Uvod u fotografiju II

Uvod u fotografiju II

•Načini fotografiranja

•Korištenje bljeskalice

•Pohranjivanje i sortiranje

•Estetika u fotografiji

•Ţanrovska fotografija

Načini fotografiranja

26.4.2013. 3Fotoklub Oppidum

• Gotovo svaki aparat

ima kontrolni kotačić…

• Čemu sluţe pojedini

načini rada i koji

odabrati?

• Kako kontrolirati ostale

parametre pri

pojedinim načinima

rada?



• Prilikom fotografiranja fotograf i/iliaparat moraju kontrolirati niz parametara koji utječu na konačniizgled fotografije:▫ Ekspoziciju [vrijeme snimanja]

▫ Otvor blende [f-broj]

▫ ISO [osjetljivost]

▫ Način mjerenja svjetla

▫ Balans bijele boje

▫ Način fokusiranja

▫ Stil spremanja slike

▫ Snagu bljeskalice…



• Pojedini načini fotografiranja

omogućuju da fotograf nadzire

neke od tih veličina, a da

odreĎivanje ostalih prepusti

ugraĎenoj logici fotoaparata

• Pojedini aparati imaju različite

mogućnosti i različite načine fotografiranja

• Pojedini načini fotografiranja se meĎusobno

razlikuju od aparata do aparata (proizvoĎača) –

proučiti dokumentaciju i upute za korištenje!

Osnovni [automatski, scenski,…] načini rada• Omogućuju fotografiranje bez

kontroliranja parametara (!)

• Fotoaparat odabire i kontrolira sve

parametre

• Napredni i “profesionalni”

aparati često uopće nemaju te načine rada

26.4.2013.Fotoklub Oppidum 6

Potpuno automatski način

• U ovom načinu rada fotoaparat

kontrolira sve bitne parametre

• Za “početnike”

• Moţda korisno ako je bitna brzina

pripreme za fotografiranje


Portretni način

• Kod fotografiranja portreta model

obično miruje, a često ţelimo

“zamutiti” pozadinu i tako istaknuti

model

• Taj način obično podrazumijeva

veliki otvor blende i korištenje tele objektiva

(većeg zooma)

• Ako je osoba u sjeni, često se automatski pali

bljeskalica


Pejsaţni način

• Otprilike obrnuto od portretnog

načina,

• obično znači manji otvor blende i

širi kut

• Kod nekih aparata taj način znači

i drugačiju interpretaciju boja prikladnu za

slikanje krajolika


Makro način

• Potreban kompaktnim aparatima

gdje omogućuje malu udaljenost

fokusiranja

• Moţe značiti i smanjenje otvora

blende radi postizanja dovoljne

dubinske oštrine


Sportski način

• Sportski način – glavna namjena

mu je zamrzavanje pokreta

• Aparat nastoji postići što kraće

vrijeme ekspozicije, a ostali

parametri se prilagoĎavaju tome

• To nije jedini način kako slikati sport i nije jedina

primjena zamrznutog pokreta !


Noćni način

• Postoje varijacije na ovu temu

• Ovakva ikona obično znači

dovoljno dugu ekspoziciju kako bi

objekti u mraku bili ispravno

osvijetljeni

• Ako se fokusira na blizu osobu, automatski se

pali bljeskalica koja je osvjetljava (to moţe biti i

zaseban način)

• Potreban stativ (bez obzira na bljeskalicu)!


Bez bljeskalice

• Ako je aparat ţeli upaliti,

a vi ne biste (na noćnoj utakmici,

slikanje u zrcalu ili kroz staklo…)


Napredni [kreativni,…]načini rada• Omogućuju potpunu kontrolu

svih parametara

• Na svim kvalitetnijim aparatima

• U svim ovim načinima fotograf ima

kontrolu nad ostalim postavkama

(ISO, balans bijele, način fokusiranja,

kompenzacija ekspozicije…)


Programski način

• … je “poluautomatski” način rada

• Sličan potpuno automatskom, aliaparat dopušta promjenu nekihparametara

• Aparat sam odreĎuje blendu iekspoziciju, ali korisnik moţe mijenjati sve ostale parametre (ISO, balans bijele,…)

• Na Canon SLR aparatima promjena blende se izvodi gornjim kotačićem, a kompenzacija ekspozicije donjim kotačićem


Prioritet zatvarača

• U ovom načinu fotograf odreĎuje

duljinu ekspozicije, a aparat otvor

blende kako bi slika bila ispravno

osvijetljena

• Korisno kad ţelimo vrlo kratka ili

duga vremena ekspozicije


Prioritet blende

• U ovom načinu rada fotograf

odreĎuje otvor blende, a aparat

prilagoĎava vrijeme ekspozicije.

