vamElektroprimorje jo{ dugo nedostajati, ali vjerujte i vi }etenedostajati nama.

Ivica Tomi}

Oni su iza sebe u Elektroprimorju ostavili trajan pe~at

Stjepan Ivanu{ec i Dragutin Radman sa svojim donedavnim suradnicima prigodom sve~anog opro{taja

DP ELEKTRA SLAVONSKI BROD

ONI SU STVARALI HEPPRIGODNOM sve~ano{}u koja je odràna 8. velja~e ovegodine u Slavonskom Brodu brodska Elektra ispratila je uzasluènu mirovinu devet svojih radnika koji su u HEP-uzajedno odradili malo manje od tristo pedeset godina. Umirovinu su oti{li elektromonteri: Tomislav Biondi}, MatoBrki}, Anto Cvitkovi}, Mijo Majcani}, Anto Mariji}, Stje-pan Panti}, Antun Pohel i dva tehni~ara Karlo France{ko iIvanka Franjkovi}. Na njihovu radu i doprinosu u izgradnji irazvitku brodske Elektre kao i HEP-a u cjelini zahvalio im jedirektor Zdenko Veir, naglasiv{i pritom da odlazi jedannara{taj koji je radio u te{kim uvjetima u vrijeme najve}eizgradnje i da je njihov doprinos stoga jo{ ve}i.

Svima je uru~io prigodne poklone radnih kolega koji }eih podsje}ati na dane provedene u Elektri.

Uime umirovljenika, skupu se obratio Karlo France{ko,zahvaliv{i se svima na ukazanoj pozornosti i prigodnimpoklonima, kao i na uspje{noj suradnji svim dosa-da{njim kolegama i suradnicima. Svima koji ostajupoèlio je sve najbolje te da nastave graditi i razvijatisvoju Elektru i HEP jednakim àrom i zadovoljstvom kakosu to i oni radili.

Susret je nastavljen u ugodnom i veselom raspoloènjuuz dobru glazbu.

REKLI SU...

Tomislav Biondi}

U ovu tvrtku sam do{ao 1964. godine. Kao mladi monterprvo sam radio u elektromontaì, a potom u distribucijikako se tada zvao odjel za odràvanje elektroenergetskihpostrojenja. Kao i kod mojih kolega i moji po~eci su veza-ni za {iroku elektrifikaciju, tako da sam radio na svim po-slovima kod izgradnje trafostanica, dalekovoda i zra~nihmreà. Najve}i dio svog radnog vijeka proveo sam kao ra-jonski elektromonter. To je bilo vrijeme kada sam mope-dom "Tomos" obilazio i drào pod nadzorom jedno velikopodru~je. Nakon reorganizacije ukidaju se radna mjestarajonskih montera i osnivaju se grupe za odràvanje, kojesu u nepromjenjenom obliku ostale do danas. Unapri-je|en sam u brigadira i vodio sam ekipu koja je tako|erpokrivala jedno veliko podru~je, ali su nam sada imogu}nosti bile ve}e. Mogli smo kao ekipa raditi samo-stalno ve}e popravke i izvoditi nove objekte, {to jedan~ovjek nije mogao. U po~etku je rad bio teàk, jer nije bilosuvremenih pomagala ali smo sve radili dogovorno i uzveliku kolegijalnost. Ni{ta nam nije bilo te{ko i nije se pi-talo za radno vrijeme. Za to vrijeme veù me samo lijepeuspomene, a sve ono manje lijepo - a toga je bilo manje -zaboravi se. Puno smo se druìli, zajedno se zabavljali, or-ganizirali izlete i {portske susrete i bili svi kao jedna obi-telj. Mislim da smo danas nekako otu|eni jedni od drugihi da bi trebalo vi{e zajedni{tva. Posljednjih godina, sve doumirovljenja, proveo sam na radnom mjestu interventniuklopni~ar na TS 35/10 kV. Kada malo razmislim radiosam na svim poslovima, osim u odjelu brojila. Sve te go-dine pro{le su brzo - kao da je sve bilo ju~er. Ne znam ~inili se to i drugima. Odlazim zadovoljan u mirovinu jer smoipak ostavili nekakav trag iza sebe. Mla|im nara{tajimakoji ostaju poslije nas èlim uspjeh u radu kao i u privat-nom ìvotu. @elim im da budu slo`ni i da razvijajume|usobnu kolegijalnost, jer }e tako puno vi{e posti}i.Mato Brki}Zaposlio sma se 1962. godine i radio sam na izradi prik-lju~aka do odlaska u vojsku. Kada sam se vratio iz vojske1965. godine, po~eo sam raditi u elektromontaì. Tada jebila u tijeku {iroka elektrifikacija i radili smo preteìto namontaì zra~nih dalekovoda 10 kV i zra~nih NN mreà napodru~ju cijele biv{e brodske op}ine. Nakon toga sam ra-dio kao rajonski elektromonter na podru~ju grada. Kada sepre{lo na grupni na~in odràvanja postrojenja, raspore|ensam na poslove elektromontera za brojila u Odjelu prodajeelektri~ne energije i na tom radnom mjestu sam proveosve vrijeme do umirovljenja - skoro 20 godina. U ovih pro-teklih 39 godina bilo je i lijepih i ru`nih trenutaka. Na bro-jilima mi je bilo lak{e raditi nego u elektromontaì, jer samve} u to vrijeme imao problema s kralje{nicom, zbog ~egasam i bio prisiljen promijeniti radno mjesto. Zbognaru{ena zdravlja sam proveo posljednju godinu i poldana na bolovanju i to me je i motiviralo da prihvatim po-nudu za odlazak u mirovinu. Mislim da }u umirovljeni~kedane provesti sadràjno. Imam vlastitu ku}u i uvijek }e sena}i neki posao koji }e me zaokupiti.

Anto Cvitkovi}

Zaposlio sam se kao elektromonter 1964. godine utada{njoj Elektroslavoniji PU Slavonski Brod. U ovih pro-

teklih 39 godina radio sam na razli~itim poslovima: naizgradnji zra~nih dalekovoda i NN mreà, na odràvanjuelektroenergetskih postrojenja, kao i na izradi prik-lju~aka. Najve}i dio svog radnog vijeka proveo sam naradnom mjestu elektromonter za brojila. [to se ti~e poslanekada i danas, razlika je velika. U po~etku sje}am seimali smo jedan stari kamion, jedno osobno vozilo Olim-pia, jedan bicikl i jedne drvene ljestve rastega~e. Danasje posao olak{an raznim pomagalima i suvremenomopremom. Ali unato~ svim te{ko}ama, radilo se s vo-ljom. U mirovinu odlazim zadovoljan, jer to je prirodnizakon - jedni odlaze drugi dolaze. U mirovini }u se bavitisvojim vo}njakom u brdu, a i oko ku}e }e se uvijek na}inekakva posla.

Karlo France{ko

Nas petoro iz zavr{nog razreda prvog nara{taja tehni~ke{kole u Slavonskom Brodu, zaposlilo se 1964. godine utada{njoj Elektroslavoniji PU Slavonski Brod. Mi smo uto vrijeme bili tehni~ki kadar i imali smo osigurana radnamjesta na kojima smo se u po~etku obu~avali uz pomo}starijih kolega i iskusnijih elektromontera. U to vrijemeprije nas bila su samo dva tehni~ara, a nije bilo ni jednoginènjera. Po~eo sam na radnom mjestu tehni~kog kon-trolora. To je bilo u vrijeme {iroke elektrifikacije Slavoni-je i Baranje, kada smo bili dobro do{li u svaku ku}u, jer snama je dolazila svjetlost, za razliku od danas. Imali smoi potporu potro{a~a, {to je tada bila velika stvar. U to vri-jeme radilo se ekipno po terenu po cijele dane, a ~estose znalo dogoditi da odemo na teren ponedjeljkom a vra-timo se ku}i na kraju tjedna. Bilo je to doba na{e mlado-sti i bilo je jako lijepih trenutaka. Kasnije sam pre{ao naradno mjesto u referadu virmanske potro{nje u vrijemesamih po~etaka elektronske obrade podataka (s bu{enimkarticama). Bio sam me|u prvima u radu s ra~unalom.Nakon toga radio sam kao referent virmanske potro{nje,da bih kasnije napredovao do radnog mjesta voditelja re-ferade i do~ekao mirovinu na tom radnom mjestu. Raz-mi{ljao sam o mom proteklom radu i ocijenio da sviuvjeti nisu ba{ bili tako dobri. Doga|a se da informacijekoje sam trebao davati potro{a~u, ~esto nisu bile odgo-varaju}e. Nismo dobivali pravodobne naputke a informa-cija potro{a~u ~esto puta nije bila to~na. Mi u javnompoduze}u moramo uvijek na mjestima gdje se daju infor-macije za potro{a~e sve dobro znati. I zato oni koji su od-govorni moraju se potruditi da novim nara{tajimaomogu}e rad prema jasnim naputcima, po zakonu i svimonim aktima koji odre|uju da se jedan posao moè kvali-tetno obaviti i ponosno odraditi.

Sada, kada sam u mirovini, posvetiti }u se vi{e svojim ho-bijima. Tu prvenstveno mislim na planinarstvo. Bavim sefotografijom i snimanjem video zapisa, a upravo jedan diopoticajnih sredstava koja sam dobio iskoristit }u za po-punjavanje opreme. Mislim da }e mi taj hobi omogu}iti daudobno i u miru proìvim ovo preostalo vrijeme.

Mijo Majcani}

U ovo poduze}e sam do{ao jo{ davne 1960. godine kaonau~nik. Sje}am se kao danas svog prvog radnog dana.Dodijeljen sam majstoru Hasi, koji je radio na razvodnojplo~i tada mramornoj. Meni je u po~etku sve to bilo strano imislio sam kako }u to ja napraviti ako budem morao. Bilonas je osam nau~nika. Bili smo puni elana i èlje za napre-dovanjem. S obzirom na to da sam ja ro|en na selu, puto-vao sam svakodnevno vlakom u Slavonski Brod. Tada{nji

novi umirovljenici

48

Tomislav Biondi}

Mato Brki}

Anto Cvitkovi}

radni dan bio je ispunjen od jutra do ve~eri. Ali bilo je punozadovoljstva, veselja i velike kolegijalnosti. Kada samzavr{io zanat, oti{ao sam u vojsku, a nakon povratka iz voj-ske odmah sam dobio posao i po~eto raditi 1965. godinena priklju~cima. Tada nitko nije pitao za normativ, a bicikl jebio glavno prijevozno sredstvo. Morao sam ga sam nabaviti.Poslije sam pre{ao u brigadu ~uvenog Joze Hrastovi}a kojinas je disciplinirao. Nakon toga radio sam kao rajonskielektromonter do reorganizacije i prelaska na grupni na~inodràvanja postrojenja. Iza toga sam radio kao uklopni~arna TS 35/10 kV Brod I. Kada sam dobio zabranu rada nauklopnici zbog o{te}ena zdravlja, po~eo sam raditi u Odjeluprodaje kao kontrolor potro{nje na terenu dok se nije ukaza-la potreba za radno mjesto na {alteru. Ni tu nisam mogaoostati dugo, jer mi se naglo pogor{ao vid pa sam raspo-re|en na mjesto vratara na kojem sam do~ekao mirovinu.Dobio sam ponudu za mirovinu oko koje sam u po~etkumalo dvojio, ali sam ipak prihvatio zbog zdravstvenog stan-ja. Odlazim sa sjetom, ali ipak zadovoljan jer mislim dasmo svi mi koji se danas na neki na~in opra{tamo od vas, ai svi oni prije nas, ostavili ne{to iza sebe, a to ~ovjekaispunjava zadovoljstvom.

Anto Mariji}

U Elektroslavoniju PU Slavonski Brod do{ao sam 1959. godi-ne na naukovanje. Nakon zavr{etka zanata po~eo sam raditikao elektromonter. Nakon povratka iz vojske radio sam neko-liko godina u tvornici "Rade Kon~ar" u Zagrebu, a u Elektro-slavoniji PU Slavonski Brod ponovno sam se zaposlio 1968.godine. Najvi{e sam proveo svog radnog vijeka u onda{njojelektromontaì na izgradnji svih elektroenergetskih postrojen-ja-trafostanica dalekovoda i NN mreà. Na tim poslovimasam radio do 1995. godine, ali zbog zdravstvenih tegobasam proveo puno vremena na bolovanju i oporavku. Poslijetoga raspore|en sam na lak{e poslove koje sam obavljao svedo odlaska u mirovinu. Bio je te{ko raditi u po~etku, ali tadasmo bili mladi i sve te{ko}e smo svladavali. U svemu smobili slo`ni i dogovarali se, tako da nije bilo problema kojegnismo mogli rije{iti. Kolegijalnost je bila iznad svega, a mismo tada znali re}i - "ljudstvo". êsto smo organizirali izlete irazna druènja. Mi u elektromontaì organizirali bi druènjeposlije svakog ve}eg objekta. Oti{li bi u prirodu na izlet, gdjebi se opustili poslije naporna rada uz pjesmu i {portska nat-jecanja. Mislim da je toga danas sve manje, odnosno prema-lo. Za sve to vrijeme ne pamtim ni{ta ru`no, a lijepihtrenutaka je bilo na pretek i njih }u se uvijek sje}ati. Sadakada sam u mirovini, vi{e }u se baviti svojim vo}njakom, ko-liko mi to bude zdravlje dopu{talo, a i oko ku}e }e se uvijekne{to na}i.

Stjepan Panti}

Po~eo sam raditi u HEP-u, tada{njoj Elektroslavoniji jo{1959. godine kao nau~nik. Radio sam kao elektromonter i uOdjelu za izradu priklju~aka. Kao monter za priklju~ke radiosam 23 godine. Nakon toga preuzeo sam poslove skla-di{tara, jer mi zdravstveno stanje nije vi{e dopu{talo da ra-dim monterske poslove. U skladi{tu sam proveo svepreostale godine do mirovine. O proteklom vremenu ne bihimao vi{e {to pri~ati, a Elektri i cijeloj Hrvatskoj elektropri-vredi èlim da nastave kao i do sada i èlim svima napredaki svako dobro.

Antun Pohel

Zaposlio sam se u Elektroslavoniji PU Slavonski Brod kaoelektromonter 1961. godine. Prvo radno mjesto bilo mi jeelektromonter za brojila, na kojem sam radio do odlaska uvojsku. Potom sam radio kao elektromonter za kabele i trafo-stanice, a poslije toga kao rajonski elektromonter. Nakon pre-laska na grupni na~in odràvanja postrojenja, raspore|ensam na radno mjesto elektromonter za odràvanje NN mreà i

dalekovoda. Nakon toga sam bio brigadir za intervencije iodràvanje. Na tom radnom mjestu doìvio sam nezgodu naradu, nakon ~ega sam bio dulje vrijeme na bolovanju. Kasni-je sam raspore|en na radno mjesto skladi{tara, na kojemusam do~ekao i mirovinu. Ukupno sam proveo u Elektri 38 go-dina. U tih 38 godina ne sje}am se ni jednog ru`nog trenutka,a lijepih je bilo jako puno i rado ih se prisje}am. Sje}am sekako smo organizirali radne akcije i skupljenim novcem po-slije i{li na izlete i putovanja: Pariz, Be~, Bratislava, Moskva,Prag i da ne nabrajam dalje. Posebno su mi u sje}anju susre-ti s prijateljima i kolegama po struci u Osijeku, Poègi,Na{icama, Jajcu, Gospi}u... Posebno mjesto u momsje}anju zauzima na{ popularni i rado posje}ivani Poloj, nakoji smo rado odlazili i druìli se svi zajedno, svi zaposlenici injihove obitelji. [to se ti~e samog posla, radilo se neprekid-no. Radili smo sa zadovoljstvom i bili sretni i zadovoljni. Umirovinu odlazim sretan i zadovoljan, a za{to? Evo za{to.Kada sam po~eo raditi, cijela moja dana{nja op}ina bila jeneelektrificirana, a meni su tada govorili: kamo }e{ u elek-tri~are, ne}e{ nikad do~ekati mirovinu. A evo, ja danas idemu zasluènu mirovinu i nemamo vi{e ni jednog neelektrificira-nog naselja. I vi{e od toga. Zadovoljan sam {to sam u svomradnom vijeku osigurao egzistenciju svojoj obitelji.

