Vasitijska Akida, Sejhul-Islam Ibn Tejmijje, skraceni Komentar Sejh Abdurrahman b. Nasir Sadi

Nrziv oniqiruhr

ET.TEN BI HATU L.LATIFETI

ALEL.AKIDETIL.VASITI"E

Nlziv pnijwodl:

SKRAÖENI KOMENTAR VASITI'SKE AKIDE

Auron:

öerHul,lslnm tBN,TEJMIJJE

Komrrrln:

SrrH neounnnHMAN B. NASIR SADI

Pnijevod:

EMSAD PEZIÖ

SETHUL-ISLAM IBN-TETMITTE

VASITIISKA AKIDA

SKRAEENI KOMENTAR

SETH ABDURRAHMAN B- NAS]R SADI

VASITIJSKAAKIDA SKRACENIKOMENTAR

Predgovor prevodioca

Hvala Allahu, dZelle Sanuhu, Koji nas je darovao

ovom savtöenom vjerom i uöinio muslimanima Nekaje

mir i spas Allahovom miljeniku Muhamrnedu.

sallallahu aleihi ve sellem, njegovoi öasnoj Porodici,ashabima i svima koii slÜede put istine do Sudnjega

dana.

Velika mi je öast Sto sam. Allahovom, dzelle

öanuhu. voljom i dobrotom, hairli pdveo kraju prijevod

ovako vrijedne knjige koia i niie toliko obimna ali

veoma koncizno daje presiek kliuönih pitania u vezi

kojih su zalutali mnogi ljudi.

Prilikom prevodenja ajeta u vezi nekih Allahovih'

d:elle ianuhu, svojstava naiSao sam na izvjesnepoteiko6e. Naime, u ovome hairli poslu koristio sarnprijevod Kur'ana od rahmetli Besima Korkuta koii ieiste preveo u prenesenome znaöenju (alegorija), ali se upogledu spomenutih aieta nisam mogao osloniti na tajprijevod tirn prüe öto nÜe u skladu ispravnog shvataniaisl. vjerovanja niti bi se Podudarao sa onim 6ta je

öejhul-islam Ibn-Teimiije, autor ovoga djela, htio njima

dokazati.

Noöen äeljom da Sto lakse ali i kvalitetnijeprevaziitem problem, u nekim saIn sluöaievima koristioprijevod grupe prevodioca sakra6enog izdanja lbn-

Kesirovog tefsira ätampanog na bosanskome jeziku lpored svega, dva-tri sam ajeta, uz konsultacÜu nekihsavremenih uöenjaka i medinskih studenata, moraosam prevesu.

Ovom bih prilikom istakao neke studente koji su'

bilo sa jeziöke ili Seriiatske strane. dali svoie primjedbe

i sugestije, moleöi Sveviönjeg Allaha da ih obilno

nagradi.

I pored velikog uloienog truda u realizaciji ovoga

prevodilaökog poduhvata postoii mogucnost dä su se

ootkrale odretlene greöke u sarnorne prijevodu ili

"h.r.t.rrjr, teksta na arapskome jeziku Stoga 6emo

svaku vaöu realnu primjedbu ili sugestiju rado uvaziti a

sve kato bi sljededa izdanja bila öto kvalitetnija'

VESIT I " IS rcEAKIDA SKRACTNIKOMTNTAR VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKOMENTAR

Predgovor komentatora

Hvala Allahu, dielle ianuhu, Koji posjeduje

uzvisena i savtöena svojstva, nema sudruga, uzviSen je

od svake manjakavosti i niko Mu sliöan nije Samo je

on dostojan da Mu se klanja Neka je spas i mir na

odabranika Muhammeda. satlallahu alejhi ve sellem,

njegovu porodicu, ashabe i sve one koji ih slüede u

pogledu vjerovaJfrja, rijeöi, djela i moralnih vrÜednosti'

Poitovani öitaoci, pred vama je kratki komentar

^a djelo EL-Akidetul-vasitiije od öejhul-islama lbn-

Tejmijje. Ovo djelo. iako je sazeto, sadrZi temeuna

naöela vjerovanja (imana) u koja mora vjerovati svaki

musliman. I pored svoje iasno6e. djelo ie zahtiievalo

sliede6e:

2 .

1 .

3 .

Objaönjenje nekih kur'anskih ajeta i hadisa, te

naöin na koji isti upuiuiu na odrettenekonstataclie.

Pojaönjenje mettusobne povezanosti nekihpitanja i navoilenje odrettenih dokaza najednome mjestu.

Osvrt na neke koristi islamskog vjerovanja i

njegov uticaj na öovieka i njegovo ponaöanie

Skretanje painje na bitne stvan.4 .

vestrtlsr.q AKIDA sKRA't \!M!)143VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKOMENTAR

Nadam se da 6u udovoljiti spomenutim zahtjevima

mole6i Uzvisenog Allaha da ovaj trud upiöe u moia

dobra djela, da me njime pribliäi Sebi i uöini ga

kodsnim i labkim za razumÜevanje. Alnin!

!

{I

UVOD AUTORA

"Hvala Allahu Koii ie poslao Poslanika s uputom i

vierom istinitom da bi ie uzdigao lznad svih viera' a

Ätlah ie dovogan sviedok. sviedoöim da nema dlugog'uoEä'o"iln Äll"hu'J"dinog, Koii nema sudluga i

"vjZaoeim Aa le Muhammed, sallallahu aleihi ve sellem'

Niegov lob i Poslanik."* * * *

Seihul- islam lbn-Tejmii ie, Al lah mu se smilovao i

Drimio u Öestite, zapoÖeo je ovo djelo rijeÖima: "Hvala

Ä.hrr..." H,r"la (halrnd) u iirem znaöenju obuhvata

Dohvalu Uzviöenog Allaha svim svojstvima savrsenstva

i znaöi da iste pripadaju samo Allahu lzme'fu ostalog'

zahvaliuiemo se Allahu na Niegovim nebrojenim

ftaqod-ar-ima. NaiveÖa od tih blagodatl ieste to <to je

nosiao Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem' kao

itrilo"a ".ri- svjetovima. "...s uputom

", uputa u ovome

kontekstu znaöi korisno znanie, nakon öega je rekao:"...i vierom istinitom", tj. vjerom dobra te: " da bi je

uzdigao...", tj. uzvisio iasnim dokazima iznad svih vjera'

"...a Allah je dovoljan Svjedok", tj Allah je

dovoljan Sviedok da je Poslanik, sallallahu alejhi ve

setteÄ, istren i da je istina ono a öime je doöao'

Nieqovo, diel le sanuhu, sviedoöenje ogleda se kroz

N.jelove ri jeöi, diela, pomod, [e pobjedi kojom je

päöä.tio s.rogu poslanika, s jedne, te öudima

imudiizama) i jasnim dokazima, koji potvrduju

istinitost njegova poslanstva i svega öto je donio' s

druqe strane.

--

VASITIJSKA AK]DA SKRAÖENI KOMENI AR

"Svjedoöim da nema drugog boga osim AllahaJedinog, Koji nema sudruga tj. priznajem srcem itvrdim jezikom da niko osim Allaha, däelle ianuhu, nezasluiuje da mu se klanja, a to zbog toga ito je samoOn savröen.

Najveea swar kojom se iskazuje Allahovojedinstvo, kojom se priblizavamo Njemu jestepoznavanje i primjena vjerovanja ispravnihprethodnika, 6to je ujedno i temarika ove knjige. plodispravnoga vjerovanja jesu dobra djela iz öega nuznoproizilazi da ona ne6e biti primljenog bez ispravnogavjerovanja.

"Svjedoöim da je Muhammed, sallallahu aleihi vesellem, Allalov rob i poslanik."

Ovaj je dio iehadeta usko je povezan 6a prvim dijelom ijedan bez drugog ne mogu. Musliman mora svjedoöitida je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. bio najbolji inajsavßeniji Allahov rob, te da je poslanica, koju jedonio, potpuna i savröena. Mora se vjerovati da seResulullah, sallallahu alejhi ve sellem, uzdigao iznadostalih ljudi po svome moralu i ophoatenju sa drugima.

Svjedoöenje da je Muhammed, sallallahu alejhi vesellem, Allahov poslanik ne6e biri potpuno dok öovjekne povjeruje u svaku stvar o kojoj nas je izvijesrioPoslanik, sallallalu alejhi ve sellem, te prihvati sve ötaje naredio a ostavi öta ie zabranio.

VESITILST,q AKIDA SKMCT\I KOMLN IAR

GLAVA I

VJEROVANJE U UZVISENOC ALLAHA

PRVO POGIAVUE

VJEROVANJE SPASENE I POBJEDONOSNESKUPINE

1, vlerulemo u Allaha, dtelle Sanuhu'poslanlke. proiivlienie nakon smrti,odreitenie dobra i zla."

Prva (aöka govori o ispravnome vjerovaniu' koje

öovieka ötiti od propasti i svakoga zla. a donosi mu

".ruio dob"o na obadva svjeta Ono je nasliedstvo

Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem'

Nieqovi !u izvori Kur'an i sunnet Na niemu su bi l i

asfr; i . radi ia-t lahu anhum, i oni koi i su ih sl i jedi l i u

dobru. Njimi je Allah obe6ao pobiedu Pobieda dolazi

samo sljedbenicima ispravnog vjerovania pod uvjetom

da rade po njemu u svim porama Zivota'

Spomenutih sest stvari osnova ie naiega

vjerovanja. Kur'an i sunnet o njima govore na mnogim

mi."ti-ä, lito op6enito ili detaljno Primier za to iz

meleke, knilge'te u Allahovo

l 01 l

VASITIJSKA AKIDA SKRAdENI KOMENTAR

sunneta jeste poznati hadis u kom je Diibril upitao: ,'O

Muhamrnede, izvjesti me o vjerovanju (imanu)?',1 Naöta mu je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem,odgovorio spomenuvöi ovih iest temelja vjere. Ovi sutemelji ujedno i tematika ovoga djela

' Hadisjezabtl jezioimanlvuslmusvoreSah,iu( ' lod lbn-Ome.a.

t2 l 3

VASITIJSKA AKIDA SKRAÖENI KOMENTAR

DRUGO POGLAVUE

IEMEUNA PRAVITA VEZANA ZA ALLAHOVASVOJSTVA

2. Vjeruiemo u sve öime se Allah u Kur'anu opisao i uono ölme Ga ie opisao Niegov Poslanik, sallallahu aleihlve sellem, bez lzmiene (tahlifa), niiekanla (tatlla)zalaienia u kakvodu (tekllfa) i poreifenia (temsila).

3. Za NieEa vieruiemo da:

(':.jr A+":.1 ;r;; "-uÄ iJ

"Nlöta niie kao On, on sve öuie lvidi." (Eö-sura, 11)

Ovo je poglavlje osnovni temelj vjerovanjaU njemu je autor spomenuo op6a pravila vezanaza vjerovanje u Altaha, dZelle öanuhu, koja imajuza cilj ispravno shvatanje ajeta i hadisa koii seodnose na ovaj temelj Islama, te uövlidenjevjerovanja i öuvanje od zablude.

od opöih pravila iesle vjerovanie u sve onoo öemu nas je izvjestio Allah, dielle 6anuhu. uKur'anu i Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uhadisima. Obaveza je svakoga muslimana da bez

VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKOMENTAR

tahrifa, tatila. tekjifa i temsila vjeruje u takveajete i hadise.

Takotter se mora vjerovati u to da Allahovo,dzelle Sanuhu, Biie (zat) nije sliöno bi6imastvorenja, Sto iziskuje da Njegova svojstva nisupoput svojstva stvorenja.

Rnzlikn izmrdu rehnifn i r,qrih

Tatl je nijekanje pravog znaöenja ajeta ihadisa (Sedjatskih tekstova). Onaj ko öini tatilzove se muattil.

Tahrif ie nakaradno


njihova kakvoöa (Lejfijje). Ovo se jasno vidi iz njihovih

rijeöi. Naime, imam Malik, upitan u vezi znaöenja ajeta:"Milostivi. iznad Aria se uzvisio" (Ta-ha. 5). odgovorioje: "Uzdignuöe

ie poznato, njegova je kakvoca

nepoznata. vjerovanie u isto je obavezno a pitanje o

tome je novotarija."z Pored imama Malika ovo su izrekli

i drugi uöenjaci.

Razlikn iztrrdu rckiifA i rcMsilA

Zeklf je odredivanje Allahovim, dielle öanuhu.

svojstvima kakvoie i pokuöaj pronicanja u sustinu toga.

Allahove, dzelle öanuhu, rijeöi: "Ni6ta nije kao On. ",

negirqju da je Njemu neko sliöan ili ravan, tj. negiraJu

tegifi temslt, doöim: " ..on sve öuje i sve vidi" i sliöni

ajeti pobijaju tatil i tahrif Otuda pravi vjernik.

monoteista. vjeruje da Allah, dielle öanuhu, posieduje

svojstva na naöin kako to Njemu dolikuie. Muatille

nijeöu neka ili sva Allahova. dzelte Sanuhu, svoistva, a

müiebbihe i mumessile ih potvrduju porede6i ih sa

svojstvima stvorenja-

Svaki govor gubi svoj smisao i jaöinu znaöenja iz

tri razloga: zbog slabog poznavanja stvari o kojoi segovod ili slabe rjeöitosti ili neiskrenosti a kur'anski

ajeti i Resulullahovi, sallallahu alejhi ve sellem, hadisipotpuno su öisti od spomenutih stvari. Staviöe, odiöujasno6om i velikom preciznoÄdu. Uzviöeni kaZe:"A öije

su rijeöi od Allahovih istinitije?!"(En-Nis a, 87 i 1Z2l

'Ovo ie p.eoarie vie.odoslollo. ZaoiLezil cu ga Zehebi u Elulusu slt 4' i'42.. tbJ Nuair u Er.Hit:eu 6/325.326. DaimiJ E/-Red./ aletd|ehniie slt 55Beihekiu ElEsrnau ves-slfal, str.408, inekl drugi.

r neosnovanotumaöenje Serijatskih tekstova. Onaj ko öinitahrifzove se muhaftif,, doöim onaj ko ih pokuSamaterijalizovati ili uporediti sa osobinamastvorenia ie mumessil lli muiebbih.

Ova su dva pojma ponekad usko povezana, naprirnjer: nakaradno tumaöenje nekoga teksta uznüekanje njegovog pravoga znaöenja. Nekada je tatTpdsutan bez tahrifa, kao sto je sluöaj sa onima kojinijeöu Allahova. dzelle Sanuhu, svojstva, govore6i da sedotiönim tekstom nije äeljelo re6i ono na 3ta upu6ujenjegovo spoljaönje znaöenje ali tome tekstu ne dajudrugo znaöenje. Ova skupina sebe naziva mufevvide(oni koji znanje o tim tekstovima prepustaju Allahu).Da stvai uöine jos nejasnijim tvrde da je to bio pravacispravnih prethodnika (selefa). Pripisati to seletu, oöitaje greöka. Dobri su prethodnici vjerovali da tekstovikoji govore o Allahovim, däelle ianuhu, svojstvimaimaju znaöenje, ono u öemu su bili suzdrzani jeste

I 4l 5


"Oni ti ne6e nijedan prigovor navesti a da ti Minedemo odgovor i najljepöe obja6njenje dati."

(El-Furkan,33)

Takotter, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nanajljepöi naöin i iz velike sarnilosti savjetovao je svojummet. Da l i je moguöe da u govoru najznaniieg,najiskrenüeg i naj4eöitijeg öovjeka, koji je, na najljepsinaöin, savjetovao - bude slabost ili nedostak?!Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem. nije grijeiio udostavljanju vjerskih istina. Sve ovo nam, opet. govorida Allahove, dielle ianuhu, rijeöi i hadisi NjegovogPoslanika, sallallahu alejhi ve sellem. vode kaistinskome znanju i ubledenju, a Allah je Taj Koiiupu6uje na Pravi put.

Ovo se odnosi na sve segmente vjere a posebnona ovo poglavlje, prvi i najvaäniji temelj Islama. Utome 6e kontekstu autor navesti rijeöi Uzvisenog:"Veliöanswen je Gospodar tvoj, Dostojanstveni, idaleko od onoga kako Ga predstavljaju oni! I neka jemir poslaricima. I hvaljen neka je Allah, Gospodarsvjetova." (Es-Satrat. 180-182)

4, Ne niieöemo ono öime ie sebe opisao.

5. Ne lskrlvuuiemo aiete i hadise koji o tome govore.


6. Ne öinimo ttha& u pogledu Allahovlh imena nitikur'anskih aieta.

7. Ne polstovieduiemo Nlegove osobine sa osoblnamasworenia8. On, dielle öanuhu, nema imeniaka, sudruga I nikoMu lavan nüe.

3 öinlenje i/hada u pogledu Allahovlh, dzelle Sanuhu' imena ogleda se usliedeöem:

1 . NiFkaniu rekoq imena li svojslva. le ologa ilo dol a'ro iTe iz skJje Ovo ainedicnm,le reki drug'. Obaveza je vjerovati u Allahova lijepa'nena i ono sto onaizlskuju. Negiranje toga je zabluda.2. Za Allahova, dielle Sanlhu, svojsfua lvdiU da su sliöna svojslvima stvorenja'öto öine muöebbihe. Ieibih ie, lakoder, zabluda Serijatski lekstovi ne upueujuna tesbth, naprotiv, pobijaju ga.3. Nazivati Svevisnjeg Allaha imenima kojima se 0n nije nazvao Pimjerza ovoieste nazvati Uzvisenog imenom "olac" koje su mu nadjenuli kßÖani ili;'praiskonski öinloc" kako su Ga nazvali lilozofi L,lora se znali da su Allahova,d:elle Sanlhu. mena odredena Ku/anom i sunnelom otuda ie Njegovolazivarje imenima kojira sebe niF nazvao i/had4. Da se iz Niegovih, izvedu imena boianstava. Pdmjer za ovo jesle postupal(mnogobolaca kojisu iz Njegovog imena El-Aziz, izveli ime Uzza, od imena El-rhh Lat, te lh nadienuli kipovima. Da su imena svojih klpova izveli iz Allahovih'd:elle Sanuhu imena, miiljenje je koje zastupaju neki komenlatori Ku/ana(mufessirl). [,loa se znati da samo Allah, d:elle Sanuhu, ima lijepa imena: " . aAllah ima najljepSa imena iviGa zovite njimal" (El"Ea€l 180)"Allah je, drugog boga osim Njega nema, i on ima najljepsa imena " (Taha'8)"bn ima najljepsa imena. Njega hvale oni na nebesirna i na zemlii" (El-HaSr 24)/lrad je nekada Sirk a nekada kufr, shodno u koju od prelhodnih vrsta spadaDetaljnije je o ovome govorio lbn-Kaiiim u Eedaiulfevaid! 1i169170, i Sejh lbn-Useimin u ElKavaidulmusla, slr. 49-50.

VASITIJSKAAKIDA SKXAÖENIKOMENTAR

9. O Sebl zna viöe nego stvorenia, Niegov ie govor

taöan i iskren,

10. Poslanici kole je postao iskrenl su i pouzdani zarazliku od onih koii o Niemu govore ono ato ne znaju.

11, Zato le tekao:

(;;,'tut

"veliöanstven ie Gospodar tvoj Dostoianstveni, i dalekood onoga kako Ga oni predstavUaiu! | mir poslanlcima ihvalien neka je Allah Gospodar svietova." (Eesaffat'180-182)

12. U aietu UzviSenl negira opis koilm su Ga opisalineplijatelii poslanlka, te donosi selam na niih zboglspravnosti onoga u 6ta Pozivaiu.

13.Allah, dielle öanuhu, govoredi o svolim svolstvima'negirao je ono öto Mu ne priliöl a potvrdio suprotnotome.

14. To le Pravi put, put poslanika, iskrenlh, Sehida idoblih ljudi, koie je Mllostivi obdario Svoiimblagodatima.

VASITIJSKA AKIDA sK RAL F\l KoMbNTAR

15, Ovo ie put Ehluesunneta od koieg ne odstupaiu'* * * *

Autorove rijeöi u 8- taöki: " jer On, dzelle

öanuhu, nema imenjaka...", znaöe da Mu niko nije

ravan niti ima Njegova imena i svojstva Ako neko nosi

jedno od Allahovih imena to ne znaöi da posjeduje i

suötinu tog imena

Riiedima: ' . . . (nema) sudruga.

", autor je Zelio rei i

da je svako stvorenje koiem se, bilo iz ljubavi ili straha'

uöini ibadet, uöinjeno Allahovim sudrugom, ier mu se

dalo pravo koje pripada samo Allahu. dielle sanuhu

Primjer za to je oboiavanje mrtvih; ljudi od njih traZe

pomo6. u njihovo ime ispunjavaju zaviete, zakliniu se

njima... fo o tome Zeli vi6e informacÜa neka vidi

opaske Ibn-Menia na VasitÜsku akidu' s1'r, 26 , 27 '

Taökom 13: "AUai. dzelle öanuhu. govore6i o

Svojim svojstvima...oni od niega ne odstupaju" autor je

ukazao na pravilo vezano za shvatanje vjerovania u

Uzvisenoga Allaha, ali i to kako ispravno vjerovati u

Njegova lijepa imena i savriena svojstva Osnova toga

jesu dvije stvari:

1. Negiranje svega öto oponire Allahovom. dzelle

Sanuhu, savröenstvu. kao manjkavosti'

nedostatci i sl. U ovo ulazi negiranje sudruga,

toga da postoji neko Njemu sliöan, te da nikome

ne pripada neko Njegovo pravo Negaciiom

nesavrienstva potvttuje se Allahovo, dzelle

öanuhu, savrÄenstvo. Na primier' negacijom da

Allah. d;elle ianuhu. ima sudruga, da Ga ne

obuzima drijemeä nili san, l,e da nikada nece

t 8


umrijeti, ustvari tvrdimo da je Jedan, Jedini i daje Njegov äivot savrsen.

2. Potvrdi koja obuhvata dvije stvari, i to:- potvrdu op6ih svojstava kao slave. hvale,savraenslva, Ponosa i sl.- potvrdu detaljnih kao znania, mo6i, mudrosti.milosti i ostalih A.llahovih, dielle Sanuhu,svojstava.

Ehlus-sunnet vjeruje da Allah. dielle ianuhu, imasvojstva savrsenstva klonedi se tatila, tah fa, tekiifa itemsi,aa. Sljedbenike ovoga puta Alah, dZelle Sanuhu,obasuo je Svojim blagodatima. Njegovim se sljealeniemdolazi do ubijedenja i visokog stupnja morala. Svalo ko

bjezi od staze ispravnih pretiodnika krivo 6e vjerovati isvoju duöu ne6e okititi lijepim moralom.

VASITIJSKA AKIDA SKRAÖENI KOMENT

TRECE POCLAVUE

VJEROVANJE U ALTAHOVA SVOJSTVA KOJII\4A SEOPISAO U KUR'ANU

16. U surl lhlas, koja vrUedl kao treölna Kur'ana,lJzviöenl kaie:

("J i,ü d;s;'g, i; p, + är Iilr äjr r-l .rI e i)17. "Reci; 'Or ie Alläh - jedant Allah ie Es.Samed! Nijerodio i roalen nle, Iniko Mu ravan nilel" (lhlas,1-4)

U vjerodostojnim predanjima stoji da sura lhlasvrüedi kao tre6ina Kur'ana." Uöenjaci kaäu da Kur'ansadrzi mnogobrojne nauke, a one se, opet, svode na tri,i to:

1. Nauka koja prouöava pravo /t*,r; ona obuhvataobredoslovlja (ibadete), i mea[usobne odnose(muamelate).

2. Nauka o onome svijetu, te dobrim i loöimdjelima.

3. Nauka o Allahovoj, dielle Sanuhu, jednoöi iobavezi Njegove. dielle Sanuhu, spoznaje i vjereu Njega. Ovo je najvaänija i najöasnija nauka.Cijela sura Ihlas govori o temeljima i osnovama

! äbiljeiio ga je Bul'arija (5013)od Ebu-Serda a ltiuslim (812)od Ebu-Hulej€

2 l

VASITIJSKAAKIDA SKRACENIKOMENTARvns rtlsre erton sl(-RÄlENl KoMt\ fAR

revhida.s Rijeöi Uzviöenog: "On je Allah - jedan"

znaöe da je jedinstven u uzvi5enosti' slavi'

veliöini, lj;poti i savröenstvu. To ie znaöenie

Dotvrdio r;kavöi: "AIah je Es-Samed" tj

veliöanstveni Gospodar Kojem pripada svo

savröenstvo. savröena hvala, veliöina. znanJe'

blagost... Savrsen je u svim Svojim svoistvima

JeÄo od znaöenja Allahovoga imena Es-Samed

ieste Onaj prema Kome su sva stvorenla

upravliena, da je On njihov cilj, te se Njemu

obr."ui,j ,. sve svoie potrebe i brige Potwda

Allahove jednoce imenom El-Ehad i toga da je

On Es-Samed jeste potvrativanje svih Njegovih

lijepih imena i savröenih svojstava Ovo je

t rZ.tiii Oio tevhida koii.ie izraäen kroz potvrdu'

Druqi dio sure Ihlas izraiava negaciiu Njegovog'

aäeüe Sanuhu. rodenja, toga da ima sauiesnika i

da Mu je neko ravan ili sliöan. Onda kada öovjek

istinski ispuni ono ito iziskuje ova kratka sura'

te se obrati Allahu, dzelle Sanuhu' svome

jedinome zastitniku, i kada to pretoöi u djelo'

tada ova sura, s punim pravom. vrijedi koliko

tre6ina Kur'ana.

18. u najznaöajniiem kur'anskome aietu kaie:

Lr6l rüJ;ud1r, l rL l iL l ; ; i r * l r ; l t a l I aI r ). , : , :

) r 2{il' L"J i{$,' 'J+ l, i.]+ 4r+ , ,- i

)r ;r"J!rr c,lr[.1J] t--rs cir ;Li ! i) "L ,i :'e.+ J4(err':r i#r ;j LilL ;:'i'

19. "Allah Je - nema boga osim Niega - Zivl I Vieönl! Neobuzima Ga nl driiemei ni sant Niegovo le ono 5to le nanebesima i ono ato ie na Zemlji! Ko se moie pred Niimzauzimali za nekoga bez dopuStenia Nlegova?! On zna5ta ie bilo i priie nllh i 6ta 6e bitl posliie niih' a od onoga5to On zna drugi znalu samo onollko koliko on iell'Niegov Kursl obuhvata inebesa iZemliu i Nlemu ned;iadl oddavanie njihovo. on Je Uzvisenl'Veliöanstveni." (El.Bekala, 255)

20. otuda, ko oval aiet plouöl uveöer öuvat de gamelek I öettan mu se nede prlbtiiiti do svanuöa.6

Autor je nakon sure Ihlas naveo aiet koji saddi

savröena Allahova svojstva Naime, Uzviöeni, dielle

5 Seihuljdam lbn-Tejmijje, komentirajuöi hadis o vijednosti sure lhlas' kaze:'tlaiorikladni,e obiaSnienre ovoqa hadisa jeste da KJ/an govori o ü nalke i lo:

"i"i[uäniu fe*iir, ilrörr,i ' praw Ovä sura rao niedra u KujanJ govo'i

.'"ro o iuorstu.'j uro.'uogai Njegovoljeo roo {le je na Laiaaöin vdJedra kao

trec 1a Ku/ana)." Govor moze b iodgolroga liobaveitajrog karalEra .Prvoleizreöeno u v:dL naredbi i Tablana a drl-go L' vidu vlles! o Slvorlrellu ll o

ftuoi"nit". "or"*ot rclvana viesL se o Stvo lelju L'öu \jegov'h nena i

suoi.-fa"a. öpütip J Dzevabi ehil' ni vel'nan' str' 97 r Detu learudir-äl/i

ve;-nakl,11272.

6 Ovo je dio hadisa kojega je preko Ebu"Hurejre, zabiljeiio Buhai (3275), a ukom ovai plemeniti a;h;b pripovijeda: "Allahov Poslanlk' sallallahu alejhi vesellen. oovierio n e na öuvalp ramaz Tekal Poöeo je dolaziti nepoznaöoviek I Lzimali nraru Unvato san qa i zaprielio da Öu ga odvest: Poslanku'sallälbhu aleihi ve sellem, na 6ta mije uzvralio ciliranjem hadisa: Kada odes upostelu proiöi aßtu!'kutsi, do svanuca öe le öuvali nelek a Seilan ti se neöeorjbri;li; EbL.Hureiß, 'adiEl.al'u arhu. spomenJo .e sluöaj Res,llullahü'callallanu aleihr ve sellem, na 3la ie rek€o: 'taiov ir ie isfin|] 'eftao' VidiIaolikut'talü(. 3/396, od lbn-HadZera

22

VaStttlSf-q aruOe sKRÄaLNl KoMENTARVASITIJSKAAK]DA SKRAÖENIKOMENTAR

öa'nuhu, obavjeötava ljude da samo On zasluzuie da

bude oboäavan. zatim govori da ie Zivi' iz öegaproizilazi savr;enstvo Njegove snage, moöi, znania,

mudrosti, milosti i ostalih svojstava. Nakon toga kaze

da je El-Kajjum, ti. da egzistira neovisno od stvorenja,

re da je sve zivo i nezivo stvorio i l-o na savrien naöin,

odredio opskrbu i dao sve öto ie potrebno za Zivot'

Allahovo ime El-Kaijum obuhvata Niegova svojstva

filüje.7 Or.rÄa su imena El-Haij i El-Kaijum

najuzviöenije Allahovo ime, kojim kada se zamoli uslisa

molbu.s Ovo zbog toga öto ime El-Hajj upucuje na

svojstva zatäjd, a El-Kaijum na svojstva filiiie. Stavüe,

sva NJegova svoisl-va polaze od ovih imcna.