• Uz M najkorisniji način rada

(osobno)

• Otvor blende (zajedno sa ţarišnom daljinom i

udaljenošću od objekta snimanja) odreĎuje

zamućenost nefokusiranih dijelova fotografije

• Kod Canona – donji kotačić: komp. ekspozicije


Manualni način

• Sve odreĎuje fotograf

• Zvuči komplicirano, ali u praksi i

nije tako strašno

• Posebno koristan način pri radu s

bljeskalicom


Pregled dubinske oštrine

• U ovom načinu rada morate

fokusirati dva puta (jedan put na

malo bliţi objekt, drugi put na malo

dalji), a aparat odreĎuje potrebnu

blendu, ali i sve ostale parametre

kako bi područje izmeĎu dvije točke fokusa bilo

oštro.

• Poluautomatski način

• Korisno za makro-fotografiju


Beskonačna ekspozicija (Bulb)• Na nekim aparatima

• Obično označeno sa B

• Ekspozicija započinje sa pritiskom na okidač, a

završava prekidom pritiska na okidač

• Korisno za neke vrste noćnih slika ili dugih

ekspozicija, npr. Vatromet

• Umjesto okidača na aparatu bolje koristiti

zasebni ţičani ili beţični okidač

• Obavezan stativ


Vlastiti načini

• Na naprednim aparatima

• Daju mogućnost fotografu da

“spremi” i koristi vlastite načine

upravljanja fotografijom


Praktični savjet

• Ako fotografirate “iz ruke” tad bi ekspozicija

trebala biti barem jednaka recipročnoj vrijednosti

efektivne ţarišne duljine objektiva kojeg koristite

ili kraća kako slika ne bi bila stresena.

• Npr. Ako koristite 100mm objektiv, ekspozicija bi

trebala biti bar 1/100 sekunde ili kraća. Ako taj

objektiv koristite na aparatu s 1.6 manjim

senzorom, tad bi ekspozicija trebala biti bar

1/160s


Načini mjerenja svjetla

• Ukoliko slikamo u automatskom načinu ili nismo primijenili nikakvu kompenzaciju ekspozicije, tad će aparat procijeniti osvijetljenost fotografije pretpostavljajući da fotografija ili ključno područje na fotografiji prosječno treba biti osvijetljeno poput tzv. 18-postotne sive boje.



• Standard od 18% sive dosta dobro funkcionira u

uobičajeno osvijetljenim scenama kad aparat

mjeri svjetlo na cijelom području fotografije

(cijelom senzoru)

• Ipak, u nekim situacijama takvo mjerenje neće

dati zadovoljavajuće rezultate

• Svjetlo tada moţemo mjeriti na području

manjem od cijelog senzora



• Evaluacijsko mjerenje

• Mjerenje s teţištem na centru

• Parcijalno mjerenje

• Mjerenje u točki


Kompenzacija ekspozicije

• Neke fotografske situacije ne daju dobre

rezultate ako se oslonimo isključivo na 18%

standard

• Situacije kad je većina kadra svjetlija ili tamnija

od 18% sive:

▫ Snjeţni krajolici, predmeti na izrazito svijetloj ili

tamnoj pozadini, noćne fotografije, jako

pozadinsko osvjetljenje….


Zadavanje kompenzacije ekspozicije• Pomoću zasebne kontrole (donji, veći kotačić) ili

nakon naredbe ili izbornika (+/-)

• Dostupno u naprednim načinima rada (P, Av, Tv)


-1-2 21

Mjerenje, histogram, kompenzacija• Gotovo uvijek je korisno nakon fotografiranja

provjeriti fotografiju (pogotovo histogram) i

ukoliko mjerenje nije dalo dobre rezultate

ponoviti snimanje s izmijenjenim parametrima ili

kompenzacijom ekspozicije


Primjer 1


Av f/9 1/125s

ISO 100

Primjer 2


Av f/5.6 1/160s ISO 100

Primjer 2


Av f/8 1/60s ISO 200

Primjer 3


Av f/4.5 1/80s

ISO 250

Primjer 4


Av f/8 1/50s

ISO 100

Zašto bljeskalica?