Ivanka Franjkovi}

Uvijek sam mislila da bi odlazak u mirovinu ~ovjeku trebaodonijeti nekakav mir. Cijeli radni vijek tr~imo, ìvimo s opte-re}enjem, posao-obitelj-obveze. Uvijek premalo vremenaza poneki hobi. Takve èlje odga|a{, ... ah, kad do|em umirovinu. A sada ipak ne osje}am olak{anje nego gor~inu,s osje}ajem da sam mogla jo{ puno toga napraviti. Radnomjesto mi je bilo specifi~no - tehni~ar za evidenciju elek-troenergetskih postrojenja i dokumentaciju, pa izjava mogaprvog {efa Marka \api}a da }u oti}i u mirovinu, a da posaone}u zavr{iti, vi{e je nego istinita. Na po~etku mog radnogvijeka prije 37 godina, moj prvi posao je bio formiranje prvetehni~ke evidencije energetskih postrojenuja. Biljeìli smo63 trafostanice 10/0,4 kV, s 39 elektrificiranih i 55 neelek-trificiranih naselja. Danas trafostanice nose redni broj 455,a neelektrificiranost je skoro nepoznat pojam. Prva snima-nja NN mreà radili smo tada na bijelom papiru mjere}iku}e koracima, a mreù "mesbandom". Katastarske podlogetada su bile znanstvena fantastika, ne{to nezamislivo.

Sigurno osje}ate nostalgiju u ovom malom "vremeplovu".Da, pomalo, i to za ljudima i ljudsko{}u. Vjerojatno su naste{ko}e vi{e vezale, a u vrijeme masovne elektrifikacije se-damdesetih godina, ispunjavale zadovoljstvom. Danas nastehnologija udaljava - bliè ra~unalu dalje ~ovjeku, nema sevremena, previ{e smo prora~unati, napeti. U ovih proteklih 37godina kroz moj ured nije protutnjalo samo puno trafostanicanego i puno kolega. Po~etnici su obi~no "po~injali" upravo tu,na izvoru informacija. Prvo "papirnato" upoznavanje s postro-jenjem, pa teren, snimanje, crtanje. Nekada "grafos" perima,pa suvremeniji "rotring", a danas kompjutoski. No, ni danasipak nema ni{ta bez terenskog snimanja.

Poruka mladim kolegama koji ostaju na tom poslu - prvo:nikada ne}ete zavr{iti posao i to je dobro, jer zna~i da ener-getika ide ispred ~ovjeka. Drugo: teren, to~nost i sustav-nost. I najva`nije, ne dajte se "tumbati". Danas nekako usvemu manjka sustav, nema dosljednosti, pa ni me|u ljudi-ma. A to me|u ljudima, pravim ljudima, ~ini mi se ipak jenajva`nije u ìvotu. Na poslu dijelimo sa kolegama ne samoposao nego prije svega ljudskost. Priznajem, to }e mi ma-njkati vi{e od svega. Ne pla{im se dosade, ni osamljenosti.Imam puno hobija, veliku obitelj i puno prijatelja. Vi{e mezabrinjava "s ~im" nego s kim i kako.

Stjepan Krajnoviæ

Karlo France{ko

Mijo Majcani}

Anto Mariji}

Stjepan Panti}

Antun Pohel

Ivanka Franjkovi}

49

PP HE JUG, HE DUBROVNIK I PrP SPLIT

POTICAJNE MJERE NISUBILE TAKO POTICAJNE

PROVEDBI Odluke Uprave HEP-a o smanjenju broja zaposleni-ka primjenom poticajnih mjera svatko je dao svoj doprinos,ovisno o ukupnom broju radnika, njihovoj dobnoj strukturi ivolji svakog od potencijalnih kandidata da se dragovoljnooprosti s nama.

SRETAN BROJ 13

U splitskom PP HE Jug, mogu}nost umirovljenja sa zadnjimdanom pro{le godine, a prema kriterijima iz Zakona o mirovin-skom osiguranju, imalo je ukupno 47 radnika ili 8,62 posto odukupnog broja. Odluku za sklapanje sporazuma o prestankuugovora o radu zbog odlaska u mirovinu prihvatilo je samonjih 13 (27,66 posto), s tim da se 12 odlu~ilo za poticajnu ot-premninu, a jedan za dokup staà.

Najvi{e radnika napustilo je Stru~ne slu`be i to njih {est, troji-ca su oti{la iz Pogona HE Zaku~ac, dvojica iz Pogona HE naKrki, a po jedan iz HE Peru}a i HE Kraljevac. Prema kvalifikacij-skoj strukturi najvi{e je oti{lo onih s VSS (~etiri), potom SSS iVKV (po tri), dva s NSS i jedan s KV.

IZGLEDAJU BOLJE OD NAS!

Na prigodnom domjenku krajem sije~nja o.g., odrànom uStru~nim slu`bama, njih {estoro se pozdravilo sa svojim du-gogodi{njim kolegama. Bili su vidno uzbu|eni, nasmijani iskockani tako da je komentar jedne mla|e kolegice: Vidi ih,bolje izgledaju od nas koji ostajemo!, bio potpuno opravdan.

Od njih {estoro (Maja @eèlj, Milka Luka~i}, Ivan Marovi}, IvanRadi}, Petar Stani} i Ivo Mr{a) najdulje je u HEP-u radila Maja@eèlj, malo vi{e od 31 godinu.

- Da sam zdrava i dalje bih radila, ali problemi s kralje{nicom,zbog kojih sam ve} dugo na bolovanju, ponukali su me na ovuodluku, kaè M. @eèlj.

Od ~etiri mu{ketira najdulje je s nama radio Ivan Marovi}, i tovi{e od 29 godina, koji nam je zaèlio da i mi, koji ostajemo,doìvimo mirovinu u HEP-u. Premda je mogao raditi jo{ tri go-dine, na{ posebno omiljeni kolega financijer, za kojim su mno-ge kolegice pustile opro{tajnu suzicu, odlu~io se za mirovinuiz vrlo opravdanog i romanti~nog razloga.

- ûvat }u svog jedinog unuka Marina i {etat }u s njim uz moredok sam jo{ zdrav i u snazi.

Svaka ~ast, mislim da dok preispitujem i ostale kolege koji supoput Petra Stani}a, inènjera gra|evine, s nama proveli ~etvrtstolje}a, ili Ivana Radi}a, dugogodi{njeg rukovoditelja Slu`beza ekonomske i financijske poslove koji je s nama bio tek go-dinu manje.

PUNO ZAINTERESIRANIH,MALO ODLU^NIH

Splitsko Prijenosno podru~je je u 2002. godinu u{lo bez 11svojih radnika koji su, krajem 2001., stavili svoj potpis na do-kument zvani Sporazumni raskid ugovora o radu zbog odlaskau mirovinu. Anketa je bila provedena izme|u 40 mogu}nihkandidata, od kojih je njih 36 pokazalo po~etno zanimanje zapoticajne mjere. Kada se, prema kona~nom obra~unu, vidjelocrno na bijelom da poticajne mjere nisu ba{ tako poticajnekako su zainteresirani o~ekivali, na odlazak u mirovinu pristaloje njih 11. Me|u njima najvi{e je s VKV kvalifikacijom ({est),dva sa SSS, i po jedan s PKV, KV i VSS.

U Odjelu za pravne, kadrovske i op}e poslove napominju da susvih {est radnika VKV kvalifikacije bili uklopni~ari u trafostani-cama u Komolcu, Stonu, Opuzenu i Zadru, {to je ovo Podru~jedovelo u velike kadrovske pote{ko}e. Kako se ti poslovi mora-ju kontinuirano obavljati, trebalo je vrlo ùrno prona}i internezamjene umirovljenim radnicima.

BEZ VE]IH KADROVSKIH STRESOVA

U Pogonu HE Dubrovnik, 22 radnika ispunjavala su barem je-dan od dva zakonski zadana uvjeta za odlazak u mirovinu. Pre-ma rije~ima rukovoditelja Odjela za pravne, kadrovske i op}eposlove Pere \urkovi}a, njih 12 je pokazalo zainteresiranost zaponu|ene prijedloge, ali je samo sedam donijelo i kona~nuodluku o odlasku. Dvoje ih se odlu~ilo za poticajne mjere, apetoro za dokup mirovinskog staà. Tako je u ovu godinu Po-gon HE Dubrovnik u{ao bez dva KV i dva VKV radnika te bezjednog NSS, SSS i V[S. Odlazak ovih radnika pro{ao je skorobezbolno, ali su predvi|anja za razdoblje od sljede}ih pet go-dina, kada skoro polovica radnika stje~e uvjete za mirovinu,vrlo pesimisti~ne, s obzirom na zabranu primanja novih,mla|ih snaga.


novi umirovljenici


UREDBA O OBJAVAMA I EVIDENCIJIJAVNE NABAVE I UREDBA OPOSTUPKU NABAVE ROBA, RADOVAI USLUGA MALE VRIJEDNOSTI

KRATKI I JEDNOSTAVNIAKTIU Narodnim novinama, slu`benom listu Republike Hrvatske, broj 14.od 13. velja~e 2002. godine, objavljene su naslovljene Uredbe, kojesu stupile na snagu danom objave.

Za razliku od Zakona o javnoj nabavi (NN br. 117/01.), koji je pravnoutemeljenje dono{enja ovih uredbi i koji je ocijenjen vrlo zahtjevnim te}e ga u prvoj godini njegove primjene biti skoro nemogu}e u cijelostiprimijeniti, uredbe su kratki i jednostavni akti, koji spa{avaju ponudbe-ni dio postupka nabave.

Uredbom o objavama i evidenciji javne nabave ure|uje se sadràjobjava utvr|enih Zakonom o javnoj nabavi, obveza izdava~a Narodnihnovina da objavljuje Oglasnik javne nabave u Republici Hrvatskoj iobveza naru~itelja da vode evidencije postupaka javnih nabava isklopljenih ugovora o nabavi na posebnom obrascu, oznake: E-VV.

Oglasnik javne nabave je poseban prilog svih brojeva Narodnih novina,a objavljivat }e se najmanje jedanput tjedno. Istodobno s izdanjem Na-rodnih novina, izdava~ je obvezan saètak Oglasnika objaviti i na inter-netu. Pristup objavama na internetu je besplatan.

Uredbom je utvr|en sadràj za ukupno 25 objava, od prethodnih obavi-jesti i poziva za javno nadmetanje do obavijesti o sklapanju ugovora iponi{tenju nadmetanja.

Utvr|ivanje sadràja objave o sklapanju ugovora je i odgovor na pitanjegdje se objavljuje ova obavijest, {to nije re~eno u Zakonu o javnoj naba-vi.

Sadràj i oblik objava standardiziran je prema smjernicama EEZ-aza podru~je nabave.

Propisani sadràji objava i navedena evidencija su i ozbiljni instrumen-ti kontrole i vi{e od zaprije~ene kazne zahtijevaju po{tivanje Zakona ojavnoj nabavi.

Uredbom o postupku nabave roba, radova i usluga male vrijedno-sti ure|uje se postupak nabave koji prethodi sklapanju ugovora o naba-vi roba i usluga te ustupanju radova u vrijednosti do 200.000 kuna, bezporeza na dodanu vrijednost u prora~unskoj ili poslovnoj godini.

Temeljem ove Uredbe, izbor na~ina nabave utvr|uje naru~itelj, a moè biti:1. javno prikupljanje ponuda, 2. ograni~eno prikupljanje ponuda i 3. izra-vno ugovaranje.

Javno prikupljanje ponuda je otvoreni postupak nabave na temeljujavno objavljenog poziva, na koji ponude mogu podnijeti svi zaintere-sirani, a sukladno dokumentaciji za nabavu. Glasilo u kojem }e se ob-javiti poziv odre|uje naru~itelj.

Ograni~eni postupak nabave je nabava temeljem poziva petorici nat-jecatelja da dostave ponude sukladno dokumentaciji za nabavu.

Izravno ugovaranje je postupak nabave pozivanjem jednog ponudite-lja za nabavu istovrsne robe, radova i usluga u vrijednosti do 20.000kuna u jednoj prora~unskoj ili poslovnoj godini i za nabave u vrijedno-sti do 200.000 kuna, ako je u prethodno navedenim postupcima bilasamo jedna prihvatljiva ponuda.

Nabave u vrijednosti ve}e od 20.000 kuna provodi stru~no povjere-nstvo, a na temelju ranije objave poziva ili slanja zahtjeva za ponudeizra|ene dokumentacije za nabavu. Najpovoljnija ponuda je ona s naj-niòm cijenom, a za usluge iz podru~ja prostornog i arhitektonskog pro-jektiranja, to je ekonomski najprihvatljivija ponuda. Rok za dostavuponuda ne moè biti kra}i od osam dana od dana objave ili dostavepoziva. Ponuditelj moè dati samo jednu ponudu, u pisanom obliku suk-ladno dokumentaciji za nabavu.

O postupcima nabave male vrijednosti i sklopljenim ugovorima,naru~itelj je obvezan voditi evidenciju i to na posebnom obrascu, ozna-ke E-MV.

U roku utvr|enom Zakonom o javnoj nabavi i do izlaska ovih novina,Vlada Republike Hrvatske nije donijela Uredbu o metodologiji pripre-me, ocjene i izvedbe investicijskih projekata u podru~ju javne nabave.

Prema prijedlogu ove Uredbe, a ~iji tekst je dostavljen na mi{ljenje iHrvatskoj elektroprivredi d.d., pred dono{enjem je jo{ jedan sloèn isveukupnom pravnom ure|enju protuslovan i nepotreban akt. Vi{e oovoj Uredbi u sljede}em broju HEP Vjesnika.

Kre{imir Renduli}Napomena: Nakon teksta o Zakonu o javnoj nabavi, objavljenog upro{lom broju HEP Vjesnika upu}ene su kritike ponajvi{e od pravnika, usmislu da "nema ni{ta {to ne pi{e u Zakonu, naprotiv manje". Stogaskre}em pozornost da je taj, kao i ovaj tekst, namijenjen prvenstvenoonima koji "ne ~itaju" Narodne novine, a odgovorni su i moraju znatiosnovne ~injenice iz ovih dokumenata. Pravnicima, ekonomistima,inènjerima, ukratko prakti~arima ovih akata, namijenjen je ponajmanje.

Neki ~itatelji bi htjeli ~uti odgovore na pitanje, primjerice {to suistovrsne robe, usluge, radovi, tko je u HEP-u obveznik primjene ovihakata ili odgovor na pitanje tko donosi odluku o izboru dobavlja~a, aodgovor je nevaàn ako je sve drugo u redu.