Jedan od mnogobrojnih dokaza Niegovogsavröenog äivota. njegove vjeönosti jeste to sto Ga ne

obuzima san niti drijemei. Nakon toga ie spomenuo da

salno Njemu pripada apsolutna vlast. Uzviöeni daljegovori da se pred Njim niko ne moze zauzimati (sefat)

za nekoga osim ako On dopusti i sa öijim je

zauzimanjem zadovoljan.

U ovu je vrstu zauzimanja obaveza je vierovati, a

negirati se mora ona koju su praktikovali mnogoboscikada su se zauzimali kod drugih boianstava ito Allah,

dzelle Sanuhu, nije dopustio. Ovakvima ne6e koristiti

niöije zauzimanie na Sudnjeme danu

7 Svojstva filijje jesu svojstva radnjl Rezuliat je ovih svojstava stvaranje iuoravlianie.s Hadis ie preko Ebu-Umarne, radijallahu anhu, zabileiio bn-Mad:e, (3856), iHakim, 1/506, i on je vjerodosloian. Takvm ga je okarakteisao i Albani u Es'Sahiha (146).Vidi Et-Tevdihulka,lle es-Sat/e, sir. 46, Svojstva zalijjejesu svoislva koja su uvijek priBiÖu' poput sluha, vida idr'

Nakon qovora o zauzimaniu govorio je o veliöini

Svoqa znania-rekavii: "... On zna 6ta je bilo i prije njih i

6ta 7e fiti postije njih..." tj Njegovo znanie obuhvala

proilosr i L,-ratrettoi. i ne postoji ne6to da Mu je

skriveno. Stvoren;a ne Tnaju osim ono o öemu ih ie On

obavijestio preko poslanika ili ih tome pouöio'

Riieöima Uzviöenog: "Njegov Kuisii obuhvata

nebesa"i Zem5u. .", neki uöenjaci dräe da se nisli na

Lö " ,, .r.ri " ii- postoje i drugo tumaöenjelo'

"... i Njemu ne dojadi odrZavanje njihovo " tj nije

Mu teöko i rr","*u"u ga odrzavanje i öuvanje svih

svietova, öto je dokaz Njegove savröene modi i snage'

Ovaj ajet ukäzuje na veliku Allahovu. dzelle öanuhu'

btaädät prema stvorenjimd otuda ito je stvorio

n.U"es., Z"-ti,t, ono ato je izmedu njih te Sto sve öuva

od nestanka i propasti. Takoder je postavio odrettene

zakone i dao da se desevaju odredene promjene u

kojima je velika korist za stvorenJa'

10lbn'Abbas, radijallahu anhu, rekao je: "Kursij je mjesto dvaju stopala' njegovu

*iti", .ilo." tiZ" *.i.liti niliprocjeniti' Ovo je predanje zabiljeiio lbn Ebu-

Ä"itil äi"ru Ll*s to,r, lboufla; b Ahned u Es-sunneü (408J Darimi u E-niÄi"tit-r"*i st.li-74, lbn-Huzejne u E|'Ielhrdu str' 10710B TaberiL

."ä. f"-f.'. rsigZf, f..r"ri',) a'K;biu l122o4) Darckutniu Es-Sifai'r' (36)

iiä; . te6tt+il " H'Musle,treku 2/282 svi preko A'nrara Duhn'ja a on od'si;aä o öiruq" od rbn-Abbasa oval ie lanac prenosioca doDar (hasen)

amrr Duhen, imao ie zadovoliavalJce pamcenje {saduK) laro sql u Er_

irti,ou. .fr. qOO. H;ßerei u Mudineuz'zevaidu 6/323 turdi: "Prenosoci su

""ä"r-i"Or"i" pouzdani' Sr.oro rslo se plerosi ' oo Ebu_rvusaa E5adja

i"a-iürta'iu annu, i'xrr.ii ,e "jesto dva1u sLopala skrip; oooLl sedla " Zadrje je

ä"ärn." ,o'ii"zio ru" Ei,"sejoe u Finrsu' tool i zet'ebi u El'utuwu ll2a) !

lltac"iom ]tirni,,. rrna" ptenosihca ovoga p@danja ie isppvan po Albaniu'

l"t" .r"li , iluhtesarululuwu. Uidi Tahkiku kitabil'aß 1/308' od dr'

i,luhammeda Halife Temirnija

25

VASITIJSKA AKJDA SKRACENI KOMENTAR

"on je Uzviöeni..." tj. u svakome pogledu. U ovoprvenstveno spada uzviienost Njegova Biöa, jer jeiznad svih stvorenja - iznad ArSa - a potom uzvisenosti savrienost svojstava. Nakon ovoga, zavriavajuci ajet.za Sebe kaie da je Veliöanstveni, tj. da Mu pripada svaveliöina i savr6enstvo. Samo je On, dzelle Sanuhu,zaslu;an da ca veliöaju poslaoici, meleki, ljudi... Nakonovoga postaje jasno zbog öega je ovaj ajet najvrijednijii najznaöajniji u easnome Kur'anu i öto je Stit od zlaiejtanskoga, ali i svakoga zla op6enito.

V-ASITI J SKA A K I DA SKNACLN I KOM F\TAR

ALLAHOVA SVOJSTVA

SVOJSTVO ZIVOTA( L; I ,:ir :rl "r" is;J

21. "... I oslonl se na Zlvoga Koil ne umlre"

(El-Furkan,58)

SVOJSryO ZNANJA

t-c '; ,'fl ;, U':r. ''r .l^üllr ->Xlr iill rn)

22."o\ie Prvi (El"Ewel) iPosljednJl (El-Ahh)' Ez-zahir I

El-Batln' i on sve zna"'(El-Hadid' 3)

(,'r ,ru, 9r:. -r,l )

23. ".., on ie rekao:'Kazao ml ie onal Koli sve zna i kom

nlje skriveno niöta."' (Et-Tahrim' 3)

; ; t, ,1.1J1; J; tr k! t-pj ur J;J)r !F3 e+ u

24. "On zna öta u zemliu ulazl i öta iz nie lzlazi i'ta se s

ieUa spuöta i ;ta se prema niemu diie"' (El-Hadid' 4)

* * * *

Rijeöi Uzviöenog A.tlaha: "On je Prvi i Posljednji'

ßz-zahit i El-Batin; i on sve zna"' protumaöio ie

21

VASITIJSKAAKIDA SKRÄÖENIKOMENTAR

AIIahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekavii:"Ti si Prvi i niöta nije bilo prije Tebe, Ti si Zadnji i niötaneöe biti poslije Tebe, Ti si Ez-Zahir i nema nista iznadTebe, Ti si El-Batin i nema prep.eke izmeatu Tebe iTvojih stvorenja.""

Hadis upu6uje na Njegovo savröenstvo korn nemakraja te govod o Njegovoj sveobuhvatnosti u svakomepogledu. Naime, imena El-Ewel i El-Ahir upu6uju naNjegovu vremensku, a Ez-Zahir i El-Batin na prostornusveobuhvatnost.

Zatim je obznanio da njegovo znanje obuhvatasve, kako u proölosti tako sadaönjosti i budu6nosti.Kako viSlji tako i niZi. te vidljivi i nevidljivi svüet.Njemu ni6ta nije skriveno, öak ni zrno goruöice u zemljiili na nebu.

r,iJt eU l'.,r'r)

l, qrl4 ): i!)(ar$ -. lrs

25. "U Njega su kljuöevisvih talnl, samo ih On zna, lonJedlnl zna ata le na kopnu i ata ie u molu, i niiedan listne opadne, a da On za njega ne zna; inema zma utminama Zemlje niti iöega svieieg niti iöega suhog,niöeEa 5to nüe u jasnoi Kniizi." (El"Enam, 59)

11 Dio hadisa kojeg je preko Ebu-Hurejrc, radijalahu anhu, zablljezio imamlt4uslirn (271 3). Vidi feydfiulkafie i-Saflje. stJ . 46.


( ; -y- ; l , j iu l r ;u , )26."1 nüedna ;ena ne zanese niti lodl, osim s NJegovlmznanlem." (Fatlr' 11)

('L.r' .; 5 iÜ 'Ä ir' J ,)27. "Nek znate da je Allah kadal sve i da Allah znanlem

SvoJlm sve obuhvata." (Et-Talak' 12)

SVOJSTVO SNACE

(;''::'l;;1r ,! 6r'1'rl ,i

28. "Opskrbu dale iedlno Allah, Modni i Jakl!"

(Ez-Zariiat 58)

SVOJSryO SLUHA IVIDA

(;-p --l 1-r '''e'j' 'lr: ;i )

29. "Niko niie kao On! On sve öule isve vldl." (E+sura'11)

(i>-"i L:"; is iil ;t ....,'+!,, r-.:l i1)30. "Uistlnu ie divan Allahov saviet! - A Allah doista sve

öule I vldl." (En-Nlsa' 58)

il.il -Lr)

ü . r u :b . $ t r v j r , . l J

J Il j-r.rL ), r'b) , t JA )t r!.i! J G

28 29

-T


1& i:r,.jrr 3 .s;, r-.=-r;,r. ui"L- o1 ,lJ!.1' cl d(;= i*- ii:r ;1 uir',r-.

31. "Allah le öuo riieöi one kola se s tobom o muiusvome laspravljala i Allahu se ladala - a Allah öuJerazgovor va5 meilusobni, Jer Allah, uistlnu, sve öuje isvevldl." (El"Mudidele,I.)

(rjuu *1,..:r,,.tl-r -ri".jr ' J ljuJi'Jritrtr ci-..ö)32. "Allah le öuo rijeöi onih koii su rektt: 'Allah iesiromaian, a mi smo bogati! 'Naredit 6emo Ml da sepfbiljeii ono öto su oni rekll." (Alu-lmran, 181)

(3fi1 ;;s uL.), .4 ;ir;r, .iJ* i;-j ) Ü 3r;.-r;i)33. "Zar oni misle da Mi ne öulemo öta oni nasamorazgovaraiu i kako se medu sobom dogovaraju? öuJemoMi, a izaslanlci Na5i, ko,ll su uz niih, zaptsuju.,' (Ez-Zuhruf,80)

[ri., id r:s; ; Gr- I iu)34. "Ne boite se!", reöe On, "Ja sam s vama, Ja sveöujem I vldim,"

(Ta-ha, 46)

("; iil i1L i:; pi)35. "Zal on ne zna da Allah sve vldl?" (El-Alek, 14)

llr"I .. ::lirr. ., 1! ;r, ar, oir )


36. ".,. Koji te vldl kada ustane!, da sa ostalima molltvuobaviö."

(E5-5uara, 218,219)

[lal, d;-,, jL; ur .r'rr:^i rj;r ,sr)37. "l leci;'Trudite se! Allah 6e trud vaö vldleti' a IPoslanik Niegov I vjernici."'

(Et-Tevba, 105)

SVOJSryO HTUENJA

;u u .,ri ,'-.t .,ri: ':1

fUr)(lllrr )t

38. "A zaito nisi, kad si u vrt svoi u6ao, lekao öto Allahhtiedne! Moö ie samo u Allaha! Ako vidiS da le u menemanle blaga I manje roda nego u tebe."

(El-Kehf, 39)

;sr, Lll1,i-. r i#;tr r,)" + d+,f '".f' llo' ü ij! ;tj, r! )

l+;jr' ;s, r,$!r L 1xr ,Li ,.Ir -rs.i ii;r.,"i :r i'i;'sh'(i; u

39. "Da ie Allah htlo, ne bl se medusobno oni poslijeniih ubiJali, kad su im jasni dokazi ved doill' ali oni suse raziöll; neki od niih su vielovali' a neki su poricali. A

eu 6l u\ 6; ijl 41.i! )l -.J ) lil

30


da le Allah htlo, oni se ne bl mealusobnmo ubÜall, allAllah radl ono 5to on ieli."

(El-Bekara, 25)

pt, Slr ot+ ;'Sit'"ri t ll ,u.,! t-i #:.,LJ )t , 'liri t F! rlll Ll i;

40, "Dopu5ta vam se stoka, all ne ona kola de vam senavestl; dok obrede hadia obavuate, nüe vamdopuöteno da tovite. Uistinu, Allah plopisuie öto onho6e."(El-Malda, 1)

iru q il :" u, t:+ ,ii- ail L-ic tl äjl| r; ül).,r" -Ä. rlr iin Si* ::r:! .r;,:r d l;:4 t"rls L- 5:*

,r:(i,-t Y i,-l

41. "onome koga Allah hode da uputi - On srce nlegovoprema lslamu raspoloii, a onome koga ho6e da uzabludi ostavl - on srce niegovo stegne I umornim uöinikao da öini napoi da na nebo uzleti."(El-Enam, 125)


SVOJSTVO UUBAVI

42. ".., i dobro ölnite, Allah,dlela öine."

(El-Bekara, 195)

(-a+;.ir t,.,-i ii:r L,t rrl;l:)zalsta, voll one koll dobra

('arr-iil t,,,i.:} i1 rrujir )

43. "... i budite plavednl;Allah, zalsta pravedne voll.''

(El-Hudiurat,9)

tLp,,ir r:* il X Pi r;rtLe P r;tfu ul)/14, 'Sve dok se onl ugovora budu priddavall'prldriavaite se i vl, Jer Allah zaista voll pobo;ne"'

(Et-Tevba, 7)

(; rril"l":r u; ;+rrrj r,ti .1r:r 1)45. "Allah zalsta voll one kojl se öesto kaiu I voll one

koji se mnogo öiste ;' (El-Bekaa' 222)

(..r;;;'lnraü ":!;;-i)46. "... pa, Allah öe, slgunro' mlesto nllh dovestl liudekoje On voll i koii NJega vole." (El-Malda' 54)

(:-+; iq! i+G iL "!+ ,J'öiq b',i '4 "rrl"-i)

3 l

'<r-�

VASITIJSKAA]<]DA SKRAÖENIKoMENTAR

47." Allah voll one koii se na Niegovu putu bore uredovlma kao da su bedem öwstl," (Es-Saff, 4)

1I l . :s. j l :s l , i i . .a. l l '3, i , : j . i . i lÄai 'J i . : : : l : r J_i l

(!" l*48, "Reci: 'Ako Allaha votlte, mene slledite, i vas 6eAllah voüetl I grüehe vam oprostiti!' - a Allah pra6ta isamllostan ie." (Alu-lmran, 31)

SVOJSryO ZADOVOUSTVA

(;, ;.lr'c;r ar1.; r;.r, .! dl *{49. "Allah de biti nllma zdovoüan, a ionl de biti Nllmezadovoljni." (El-Bejiina, 8)

SVOJSTVO I\4ILOSTI

(,:.-lt c+'rtt .1 -*)50, "... meni je dostavljeno Jedno poitovanja vrüednoplsmo od Sulelmana i glasi: ,U ime Allaha, Milostivog,SamilosnoE..."' (En-Neml, 30)

(ttr ü!J ,;j .Js -di-,

q_)

51. "Gospodaru naö, Tl sve obuhvatas mitoööu iznanjem." (cafir, 7)

VASITIJSKA AKIDA SKRÄÖENI KOMENTAR

(u--, +tllr ;s-/52. "on le prema vjernlclma samilostan." (El-Ahzab, 43)

( arr .J "r' 'g,., =<)

53. "Gospodar va5 ie sam Sebi proplsao da budemilostiv."(El-Enam, 54)

lÄr ,^)54. "on praata i milßtiv je." (Junus, 1o7)

(3,^r1r 5ri ;,, i+c ; riu)55. "... all, Allah ie najbolii öuvar i on le najmllostlv !"(Jusuf,64)

SVOJSryO CNJEVA, SRDZBE I I\4RINJE

äjJr arE 4Xl ;,'.:;r lit., lil. !i+;jlF l.'"-i. V, J+ b!(t i.L; Ll; al .:;lJ

56, "Onome ko hotimiöno ubUe vlelnika kazna 6e bltl -Diehennem, u kom 6e vjeöno ostati; Allah 6e na nlegagniev SvoJ spustiti i ploklet de ga I patnju mu vellkupripremiti." (En-Nisa, 93)

34

ält !l iÄj trül rijj .:} -u.:"i u r;ir p-t arJ


57.'To 6e bltl zato 5to su ono 6to lzaziva Allahovusrdibu sl[edlll, a ono ölme ie On zadovolian prezi6ll."(Muhammed, 28)

(a,;*.I PGr'U ';., t;:rr u6t rjr)

58. 'A kad lzazvaSe NaS gnjev, Ml lh kaznismo I sve lhpotoplsmo." (Ez-Zuhruf, 55)

(;r-uir 6. rrilr +rr;'il+i'#r-,rt iil ; s ;s, )

59. "...all Allahu je bllo mrsko da (llcemle u boi) idu' palh le zadtiao, lbi im reöeno: 'siedlte sa onlma koiisiede!' (Et-Tevba,46)

(ajl]'r Y u rj,ii il Ä - ia .,! I60. "O, kako le Allahu mrsko kada govorite tueöl koJedlela ne plate!" (Eesafi, 3)

SVOJSTVO DOLASKA

ii4l; J rt i,G o)(;!r 615,.il pt,

61. "Öekalu li onl da lm Allah dode u tmirama oblaka imeleki, i da bude svemu krai?l - A Allahu se sve vraca."

(El-Bekara,21O)

ir: rsj i"a ?.1 J 4J;_l; J <u:,ir ;;:..1 iJ rt i,!!i'ol('i,r, ou"i 1r":; ;!;;

VASITIJSKÄAKJDA SKRACTNIKOMENTAR

62, "Zar o öekaju da im melekl doilu, lll da lmcospodar tvol dode lll nekl predznacl od Gospodaratvoga?"(El-Enam, 154)

(ü- ü- alir, d;r;rJ63. "l kada dode Gospodar tvoj, a melekl budu sve reddo reda."(El-Fedir,221

\,t-P 1:-b' JIJ l(d_u .ld, oe tj.,

64. "A na Dan kada se nebo rastvorl I samo tanak oblakpolavi I kada se melekl slgurno spuste."(El-Furkan: 25)

SVOJSWO LICA

(Crsy' , .tt;i' ,i :rr, ":- P-J65. "Ostaie samo llce Gospodala tvoga, Vellöanstvonogi Plemenitog." (Er-Rahman, 27)

(t;r )j 'd!-i ,i'i J6,

66. "Sve de, oslm Nlegova llca, propastl!" (El-Kasas, 8a)

JiL , j ,xl

VASITIJSKAAKIDA SKRAöENIKOMENTAR

SVOJSryO DVIJE RUI(E

\ 19 ! ( . . l l sw r+J !LJ l

67. "sta te navelo (o lbllse) da se ne pokloni6 onomekoga sam sa Svoie dvue ruke stvorio?" (sad, 75)

eE.t.t"+ ,ls i r!!

68. "Jevreii Eovore: 'Allahova ie ruka stisnuta!' Stisnutebile ruke niihove I prokleti blll zbog toga 5to govore! Ne'obadvile su ruke Niegove pruiene, On udleliuje kollkoho6e!" (El-Malda,4)

SVOJSryO DVA OI(A'

VASITIJSKA AK]DA SKRACENI KOMENTAR

69. "A ti strpulvo öekal presudu Gospodara svoga, Ti slpod naSim oölma." (Et-Tur, 48)

('_rii 1ii ;.,:.: ;r; r !i'-L *>1j f rri d,ri .r. ;r..,L-r)

70. "A niega (Nuha) smo nosill na onoi od dasaka iklinaca sagraderoj koia Je plovila pod Naölm oölma, -nagrada ie to blla za onoga ko je odbaöen bio."

(El-Kamer, 13'14)

("+ "" ""-r)71,, ".,, i la sam uölnio da te (o Musa) svako voli i darastei pod okom Mojim." (Ta-ha, 39)

SVOJSIVO LUI(AVSTVA I SPLETKE'

fuc"r _r* 1172. "...i on posieduie veliko lukavstvo." (El-Rad, 13)14

r3Allah, d:elle 6anuhu, Sebe opisuje ovakvim svojsfuima samo u kontekstukazne onih kojlse s u:elim podlim slvaima. Sviajetikojio lome govo€ moEjuse ovako €zumieti. Pripisat ova svojslva slvorenjima nije isio pripisati ih Allahu,dielle Sanuhu. Prbjeö ovim podlim sredsfuima kada je Lr pitanju uzwaeanje ilikaznjavanja onoga ko se njima sluzi, pozilivna je i opravdana stvar medustvorenjirna, sta onda reöj za uzviöenoga Stvoilelja?l N.4edulim, niie dopuStenoiz lakvih radnii rzvoditi imena I niima nazivati Allaha, dielle öanuhu, jer sva suNiegova imena lijepa: "Allah ima najÜepBa imena ivi Ga zovite njima".. Nijedopuateno reöi da ie Uzviseni Allah Onaj Koji vara, Koji spletkari, Koji seismilava, Koji obmanjuje... Vidi Muhlesarus-savaikilanurse/e 2/3435, od lbn-Kaiinai Sehul'?,ktdetil-vasitiije, slr. 66, od Haiida b. Abdullaha L-4usliha. (op.p.)

. , : : . i - i : i i ; i , n , . I i ' - . i , r Jq ,4r i{l}, \.g {rJ! q'

(;Ll{ 'i5 J4

( *L er.ii .r , i.L ;r ,)

1, Ku/an ovo svojstvo spominje u jedninii mnoziniÄio se vidilz navedenih ajeta,aline iu dvojini. U oblku dvojine navedenole u hadisu kog p€nosiAta od Eb!-Hureire, radijallahu anhu, a oi od Poslanika, sallallahu alejhive sellem: (ada

öoviek slane na nanaz Milastivi ga gleda sa dva aka; ako se okrcne Allah nu seobrati ijeöima: 'Kone se ofue'eij, zar ti je neka prcöi od nere '" Ovaj je hadisslab a zabiÜezio ga je Ukaji u Ed-Duafautkebiu 1n0'71. Dokaz za ovo mogubiti Resulullahove, sallallahu aleihive selem, ieai:

'... a vaö Gospodat zalsla'nie dorav. " zabllieii i su ga Buhai (71 31 ) i lr4uslim (2933) Hadis jasno Lrpuöujena lo da se pod svojslvom oöijir ne rnislinajedno oko jer Öorav ie onajko nemaiedno od dva oka. Vldi Serhufakldetl/'vasilt/'e, slr.63, od Halida b. AbdullahaMusliha, str. 63. (op.p.)

3 8 39

VASITIJSKA AI{DA SKRACENIKOMENTAR

(arsr;:r ; {1, dl -ri, rr};r)poöeie smiöljati spletke, ali ie I Allah

A Allah to najbolie umue!"(Alu-lmran,

VASITIJSKAAKIDA SKRAöENIKOMENTAR

(F. ., iri; ajlr,ii r:l ,',, ii i;-: rl r-Äi:"i--, rri:i-. r)77. "Neka lm oproste i ne zamlere! Zar vam ne bi bilodrago da I vama Allah oprostl? A Allah prasta isamllostan ie."(En-Nur:22)

(a'Pr, a;-l-, i'!t .nid

?8. "A ponos pripada Allahu I Poslaniku Niegovu iviernicima."(El-Munafkun,8)

6;-j;ii';! a'-.i+is)79. "E, tako ml ponosa Tvoga", leöe, "slgulno 6u lh svena stranputlcu navesti,"

(Sad,82)

SVOJSryO IMENA

(,rj y, .lrir 9: ar, Pr -a.rr.': )

80. "Neka ie uzviSeno lme Gospodara tvoga'Vellöanstvenog I Plemenitog!"

(E1-Rahman,78)

(r;- "l ir: J^ 4.1+J J+u-. I , ;+u)

81." zato se samo Nlemu klanlai i u tome budi ustralanlznai ll da ime Nlegovo lma lko?|"

73. "l nevielnlclspletke kovao!s4)

74, ",.. lsml6[ali su spletke, a i Mi smo, ali oni to nisuosjedali." (En-Neml, 50)

(ii. .s- 1, i,li;rrf ,1!.r)75. "Oni se sluie spletkama all I Ja se riima sluiim'"

(Et-Tarlk, 15,16)

svojsTvo oPRosTA, l\4 | Losrl,PONOSA I l\40Öl

(:", i',i; .oü ir iF ,; p rÄ',1 ;Ä .,1 i; r,'+ u)?6. "Bllo da vi dobro dielo ravno uöinite lll ga sakrijetelll nepravdu oprostite, - pa, Allah mnogo pra5ta lsvemoie."

(En-Nlsa, 149)

11 Lukavsfuo spomenuto u ovome ajefu neki su uÖenjaci prctunaöili kao spletku iobmanu. Vidi Muhlesarus'savaikil-murse/e 2/30, od lbn-Kajjima.

40

T

VASITIJSKAAKIDA SKRAdENiKoMENTAR

(Merjem, 65)

BROJNI AJETI NECIRAJU DA IE ALLAHU, DZELLESlnusu, nrSro nlvruo tu srröno, A DRUct NEGIRAJU

ODREOENA SVOJSWA U CIUU POIVRDE NIECOVOCSAVRSENSIVA

(< i,ü r.: ,s, p)82. ",., i niko Mu ravan niie!"(El-lhlas,4)

(i;t ..1, trü ..! rri+ {)83. "Zato ne öinlte sviesno druge Allahu lavnim."(El-Bekara,22)

("jr, ,-i p;;",1 .!r ;,r:;. .-:,, ;" _u, 3.)84. "lma Uudi koii su miesto Attaha kumire prihvatiti,vole ih kao öto se Allah voli."

(El-Bekara,165)

il'd4 pr 9ür ,J 3"-l 4 brl

85. "l reci; 'Hvalien neka je A ah Koji Sebt nl,e uzeodleteta i KoJl u vlastl nema sudruga, i Kome ne trebaza6tltinik zbog nemodi - | hvaleöt ca vetiöaj!"(El-lsra,111)


.f .r. ,^, gl, t, arir i ,.,;.rlr C Llr i,lrüJl C t I ei;J(."i:;

86, "Ono 6to ie na nebesima I ono öto ie na zemul hvaliAllaha, Niemu vtast i Niemu pohvala; On sve moie!" (Et'Tegabun,1)

at ii .r:ir irj .,4l+ i4l :* "1" irErar j; e:1r art)

A, ol,' c !r,-r,i tr 'ü$ fir iir + g ,iilr olrtlJl

( $;'':si';87. "Neka ie uzviöen Onai Koii robu Svome objavlluieKur'an da bi svietovlma blo opomena, Onai Komeprlpada vlast na nebeslma Ina zemlil, KoJl nemadl;teta, Koll u vlastl nema sudruga i Koiiie sve stvorio i

kako treba uredio!" (El-Furkan, 1'2)

)dr j l i l-q dl Js.,-:: i : 'o:l ; i ;;s u, s, + it ' j jr u),

k JlnÄ;iq-llr ir .UJ,,-* ü. "jl .itr-:':+t i?(ir-Fr.+

88. "Allah nüe uzeo Sebl slna, i s Niim nema drugog€

boga! Inaöe, svaki bi bog, s onim öto ie stvorio - radio

öt;bi htio, i iedan drugog bi pobjeilivao. - Hvalien nekaje Allah koiije daleko od onoga 5to onl iznose' Koii zna'i

nevidliivi ividulvi sviiet, i On ie vrlo visoko iznad onlh

koje Njimu ravnim smatraju!" (El-Muminun' 91-92)

ill ii, G i a:ir .i: T"jr .riJ(i;ri; lri. , lir * ä:

-a-

) ü {, L'E 'rJ! u'J !L5! 4.i Utel


(-o;u t 'li.:i, i+ "il ll iulr "i: r;.;,r >r)89." Zato ne navodlte Allahu sllönel Allah dolsta zna, avi ne znate." (En-Nahl, 74)

90. "Recl: 'Gospodar mol zabrariuje razwat, i iavnl Ipotajni, i glüehe, Ineopravdanu primienu slle, ldaAllahu smatrate ravnim one za koje Oll nikakav dokazobjavio nüe, i da o Allahu Elovorite ono 5to ne znate.,',(El-Earat, 33)

SVOISTVO UZVIöENJA IZNAD ARSA


93. "O lsa, duöu öu ti uzetl i k Sebl te uzdldl." (Alu-lmran, 55)

(o:1.t{l ,;-r.d

94. "... ved ga je Allah Sebl uzdlgao." (En-Nisa' 158)

(a;;6ry'-r ;r"jr-, lu. r Pr ;'= ':t!95. "K Njemu se dliu lliepe rÜeöi, I doblo dlelo onprima." (Fatir, 10)

d,lrrlr i,E-l L. ri U jJ ""j i.;.1 + b1;6 q tu.IiJ(i:s üv ;t, .l"; lt e C$

96. "O Hamane", reöe faraon "sagladi ml jedan tolanlne bih ll stigao do staza, staza nebeskih' ne bih ll seuspeo do Musaova Boga, a ia smatram da ie on' zalsta,laiac."

(Gafh, 36,37)

"i .'

ei J !-,l rip;'r!r e:""* it 'ij.1r ej .,"'Cfii)(:-" i+3'c,l:<"i Lr.',t+

-.1-;'J ttll

9?, "Jeste ll sigurnl da vas ne6e Onaj Koll le nanebeslma u zemuu utieratl, kad se ona poöne lznenadatrestl? lli, .leste li slgurni da Onai KoJl J€ na nebeslmaneöe na vas vretar s kamenlem poslati? Tada blstesaznali kakvaie p ietnia Moja."

(El-MulK 16-17)

92. "... a onda se(Junus, 3), (Er-Rad,(El-Hadld, 4)

lznad ArSa uzvlslo."2), (El-Furkan, 59),

(ar,.r + "p F)(El-Earaf,54),

(Essedida,4),

(.rFr .r'-,lr -L 1;"i'-!)91. "Milostivi, iznad Aröa se uzvlslo."