• Za fotografiranje u uvjetima bez dovoljno

prirodnog svjetla (novinarstvo, dogaĎaji,…)

• Za dosvjetljavanje fotografije u nepovoljnim

svjetlosnim uvjetima

• Isticanje iz pozadine

• Osiguravanje istih svjetlosnih uvjeta

• Postizanje posebnih efekata


Princip rada sa suvremenim bljeskalicama

• Suvremene bljeskalice imaju sijalicu ispunjenu Xenonom kroz koju se prazni kondenzator velikog kapaciteta

• Bljesak nije trenutan – ipak traje neko vrijeme

• T.5 – obično oko 1/1000s

• T.1 – obično oko 1/300s

• Ne moţemo koristiti bljeskalicus vremenima ekspozicije kraćim od “vremena sinkronizacije” (tipično 1/250s)


Flash guide number

• Guide_number = f_broj x udaljenost_od_objektapri ISO 100

• Što veći => snaţnija bljeskalica

• Primjer: ugraĎene bljeskalice Canon DSLRovaimaju gn od otprilike 15m, dok vanjska bljeskalica 580exII ima gn od 58m

• Ako slikamo s blendom f2.8 to znači da s ugraĎenom bljeskalicom moţemo ispravno osvijetliti objekt udaljen cca 5m, a sa vanjskom cca 20m


Izvedbe bljeskalica

• UgraĎena bljeskalica na

aparatu:

▫ Lagana, uvijek pri ruci

▫ Dobra za fill-flash pri

kontra svjetlu

▫ Premale snage za veće

udaljenosti ili prostorije

▫ Nefleksibilna

▫ Mala udaljenost od

objektiva => crvene oči


Zasebna bljeskalica• Veće snage i fleksibilnosti

• Moţe se raditi i s nekoliko zasebnih bljeskalica

(pri čemu jedna mora biti u tzv. “master” načinu

rada, a druge u “slave” načinu

• Priključuje se

najčešće na

“hot shue”

priključak aparata


Kruţna bljeskalica• “obuhvaća” objektiv na kojeg se montira

• Koristi se u modnoj fotografiji (veće dimenzije) i makro fotografiji

• Izrazito meko svjetlo, ali pomalo neprirodno


Makro bljeskalice

• Obično se sastoje od dvije manje bljeskalice

kojima se moţe zasebno podešavati snaga

• Slično moţemo

postići uz pomoć

dvaju klasičnih

zasebnih bljeskalica


Bljeskalice i ekspozicija

• Različiti sustavi imaju različite načine upravljanja

snagom bljeska, to moţe biti

▫ Automatski - aparat emitira probni bljesak, mjeri

svjetlo i na osnovu njega izračunava potrebnu

snagu pravog bljeska

▫ Manualno – eksplicitno zadavanje snage bljeska

pomoću kontrola na aparatu ili na bljeskalici

• Proučiti dokumentaciju!


Bljeskalice – par praktičnih savjeta• Kad je glavni objekt u sjeni [pozadina je svjetlija]

tada je korisno koristiti bljeskalicu kao “Fill flash”

• Površina bljeskalice je mala => proizvodi oštre

sjene:

▫ Pokušati bljeskalicu usmjeriti na drugu, veću

svijetlu površinu [strop, zid] koja će reflektirati

svjetlo

▫ Koristiti omekšivač [difuser]

▫ Moţe se i improvizirati [bijeli papir, stiropor,…]


Pohranjivanje i sortiranje

• Aparat sprema fotografije na memorijsku karticu

• U praksi su najčešće dvije vrste (ali ima i drugih):▫ CF (Compact Flash)

▫ SD (SDHC, SDXC)

• Osim kartice trebat ćevam i čitač kartica za prijenos fotografija naračunalo


Kartice

• Pri izboru kartice pazite na kapacitet i

(eventualno) na brzinu

• Brzina kartice je vaţna ukoliko vaš aparat moţe

snimati HD video ili ukoliko okidate fotografije

“rafalno” (burst mode)


Načini pohranjivanja

• Većina naprednijih aparata ima barem dva ili tri

načina:

▫ JPEG – komprimirana datoteka, neznatni gubitak

kvalitete, manje zauzeće prostora, ograničena

mogućnost kasnijeg ureĎivanja

▫ RAW – nekomprimirana i stoga veća ali

fleksibilnija datoteka

▫ RAW + JPEG


Preporuke (osobno)

• Kad god vam je bitna kvaliteta fotografije ili kad

god mislite da ćete je kasnije “fotošopirati” –

spremajte fotografije u RAW formatu:

▫ Memorijski prostor je jeftin

▫ Lako ispraviti balans bijele boje, djelomičnu

podeskponiranost ili preeksponiranost

▫ Nema gubitka kvalitete

• Pretvorba iz RAW formata u JPEG – ekvivalent

nekadašnjeg razvijanja filma


Pohranjivanje i upravljanje fotografijama na računalu• Jako zavisno od programa kojeg koristite za

pregled ili obradu fotografija

• U profesionalnim situacijama – najbolje na RAID

diskove (zbog pouzdanosti i/ili brzine)

• jedan od univerzalnih načina (osobno):

▫ Organizacija u mape

▫ Imenovanje mapa po principu:

GGGG.MM.DD.Ime,

npr: 2013.04.19.Papuk


Estetika u fotografiji

• Wikipedia: “Estetika je je znanost o umjetnosti i

umjetničkom stvaralaštvu te znanost o lijepom i

u svemu nastoji pronaći i dati obiljeţje lijepog…”

• Estetika u fotografiji: zakonitosti koje fotografiju

čine lijepom, skladnom, ugodnom za gledanje

• Potrebno je poznavati osnovne zakonitosti i

pravila i kršiti ih po potrebi


Glavni vizualni elementi

• Linije

• Oblik i prostor

• Forma

• Boja

• Tekstura

• Ravnoteţa

• Proporcije

• …


Linije• Stvarne (vidljive) ili razdjelnice područja

• Horizontalne => smirujući efekt

• Vertikalne => snaga, dominacija

• Kose => promjena, akcija

• Konvergirajuće => naglašavaju prostornost i

dubinu

• S-krivulje i konvergirajuće linije “uvode

gledatelja u fotografiju”


Primjer uporabe linija u kompoziciji


Oblik i prostor

• Oblik: dio fotografije omeĎen linijama

• Prostor:

▫ Pozitivni prostor: dio fotografije koji sadrţi linije,

oblike, objekte od interesa

▫ Negativni prostor: prazan prostor, bez sadrţaja od

interesa

▫ Pozitivni i negativni prostor mogu biti u različitim

odnosima ali bi trebali biti uravnoteţeni


Primjer uporabe oblika i prostora


Forma

• Misli se na trodimenzionalnost objekta koju

percipiramo u ovisnosti o njegovom osvjetljenju

• Osvjetljenje (sunce) iza leĎa skriva sve sjene i

slabo ocrtava formu.

• Osvjetljenje blago sa strane daje najbolji

doţivljaj forme

• Protusvjetlo moţe u potpunosti negirati formu


Boja

• Poznat je utjecaj boje na percepciju

• Uočavati i koristiti:

▫ Komplementarne i slične boje

▫ Tople i hladne boje

▫ Zasićene ili pastelne boje


Primjer uporabe boja


Tekstura

• Označava doţivljaj površine ili materijala od

kojeg je objekt načinjen

• Moţe biti meka,

gruba, glatka,…

• Često je

naglašavamo

adekvatnim

osvjetljenjem


Ravnoteţa

• Ravnoteţa podrazumjeva da većini objekata na

fotografiji moţemo dati dojam “teţine”

• Veći objekti daju veći dojam teţine nego manji

• Tamniji objekti daju veći dojam teţine nego

svjetliji

• Ako je centar “vage” ili “klackalice” u sredini

fotografije – “teţi” objekti bi se trebali nalaziti

bliţe centru


Primjer uporabe ravnoteţe


Proporcije: zlatni rez i pravilo trećina

• Proporcije su meĎusobni odnosi veličina

elemenata fotografije kao i odnos prema veličini

same fotografije

• Najskladnijom proporcijom se smatra “zlatni rez”:

odnos 1:1.618


Proporcije: zlatni rez i pravilo trećina

• U fotoaparatima imamo vizualno pomagalo i

pojednostavljeno pravilo zlatnog reza: “pravilo

trećina”


Proporcije - primjena

• Umjesto u centar glavni

objekt je puno efektnije

postaviti u kadar po

pravilu zlatnog reza ili

pravilu trećina


Primjer uporabe pravila proporcija


Ţanrovska fotografija

• Wikipedia:

• Ţanr (iz francuskoga Genre = "podvrsta")

raspodjela je specifičnih oblika umjetnosti po

kriterijima relevantne forme (npr. filmski ţanr,

glazbeni ţanr ili knjiţevni ţanr).