Ivan Marovi},Maja @eèlj, IvanRadi}, MilkaLuka~i} i Ivo Mr{ana opro{tajnomdomjenku

Miroslav Vei}, rukovoditeljOdjela za pravne, kadrovske iop}e poslove PP HE Juguru~uje prigodan poklon IvanuRadi}u, dugogodi{njem ruko-voditelju Slu`be za ekonomskei financijske poslove

ENERGETIKA NA INTERNETU

http://www.intea.hr/

INTEAKada se govori o Hrvatskim komparativnim prednostima na svjetskom trì{tu, spominje se turizam, niska cijena radne snage i geopoliti~ki poloàj. [kolovanistru~njaci i male specijalizirane tvrtke se spominju ve}inom u kontekstu odljeva mozgova u inozemstvo ili ma{tanja o Hrvatskoj u nekoj boljoj budu}nosti.Intea d.d. ve} samim svojim postojanjem protuslovi takvom stanju. Rije~ je o inìnjerskoj tvrtki koja nudi sve usluge vezane uz sustave industrijske automatizaci-je, procesnog upravljanja i informatike, od idejnog rje{enja, preko projektiranja i razvoja aplikacije do pu{tanja u rad. Sposobna da vodi ili sudjeluje u projektimabilo koje veli~ine, opsega i trajanja, tvrtka }e u popisu referenci navesti veliki broj uspje{no zavr{enih poslova, od Slova~ke do Saudijske Arabije.Pa premda prezentacija boluje od vidljivog manjka zanimljivog materijala koji bi vas naveo da na ove stranice svratite vi{e neg jedanput, mala uspje{na visokotehno-lo{ka tvrtka iz Hrvatske - zasluùje barem jedan pogled.

http://www.nelha.org/

NELHABudu}nost izrasta na puno raznih na~ina. Podmornice koje danas brazdaju morima stvorene su najprije u fikciji Julesa Vernea. Avioni su nastali izopsesivnog hobija bra}e Wright. Izmjeni~nu trofaznu struju stvorila je bujica Teslina genija za jedne {etnje Be~kim parkom.

Stoga, ako kaèmo da se na stranicama “Prirodnog Energetskog Laboratorija Havaja” - {to u prijevodu zna~i skra}enica NELHA - prezenti- ra potpuno aleternativna energetska tehnologija, nemojte se samo okrenuti i oti}i. Premda bez iznimnog dizajna i standardizirno visoke vi-zualnosti koja obiljeàva tvrtke s puno novca, ovo je mo`da site na kojem se naslu}uje budu}nost. Rije~ je o jednoj vrsti multidisciplinarnog laboratorija kojiudruùje dvadeset i {est projekata i godi{nje doprinosi havajskom gospodarstvu s vi{e od 30 milijuna dolara. U pitanju su aktivnosti proizvodnje energije,desalinizacije vode, uzgoja zdrave hrane na moru i kopnu te druge aktivnosti koje spadaju pod kapu pojma odrìvog razvoja. Zna~i, upravo ona mje{avinatehnologija i djelatnosti od kojih se o~ekuje da nas okruè u idu}em mileniju, premda trenuta~no mogu izgledati ekstravagantno. Tako je i ovdje, jer je opisa-na energetska tehnologija OTEC - energetska konverzija koja koristi razliku u temperaturi izme|u oceanske povr{ine i hladnih dubokih slojeva.

Traìte li egzotiku - geografsku i tehnolo{ku, Havaji su mjesto za vas - pa i na Internetu.

http://www.teriin.org/

TERI - TATA ENERGY RESEARCH INSTITUTEZanimljiva, ali ne i ~esto spominjana, ~injenica koja se provla~i kroz brojna futurolo{ka ispitivanjajest va`nost koja se u budu}em razvoju - od nacionalne do globalne razine - daje obrazovanoj rad-noj snazi. Ra~unaju}i taj potencijal, Azija je kontinent koji bi u budu}nosti mogao postati sre-di{tem zbivanja. Poznato je da su u sedamdesetim i osamdesetim godinama ~etiri relativno male dràvice - Tajland, Tajvan, Singapur i Koreja - svojimgospodarstvima ostvarile trì{ni uspjeh koji im je podario naziv “Azijskih Tigrova”. Kako li bi izgledalo da se probude mega-dràve poput Indije ili Kine?

Ne{to od toga se moè naslutiti na ovim stranicama. Osnovana 1974. TERI je jedna od malog broja institucija koje djeluju iz zemalja u razvoju, a bave se djelatno{}uenergije, okoli{a i odrìvog razvoja. Upisav{i gornju Internet adresu, do}i }ete na bogat meni s ~itavim nizom energetskih pitanja: od efikasne upotrebe energije u gra|evi-narstvu do transporta, od obnovljive energije do nafte i plina, od pitanja promjene klime do genetski modificirane hrane - skoro da nema pojma koji je vezan uz odrìvi raz-voj a da nije obra|en - na neki na~in - i na ovim stranicama. Pri tomu nisu u pitanju materijali povr{ne vrijednosti, ve} ozbiljni dokumenti zanimljivi za svakoga. Sjednom ogradom, koja ovim stranicama upra-vo i daje iznimnu vrijednost - premda je rije~o organizaciji koja je osnovala i pridruène in-situte u Americi i Europi, sve {to ovdje na|etebiti }e vam prikazano iz vizure Indije. A to~kagledanja mnogoljudne i nerazvijene zemljeTre}eg svijeta, {to moète vidjeti iz brojnihpublikacija, vijesti, najava stru~nih skupova,dokumenata, informacijskih izvora, studijaprojekata i svega {to vam je prezentirano naovim stranicama, bitno se razlikuje od onoga{to ste u prigodi ~uti, primjerice, na CNN-u.

A ako dvojite o isplativosti posjeta adresi,mo`da vas ponuka nagrada koju je ovaj sitedobio upravo od presti`ne enciklopedije Bri-tannica.

BIOENERGY INFORMATIONNETWORKEinstein je jedanput izjavio da je cjelokupna znanost zapravo samo otkrivanje ve} postoje}ih prirodnih zakonitosti. Posluìmo li sesli~nom analogijom, moèmo zaklju~iti da energetski problem zapravo ne postoji. Energija je svugdje oko nas - u sun~evim zrakama, uvodi i zraku, u svakoj biljci i na mnogo drugih mjesta. No, usprkos takvim upe~atljivim izjavama, preostaje prakti~an problem - kako svutu energiju pretvoriti tehnolo{kim i trì{no prihvatljivim na~inom kako bi se koristila u svakodnevnom ìvotu.

Ove su stranice namijenjene ljudima koji svoju invenciju usmjeravaju upravo na prakti~nu stranu pretvorbe biomase u energiju. U pita-nju je mreà informacija potaknuta od ameri~kog Ministarstva za energiju. Nai}i }ete na publikacije, vijesti, baze podataka, slikovnu ga-leriju, pregled programa ovla{tenih tijela te puno veza prema tematski srodnim stranicama na Internetu. Ako u Hrvatskoj ne moète na}iljude srodnih interesa, ovdje vam se nudi forum za razgovor, kao i odjel s pitanjima i odgovorima za po~etnike u ovom podru~ju.

http://bioenergy.orul.gov/

Priprema:Goran Bakovi}

putokaz surferima


DR. CHRISTIANE NORTHRUP: "@ENSKO TIJELO, @ENSKA MUDROST"

KNJIGA ZA SVAKU @ENU"@ENSKO tijelo, ènska mudrost ukazuje na dublje razumije-vanje zdravlja. @ene imaju uro|en osje}aj za duhovnost tesu sposobne osjetiti unutra{nju mudrost i cjelinu koju me-dicina sustavno zanemaruje. Dr. Northrup ponovno oìvljavaduhovnost u lije~enju, omogu}uju}i razumijevanje i povje-renje {to su potrebni svakoj èni kako bi odràla tjelesnozdravlje i imala ispunjavaju}i ìvot", - jedna je od ocjenaknjige @ensko tijelo, ènska mudrost - Stvaranje tjelesnog iemocionalnog zdravlja (izdane u nakladi Biovege), iznimnepo svom sadràju i pristupu autora, a prikladne za predstav-ljanje upravo u mjesecu u kojemu obiljeàvamo Dan èna.Knjiga je, kako navodi njen autor, dr. Christiane Norhrup,namijenjena svima onima koji vjeruju da je mogu}e ìvjetiìvot u potpunosti, bez obzira na sada{nje ili pro{le okolno-sti, uz zaklju~ak kako je medicinska znanost vrlo sna`na kadse udruì s mudro{}u na{eg srca i uma.

Dr. Northrup je ginekolog, porodni~ar i kirurg, biv{i pred-sjednik Ameri~kog holisti~kog medicinskog dru{tva, do-cent porodiljstva i ginekologije na Medicinskom fakultetuSveu~ili{ta Vermont. Jedna je od utemeljitelja ènske kli-nike "@ene ènama" u Yarmouthu, u dràvi Maine, koja jeubrzo postala uzor ènskim klinikama diljem SAD-a. Otva-ranje ove klinike proizi{lo je, obja{njava, uslijed uvjerenjada moraju postojati alternative konvencionalnom na~inupostizanja zdravlja i lije~enja ènskih zdravstvenih tegoba,kao i iz èlje da pomogne ènama da promijene temeljnostanje u svojim ìvotima koje je prouzro~ilo zdravstvenetegobe, da ih podu~i o na~inu ìvljenja koji pobolj{avazdravlje, da postignu iscjeljenje i dublje razumijevanjesvog tijela i njih samih. A iskustvo iz klinike navelo ju je nazaklju~ak da je ènino zdravlje do korijena isprepleteno skulturom iz koje potje~e, s njezinim poloàjem u dru{tvu tena~inom ìvljenja.

BOLEST JE POZIV NA BU\ENJE

Iznose}i u knjizi i svoju iskrenu ispovjed, svoju ìvotnupri~u ène, supruge, majke, k}eri, lije~nice... dr. Northrupsagledava ènsko zdravlje iz dosad, za medicinsku struku,neuobi~ajenog kuta gledanja. Promatra ga kroz vi{e razina,otkrivaju}i uzroke i korijene ènskih tegoba. Ve}, primjeri-ce, i mjesto na kojemu se bolest javlja u tijelu, tuma~iona, ima psiholo{ko i emotivno zna~enje i va`nost. Nju su,iznosi dr. Northrup svoj slu~aj, duge godine studiranjanau~ile da vlastite potrebe stavlja na posljednje mjesto;njezin je ìvot, shvatila je, proìmalo negiranje vlastitihfizi~kih potreba i vlastitog tijela. @ure}i da njeguje sve dru-ge, izostavila je, naàlost, upravo sebe. Me|utim, kako na-vodi u jednom primjeru iz vlastita iskustva: nakon {to ga jezanemarivala, tijelo joj vi{e nije dopustilo da se "izvu~e" teju je pou~ilo va`noj lekciji - tjelesni simptomi imaju dub-lje zna~enje od konkretnog zdravstvenog problema na kojiupozoravaju. Stoga je vrlo va`no, savjetuje, obratiti pozor-nost na poruke tijela, budu}i da to moè donijeti velike ko-risti na emotivnom, fizi~kom i duhovnom podru~ju. No,premda je i sama u to oduvijek vjerovala na intelektualnojrazini, da bi postala u~inkovit iscjelitelj morala je, priznajedr. Northrup, to osjetiti na vlastitoj koì: "Samo sam proìv-ljavaju}i ozbiljan zdravstveni problem mogla shvatiti kroz{to sve prolaze ène sa zdravstvenim i ìvotnimte{ko}ama".

Nadalje, ra|anje djece i gr~evito nastojanje da uskladi po-sao i brigu za obitelj izmijenilo ju je, tvrdi, na~in na koji nebi moglo ni{ta drugo, te je tada i po~ela sumnjati u pret-

postavku u koju je dugo vjerovala - da briga za dijete imaj~instvo nisu pravi posao. Zamje}uju}i na koji na~inobiteljski ìvot utje~e na njezinu i dobrobit drugih èna,morala je preispitati sve u {to je ikad vjerovala o uspjehu,medicini i samoj sebi, a "mozaik" njenog ìvota po~eo seraspadati kad je postala lije~nica i èna u dru{tvu kojesmatra da se èna mora odlu~iti izme|u te dvije uloge. Sgodinama je tako sve bolje prepoznavala uzroke zdravlja ibolesti i kod sebe i kod svojih pacijentica, shvativ{i da zaizlje~enje odavno prisutnih simptoma nije dovoljna samopromjena navika i na~ina prehrane, ukoliko nedostaje oz-biljna odluka da se sagledaju i preispitaju sve razinene~ijeg ìvota. Pritom je razotkrila i pravu narav bolesti -po~inje ju shva}ati kao poziv na bu|enje, put povratka tije-lu, pruànje svijesti o tomu {to je u ìvotu va`no. Postiza-nje zdravlja sada doìvljava kao proces uspostavljanjaravnoteè, stavljaju}i pritom razliku izme|u izlje~enja iiscjeljenja. Iscjeljenje je, naime, zaklju~uje, dublje od iz-lje~enja, prirodan proces povezivanja tjelesnog i duhov-nog u skladnu cjelinu, a ono postoji unutar mo}i svakeosobe.

ISCIJELITI, PRONA]ISVOJ UNUTRA[NJI GLAS

Budu}i da su problemi svih èna uzrokovani djelomice ikulturom u kojoj ìve, onom koja ih programira da potrebedrugih stavljaju ispred vlastitih, da bi postale i ostale zdra-ve, ène - nagla{ava dr. Northrup - moraju iz korijena pro-mijeniti na~in razmi{ljanja i ìvljenja. Jedan od koraka utomu je aktivno mijenjanje ìvotnih okolnosti, odnosno vi-zija koja zahtijeva da se u~ini najbolje {to se moè, ima-ju}i pritom na umu da njihove ìvote nitko ne}e dovesti ured umjesto njih samih. Iscijeliti se moè, tuma~i, ako sepodsjetimo vlastite ìvotne povijesti - ne samo zdravstve-ne - i sagledamo ju iz novog kuta gledanja; iscjeljenje se,u stvari, postiè istraìvanjem, definiranjem i ponovnim ot-krivanjem svog ìvljenja. Knjiga donosi i brojne pri~e oiscjeljenju onih èna koje su prona{le svoj unutra{nji glas,po~ele zacjeljivati te, oslu{kuju}i mudrost tijela, svakogdana unositi zdravlje u svoje ìvote. Najva`nije u procesuiscjeljenja jesu, navodi, upravo informacije o èninu unu-tra{njem glasu, poru~uju}i kako valja probuditi taj "tihi"si}u{ni mudri glas intuicije u svima nama, glas na{eg tije-la, "koji smo bile prisiljene zanemarivati uslijed bolestikulture u kojoj ìvimo."

U skoro dva desetlje}a medicinske prakse postalo joj je,kaè, jasno da se ène ne mogu iscijeliti sve dok se kriti~kine preispitaju i ne promijene neka svoja uvjerenja i pretpo-stavke koje su nesvjesno naslijedile i upile iz svoje kulture,zbog utjecaja dru{tva na svoj na~in razmi{ljanja i vo|enjabrige o vlastitom tijelu. Upravo je spoznaja da postoji vezaizme|u ovisnosti i patrijarhata, rije~i su dr. Northrup, bilaod presudnog zna~enja za njeno razumijevanje uzrokakoji se skrivaju ispod naj~e{}ih ènskih zdravstvenih pro-blema. Zapadnja~ka civilizacija, tuma~i, ve} pet tisu}a go-dina po~iva na mitologiji patrijarhata, na autoritetumu{karaca i o~eva. Sustavno pot~injavanje ili nijekanjepotrebe za vlastitim izrazom i ostvarenjem samih sebe uz-rokuje, pak, golemu emotivnu bol. Da se ne bi suo~ile sboli, obja{njava, ène razvijaju ovisni~ke na~ine pona{anja- bilo da su zlostavljane, zlostavljaju same sebe, ili se raz-bolijevaju. A kad se razbole, lije~i nas, kaè dr. Northrup,patrijarhalni medicinski sustav koji prezire ènska tijela.