(Ta-ha, s)

45

-T


+i 4;I .l' "rr.r i ,r;i i! CiJ:'irr.arrüJl L11, +l ,^),a, \-,! e ; LJ.LJ, -r".t; r"r \- e i Ur;+;!r o1 C+ u

( ' .r--;: j ir*{ ir#u;j&98. "U Sest wemensklh razdoblia On je nebesa i Zemljustvorio, I ondä se lznad ArSa uzvisio; On zna 5ta uzemuu ulazl I ita iz nje izlazl lSta s neba silazl tSta seprema nlemu diie, On je s vama gdje god biti, tsve 6toradite Allah vidi." (El-Hadid,4)

SVOJSTVO PRISUTNOSTI

.s'r+, ii ii:! t uälil d Lr:rrjtlJr "" u ! al;J i';ri)!1 ;ii l, s: 3- .,J )r ;i*lL i lr a;i r, 1;r, ,i lt ;-t:, - : : ,(;J, ,;,j .!s.i ol U LFU ;; r+ a i--r:i I r;G r dj

'&; ,^

99. "Zar ne znaa da Allah zna öto le na nebesima | öto jena Zemll? Nema tainih razgovora mealu trojicom, a daOn nl|e öewrti, nitl medu petericom a da On nüe 6esti,ni kad ih ie man e ni kad ih ie vlöe, a da On nue s nltmagdje god onl bili; On 6e ih na Sudnleme danuobavijestltl o onome sto su radili, jer Allah sve dobrozna." (El-Mudidela, 7)

(u; aiu 11 'r; y11OO. "... I kad le on rekao drugu svome:'Ne brini se,Allah je s nama!' (Et-Tevba,40)


101, "Ne boite se!", reöe on, "Ja sam s vama, Ja sveöuiem ivldlm." (Ta-ha, 46)

( ' , " i r : ' ; " i .1 i | " i ' ; . j r r ' , r )

102. "Allah ie s onima koii se Niega boie i grijeha kloneikoiidobra diela öine. (En-Nahl, 128)

(+-L;.lr 6. "j:r lr rr';rJ

103. '... i budite izdtiliivi, ler Allah ie, zaista, sizdrZUlvlm!" (El-Enlal, 46)

(;;:-l - iit, , .itr ;"p ir*s ,s - 'r. ;jr:l n:l 3. 5)104. "Koliko su puta malobrojne öete, nadiaöalemnogobrojne öete! A Allah Je s lzdEUlvlm." (El-Bekara,2491

SVOJSryO GOVORA

(ir,,; nj1 ;6;l ;.J105. | 106. "... a öUe su rUeöl od Allahovlh istinitüe?"

(En-Nisa, 87 | 122)


1O7. 'A kada Allah rekne: 'O lsa, slne Medemln..."' (El-Malda, 116)

(!u-, 'u.- a.-, ;;-lt l*J

108. "RUeöl Gospodara woga vlhunac su lstlne iolavde."(El-Eram, 115)

1i6;;.ufrJ109. ".,, a Allah lo slgurno s Musaom la€ovarao."

(En-Nisa,164)

(": lÄt" lJ110, "... s nekima od nilh (poslanlka) Allah le govorlo,"

(El-Bekara, 253)

(:::, i:ii', r'rril .-; ;E r:iJ111. "l kad Nam Musa doife u odreiteno vrUeme, I kadamu Gospodar nlegov progovoll..." (El-Ealaf, 143)

G-";l-!t &lr JÄ.-. q ii;r..'1.''rr..',112. "Mi smo ga (Musaa) s desne strane Tura zovnull ISebl ga prlbllilll da öule rüeöl Na5e." (Merlem, 52)


(;r*ul-,ilr .;r J.-; dJ "e:'ü'i!)113. "A kad Je Gospodal tvoi Musaa zovnuo: 'ldl nalodukoll se prema sebi ogliieöio."' (E5-Suara, 10)

( '-Är u.sr ii u+l 'J üä-.., uJnt'"t JLL4. "zat vam to druo nisam zabnnlo?!", zovnu lhGospodar niihov." (El-Eaßt, 22,

(-6,.,l'*" ils;l* 6i i.,r+ &jq;;115. "A na dan kada lh On pozove I uplta:'Gdje su onlkoie ste Meni tavnlm smatrall?"' (EtKasas' 62)

(U"jr ii;J r:r: i;lb,.:S;;J116. "A na Dan kad lh On pozov€ luplta:'sta steposlanicima odgovorili?"' (El'Kasas, 65)

(Ä ps i;a 6 l;- tr urql,r ::ilt- r.i,lil .,. ,*i iiJ

117. 'Ako te nekl od mnogoboiaca zamoll za zaStltu, tlga zaötltl da bl saslü5ao Allahov govor." (Et-Tevba' 6)

'J, :-CG t ;x iü:r,"i 'e-: "+j lC ,rr)

t . , ; ,\ÜJ'r'l

118. "A neki mefu n lma su Allahove rueöl sluaali pa suih, poöto su lh shvatili, svlesno lzvrnull'" (El-Bekara' 75)

"-1 'ü" llJ'Jsi F a.lll

48 49


('Fß üt$ J'i n + 'iq li i,'"J119. "... iele da prom[ene Allahove riieöi. Recl: 'vi nasneöete pratltl!"' (El-Feth, 15)

(":r"ri'r ,5i" y ::r, -rk ; es- I o-ri u ,lirJL2O. "Kazit iz Knjlge Gospodara svoga ono ato ti seobjavuuJe, nlko ne moie da izmieni dleöl Nlegove."

(El-Kehf, 27)

(iri::*.;.';i uir -rsr ,t+rr4 o,- .r" 'Ä iiyr u -i,l)

a21-. "ouai Kur'an sinovima lsrailovim kazule nalvlöe oonome u öemu se onl razllaze." (En-Neml: 76)

KUR'AN JE ALLAHOVA OBJAVA

(i;j iii rjr,l+üurra lr:g irs r:i,)a22. "... a ova Kniiga koiu oblavliuiemo iesteblagoslov ena..." (El-Enam, 155)

(jxl ii.i,l b," 1-i1lj. L.ili {!|,,1 4i sL ;riiri t:Ä ürirl 9

VASI] IJSKA AKIDA SKJ{ACENI KOMLNTAR

123. "Da ova, Kur'ar kakvom brdu oblavlmo' tl bi vidiokako le strahopoatovanja puno i kako bi se od strahapred Allahom raspalo."(El-Haör, 21)

) };i "J., Ä i,.ri t"ir I tt! JjÄi !- .fci 4$ , i-r ;s. o.r r:r.,. r:' )

.r-_rlr i_r"i., tr,"t crrJl d-,:]il üFlLr ldJ ii 9"3ill ai ,J; ü i:lrle

"J" I Jj$ J.,lr jLJ '_* il+ Ll JtÄ # ;tu 'rilr

;r.Lrl ' ) ) ' . , , r ' . ;\Js s]Jc J!.r rraJ s,+41

724. "Kada Mi aiet dokinemo drugim, a Allah naJbouezna dto objavüuje, oni govore: Tl samo izmiöliaöl' A niietako, nego veöina nllh ne zna. Reci:'Od Gospodaratvoga objavüule ga melek Dilblll i kao istinu, da loaviöe uövrsti viernike u vjerovaniu, ida bude putokaz iradosna vüest svlm muslimanlma.' Mi dobro znamo daoni elovore: 'Pouöava ga ledan öoviek!'Jezlk ie onogazbog koga onl krlvo govole jezik tuilina, a ovaj ie Kur'anna iasnome arapskom iezlku." (En-Nahl, 101-103)

VJERNICI CE VIDJETI ALLAHA

NA ONOME SVIJETU

(i-rur.., r*, 4 i'*i s"; : ;)725, "foga 6e dana neka lica blistava biti, u Gospodara6e svoga gf edatl.' (El-Kijama, 22,231

(rr_r!; er.:rr!r ,=r,)

50 5 1

-v


126. "...sa dlvana glsdatl." (El-Mutaffifun, 23)1s

Li27. "One koli öine dobra drela öeka nagrada, I vlöe odtoga." (Junus,26)

(i.; bti, li:i ;;t! u ;#)128. "U njemu öe lmatl 6to god zaiele - a od Nas Ivl6e." (Kaf, 35)

129. Bloini su ajetl koji govole o vierovaniu u Allaha,dZelle 6anuhu.

130. Svako ko istinskl tra;l uputu, na6l 6e le uöasnome Kur'anu.

U taökama od 24-130 autor je naveo mnoge ajetekoji se tiöu vjerovanja u Allaha, dzelle 6anuhu. Unjihovom komentaru spomenut 6emo neka opda pravilai vjerske temelje u vezi koji postoji konsenzus dobrihprethodnika i uöenjaka Ehlus-sunneta vezaia zavjerovanje u Allaha, däelle öaruhu."Obaveza je vjerovati u sva Allahova lijepa imena isvojstva na koja upuduju ta imena, te radnj€ koie iztoga proizilaze"

Na primjer. za Allahovu, däelle öanuhu, moc(kudret) obaveza je vjerovati da je savröena, tj. da Onsve moäe i da je njome sve stvorio; za Njegovo znaniedaje savrseno, da On poznqie proölost i bududnost.


Takoaler je obaveza vjerovati u Allahove. däelleianuhu, radnje kao 5to su propisivanje propisa, toga daöuje, vidi. govori, da zove (poslanike), i sl. onako kakoNjemu dolikuje opcenito i pojedinaöno u svaku od njih,bilo da öovjek dokuöi Njegovu mudrost ili ne.

Allahova, diolle Sanulru, svojstva nisu sliönasvojstvima sworenja kao sto ni Njegovo uzviöeno Bi6enüe sliöno njihovim bi6ima."Allahova, dielle öanuhu, svoistava dijele se nasvojstva zati,ür'e i svojstva filijjd'

Svojstva zatrb su ona koja su stalno prisutna priNjegovom Bi6u, tj. koja se ne odvaiaju od Njega, kaoSto su: ;ivot. znaaje, moö, snaga, ponos, vladanje,veliöina, uzvisenost, svojstvo dvije ruke i sl. SvojstvafrIijje jesu ona koja se odüose na Allahove, dielle6anuhu, povremene radnje. vjeruiemo da Allah, dzelleSanuhu, radi sta hode, da je govorio. upravljao istvarao, da isto radi u sadaönjosti (kada hode), te da 6eisto raditi u budu6nosti, da se uzvisio iznad Aria, da sesvake no6i spuüta na zemaljsko nebo i 61. Dakle,Njegove se radnje, odvijaju s vremena na vrijeme,shodno Njegovom htijenju i mudrosti. Na ovo upu6ujuspomenuti ajeti, u öijem se sadrzaiu, izmettu ostalog,spominju Allahove, dzelle Sanuhu, radnie vezane zaodretteno vrijeme kao govor. pozivanje, iaputanje,propisivanje, dolazak, nadahnude i druge. ovo je vrlovaäan temelj vjerovanja u Allaha, dZetle Sanuhu. Naovu je temu autor napisao zasebno djelo pod imenomEl-Efalul-ihtijarüie.ro Musliman je obavezan vjerovati u

ro Djelo je uz recenziju dr. I\,luhammeda Ra3ida Salima Slampano u okviruDi aniu Lrc s ail, 3 n 03, ood naslovom Essrfaiuhhli'a.,te.

15 Gledat öe u Allaha dzelle ie'nuhu. Pogledaj lefsir od b. Kesira,4/443. (op. p.)

53

VASITIJSKAAKIDA SKRA.ENIKOMENTAR

svaku radnju koja se odnosi na Njegovo Bi6e kaouzviöenje iznad ArSa, dolazak (na Sudnjeme danu),spuötanje na zemaljsko nebo, govor i sl.. kao i svakukoja je vezana za stvorenja kao davanje opskrbe,stvaranje, upravljanje i sl."Postoji razlika izmettu Allähovog, däelle öanuhu,htijenja (irade) i Njegove ljubavi"

Naime, kosmiöko htijenje (iradetun kevniije)odnosi se na stvari koje On voli i koje ne voli. Za to suprimjer navedeni ajeti u kojima stoji da Allah. dzelleianuhu, radi 6ta ho6e. i kada neito ho6e kaie mu dabude i ono biva. Doöim se Njegova ljubav veäe samo zadjela koja On voli kao strpljivost, bogobojaznost,vjerovanje, pravda, dobroöinstvo, olalöavanja ioprastanja robovima i dr.. öto je, opet, vjersko htijenje(iradetun dinüje)."Allah, dZelle öanulu, je iznad svih stvorenja, uzviöeniznad Aröa"

Ovo je najvaznije pitanje po kojem se Ehlus-sunnet razlikuje od. diehmija. mutezila i eia4ja. Allah,dzelle Sanuhu, Sebe je nazvao imenima El-Aliij i El-Eala(UzviSeni), izvijestio nas je da se k Njemu diiu lijeperijeöi, dobro, te da spuöta kaznu, öto upuöuje da jeiznad stvorenja. U viie ajeta i u nedvosmislenomkontekstu rekao je da se uzvisio iznad ArSa, öto sukategoriöki dokazi o Njegovoj uzvilenosti. Odgovorimama Mälika u vezi s Allahovim uzviöenjem iznadArSa ve6 smo spomenuli. U ajetima se spominjesvojstvo opie prisutnosti (meüje), koje govori osveobuhvatnosti Njegovog znanja. Od njih je sljedediaiet:


Zar ne znai da Allah zna Ato je na nebesima i ötoje na Zemlji? Nema tajnih razgovora mealu trojicom, ada On nije öetvrti, niti mettu petericom a da On nijeöesti, ni kad ih je manje ni käd ih je vise, a da On niie snjima gdje god oni bili; On 6e ih na Sudnjeme danuobavijestiti o onome lto su radili, jer Allah sve dobrozna. (El-Mudäadela, 7)

Svojstvo prisutnosti u mnogim je ajetima spomenutokao posebna a ne opda prisutnosti:"zaista je Allah sa bogobojaznim."(El-Bekara, 194)

rrzaistaje A]lah sa strpljivim." (El-Bekara, 153)"zaista sam Ja sa valna" öujem i vidim." (Ta-ha, 46)"... ne Zalosti se, Allah je sa nama. (Et-Tevba,40)

Aeti upuiuju na sveobuhvatnost Allahovoga,drelle öanuhu, znanja, da svoje robove nije prepustionjima samima. da je sa Njima Svojom pomoti.öuvanjem, da ih upuduje na dobro i korisno... Razlikaizmedu op6eg i posebnog prisustva jeste u tome ötoop6e dolazi u kontekstu zastraiivanja od polaganjaraöuna ili obavjestenja da Allah, dzelle öanuhu, bdijenad ljudima: Nema tajnih razgovora mettu trojicom ada On nüe sa njima öotnrti..., a ako dotle u kontekstuslanja radosnih vijesti i Allahove b ge i zastiteposlanika kao i dobrih robova. onda je rijeö o posebnomprisustvu. Druga je vrsta zastupljenija u Kur'anu."Vjernici 6e u Diennetu gledati u Allaha, dzelleSanuhu"

VASITIJSKAAKIDA SKRA'ENIKOMENTAR

Jasan i nedvosmislen dokaz za ovo jesu djeöiMilostivog: "Toga öe dana neka lica blistava biti, usvoga 6e cospodara gledati." (El-Kijama. 22,23)

Za to su dokazi i sljede6i ajeti: ... sa divana 6e gledati,(El-Mutaffifun, 23) tj. gledat 6e u blagodati kojima 6eih darovati a najveda je gledanje u Allaha, dzelle5a'nuhu."One koji öine dobra djela teka nagrada. i wise od toga",(Junus, 26) "nagrada" je Diennet a Njegove rijeöi "i viöeod toga" znaöe gledanje u Njegovo plemenito lice.l?

Isto znaöenje imaja i ajet: "U njemu 6e imati sto godzaäele. a od Nas i viöe." (Kaf, 35)

Dakle, Ehlus-sunnet jednoglasan je na tome da jeobaveza vjerovati u sva Allahova, dzelle öanuhu,svojstva koja se prenose u Kur'anu i sunnetu bezpravljenja razlike izmetlu svojstava zatijje i svojstavafiliije, te bez tevila, tahrifa. tekjifa i temsila. Ovo jePravi put a sve mimo toga je stranputica i zabluda.Mettutim, na tome vjerovanju nisu diehmije i mutezile,koji se, opet, meatu sobom razlikuju. Ove su sektezanijekale sea Allahova, dzelle öanuhu, svojstva nepdznajudi osim Allahovih, dielle Sanuhu, imena ipropisa koji se veiu za njih.

Ajeti koje smo naveli kategoriöki su i nepobitandokaz protiv takvog vjerovanja. Takvo vjerovanje,takotter, ne prihvata ni zdrav razum, tiln prije jer jekontradiktorno i oponire öerijatskim tekstovima

VASITIJSKAAKIDA SKJ{AÖENIKOMENTAR

T!e6a grupacija iesu e.ia|ie. Oni su za niiansu bliäiEhlus-sunnetu od mutezila zato öto su sloäni s qiima unekim stvärima a u ostalim slijede /tutezrTe. S Ehlus-sunnetom su slozni u potvrdivanju sedam Allahovih,dzelle Sanuhu, svojstava i to: Zivota, govora, znanja,sluha, vida, htijenja i modi. ono öime dokazuju svoistav pobija Kur'an, sunnet i rijeöi prvih generacija.

Potpuno ili djelimiöno nijekania Allahovih, däelleSanuhu, svojstava opreöno je Kur'anu, sunnetu izdravome razumu. iovjekovo vjerovanje nede bitistabilno dok ne bude ispravno vjerovao i dok se, upotpunosti i sa svim svojim bi6em, ne Pokori onome :to

ie donio naö Resulullah, sauallahu alejhi ve sellem.

17 Ajet je tako prolumaölo Poslanik, sallallahu aleihive sellem, u hadisu kogjepreko Suhejba, radijallahu anhu, zabiljeiio imam lt4uslim (181) i(297).

56

VASITIJSKA AKIDA SKJIACTNI KOMENT VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKOMENTAR

CEWRTO POGTAVUE

VJEROVANJE U ONO CIME JE POSLANII(,SALLALLAHU ALEJHI VE SELLEN4, OPISAO

UZVISENOC ALLAHA

131. Resulullahov, sallallahu aleihi ve sellem, sunnet ietumaö Kui'ana.

!32. Obaveza ie vjerovati u sve ölme ,e Poslanik,sallallahu alejhl ve sellem, opisao Allaha, dielleaanuhu.

133. Primier za to jesu sljededi hadlsi: 'AIah, diele6anuhu, u zadnjoj eöinl svake noöi spuita se nazemaljsko nebo I govori: 'Ko me zove - odazuat iu se,ko neöto traZi - dat du mu, ko me zamoli za oprost -oprostit öu mu."ß

Vjerovanje koje proizilazi iz 131. i 132. taökemora biti na pdncipima koje smo ranije spomenuli, ti.bez tatila, tahdfa temsila i tekjifa. Vjerujemo da Allah,diette Sanuhu, posjeduje svojstva koja su spomenuta u

r€ Hadis su preko Ebu-Hurejre, radiiallahu anhu, zabiljezli Bu,hari (1145) lNl|uslm (758), a sam lvuslim (758) kao predanje Ebu'Seida. Vidi Serhu hadisir-nuzul od bn-Teimiije.

59

VASITIJSKAAKIDA SKRAdENIKOMENTAR

sunnetu. Sve sto se prenosi u hadisima tretira se kao ikur'allski ajeti bilo da se radi o vjerovanju ilipropisima. Ovo zbog toga 6to sunnet öesto objadnjavaKur'an detaljno pojainjavaje6i njegove propise izreöeneu opdenitom kontekstu. Uzviäeni kaze: "Mi smo tiobjavili Knjigu i mudrost." (En-Nisa, 113) tj. Kur'an isunnet. Uzviöeni takoiler kaäe: "Ono sto vam daPoslanik to prihvatite, a ono öto vam zabani toga seklonite." (El-Haör, 7)

Hadis spomenut pod 133. taökom jevjerodostojan. Zabiljeien je t sahihima, sunenima imusnedima. Op6e je poznat i plihvaden kod Ehlus-sunneta, muslimana koji su odbili da krenu putemnovotarija.

Vjerujemo da se Allah, dzelle Sanuhu, Svojimbi6em spusta na zemaljsko nebo kao öto vjerujemo uostala svojstva spomenuta u sunnetu i, to bez tekjifa.temsila i tatila. Nista od prethodnoga ne nijeöemo.Poslanik, saltallahu alejhi ve sellem. izvijestio na6 je dase spusta ali nam nije kazao kakvodu toga. Prethodnosmo saznali da Uzviseni radi öta hode, da je svemodan.Iz hadisa se razumije veliöina Allahove, dzelle öanuhu,milosti, plemenitosti i Njegove brige za ljudima.

Kada nastupi zadnja tre6ina no6i vjernik se odvajaod postelje, skm6eno, i u suzama moli Allaha, dZelleSanuhu, za diennetske ljepote, nadaju6i se onome 6toje On obeiao u ovome hadisu. s jedne strane, astrahujuöi da 6e biti odbijen zbog grijeha koje jepoöinio, s druge strane. Uz ovakav ibadet i priznavanjeNjegovih neizmjernih blagodati povecava se vjerovanjei ubijedenje.


SVOJSryO RADOVANJA

734. utlah se vl6e obnduie pokaianlu (tevbl) Svogarcba vlie nego onai ko pronaile svoiu lahalcu (upustlnji) ...'ß

A]lah, dZeIIe öanuhu, voli da Njegovi robovi iduputevima koji 6e ih dovesti do Njegove milosti i

dobroöinstva, a mrzi suprotno tome. Za postizanje

milosti postavio je uzroke i obiasnio ih. Naredio je da

se oni öine a zabranio sve öto vodi zabludi. (o Allahu'

dzelle öanuhu. bude nepokoran izlozio se kazni, On ne

voli grijeöenje. Ko se pokaie i vrati Uzviöeni se

nezamislivo obraduje.

Doista na ovome svijetu ne postoji veöa radost od

spomenute u hadisu a to je kada öoviek iz$bi iahalicuu pustinji s hranom i piöem, te, nalon Sto malaksa i

izgubi svalu nadu, sjedne öekajudi smrt, iznenada je

ugleda iznad svoje glave uslied öega, od silne radosti.pogrijeöi i uzvikne: "Allahu moj, Ti si moj rob a ja sarn

Tvoj gospodar." Uzviöeni Gospodar je onakav kako Se

opisao, visoko je iznad onoga kako Ga ljudi opisuju.

Svojstvo radosti spomenuto u ovome hadisu jeste kao i

ostala o kojima smo govorili. Njegovo Bide nije sliÖno

bidima stvorenia niti su Njegova svojstva sliöna

svojstvima stvorenja. Allahova ie radost uzrok Niegove

60

re Buhari (6309) i Muslim (2747) kao Prcdanje Enesä' €dijallahu anhu'

VASITIJSKAAKIDA SKRAdENIKOMENTAR

milosti i dobroöinsrva. Njen je rezultat obasipanjeblagodatima onih koji se pokaju.

SVOJSWO SMUEHA

L35. 'AIah se smi.e dvoJici ljudt, jedan od nlth ubifbdrugoEa a obojica su diennetl[e.ao

VASITIJSKA AKIDA SKRACTNI KOVEN fAR

Tim je povodom Uzviseni objavio: "Od tebe ne zavisi dali 6e On pokajanje njihovo primiti ili 6e ih na mukestaviti, jer oni su zaista nasilnici," (Alu-Imran, 128)Mnogi su, nakon izvjesnoga vremena, primih lslam iAllah, die[e lanuhu, im je oprostio.

SVOJSTVO CUEENJA (l S|\4UEHA)

736. 'AIah se öudi tome kako llie4ovl robovl lzgubenadu u kÄu; gleda u njih I smlie 5e ier zna da Je lzlazblizu, " Hadis ie dobar (haseß).22

* * * *

Rezultat öualenja kog je Alahov Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem. pripisao Allahu, dzelleSanuhu, je Njegova milost. To je ioi jedan vid Njegovogsavrienstva. Pripisujemo Mu ovo svojstvo i tvrdimo danije sliöno öualenju stvorenja.

Navedeni hadis, takoder, upu6uje na Allahovo.dielle 3anü]tu, savrsenstvo, neizmjemu dobrotu imilost. Smisao hadisa jeste u tome öto musliman kojipogine na Allahovom putu utte u Diennet, nakon öeqaUzviSeni njegovog ubicu uputi u Islam i uvede uDZeDnet.

Smijeh izaziva öudna stvar, kao u hadisu.Cinjenica da je nevjernik übio muslimana na prvi jepogled zlo. Veöina 6e ljudi pomisliti da 6e ubica osrati uzabludi te da öe ga AIah, däelle Sanuhu, kazniti naovome i budu6em svijetu. Mealutim, Allahova, d;elleSanuhu, milost i Njegova dobrota su iznad toga kakvimGa smatraju zabludjeli.

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dovioje Allahu, däelle öanuhu, da prokune i udaui od Svojemilosti mekanske gtaveiinezr rim prije jer suuznemiravali Resulullaha, sallallahu aleihi ve sellem.

4 Biljeziga Buhari (2826) ilvuslim {1890)od Ebu-Hurejre,radijaltahu anhu.?r Hadis je preko lbn-omera i Ebu-Hurejre zabiljezio Buhai (4b69) i (4SS9).

n Ahmed 4111, i lbn-lt4ad:e (181) kao predanje Ebu-Razina. ovaj je lanacprenosilaca slab jer u njemu postoji Vekia b. Hudus. lvedltim, pojaöavaju gadruqi lanci. Vidi ZevaidufMusred 4/12, od Abdullaha b. Ahmeda, Es-s0nre11120\, i EH<ebir 151211-214 od Taberanüa, gdje ie preneöen u nesloizmjenjenoj verziji. Albanigaje u Es-Sariha (2810) okarakterisao dobrim iako gate pNobiho ü Dailu lbn-MadZe (31) ocijenio slabim. U hadisu je porcd svojstuaöudenia dokaz da se Allah, dzelleSanuhu, smüe. Svojstuo öudenja prenesenojeu Buharijevom sahihu (4889) Lr poznatome hadisu "dajtun" igost)' gdie Ebu-Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem'rckaot "lJzviseni se Allah zacudio ili nasniao zbog postupk tog öovjek inlegove Zere.'Povodom loga je objavljen aiet "... i vlse vole njima nego sebimada im je lsamim polr6bno." (ElHaSr, 9)

63

Ako za dugo vrijemena ne padne ki5a a potrebnaje ljudima, gube svaku nadu i obuzima ih oöaj, te. po

onome öto vide, sude da kisa ne6e pasti i da Allah,

dzelle Sanuhu. ne6e dati izlaz, pri tom zaboravljaju6i daje On blizu i da usli$ava dove. Uzvi*eni se öudi: kako

stvorenja gube nadu a Niegova milost sve obuhvata?

Ljudske potrebe i uÖenje dove takoater su uzroci

Njegove milosti. Nieno je spuötsnje nakon velike suse

trag A]lahove, dielle öanuhu, dobrote: "A ah je Taj Koji

vjetrove Salje, pa oni oblake üeraju i On ih po nebu,

kako On ho6e. rasprostire i na komade dii€li, pa ti vidis

kiöu kako iz njih pada. i kad je On na robove Svoje na

koje Zeli prolije, oni se odjednom radoö6u ispune, iako

su bili oöajni prije nego öto se spustila na niih."

(Er-Rum, 48.49)

Dakle. Allah, dielle 6anuhu. odredio je da iza

teike situacije dode izlaz, posliie teökode olaköica i da

nevolji doate kraj. Onaj ko se strpi. te, ponizno i 6a

velikom nadom moli Milostivog, on 6e mu dati od

svoje neizmjerne dobrote ono öto ne moie ni zamisliti.

SVOJSTVO NOCE ILI STOPALA

137, "lt DZehennem öe neprcstano bltl bacanl UudI (ldiini), a on öe govoriti: fna loö?', sve dok Uzvüenl unJega" u drugol ven l: 'ha niega ne stavl Svole stopalopa öe se zbltl i rcöl: 'Dosta ie, dosta JelB

VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKOMENTAR VASITIJSKAAKIDA SKRA.ENIKOMENTAR

SVOJSTVO COVORA I GTASA

!38. "Uzviöeni öe rcöl: 'o Ademe!' 'Odaivam seiodgovorit öe, a On öe Ea zovnuti: AIah tl nareduje daod svoga potomstva odvojiö dio za uatru,.."24

Svojstvo stopala ili noge spomenuto u 137. taökipripisujemo Allahu, dZelle öanuhu. kao i prethodna i tona naöin kako Njemu dolikuje. Allah, dzelle Sanuhu,obecaoje: "Napunit öu DZehennem dzinnima i tjudima."(Es-Sedäda, 13) Dzehennem je vrlo dubok i sirok. a On.iz Svoje milosti, nikoga ne6e bez razloga kazniti, (ne6esve tjude u njega baciti), kako bi ispunio Svojeobe6anje na njeg de staviti Svoje stopalo pa 6e se zbiti iu njemu ne6e ostati praznoga mjesta. Doöim 6e uDiennetu, nakon sto stretni u njega uttu, ostatiprostora, pa 6e Allah, dzelte öanuhu, stvoriti novastvorenja i njima ga popuniti, kako je preneieno uhadisu.

Hadis spomenut u sljede6oj taöki dokaz je daAllah. dZelle öanuhu, govori i da 6e pozivati Adema,alejhisselam. Vjemjemo da je to istinsko dozivanie ispada u svojstvo govora. Ova kao i druga Allahovasvojstva. Njegovom dobrotom kod vjernika ne izazivajunejasnode niti nedoumice. Hadis upuduje na radnju

?4 Biljeii ga Buharl (6529) i Muslimradlallahu anhu.