• U svim područjima umjetnosti ţanrovi su,

meĎutim, nejasne kategorije bez fiksne granice.

Mnoga djela prelaze granice ţanrova i koriste

kombinacije.


Zašto ţanrovi?

• Fotografija je vrlo širok pojam i djelatnost vezana za umjetnost, medije, dokumentiranje i tehniku, hobije i osobne potrebe...

• Različite podjele i ţanrovi:▫ prema tehničkim karakteristikama (pinhole, crno-

bijela, velikog formata, lomografija,...)

▫ prema temi (wildlife, novinarska, modna, socijalna, sportska, portretna, podvodna...)

▫ prema umjetničkom konceptu (apstraktna, panoramska, high-key, mrtva priroda,...)


Ogroman broj ţanrova i podţanrova


Ogroman broj ţanrova i podţanrova• Nemoguće obuhvatiti sve ţanrove, zato u

nastavku pregled nekih najpopularnijih i

najznačajnijih ...


Fotografija prirode

• Obično se dijeli u podţanrove:

▫ Fotografija krajolika (landscape)

▫ Fotografija ţivog svijeta (wildlife)

▫ Podvodna fotografija

▫ Makrofotografija (?)

▫ …


Fotografija krajolika

• Jedan od najstarijih (ali vitalnijih:-)) ţanrova.

• Nastao vjerojatno pod utjecajem slikarstva.

• Prikazati ljepotu prirode i krajolika, najčešće bez prisustva ljudi ili graĎevina.

• Neki značajniji autori:▫ Ansel Adams

▫ Galen Rowell

▫ Michael Kenna

▫ Marc Adamus

▫ Art Wolfe…


Krajolici - tehnikalije

• Fotografiranje svim vrstama objektiva (od

širokokutnih do teleobjektiva)

• Velika dubinska oštrina (mali otvor blende)

• Često korištenje srednjeg i velikog formata

• Često korištenje filtera (polarizator, ND, GND…)

• Fotografiranje u rano jutro i kasno popodne

(“zlatni sati”) ili noću

• Gotovo obavezan stativ

• Ansel Adams: “F8 and be there”


Primjer 1: Ansel Adams


Primjer 2:Galen Rowell


Primjer 3: Michael Kenna


Primjer 4: Marc Adamus


Wildlife

• Fotografiranje ţivotinjskog i biljnog svijeta u

divljini

• Problem prilaska ţivotinjama bez utjecaja na

njihovo ponašanje

• Korištenje iznimno dugih i svjetlosno jakih

teleobjektiva i telekonvertera (>=500mm)

• Zahtjeva puno strpljenja i vremena, često i

promatranja i učenja navika i ponašanja ţivotinja


Oprema• Teleobjektivi, monopod ili tripod, aparat više klase

(brz fokus i visoka kvaliteta fotografija), usmjerena

bljeskalica,…

• Ovome još dodajte

brdo opreme za

dulji boravak u

divljini

• Često potrebna

kamuflaţa i

fotografa i objektiva


Primjer 1: Art Wolfe


Primjer 2: Michael Nichols


Primjer 3: Arthur Morris


Makro-fotografija

• Zbrka s imenom: makro=veliko

• Naziv se zapravo odnosi na veliko uvećanje

• Vrlo čest motiv su biljke ili kukci pa se često

smatra podţanrom fotografije prirode, ali ima i

druge namjene (fotografiranje proizvoda,…)

• Makro-fotografija u uţem smislu je samo ona sa

povećanjima od 1:1 i većim (veličina slike objekta na senzoru : veličina objekta u prirodi)


Kako postići veliko uvećanje?

• Macro objektiv (fokusira blizu), obično normalni ili teleobjektiv (50mm – 200mm)

• Predleće (ispred objektiva, poput filtera)

• Tube i mjehovi (umeću se izmeĎu objektiva i aparata)

• Obrnuto montiranje objektiva na aparat (uz adapter)

• Obrnuto montiranje (šireg) objektiva na drugi (tele) objektiv – potreban poseban navojni prsten


Specifični problemi makro-fotografije

• Dovoljna dubinska oštrina

• Obično je potrebno dosta zatvoriti blendu jer je

pri malim udaljenostima dubinska oštrina

izuzetno mala

• Ako zatvorimo blendu kako da fotografija ne

bude stresena? => uporaba bljeskalice!