@ene tako postaju jo{ bolesnije ili razvijaju kroni~nezdravstvene poreme}aje za koje medicinska znanost nemaodgovore ni lijekova. I to je za~arani krug koji obiljeàvasuvremenu medicinu, zaklju~uje, ne odbacuju}i, dakako,njezine metode ukoliko su nu`ne.

Dio knjige dr. Northurp je posvetila istraìvanju razli~itihtipi~nih ènskih oboljenja, tegoba i disfunkcija svih èn-skih organskih sustava, s prijedlozima za njihovo iscje-ljenje. Iscrpno opisuje ènsko tijelo te sveobuhvatnoobra|uje pitanje poro|aja i maj~instva, poprativ{i to broj-nim upe~atljivim pri~ama svojih znanica i pacijentica.Tako|er govori o izboru na~ina i mogu}nosti lije~enja, uprvom redu prirodnim ne{tetnim metodama, savjetuje kojelijekove valja izbjegavati ako postoji drugi izbor, te korakekoje je u tomu potrebno poduzeti, a zna~ajan broj stranicaposve}en je savjetima o ispravnoj prehrani i, uop}e, ozdravom na~inu ìvota.

@ensko tijelo, ènska mudrost najsretniji je spoj spoznajasuvremene medicine, prirodnih na~ina lije~enja i ponovnootkrivene mo}i samoiscjeljenja koju svi posjeduju. To jedjelo pisano toplim, razumljivim "ènskim" jezikom, u ko-jemu svaka èna moè prona}i barem dio odgovora nasvoja uobi~ajena pitanja, vodstvo i potpora u svakodnev-nom ìvotu i ostvarenju cjelovitog zdravlja. Ukratko, ovo jeknjiga koju bi trebala imati svaka èna.

Tatjana Jalu{i}

u svijetu knjiga


"Svaka od nas mora prihvatiti na{e ènsko naslije|e ibiti njegovim svjedokom, ako èlimo ozdraviti samesebe. Ne nosimo u svojim tijelima samo osobnu bolnego i bol na{ih majki i baka, dakako nesvjesno.Mr`nja tijela je vrlo duboka u mnogim ènama - du-boka nara{tajima unatrag. Majke ve}ine nas odgaja-ne su tako da ne vjeruju svom tijelu i procesima kojise u njemu zbivaju...

... Kako se mi iscjeljujemo kroz osje}aj na{e tuge iradosti i Zemlja se iscjeljuje... Osobno iscjeljenjedovodi do planetarnog iscjeljenja. Brinuti se o sebina na~in na koji najbolje moète, jest uistinu ~in po-liti~ke borbe. @elimo li stvoriti sigurnost u vanjskomsvijetu za nas, prvo moramo stvoriti sigurnost za nasupravo u na{im tijelima. Jedino mi sami moèmopromijeniti sebe i to ne moè nitko drugi i ni{ta dru-go, {to je, ustvari, dobra vijest..." (Iz knjige @ensko ti-jelo, ènska mudrost)

OSCAR WILDE: "ZLOÊSTE MISLI"

DOBRE ZLOÊSTE MISLIPREMDA se za mjesec ljubavi, u pravilu, odabiru ro-manti~niji naslovi koji bi trebali dodatno potaknutive} ionako probu|ene osje}aje i nepravilno kucanjesrca, dopustite mi da napravim iznimku. Ako timeni{ta pametno ne postignem, {to je vrlo vjerojatno,ono }e se barem potvrditi po~etna dvojba da samvam, ipak, trebala preporu~iti ne{to drugo.

Knjiga, bolje re}i knjiìca Zlo~este misli, koja je prviput objavljena 2000. godine povodom stotegodi{njice smrti slavnog engleskog pisca OscaraWilda u izdanju meni dosad nepoznatog izdava~a([areni du}an iz Koprivnice), stigla bi i nestala s po-lica moje omiljene knjiàre da me boì}ni i novogo-di{nji blagdani nisu usmjerili u bjesomu~nu potraguza prigodnim poklonima. Kako je meni knjiga jedanod najprigodnijih poklona u svim prigodama, ja samdanima pohodila spomenuto prodajno mjesto. Iugledala je potpuno slu~ajno. Pomislih odmah najednu od mojih prijateljica kojoj }e se jama~no do-pasti misli, pa makar one bile i zlo~este, osebujnog iintrigantnog Oscara Wilda, za kojeg je jednako takopoznati G. B. Shaw rekao da je neusporedivo najboljigovornik svog vremena, mo`da i svih vremena. Ku-pim je, prema obi~aju, bez razmi{ljanja. Jer kada ku-pujem, poput ve}ine èna, razmi{ljanje ne smatramsvojom ja~om stranom.

ZLOÊSTE MISLI - PRVI PUT

Do|em ja tako doma oki}ena vre}icama i posakri-vam ih po tajnim pretincima kojih u prebukiranimormarima ima na pretek. Ali, za nevolju, Zlo~estemisli koje su, uistinu odabir aforizama, paradoksa,epigrama, primisli, dosko~ica, po{alica i kalambu-ra autora antologijskog romana Slika Doriana Graya,ostavim na stoli}u. Da ih prelistam prije nego {to ihpoklonim. Nave~er, umorna od obveza bogate sva-kodnevice, posegnem mehani~ki za knjigom. Aknjige ni za lijeka. Ujutro, onako snervana, organizi-ram ophodnju po ku}i, i dakako, na|em je dobroskrivenu u jednom od stogova novina u privatnomvlasni{tvu mog supruga, ina~e poznatog ~itomana.Ve} sam smislila napad iz sva ~etiri kuta ku}e, kojadrìm ve} tolike godine, ali sjetim se da je vrijemeblagdana, a to zna~i i blagosti, ljubavi i tako toga.Paljbu iz raspoloìvih oru`ja sam s mukom zadràlau sebi, a knjiìcu vratila u podru~je stana pod mo-jim nadzorom. Ali, ve} sutra me ponovo do~ekaojednaki scenarij!

ZLOÊSTE MISLI - DRUGI PUT

I opet se sjetih da su blagdani i opet da sam ja, bar takopi{e u knjigama, nje`na ènska du{a koja kao pametni-ja (kakva utjeha) tu i tamo zna i popustiti. Udahnem du-

boko, sjednem i razmislim. Ako mi on uporno otu|ujeba{ tu knjiìcu, onda mora da u njoj ima ne{to {to ga jeugrizlo za srce i {to bi se po onoj: s kim si, takav si!,vjerojatno i meni dopalo. Knjigu mu, kona~no, priprvom susretu, poklonim uz poljubac i blagoslov, a jaodem jo{ jedanput u istu knjiàru. I ugrabim, ovog putaza sebe, zadnji primjerak. Tko bi rekao da su se takobrzo rasprodale ba{ zlo~este misli. A svi bismo se zak-leli u svoju dobrotu. Ali, to je ve} druga tema.

I sada, kada svaki drugi u na{em sweet home ima svojeosobne zlo~este misli, (nadam se da nam k}eri jo{ uvi-jek imaju samo dobre), odu{evljenje svojim primjer-kom mogu prenijeti i na vas. Bez straha da }u jo{jedanput biti pokradena. Dakako, zaboravila sam re}ida je prijateljica, kojoj je knjiga bila namijenjena, dobi-la neki drugi naslov. Jer, tri puta samo i pomisliti, a ka-moli kupiti Zlo~este misli bilo bi previ{e. âk i za mene!

[TO SAD LJUBAV IMA S TIM?!

Kako je misli te{ko i besmisleno prepri~avati, ne}u toni poku{avati. S obzirom na velja~u, kojoj ovaj brojpripada, prenijet }u vam tek neke njegove misli o lju-bavi. One druge, sloène prema tematskim cjelinama,o razmi{ljanju i mi{ljenju, o ènama, mu{karcima,ìvotu, braku, grijehu, politici, bogatstvu i siroma{tvu,mladosti i starosti, umjetnosti i jo{ koje~emu, po-traìte sami.

Ostavljam vam da, prema uzorku koji sam odabrala,procijenite koliko su zlo~este, i misli i autor koji ih jenapisao u sad ve} davnom devetnaestom stolje}u.Bez obzira slaèmo li se s njim ili ne, morat }emopriznati da su mu ove zlo~este misli prava poslastica.Dakako, ukoliko je ~itatelj sladokusac.


u svijetu knjiga

FOTO ZAPA@AJDOLETJELI su s dalekog sjevera. Pobjegav{i od velike hladno}e u toplijekrajeve, skrasili su se na Savi kod Slavonskog Broda u kojemu je ove zimezabiljeèno "samo" minus sedamnaest stupnjeva Celzijusovih.

Premda vi{e nisu rijetkost, jer se ve} nekoliko godina uzastopce pojavljuju izimuju u Slavonskom Brodu, uvijek kada se pojave odmah su atrakcija i ma-lima i velikima. Svi ih redovito hrane i brinu o njima. A kako i ne bi kada sutako lijepi.

Stjepan Krajnovi}


- Ljubav je iluzija.

- Na svijetu ima toliko pre~ih i va`nijih stvari odljubavi.

- Ljubav po~inje zavaravanjem samoga sebe, azavr{ava zavaravanjem drugih.

- Ljubav je tako smije{na i beskorisna. Ljudestavlja na ku{nju, uvjerava ih u nelogi~ne stvari iobe}ava ono {to se ne}e ispuniti.

- Ljubavna veza ne bi smjela po~eti romantikom iosje}ajima. Trebalo bi je po~eti dogovorom, azavr{iti sudskom nagodbom.

- Mu{karci uvijek èle ènama biti "prva" ljubav,a ène mu{karcima "posljednja".

- Svaku ozbiljnu ljubavnu avanturu naj~e{}epokvari ènska duhovitost - ili èlja za istim kodmu{karaca.

- Najgore kod romanse je to {to na kraju ostavi~ovjeka potpuno neromanti~nim.

- Onima koji se dvaput ène bilo bi bolje da suse jedanput zaljubili.

- Nema vi{e prave ljubavi - ubili su je pjesnici.Toliko su i tako pisali o ljubavi da vi{e nitko nevjeruje ni njima, ni u ljubav.

- Ljubav i pohlepa opravdavaju svaki postupak.

- Ljubav je za grje{ne, a ne bezgre{ne ljude.

- Jedan poljubac katkad zna ~ovjeku uni{titiìvot.

- Vjerni u ljubavi poznaju samo jednu, manjeva`nu stranu ljubavi. Tek nevjerni spoznaju njenupravu, puno va`niju stranu.

- Ljubavna avantura je privilegija bogatih, a nezanimacija siroma{nih.

- Mu{karac moè biti sretan s bilo kojom ènom,ali samo dok je ne zavoli.

- Neshvatljivo, ali istinito: sve ène koje su menekad voljele uporno su nastavile ìvjeti, ~ak ikad je ljubav prestala!

HRVATSKA GLAZBENA MLADE@ - UGLEDAN I OZBILJAN ÎMBENIK KULTURNOG @IVOTA UHRVATSKOJ

GLAZBA KAO PROZOR U SVIJETKAD je skupina glazbenih pedagoga i entuzijasta 1954. go-dine osnovala Dru{tvo prijatelja muzike sa sekcijom Mladihprijatelja muzike, vjerojatno ni slutili nisu da su utemeljiliudrugu koja }e tijekom godina postati jednom od najva`ni-jih sastavnica glazbenoga ìvota u Hrvatskoj. Kroz organiza-ciju i programe Hrvatske glazbene mladeì, koja je dugogodina djelovala pod nazivom Muzi~ka omladina Hrvatske,prva iskustva doìvljaja glazbe i kazali{ta steklo je nekolikostotina tisu}a mladih.

NEZAOBILAZNAODGOJNO-OBRAZOVNA ULOGA

HGM ME\U MLADIMA

Poti~u}i i promi~u}i kulturu i umjetnost, posebice glazbenu,danas je HGM jedna od vode}ih udruga mladih i za mlade uHrvatskoj i prakti~ki jedina koja sustavno djeluje na podru~jukulture. Poti~u}i i promi~u}i kulturu i umjetnost, posebiceglazbenu, HGM ima nezaobilaznu odgojno-obrazovnu ulogume|u mladima, pa su njeni programi uklju~eni i u izvanna-stavne {kolske aktivnosti osnovnih {kola. Ona tako|er poti~e ipopularizira glazbeno stvarala{tvo mladih i afirmira mlade ta-lente. Zahvaljuju}i njenim programima me|unarodne razmje-ne i suradnje, brojni hrvatski mladi glazbenici, me|u kojima sui mnogi danas ugledni umjetnici, afirmirali su se i izvan grani-ca Hrvatske, stje~u}i potrebno iskustvo nastupanja i susretanjas umjetnicima iz drugih zemalja.

Ve}i dio svojih aktivnosti HGM namjenjuje {kolskoj mladeì ito naj~e{}e kroz {kolske koncerte i pretplatni~ke koncertnecikluse. Samo tijekom 2001. godine, u Zagrebu je pribli`no

720 stru~nih suradnika i 100 volontera pripremilo i izvelo pro-grame za vi{e od 17 tisu}a gledatelja, odnosno slu{atelja.HGM provodi svoj program putem gradskih organizacija u Osi-jeku, Splitu, Vara`dinu i Koprivnici, a preko mno{tva aktivista,preteìto nastavnika glazbene kulture, djeluje i u mnogim dru-gim mjestima.

ME\UNARODNI KONGRESME\UNARODNE GLAZBENE MLADE@I

2004. GODINE U HRVATSKOJ!

Hrvatska glazbena mlade` je ~lanica Me|unarodne glazbenemladeì (Jeunesses Musicales International - JMI) kojoj jesjedi{te u Bruxellesu. To je ugledna me|unarodna organiza-cija koja, pod pokroviteljstvom UNESCO-a, danas djeluje u60 zemalja na svim kontinentima. Kakav je ugled HGM-a ume|unarodnoj organizaciji svjedo~i i to {to }e se Me|una-rodni kongres JMI, s bogatim prate}im koncertnim progra-mima Svjetskoga zbora i Svjetskoga orkestra JMI, odràti2004. godine u Hrvatskoj i to u Istri. U toj }e godini HGMobiljeìti dvostruki jubilej: 50. obljetnicu djelovanja organi-zacije i 35. obljetnicu djelovanja njenog Me|unarodnog kul-turnog centra u Gro`njanu.

KULTUROM OBNOVITI I OSVOJITIGRAD, NAJKRA]A DEFINICIJA

PROJEKTA HGM U GRO@NJANU

Jedan od najzna~ajnijih segmenata djelatnosti Hrvatske glaz-bene mladeì je Me|unarodni kulturni centar Hrvatske glaz-

bene mladeì u Gro`njanu. Kulturni centar u Gro`njanu reali-zacija je ideje za~ete jo{ 1969. godine o me|unarodnomkulturnom centru mladih kao mjestu susreta i razumijevanja,kulture i umjetni~kog stvaranja No, on je uz to i bitan ~imbe-nik revitalizacije Gro`njana kao specifi~nog urbanog i kultur-nog sredi{ta Istre.