(322) i (379) od Ebu"Seida Hud ja,

,3 Prenio ga je Enes b. l\4alik a zabiljezili su ga Buhari (7384) i l/|uslim (2848)

64 65

ihtija4üe. M\ogo ie ajeta i hadisa koji upucuju na tu

vrstu radnje.

13g. 'Nema ni lednoga öoujeka a da Allah, dielleianuhu, s nJtm neöe govoriti, bez zastora Iprcvodloca.eE

* * * *


Ovaj hadis govori da 6e Allah, dzelle Sanuhu' sa

svima ljudima govodti bez posrednika. Niegov razgovor

sa robovima dijeli se na dvue wste:


SVOJSryO UZVISENOSTI

L4O. 'Gospodaru nag, Koii si na nebesima, sveto ie lmelvoie, lvoje odredenje obuhuata nebesa I Zemru. Tvojamilost obuhuata nehesa zato Je spusti i na zemüu.Oprostl naöe gijehe i pogleike. TI sl Gospodar dohrih,spustl SvoJu mllost I lAek za glavobolju.al

1 . Razgovor bez posrednika; kako je spomenuto u

hadisu. Njegov razgovor sa dzeDnetlijarna bit 6e

izraz ljubavi, dobrole i zadovoljstva, a onaj

spomenut u hadisu jeste razgovor obraöuna i

odnosi se, kako na grieönike, tako i na

dobroöinitelje. Doöim aiet: "Allah ne6o sa njima

razgovarati" (Alu-Imran, 77). negira razgovor

koji raduje sagovornika:

Razgovor uz posrednistvo; ovako se Uzviöeni,

nareiluju6i i zabranjivajuöi, obra6ao Svoiim

izaslanicima melekima i poslanicima od

Ijudskoga roda.'�6

,5 Biljen Sa Buhari (6539) i [,{uslim {1016)odAdija b. Halima, Edrjallahu anhu?6 Svevisnii Allah kaze: "Nljednomo öovjeku nije dato da mu se Allah obraÖaoslm na lednom od tri niElna: nadahnucem, ili lza zastora, ili da poöalie

izaslanika koii, Njegovom volom, objavljuje ono ölo 0n ieli - 0n je, zaistauzvisen i Mlda;."- {Es-Sura, 51), u öemu je dokaz da se Allahov dzelleöanuhu, govor naspram ljudi deSavao na lri naöina:

Itadahnuce; Sto je prvi naöin spomenlt u ajetu: "... nadahnu6em..."ovo nüe opöa objava koja obuhvala sve wsle obraöanja, veö jejednanjena vrsla. Tumaöi se kao katkot€jna i btza obavijest, koja jeposlanicima dolazila u snu.Govor iza zasto€ a bez posrednika; za sta je dokaz: ".,. ili lzazastora.,." To je Allahov, dielle Sanuhu, hzgovor iza zastora a bezposrednika s nekim poslanicima. ovo je najbolja i najvijednija vßtaobjave. Na ovaj je naöin Uzviseni razgovarao sa Ademom, Musaom iI\,luhammedom. sallallahu aleihi ve sellem.

3- Razgovor preko izaslanika; za lla je, opet, dokaz: ".,, ili da posaljeizaslanika koji, Njegovom voÜom, objavljuje ono 5lo 0n ieli."Skoro jedini od meleka jeste Dzibril, alejhisselam- Poslanici su imaliulogu izaslanika jer su svojim narcdima prenosili Allahovu, diellesan!h!, poslanicu. yidi H-Midetus-selefiije fi kelani Rabbilberilje,sh 97"107, od Abdullaha b. Jusufa Dedijja.

,7 Hadis su preko Ebu-Derdaa, |adüallahu anh!, zabiljdili Ebu-oavud (3892),Nesai u Anelul"jevmi \ellejle (1037), Hakim 1/344, Bejheki u ElEsma, ves-s,faf, slr. 423- Lanac prcnosilaca ovoga hadisa je slab. U njemu ima öoviek P0imenu Ziiad b. l\,4uhammed Ensan a od njega muhadisi ne pimaiu hadise\rletuk). vidi Et-Takib i ElMizan 2/98 od zehebiia. zabiljezio ga je, takoder,imam Ahmed 6/20,21 drugim putem ali je i on slab jer s! neK prcnosiocinepozna!.

1 .

2.

66 67

TVASITIJSKAAKIDA SKRACENIKOMENTAR

74L. "Zar mi neöete poviercvati a poulerenik 5amOnoga Noiile na nebesima.'d8

L42. "... Aß ie iznad toga a Allah, die e ianuhu, ieiznad AEa i zna öta ndite"' (Ebu-Davud, Tllmizi idrugi)2e

143. Poslanlkovo, sallallahu aleihl ve sellem, pltanieupu6eno robinii: "Gdie ie AIah?' "Na nebesima",odgovori a on ponovo upltai "tb sam ia?" "Allahov

postanik", ponovo odgovori, na 6ta reöe: "Oslobodi ie,ona je ujernica!" (NluslimPo

* * * *

U taökama 147, 142 i 143 autorie govorio o tomeda je Allah. dzelle ianuhu, na nebesima. Rieöica trspomenuta u prethodnim hadisima po miiljeniu vecineuöenjaka i filologa (ieziöara) ima znaöenje "na". Primjersu za to iijeöi Uzviöenog: "... i po stablima (fi dzuzuin-nahleti) palmi 6u vas razapeti..." (Ta-ha, 71) Drugiuöenjaci drze da Atlahove djeöi: "... fis-semai" znaöe"pravac" tj. u pravcu neba. Bilo kako bilo, ovi tekstoviupuduju da je Allah, däelle Sanuhu, iznad stvorenja.

U hadisu o rukji ie dokaz da ie dopuötenopriblizavanje Allahu, d:elle 6anuhu, spominjanjem

,s Dio dugog hadisa kojeg su zabiljeäli Buhai (3451)i lt4uslim {1064).,, Dio hadisa kog je zabiljeiio Ebu-Davud (4723) i neki druli imami Hadis imaviöe slabosti. Vidi nas komentar ovoga hadisa u ElKavaidul_mus/a, str' 62, 63,od Seiha lbn-lJseimina.30 H;dis je prcko l4uavüe b. Hakena sulemija zabiljeiio ]mam [,|uslim (537).

\, ASITIJSKA AKIDA SKRAÖEN] KOMENTAR

Niegovog rubrlbiijeta, uluhiijeta; svetosti. uzvisenosti,te kosmiöke i öerijatske odredbe.

Rezultat kosmiöke odredbe je stvaranje svega ötopostoji i za nju su vezana sva deöavanja. Primjer su zaovu vrstu Allahove, dZelle öanuhu, rijeöi: "I zaista OnmoZe kada neöto hode, s;rmo za to rekne, budi i onobude." (Ja-sin, 82)"I naredeqie NaSe je samo jedna rijeö, sve bude u trenoka." (El-Kamer. 50)

Druga vrsta odredbe je ledjatska. Ona je vezanaza propise kojima je Allah, dielle öanuhu, preko Svojihposlanika. obavezao ljude u cilju da Mu se pribliZe.

Dopusteno je Allaha, dzelle Sanuhu, moliti Njegovommilo56u, koja obuhvata stanovnike nebesa, da je spustii na Zemlju. da öovjeku oprosti velike i male grijehe.Zatim, dopuöteno je moliti time da je Allah, d;elleianuhu, Gospodar dobrih, a to su poslanici i oni koji ihslüede. Najve6i trag Njegovoga rububiijeta jesle Io itoih obdario vjerom, ali i ovosvjetskim blagodatima.

Mozda se nijedna ovako iskreno upuöena dovane6e odbiti. Otuda je Poslanik, sallallahu alejhi vesellem. nakon Sto bi spomenuo ove stvari na krajumolio za izljeöenje. Doista Allah, dielle Sanuhu, ljeöisvaku bolest uz uvjet da se öovjek osloni salno naNjega.

Hadis u kom je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zarobinju koja je izjavila svoje vjerovanje u Allaha, dzelteöanuhu, i Resulullaha. sallallahu alejhi ve sellem, rekaoda je vjernica govori o jednom od najvaznijihAllaiovih, dielle Sanuhu, svojstava, Njegovoj

68

VASITIJSKAAKIDA SKNAÖENIKOMENTAR

uzviSenosti nad stvorenjima i tome da ie odvojen odnjih. Dakle, Allah. dzelle öanuhu, je iznad ArSa. Ovo je

temelj vjerovanja. Vjerovanje onoga ko nijeöeAllahovu, dzelle Sanuhu, uzvisenosI nije ispravno.

Rijeöima: '1-- Ad je iznad toga, a Allah, däelleianuhu, je iznad Aria i zna ita radie

" Resulullah,

sallallahu alejhi ve sellem, spojio je izmedu vjerovanjada je Allah, dZelle ianuhu, na Aröu. iznad 6vihstvorenja i da Svojim znanjem sve obuhvata. Umnogima su ajetima, tal(oder, zajedno spomenute ovedvije stvad.

SVOJSIVO PRISUTNOSTI

aM. "ilajboue je ujercvanje biti sviestan da Je AIah söovlekom ma gdje bio."Hadis ie hasen.3l

SVEVISNII JE ALLAH ISPRTD KLANAJöA

L45. "Nada neko stane da klanja, AIah Ie lspred niega,zato ne puuite ispred sebe, nltl na desnu stranu, veö nalüevu l pod stopalo."(Muttefekun alelhl)32

* * * *

3r Biljez ga Ebu-Nuajm u ElHifeu 6i124. Hadis je slab jer u njegovom senedupostoji Neim b. Hamad koji je mnogo gdjeöio prenoseöl hadise. Albani je ovopredanje ! Daif!/-d:amis-sagir (l I 00) okafakteisao kao slabo.3, Hadis su preko lbn-omela zabiijeiili Bohari (406) i Ivuslim (547).


Najbolji iman je i'llall ihsana i samokontrole. Toznaöi da öovjek oboZava Allaha, dZelle öanuhu, kao daGa vidi. Ako ne moze dosti6i taj stupanj, nekä ilna naumu da On, dzelle öanuhu, njega vidi, te da budeduboko ubljeden da je Allah, dzelle Sanuhu, saöovjekom, da zna sve ito izusti i uradi bilo tajno ilijavno. Covjek se treba lijepo odnositi premaSvevisnjem Allahu, posebno u namazu. Tim prije öto jenarnaz najövriia veza izmettu roba i Gospodara. U tomeibadetu treba se biti smireno, skruöeno i duöevnoprisutno. eovjek se treba prisje6ati ispred koga stoji.Ne treba pljuvati ispred sebe ili na desnu stranu.

Onda kada öovjek bude svjestan Allahovog,dielle Sanuhu, prisustva, a posebno kada je u ibadetu,izgradit 6e kod sebe samokontrolu i tako se uzdiÖi nanajvede stupnjeve obavlianja ibadeta.

Dakle. obaveza je vjerovati da je A]lah, dzelleöanuhu, uzviien i da je blizu. U ovome, öto 6emo,akobogda, objasniti, nema kontradiktornosti.

UZVTSENOST I NEKA DRUGA SVOJSTVA

L46. 'Allahu moj, Gospodaru sedam nebesa, GospodaruAEa velikoga, Gospodaru svegd! li daied da znev[e Ikoipice kllalu, Tl sl oblavlo Tewat, lndül I Nur'an, leblse utieöem od zla svakog Zivoga blca kotlm Ti vladaö.A ahu moj, fi si Prvi, nüta nlle bilo priie lebe, n sl

VASITIJSKA AKIDA SKJLAdENI KOMENTAR

Posuednji, niita neöe bitl poslüb Tebe, fi sl Ez-ZahiLnäta nema lznad febe, Ti si El-Ratln, izmedu lebe irobova nema prepreke. Unti moje dugoye i saduvaj mesiromaitva, " Zahileiio imam Muslim33

SVEVISNJI JE ALLAH BLIZU

7.47. Hadis u kom stoji da su ashabi podigli glasprilikom uöenja zikra na öta im le Resulullah, sallallahuafejhi ve selfem, .ekaoi "O ljudi, obuzdajte se, zalsla nedozivate gluhoga i odsatnoga; dozivate Onoga l(oii sveöuje, i Noji je bllza, On yam je blüi od wata vaöela ha nce. " (Muttef ekun ale.;hi;s+

VJERNICI ÖT VIOITTI SVEVISNJEC ALLAHA

!48. "Uistinu öete vidjeti svoga eospodara kao ötovidite Mjesec u noöi uitapa (lejletul-bedr), zato setrudite da ne izostaylte ikindüu i sabah-namaz,"(Muttefekun alejhi)35

33 Muslim (271 3) od Ebu-Hurejrc, radijallahu anhu.3a Buhar (4205)i (6384) i [,4uslim (2704) preko Ebu-lllusaa Esarija, rad]iallahuanhu.35 Buhari (554) i (7434) te [4uslirn (633) od DZeri€ b. Abdu]laha, radijallahuanhu.

VASITIJSKA AKIDA SKRACENI KOMENTAR

149. U vezi s Allahovim, dielle ianuhu, svojstvlma,pored spomenutih, postojijoS mnogo hadisa.

150. Dakle, potpomognuta skupina kao 6to vieruie uaiete koii govore o Allahovim, dielle 6anuhu,svolstvima, isto vieruie u sve o öemu nas ie obaviiestioPoslanik, sallallahu aleihi ve sellem, a sve kako 5tosmo veö spomenuff bez tah fa, temsila, teklfa i tatila.

Hadisi koje govore da 6e diennetliie vidietiAllaha, dzelle Sanuhu, dostigli su stupanj fevafura.Videnje Allaha, dZelte Sanuhu, upuduje na dvije stvai:

1. Na to da je Sveviönji Allah iznad stvorenja,otuda öto hadisi govore kako 6e Ga vidjeti iznadsebe.

2. Najve6a blagoda! kojom 6e öovjek biti darovanjeste gledanje u Allahovo plemenito lice.

Hadis pod 148. taökom podstiöe na öuvanieikindije i sabah-namaza. Vierovatno se misli da 6e onajko bude öuvao ta dva narnaza zadobiti veliku blagodat.koja nadmaöuje ostale blagodati: gledanie u Allahovo,dzelle öanuhu, lice. Ü vezi v jednosti spomenutihnamaza preneseni su i drugi hadisi Od njih je sljede6i :'Nad vama se smjenjuju meleki noii i meleki dana,

72 73


sastaju 6e na ikindiji i sabah-namazu... " (Muttefekunalejhi)36

VASITIJSKAAKIDA SKNACENIKOMENTAR

PETO POCLAVUE

EHLUS,SUNNET SLUEDI UMJERENI PUT

151. Ehlus-sunnet u odnosu na sekte slliedl srednii put,kao öto ovaj ummet u odnosu na ostale ide srednlimputem.

152, Umiereni su u pogledu Allahovih, dielle aanuhu,svojstava za razliku od diehniiia kotl ih niieöu imuiebblha koii lh poistovieduJu sa svojstvimastvorenja.

Umjerenost ovdje znaöi izbor najispravnijeg uzistovremeno pobijanje svih neispravnih misljenja.Uzviöeni kaze: "I tako smo od vas stvorili pravednuzajednicu da budete svjedoci protiv ostalih ljudi i daPoslanik bude protiv vas svjedok." (El-Bekara, 143)

Ovaj ummet slijedi srednji put, za razliku od

ostalih koji su zastranili u pogledu vjerovania.Zastranjivanje vodi u propast. Naime, neki su narodipreöli granicu u pogledu Prava stvorenja pripisujuöi irn

svojstva koja posjeduie samo Stvoritelj Drugi su se

loöe ponijeli prema poslanicima i njihovim

sljedbenicima tako da su ih ubijali.

35 Buhari (555) i Muslim (632)preko Ebu-Hurej€, radijallahu anhu.

VASITIJSI.A AKIDA sKRAÖENI KoMENTARVASITIJSKA AKIDA SKRAdENI KoMENTAR

Nai ummet vjeruje u sve poslanike koje je Allah, dZeIIeianuhu, poslao kao u njihove poslanice. Vjerujemo dasu svi imali visok stupanj kod Allaha, dielle Sanuhu,;to je, opet, Njegova blagodat. potvrttuju6i to neprelazimo gränicu u pogledu prava srvorenja.

Neki su dopuötali sve lijepo i ruino, a drugi, opet, svezabranjivali. Metlurim, nama je Allah, däelle lanuhu,dopustio Iijepe a zabranio mine, odvratne stvari. Sveove stvari na neki naöin, ovaj ummet öini potpunim.Sljedbenici Ehlus-sunneta takoa[er su umjereni uodnosu na mnoge zalutale grupacije unutar samogaummeta.

153. U pogledu Allahovih, die e Sanuhu, radnii zarczliku od kaderiiai diebrüa

154. U pogledu Allahove, prijetnje za razfiku odmurdäjai vadlja, koii potjeöu od kadeijai dlugih.

Spomenuto pod 152. taökom ve6 smo objasnili.Naime. stav Ehlus-sunneta po ovome pitanju jestepotvrdivanje svih Allahovih. dzelle öanuhu, svoistavaspomenutih u Ser. tekstovima i to na naain kako Niemudolikuie.

DZel)fije viervju da je öovjek u okviru Allahovogodreclenja prisiljen na ono ito radi i da nema slobodnuvolju. Ljudska su djela poistovjetili sa njihanjemdrve6a, koja nemaju slobodnu volju niti izbor. Na tajnaöin su zastranili u pogledu vjerovanja u Allahovoodrettenje.

Kadeije su. plaieöi se da Allahu, dzelle tsanuhu,ne pdpiöu ono ito Mu ne priliöi. zanijekali uticajodredenja na ljudska djela, tj. da se na ista ne odnosiAllahovo, däelle öanuhu, htijenje. Svaka od spomenutedvije frakcije odbacila je veliki dio Ser. tekstova poovom pitanju.

Sveviönji je Allah uputio sljedbenike Ehlus-sunneta na srednji, umjereni put. Oni vjeruju da jeAllahovo, dzelle Sanuhu, odredenje sveobuhvatno;obuhvata stvari, njihova svojstva i djela, bilo ljudska ilidjela ostalih stvorenja. Vjeruju da ono 6to Allah, däelleSanuhu, hode - biva, a sto neie - ne bude. Vjeruju u toda je Uzviseni ljudima dao mo6. htijenje i sloboduizbora, te da, bez prisile, rade i govore öta ho6e.

Takoder, vjeruju u sve tekstove koji opdenitogovore o Njegovoj, däelle öanuhu, volji i htijenju u vezisvake stvari, kao i one (tekstove) koji potvraluju daIjudi, po vlastitom izboru. modi i htijenju rade i govoreöta ho6e. Ovo se odnosi na sva djela. velika i mala.Potvrdujuii ovo znaju i vjeruju da spomenute dvijestvari jedna drugu ne iskljuöuju. O ovome 6e bitigovora nesto kasnije.

Taöka 154. govori o tnurd'jjama. To ie ftakcijakoja tvrdi da je vjerovanje samo potvrda srcem, te da unjega ne ulaze djela udova kao ni djela srca. Iz toga

'17

TVASITIJSKAAKIDA SKIAÖENIKoMENTAR

proizilazi da Allah, dietle öanuhu, moze kazniri pokomei nepokorne jer djela ne ulaze u vjerovanje.

Sto se tiöe veidia, ograrrka kaderüa, ofi vjeruju da 6esvaki veliki grjesnik - monoreista koji ustrajava navelikim grijesima i na tome umre, vjeöDo ostati u Vatri.Svaka od ove dvüe grupacije je, takoder, zastranilaodbaciv;i dio Ser. tekstova.

155. U pogfedu vierovania (imana) su tzmedu hururija Imutezila na iednoj, a mudüja i diehmij\ na drugoJstrani.

156. U pogledu ashaba su izmettu iijal haridZtJa.

Allal, dielte öanuhu, uputio je sljedbenike Ehlus_sunneta da izaberu srednji put. Vjerovanje (iman) kodnjih obuhvata ubijealenje, djela udova i srca. Ono sesmanjuje ako öovjek poöini neki grijeh i ne pokaje se zanjega. Svevisnji Allah nikome od Svojih robova ne6enepravdu uöiniti; ne6e kazniti pokorne, koji se nisuodali grüesima niti 6e dopustiti da u Vatri vjeönoostane onaj ko je imao irnato vjerovanja, makar öinio ivelike grijehe. Tekstovi Kur'ana i sunneta u vezi s timsu na stupnJu tezatura.


Hurltrüe pripadai! haridZijama. Oni velikegrljesnike smatmju nevjernicima i tvrde da 6e vjeönoostati u Vatri. Razlika izmeilu njih i mutezila jeste !tome Sto ovi velike grijeinike smarraju nevjernic;mad,oöiIJJ mutezile kaZu da nije musliman niti nevjernik.ali 6e, i po njima, vjeöno ostati u Däehennemu.Serijatski rekstovi pobijaju njihova miöljenja.

Rafidije (Etje\ psuju i proklinju ashabe. Nekesmatraju nevjernicima.Mealu njima postoje fanatici kojisu, pored ito psuju trojicu pravednih halifa i nekedruge ashahe. prelli svaku granicu uzevii Aliju,radijallahu anhu, za boianstvo. Preneieno je da ih jeon, radijallahu anhu, spalio.

Na drugoj strani, nasuprot ']iil'ja ies! Haridztekoji su se borili protiv njega i brojnih ashaba. Proglasilisu ih nevjernicima i na taj naöin ohalalili njihovu kl.v ikrv drugih muslimana.

Allah, dzeue öanuhu, uputio je sljedbenike Ehlus-sunneta da priznaju vrline i vrijednosti ashaba i to dasu oni elita ummeta. I pored toga nisu presli granicuniti zastranili u pogledu njihovih prava. Ehlus-sunnetvjeruje da ashabi, radijallähu anhum, nisu bezgrijesni.Daju im stupanj koji zasluiuju i vole ih jer suodabrani. O tome 6e, akobogda, biti govora neitokasniie.

18 79

VASITIJSKAAKIDA SKRAiENIKOMENTAR I VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKOMENTAR

SESTO PoGLAVUE

ALLAH JE IZNAD ARSA

157. Vierovanje u Allaha, dielle Sanuhu, obuhvata sve oöemu nas je obavüestio o Sebi u Kur'anu i sve 6to ie uautentiönim predaniima preneieno od Poslanlka,sallallahu alejhi ve sellem, kao iono oko öega su sesloiile prve geneaciie ovoga ummeta. Od tlh je swarivierovanie da ie On, dielle öanuhu, iznad nebesa, naArau, iznad stvorenia a Svojim ie znanjem sa Iludlma,

158. Ove su dvüe stvari sastavliene u ajetu:

er r;rF a_".r r'r.1r .1 j; u, w i; ur Lr-'jl d ö-_[ r(',r+ ;ji r:-. dtr, F,s u ü"i &

"U öest vremenskih razdoblia On ie nebesa i Zemliustvorio, izatim se lznad ArSa uzvlsio; On zna ata uzemlju ulazi i öta lz nie lzlazl i öta s neba silazi i sta seprema nlemu diie, On Je s vama gdle god blll, I sve 5toladite Allah vidi." (El-Hadid,4)

159. Niegove riieöi: "... On ie sa vama" ne znaöe da Jeutjelovlien u stvorenia. Na to ne upuduie ar. jezlk.Tvrditi da le Allah, dielle Sanuhu, utielovlien u stvorenla

$r 4J;lr ,rl' .r*^r i Ctj {- 4 .rir: .:,rrr"rr 6L .pir ,i)

80 8 l

VASITIJSKAAK]DA SKRAÖENIKoMENTAR Isuprotno le konsenzusu dobrlh plethodnika i liudskojprirodi (fltrl).

160. Primjer koji pobüa nakaradoo tumaöenielJgthodnoga aieta jeste Mjesec, ledno od mnogihAllahovih, dietle Sanuhu, znamenia, relafivno malostvorenje; uvljek le s putnikom ma Edje lSao kao i sonlm koil nüe na putu.

161- Ällah, dielle 6anuhu, je tznad ArGa, motli i bdijenad Svoiim stvorenjima, upravlia njima i radi ostalestvati vezane za rububiijet

162. Prethodno spomenute stvari istina su i stvarnost,rlema ih potrebe krivo tumaölti nifi pogre6no shvatiti.


SEDN4O POGLAVUE

ALLAH JE BLIZU SryORENJA

U to ulaze sliedede stvari:163. Vjerovanie da je Attah, die e öanuhu, btizustvoaenia.

164. Dokaz ie za to alet:

, , - . : . . . - . . . , , t . : -J r_N+r-+ JLcr rr,ttil, "r"r..+:, ._+> eF.- g:tia JtL ljrjl

(i,:'4 .;ji o., r,.,"3:i-,

"A kada te robovi Moii za Me[e upltaju, Ja sam,sigurno, blizu: odazlvam se molbl molitel|a kad Mezamoli. Zato neka oni pozivu Mome udovolje i nekavjeruiu u Mene, da bi bili na Pravome putu,,' (ElBekala,186)

165. Takoaler i hadisi "... Onai I(oEa dozivate btüi vam jeod vrata vaöe jahallce.''?

166. Aieti ihadisi koii govore o Niegovoi blizini Iprisutnosti ne oponiru öinlenlci da je On lznad

37 olajsrno hadjs prelhodno spomenuli

VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKoMENTAR

stvorenia. Ovo zato 5to Allahu niöta niie sliöno. On ieblizu stvorenjima iako je iznad niih,


Otuda, musliman mora potvrditi ono ito je Allah, dZelleSanuhu, Sebi pripisao i ne smüe biri suzdräan zato StoSveviönji Allah o Sebi zna viie nego ljudi a NjegovPoslanik, sallallahu älejhi ve sellem, je najznaniji,najiskrenüi prema ummetu i najoprezniji u veziAllahovog, dzelle Sanuhu, prava.

Ako ti, dragi brate. na um padne da je priznavanjetih svojstava poistovje6ivanje Gospodara sastvorenjima, sjeti se Njegovih rijeöi: "Nisra nije kao On,,i toga da sve öto vaZi u vezi Allahovog, dzelle Sanuhu.Bi6a a riöe se poistovje6ivanja, vazi i za Njegovasvojstva; kao sto Mu niko nije ravan i sliöan u pogteduBi6a isto Mu tako niko nije ravan u pogledu svojstava.

Autor je stavio poseban akcenat na taöke 163-166. tim viöe ito su ljudi u velikoj potrebi zavjerovanjem u Allahovu, dZelle öanuhu, blizinu i to daim se odaziva kada Ga zovu. Da pojasnimo: ako öovjekövrsto vjeruje u Allahovu bliziAu bit 6e svjestan da gaAllah prati. To 6e uzrokovati da Ga öesto spominje istalno Mu upu6uje dove jer zna da se On odaziva inagraaluje iskrene i pokome robove.

Zatim je zajedno spomenuo vjerovanje u AllahovuuzviSenost, Njegovu blizinu i prisutnost kako neko nebi pomislio da ta svojstva liöe svojstvima stvorenja.Ako neko upita: kako je mogude da Allah, d;elleSanuhu, bude iznad stvorenja a istovremeno zajedno snjima, u njihovoj blizini? Odgovor za to nalazimo uKur'anu, sunnetu i konsenzusu uöenjaka a on glasi:niSta nüe kao On, nista Mu nije sliöno u pogledusvojstava.

Jedno od Njegovih stalnih svojstava jeste op6auzvisenost te op6a i posebna prisutnost. Njegovablizina i Uzvisenost su spojivi zbog Njegove veliöine imoöi i Njegove sveobuhvatnosti. On je iznad aistovremeno je blizu i - obrnuto. Drianje za ovuosnovu jako je korisno u razumijevanju svih Altaltovih,dzelle öanuhu, svojstava koja su ustvrttena dokazom.

8485

-?r

VASITIJSKA AKIDA SKRAdENI KOMENTAR VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKoMENTAR

GLAVA II

VJEROVANJE U KNJICE I POSTANIKE

PRVO POCLAVUE

I(UR'AN JE ALLAHOV GOVOR I NIJESryOREN

Vierovanie u Kur'an i ostale knjige obuhvata:

167. Vierovante da ie Kur'an Allahov, dielle öanuhu,govor kojije obiavlien a nüe sworen,

168. Od Njega je potekao I Niemu se vraöa,

169. To je stvarno Allahov govor, a ne govor nekogadlugog.

170. Objavljen ie Muhammedu, sallallahu alejhi vesellem.

1TVASITIJSKA AKIDA SKRAdENI KOMENTAR

171. Nüe dopuöteno tvrditi da su to riieöi koiima ieAllah, dielle öanuhu, nadahnuo Diibrl la i l i sl iöno tome'

172. Öinjenica da ga liudi öitaiu i da je sabran umushafu ne izvodi ga iz toga da le swarno Allahovgovor. ovo zato öto se govor pripisuie onome ko ga ieprvi izgovorio, ne onome ko ga je dostavio.

1?3. Rlieöi i znaöenie su od Allaha a ne samo slova iriieöi bez znaöenia, niti znaöenie samo bez slova i rÜeöi.


potvrduju da stvorenja govore a to svojstvo nijeöuStvoritelju.

Kulabije i csarüe, koji drie da je Kur'an izraz('Ibara) Allahovog govora ili pripovjedanje istog,djelimiöno zastupaju stav mutezila. Bez obzira kako sereprezentuje, on je Allahov, dzelle öanuhu, govor; biloda se nauöi napamet ili recituje, bilo da je ispisan umushafima, Allahov je govor. Zato je autor i rekao:"Govor se pripisuie onome ko ga ie prvi izgovorio, neonome ko ga je dostavio." Rijeöima: "Od Njega jepotekao", autor aludira na stav dobrih generacija kojetvrde da je Sveviönji Allah izgovorio kur'anske rijeöi.Njegove rijeöi "...i Njemu se vra6a". znaöe da se Allah,däelle Sanuhu, opisao tim govorom. Ovo je jedno

miSljenje. Drugo kaZe da se time misli na predznaksudnjega dana kada 6e Allah, dzelle öanuhu, uzetiKur'an iz prsa ljudi i podidi ga iz mushafa öime 6e seNjemu vratiti. Pryo je miöljenje jaöe.