• Često se koriste posebne makro bljeskalice ili

posebna sjenila ili reflektori na uobičajenim

bljeskalicama


Fokusiranje

• Fokusiranje i odrţavanje predmeta fotografiranja

u fokusu je izuzetno teško – mali pomak

fotoaparata i objekt više nije u fokusu

• Klasični autofokus objektiva je puno sporiji i lošiji

u makro području pa se često fokusira ručno

• Zbog toga se često koriste stativi i sustavi

makro-tračnica kako bi se objekt mogao

precizno kadrirati i fokusirati


Primjeri opreme [sustava] za makro-fotografiju


Makro-primjeri


Portretna fotografija

• Obično fografiranje lica ili krupnog plana osobe

• Pokušati izraziti individualnost i osobnost

modela ili emociju i raspoloţenje

• Fotografiranje u studiju ili “izvornom ambijentu”

• Česta uporaba mnogih pomagala:

▫ Bljeskalice, difuzori, reflektori

▫ Pozadine


Objektivi za portretnu fotografiju• Obično se koriste kraći teleobjektivi velike

svjetlosne moći [80-200mm]:

▫ Teleobjektiv ne distorzira lice kao širokokutni

▫ Velikim otvorom blende model moţemo istaknuti

iz pozadine

▫ Obično ne ţelimo preoštar fokus u svim dijelovima

fotografije (da ne otkriva nesavršenosti)

▫ Fokus na oči modela


Uporaba bljeskalice u portretnoj fotografiji


Obično se koristi

sustav od nekoliko

bljeskalica

Hint: sjeverni

prozor + reflektor

daju izvrsne

rezultate

Portretna fotografija - primjer


Sportska fotografija

• Obično za potrebe izvještavanja (podvrsta

novinarske fotografije) ili u marketinške svrhe

• Uhvatiti ključan trenutak nekog sportskog

dogaĎaja, dočarati napor, volju, ljepotu pokreta,

emocije u sportu


Oprema za sportsku fotografiju• Profesionalni (brzi) fotoaparat, teleobjektivi

velike svjetlosne moći, monopod

• Obično bez uporabe

bljeskalice (zašto?)


Sportska fotografija – zamrzavanje trenutka


Sportska fotografija – dočaravanje pokreta


Fotografija arhitekture

• Fotografiranje graĎevina ili sličnih struktura koje

je estetski zanimljivo i na točan način prezentira

tu graĎevinu.

• Prisutna od samih početaka fotografije

• Moţe biti fotografiranje

▫ Interijera

▫ Eksterijera


Oprema za fotografiranje arhitekture

• Fotoaparat, stativ

• Česta uporaba širokokutnih objektiva (sa što

manjim bačvastim izobličenjem)

• Česta uporaba tilt-shift objektiva kojima je

moguće eliminirati izobličenje zbog same

perspektive

• Ponekad uporaba bljeskalica ili drugog

dodatnog svjetla (interijeri)


Ulična fotografija [street photography]

• Odnosi se fotografiranje na javnom mjestu (ne

nuţno ulica)

• Fokus: ljudska aktivnost, situacije, meĎuljudski

odnosi

• Za razliku od dokumentarne fotografije nema uvijek

namjeru dokumentiranja dogaĎaja i zbivanja, više

osobni i intimni doţivljaji i teme. Fotografija ulice je

pokušaj da se jednim kadrom ispriča čitava priča.

• Začetci početkom dvadesetog stoljeća u Europi.

• Za neke “jedini pravi umjetnički ţanr”


Oprema za street fotografiju

• Aparat i srednji ili teleobjektiv

• Obično bez uporabe puno dodatne opreme (vaţna je brzina, trenutak).

• “There is a creative fraction of a second when you are taking a picture. Your eye must see a composition or an expression that life itself offers you, and you must know with intuition when to click the camera. That is the moment the photographer is creative. Oop! The Moment! Once you miss it, it is gone forever”


Ulična fotografija [street photography]

• Najznačajniji autori:

▫ Henri Cartier-Bresson

▫ Robert Frank

▫ Andre Kertesz

▫ Travis Jensen

▫ Tošo Dabac (?)

▫ …


Henri Cartier-Bresson


Robert Frank


Tošo Dabac


Sagi Kortler


Siegfried Hansen


I jedna moja…


I za kraj

• “You don't make a photograph just with a

camera. You bring to the act of photography all

the pictures you have seen, the books you have

read, the music you have heard, the people you

have loved.” – Ansel Adams

• Sretno fotografiranje!


Uvod u fotografiju II

Education

Transcript of Uvod u fotografiju II