Samo mjesto Gro`njan odabrano je nakon poziva tada{njeSkup{tine op}ine Buje Muzi~koj omladini, dana{njoj Hrvat-skoj glazbenoj mladeì, da u Gro`njanu organizira neki od vi-dova svoje djelatnosti i da tako, nakon ustanovljene likovnekolonije i progla{enja Gro`njana ranih {ezdesetih godinaGradom umjetnika, Gro`njanu pridijeli glazbenu dimenzijuukupne revitalizacije. Kulturom obnoviti i osvojiti grad, naj-kra}a je definicija gro`njanskog projekta koji se odvija u pet-naest ku}a koje je HGM obnovila i obnavlja ve}desetlje}ima. Za obnovu gro`njanskoga centra HGM, nedav-no su u Lisinskom koncertirali i Zagreba~ki solisti s proslav-ljenim violinistom Stefanom Milenkovichem.

USAVR[AVANJE MLADIH BUDU]IHGLAZBENIKA POD MENTORSTVOM

PRIZNATIH STRU^NJAKA

Me|unarodni kulturni centar HGM u Gro`njanu, u srednjovje-kovnom gradi}u smje{tenom na vrhu breùljka u srcu Istre, aipak blizu mora, nudi sve {to je mladim umjetnicima potreb-no - ti{inu, mir, glazbu, ulice grada, staze u prirodi, umjet-ni~ke galerije, koncerte i - {to je najva`nije - rad s vrsnimprofesorima. Kao primjer moèmo spomenuti neka imenasvjetski poznatih umjetnika koji su bili ili jo{ uvijek jesu pri-

sutni kao voditelji majstorskih te~ajeva i projekata u Gro`nja-nu: Lutoslavsky, Krauze, Sebon, Delangle, De{palj, Benda,Gutmann, Krpan, Hayashi, Tran Van Khe, Sao Marcos, [afran,@islin, Rerberg, Baumann, Arnold, Price...

Rad u Centru omogu}uje mladim budu}im glazbenim profe-sionalcima usavr{avanje pod mentorstvom priznatihstru~njaka, susret sa suvremenom pedago{kom praksom teprezentaciju vlastitih stvarala~kih i izvo|a~kih sposobnosti.Odràvaju}i koncerte, oni Gro`njanu i okolici poklanjaju diosvog talenta. Istodobno se omogu}uje, kako na{im tako i, {toje zna~ajno, inozemnim polaznicima te~ajeva, upoznavanje sna{om glazbenom ba{tinom i suvremenim glazbenim stvara-la{tvom. A inozemni polaznici ~ine skoro polovicu gro`njan-skih gostiju.

HGM AFIRMIRA I D@EZ

Program Me|unarodnog kulturnog centra moè se podijelitina nekoliko osnovnih skupina: glazbene projekte (koji obuh-va}aju majstorske te~ajeve za pojedine instrumente, rad or-kestara, rad komornih ansambala, zborova), izvanglazbeneprojekte (ples, kazali{te, strip, film, arhitektura, etnologija,novinarstvo), ostale programe (humanitarne akcije, gostuju}iansambli i orkestri, seminari drugih udruga i me|unarodnihorganizacija,...), koncertnu djelatnost (koncerti polaznikate~ajeva, njihovih voditelja, gostuju}ih solista, komornih an-sambala, orkestara i zborova) i to kako u Gro`njanu tako i udrugim gradovima Istre. Bogata koncertna aktivnostgro`njanskoga MKC-a uobli~ena je i u manifestaciju

Gro`njansko kulturno ljeto, koje svake godine posjeti nekoli-ko tisu}a gostiju iz okolnih priobalnih turisti~kih mjesta.MKC je upravo dobio i svog novog umjetni~kog ravnatelja.To je Sa{a Britvi}, na{ istaknuti mladi dirigent koji se prosla-vio kao zborovo|a Akademskoga zbora "Ivan Goran Kova~i}",a osim docentskog rada na Muzi~koj akademiji u Zagreburavna i Hrvatskim baroknim ansamblom.

Hrvatska glazbena mlade` u posljednje vrijeme je iznimnoangaìrana i na afirmaciji dèza. Osim majstorskog te~aja uGro`njanu, kojega, uz skupinu vrsnih dèzera iz nekoliko ze-malja, vodi na{ proslavljeni vibrafonist Bo{ko Petrovi}, upravose stvara i Big Band HGM-a. Njegov je umjetni~ki voditelj SigiFeigl, ina~e profesor dèza na Akademiji primijenjenih umjet-nosti u Grazu, a svoj prvi veliki nastup Big Band planira 21.lipnja u Zagrebu, na Cvjetnom trgu. u ~ast Svjetskog danaglazbe. Toga se dana, naime, svake godine u vi{e od stotinuzemalja svijeta, na ulicama i trgovima glazbom predstavljajuglazbenici, slave}i po~etak ljeta. HGM }e, u suradnji s Francu-skim kulturnim institutom i Gradskim uredom za kulturu i ovegodine obiljeìti ovaj dan na nekoliko lokacija u Zagrebu.

[TO SVE MO@E UDARALJKA{KIORKESTAR BING BANG?!

HGM ima jo{ jedan ansambl: Udaraljka{ki orkestar BingBang, koji djeluje pod umjetni~kim vodstvom Igora Le{nika.To je pravo osvjeènje na glazbenoj sceni. Upravo je nevjero-jatno {to i kako moè udaraljka{ki orkestar izvesti bez pomo}ii pratnje drugih instrumenata. To su ovih dana (24. velja~e)mogli ~uti i vidjeti i brojni posjetitelji vrlo zapaènoga kon-certa Bing Banga koji je odràn u velikoj Koncertnoj dvoraniVatroslava Lisinskog.

Biennali, memorijali, smotre, me|unarodna gostovanja i jo{puno drugih programa odvija se {irom Hrvatske u organizaci-ji HGM-a. Bogata tradicija i veliko iskustvo u radu s mladimana podru~ju afirmacije glazbene kulture i mladih glazbenikasvrstava Hrvatsku glazbenu mlade` me|u ugledne i ozbiljne~imbenike kulturnog ìvota u Hrvatskoj.

Goran Beus Richembergh

HRVATSKA GLAZBENA MLADE@ JE UDRUGA SA SKORO PEDESETOGODI[NJOMTRADICIJOM NA PODRU^JU PROMOCIJE GLAZBENE KULTURE ME\U MLADIMA.ZAHVALJUJU]I OVOJ UGLEDNOJ ORGANIZACIJI, NEKOLIKO STOTINA TISU]AMLADIH JE STEKLO PRVA GLAZBENA I KAZALI[NA ISKUSTVA, A SKORO DANEMA GLAZBENOG ILI KAZALI[NOGA UMJETNIKA U HRVATSKOJ KOJI NIJESURA\IVAO S HRVATSKOM GLAZBENOM MLADE@I

BING BANGU Me|unarodnom kulturnom centru u Gro`njanu, osam se-zona muzicirali su najpoznatiji udaraljka{i svijeta, koji za-jedno s polaznicima stvaraju glazbu na svim udaraljka{kiminstrumentima. Takvo iskustvo potaklo je ideju osnivanjaansambla koji bi se prema atraktivnosti i kvaliteti izvedbedoveo u sam vrh europskih omladinskih orkestara.

U sije~nu 2001. godine promocijskim koncertom u surad-nji s Muzi~kom akademijom iz Zagreba i Glazbenom {ko-lom Vatroslava Lisinskog iz Bjelovara i gostima iz Slovenijei Austrije utemeljen je UDARALJKA[KI ANSAMBL HGMBING BANG u èlji da se bogato gro`njansko isksutvo mu-ziciranja preto~i u stalno djelovanje nacionalnog ansam-bla. Umjetni~ki voditelj ansambla je prof. Igor Le{nik.

Nakon promocijskog zagreba~kog koncerta, ansambl je ti-jekom 2001. godine imao jo{ niz koncerata u Zagrebu, ali iu drugim hrvatskim gradovima.

Kako bi obogatili svoj repertoar, a i na{u glazbenu scenu,neobi~no i vrlo atraktivno spojeno je zajedni~ko muzicira-nje orgulja i udaraljki, pa su rezultati postignuti tim spaja-njem iznimno zanimljivi.

Glazbeni program obuhva}a gotovo sve stilske pravce, odbaroka do suvremenih inozemnih i hrvatskih skladatelja.

oko kulture


DJECA - @RTVE NASILJAPOZNATO je da je u 16. stolje}u u Francuskoj dojen~adkoju su majke nosile vezane za sebe, katkad sluìla za igruodraslima i bila nabacivana kao lopte zadobivaju}i pritomte{ke ozljede. Francuski lije~nik Felix Descuret iz 18. sto-lje}a smatra se Freudovim prethodnikom, najvi{e stoga {toje shvatio da su mentalni poreme}aji odraslog vezani uznjegove infantilne psihi~ke te{ko}e i time je prvi put spoz-nao svu va`nost emocionalnog odnosa izme|u majke i dje-teta. Potrebno je spomenuti da je obitelj socijalnainstitucija koja se razvijala s ~ovje~anstvom, da bi danaspostigla svoju nuklearizaciju u okviru urbanih sredina su-vremene civilizacije.

Dijete moè biti `rtva odrasle osobe koja izraàva svojuagresivnost ili seksualne èlje nad djetetom. Agresija semoè o~itovati ili u obitelji ili izvan nje.

SUROVI RODITELJI NE OSJE]AJU SEKRIVIMA

Problem brutalnosti prema djeci unutar obitelji bio je po-sljednjih desetlje}a iznesen na vidjelo {irokoj javnosti uzodre|eni broj jasnih ~injenica skupljenih u tisku i prezen-tiranih u sredstvima javnog priop}avanja.

Dijagnostika je ~esto te{ka zbog djetetove male dobi, ro-diteljskog poricanja i njihova odbijanja da odu k lije~niku.Naj~e{}e su ko{tane ozljede: frakture duga~kih kostiju, lu-banje s ekstraduralnim intrakranijalnim cerebralnim he-matomima, ali jednako tako i subduralnim. êste subukalno - nazalne lezije i o~ne anomalije. Ve}inu djeceroditelji su tukli, ona nisu i{la u {kolu, a obitelji su sa so-cioekonomskog stajali{ta bile vrlo defavorizirane, gra-ni~ne, a u njima su vladali alkoholizam i prostitucija.

Obi~no je surovost pokazivao jedan roditelj, naj~e{}emajka, a drugi je roditelj pritom bivao za~u|uju}e pasi-van. Stru~njaci su upozorili na pove}ane zahtjeve brutal-nog roditelja i na potpuno nepoznavanje specifi~nihpotreba i kompetencija novoro|en~eta te dobi.

êsto se zapaàlo da se surovi roditelji ne osje}aju krivi-ma, smatraju}i da je to za korist dobra odgoja. Djeca sureagirala ili pasivno{}u ili pak agresivno{}u, a i jedan idrugi na~in obi~no bi poja~avao roditeljsku agresivnost.

U mnogim zemljama zakonski je regulirana za{tita djeceod surovog zlostavljanja, koja predvi|a da se obavijestemjerodavna tijela koja imaju sva ovla{tenja da za{tite dje-cu - `rtve nasilja. Jednako tako, postignuto je da jelije~nik u takvim slu~ajevima oslobo|en profesionalnetajne i obvezan je obavijestiti sudske vlasti o postoje}imokolnostima koje zahtijevaju daljnji postupak. On se, una~elu, naj~e{}e sastoji od zbrinjavanja djece u obitelji-ma i od obveznoga psihijatrijskog pregleda i lije~enja.

INCEST - Ê[]I OBLIKNASILJA NAD DJECOM

ê{}i oblik nasilja nad djecom predstavlja incest. Incestje specijalizirani tip seksualnog napada koji odgovaratransgresiji zabrane incesta na kojoj se temelji suvremenacivilizacija. Odnosi izme|u oca i k}erke, majke i sina, bra-ta i sestre ulaze u okvir incesta.

Smatra se da odnosi izme|u majke i sina i incesti homo-seksualnog tipa imaju najgoru prognozu.

Incest izme|u oca i k}erke puno je ~e{}i. Ti incestni od-nosi ne mogu se razumjeti druk~ije nego u okviru trokut-nog stanja s implicitnim udjelom k}erke i {utljivimsudioni{tvom majke.

Otac moè imati odre|en broj psihi~kih zna~ajki:

- otac svoju ènu zamijeni svojom k}erkom koja postajepravi partner i ta je veza manje ili vi{e trajna u skladu smentalnom strukturom mu{karca i njegove k}eri ljubavni-ce. To je otac "koji ima prevelik duh za takvu obitelj".

- otac je pomalo avanturist i zadovoljava se objektom na-dohvat vlastite èlje.

- neuroti~ni otac, napu{ten od ène, s mazohisti~komstrukturom.

Majka ima odre|enu ulogu u incestnim odnosima, ~estoje hladna, agresivna, seksualno odbijaju}a i "... zbog ne-sposobnosti da prihvati ulogu supruge, zaduùje timesvoju k}er, daju}i joj ulogu supruge i ljubavnice vlastitaoca i prenose}i tako na nju ulogu koju ona osobno nemoè imati".

Dijete je naj~e{}e pasivno i osje}a dvosmislenost svojegakta kao donacije (davanja) i impozicije (nametanja) isto-dobno. Ono svoj akt moè doìvjeti:

- s uàsom

- prihva}anjem u sukobu

- potpunim prihva}anjem.

Psihi~ki razvoj adolescentkinje funkcija je prihva}anja iliodbijanja incestnog stanja i eventualnih sudskih progonaoca.

Druga ~injenica koju treba naglasiti jest "maj~ino pozna-vanje incesta, nikad ne kida obiteljsko jedinstvo kojeodràva uvijek, ~ak i pri podizanju optu`be protiv oca".

PRIVU]I POZORNOST ILI SKINUTIKRIVNJU S DRUGOG ^LANA

OBITELJI?

Djeca ro|ena od incestnih roditelja u odnosu 1 : 2 imajurazli~ite psihopatolo{ke nedostatke, koji se mogu razmo-triti sa stajali{ta multifaktorskog odre|enja.

Vrijednost je svjedo~enja u djeteta sloèno: njegov fanta-zijski ìvot vrlo je bogat, stvarnost i privid ~esto su pomi-je{ani, osobito ako su djeca potaknuta ili navedena naodgovore koji idu na ruku njihovim èljama.

U studiji o laìma u djeteta evocira se samooptuìvanjekod psihopata koji time èle privu}i pozornost na sebe ilidjeca koja time èle skinuti krivnju s drugog ~lana obitelji.

Puno je ~e{}i i puno sloèniji oblik kojim se sluì dijetekoje optuùje ili potvr|uje optu`be odraslih. Uvijek je rije~o fizi~kim napadima protiv djeteta (surovost, seksualnaagresija) jednog ~lana obitelji ili katkad izvanobiteljskeokoline (nastavnik, susjed).

Odre|en broj sudskih afera u svezi s ovom problematikom~esto su tema novinskih napisa ili filmova.

Klevetni~ke optu`be mogu otkriti:

- bilo ma{tovitu aktivnost koja se konkretizira u optu`bama

- bilo reakciju osvete, agresivnosti ili potisnutu èlju pre-ma voljenoj osobi.

Na taj na~in "istina ne izlazi uvije na usta djeteta", kojeprezentira nesvjesno istinu drugih, upotrebljava je i izazivaskandale.