Autor je ovdje kratako i saieto iznio svoj stav kojije utemeljen na Serijatskim i racionalnim dokazima.Otuda ovo pitanje i spada pod vjerovanje u Allahove,dielle Sanuhu. knjige. Vjerovanje u kniige. a posebno uKur'an, znaöi vjerovanje u sve kur'anske rrjeöi iznaöenja, te ono na sta upu6uju, bilo da se tiöe islvjerovanja (akaida) ili drugih stvari. Vjerovanie onogako ne vjeruje u to nije potpuno.

Ljudi se po pitanju vjercvanja u Kur'an dijele nadvije skupine: potpuni i manjkavi vjernici Plva seskupina ist inski predala Kur'anu, razumijevaiui injegova znaöenja i övrsto vjeruiu6i u njih. zatim toprimjenjuje i kiti se kut'anskim bontonom. izvsavanjegove naredbe, kloni se zabrana i ne pravi razliku

Autor je u taökama 167-173 spomenuo stvarl kojese tiöu vjerovanja u Allaha, dzelle öanuhu, i Njegoveknjige. Ovo je spomenuo u ovome poglavliu zato 6to ieAllahov govor jedno Njegovo svojstvo. On. dZelleSanuhu, govod kada ho6e i sta hoie. Niti je prestao niti6e prestati govodti. Njegov govor nlje prolazan i neprestaje. Vjeöan je i odvija se shodno Njegovojmudrosti. Sebe je njime opisao i Sebi ga pdpisao

rckavsi: "...Allahov govor..." (Et-Tevba, 6) Aiet ie uvidu genitivne veze osobinu pripojio opisanom, stoupuduje da ie Kuran Njegov govor, izraZavanie,znaöenje i da je to Njegova osobina. Sve ovo upuduje daKur'an nije st\loreL Mutezile koji misle da je stvoreniznose Dotvoru na Allaha, däelle Sanuhu. Staviie,

88 89


izmettu ajeta kao;to to öine novotari koji prihvataiuneke ajete a druge odbacuju. Druga se skupina opetdijeli na dvije podgrupe: na inovatore koji suzapostavili dio Kur'ana i sunneta. I ovi su, takoater, narazliöitim stupnjima. shodno novotarijama i greskama ukoje su upali. Druga su populacija grijeönici kojima jejasno öta je njihova obaveza prema Kur'anu i topriznaju ali njihova djela proruslove onome ito govore.Ovakvi su zapostavili mnoge kur'anske obaveze aprekrsili mnoge zabrane ne mogavöi se nositi sa svojimprohtjevima. mettutim nisu zanijekali nijedan njegovajet.

Molimo Svevisnjeg Allaha da nas uöini od onihkoji de istinski i ispravno vjerovati u Njegovu Knjigu i upotpunosti se predati njegovim naredbama a klonitionoga Sto je zabranio. a Allah je. doista, plemenit.

VASITIJSKA AKIDA SKRACENI KOMENT

DRUCO POCIAVUE

VJERNICI CE NA SUDNJEI\4E DANU VIDJETISVEVISNJEC ALLAHA

Vierovanje u Allaha, Njegove kniige I poslanike takoilerobuhvata sliedede:

174. Vjernici 6e vidjeti Allaha, dielle Sanuhu, naSudnieme danu kao öto na ovome sviJetu vide Sunce uvedrome danu ili Mjesec u nodi uötapa, stvarno i bezooteSkode.

175. Vidlet öe ga na Sudniem danu, i

176. Nakon 5to uilu u Diennet, kada ikako htjednesveviSniiAllah.

9 l90

6

VASITIJSKA AKIDA SKRACENI KOMENTVASITIJSKA AKIDA SKRACENI KOMENT

GLAVA III

VJEROVANJE U SUDNJI DAN

PRVO POGLAVUE

VJEROVANJE U SVE O CEI\4U NAS JEOBAVTJESTIO POSLANIK, SALLALLAH U ALEIHIVE

SELLEI\4, DA ÖE SE DESITI NAKON SI\4RTI

U to soada:

177, vierovanie u sve öta de se desiti nakon smrti a oöemu nas ie obaviiestio Poslanik, sallallahu aleihi vesellem.

178. Vierovanje u kabursku kulniu te uiivanle i kaznu uniemu.

179. Kaburska ie kuania istina. Liudi blvaiu iskuiani usvojim kaburovima tako ato blvaru upitani: Ko ie tvolGospodaf koje si viere? i ko ie tvoj poslanik? Allah'dielle Sanuhu, 6e prilikom te kuanie uövrstitl viernike:

TVASITIJSKA AKIDA SK-RACENI KOMENTAR

(c-r.lr ,.$lrr rl; irrir äirr :,1it"Allah de vielnike postojanom ieöiu uövrstiti,"

(lblahim, 27)

Na ova pitanja vjernik odgovala: Moi je GospodalAllah, viela lslam, a poslanlk Muhammed, sallallahualeihi ve sellem, a onai ko ie na ovome sviietu sumnjaoodgovolit öe: Ah, ah! ne znam. öuo sam llude kakoneito govore pa sam i ia tako govorio. Tada öe bitiudaren ieleznom alpkom usued öega 6e tako jakovrlsnuti da 6e Ea öuti sva stvorenia osim öovjeka (idiinna) a kada bi on öuo onesvuestlo bi se.38


U taökama 1?a. i 179. autor je govodo o nekimdeöavanjima u kaburu. Izmealu ostalog kaäe:"Vjerujemo u kabursku kuönju..." Naime, kaburska jekuienja ispit öiji je uvod doZivio svakl öovjek jo; naovom svijetu. Ko je bio istinski vjernik, Allah. dZeUeöanuhu, 6e ga uövrstiti i nadahnuti pa 6e ispravnoodgovodti na pitanja meleka. O tome Uzviöeni veli:"Allah 6e vjernike postojanom rijeöju uövrstiti naovome i budu6em svijetu." (Ibrahim, 27) BL ee ßnagrada za njihovo vjerovanje. Vjernik 6e, uz Allahovupomoö. taöno odgovoriti makar bio nearap ili nepismen.Sto se döe nevjemika i licemjera oni neöe modiodgovoriti (na postavljena pitanja) makar na ovomesvijetu vazili za najuöenije ljudi. U vezi s tim Sveviönjikaze: "A Allah 6e nevjernike u zabludi ostaviti."(Ibrahim. 27)

Allahova, dielle öanuhu. je velika mudrosti Stokabursko uiivanje i patnju ne osjedaju ljudi niti d;inni;njihova su öula ograniöena. To je nevidljiva stvar(gajb). Kada bi ljudima otkrio te stvari to ne bi bilo uskladu s Njegovom mudroö6u. Ovako Allah. dielleSanuhu, ukazuje na vjernike i nevjernike.Taöka 177 pa nadalje govori o temelju na osnovu

kojeg razumijevamo Serijatske tekstove u vezi sovosvijetskim i zagrobnim Zivotu. SudAjega dana.Dzenneta i Dzehennema. Takoaler. detaljno govori Stode se desavati nakon smrti , u vezi öega su napisaneopsirne i skra6ene studije.

30 ove su ijeöi dio poznalog, vjerodostojnog hadisa kog prenosi Bera b. Azib, akojl govori skoro o svim de6avanjima u kabuil. Zabiljezili sr.r ga Ahrned 4/287,288. 295, 296, i Ebu-Davud (4753) Se;h Albaai ga je naveo sa svimvjerodostojnim dodacima u svqojkiizi Ahkanul4ienaiz, slr. 156159. Komentarloga hadisa vidjeü u knjizi El Haklulbetzehiüe, slt. 10-19.

94 95


DRUGO POCLAVUE

SUDNJI DAN

180. Nakon kaburske kuaenje sluedi uilvanie ill kaznado Sudnlega dana.

181. Kada nastupi Sudnii dan duie de biti wadene utijela.

182, Ljudi 6e ustatl iz kaburova, o öemu govori Kur'anhadis. U vezitoga su svi musllmaniiednoglasni.

183. Krenut de ka Gospodaru svietova, goli, bosi ineobrezani,

184. Sunce 6e se pribliiitl.

185. Znoj 6e nekima dopirati i do usta.

186, Postavit öe se tereziie za vaganie ljudskih diela.Uzviöeni kaie:


"Oni öija dobra diela budu teaka, oni 6e ielie svojeostvarlti, a oniölia dobra djela budu lahka, onlde posveizgubueni biti, u Diehennemu 6e vjeöno boraviti."

(Muminun, 1O2,1O3)

187, Otvorit 6e se knJige u kojlma su zapisana djela.Neki 6e ie uzeti desnom rukom, neki liievom a drugimade biti data lza leita.

188. U vezi s tlm Uzviöeni kaie:

r;ii;ü1 Lus *!,r, ;, ii;;i, ci; o.;,,u;ujt ;r.:1 .5J('qr^ +:; ;ir -a-L *<-ous llr

"l svakome öovjeku demo ono ato utadi o vrat plivezatl,a na Sudnieme danu 6emo mu kniigu otvorenupokazati; 'Öitaj kniigu svolu, dosta ti je danas 5to deisvoj raöun polagati!' (Al.lsra, 13-14)

189. Svevl6njl 6e svesti raöune.

190. Nasamo 6e razgovalati sa viernikom I podsietiti gana poöiniene gr[ehe, 5to ie opisano u Ku/anu IsuIlnetu,39

3e Autor je ciliao na hadis kog su p@ko lbn-omera, radijallahu anhu,zabiljeiili Buharj (2441) i lvuslim (2768)gdie Poslanlk, salallahu alejhive sellem, kaze; 'Coylek ie se ptiblüä Allahu laka da öe On spustiti nanjega Svoj zaslor. Tada öe ga podsjetiti na nkgave gijehe i reöi:'qeöai li se laga i laga?' Ovajce odgovorili: 'Da, Gospodaru, sjecam

"'.;

:rtlrG "4t;air -grrrü ".,r-rlr;

'c.Ä it,

(i;.ruG.,#.i r,;;;i;,:r ;r :.,ti "J

VASITIJSKAAKIDA SKXACENIKOMENTAR VASITIJSKA AKIDA SKRAÖENI KOMENTAR

191. Diela neviernlka nede biti vagana za razllku oddlela viernlka. ovo otuda öto oni, u osnovl, nemalud;blih djela. Nlihova 6e im dlela samo bitl predoöena teöe Allah, dielle öanuhu' traiiti da ih prizoaiu. Shodnonjima de biti i kainjeni.

198. lspod njega je Vatra.

199.. Liuq! de preko njega pretaziti shodro svoiimdijelima. Nekt öe predt brztnom treptaja oka; brzlnimmunre; - vJetfa; tlkadeg konja; deva; tröaniem,normalnim hodanjem; puzeö|. Nekl de biti baöe;l uVatru. Na Sirat-6up4l postoie kuke koie 6e hvatatiljude shodno njihovim griieslma,

2OO. Ko ptede Sintudi de u Diennet

201. ldudi ka Diennetu, na mostu izmeilu Vatre iDienneta de stati, tu 6e rlieSiti mealusobne razmirice,Nakon 5to budu potpuno öisti, dopusfit 6e lm se da uatuu Diennet.

* * * *

202. Prvi ko öe tlailti otvaranje diennetskih vrata jesteMuhammed, sallallahu aleihl ve sellem.

203. Ujedno öe I prvi udi u njega.

192. Na Sudnieme de danu biti Resulullahovo sallallahualeihl ve sellem, vrelo (havd).

193. Öüa ie voda bielja od mlÜeka a slaala od meda.

194. Niegovih de posuda biti koliko zv ezda na nebu,

195, Dutlna i 6irlna Viela Jeste miesec dana hoda.

196. Onai ko se sa niega napiie, nlkada ne6e o;ednieti.

19?. Sirat ie most postavÜen lzmeilu Dienneta iDiehennema.

se.' uzviieni öe tada rcöi:'fe san gijehe sakio na dunjaluku a danasih opnitam...''

98 99


204. Resulullah, sallallahu alelhi ve sellem, öe se naSudnleme danu tri puta zauzlmatlSefat öiniti.

205. Prvi put za sve ||ude kada, pod spuötenim Suncem,budu öekall presudu.To de za sviiu biti veliko iskuöenie.LJudi 6e traiiti zauzimanJe od Adema, Nuha' lbrahima'Musaa i lsaa, neka Je na nllh mir I spas. Adem 6e odbitiupuduluöi l jude Nuhu itako do Muhammeda, sallallahualeihi ve sellem.

206. Drugi put da se diennetliJama dopusti ulazak uDiennet, Na ove dv||e vrste zauzimania neöe imatipravo niko osim naaeg Resulullaha, sallallahu aleihi vesellem.

2O7.lrcöe Je zauzimanle za ljude koiima je odredenaVatra. Pravo- na ovu vlstu zauzlmanja poledMuhammeda, sallallahu alelhi ve sellem, imat 6e i drugiposlanici, lskleni i neki druEi. Zauzimat öe se za onogako je zasluiio kaznu da ne bude kainien kao i liude vecbaöene u Vatru da ih Milostivi izvadi iz nie.

2oa. Allah, dielle öanuhu, de, iz Svoje neizmiernedoblote i milosti, iz Vatre lzvesti neke ljude bez iöiiegzauzlmanja,

209. U Diennetu 6e, nakon öto svi ualu, ostati prostora.

VASIlIJSKA AKJDA SKRACENI KoMENTcR

2!O. T?d? 6e A ah, die e ianuhu, stvoriti drugastvorenia I uvesti lh u njega.

: r * * *

211,- Rezime -dogaalanja na bududem svüetu jeste

oDracun, ulazak u Diennet ili Vatru.212. Poiedinosti se o tim dogaatalima nalaze u svimoDlavrjenim-knjlgama i predanjlma od poslanlka, nakaJe na nlih mtl i spas.

243,.Znanje nas jealeno od Resulultaha, sallallahualejhi ve sellem, u vezi s flm zadovoyava tluaskepotrebe. Ko se potrudi, doöl 6e do ntega.

Taöke 180-213 tatotler govore o ahiretu. Ono ötoJe autor rekao temelji se na dokazima iz Kur,ana isunneta koii detal jno obraduju ovu temu. lslamski sr]uaenjaci pisal i brojna djela o tome, o petom remetjuvjerovanja, naravno oslanjaju6i se na ser. tekstove.Uistinu, o njenim bi se pojedinostima moglo dostagovoriti.

Treba znati da je nagrada za dobra a kazna za loöadjela u skladu s (zdravim) razumom i Serijatom. Na ro

1 0 1

TVASITIJSKAAKIDA SKRAdENIKOMENTAR

je Svevidnji A.llah u mnogim kur'anskim ajetima ukazao

i objasnio je da Mu ne dolikuje stvaranie ljudi bez cilia,

uzalud. Naprotiv, On, däelle öanuhu, ih je stvorio: neke

im stvari zalranio a neke naredio za öta 6e biti kaznjeni

ili nagradeni. Ovo prihvata zdrav razud. Uzviseni

opominje ljude ubrzavajudi nagradu pokornima apropast grÜeönima koji su osjetili Njegovu kaznu. To je

opdepoznata stvar; joö se, na nekim mjestima, vide

tragovi Allahove, dzelle ianuhu, kazne. Ljudi ih

prenose sa koljena na koljeno sto ie, na neki naöin,

mutevatir- stvat o koju nema sumnje.

UzviSeni, iz Svoje prevelike milosti. pokazuje

Svoja znamenja i ljudima, ali i u njima sarnima sve dok

razumnima ne postane jasno da je on. däelle Sanuhu,Istina.

Detalji i pojedinosti vezane za Sudnji darl iesustvari koje se ne mogu saznati osim putem autentiönih(vjerodostojnih) öerijatskih tekstova. Tirn prije jer

Poslanik. sa[allahu alejhi ve sellem, nije govorio po

svome lJlru (prohtjevu). Veö po obiavi od Svevianieg.

Mudrost polaganja raöuna za djela. niihovogzapisivanja i vaganja. iako On sve to zna, jeste da

ljudima pokaie Svoje savrSenstno, veliöanstvenost,pravdu, neizmjemu milost i vlast. Zbog toga se u vise

ajeta spominje Njegova, dzelle lanuhu. vlast zajedno sa

Sudnjim danom iako je ona opöeg karaktera, ti. On je

gospodar i vlasnik svega.

VASITIJSKA AI(lDA SKRACFNI KoMENIAR

CLAVA IV

VJEROVANJE U ALLAHOVOODREDENJE DOBRA I ZLA

PRVO POGLAVUE

PRVI STUPANJ VJEROVANJA U ODREDEN-'E

Spaaena skuplna, Ehlus-sunnet vleruJe u Allahovoodrealenje (kader), bilo doblo lll zlo.

27.4. Vletovanje u Allahovo odredenje sastoii se lz dvadUela a svaki obuhvata dvüe stvarl:

215. Prvi dio obuhvata vlerovanie da je A ah, die eSanuhu, u praiskonu istalno znao öta öe üudi radl ; dali 6e griieöltl ili biti pokolni, znao njihovu opskrbu iyüekiivota.

Drugi dio obuhvata vjerovanle da ie Allah die e öanuhu,u Levhi-mahfuzu zapisao sudninu svlh stvorenja.

103


2L6. "Prvo äto f'e sveviönii A ah stvorio bilo ie pero,zatlm muJe naredio: zaplöl!' sta öu zaplsati?i upitaloje a on je rckao: 'Sve öta öe se deslti do sudnlegadana."4o

2L7. Otuda, ono 5to zadesl öovjeka' nüe ga moglozaoblö|, a öto ga mimolde, nlie ga moglo zadeslti. Pelasu se osusila a stranice smotale.

218. Na to upuduju riieöl svevlöniegi

l . . : , , , - - . . . . . , . . i , , . 1 . - . i t lsrc .-!r J' :rr5 J si ul .j-Jrrr.Ld

(r++'"Zar ne znaö da ie Allahu poznato sve 5to ie na nebu Ina Zemljl? To le sve u Knjizi, to Je ulstinu Allahu lahko."

(El-Hadtdt, 7o)

J in q yr.s 6 r1 'i.Ä_ t + l, ":r!r ." ."; ; -eÜ u)(";.il .t;

'eti: ;1 ui-;

219. Takoiler Njegove rlieöl: "Nema nevolje kora zadeslZemlju i vas, a koJa n[e, prije nego 5to le damo,zapisana u Kniizi, to je Allahu, ulstlnu, lahko," (ELHadid,221

!0 Hadis biljeze Ahmed 5/3'17, Ebu-Davud (4700) iTirmizi(2155), (3319), za kogturdi da je hasen{aiiö. Sejh Albani ga smaba vjefodostojnim tim vise 5lo imapolporu u dfirgim predanjima. Vidi lahridius-sunte od Albanija, sh. 102"105.

VASITIJSKA AKIDA SKRACENI KOMENTAR

220. Sve ie odledlo shodno Svome znanju. Odredenje lena oekim miestlma spomenuto opdenlto a na drugimdetaUno.

22t. U Levhi.mahfuzu zapisao Je 6ta ie htio.

222, Nakon sto stvoli embrio (zametak) a prue negomu udahne duiu, poöalie meleka kom bude raredenoda zapiae nlegovu opskrbu, smrtnl öas, djela i to da ll 6esletan ili nesletan biti.

223. Ovat su dio odrealenja prvotno podcall fanaflcikadeila. Sada ie mall broi onih kolt to poliöu.

104 105

VASITIJSKAAK]DA SKRA.ENIKOMENTAR

DRUCO POGIAVUE

DRUCI STUPANJ VJEROVANJA U ODREDENJE

224. Dtugi stupani obuhvata Allahovu, dielle 6anuhu,potpunu vouu I Njegovu svemod.

225. U to ulazl vlelovanje da ono öto Allah ho6e - bude,a 6to ne6e - ne bude,

226. Ne moie se desiti naimanii pokret na nebesima izemUi, niti mirovanje osim Njegovom voliom, Sve 6to seu Njegovoi vlastl deaava biva Niegovom vouom.

227. on, dielle Sanuhu, vlada onlm öto postoii iSto nepostoii.

228. Sva stvolenja lla nebesima i Zemlii On ie stvorio,mimo Nlega nema stvoriteua niti gospodara.

229. Naredio ie liudima da budu pokoini Nlemu iNjegovome Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, azabranlo le neposluSnost.

230, On, dielle Sanuhu, voli bogoboiazne, pravedne Idobroöinlte||e.


231. zadovolian ie onima koii vjeruju I rade dobra djelaa ne voll nevjernlke nltl grleönike. SveviSnji Allah nlienaledlo ölnlenie razvlata,

232. Nüe zadovolian nevjerstvom niti voll nered.

233. Ljudl su, ulstlnu, ölnlocl svolih djela a On ie njihov(diela) stvoriteli.

234. Öovjek moie biti viernik, dobroöiniteli, klaniaö ipostaö, lll nevjemlk I razvlatnlk.

235. Oni posieduiu mod i voliu u pogledu öinjerja diela,meatutim stvoritelj niihove modl i volre ,este SvevilniiAllah.

236. U vezi s tim Uzvlöeni kaie:

(-;rjuir '-- tr ;u4 ;l I yark r:: a1+ il 'ps1 ;u p)

"... onome od vas koll hods da Je na Plavome putu, a vlne moiete nista htieti ako to Allah, Gospodar svletova,nede!" (Et Tekvlr, 28,29)

106

VASITIJSKAAK]DA SKRAÖENIKOMENTAR

237. Ovaj dlo odrealenla nÜeöe vedina kader[a, za koiele Poslanlk, sallallahu alelhl ve sellem, rekao da suvatropoklonlci ovoga ummeta.41

238. Druga je grupacüa pletierala u vezi s priznavanjemAllahovog odreilenja kada su zanüekali öovjekovu moö iizbol. Na tai su naöin Allahova, dielle aanuhu, djela ipropise liöili mudrostl I dobroblti.

Autor je od 214. pa do 238. taöke govorio ovjerovanju u odledenje. Vjerovanje u odredenje jevelika i vaina stvar. tim viSe jer je öesti temelj isl.vjerovanja.

Mnogo je grupacija koje su skrenule u tomepogledu a neke su ga potpuno zanijekale. Autor je otome govorio vllo jezgrovito potkrepljuju6i svojestavove Kur'anom, sunnetom te djeöima dobrihprethodnika. Naime, konstatovao je da vjerovanje uodrealenje neöe biti potpuno dok öovjek ne povjeruje uöetid mettusobno povezane stvari. Onaj ko u ovo nevjeruje - u zabludije. Te stvarijesu sljedeee:

41 Hadisje hasen a biljeie ga Ebu-Davud (4691) i Hakim 1/85 preko Ebu-HazimaSeleme b. Dinara koji prenosi od lbn-omera. ovaj je lanac prekinut (munkalia)jer Ebu-Hazim nijeZivio u vrijeme lbn-Omela. Medutlm, podupiru ga drugihadlsiidizu na stupanj hasera. Albani ga je u Sel'ul-tahav,äe. s|t. 246,1 Tahidius-sun e, slr. 238, 329. okarakterlsao dobim. Vidi Muhlesaru suneni Ebi-Davud7/61 od imama ltlunziriia.

1 .


Vjerovanje da Allah, dielle öaJruhu. Svojimznanjem obuhvata sve 5to je bilo u proölosti, ötabiva u sadainjosti te ita 6e se desiti ubudu6nosti, bilo da se radi o predmetima,stvorenjima, njihovim osobinama, radnjama teda je isto zapisano u Levhi-mahnvü. za ovopostoje brojni dokazi.

Vjerovanje u apsolutnu Allahovu volju iz kojeniita ne moie izi6i, tj. nßta se, bilo malo iliveliko, ne moze desiti osim uz Njegovu volju.Ono ito Sveviinji Allah Zeli - bude a öta ne Zeli- ne moäe biti. Brojni su dokazi koji na ovoupueuju.

Vjerovanje da öovjek posjeduje slobodnu volju,mo6 i izbor prilikom öinjenja djela koju mu jeAllah, dzelle Sanuhu. podario. Nikako nijeprisiljen u onome 6ta öini. I za ovo postoje brojnidokazi.

Vjerovanje da je Sveviinji Allah stvodo uzroke iuzroönike.

2 .

3 .

Covjek koji vjeruje u spomenuta öetiri stupnja irnaispravno vjerovanje u odreitenje. Njegovo je srcesmireno jer vjeruje da Allahova volja i mo6 obuhvatajusve te da su iznad svega, iznad volje ljudi. Dalje, neieosjedati nemir jer je svjestan i vjeruje da je Alah,dzelle öanuhu. sveznajuii i da se sve odvija onako kakoje odredio i zapisao. Sve se dogatta usljed uzroka koieje Mudri povezao sa uzroönicima, oni su dio Njegovogodrettenia.

Nakon 6to je Resulullah, sallallahu aleihisellem, ashabima rekaot "Svakome

ie od vag vec

109108

I

L


Allah, dzelle öanuhu, je i po ovome pitanju, uputioEhlus-sunnet: oni vjeruju u sve öime je doöao Kur'an iResulullahov, sallallahu alejhi ve sellem, sunnet.Ispravno vjerovanje u Allahovo odredenje jestevjerovati da ono obuhvata sve stvari i odvüa se poNjegovim zakonima i nadzorom. Vjerujemo da su tjudiodista poöinioci svojih djela i da ih, svojevoljno, uzslobodu izbora. sami öine.

Vjerovanje u odreatenje iziskuje trazenje pomodiod Gospodara svjetova, jer ita On Zeli - bude a sta neZeli - ne moze biti i zbog toga sto je vjernicimazagarantovao olaköice, koje se ne mogu realizovatiosim jakim vjerovanjem i osloncem (tevekkulom) naAllaia, dzelle öanuhu. Iziskuje pridriavanje Allahovevjere; izvriavanje obaveza a klonjenje zabranjenog. Onnas obavezuje da se prihvatimo dobrih i korisnihuzroka, kako onih iskljuöivo vjerskih tako iovosvjetskih. zajedno sa uzroönicima. Ukratko reöeno,ispravno je vjerovanje kljuö svakog hajra i dobra.

KORISTI VJEROVANJA U ALTAHOVO ODREDENJE

Vjerovanie u odreilenje uzrok ie smiienosti srca iduöe, kao i hlabrosti i snage. Ovo zbog toga jer jeubijealen da ga niie moglo zaobldi ono sto ga le zadesitoniti ga ie moglo zadesiti ono 6to ga Je zaobiSlo. Takoaterje uzrok strpuivosti, predanosti i zadovoustva onim atoJe Allah, dielle Sanuhu, dodüetio. SveviSnji A ah kaie:"...a On 6e srce onoga kojl u Allaha vleruje upufl ." (Et-Tegabun, 11) Neki uöenjacl tz prvih generaciia,

VASITIJSKAAKIDA SKRÄÖENIKoMENTAR

tumaöe6i ajet, kaiu: "Rüeö ie o öovjeku kog pogodlnesreca pa se stryi itime pomirl znaiq6i da Allah, dielleSanuhu, sve odreilure"

Od koristi vrelovanja u odreatenje jeste i to da ieöovjek sviestan Altahovih blagodati korlma ga iepoöastio a jedna od naivedih svakako Jeste to öto ga Jeuputio na pokornost Njemu; ötnjenje dobrih djeta,Vlernik zato nüe samodopadliiv niü se ohol svoilmdjefima fer zna da ga je Allah, die e Sanuhu, mepoöastio; na to dlelo uputio, a istovremeno uklonio sveprepreke na tom putu. Da Sveviinii Allah liude prepustlsamima sebl, malaksali bl Ine bl ustraiati na öinjeniudobrlh djela.

Takoaler, vjerovanie u odlealenje podsleda nas naobavezu zahvale (öukra) na Allahovim, broinim vjersklmi ovosvjetskim, blagodatima, lskreni Allahov, dielleSanuhu, lob zna da nema nüedne blagodati a da nije odAllaha UzviSenog, te da Je On Tai Kort 5tifl Svoie dobrerobove i öuva lh svakog zla i nesre6e.

I t 2 1 1 3

'F{

VASITIJSKAAKIDA SKRAöENIKoMENTAR VASITIJSKÄ AKIDA SKMCFNI KOMTNTAR

GTAVA V

OSNOVE VJEROVANJAPOBJEDONOSNE SKUPINE

PRVO POCLAVUE

VJEROVANJE SE SASTOJI OD RUEöI IDJELA

U vierovanje Spaöene grupe ulazi sljede6e:

239. Vjerovanje i viera sastoje se od rijeöi i djela.Govor moie biti srcem ljezlkom a dielo se moie öinitisrcem, iezikom i udovima.

240. Vieiovanje se povedava öinjenjem dobrlh djela asmanjuie grüeieniem.

241' Porcd toga Spaiena skupina ne proglaSavaneviernlcima ljude kojl se okredu prema naioj Klbli a

5

tf

VASITIJSKAAK]DA SKRAÖENIKoMENTAR

öine velike lll male grüehe. Onl, iako giüeöe, ostaiunaaa brada po vjeri. Takve liude nevlernicimawoglaaavaju haidiije.