Ante-Ton}i Despot, dr. med.

zlostavljanje


DIJETE MO@E BITI @RTVA ODRASLE OSOBE KOJA IZRA@AVASVOJU AGRESIVNOST ILI SEKSUALNE @ELJE NAD DJETETOM, AAGRESIJA SE MO@E OÎTOVATI U OBITELJI ILI IZVAN NJE

ANA I IVAN MARAS

JABUKA NEPADA DALEKOOD STABLA...UVIJEK sam se pitala otkud ta velika energija Senki Ma-ras, koja je u splitskoj Elektrodalmaciji referent u Odjeluza elektronsku obradu podataka, a uz to i tajnik na{egKluba darovatelja krvi te vrijedni pomo}nik brojnih hu-manitarnih udruga. A, kada je susretnete, vje~io je na-smije{ena i spremna za razgovor. Koji je odgovor? Ljudise, jednostavno, takvi (ili onakvi) ra|aju. Pa nas ondaponekad ljuti {to su nam djeca naslijedila na{e nezgod-ne naravi. Ali, Senka razloga za ljutnju nema. Njezini su,Ana i Ivan, bez ikakve dvojbe naslijedili djeli} njene ne-umorne volje i usmjerili je u neke svoje vode.

GLUMICA ANA

Tako je Ana, vje~iti odlika{ i student druge godine bio-logije i kemije na splitskom PMF-u, od svoje tre}e go-dine okrenuta daskama koje ìvot zna~e, u po~etkusamo ple{u}i u "Mozaiku", a potom u~e}i osnove scen-skog izraàvanja u Gradskom kazali{tu mladih u Splitu.Za njom je niz uloga, glavna u "Do{la sam se posluìtitelefonom" i jedna od najva`nijih, uloga Puka i "Snuivanjske no}i". Tako je upala u o~i ljudima iz HNK te jeangaìrana u "Tetoviranoj ruì" i "Glembajevima". Sovom je predstavom ve} proputovala i izvan granicaHrvatske. U {ali }e re}i da joj uloga sluàvke ne leì, jertraì {utnju i pokornost, a njena se neobuzdana narav utu sliku stra{no te{ko uklapa. Ali, Ana je oduvijek voljelau~iti, pa su tako za njom i tri strana jezika i jedan bora-vak u Americi u obitelji unuka velikog Ivana Me{trovi}a,gdje je imala ugodnu zada}u - upoznati njegovu djecu sHrvatskom. I, to ni izdaleka, nije sve. Ana se oku{ala u{kolskom novinarstvu, ali i u pisanju poezije, crtica ikra}ih scenskih uradaka. Dio toga objavljen je u zajed-ni~kom zborniku Knjièvnog kluba mladih, a plaketu jezasluìla za najbolji rad posve}en boravku Svetog Oca uSplitu.

Danas je Ana donijela odluku kojoj su se roditelji dugo su-protstavljali. Ali, kada su je tijekom Splitskog ljeta vidjeli upredstavi, pokleknuli su i prihvatili zamisao da se Ana, uzpomo} svog mentora, Ksenije Prohaska, poku{a na jesenupisati na Akademiju. Vjerujemo da }e, ova vi{estruko na-darena mlada djevojka, uspjeti ostvariti svoj san i da ne}eodustati dok ga do kraja ne dosanja.

[PORTA[ IVAN

Tri godine mla|i Ivan, pri zavr{etku je srednje elektroteh-ni~ke {kole i ve} je po~etkom velja~e na juniorskom ruko-metnom prvenstvu Hrvatske, sa svojim klubom"Brodomerkur", osvojio prvo mjesto i zlatno odli~je. Pobi-jedili su sve mom~adi bez izgubljena boda. A, po~eo je satletikom, tr~anjem na duge i kratke staze. Ali, Ivan ne volibiti sam, potreban mu je grupni poticaj, zato poku{ava u"Hajduku" i nakon selidbe u Solin, odlu~uje se za rukomet.Tamo je prona{ao sebe, a treninzi i utakmice bili su pravomjesto utro{ka vi{ka energije. Toliko bi od tog vi{ka tamoiscrpio da vi{e nije ostajalo ni{ta za doma}e sukobe sa se-strom. îtava je obitelj odahnula! Premda puno {utljiviji odsestre i vi{e vezan za ku}ne odluke, u njega je, kako domakaù, energije i snage i za na Mjesec odletiti.

Nakon Biograda, gdje se prvenstvo odràvalo i burnih na-vija~a koji su ga bodrili u o~evoj organizaciji, Ivan jedoìvio svoj trenutak slavlja i radosti. Sada je za jedan veli-ki korak bliì svom snu - ulasku u prvu mom~ad. A nakonsrednje {kole èli nastaviti u~iti trenerski posao. Kako"vo}e ne pada daleko od stabla", smatramo da su u vrtuobitelji Maras ove mladice doista na{le plodno tlo.

Vero~ka Garber

nadarena djeca


"Brodomerkur", juniorski rukometni prvaci Hrvatske i Ivan Maras - prvi slijeva ~u~i

Ana Maras nakon predstave s glavnim glumcem"Glembajevih" Josipom Gendom

FOTOZAPA@AJ

IMA TU NE[TO!NEKI ~udni i nepredvidljivi ljubavni virus kruì prostornorazbacanim PP HE Jug. Pohodi nas i napada u svakodoba i u svim pogonima, ~ime postiè po~etnu prednost.I dok ga mi o~ekujemo u, primjerice, velja~i kada nam ima~ke daju svoj svijetli primjer tijekom dugih, tamnihno}i, on se pojavi u svibnju, rujnu ili sije~nju. Jedanputu Stru~nim slu`bama, drugi put u Pogonu HE Orlovac,tre}i put tko zna gdje. Jedino potvr|eno pravilo odnosise na struku zaraènih. Naime, uo~eno je da, bez iznim-ke, za sada pobolijevaju zaposlenici tehni~ke struke,po~ev od tehni~ara preko inènjera pa sve do doktoraznanosti.

Kao potvrdu prilaèm fotografijutku na kojoj se jasno videdvoje fri{ko zaljubljenih - Marija [i{ko iz Stru~nih slu`bi iStipo Kuli{ iz Pogona HE Orlovac. Ljubav je planula na

terenu i uskoro ozakonjena pred oltarom. Kolegice i kole-ge su im na prigodnom domjenku, zaèljeli da uìvaju usvim blagodatima bra~nog ìvota. I dakako, da {to prijeporade na malim Kuli{ima.

M. @. M.

Kolegice i kolege na prigodnom domjenku Kuli{a

ANDREJA KOVAÊVI], SLIKARICA IZ ELEKTROSLAVONIJE

MOJE SLIKE, MOJI OSJE]AJIPREKRASNO je razgovarati s pametnom, mladom iotvorenom osobom, koju osim toga krasi osmijehkoji plijeni, boja glasa koja vam drì pozornost,krhkost koja je, u stvari, samo privid (jer ona vrlo~vrsto stoji na zemlji) i, povrh svega, iznimna kreativ-nost. Upravo takva je Andreja Kova~evi} iz Slu`be zaprodaju i odnose s potro{a~ima osje~ke Elektroslavo-nije. Neki }e ju mo`da lak{e prepoznati po prezimenu- Mi{~evi}, budu}i da je njezin otac Damir Mi{~evi}zaposlen u Odsjeku za mjerenje i za{titu Pogona di-stribucija plina.

U svojih malo vi{e od 20 godina, kaè nam, dosta jetoga proìvjela i - izi{la kao pobjednica, i to zahvalju-ju}i bojama i svojim slikama. Prevladala je posljedi-ce dviju te{kih prometnih nesre}a, jednako tako ineda}e Domovinskoga rata, kada je kao mlada dje-vojka pred kojom se upravo otvarao svijet moralaoti}i od ku}e iz Tenje u tu|u zemlju - u Austriju, gdjesu neki strani i nepoznati ljudi pokazali kako dobro,ipak, ima posljednju rije~. Nadvladala je sve to i zatoje danas jo{ ~vr{}a i jo{ samosvjesnija.

SUVREMENI SLIKARI,AVANGARDA I EKSPERIMENTI

Slika prelijepe slike, pomalo avangardne i nevje{tuoku mo`da nerazumljive, ali koje, kako je rekla, naj-bolje govore o njezinim osje}ajima. Jasno, ako ihznate pro~itati. Radi u tehnici uljane pastele, olovci,drvenoj bojici, no vje{ta je i u oslikavanju svile, izradicvjetnih aran`mana, ~estitki, nakita. Samouka je, ba{kao i njezin otac koji joj je prenio taj prekrasan dar idao osnovne upute. Radi s prirodnim materijalima iisti~e suho cvije}e, {to, izme|u ostalog, govori ostilu i kulturi ìvljenja te mlade ène. Naàlost,Andreja i ve}ina mladih kreativnih ljudi u Osijeku tovrlo te{ko mogu pokazati. Me|u slikarskim uzorimana prvom mjestu joj je Vincent Van Gogh, u svoje vri-jeme avangardan slikar kod kojega postoji, podu~ila

nas je, vrlo zanimljiva kombinacija razli~itih tehni-ka, a osim tog velikana voli i suvremene slikare.Rado eksperimentira: tako je, priznala nam je, najednom {kolskom satu dok je {iljila olovku, na papi-ru ostala fina pra{ina koju je raznijela prstima i -do{la do nove tehnike, koja opet nudi bezbrojmogu}nosti ukoliko se, promijeni vrsta papira ilimaterijal u kojem radite.

ÎST BIJELI PAPIR I SLIKA U GLAVI

- Na svojim slikama kombiniram tople i hladne boje inajvi{e sam se prona{la rade}i u uljanim pastelama~ija se toplina i plasti~nost dodatno moè, {to samsama prona{la, pove}ati prstima. Kao {to to kaè mojtata - ima{ li ~ist bijeli papir pred sobom, a u svojojglavi sliku - to je ve} pola posla. U srednjoj {koli, arije~ je o osje~koj Jezi~noj gimnaziji, moja je profeso-rica Marija Medak nekolicinu u~enika, me|u kojimasam bila i ja, okupljala i pou~avala na "likovnjacima".Zapazila je moje radove i kad je bila kakva prigoda,uvijek je za njih pronalazila mjesto na {kolskim panoi-

ma. Za vrijeme jedne svoje faze bila sam, op~injenageometrijskim likovima, premda mi geometrija, a nimatematika, u {koli ba{ i nisu bili najomiljeniji pred-meti. Zapaèno je, jednako tako da u grafici ~esto kaomotiv koristim uplakanu djevojku, koja skriva lice, a tuje jo{ i poru{ena ku}ica. U grafici, ako je dobra olov-ka, velika je mogu}nost sjen~anja, {to ostavlja vrlodobar dojam i {to tako|er volim raditi.

Kaè nam da svoje slike ne moè definirati, jer takodopu{ta onome tko ih promatra maksimalnu kreativ-nost, pa svatko moè imati svoje vi|enje, a ona ihkaè - osjeti.

VATROMET BOJA I @UTA RU@A

Slike su joj àrkih boja - to je zapravo vatromet boja.

- Mo`da u mojim slikama kriti~ari i ne mogu na}i nekuosobitu kvalitetu, ali rade}i ih postièm unutra{nji miri bez njih ne bih mogla "prevaliti preko le|a" te{ka vre-mena u svom ìvotu. Sada kad sam postala mama isupruga, moje slikanje je malo oti{lo u drugi plan. No,ne àlim se, jer i ovo novo {to mi se doga|alo u po-sljednje dvije godine iziskuje puno kreativnosti i nudibeskraj ljepote. Ne mogu to opisati rije~ima, ja to mo-ram naslikati, kaè nam i pripominje kako bi to u~inilauz dominaciju bijele podloge koja bi se lagano preli-jevala u nje`nu ljubi~astu boju, a ona opet postupnou plave tonove.

Ni jedna Andrejina slika ne sugerira {to se mora osje-titi dok ju promatrate: Uìvam, kad ju gledate i jakosam sretna kad mi kaù da moja slika uklanja lo{eosje}aje. Volim sve boje i ne mogu niti jednu favorizi-rati. Tako je crvena - vatra, ljubav, to sam ja. Pa krasnesu ùta i naran~asta, plava je spokoj i zagrljaj mogasupruga, a moja Lucija - je duga, sve nje`ne boje ovo-ga svijeta, moje Sunce i moj @ivot.

Doznajemo i to da Andreja dobro govori engleski injema~ki, da voli fino jesti ali i kuhati, u ~emu njenakreativna crta dolazi do punog izraàja. Kaè da voliljeto - zbog mora i svih krasota koje nudi mediteran-sko podneblje, a od cvije}a joj je u samom vrhu lje-stvice - ùta ruà.

Lj. Bobali}

FOTOZAPA@AJ

SELA^KE BIJELELJEPOTICENE vjerujem da je itko pro{etao sela~kom rivom, a da mu sena ovom mjestu, makar na trenutak, nije dogodio okozapaàj.Mi smo, pak, uz oko koristili i fotoaparat svjedo~e}i o ljepotiovih bijelih ljepotica, obasjanih zimskim suncem. Kad sunceode na po~inak, bijele }e ljepotice, poput velikih srodnicasvjetiljki sa suprotne strane {etali{ta, zasjati punim sjajem. Atek ljeti? Ova }e bijela udruga podariti svoju blje{te}u rasko{putniku i namjerniku.

Lj. Mileti}

Andreja Kova~evi} s ocem Damirom Mi{~evi}em koji

SLIKAJU]I, ANDREJA POSTI@E UNUTRA[NJI MIR, ABEZ SLIKA NE BI MOGLA PREBRODITI MNOGETE[KE TRENUTKE U SVOM @IVOTU

na{i izvan HEP-a

57

kri`aljka


Odgonetka kri`aljke iz pro{log broja (vodoravno):

Djelotvornost, Veliki Erjavec, Aretino, Edam, doga, Omi{anin, Eli, O, Aral, Ra,sijeno, ivik, R, emanacija, Ind, T(homas) M(ann), otima~ina, gin, Ajanin, Na,o{it, etacizam, Devetnica, Grk, I, Obri, [(i{ko) M(en~eti}), A.E.T., njak, Ni,Alari, kamare, imitat, nju{enje,etilen.

RIKARD NAKI] SLIKAR IZ DP ELEKTRA ZADAR

SKLADNOST GLAZBE I SLIKARSTVAKADA nazovete 9820 na podru~ju zadarske Elektre, javit}e vam se ugodan glas Rikarda Naki}a, referenta u callcentru. Ali, tek kada poèlite posjetiti taj radni prostor,doìvjet }ete pravo iznena|enje. Bijeli zidovi nevelikogureda predstavljaju svojevrsne izlo`bene panoe. Akvare-li, gva{evi zadarskih motiva, gipsani odlijevci grbova ijedno ulje na platnu ure{uju Rikardov radni kutak. Me|ugrbovima isti~e se onaj obiteljski sa sidrom, krilom gale-ba i obrisima oto~i}a. Njegov je otac jo{ u davnim vre-menima vladavine Mle~ana kupio plemstvo i postaovlasnikom oto~i}a O{ljaka, u kojega Riki ~eznutljivo upi-re pogled kroz prozor svoje sobe. Od oca nije naslijediosamo ljubav prema O{ljaku, nego i onaj poseban, pre-sudni gen, onu ìcu darovitosti i nadahnu}a koja se nemoè kupiti i koja ga je od najranije mladosti tjerala dase okruùje ljepotom vlastite kreativnosti. Otac je, nai-me, ~itav ìvot slikao, radio kao {ef ra~unovodstva i pre-davao klarinet u glazbenoj {koli, pa nas ne ~udi da se utom Rikardovom genu skladno pomije{ala glazba i sli-

karstvo. Udovoljavaju}i jednom i drugom, zavr{io je niùglazbenu {kolu i s nepunih trinaest godina svirao violinuu prvom komornom orkestru pod dirigentskom palicomV. De{palja i dobijao nagrade za dizajn plakata dje~jihfilmskih festivala. Za svoje prve poteze bojom i olovkom,a posebice kiparskih izrada maketa starog Zadra, zahva-lan je prof. Govor~inu iz osnovne {kole, ali i svom stricuLjubomiru, akademskom i dvorskom slikaru koji ga jenau~io voljeti Vidovi}a i da je odsjaj predmeta u vodiuvijek tamniji. On sam }e re}i da je i od majke, neg-da{nje zaposlenice na{e tvrtke, naslijedio tako|er ne{to{to jako voli - HEP. Zbog oba naslje|a, mi smo danas snjim.

- S violinom se vi{e ne druìm ~esto, ali ponekad svirammandolinu u klapama. Moj je brat ~lan grupe Riva. Jedno-stavno, ne moè se sve sti}i, jer dan ne traje toliko dugo -kaè R. Naki}. - Sve {to traì puno vremena ja izbjegavam,jer sam po naravi vrlo nestrpljiv ~ovjek. Tako sam prestaoraditi i s keramikom i zadrào se samo na gipsanom, plit-kom reljefu te akvarelima i gva{evima koji se brzo su{e i netraè, kao ulje, puno rada, ~ekanja, su{enja boje, jednomrije~ju, strpljenja. Ipak, ulje mi je najdraè. Ako je suditi pomom ocu, koji je svoju prvu izlo`bu napravio tek u svojoj86. godini, ja sam slikarski jo{ uvijek mlad i imam vreme-na, pa }e mo`da i ulja do}i na red.

A, pripremanje izlo`be od njega bi traìlo jo{ dodatnogvremena i rada, jer mu se brojna djela nalaze u inozemstvui bilo bi ih te{ko okupiti. Ponekad i ove uredske budu pok-lonjene, pa je i ova s vjerskim motivom skidanja Krista skrià namijenjena k}erki, a kako su mu zidovi tu`ni bez sli-ka, prisiljen je stalno raditi i donositi nove. Premda, kaè,od svake mu se slike jako te{ko odvojiti. Najdraì motivisu primorski krajobrazi, ali i potankosti gradskih zdanja.

Ponekad radi i apstrakcije, ali je odlu~io u budu}nosti ra-diti vi{e nijansiranih gva{eva upravo s malo poznatimgradskim motivima. Vje~ito èljan kretanja, na{ Rikard ioko obiteljske ku}e stalno ne{to oprema, ponekad trav-njak, ponekad ribnjak ili vodoskok.

- Sada radim pokraj ku}e svoju vlastitu "crkvicu", kako na-zivam svoj atelje i tada nikome ne}u smetati i nitko ne}e zamnom pospremati. Supruga ~esto prigovara da {porki-vam, ali kada je slika gotova onda kaè - ovo ti je lipo. ôv-jek mora imati neki svoj kutak.

Srcem je najvi{e vezan za jedan akvarel u kojem je slagaoboje stilom goblena ili lego kockica te jedan {umski kra-jobraz u pastelu. Kaè da su to slike iz vremena kada smose svi jo{ voljeli druìti, pa zbog toga pamti i zajedni~ke{portske Elektrijade. Posebno mu je ostala u du{i ona naBra~u, kada je kupio u kiosku drvene bojice i impresioni-sti~kim stilom nacrtao motiv Postira, zami{ljaju}i ih u vre-menu prije dva stolje}a. U èlji za zajedni{tvom, rekaonam je za kraj:

- Predlaèm da se organizira jedna zajedni~ka izlo`ba svihslikara HEP-a i to s humanitarnom svrhom, primjerice zadjecu poginulih branitelja. Svaki bi slikar-hobist izloìo svo-ja dva, tri rada i oni bi bili izloèni otvorenoj prodaji. Vjeru-jem da bi se svi odazvali.

Primijetili smo da ova zamisao Rikarda Naki}a nije novai da smo o njoj vi{e puta razmi{ljali i pisali, pa je i opet,u cijelosti podupiremo.

Vero~ka Garber

na{i izvan HEP-a


RADOSTI VELJAÊ

POKLADE UELEKTRODALMACIJIU NA[EM je narodu velja~a ènskog roda. Sada kada jeve} pro{la, moèmo samo zaklju~iti: {teta {to je jedina i{to tako kratko traje. Jer, ova je posebice imala jedanpovijesni ènski pe~at - dala nam je Janicu. Premda seba{ nijedan doga|aj s ovim ne moè usporediti, mi}emo se prisjetiti da nas za velja~u veù i neke drugeradosti. Pa su tako u nju smjestili Dan zaljubljenih ipoklade.

I ovih se dana, premda nisu olimpijski, na{i ljudi uje-dine u smijehu i {ali. Zato smo u na{oj ozbiljnoj tvrtki,u po~esto otu`nim hodnicima splitske Elektrodalmaci-je, zabiljeìli djeli} pokladnog utorka. Zahvaljujemokolegicama koje su nas tih deset minuta uspje{no raz-veselile, a pomislili smo kako bi u vrijeme ma{kara i{alterski slu`benici trebali nositi neku zgodnu i pri-vla~nu masku - vjerujemo da bi se tada i naplata znat-no pobolj{ala!

V. Garber

OD OCA NIJE NASLIJEDIO SAMO LJUBAV PREMA O[LJAKU,NEGO I ONAJ POSEBAN, PRESUDNI GEN, ONU @ICUDAROVITOSTI I NADAHNU]A KOJA SE NE MO@E KUPITI I KOJAGA JE OD NAJRANIJE MLADOSTI TJERALA DA SE OKRU@UJELJEPOTOM VLASTITE KREATIVNOSTI

Rikard Naki} uz svoje gva{eve i akvarele

Skidanje Isusa s krià je slika s kojom se autor neèli rastati

Tko ih moè prepoznati?

Smijeh je zahvaljuju}i pokladama zablistao uotu`nim hodnicima Elektrodalmacije

OSNOVNI ELEMENTI ZDRAVLJA

VRATIMO SE PRIRODI!

@ivot je najve}i dar kojeg je ~ovjek, kao jedino ìvo bi}e naZemlji svjesno svojih postupaka i sposobnosti, dobilo od pri-rode koja ga okruùje. Ali, ìvot bez zdravlja za ~ovjeka ne vri-jedi puno, jer zdravlje je njegovo najve}e bogatstvo, a rezultatje zdravog na~ina ìvljenja.

Na{e tijelo i cijeli organizam stalno teì zdravlju, jer tada naj-bolje funkcionira, a ta je te`nja prirodni proces, koji nastoji za-dovoljiti na{e biolo{ke potrebe. Na{ je organizam savr{enstroj, koji je u stanju sam sebe odràvati i obnavljati. Dopustitemu to !!! Osim toga, on je i najve}i kemijski laboratorij, kojiradi bez prestanka, a fiziolo{ki procesi koji se u njemu zbivaju,pravo su ~udo prirode, dovedeni do savr{enstva. Upravo je na{organizam, u cjelini gledano, savr{enstvo prirode. Gra|enismo da moèmo ìvjeti vi{e od 200 godina, ali to u stvarnostinije tako, jer danas je ìvotni vijek ~ovjeka samo 70 godina, arazloga za to ima puno.

SKLAD I RAVNOTE@U U PRIRODIÔVJEK JE ODAVNO SPOZNAO

ALI @IVI KAO DA NIJE

@ivimo u one~i{}enoj okolini, u nepotrebnoj smo i stalnojùrbi, neispravno se hranimo, slabo se kre}emo i svakodnevnosmo bombardirani nametnutim i beskorisnim informacijama.Nametnut nam je ritam ìvota, koji je {tetan i bitno odudara odritma prirode, {tetan je za na{e zdravlje, a i za ostala ìva bi}akoja su s nama u suìvotu. ôvjek ìvi u ograni~enom vremenui prostoru, ìvi prekratko i ne uìva na pravi na~in u blagodati-ma i ljepotama prirode. Sigurno se ne moè, ovakvim ubrza-nim tempom, sve to naknaditi. To je samo jedna od besmislicai zabluda suvremenog na~ina ìvota.

U prirodi postoji sklad i ravnoteà koju je ~ovjek odavno spoz-nao ali, usprkos snazi i mo}i svog uma i razvijenog mozga,nije uspio to iskoristiti u pozitivnom smislu. Doga|a se obrnu-to, ~ovjek se kroz svoj razvoj od boravka u pe}inama, love}i iskupljaju}i plodove, do dana{njih dana letova u svemir, svevi{e udaljavao od prirode, on ~ak tu istu prirodu koja mu daru-je ìvot, sustavno uni{tava i one}i{}uje do te mjere, da ozbil-jno ugroàva vlastiti opstanak.

FORMULA ZDRAVLJA

A, ZDRAVLJE je ravnoteà izme|u ~itavog niza elemenata. Tosu: ZRAK, VODA, HRANA, SUNÊVA SVJETLOST,TJELOVJE@BA, ODMOR I SAN I LJUBAV.

Osim toga, za zdravlje su skoro jednako va`ni : ÎSTO]A,UGODNA OKOLINA, TRENUCI MIRA I TI[INE.

ôvjek bez kisika moè ìvjeti samo tri minute, bez vode tridana, a bez hrane 30 dana. To su osnovni elementi nu`ni zaodràvanje ìvota ~ovjeka, a brojke same za sebe govore i koli-ko su nam voda i kisik koji udi{emo va`ni. Dvije tre}inepovr{ine na{eg Planeta ~ini voda, a samo je od toga dva postopitka voda. I u na{im stanicama dvije tre}ine ~ini teku}ina.

Obilje ~istog zraka, kojeg je sve manje i vode, kao i ispravna iraznovrsna ishrana, malo odmora i sna, te Sun~eve svjetlosti,uz umjereno kretanje i vje`banje, te ~isto}u i okolinu punupotpore, razumjevanja i ljubavi, ìvot u miru i ti{ini - to jeJEDINA FORMULA prirodnog zdravlja, rasta i ispravnog razvoja~ovjeka.

Za sve ìvotne funkcije, procese i djelovanje, potrebna nam jeENERGIJA, bez koje nema ìvota i stoga je bitna raznolika iispravna ishrana.

ODMOR I SAN su dva prijeko potrebna elementa, jer odmor jeop}enito smanjivanje utro{ka energije. Postoje ~etiri vrste od-mora: fizi~ki odmor s mirovanjem, odmor osjetila - za kojinam je potrebna ti{ina uz zatvorene o~i, emocionalni i mental-ni odmor. Trenuci provedeni u ti{ini mogu nam pomo}i u sva-kodnevnom ìvotu, punom zvukova i galame, a osobito jevaàn zdrav san, koji djeluje umiruju}e i jedan je od najve}ihprirodnih podmla|iva~a.

@ivot je kretanje, a za ~ovjeka je fizi~ka aktivnost vrlo va`na.Ona je biolo{ka potreba i mora predstavljati radost, koja seèljno o~ekuje. Pogledajte samo djecu u igri, koliko uìvaju usvojim sposobnostima i pokretima.

OSOBNOM KVALITETOM @IVLJENJAPOZITIVNO ]ETE DJELOVATI NASVE S KOJIMA DIJELITE @IVOT

Ispravna izmjena rada, djelovanja i stvaranja, te odmora iopu{tanja - sigurno }e vam uljep{ati i olak{ati ìvot i odràtidobro zdravlje.

Za ~ovjeka je i ugodna okolina i okruènje va`no, jer se uokruènju koje mu je poznato , koje je dobronamjerno i podu-piraju}e, osje}a ugodnije, sigurnije i bolje. ôvjek okruèn ra-zumjevanjem, pozitivnim odnosima i ljubavlju, funkcionirabolje i kreativnije.

Jeste li se u posljednje vrijeme, umjesto da pratite zbivanja na{iroj politi~koj sceni, zapitali - {to sam poduzeo za svojezdravlje ?

Dolazi prolje}e, sve u prirodi se budi i to je idealno vrijeme i zavas da se trgnete i da poduzmete barem male korake za po-bolj{anje svog zdravlja.

Kada je ~ovjek zdrav, on je i zadovoljan, lak{e podnosite{ko}e svakodnevice.

Poznato je da EMOCIJE uvelike upravljaju ~ovjekovim ìvo-tom i njegovim pona{anjem. Zato zdrav, zadovoljan i dobroraspoloèn ~ovjek djeluje pozitivno, motivirano i kreativno.

U~inite barem ne{to za sebe {to }e vam uljep{ati i olak{atiìvot i pobolj{ati vam zdravlje, poku{ajte prona}i svoju formu-lu za uspjeh. ULA@ITE U SEBE, to }e vam se sigurno isplatiti.

Samo ukupnost svih navedenih OSNOVNIH ELEMENATAZDRAVLJA , spojenih u dobre odnose, sigurno za posljedicuimaju pozitivne u~inke na ~ovjekovo zdravlje.

Razmislite o njima, analizirajte svoje postupke, svoje djelo-vanje i pona{anje. S obzirom da je ~ovjek neponovljiva je-dinka ali i dru{tveno bi}e, svojom }ete osobnom kvalitetomìvljenja, zna~ajno pozitivno djelovati na sve s kojima dijeliteìvot, jer sve nas veè jedna tajna nit.

EDO VIRGINI

ljep{i ìvot


USPUT PRIMIJE]ENOKAD ste nazvali sjedi{te PrP Opatija,s druge strane ìce obi~no se javiougodan, ljubazan ènski glas. A, akoste pritom trebali i ne{to vi{e, ukolikoniste mogli na}i svog sugovornika,bili ste sigurni da }e taj ugodni èn-ski glas u~initi sve da postignete ono{to ste namjeravali. A, ako ste do{li uprekrasnu vilu sjedi{ta PrP Opatija,odmah na ulazu vas je do~ekao tajugodan ènski glas i jo{ ugodniji okuènski stas. I tada vam bude sve potpuno jasno.

Rije~ je o Jagodi Lep{i}, koja je - osim {to je lijepa,osim {to je pristojna i susretljiva, jedno sretno ljud-sko bi}e. Njen optimizam pomagao je u svakom po-gledu. Mo`da grije{imo, ali se rado sje}amo njenihveselih o~iju, a vi prosudite sami.

Jagoda je, saznajemo, oti{la iz PrP Opatija, no ostaoje jo{ jedan smje{ko na ulazu u vilu Jeanette. On nijesamo eksponat koji podsje}a u kakvu ste tvrtku do{li,nego i pokazatelj me|u kakve ste ljude do{li.

(UR)

@IVIMO U ONEÎ[]ENOJOKOLINI, U NEPOTREBNOJSMO I STALNOJ @URBI,NEISPRAVNO SEHRANIMO, SLABO SEKRE]EMO ISVAKODNEVNO SMOBOMBARDIRANINAMETNUTIM IBESKORISNIMINFORMACIJAMA.NAMETNUT NAM JE RITAM@IVOTA, KOJI JE [TETAN IBITNO ODUDARA ODRITMA PRIRODE, [TETANJE ZA NA[E ZDRAVLJE, A IZA OSTALA @IVA BI]AKOJA SU S NAMA USU@IVOTU - [TO UÎNITI?