242, Dokaz za lo jesu rüeöi SveviSnjeg u vezi odmazde:

"A onaj kome brataa ubijenogLTAl

243. Takoilef Njegove rijeöii

(;; ".r" I iy.r .r; ;;)oprosti,.." (El-Bekara,

| ;r-G r"!iÄr , ,-.:.,"l":r * , ,rru :.,r .)

f d ;"1 .( *+,4r rr$ll .r;!ru1 'rrr-""1 ;,,,-; iil u rrr.,ii, .rjj_.r,

(.r;jlüö r.'är,S",.i"Ako se dvüe skupine vjernlka sukobe, izmlrlte ih, a akoiedna od nllh lpak uölni nasi{e dlugoi, onda se boriteprotiv one koia je uöinila nasilie sve dok se Allahovimpropislma ne prikloni. Pa ako se plikloni, onda ihnepristrasno izmlrlte ibudite pravednl; Allah, zaistapravedne voli. Viernlcl su samo brada, zato pomirlte

Y4llIl4KA AKIDA srnncprr xonrr rrnn

*s arq c,i f u;1ü, . , . : - ,

'..i ir l;x-L! d;.lr 'üb dl'di r;.r,-i; :*f i*r.:,

44 Casni ajet fod ubüenog tretira kao braöu ubice Sto znaöi da ubislvom neprcstaje brastvo po vjerj, drugim djeöima:daje ubüanje mustimana nevierstuo -Allah, dzelle Sanuhu, porodicu ubijenog ne binazvao braöom_ (op. p.)

vaia dva brata i boite se Allaha, da bi vam se milostukazala, (El-Hudiurat, 9,10)

- Kur'ansko-sunnetski tekstovi potvrduju ono gto je

spoElenuto u ovim taökama. U vezi s tim pitanjem iujednoglasni uöenjaci dob h generacrJa. Koliko samoaJeta i

. hadisa mnoga djela i ri.jeöi oslovljavaju

vJerovaniem (imanom).

U.opie vjerovanje ulazi ciiela vjera, sve njeneunutrasnJe i vanjske, te temeljne i sporedne srvari. Ulj:gi

,l?:: dijelovi vjerovanja, koji su navedena u ovojKnllzr, djela srca, kao ljubav prema Allalu, d2ellesanuhu i NJegovom posläniku, saltaltahu alejhi vesellem, povratak Allahu...

,. , ":,.:"it raztika izmeatu srfanog govora i njegovog

olela.,Nalme,sraani govor je vjerovanje u kog je dvrstoy:ti.:o.-ro a- njegova su diela pokreri koje voli Allah,ozele sanuhu i Njegov poslanik, sal lal lahu alejhi vesellem. Ono se ogleda u Zelj i i l jubavl prema svakomdobru, re mrznji zla i avrstoj odluci da ie se, u imerulaha, njega kloniri. Djela srca su osnova za djelaudova. Otuda namaz, zekar, posr, hdd2, dzihad,poKomost rodirel j ima, odriavanie rodbinskib veza,davanje Allaiu - Njegovog plava. ljudima _ njihovog idr. spadaju pod pojam vjerovania.

1 1 6 n 7

L

VASITIJSKA AK]DA SKRAdENI KOMENTAR

Od djela udova u vjerovanje ulazi uöenje Kur'ana,spominjanje i veliöaAje Allaha, dzelle Sanuhu. pozivanjeu Istinu, savjetovanje ljudi. izuöavanje korisnihnauka..,

Dakle, u vjerovanje spadaju spomenute ali i drugestvari iz öega proizilazi da se ono smanjuje i povedava.Na to upuduju jasni dokazi iz Kur'ana i sunneta.Staviöe, to je uoöljivo i na samim ljudima, naime,razlikuju se po ubüedenju, sröanim i djelima udova.

Jedan od najve6ih dokaza da se vjerovanjesmanjuje i povadava jeste to öto je Allah. d;elleSanuhu, vjernike podijelio na tri razliöite skupine:

1. Oni koji prednjaöe u dobru; ovi u potpunostiizvrsavaju obaveze i dobrovoljne ibadete a klonese zabranjenih i pokutlenih stvad- Ovakvi suAllahu bliski.

2. Umjereni; oni izvriavaju obaveze a klone sezabranjenog.

3. Ljudi koji sami sebi öine qepravdu; ovi upadajuu neke zabrane i zapostavljaju neke obaveze alisu vjernici.

Od dokaza za spomenuto jeste to 5to su vjernici narazliöitom stupnju poznavanja nauka veza1itr zavjerovanje; neki poznaju sve njegove ogranke, öime suupotpunili i pove6ali svoje vjerovanje postizudi ta-koveliko dobro, drugi su na manjem stupnju, tre6i, opet,na manjem... a neki imaju samo op6e vjerovanje i nepoznaju njegove pojedinosti, ali su, i pored toga.viernici.

VASTTTJSKA AKIDA sx_n qcrNr rovlNr,cn

. Na povecavanje i smanjenje vjerovania takoater

ußazuJe _ crnJenica da ima vjernika koji skoro da ne

91tJ1.", f9t1-r":$ i kada uaine grijeh, blzo pokaju i vrareArranu, dzele Sanuhu. Dlugi, ope!, za razliku od Drvih.uporno grijese. Razlika medu niima je uoöljiva.

Jo6 jedan dokaz za spomenuto jeste i to öto nekivjemici osjetaju slasr vjerovanja, aiJe srce rzgara zalsldmom, doöim raj stupanj mnogi nisu dostiql i .

244. Za gtieänike re Wrdlmo da su u potpunosti lzvankruga vjelovanja rlti da 6e vjeöno ostati u Vatd, kakotvrde mutezlle, Za velike grje&tike kaiemo da ostaju uk.ugu vjerovania.

245. Primjer za to jesu Allahove, dielle öanuhu, lljeöl:

"... mora ostoboditi ropswa, roua vlernill:' 3! }J)

(En-Nisa,92)

246, Nekad se pod opdim vJe.ovanjem ne mlsli nagdeönike.

(#rir :.i- .Jr ,si ri1 i.ii} irrl] ü.,1)

1 1 9

247. Ptlmier za ovo leste ajet "pravi su vjernicl samooni öUa se srca strahom ispune kada se Allahspomene,., '

(El-Enfal,2)

248. Kao I hadis: ,'öouiek dok öint btud, nije ulernik,dok krade, n e ujernik i dok ptle atkohot, ntJe ujemik tnije yjenik u momentu dok krade neku vrijednu stvarna oölgted [udi."249. Vjerovanje takvog öovjeka je nepotpuno. On ievjernlk zbog vjerovania kog posieduje ali ne zastuiujeda se na-ziva potpunlm vjernikom, s jedne, a gde6nlk iezbog poöinjenog grüeha, s druge strane, meiluflm. neliSavamo ga termina "vjernlk" u potpunosti.

U 244. taökr autor je govorio o pravcu dobrihgeneracija po ovome pitanju. Suproran su stav zauzeliharidäie koii za velikog grjesnika rvrde da je izaiao izkruga vJerovanja (imana) te da ie vjeöno ostati u vatri.Mutezile zauzirrq€ju njihov stav iako to izrazavaiu nadrugi naiin.

Kur'an i sunnet sa viöe aspekata ukazuiu namoguinost objedinjavanja dobra i zla, vjerovanja i djela(malog) nevjerstva i licemjerja a da u istome vremenuostane u krugu vjerovanja. potpuno, pohvaljeno itrazeno vjeiovanje jeste ono koje je spomeno Kur,an:"Pravi su vjernici samo oni öija se srca stlahom ispune

kada se Allah spomene.,' (El-Enfal, Z), i sliöni aieti. Srose tiöe opieg vjerovanja, porpunog i manjkavog, i onoJe potvraleno Kur'anom i sunnetom. Naime, kur'ansko_sunne_rski teksrovi spominju vjerovanje opieniro nepravecl razltku izmedu porpunog i krnjavog. primjer jeza ro aJet: . . .mora oslobodit i ropslva, roba vjernika..."(En-Nisa, 92) Ovaj se äjet odnosi na bi lo kakvogvjemika. Isto znaöenje imaju i rijeöi Uzvi6enog: ,,Zat;pomirite eaja dva brata." (El_Hudzurat, 9.10t Alah,dzelle 6anuhu, u ovome ajetu, i pored meitusboneborbe, vjernike je nazeao bra6om. Dakle, ubiti vjemikaveliki je grijeh ali isto ne izvodi iz kruga v;erovanla.

. Y. p:iainjenju ovoga pitanja kazemo da je

pohvaljeni vjernjk onaj koji je dostigdo sLupanj potunogvi:ro.vanJl Covjek kog njegovo vierovanje sprijeiaviod zinaluka, konzumiranja alkohola, kraale i sl. imapotpuno v_jerovanje, doöim onaj kog njegovo vjerovanjene sprijeöava od spomenutih grijeha ima krniavo inepotpuno vjerovanje. U vezi s tim preneien je- hadiskogje autor naveo pod 248. taökom.

Vjerovanje koje 6e biti pregrada izmealu öovieka iVatre takoaler je potpuno, doöim nepotpuno spriläöavasamo vjeöni boravak u njoj. Hadisi koji govore o tomeda ie iz Vatre iziii svaki Covjek koji u srcu bude imaormalo vjerovania dosLigli su stupani rr?ütevatira.a.

Propisi vezani za temelje i ogranke vjere zavise odnjihovih razloga i uzroka. Ako se pri öovjeku naatusuprotni uzroci tada se svaki tretira shodno svomeuzroeniku. Da pojasnimo: pokornost je uzrok nagrade a

VASITIJSKAAKIDA SKRAdENIKOMENTAR VASITIJSKA AKIDA SKRAiENI KOMENIAR

a5 Neke su.od nrh zabüezii Bunad {6560) i tvustin fi O4J r {304) preko Ebu-Serdä HudnJa, radiiallahu änhu.

120 12l


grijeöenje uzrok kazne. Svaka se od prethodnih stvaritretira shodno posljedicama koje za sobom povlaöidotiöni uzrok. Ali, obzirom da je Allahova, dielleöanuhu. milost pretekla Njegovu srdäbunu i da jeNjegova dobrota neizmjerna, uöinio je da i najmanjevjerovanje bude uzrokom öovjekovog spasa - izlaska izvjeöne patnje.

VASITIJSKA AKIDA SKRAiENI KoMENTAR

DRUGO POCLAVUE

PRAVAC EHLUS,SUNNETA

U POGLEDU ASHABA

Od temelja isl, vierovanja u koie vjeluje Ehlus-sunnetieste:

250, LÜepo miöljenie o Resulullahovim, sallallahu alejhive sellem, ashabima,

251. Radedi po riieöima Uzviienog:

(;*, i;, :r i1 L:r';," ;1i; \ irsJJ+j) r: i-)r,"Oni koji poslüe njih dolaze govore: 'cospodalu na5,

oprosti nama lbra6i naöoj koia su nas u vjerl pretekla ine dopusti da u srcima naaim bude imalo zlobe premavielnicima, cospodaru naö, ti si, zalsta, dobal imilostiv!"

(El-Haör, 10)

252. Pokoravamo se Poslanlkovoj, sallallahu aleihi veseffem, naredbi: 'Nemojte psovati moie drugoye; takomi Onoga u CüoJ ie ruci moJb daöa, kada bi neko od yas

{6 Ebu'Hureln, radijallahu anhu, p€nosi da je Poslanik, salialah! aejhi vesellem rekao: "Nakon 5lo le Allah slvoia sfuarenja napisao je knjigu koja je kadNjega na ArSu a u nki sW: 'Moja je milost prctekla Maju stdZbu."' Aw suzabildlli Buhaf (7422) i[4uslim (2751).

LJii; ii.ill ijjr.r) , trl ,9r r-r:, ij; ',,,;

b" rrt+ iljil,

t22 r23

VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKOMENTAR VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKoMENTAR

udileti| zlata koliko brdo llltud, ne bi dostlgaovrüednost niihovog prcgdta niti n/egove polovine,'47

Najpreöi i najdostojniji da se za njih uöi ova dovajesu ashabi koji su druge pretekli u vjerovanju, ponijelibreme Islarna, ozivotvorili vjerovarje. dostigli njegovevelike gtupnjeve - ubijedenje (iekin). Ukratko reöeno:posrigü velike rezultate. O tome svjedoöe mnogidokazi. Dova, koju uöe sljedbenici muhadäira L ensaüiapo dobru, znak je ni ihove velike I iubavi premaashabirna. Onaje vid njihove pohvale. Ovo otuda Sto 6ese onaj ko moli za neku stvar potruditi da je ostvari aIo 6e, opet, uzrokovati da skruöeno moli Allaha, dZelleöaruhu. sve dok je ne dobije.

Aj€t spominje molitvu potonjih da u njihovimsrcima ne bude nimalo zlobe prema ashabima, Sto jezna-k njihove velike liubavi prema njima. A kako da ihsilno ne vole kad su oni bili drugovi Allahovoqposlanika, sal lal ldhu alejhi ve sellem, prvi vjerniciZivje[ s Resulullahom, sallallahu alejhi ve sellem,öine6i dobroöinstvo cüelome ummetu nose6i teretposlanice i dostavljajudi ie öovjeöanstvu. Svako znanjekoje je dospjelo do potoniih - oni su prenüeli.

253. Prihvatamo sve o öemu nas je obavlestio Kur,an,sunnet, ioko öega postoli konsenzus lsl. uöenjaka odniihovih vrlina, uzoritosti i visoklh stüpnleva.254. Smatramo da su ashabi kojt su diielil (svojlmetak) i borili se na Allahovom putu prÜe sporazumana Hudejbili boli od onih koji su to raditi nakon toga.

255. Smatlamo da su muhadZirlboll od ensarüa.

256. Vierujemo da Je A ah, die e öanuhu, uöesnicimaBedra, koiih le bilo viSe od trlstoflne ideset, rekao:"Radlte 5ta hodete, Ja sam vam oorostio.'qs

faöka 252 ukazuje na obavezu pokornostiPoslaniku, sallallahu atejhl ve sellem, u svim stvarlma aposebno u vezl postivania ashaba. Obaveza je vjerovatlda je mali dio onoga öto su oni uradili vriiednüe odvelikih diela ostalih ljudl. To se iasno razumüe izhadisa. On je jedan od najvedih dokaza njihovevrüednosti nad drugima. Mnogo ie aieta i hadisa ovrüednostima ashaba kojl govore da ie Uubav premaashabima dio lslama.

1? Buhari (3673) i N.4uslim (2541)preko Ebu-Seida Hudrija, radrja|ahu anhu.

124

a3 Buha.j (3007) i Muslim (2494)od Aiüe, €düa ahuanhLr.

125

TVASITIJSKA AKIDA SKRACI \I Ko\4EN]AR

Sporazum na Hudejbili nawan ie El-Feth (pobieda,otvorenje) jerje nakon toga SveviSnji Allah otvorio vratasvakome dobru za muslimane a mnogi su nakon togaprimili lslam. Otuda su oni koji su priie ovog sporazumaprihvatill lslam boljl od onih kojl su ga prihvatltl nakonnjega. Ovo zbog toga öto su plvi musllmani bili slabljl Iimali mnoEo veda isku6enia.

255. Taöka kaie da su muhadüti boljl od ensarijaier su spojill dviie stvarl: poirwovanost za lslam ihidilu. Otuda su öetverica pravednih hallfa i desetericaobradovanih Diennetom upravo bili muhadZi. Allah,dielle öanuhu, u surl Et-Teyba i El-Hagr prvo jespomenuo muhadiile a onda ensariJe Ovo plednost leopöenitog karaktera ti, ne znaöi da ie svakl muhadZirbolii od svakog ensarlje,

* * * *

257. Niko od hil iadu löeti l i stotine ashaba koii su datiprisegu pod drvetom nede udl u Vatru, o öemu nas Jeobavuestio Poslanlk, sallallahu alejhi ve sellem.4s AIlah,dielle öanuhu, ie nilma zadovo[an a i oni Niime.

258. Svjedoöimo da 6e u Diennet udi svako onaj zakoga ie posviedoöio Resututtah, salta ahu alejhi ve

VASITIJSKA AKIDA SKRAÖENI KoMENTAR

sellem, kao 5to su deseterlca obradovanih Diennetom(a5ere mubeööere),so Sabit b. KaJs b. öimassl i drugi.

259, Potvralujemo ono 6to je do nas dospjelo mutevatilpredaniima od vladara pravoviernih Aliie, radiJa ahuanhu, i drugih da je najboui öovlek ovoga ummeta EbuBekr, zatlm Omer, Osman a potom Aliia, radljallahuanhum,s2

Taöka 257 odnosi se na rijeöi Uzviöenog: ,,AIah jezadovoljan onim vjernicima koji su ti se pod dreetomna vjemost zakleli" (El-Feth, 18) Njihov je broj iznosioizmealu hiljadu i öetiri stotine i hiljadu i pet stotina. Zauöesnike Bedra i one koji su prisustvovali sporazumuna Hudejbiji tvrdimo da su diennetlije, da ne6e u6i uVatru. Na osnovu Allahovih, dielle Sanuhu. riieöi: ,'... a

s Ebu-Davud (4649) i (460), Timrizi (3748) i (3757), tbn,[,4adie (134), Ahmed1i187, 188, 189, kao i u Fadallus-sahabe (87), (90) i(225), lbn Ebu-Asim 0 Es-Slrne (1428), (1431), (1436), Hakim 4/440, Nesai u EtFedarl (s7), (90), (106),Ebu'Nuajm 1/95 i nekl drugi preko lbn-Jezida. Sened hadisa je vjerodostojan.Takvim ga je ocijenio Alban u ElDzamiüs-sagi(4010).5' Buhari (3613) i [,4usim (119) i (187) od Enesa, radüa ahu anhu.s'� ovo je p@danje vjerodostojno. Blljezi ga Ahmed u Mrsnedu, 1/106, 1 10, i uFedailus-sahabe (396), kao i niegov sin Abdt)llah u Ez-Zevaidu alel"musned1/106, 110, 127, a svi autentiönim i dobrim putevima. Zabiljdio ga je tbn Ebu-Asim Lr Kilabus-sunre (1201). Albani zagovara njegovu aulenliönosi LrTahidZus-sunne 2157 .

ae l\4uslirn bilje2i da DZabir b. Abdullah pdpovüeda: /2496/ ,'tzviiestila me ieUmmu-Besir kako je öula Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da u Hafsjnoikuii govori: U /aird älobogda nece uöt ntko ^o p dao ptisegu pod dNeton.' lslhadis biljeziTirmizi ! neöto izmijenjenoj vezüi.

r26 t27


A.llah svima obedava najljepöu nagradu,, tvrdimo da susvi ashabi däennetlije a posebno za one koje jeResulullah, sallallahu alejhi ve sellem, obradovaoDZennetom.

Tvrdnja koju je autor spomenuo u 258. taöki jestenajvedi dokaz o vrijednosti ashaba. einjenica da jePoslanik. sallallahu alejhi ve sellem, odrettene ashabeobradovao Dzennetom jeste jedan od mnogobrojnihdokaza njegovog, sallallahu alejhi ve sellem, poslanstvaotuda Sto su bili ustrajni na Pravome putu i umrli nanjemu.

260. Svl su ashabl bilijednogtasni u tome da le Osman,radüallahu anhu, preöi od Atiie, rad||aflahu anhu, upogledu hllafeta. Neki sledbenici Ehtus.sunnetalazilaze se po pltanju da ll ie boUt Osman l

Aliia;Jednipfefeliralu Aliiu, drugi Osmana a tiedi su, opet,neodreileni po tom pitanju. Meatu m, svi su sloini da suEbu-Bekr lOmer bolii od niih dvoJlce. lpak, zvaniöanstav Ehlus-sunneta ,este da Je Osman bolii od Atiie,radijallahu anhum.

261. Pitanje preferlrarja Osmana nad Aliiom ne spadau temeune stvarl lslama zbog kojlh se nelstomiiljerlcismatraju zabludiellm. Ovako ie ustanovila vedlna lsl.uöenjaka.

262. Stvar kola u vezi s ovlm pitanjem vodi u zabluduieste plta[ie vlastl (hllafeta).

VASITIJSKAAKIDA SKIA.ENIKoMENTAR

263, Vjeruiemo da ie redoslled halifa nakonPoslanikove, sallallahu aleihi ve sellem, smrti suededi:Ebu-Bekr, Omer, Osman iAlüa, raduallahu anhum.

264. Ko iznosi bilo kakve krltlke u vezi s hilafetom oveöetverice imama - daleko je zalutao.

Razilaienje koje je autor spomenuo u taöki 260 dijeli sena dviie vrste i to:

Razilazenje u sporednim pitanjima vjere; ovdjemuftija, sudac (kadüa). uöenjak i sl. ulaie trudistraäujudi odretteno pitanje. Ko pogodi imat 6edvije a ko pogrijesi samo jednu nagradu (na 6taupuduje autentiöan hadis).

Razilazenje u temeljnim principima vjere kao upogledu Allahovih, dielle 6anuhu, svojstava,odrettenja. vjerovanja (imana) itd.; ovdje sesuprotna strana smatra zalutalom jer opnonireKur'anu, sunnetu i pravcu dobrih generaciiaovoga ummeta, ashaba i onih koji su slijediliniihov Dut.

2 .

1 .

Davanje prednosti Aliji nad Osmanom, radijallahuanhum, u pogledu hilafeta jeste novotarija ipotcjenjivanje mulradZira i ensarija EIo zastupa nejedanuöenjak iz dobrih generacija. Tako uglavnom rade ite.

129

VASIIIJSKA AKJD' sKMdF"I KoN4Fvesrut:srcl nrron sruirr,rr xoilirrrin

#:iJiH ":#T:::i: tffii: ::,?;li:i,i od drusos ie (:,y:! :!!rtt? izmedu Kuejöa (porodicu) Renu_Haörma mene Emedu Renu_Hailma. "

il'..:;["J',H,"?i"J,lliillli,]iili l,,iil",?ffl::diji:],

,iil,##{:![f ]!r#!!j;n:lti.H,

v#[frifi;##{if*ti##i#;,,,X1ff,,*,,Ii jTrä?,ilX;#,#:",,f :::13

i"ffi #JT,ä;,,'";fr qf; ?Hii:;"#t,.Ti j^;;;ilJl":',ii;'",t;'ö",ll1:,$;3J3;:"i;il;äfr il^ffi ,ff r#J

^,_,., t juO"u,l. .-" ötanovima Resulu ahove, saltal lahu::]::1" ^::lf-.

porodice je obaveza (vadzib) iz vi.ef,'l:y: "::li

sn- od niih -sljededi:

oiri su prvacilil1fl :^u::::lr ",i;.ani.""".;uriii n";,,;ü;; "iilT:rXfl:.r1:.'"_:-.1:-, .g" u-i "";" p"J.iää',il:': iälll:Y:,"1'":l,lt-a.1.,,,J lG;;-;,"#' ::J:äPoslaniku. saltalt;hu al;jhi ""l"rjä-.

..^ _^I:UUa 268 govori o poslanikovoj, sattalahu atejhive. seltem, odabranosti. Odista je on meatu odabranimanaJodabraniji. AJlai, d2e[e iunuf,u, utinto- ]u"länaJboljirn u svä*ome pogledu.

269, Resulullahove, sallallahu alejhi ve sellem, iene sumarke viem,ka,

27O. One 6e biti njegove iene i na bududem svüetu.

271...Posebno.Hatidia, koja le Resutullahu, sallallahu:1.-t1,-

": s€ em, rodita rajvtöe djece. prya j;TlfroySli I pomogta mu u reatizacui postaniOt<,Jmls,Je. Kod njega je uiivala posebno mjesto.

130l 3 l

xVASITIJSKA AKIDA SKRAiENI KOMENTAR

272, Nlegova öe tena takoiter bi

iskrena. Aiöa, Ebu-Bekrova, rad[allahu anhu, kder. poslanik, sallallahualejhi ve sellem, Je pohvalio Aiöu rekavöi: ,yrüednostAäe nad druglm ienama je kao wijednost potküe(popar4 nad ostalim jelima.'6s

273, Sliedbenici Ehlus-sunneta odriöu se 6iia, koii mrzei psuju ashabe. Takoaler se odriöu nasibüa koji riieöimaili djelima vriiealaiu Postanikovu, sa alahu atejhi vesellem. Dorodicu.

Hatidza, radijallahu anha. je poslaniku. sallalahualejhi ve sellem, rodila svu djecu osima Ibrahima.Njega je rodila robinja. koprkinja Marija. Hatidza i AiSa,radijallahu anhuma, su Resulullahove, sallallahu aleihive sellem, najbolje zene. Islamski se uöeniaci razi lazekoja je od njih dvije botja. tspravno je miötjenje dasvaka ima vrijednosti i specifiönosti koje druga nema;Hatidza je prva prihvatila Islam i vise pomaqalaPoslanika, sdl lattahu atejhi ve sellem, u poee*u tsl lmai rodila mu djecu öto nije sluöaj sa Aiöom. S druqeslrane, AiSa, radijal lalu anha, mnogo je uöila ipoduöavala dajudi tako veliki doprinos ovome ummeruSto nije sluöaj sa Hatidiom, radiiallahu anha.s6

55 Buhari (3770)i [,4uslim (2446) od Enesa, radija ahu anhu.56vidi djela ElFelaya 4/3963 od lbn,Tejmrje i Bedaiul-fevaid 3hg7, od tbn-najJmä.


274. Suzdüani smo u vezl lzvjesnih nesporazuma koiisu se desili izmedu ashaba,

275. Za prcdania koja negativno govore o ashabimatvrdimo da su neka laina, od druglh oduzeto, tledima,opet, dodato a neka su u potupunosti izmüenjena. Uvezi nesuglasica mealu njima traiimo lm opravdanie.Ono 5to se izmeilu njih desilo stvar je iditihada; svi subili mud:tehidi, neki su pogrijeSili a neki pogodili.

Taöka 275 spoftaiI)ie nfidije (aije). Prvi ih je timimenom nazvao Zejd b. Alija koji se digao protivAbasijske drzave u njenom samom zaöetku. Prisegu sumu dale mnogobrojne öüe. Raspravljaju6i s njim traZilisu da se odrekne Ebu-Bekra i Omera. radijallahuanhuma, öto je odbio. Nakon toga su ga napustili a onje rekao: "Rafeduni", (napusti3e me). Od roga se danazovr rafidije.57 Mealusobno su se podijelili na brojnefrakcije; neki su fanatiöno zastranili a neki suumjereniji. Njihove su fral<cije i doktrine uglavnomDOZnate.

5l Vid ltikadu frrckilmuslimin, str. 52, od Razila, El-Felava 41435. Minhadius-sunne 118, E E|-Bidaje ven-nihaje,91370-371 .

133

I

VASITIJSKAAKIDA SKIAÖENIKoMENTAR

Sto se tiöe r,aslhib njihovo je ime doilo od glagolanesebe - nanijeti bol, ili glagola nasebe - bitineprijateljski raspolozen. Jedan od njihovih temeljnihprincipa vjerovanja jeste neprijateljstvo iuznemiravanje Poslanikove. sallallahu atejhi ve sellem,porodice. Ova je sekta postojala u rarom periodu ovogummeta. Njihov je nesternak vezan za poliriöke pdliketoga vremena. Vei duie vrijeme ne postoje.

VASITIJSKAAKIDA SKRAÖEN] KoMENTAR

280. Niihova je udjeüena pregrit kod Allaha, die eSanuhu, vlijednua nego da neko poslüe nllh udiieli zlatakoliko brdo Uhud.

281, Ako je neko od njih poöinio kakav glijeh on sepokajao ili je uladio dobro dielo koje ga ie lzbrisalo ili6e mu bltl oproiteno ier ie od prvih muslimana ill 6e mubiti oproatero uslied Resulullahovog, sallallahu atejhive sellem, zauzimanla na Sudnjeme danu, tim prije jersu oni najpreöi zauzimanju lll mu je Allah, dielleöanuhu, dao kuSrlu koja de ga pobrisatl.

282. Ovo se odnosl na iasne grqehe koie su poölnlll.Ako Je tako, onda ie obiektivnüe i preöe da pogreianiditihad budu oplo5ten. Ved smo lekli da muditehidkoji pogodl ima dviie nagrade a koii pogliieSiiednu.

283. Ono öemu se prigovara u vezi neklh ashaba sitnicaje u odnosu na niihove brojne vrl lne ivri iednostl kaoivjerovanje u Allaha, dielle öanuhu, i NiegovoEPoslanika, sallallahu alejhi ve sellem, borba naAllahovom putu, hidira, potpomaganje (na dobru), ist.znanie,..

284. Svako ko dobro prostudira niihovu biografüuzakliuöit öe da su zbog svole poirtvovanosti za lslamnajbolii liudi nakon poslanika.

276. I pored toga, vjerujemo da niko od njih nijebezgriieöan, kako po pttanju matih, tako ivelikihgrÜeha; pored njihove vrüednosü mogude ie dapogrileae.

277, ZboE tlh vrijednosti i toga öto su prvaci u Islamuzasluiill su Allahov, dielle Sanuhu, oprost, ako su Ipogr[eiili u nekim stvarima.

278. Bit 6e im oprosteno ono öto nede onima posliienjlh zato 5to imaju dobra diela koia nemaju onl posliieniih; ona 6e pobrisatl toSa diela.279, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, za niih ierekao da su najbolia generaciJa.ss

s Buhari (3651) i[,1uslirn, (212) i(253) od tbn"Mesuda, radija ah! anhu.Prenose ga i brojni drugi ashabi. Otirda je lbn-Had:er Lr uvodu äjela Egsaberekao da ie ovarhadis mrieyari

134

VASITIJSKA AKIDA SKRAÖENI KoMENTAR VASITIJSKAAKIDA SKRAÖEN]KoMENTAR

245. Nltl je priJe a nlfl de poslle njlh do6l generacljanJlma sllöna.

286. Da ponovimo: naiboüa su generaclra ovogaummeta a on je najboül kod A aha, dielle öanuhu.

TRECE POCTAVUE

VJEROVANJE U ÖUDA ALLAHOVIHSrrörrurrn (EVLUA)

Ehlus-sunnet öwsto vjeruie u:

287. Öuda (keramete) A ahovih 6tidenika.

288. Da je Allah, diele öanuhu. p]eko njih davao raznacuoa. Natme, neklma ie podatio obilno znanie u raznimoblastima; dlugima - veliku pronicliivost; tredlma _naonaravnu snagu; nekima _ mod djelovanja i utjecajana ljude... Kerameti su se deiävati i prijäSnji;narodima. primier toga jeste kazivanje u "uri gi_f"t f ioluga kazivania.

289. Kerameti su tlajni do Sudnjega dana.

_ _ Serüarski tekstovi u vezi öuda Allahovih iti6enika,

dosljednih sljedbenika poslanika, dostigli su stupanj:nut:v:tira. .Na \jlb upuduju istiniti dogaäa;t u proiiostii sadaSniost i .

Y4!llll!\4 AKTDA \KRA( rrr ror,rur ren VASITIJSKA AKIDA SKRACE\I KOMLNTAR

1. Dokaz savrienstva Allahove mo6i i realizaciieNjegovog htijenja. To je najveda stvar na kojuona upucuiu.

Naime, Allah, däelle öanuhu, uspostavio je odreatenezakone i stvorio uzroke po koiima se, shodno Njegovomodredinju, odvijaju stvari. Na drugoj strani, uöinio ie dase, ponekad, dese odreatene poiave koje nauka, razum,djela i uzroci ne mogu pojmiti niti teoretski obiasnitiNaime, nadnaravna djela (mudzize) Allahovihposlanika, öuda Njegovih itidenika, Allahovi daniobiljezeni nadnaravnim svojstvima i razne kazne koieje spuötao na Svoje neprijatelje oöit su dokaz da se svedeöava uz Allahovu volju i odredenje, a mnogeAllahove zakone ne poznaju ljudi niti meleki.

Od spomenutih öuda jeste öudo stanovnika pe6inekoji su u njoj spavali dug vremenski Period. Allah,dzelle ianuhu. uspostavio je posebne zakone i razneuzroke usljed kojih su saöuvali svoju vjeru i tijela. otome govori suaa El-Kehf.

Sluöaj Merjeme, kderke Imranove, majke Isaove,alejhisselam. U vezi toga öuda Uzviieni kaZe: "I

Gospodai njezin primi je lijepo i uöini da uzraste lijepo,i da se o njoj brine Zekerüja. Kad god bi joj Zekerüja ubram usao. kod nje bi hrane naöao.'Odäkle ti ovo' oMerjema?', on bi upitao, a ona bi odgovorila:

'od

Allaha, Allah onoga koga hoöe opshbliuje bez muke."'(Alu-Imran,37)

Njena trudnoda i rottenja lsaa, alejhisselam, o ÖemuKur'an detaljno govori; Isaov. alejhisselam, govor izkolijevke Sto je o odnosu na Merjemu öudo a u odnosu

na Isaa, alejhisselam. nadnaravno dielo (mudziza);

Ova öuda upuauju na td stvari:

139

Y

VASITIJSKA AKIDA SKRAdENI KoMBNTAR VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKOMENTAR

Sljedbenici Ehlus-sunneta vjeruju u postojanjekerameta op6enito i pojedinaöno, kako je preneseno odPoslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Medutim, mnogiIjudi za izmialjene stvari tvrde da su öuda a njihovepoöinioce da su Allahovi öti6enici. Sljedbenici Ehlus-sunneta daleko su od toga da vjeruju u bajke. lazi iizmiöIjotine. Odista su najvjeötiji u razluöivanju istineod neistine te razotkrivanju laiova.

Sara, stara i nerotkinja, rodila je Ibrahimu,alejhisselam, sina kadaje ve6 bio za6ao u pozne godine;potpuno identiöan sluöaj sa Zekerijjaom, alejhissetam,Kada mu se rodio sin Jahja.

Ovi dogadaji predstavljaju öuda za niihove Zenea za poslanike Dadnaravna diela. O ovoj remi auLor jeopiirno govoro u svojoj knjizi El_Furkanu beineevlijabrahman vp evt|aiiicjtan. U njoj je spomenuobrojne dogaalaje koje se tiöu tematike.

Cuda Allaiovih Sti6enika ustvari su nadnaravnadjela_koja su donosili poslanici. neka je na njihmir i spas. Naime, ta je öuda Allah. dZelleSanuhu- davao samo zbog slijedenja dotiönogp-oslanika. Da-kle, öuda su jeddn od plodova togisl i jedenia.

Ona predstavl jaju radosnu vi iesL jos na ovomesvijetu. O tome Uzviöeni kaze: "Za niih su dobrevijesti i na ovom i nä onom svijetu.,, (Junus, 64)One su-, usrvari, sve l i jepe indici je koje upucujuna to da ih Allah, dielle öanuhu. öuva te da ihöeka lüep svröetak.

_ - luda o kojima je rijeö trajna su do Sudnjega dana.Mnogi su ljudi njihovi svjedoci. Niko ih ne poriöe osimfilozofi, odmetnici. To i nije öudno jer su rsta u odnosuna postojanje Allaha, dzelle öanuhu i Njegovogodrettenja sporedne stva . Oni su zanijekali AUana a d;priznaju öuda! Takoder ih podöu neki racionalisti. ponjima vjerovati u öuda znaöi negirati nadnaravna dielaposlanika. To nije raöno. Aulor je ro misljenje pobi,o uknjizi En-Nuhuvvat ali i u svojim drugim djelima.

z.

140 l 4 t

299, Punovaian konsenzus jeste konsenzus dobrihprethodnlka, tlm pllje Jer se poslue njlh poveöalorczllaienle iz tazloCa öto se lslam ploiirio.

Nakon sto je prethodno spomenuo temelje Ehlus-sunneta opeenito, autor je u taökama Z9O-299 ukazaona njihov put u vjeri. temeljne i sporedne stvari u vezitoga . U |,ome pogledu oni uzimaiu sd pravog tzvora;Kurana r sululeta. Slijede najueenüe ljude u pogleduÄurana I sunneta a [o su ashabi opcenirc, a posebnoaetverica pravednih halifa. Allahovu vjeru ispovijedajuna._ osnovu uzviöenih principa. Misljenja i rijeöi ljudivazu terezijom Kur'ana, sunneta i konseAzusa Drvih.odabranih generacija. Tako bivaju övrsri u vieri ispasavaju se novotarija u pogledu vjerovanja i djela.Drugim rijeöima, Svevisnjeg Allaha oboiavaiu onakokako je On preko Svoga poslanika, salla[ahu;leihi vesellem, propisao. Oni su na pravome Dutu.

VASITIJSKA AKIDA SKRAÖENI KOMENTAR VASITIJSKAAK]DA SKRAdEN]KOMENT

DRUCO POCLAVUE

ODLII(E POBJEDONOSNE SI(UPtNE

300. Nareiluiu dobro a odvradaju od zla, shödno5erüatskim propisima.

301. Sa svojim vladarima, bili onl dobri ili loöi, obavtiaiuhadi, diumu-namaz, vode bolbu (diihad), stavebairame,..

Naredivanje dobra a odvra6anje od zla koje jespomenuto u taöki 300 ima t.i stupnja. Prvi je upotrebasile, drugi rijeöi a tre6i prijezir srcem. Koji 6e seprimjeniti -zavisi od mogudnosti i eventuatne koristi odistoga. SUedbenici Ehlus-sunneta u realizaciji vjerskihciljeva koriste najlaksi i najbrii put. U rome su blagi ikoriste olakiice.

Savjetovanje stvorenja smatraju dobdm djelomkoje 6e ih pribliiiti Allahu. dzelle öanuhu. Pozivanjemna dobro a odvra6anjem od zla Zele korist ljudima. Istorade shodno svojim mogu6nostima.

Taöka 301 govod o zajedniökome cilju, a to jepribavljanje koristi i otklanjanje ötete od ummeta ilibar njeno umanjenje.

144 145


Sljedbenici Ehlus-sunneta ne oklüevaju dapomognu i daju podrsku u öinjenju dobra onome ko jenepravedan. Cine dobro uz svoje vladare öak iako sunepravedni. Trude se da realizuju jedinstvo, zabranjujurazilaienie.

302. Obavliaju zajedniöki namaz.

303, Smatraju da je savjetovanje ummeta dio vjere.

304. &rsto smo ubijedeni u Resulullahove, sallallahuafeihi ve selfem, ijeöii 'yjernlci su mealusobnomeodnosu kao gradevina, kola se medusobno podupire"zatlm ie ispiepleo p1ste.60 Takoaler i niegove lüeöi:"Ujernici u meilusobnoj ljubaui samitos

i suosjeöanJuliöe jednome tlelu; ako se ledan organ razboli, ditavotÜelo osjeda grcznicu i nesanicu.'ar

305, Nareiluju strpüenie u isku5enjima, zahvalu Allahuu blagostanju i zadovoljstvo A ahovom odredbom,

306. Pozivaju na ölnjenje dobra i tuepo ponasanje.

60 Buhari (6026) i Muslim (2585)od Ebu-l\,{usaa, radiia ahu anhu.61 Blha (6011)ilvluslim (2576)od Numana b. Besrra, mdiia ahu anhu.

VAS1TIJSKAAKIDA SKRACENI KOMENTAR

307. Ublieateni smo u Poslanikove, sallallahu aleihl veseffem rijeöi: "Najpotpunüe viercvanie ima onai ulenikkol se najuepöe ponaöa.'o2

308. Preporuöuju odriavarie lodbinsklh veza sa onimakoji ih prekidaiu, davanie onome ko uskraöuje iopraStanje onima öto nepravdu öine.

309, Nareituju dobroöinswo loditeulma, öuvanierodblnskih veza, poitivanie komöija, dobroöinstvoprema slroöadima, nevoljnlcima, putnicimanamiernicima... Nareiluiu blagost prema liudima.

310, zabraniuiu hvalisanie, uobraienost, lazvrat Iuzdizanie nad sworeniima, bilo s pravom ili bespravno.

311. Nareiluju luep moral.

312. Zabranluiu lo5.

313, Sve öto u tome ali u drugom pogledu rade pozlvaiuse na Kur'an i Resulullahov, sallallahu aleihi ve sellem'sunnet.

6, Ahned 2t472, Ebu-Davud (4682), i Tirmizl (1162) koji kaze da je hadis,asen-sahin. faioder oa ie zab liei o lb r_H boal J f"tevdnd'r { 311) oreko Ebu-HLre-re. radijallahJ anhl. Aloari ga je u Saninul'finizi 3/886 ocjenio|spravnrm.

146 t47

VASITIJSKA AKIDA SKRAÖENI KoMEN IAR

314. Njihov put je tstam s koiim je doiao Muhammed,sallallahu alelhi ve sellem.

315. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obavijestionas le da 6e se ovaj ummet podüeliti na sedamdeset itri frakcile, te da de sve u Vatru osim ledne a to je onakoia se drii zajednice.63

316. Drugi hadis kaie: ,lo su oni koji su na onome na,emu salt bio ja i moji ashabi.64 Dakle, oni koji seövrsto dl;e originalnog i öistog lslama koji ie daleko odbllo kakve pllmjese.

317. Meatu nJlma ima iskrenih, öehida i dobrih.

.318-. Oljh koii upuduju i osvjefljavaiu pravi put,istaknutih i zasluinih.

319. Izmeatu niih 6e se poiaviti nasljednici (ebdat).65

e'Ebu-Davr,d (4596). Ahmed 2/333, Inrtizi 1277A\. rbAj-tl|adze (3991) tb1Ebr,-AsiT u Es.Sunoe (601, te Ha\i,r t/,27 od Ebu-HLre-re. H€dis tevjerodostqan. Tako smatra vetiki broj uöenjaka. Vidi Es_Sail,a (204);dAlbaniir'a.T,tt(itt

8779) iHakin 1/t2C p,eko lbn-Arla. Hadis,l svome lancL inas'aoost a[ ga drug, poduptrL te se oenje ra stupanj sah.ha. Vdi Es-sahihd\2031. 1.204J i t14s2)." H_adis ie u vez oga zabrleiio inar Al-r.ed u M,rsnedu preko A"ie,mdijallähu anhu, J kom sloi dä je ResJlulah. salatranu a,eitrive seirem, razao:u sanu ce se p1javtti nastiednici (ebda\ i bit ce ih ietroeset hada neki unrc _

nastjedl ae 9a druq'Hads re s.ab Nek,däedasuon nastiedn,ci Altahovih


320. Takoilel i imami o öiiem znanju iuputi svledoöicüeli ummet,

321, Oni su Pobjedonosna skupina za koju le Poslanik,saflaffahu alejhi ve sellem, rekao: "U mome öe ummetudo Sudnjega dana postojati skupina koja öe bltlustrajna na lstini, neöe ioj naikoditi njenineistomii[enlcl nltl onl ito je na cjedilu ostaye.'a6

Taöke 302-321 veoma su vrijednoga sadriaja isveobuhvatne. Autor je veoma koncizno i na jedAomemjestu kazao dosta toga i isto ne zahtijeva pojaSnjenje.

Neka je hvala Allahu, Gospodaru svjetova i neka je miri spas na Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Ovoje komenta-r Abdurrahmana b. Nasira b. Sadija, Allahmu oprostio, njegovim roditeljima i svim muslimanima.Neka je hvala Allahu na Njegovim skrivenim i vidljivimblaqodatima.

Saudijska Arabija, 8.5.1369. po H.

poslanika doöim drugi tvrde da su on liudi koji su zamjenili loöa dlela ijepimponasanjem i ispravnm vjercvanjem. Blo kako bilo, hadis je slab i ne rnoieposluiil kao argumenl. Vidi Sehulakidetil-vasitiije, slr. 209, od Halida b.Abdu aha f,.lusliha. (op.p.)66 Buhari (3641) i lr4uslim (1037) od lvuavije, radijallahu anhu. Hadis jenutevalir.V di Kutuful-ezharil-mul€nasie (B1), od imama Sujulija.

148 t49

VASITIJSKA AKIDA SKRAÖENI KoMENT VASIT]JSKA AKIDA SKRAÖENI KOMENT

Zawöna rüet

Molimo Uzvisenog Allaha da nas uöini istinskimpripadnicima Ehlus-sunneta. da ne doDusti najimsrcima da skrenu kad nas je uputio i da nam Svoiumilost podari, On Enogo daruje.

Nekä je hvalu Allahu, Cospodaru svjetova i nekaje spas i mir na naieg dragog Resulullaha. sallallahuälejhi ve sellem, ostale poslanike, qiihove porodice isve dobre liude.

VASITIJSKAAKIDA SKRAdENIKoMBNI. VASITIJSKA AKIDA SKRACTNI KO\,4EN TAR

ovoga i dalje govore klevete i laii protiv sejha, onda je

sve ito se o njima moze re6i je da oni imaju bolest usvojim srcima, i molimo Allaha da ih On izliieöi od ovebolesti.U "Wasitijskoj aqidi" Ibn Tejmijje, rahimehullah, kaze:"Od inana je vjerovarüe u ono öime je AUah Sebeopisao u Knjizi kao i u ono öime Ga je opisao NiegovPoslanik. (Ovo vjerovanje) sp jeöava svaki (ne dopustaikakve) pokuöaj mijenjanja teksta (tahrio i iskljuöujelisavanje Allaha Njegovih svojstava (tae'dl),postavljanjanje pitaqia u vezi njihovih modaliteta(tehjif), opisivanje kakvode ili pokuöqia niihovograzumijevanja analogijom (temthil). Zaista ehli suDnetdrZi (smatra) da:'Niöta nije kao On, i On sve öujo i vidi.' (Qur'an, 42:11)Oni (ehli sunnet) ne negiraju ono öto ie Allah Sebipritvdio od svojstava, niti mijediaiu znaöenje Njegovihrijeöi na ovu temu, Diti se sla.Zu sa heretiökimpredstavama u vezi Allahovih imena (esma') imanifestacija (ajat). Oni se ne trude (!!!) daobjaöqiavaju Njegova svojstva (sifat) niti da ih

UPORXDUJU sa svojstvima STVORENJA, jer On (Allah)

nema imeqiaka (samiy), niti ravnog, niti premca' istoga Njemu, Jedinom öistom od nedostätaka iNajuzvi5enijem NE dolikuje da bude uporetten saSvojim stvorenjima."Ibn Tejmijje kaäe u "Et-Tadmudjjeh": "Obaveza je

pritvrditi Allahu ono üto je On pritvdio Sebi, iNEGIRATI SVAKU sliönost Njega i Niegovih stvorenia(stvaranja).-. Ko god kaie: 'Njegovo znanje je kao moieznanje', 'Njegova mo6 ie kao moia mo6', 'Njegova ljubavje kao moja ljubav'. ili 'Njegovo zadovoljstvo kao moie

zadovoljstvo'. ili Njegova Ruka ie kao moia ruka', ili

SEJHUL-ISLAM IBN TEJMIJJE

Hvala Allahu, Gospodaru svjetova. Neka iesalawar i selam na Muhammeda, sal lal lahu aleihi wesellem, njegovu öisru porodicu, ashabe i sve one koii setrude da idu nj ihovim sropama do Sudnjega Dana. Azatim:Mnogi ljudi danas optuZuju neke od velikih islamskihuöenjaka za bogohuljenje i kufr. Jedan od onih koii suöeslo napadani je Sejhul-islam lbn Tejmijje,rahimehullah. A isrina je to da je on oklevetan i da ieslagano na njega. Ljudi govore o njemu swari koie onnikada ni je rekao... tadnije pripisuje mu se da je iekaostvad oko kojihje bio totalno protiv!Ljudi koji ovo öine bi se trebsli bojati Allaha i znari datrebaju biti pravedni i suditi o öovjeku sa pravdom i naosnovu znanja. prije nego li ga osude za neznanie iheres! Subhanallah, Ibn Tejmejje se borio za uzdizaniesuDneta i za odbranu ovog dina od onih koji ga u svomneznanju mijenjaju. Onje bio taj kojije poveo narod uborbu protiv tiranskih Tatara i on je bio taj koji je patiotmrnama tamnica Egipta, da bi islam moqao bitiuzdignut, i on je täj koji je molio Allaha d; uoutizalu|,ale. Zato neka to bude upozorenje onima koji blatenJegovo rme - zaista strogo upozorenje _ da ga ne biklevetali, jer je meso uöenjaka otrovno.Mnogi ljudi opruzuju Ibn Tejmijiu za poistovjedivanjeAllaha sa stvorenjima... Ovo je velika taä i tteveta...Ovi ljudi bi se trebali bojati Auaha i voditi raöuna o zlukoje govore svojim jezicima. prije nego bude prekasno.

lr5_il1,."1,. slijede neki navodi iz pisanja postouunogselna, koJr razjasnjavaiu (osvjertiavaju) njegov stav izasumnje po ovom pitanju. A oni koji i nakon öitania

t52 153

VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKOMENTAR VASITIJSKAAKIDA SKRÄ.ENIKOMENTAR

Ovo je bilo vrÜeme kada su tatatske horde podvottstvom Hulagu kana prodrle u islamski svijet svoiimbarbarskim juriiom, naroöito kroz mesopotamijskiregion. Ibn Tejmiije je imao sano sedam godina kada

su Tatari preduzeli napad na Haran. zbog toga iestanovniötvo napustilo Haran da negdje potraii

utoöi6te. Ibn Tejmijjina porodica se uputila u Damask667. po H. / 1268., koji ie tada bio pod vladavinomMemluka iz Egipta. Tu je niegov otac ddao hutbe sa

mimbera Emevijske diamije i bio pozvan da predaie

hadis u däamiji kao i u "Darul-Hadis Assakudjjah" u

Damasku. Ova predavanja su bila posjedena od strane

velikog broja studenata, kao i uöenjaka. U to vrijeme je

Damask bio centar islamskih znanosti i Ahmed IbnTejmijje je krenuo stoparna svog oca, koji je bio

uöenjak islarnskih znanosti sa velikim uöenjacimasvoga vremena, medu kojima je bila i iena-uöenjak po

imenu zejneb bint Makkee. koja ga je pouöavala

hadisu.

OBRAZOVANJE

U ranom djetinjstvu Ibn Tejmüje je bio vrijedan uöenik.U potpunosti se upoznao sa svim sekularnim(svjetovnim) i vierskim znanostima svoga vremena'Posebnu paZnju je posvetio arapskoj knjiievnosti i

stekao temeljno poznavanje gramatike i leksikografijeNe samo da je postao struönjak u poznavanju djela

velikog arapskog gaamatiöara Sibawejha "El-Kitab"'

koje je smatrano najvedim autoritetom glamatike i

sintakse, ve6 je ukazivao na greöke u njemu' On je

dominirao znanjem sve tada dosNpne proze i poezije'

Staviöe, prouöavao ie historiju predislamske Arabije'

'Njegov istewa' (uzdignuöe) je kao i moje uspinjanje'.onda je on uporedio Allaha sa Njegovim stvorenjima.,'Prije, obaveza je pritvrditi (Allahova svojsrva) bezikakvog uporealivalja, i negirati (ono ito je Allah Sebinegirao) bez tae'rila (li6avanja Alaha nekih Njegovihpritvralenih svojstava)."Ibn Tejmiije je napisao u "MedZmu,ul-Fetawa",

S/Z6Zi''Ko god smatra da su svojstva Allaha poput svojstavastvorenja - kao da je Allahovo uspinjanje popuruspinjanja stvorenja, iti Njegov nuzul (spustanje) poputspu6tanja stvorenja. ili drugo poput toga - onda je onzalutali novotar."Pa ljudi, molimo vas, proöitajte ovo i obratite paänju narijeöi uvaienog uöenjaka! ! !Ovo je dovoljan dokaz za one koji su praviöni. kojiiskreno traze istinu... a Allah najbolje zna.

Teqüuddin Ebul-'Abbas Ahmed ibn ,Abdul-Halim ibnAbdusselam Ibn Tejmüje el-Harani el-Hanbeli je roaenu ponedeljak, 10. rebi'ul-ewwela 661. godine po HidZri(22. januara 1263. godine po Isau) u Haranu (sieverniIrak), u veoma poznaloj porodici mutekeiimuna(teologa). Njegov djed, Ebu el-Barkat Medzduddin ibnTejmijje (umro 653. po Hidäi / 1ZSS. po Isau) je biorenomirani uöenjak hanbetijske pravne ökole i njegov"Munteqal-Ahbar" (izbor poslanikovih hadisa), koiiklasificira hadise na kojima je bazirano (zasnovano)islamsko zakonodavstvo, se i danas smatra veomavrijednim radom. Isto ralo, uöenjaöko dostignude IbnTejmeijevog oca, Sihabuddina,Abdul-Halim IbnTejmijje (umro 682. po H. / 1284. po Isau) jerasprostranj eno.

t ) J


kao i historiju post-islamskog perioda. Najzad. nauöioje matematiku i kaligrafiju.A 5ro se tiöe vjerskih nauka, Ibn Tejmijje je prouöavaoQur'an. hadis i ieri'ar. Uöio je hanbelijski fikh od svogoca i postao je istaknuti predstavnik hanbelijskepravne skole. Prenosi se da je stekao znanje hadisa uSiriji kao lbn A-bdudajam. Drugi od njegovih uöitetja jebio Semsuddin Abdurrahman el-Maqdisi (umro 682. /1283.). Tako je Ibn Tejmijje dobio remeljno poznavanje"Sihaah Sittah" i "Musneda" Imama Ahmeda.Ibn Tejmüje je gajio veliku ljubav prema tefsiru(tumaöenju Kur'ana), Proöirao je preko srotinukomentära Kur'ana.Kompletirao je svoje uöenje kada je bio tinejdzer, a u19. god. je postao profesor Islamskih znanosti. Dobrouöen u kur'anskim znanostima, hadisu, fikhu, 'aqidi,

arapskoj gramatici, skolastiökoj reologiji i drugome.poöeo je davati fetwe na pravna pitanja, bez slijedenjaijedne tradicionalAe pravne ökole: hanefiiske,malikijske, lafüske ili hanbelüske. Branio je isprivnuposlaniöku rradiclju argumentima koji su, iako uzeti izKur'ana i sujrneta, bili skoro nepoznati ljudimanjegovog vremena.Njegova sloboda rasprave donijelamu Je mnoge neprijatelje medu uöenjacimatradicionalnih ortodoksnih ökola, koji su ga taänooptuZili za sve vrste heretiökog vjerovanja. Meatu njimaje poznati muslimanski srednjevjekovni putopisac IbnBatuta, koji je posjetio Damask dok je Ibn Tejmüje biou zatvolu. To Ibn Batutu nije sprijeöilo da u svojojknjizi navede da je "bio svjedok kada je Ibn Tejmüje namimberu rekao: 'Svake se nodi Allah spuita nadunjaluöko (najblize) nebo ovako', i onda je sisao jedankorak sa mimbera". Iz öitanja ove 'aqide mi uöimo daje


Ibn Tejmijje prihvatao Allahova svoistva bez pitanja('bi la kejfe').

Kada je Ibn Tejmiije izgubio svoga oca, 682. /1283., u dobi od 22 godine, produzio je u Assakurüjah.Poöeo je predavati tefsir u Emevijskoj diamiji, a 695. /1296. je poöeo da predaje u "Hanbeliiji" u Damasku.

Uskoro postaje istaknut meatu vode6im uöenjacimaSirije. a postao je neizmjerno omiljen i mettu masama.

MONGOLSKA PRIJETNJA

U mealuvremenu Irak, Iran i Horosan su se nastaviliguöiti u okrutnoj dominaciji Tatara. Memluci, koii su

vladali Egiptom, Sidiom i Hidzazom (Arapskom

Poluostrvu) pokuSali su nekoliko puta osvojiti lrak' ali

svaki put bez uspieha. Kada se proöulo da Tatadplaniraju osvojiti Damask. memluöki sultan el-Maliken-Nasir Muhammed bin Qalawun je napustio Egipatsa modnom vojskom da provjeri naPredovanje Tatara.Dvije vojske su se sukobile u krvavoj bici 699. / 1299.,

ali je sultan potuöen i vratio se u Egipat Sada ieDamask lezao otvoren pred tatalskim snagama, koie je

vodio Ghazan, poznat i kao Mabrnud, praunuk Däingis

Kana. Zbog toga, svi velika6i (plemiii), ukliuöuju6i i

vjerske uöenjake, sudije (kadijet administratore i

trgovce, su pobjegli iz Damaska, u kome je vladao

totalni haos i anarhija pred tatarskom najezdom.U ovom kritiönom momentu Ibn TejmÜe i preostale

ugledne liönosti odluöili su da povedu delegacÜu da se

sretnu sa Ghazanom i da traie mir za grad. Delegacijapredvottena Ibn Tejmüjom se srela sa Ghazanom u

Nabaku (blizu Damaska) i ovaj se sloiio da pokloni

amnestiiu narodu Damaska.

;

,

156t51

VASITIJSKAAKIDA SKRAdENIKOMENTAR VASITIJSKAAKIDA SKRAöENIKoMENTAR

oslobodenje Mekke. Muslimani su dobili bitku protivTatala i otjerali ih iz Damaska i cijele Sirije. IbnTejmijjina hrabrost se ispoUila i kada je otiöao sadetegacijom 'uleme da govore sa tatarskim kanomQazanom da zaustavi svoj napad na muslimane.Nijedan od uöenjaka se nije usudio da mu kaze ni rüeö,izuzev lbn Tejmiije, koji mu je rekao: "Ti objavljujes dasi musliman i sa sobom imaö mu'ezioe, kadije, imama iöejha. ali si nas napao i posegnuo za naiom zemljom -zbog öega? Dok, tvoj otac i tvoj djed Hulago su bilinevjerrfci, ali oni nisu napali zemlju islama, vei suobedali da ne6e napadati i odrzali su svoje obedanje. Ati si obeiao i prekri io svoje obedanje'.Kada je jednom tatarska prijetnja bila uklonjena, IbnTejmijje se ponovo posvetio svojoj misiji intelektuahogtraganja i poduöavanja. U isto vrijeme, nastavio jevoditi diihad protiv heretiökih sekti, mettu kojima subile batinijje. isma'ilijje, hakimiüe i nusajriije, koje suZivjele u brdovitim predjelima Sirije i koji su pozvalikrstaöe i Tatare da napadnu muslimanske zemlje, kojisu pomagali ovim napadaöima protiv muslimana ipustoöili i pljaökali slab i nezaitideni narod. IbnTejmüje je liöno vodio ekspedicije protiv ovih sekti.

VJERSKO STANJE MUSLIMANA

Pored ve6 spomenutih vanjskih pdjetnji, islam se u ovovrijeme takotter suoöio i sa unutarnjim opasnostima.Tu su bile batinüje (ekstremna öi'itska sekta koja sesuprotstavila tadaönjoj muslimanskoj vlasti) i njihovisljedbenici, assassini (haüiöüjuni). Njihovo vjerovanje jebila mjeiavina magijske dogme i platonistiökihpojmova (koncepata), koje bi lahko moglo posijati

Vijesti o napredovanju ratarske amije ka Siriji oper sustigle u Damask 7OZ. / 1303. Odugovlaöenje dolaskasultana Qalawuna iz Egipta je izazvalo paniku meatunarodom, od kojih su mnogi poöeli da napuöraju svojedomove u potrazi za bezbjednüim mjestima. Kada ielbn Tejm(jje vidio ovo, poöeo je bodrid narod da branisebe i sv-oj grad, time sprijeöavajudi egzodus. Takoate jeliöno otiSao da apeluje sultana da poZuri svoj dolazak uDamask.Najzad su se muslimanske snage Sirije i Egipta susrelesa tataiskim snagama u Thaqabu za vrijeme mjesecaRamadana 7OZ. / 7303. i nakoo r<rvavoq sukobamuslimani su potukli i rastjerali rararske trup!.