"[PORT ZA SVE" U OSIJEKU

PONOVNONAJBOLJIHEP!JEDAN od najmasovnijih oblika {portsko-rekreacijskih ak-tivnosti radnika osje~kih poduze}a, koji se pod pokrovi-teljstvom Gradskog saveza za {portsku rekreaciju gradaOsijeka, odvija ve} punih pedeset godina, jesu liga{ka net-jacanja za radnike {porta{e. U protekloj 2001. godini, uovom natjecanju nastupilo je 61 poduze}e sa 198 ekipa i1980 radnika {porta{a. Igre su odràne u 14 {portskih di-sciplina za mu{karce i sedam za ène. Po tome je Osijek je-dini grad u Hrvatskoj koji jo{ uvijek, s velikim uspjehom,njeguje ovakav oblik {portske rekreacije. Samo radi uspo-redbe, daleke 1969. godine, kada su radni~ke igre doseglesvoj vrhunac, nastupilo je 53 poduze}a sa 1281. mom~adi inevjerojatnih skoro 12 tisu}a sudionika (?!).

Pro{logodi{nje natjecanje radnika {porta{a odràno jepod nazivom "[port za sve". Tako }e biti i ove godine, apravo sudjelovanja imaju sva poduze}a koja Gradskomodboru za {port i rekreaciju, uz prijavu, uplate jednokrat-ni iznos od 35 kuna za pokrivanje tro{kova organizacijenatjecanja. Za taj iznos svakom poduze}u omogu}eno jeneograni~eno kori{tenje svih gradskih {portskihsadràja: objekata, terena, {portsko-rekreacijskih centarate povlastice pri kupnji {portske opreme u nekimosje~kim trgovinama.

STOLNI TENIS I ODBOJKA [EPAJU

Prva {portska disciplina koja je ve} zapo~ela za kalen-darsku 2002. godinu je stolni tenis, za koji je prijave do-stavilo 12 poduze}a. Dugi niz godina, ovo je bila elitnaHEP-ova disciplina u kojoj su na{i radnici dominirali. No,kako se iz ovog natjecanja neobja{njivo povukao ZvonkoMarin, najbolji osje~ki veteran, HEP je protekle godineosvojio tek tre}e mjesto.

Jo{ jedna desetlje}ima HEP-ova disciplina je odbojka.Svi odbojka{i osje~ke Elektre, prestankom igranja u klu-bu uklju~ivali su se u gradsko natjecanje veterana, gdjesu redovito pobje|ivali. HEP Osijek ve} sedam godinanema svoj liga{ki klub, koji je prestao postojati nastupa-ju}i 1955. godine u prvoj dràvnoj ligi. Nedostatak sred-stava uvjetovao je ga{enje kluba a samim tim iodbojka{ka liga veterana na razini grada Osijeka, ostalaje bez na{ih natjecatelja.

Me|utim, zahvaljuju}i biv{em odbojak{u Ivanu êrbi,koji je okupio ènsku ekipu odbojka{ica i uz redovite tre-ninge, one su osvojile prvo mjesto u svojoj skupini.

[AH, KUGLANJE, NOGOMET IPLIVANJE - HEP BEZ PREMCA

[ahisti HEP-a, tako|er, nemaju premca. Te{ko je i sjetiti sekada su zadnji puta poraèni u mom~adskom dijelu rad-ni~ko-{portskih igara. A i pojedina~na natjecanja {ahistaredovito zavr{avaju pobjedom na{ih predstavnika. BoroKalu|er, Danijel Marjanovi}, umirovljenik Stevan Veme-nac, Andrija Dubrovac, Mato Luki}, Ivan Pe}i i kapetanmom~adi Ivan Mrkonji}, protekle godine su bez izgublje-nog susreta u 12 nastupa osvojili prvo mjesto.

Kao prema pravilu, najve}i broj mom~adi u gradskomprvenstvu radni~ko {portskih igara prijavljuje se za ku-glanje u obje konkurencije - za mu{ke i ènske. Imaju}i uvidu da u poduze}u imamo vlastitu automatsku kuglanu ineograni~ene mogu}nosti treninga, o~ekivala se domina-cija HEP-a i u toj disciplini. Prijavljene su dvije mom~adi,no o~ekivani rezultati u pro{loj godini su izostali. Prvamom~ad osvojila je 4. a druga 7. mjesto dok su ènskebile tek osme. Za ovu godinu trebat }e u ovoj {portskoj di-sciplini okupiti ponovno one najbolje igra~e koji su iz ne-poznatih razloga izostali. Ono {to nismo uspjeli umom~adskoj konkurenciji, pojedina~ni rezultati na{ihpredstavnika su popravili. Boris Jano{evi} i Zvonko Kum-brija u kuglanju - pojedina~no, osvojili su prvo i drugomjesto u gradu Osijeku.

Plivanje je tako|er HEP-ova disciplina. Na 50 metara slo-bodnim stilom Tomo Stoj~i}, Sa{a [o{tari} i Tihomir Von-drak - vrsni pliva~i - osvojili su prva tri mjesta. To seponovilo i na 50 metara prsno, gdje su najbolji bili VladoLovas, Andrej Antoli} i Dalibor Petek. U {tafetnom plivanju4 puta 50 metara slobodno, ekipa HEP-a u sastavu Von-drak, Stoj~i}, [o{tari} i Lovas tako|er je bila najbolja.

Ugodno je iznenadila mom~ad ko{arka{a, osvajanjem prvo-ga mjesta. Iznimno visoki, dobro uigrani i dobri individuali-sti: Milan i Ivica Jaki}, Tihomir Vondrak, Ninoslav Petelin,Milan Mehak kao vo|a ekipe, Tomislav Trampus, Vlado Lo-vas, Matija Vidakovi}, Nenad Vdovi}, Damir Markota i IvicaRadi} nisu imali ozbiljniju konkurenciju u ko{arka{koj ligiveterana.

Prvo mjesto osvojila je ekipa iz HEP-a u malom nogometu ukategoriji igra~a do 35 godina. To nije iznena|enje, jer su tosve donedavni igra~i NK "Elektre" koja s uspjehom nastupau Tre}oj hrvatskoj ligi.

TENIS SVE POPULARNIJI

Sve popularnija {portska igra me|u radnicima je tenis. I tuimamo nekoliko dobrih natjecatelja. Mom~ad u sastavu Ni-noslav Petelin, Vlatko Zandt i Drago Zohil osvojila je za HEPvrlo dobro tre}e mjesto.

Svi ti dobri rezultati omogu}ili su HEP-u u mu{koj konku-renciji na razini gradskog prvenstva radnika {porta{a, osva-janje prvog mjesta, a u ènskoj konkurenciji plasman na~etvrto. To je na kraju 2001. godine rezultiralo sveukupnompobjedom HEP-a u ovom najmasovnijem gradskom natje-canju radnika {porta{a. Za takav uspjeh na{i natjecatelji suna zavr{noj sve~anosti odrànoj 8. velja~e o. g. primili i nizpriznanja, medalja i pehara te prijelazni pehar kao naju-spje{nije poduze}e.

- I u ovu 2002. godinu na{i natjecatelji ulaze potpunospremni i u nekim {portskim disciplinama znatno ja~i. Zatose nadamo da }emo i u 2002. godini ponoviti pro{logodi{njiuspjeh, rekao nam je Milan Mehak doperedsjednik GS[P"[port za sve".

Julije Huremovi}

{port


U NAJMASOVNIJEM[PORTSKOM NATJECANJURADNIKA [PORTA[A UOSIJEKU, HEP JEPONOVNO OSVOJIO PRVOMJESTO U MU[KOJKONKURENCIJI, AÊTVRTO U @ENSKOJKONKURENCIJI

Radnici-{porta{i HEP-a s osvojenim peharima i medaljama

Tihomir Vondrak prima pe-har za osvojeno prvo mjestou ko{arci

PredsjednikDru{tva za {port irekreaciju HEP Osi-jek - Darko Varga,primio je prijelaznipehar za sveukupnupobjedu HEP-a

Ninoslav Petelin i pehar zasveukupnu pobjedu HEP-a umu{koj konkurenciji grad-skog prvenstva radnika{porta{a

Za osvojeno prvo mjesto uodbojci pehar je preuzelaLjiljana Luli}

MALONOGOMETNI SUSRET RATNIH VETERANA

DESET GODINATRADICIONALNOG NADMETANJA

TEMELJEM ~lanka 1. "Zakona o obnovi zabavnog ìvotana podru~ju prvih crta boji{nice", negda{nja Ratna vla-da HEP-a Osijek je na svojoj za javnost otvorenoj sjed-nici donijela Odluku o odràvanju malonogomentogsusreta izme|u tada{njeg Poslovodstva i Voda za po-sebne namjene. U godini velikog jubileja - 10.godi{njice hrvatske dràvnosti - a u znak sje}anja napovijesni nogometni susret inata, prkosa i poticanjapobjedni~kog morala, koji je odràn 5. velja~e 1992.godine, dogovoreno je da se svakih pet godina tradi-cionalno obnovi takav nogometni susret.

Nama u osje~kom dijelu HEP-a jo{ uvijek je u dobromsje}anju taj 5. velja~e 1992. godine, kada su se u dvora-

ni Gra|evinskog centra u Osijeku sastale mom~adi Po-slovodstva s jedne i mom~adi Radnog voda (tako smoga skra}eno zvali) s druge strane terena. Radni vod je ti-jekom cijelog ratnog razdoblja imao zada}u fizi~kog{ti}enja najvrijednijih elektroenergetskih objekata.

Bio je to {portski susret pun napetosti i straha zbogstalnog granatiranja grada Osijeka, ali i trenutakopu{tanja nakon te{kih poslova i danono}na rada.Svima, i publici i igra~ima, bila je to nagrada za kvali-tetno obavljene poslove u nemogu}im uvjetima. Zatoje tada i odlu~eno da ovo preraste u tradiciju kojoj bi,dok god je to mogu}e, prisustvovali isti sudionici.

Ovogodi{nji, tre}i po redu, malonogometni susret ratnihveterana bio je jubilarni. Dogodio se ponovo na istommjestu i u istoj dvorani. Odràn je u slavljeni~komozra~ju 10. godi{njice slobodne Hrvatske dràve.

{port i malo vi{e


U GODINI VELIKOGJUBILEJA - DESETEGODI[NJICE HRVATSKEDR@AVNOSTI - U ZNAKSJE]ANJA NA POVIJESNINOGOMETNI SUSRETINATA, PRKOSA IPOTICANJAPOBJEDNI^KOG MORALAODR@ANOG PODPRIJETNJOM GRANATA 5.VELJAÊ 1992. GODINE,OVE JE GODINE TOGDATUMA ODR@ANMALONOGOMETNISUSRET RATNIHVETERANA HEP-a OSIJEK

Prije po~etka utakmice valja pro}i alko test...

... ali i antidoping kontrolu

Publika, rezervni igra~i i logistika

Voditeljimom~adiD. Kara-vidovi} iI. â~u-lovi}predpo~etaksusreta

Naàlost, sastavi jedne i druge mom~adi ovoga putanisu bili isti. Dobar dio sudionika iz prvoga susretave} je u mirovini. To ipak nije bila zapreka da se i onipojave na zakazanom skupu i zauzmu svoje mjesto umom~adi ili na tribinama. Onima kojih vi{e nemame|u nama, prethodnim polaganjem vijenaca navje~no po~ivali{te Vlade Kozmara, @elimiraBa~i}a-]ibe i Stjepana Baliki}a odano je du`nopo{tovanje.

Tada je i susret mogao po~eti. No, prije toga na teren suiza{li "psiholog" Zdenko Petrinjac, "lije~nik" Joà Mur i"gipsek" Milan Meha, kako bi ustanovili zdravstvenostanje svih igra~a. Dakako, bila je neizbje`na i an-ti-doping kontrola koju je uredno, kao i u prethodna dvasusreta, obavio Vlado [uler.

Voditelji predstave, ne samo i isklju~ivo {portskog nad-metanja, Mihajlo Abramovi}, Jovo Budimir, BoroKalu|er i Josip Martinovi}, odredili su i ostale du`nostina utakmici. Za fizi~ko osiguranje su brinuli ZdravkoBaliki} i Du{ko Podunavac s jednakim uspjehom kao iprije deset godina. Mjeritelj vremena Mata Domi}, de-legat Vlado Pavlov, komesar i igra~ Hrvoje Aì},ozvu~enje na obje lokacije Nedjeljko Glava{ te ~lanoviìrija Drago Radman i Venco Lasi}, bili su na visiniovog zadatka. Najve}i teret ipak su podnijeli Pavle Filkoi Ivica Pe}i, brinu}i se za logistiku nakon nogometnogsusreta.

Nakon toga, sudac utakmice Miroslav Grevinger (izo-stao je Ivica Sklizovi}) pozvao je mom~adi na teren.

Mom~ad Poslovodstva iza{la je u svom punom sasta-vu: na golu An|elko Dujmovi} te igra~i Jovo Budimir,Alojz êpl, Petar Ani}, Zdravko Fadljevi}, Boro Kalu|er,Damir Karavidovi}, Josip Martinovi}, Du{ko Pajtak,Nino Petelin, Miroslav Radko, Branko [tefi} i DarkoVarga. Njima su se s druge strane suprotstavili igra~iVoda za posebne namjene u sastavu: Hrvoje Aì} nagolu te igra~i @eljko Andri{i}, Zdravko Bajsman, @elimirBan s gipsom na ruci, Ivan â~ulovi}, Ivan Kurevija,@arko Mari}, Marijan Posavac, Izidor Sambol, Ivan Sa-laj, Drago Stapi}, Petar Vu~ak, Drago Zohil i DinkoZori}.

Utakmica je obilovala pravim mu{kim startovima vitkihstokila{a, zbog ~ega je svaka mom~ad imala tako velikibroj rezervnih igra~a. Najvi{e posla tijekom utakmiceimali su maseri, gipser i lije~nik, poku{avaju}i na pot-puno neobi~an na~in sanirati ozljede igra~a. Razumlji-vo, tada je puno posla bilo i za antidoping kontrolu ~ijipredstavnik Vlado [uler nije uspio provjeriti ba{ svakogposebno. [to se susret vi{e bliìo kraju, bilo je sveo~itije da niti veliki broj igra~a iz pri~uve, ne}e pripo-mo}i normalnom okon~anju utakmice.

Potpuno neo~ekivano, ali zasluèno, utakmicu su do-bili igra~i Poslovodstva s rezultatom 4 : 2 i tako u trime|usobna susreta poveli s 2 : 1. Sljede}i susret za-kazan je za 2. velja~e 2007. godine. Doista smo zna-tièljni koliko }e od ovih dana{njih igra~a bitispremno istr~ati na teren. Ovo je ve} sada neslu`benipoziv igra~ima i publici za okupljanje na ~etvrtom tra-dicionalnom susretu malonogometnih veterana HEP-aOsijek.

J. Huremovi}


Krenulo je o{tro

Na teren je odmah utr~ala lije~ni~ka ekipaZa uspjeh bilo je i ovakvih izljevaemocija

Pobjedni~ka mom~ad Poslovodstva

Mom~ad Radnog voda ~eka s nestrpljenjem idu}i susret 2. velja~e 2007. godine

veljaca 2002 - inet · ni iz ~ega su izvu~ene primjerene pouke - mo`e se re}i da je TS Ernestinovo...

Documents

Transcript of veljaca 2002 - inet · ni iz ~ega su izvu~ene primjerene pouke - mo`e se re}i da je TS Ernestinovo...