DZIHAD PRoTIV HERETIKA

Ibn Tejmüjina borba nije bila ograniöena na sufrie iljude koji su slijedili hereriike novotarije; Stavise, on seborio protiv Tatara koji su napali muslimanski sviiet iskoro s(igli do Damaska. Narod Sirije ga je postio uEgipat da se zauzima kod memluökog sultana, sultanaEg_ipta i Sirije da povede svoje trupe u Siriju da bi jesaöuvao od nadirudih Tatara. Kada je shvatio da iesultan neodluöan da uradi ono Sto je rraiio od njega, onJe zaprUerio sultanu rijeöima: "Ako

okrenes leda Siriii.mi cemo joj postaviri sultana (nad njom), koji 6e jemoei (od)braniti,i uzivari u njoj u doba mira',. Bio jeprisutan u bici Saqhaba blizu Damaska protiv Tatarakoja se odigaala u mjesecu posta, Ramazanu i dao ieIetwu vojsci da prekinu post, da bi im pomogao protivnjihovih neprlatelja. kao Sto je poslanik Muhammed,sallallahu 'alejhi we sellem, uöinio za vrüeme birle za

1 5 8 1 5 9

VASITIJSKAAKIDA SKRÄÖENIKoMENTAR

sjeme intelektualnog razdora i raöiriti nevjeru iapostazliu meafu prostim (neukim) narodom. Onda sutu bili i muslimani koji su, pod uticajemmnogobozaökih vjerovanja i obiöaja nemuslimana sakojima su imali slobodne odnose, poöeli veliöati svojesvete (vrlo poboäne sufijske personalitete - Allahoveewlije), kao öto su ro öinili Zidovi i krü6ani. Stavise.neki suf{iski redovi, kao rifarijje, prihvatili su neke neo-platonske i hindu doktrine koje su postale tolikopomijeiane sa pravim islamskim vjerovanjem. da jepostalo skoro nemogu6e razlikovati jednu od druge.U vrijeme bualenja krstaia, neki kr!6ani su se biliusudili da napadaju i kritikuju poslanika, sallallahu'alejhi we sellem, u svojim govorima i pisanjima. Uintelektualnim krugovima muslilnana je postojatastagnacija i kiutosr u njihoviln teolodkim disputacijamai u njihovom pristupu re-interpreraciji öeri'ata.Postojale su kontinuirane rasprave izmealu ei,arija ihanbelija. Najzad, neki od filozofa. koji su bili podutiskom Platonovih i Aristotelovih reorija, poöeli suSiriti njihove agnosridke ideje i koncepte u totalnojnepaZnji (nepodudaranju) sa uöenjirna islama.Ovo su bili uslovi koji se odnose na vrijeme IbnTejmijje i sa kojima se on morao suoöiri. Ibn Tejmijje jeosnovao dnrötvo, zajedno sa svojim studentima isljedbenicima da se odrekne mnogobozaökih kultova,ne-islamskih kultova, ne-islamskih utjecaja i hereriökihvjerovalja i praksi medu muslimanskim masama. Kaorezultat svojih entuzijastiökih i poletnih reformatorskihaktivnosti i osude hereza, ne-islamskih novotarija ipostupaka posjete grobova svetaca, on je zaradioantipatije nekih krugova u dm6tvu. Uprkos tome,

VASITIJSKA AKIDA SKRAÖENI KoMENTAR

njegova popularnost mealu muslimanskim masama jeogromno porasla.Sav ovaj dzihad protiv neprijatelja islama nije pomogaoIbn Tejmijji sa 'ulemom... Vlasti su ga zatvarale mnogoputa, dok nije umro u zatvoru zbog svog usutlivanja islobodnih progresivnih (naprednih) miöljenia na mnogapravna i druStvena pitanja, koia su razjarila njegoveprotivnike, sljedbenike ortodoksnih pravnih ökola.Medutim, kada je Ibn Tejmijje imao Sansu da kaznisvoje protivnike meatu uöenjacima, koji su muprouzrokovali sve vrste nevolja i strpali ga u zatvormnogo puta. on je pokazao vrhunac velikodusnosti ioprostio im kada mu je sultan En-Nasir Qalawun pruiiopriliku da im se osvjeti. On je rekao: "Ako ih ubijes,nikad neieö na6i 'ulemu, kao üto su oni". sultan je

rekao: "Oni su ti naökodili mnogo puta i ieljeli su da teubiju!" Ibn Tejmüje mu je odgovorio: "Ko god je meninaötetio, oprosteno mu je, ali ko ie naötetio stvariAllaha i Njegovog Poslanika, Allah 6e ga kazniti".Muslimanski historiöari, kao öto su Ez-Zehebi, IbnKesir. Ibn el-'Imad el-Hanbeli i mnogi drugi, hvalili sulbn Tejmijju i smatrali ga jednim od najve6ih islarnskihuöenjaka svih vremena.On se borio protiv heretiökih novotarija u vieri koje subile rasprostranjene u njegovo vrüeme svuda po

islamskom svijetu, naroöito protiv odredenih postupakai vjerovanja nekih sufijskih redova, kao Sto ieoboiavanje svetaca i posjeta kaburova svetaca, rbacanja sebe u vatru. Njegov napad na sufijeprouzrokovao mu je rnnogo neprilika sa vlastima' öÜe

su voale bile pod uticajem nekih sufijskih öejhovaKao rezultat Ibn Tejmüjine popularnosti, neki utjecaini

vjerski uöenjaci su postali ljubomorni na njega i öak

160 l 6 l

VASITIJSKA AKIDA SKRA.ENI KoMENTAR

revoltirEni zato öto je on izazvao kadije na pravnapitanja. Ibn Tejmüje je odbio uöenja izloäena u ,'El_Futuhat el-Mekkah" (Mekkanskim otkrovenjima) i"Fusus el-Hakim" (Mozaiku mudrosri) Sejha Muhjiddinaibn el-'Arabija (umro 638. po H. / 1240. po Isau),najautoritativnijeg sufije i uöitelja tesawwufa _ kaonepodudarne sa uöenjima Kur'ana i sunneta, timeizazivajudi gnjev sufija, i zadobivsi antiparije vlasti.Zbog toga je bio pozvan u Egipat 205. godine H. /13O5. po Isau.Kada je Ibn Tejmüje stigao u Egipar, od njega jezatraZeno da pdsust!'uje sastanku teologa, pravnika ivoata drzave. Za vrtjeme sesije upuöene su nekeoptuzbe na njegov raöun, u vezi njegovih pojmova oAllahovoj prirodi i svojsrvima. Nije mu dozvoljeno dase brani i brzo je zatvoren za narednih 16 mieseci. Dokje bio u zalvoru, odvraiao je svoje st jeJbenike odzadovoljenja u veseljima i zabavama ka osje6ajupoboinosti. discipline i umjerenosti. Brojni zatvorenicisu postali njegove revnosne pristalice po svomoslobadanju.Postoje bio puöten izzatvoraTOT. / 1307., Ibn Tejmij jeje odluöio da ostane u Bgiptu za neko vrijeme. Uskoroje poöeo drzati predavanja u nekoliko dzamiia iobrazovnim insdtuci jama pri je nego je izabrao skupoveuöenjaka, pravnika i teologa. Metlutim. Ibn Tejmijjinipogledi na panteistiöki moqoizam, posredovanje. itd.,nisu bi l i dobro pruivaieni i sultanu su upuiene mnogeialbe na njega. Vjerski uöenjaci kojima su upudeneprigovori nisu mogli na6i nüednu greöku Ibn Tejmüie.Medutim, kako se administracija umorila od optuZbiprotiv njega, uhapSen je neko vrijeme, ali je uskoro bioosloboaten na jednoglasni zahtjev vjerskih uöenjala. Ali

VASITIJSKAAKTDA SKR .ßNIKoMENTAR

kada je sultan Qalawun abdicirao (odrekao seprijestolja) u kodst svog potkralja Bejbana el-Jasnikira709. / I3O9. godine, Ibn Tejmiije je protje.an uAleksandriju gdje je, uprkos svom progonstvu stekaopoötovanja vrijedno mijesto u akademskim i literarnimkrugovima. Uskoro je Bejban abdicirao i Qalawun sev ra r i o u Eg ipa t i pozvao je Ibn Te jm j i j u .

POVRATAK U DAMASK

U Kairu se lbn Tejmüje zaposlio u predavanju irefor'mativnim aktivnostima oko tri godine. U istovrijeme. obavljao je funkciju sultanovog savjetnika ipomogao je u donoieniu nekoliko vaznih refomiuvedenih u Egiptu i Siriji. Nekoliko kraljevskih ukazabilo je izdato na njegov savjet 712. / 1312. god.Posjetio je Quds iste godine, pa potom otiöao na hadidii najzad se vratio u Damask 71.3. / 13L3. Od tada panadalje posvjetio je svoju paZnju prvenstveno napravne probleme iako je nastavio sa predavanjima.Njegov glavni uöenik je bio Ibn Qajjim el-DZewzijje(umro 751. / 1350. god.), koj i je bio najzasluznij i zaSirenje njegovih ideja.

PITANJE TRI TALAKA

Ibn Tejmiije, kao i njegovi preci je bio hanbelija injegova pravna miiljenja su odgovarala toj skoli, madane uvijek. On je öesto odbacivao hanbelijski stav, kaoöto je po nekim pitanjima izrazio neslaganje sa sveöetiri glavne pravne ökole- Jedan takav sluöaj u komese on nije se slagao sa njima je bilo po pitanju puitanjaZene sa tli razvoda datim odiednom.

t62 163

VASITIJSKAAKIDA SKRAEENIKoMENTAR

Pitanje je da li razvod izgovoren tri puta odjednom imapravni efekat ili ne. Ovo pitanje je podiglo sljededeobzire:

- da lije opoziv ovakvog razvoda mogu6 ili ne.- da li tri reöenice razvoda trebaju biri smatrane

kao jedan opozivi izgovor (talak) ili smatranekao nepovratni razvod.

- da li se ovako razvedena iena moäe vratitisvome muZu ili ne sa "halalah" (tj., nakon öro jenjegova razvedena äena bila udata za drugogöovjeka koji je, nakon konzumacije brakarazvede).

Svi ranüi pravnici i tradicionalisti, kao i dobar dioPoslanikovih, sallallähu 'atejhi we sellem. ashaba bilisu stava da ovakva izjava, kao ito je i odvratna pozakonu, kao nepravilna i grijesna, treba biti smatranakao implicitan razvod sa legalnim (pravnim) efektom.Suprotno tome, Ibn Tejmijje je övrsto driao misljenjeda tri reöenice razvoda izgovorene u isto vrüeme(odjednom) trebaju biti smatrane kao jedan opozivnirazvod. Ispalo je da je stav Ibn Tejmljje bio protivzvanianog stava koji ga je prircdno doveo u konflikt saulemom s jedne i sa vlastima s dmg€ strane.Zbog toga su teolozi pokuBali da ga sprijeöe odizraZavanja daljeg pravnog misljenja (fetwi) na ovakvapitanja. Ustvari, kraljevski ukaz je bio izdar iz Kaila714. / 1314., kojim mu se zabranjuje davanje pravnogmiiljenja (fetwe) u ovakvim sluöajevima.Sp.va se Ibn Tejmiije povinovao ukazu, ati je kasnijeponovo poöeo davati pravni sud (fetwe) na ovo pitanje,smatrajuöi da je njemu neprikladno odustatijednostavno iz straha od vlasti. Kao rezultat toga, 720.


/ 1320. bio je uhapieA u citadeli na preko pet mjesecidok nije bio osloboalen direktnim nareatenjem iz Kaira.

ZADNJE GODINE

Izmedlt 727. / 1321. i 726. / 1326. Ibn Tejmüje seposvetio predavanjima u medresi Hanbeliije i svojojmedresi Qassasin i preraduju6i neke od svojih ranijihradova. 726. / 1326. god. njegovi protivnici su ponovoskovali zavjeru da uöine da bude uhapsen. Ovdje je onnastavio pisanje svog komentara Kur'ana, kao i studije(rasprave) i monografije na razliöite teme.Ibn Tejmijje je umro u zatvoru u Damasku u no6isubote na nedjelju. 20. zul-ka'de 728. / 26-27.septembra 1328. u dobi od 67 godina i ukopan je ugroblju sufi.ja u Damasku.Narod Damaska, kod kojeg je je on uZivao velikopoötovanje i öast. organizovao mu je divan ispra6aj.Oko 200.000 ljudi i 15.000 Zena je prisustvovalonjegovoj däenazi. Ukopan je u groblju suflia uDamasku, gdje je ukopana njegova majka.

KARAKTER r DOSTTCTUdA pSr.rnSrl

Ibn Tejmijje je zatzeo visoko, poötovanja vrijednomjesto meftu uöenjacima svoga vremena zbog svojeogromne memodje, intelektualne briljantnosti,enciklopedijskog znanja i neustraöive hrabrosti. On jeopisan kao veliki orator (govornik). hrabar i neustrasiv,rijeöen, disciplinovan, vrlo pobo2an, rezigniran iplemenit i sklon praötanju, pravedan i odluöan.

t64


Ibn Tejmiüin reformativni napor i literarne teinjepokiivaju ogromno polje koje moze biti sumirano kaosto slijedi:

1. ozivljavanje vjere u tewhid i privrienosti(pridüavanja) tewhidu

2. iskorijenjivanje panreistiökoh vjerovanja iobiöaja

3. kdtika filozofije, silogistiöne logike i dialekata ucilju demonstriranja superiornosti Kur'ana isunneta

4. iskorijenjivanje ne-islamskih vjerovanja krozpobijanje krsdanstva i ii'izma

5. podmladivanje (reforma) islamske misli i njenihsrodnih nauka

Irkupan broj Ibn Tejmiijinih radova je 621, iako sumnogi od qiegovih radova izgubljeni. Neki od IbnTejmüjinih pisanja obraduju slij€de6e teme i pobrojanikako slüedi:

1. "E1-Dzewabus-Sahih limen beddele dinel-Mesih"(odgovor na kritike protiv islama od stranekrS6ana)

2. "Redd'ala el-Mantiqüin" (pobijanje fitozofa)3. "Kitabus-Sijasah ei-Seri'ah" (bavi se politiökom

teorijom i upravljanjem u islamu)"Minhadius-Sunneh en-Nebewüjeh" (pobijanjeöi'itskih vjerovanja napisanih kao odgovor na"Minhadul-Karanmah" od Ibnul-Mutahhira el-Hillija)"Zijarah el-Qubur" (klitika obozavanja svetaca,posredniStva i sujevjemih vjerovanja)"Medämu'atur-Resa'il el-Kubra" (knjiga sadditekstove na razliöite teme)

VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKoMENIAR

7- "MedZmu'ul-Fetawa" (kolekcija miöljenja narazliöita piranja)

8."Medzmu'atur-Resa'il wel-Mesa,il', (sadriiteksrove i pra-vna miöljenja na razliöite teme)

9. "Medzmu'at Sejhul-Islam Ahmed Ibn Tejmilje,,(sadrzi rasprave iz islamske jurisprudencije ipravna miöljenja proglajena od Ibn Tejmiüe)

ZAKIJUEAK

Zakljuöidemo rijeöima Ebul-Hasana'Ati Nedewija, kojije odao sjajno priznanje Ibn Tejmiiji, kao jto slijedi:"Ibn Tejmüje je tumaöio Kuran r sunnet,uspostagljajudi supe ornost islama nad herezom,filozofskim konceptima (pojmovima) i drugim vjerama idoprineo istinskom oZivljavanju vjere nakon dubokoqprouöavänja irazmatranja, koje je neophodno zäosvjetljenje religija i inrelektualnih svojevoljnostivremena. Zeledi da nadmaöi svoje nepdjatelje. ovladaoje merodologijom koju su oni koristili da napadajuislam. Ustvari, njegovo uöenje, njegova naöitanost,njegov intelektualni domet i njegova mentaha övrstinauvüekje ostavljala njegove protivnike bez teksta.',6?Onda nije öudo sto su uöenjaci njegovog doba i uöenjacikoji su doili kasnüe Ibn Tejmüju nazvali laskavimnadimcima. poput: "Duh vremena,,, ',Ktuna uöenjaka,','?osljednji

od prosvije6enih uöenjaka,, i ,,Ajet odAllahovih aieta".

fl A...H. A. Ncdewj, 'saviours oftslanic Spirit" ( .Spas eljj jslamskogduha"), vol. 2, p24., Academy oflslamic R;search and publications,Lucknow,India, 1974.

5 .

6 .

t67

VASITIJSKAAKIDA SKRÄCENIKOMENT

SEJH EBU'AIDULLAH'ASDURnAHMANIBN NASIR ES-SAIDI

On je Sejh Ebu 'Abdullah 'AbdürRahman ibn Nasir ibn'Abdullah ibn Nasir es-Sardi iz plemena Beni Temim.Roalen je u gradu 'Unejze, u oblasti Qasim, 12.muharrema 1307, god. H. / 1886. po Isau. Njegovamajka je preselila kada je on imao öetiri godine, a otacmu je preselio kada mu je bilo sedam godina.Nauöio je Kur'an napamet i ovladao vjeStinom njegovoguöenja prüe nego öto je napunio jedanaest godina.Onda se uposlio traienjem znanja, uöedi preduöenjacima svoga grada i onima koji su ga posjedivali.Mealu njegovim najpoznatijim Uöiteljima su bili: öejhIbrahim ibn Muhammed ibn Hasir, 6ejh Muhammedibn Abdul-Kerim es-Sibil, Sejh Salih ibn Usman, kadija'Unejze i lejh Muhamed Senqiti. i drugi mimo njih.Medutim, ko god kaZe da su njegovi uöitelji bili IbnTejmiije i njegov uöenik Ibn Qajjim. zbilja je rekaoistinu, jer je on bio strasni prcuöavalac njihovihradova.Glavna kalateristika koju je posjedovao su njegoviplemeniti maniri (lijep ahlak). Bio je krajnje ponizan sastarijima i njezan sa djecom. Govorio bi pojedincushodno njegovom nivou razumijevanja i prema onomeöto je korisno za njega. Bio je ravnoduian i daleko odukrasa dunjaluka i iskuöenja iivota. Nisu gainteresovali polozaj, mod ni slava.Napisao je mnoge knjige. medu kojima su:

"Tefsir Kur'ana" u osam tomova, "Hasüjah Fiqhijjah","Diwan Hutab", "El-Qawa'idul-Hisan", "Tenzihud-Din",


"Redd 'ala el-Qasimi", "El-Haqq el-Wadhih el-Mubejjin","Bahjatu

Qulub el-Ebrar". "Er-tujadh en-Nadhirah", i

mnoge druge.

Nastavio je Zivjeti ponosnim i hvale dostojnim Zivotom.dok nije preselio 24. dzumadel-uhra godine 1376. /1955 .

Pneveo i pninedio:

pnof. SEMih Kojiö

VASITIJSKA AKTDA SKRACFNI KO\,4ENT

sadriaj

Predgovor prevodioca

Predgovor komentatora

Uvod autora

GLAVA I

VJEROVANJE UZVISENOG AI,LAHA

PRVO POGI.AVLJE

Vjerovanje spaSene i pobiedonosne skupine

DRUGO POGLAVIJE

Temeljena pravila vezana za Allahova svoJstva

Razlika izmedu tahifa i tatila

Razila izmettu tekiifa i temsila

TREöE POGI.AVIJE

Vjerovanje u Allahova svojstva koiim se

opisao u Kur'anu

Svojstvo äivota

Svojstvo znanja

Svojstvo snage

Svojstvo sluha i vida

Svojstvo htijenia

o5

Svojstvo ljubavi

Svojstvo zadovoljstva

Svojstvo milosti

Svojstvo gnjeva, srdibe i mrznje

Svojstvo dolaska

Svojstvo lica

Svojstvo dvije ruke

Svojstvo dva oka

Svojstvo lukavstva i spletke

Svojstvo oprosta, milosti. ponosa, i mo6i

Svojswo imena

Brojni ajeti negiraju da je Allahu, dzelle Sanuhu, neötoravno ili sliöno. a drugi negirqiu odrettena svojstva ucilju potvrde Njegovog savrienstva 42

svojstvo uzvilenja iznad Aröa 44

Svojstvo prisutnosti

Svojstvo govora

Kur'an je Allahova objava

Vjernici 6e vidjeti Alaha na onome svijetu

CETVRTO POGLAVLJE

Vjerovanje u ono öime je Poslanik, sallallahu alejhisellem. opisao Sveviönjeg Allaha

Svojstvo radovanja

Svojstvo smijeha

3 3

34

34

3 5

36

3 7

38

38

39

40

41

o709

1 1

1 4

27

2 7

29

29

3 L

46

47

50

5 1

59

63

t'l1

Svojstvo öudenja (i smijeha)

Svojstvo noge ili stopala

Svojstvo govora i glasa

Svojstvo uzvisenosti

Svojstvo pdsutnosti

Sveviinjije Allah ispred klanjaöa

Uzvisenost i neka druga svojstva

Svevi6nji je Atlah blizü

Vjernici 6e vidjeti Svevisnjeg Allaha

PETO POGI.AVLJE

Ehlus-sunnet slijedi umjereni put

örsro poclavurAllah je iznad Aröa

SEDMO POGLAVLJE

Allal je blizu stvorenja

GLAVA II

VJEROVANJE U IC{JIGE I POSLANIKE

PRVO POGLAVUE

Kur'an je Allahov govor a nije stvoren

DRUGO POGLAVLJE

Vjernici 6e na Sudnjem danu vidjeti

Sveviönjeg Allaia

GLAVA III

VJEROVANJE U SUDNJI DAN

PRVO POGI.AVIJE

Vjerovanje u sve o öemu nas je obavijestio

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, da 6enakon smfti

DRUGO POGLAVIJE

Sudnji dan

GLAVA IV

VJEROVANJE U AILAHOVO ODREDEN'EZI.A

PRVO POGIÄ.VIJE

Prvi stupanj vjerovanja u odredenje

DRUGO POGI.AVLIE

Drugi stupanj vjerovanja u odrettenje

Koristi vjerovanja u odretlenje

PRVO POGLAVIJE

Vjelovanje se sastoji iz rijeöi i djela

DRUGO POGLAVLJE

Pravac ehlus-sunneta u pogledu ashaba

GLAVA V

OSNOVE VJEROVANJA POBJEDONOSNE SKTJPINE

63

64

65

67

70

70

7 1

72

72

75

81

83

DOBRA I

se desiti93

96

103

106' t12

a7

123

t'73

9 1

TREdE POGLAVIJE

Vjerovanje u öuda Allahovih lti6enika (evlija) 137

GLAVA VI

PUT SL'EDBENIKA EHLUS-SUNNETA I NJIHOVEOSOBINE

PRVO POGLAVLJX

Slijedenje Poslanika. sallallahu alejhi vedobrih generacija

DRUGO POGLAWJE

ODLIKE POBJEDONOSNE SKUPINE

Zavröna rüeö

SEJHUL-ISI.A.M IBN TEJMIJJE

SEJH ABDURRAHMAN B. NASIR SADI

Sadrzaj

sellem, i141

144

749

1 5 1

167

169

rVASITIJSKA AzuDA SKIACENI KOMENT

VASITIJSKA AKIDASEiHUL,TSLAN4 tBN-TE|MUTE

SKRAÖENI KOIVENTAR VASITUSKE AKIDE

SflH lsounnlHN4lN B. NAstR sADl

REcENzijA aRApskoqa rEksm, Einef b. AbduLnrnksud

SERüArska REcENzijA: E riR CANi6

lzdnvnö: Es Surrr

l(onrkrunn: Adnrin Sknijrtj

Drp: Srrdio Snnnj

l '7 5

odreateno mjesto u Diennetu ili DZehennemu': upilalisu: "Allahov Poslaniöe, hoiemo li se prepustiti onomeöto je odrealeno a ostaviti öinjenje dobrih djela? , na staje odgovorio: Cinite (dobro), svakome je olakian putdo onoga äto mu je odredeno; sretnima - djela sretnih anesfetnima - djela nesfetnih. " zatim .ie prouöio:'Onome koji udjeljuje i ne grijeii i ono najljepie smatraistinitim njemu 6emo Diennet olak;ati, a onome kojitvrdiöi i osjeda se neovisnim i ono naJljepäe smatralaZnim, njemu 6emo DäehenDem pripremiti." lEl-LeiI,5 - 10 ) . *

Za öovjeka koji öini dobra ili losa djela kaiemo daje on njihov poöinioc i da na to nije prisiljen, öega je isam svjestan, tim prije jer ima pravo izbora, te da jehtio, mogao ih je ne poöiniti. Ovo, kako smo ved rekli,potvrttqje realnost ali i öer. tekstovi. Naime. Kur'an isunnet ljudska djela, bilo dobra ili doöa, pripisuiunjima. Otuda Kur'an hvali dobroöinitelie i obeöava imnagradu a kudi grjesnike i prijeti im kaznom.

Ako neko upita: kako je mogu6e da djela potjeöuod ljudi a da istovremeno budu dio Allahovog, dielleianuhu, odreflenja - da ulaze u krug Allahove volje ihtijenja? Odgovorit 6emo pitanjem na koje öe svakopozitivno odgovriti a ono glasi: da li su ljudi poöinilidobra ili losa djela svojom voljom i htijenjem?l Potomiemo upitati: ko je stvorio njihovu mo6 i htijenje?Naravno, Allah d:el le ianuhu, je stvorio ono i ime ainedjela, otuda je On stvoritelj djela. Ovo je odgovoronome kome ovo pitanje nije jasno oko kojeg ima

izvjesne nedoumice. Shvatanjem prethodnoga öovjek6e biti miran u vezi odrealenja i öinjenice da ljudi,öine6i djela, imaju slobodan izbor.

Allah, d;elle ianuhu, vjernike je uputio na korisneuzroke i pomogao ih na razne naöine u izvßenju dobrihdjela a uklonio brojne prepreke kako kaie Resulullah,sallallahu alejhj ve sellem: "... sretnima je olaköanoöinjenje djela srctnih."ax

Nasuprot vjemicima, Svevisnji je Allah nevjernikeprepustio sebi. On ih ne pomaze jer ne vjeruju niti seoslanjuju na Njega. U zabludi lutaju i grozno mjestosebi pripremaju.

Nakon sto se izgubilo ispravno vjerovanje uAllahovo, dZelle öanuhu, odreatenje, rnnogr su, u vezl stim, zalutali podjelivsi se na dvije frakcije.

. Däebrije; oni su zalutali pretjeranomepotvralivanju odreatenja. Shvatili su da öovjek neposjeduje slobodnu volju i pravo izbora,odnosno, da ljudska djela, u srvad, ne potjeöu odnjih.

. Kaderte; oni su zauzeli potpuno suprotan stavod prethodne ftakcije. po njima su sva djeta plodljudske moöi i hrije\ja, re isra ne spadaju podAllahovo odrealenje. Cinjenica da izmeatuAllahovog htil'enja i odredenja, na jednoj, reöovjekovog hrijenja, na drugoj strani, nemaproruslovlja nije nasla mjesta kod dzebrija ikaderija. Na raj su naöin odbili Ser. reksrove, kojise ne kose sa zdravim razumor .

VASITIJSI.A. AKIDA SKRA.ENI KOME^-TAR VASITIJSJ(A AKIDA SKRA.ENI KoMENTAIt

c BJI-a f l362) VLsrn ()br8)pre. o A _p. raor jai l r lL. l l 'J

I l 0

a3 Dio hadisa o kojern srio rnaloöas govorili

1 1 1

FF

VASITIJSKA AKIDA SKIAÖENI KoMENT

CLAVA VI

PUT SUEDBENIKA EHLUS,SUNNETANJIHOVE OSOBINE

PRVO POCLAVUE

slilrtlelrjr Poslnnikn, sntl,qllnhu nlejki ve srllrru, idobnih qr.lr nncije

Od osnova na koje se poziva Ehlus-sunnet jeste:29O. lskreno slüeitenje postanlkovog, sallallahu alejhive sellem, sunneta kako vanjitinom tako I srcem.

291. Slfieatenje prvih muslimana - muhadihal ensaija,

292. Plimiena Res-ulullahove, sallallahu alejhl veseffem, oporuke: ',Clrsto se ddite moga sunneta isunneta pravednih, upuöenih hatila nakon mene.


Cuvajte se novota !ta, zaista ie svaka novotarlJazabluda,'6e

293. Sliedbenici Ehlus-sunneta znalu da ie naiboliigovor - govor Uzviöenog Allaha, a naibolja uputa -

uputa Muhammeda, sallallahu alejhive sellem.

294. Daiu prednost Allahovom, dielle ganuhu' govorunad govorom bilo kojih l iudi.

295. Daiu prednost Resulullahovoi, sallallahu aleihi vesellem, uputi nad "uputama" drugih.

296, Nazivalu se Ehlus-sunnet veldiemat ier se driejedinstva i zaiednlce a izbiegavalu sektaaenje' RÜeö"dzemat" postala ie simbol ove skupine.

297. Konsenzus isl, uöeniaka (idima) ttedi je izvor nakom se zasniva öer. znanje ali i lslam opdenito.

298. Sliedbenici Ehlus-sunneta na osnovu ova tritemelia (Kur'an, sunnet i konsenzus) vagaiu liudskerüeöi te vaniska i unutraania djela vezana za vieru.

5, Ahrned 4/126, 127, Ebu-Davud (4607), Tirmizi (2676), lbn'l/adze (42) i (43J,Darimi 1/44, Hakirn, 1i97, od lrbada b. Saije, radijallahu anhu Hadis jevjerodostoian. Takvim ga je okaraklerisalo mnogo muhadisa. Timlzi tvrdi da jehaser-sahlh. Sejhul'idam lbn-Tejmijje u B-Feiava 20/309 i lkldaus'sialu2/579 zaslupa niegovu autenliönost.

r42 t43

Vasitijska Akida, Sejhul-Islam Ibn Tejmijje, skraceni Komentar Sejh Abdurrahman b. Nasir Sadi

Documents

Transcript of Vasitijska Akida, Sejhul-Islam Ibn Tejmijje, skraceni Komentar Sejh Abdurrahman b. Nasir Sadi