SveuSveuiliilite u Zagrebu te u Zagrebu umarski fakultet umarski fakultet PreddPreddiplomski studij iplomski studij Urbano Urbano umarstvo, zaumarstvo, zatita prirode i okolitita prirode i okolia a

OPOPA I KRAJOBRAZNA A I KRAJOBRAZNA

EKOLOGIJAEKOLOGIJA

Izv. prof. dr. sc. Ivica TikviZavod za ekologiju i uzgajanje uma

1

PredgovorPredgovorto je problem ope ekologije u umarstvu? to je ekologija? Zato opa ekologija na studiju umarstva? to je krajobrazna ekologija? Koja je povezanost ope ekologije i umarske struke? Kako iskoristiti znanja i vjetine iz ope i krajobrazne ekologije?

2

3

SadrSadraj predmetaaj predmeta

OPOPA I KRAJOBRAZNAA I KRAJOBRAZNAEKOLOGIJA EKOLOGIJA

1 OSNOVE EKOLOGIJE

2 EKOLOKI IMBENICI

3 ORGANIZMI I NJIHOV OKOLI

4 EKOSUSTAV

5 EKOLOGIJA KRAJOBRAZA

4

Predavanja iz Predavanja iz

OpOpe i krajobrazne ekologije e i krajobrazne ekologije I OSNOVE EKOLOGIJE

1. Uvod u opu i krajobraznu ekologiju

2. Uvjeti ivota i kruenje tvari i energije

3. Proizvodnja i razgradnja tvari u ekosustavu

I EKOLOKI IMBENICI4. Utjecaj svjetla i temperature na organizme

5. Utjecaj vode i kemijskih imbenika na ivi svijet

6. Utjecaj klime i reljefa na zajednice

7. Utjecaj tla i matine podloge na organizme i

njihove populacije

III ORGANIZMI I NJIHOV OKOLI8. Prilagodba biljaka na okoli

9. Prilagodba ivotinja na okoli

10. Prilagodba mikroorganizama na okoli

IV EKOSUSTAV

11. Unutarvrsna i meuvrsna konkurencija

organizama za ograniene uvjete stanita

12. Ekoloka obiljeja kopnenih ekosustava

13. Ekoloka obiljeja vodenih ekosustava

V EKOLOGIJA KRAJOBRAZA

14. Biogeografija i bioraznolikost

15. Globalni, regionalni i lokalni ekoloki problemi

5

VjeVjebe iz Opbe iz Ope i krajobrazne ekologije e i krajobrazne ekologije

1 Ekoloka tematika u strunim i znanstvenim asopisima

2 Problematika tartufa u Hrvatskoj

3 Unaprjeenje opekorisnih funkcija uma

4 Zatita umskih stanita u RH NATURA 2000

5 Studije utjecaja na okoli 6

Terenska nastava Terenska nastava

1 UP Buzet Motovunska uma problematika tartufa u RH

2 PP Medvednica ekoloka problematika urbanih uma

3 Park ume grada Zagreba ekoloke teme

7

Izv. prof. dr. sc. Ivica TIKVI

Roen 1966. god. u Privlaci kod Vinkovaca

O i S Privlaka, Vinkovci, Karlovac

Diplomirao 1991. na umarskom fakultetu (F) Sveuilite u Zagrebu (SuZ)

Magistrirao 1996. F SuZ

Doktorirao 2001. F SuZ

Docent 2003. - 2007.

Izvanredni prof. 2007. -

Znanstveni rad Preko 50 znan. radova, 14 me. konferenc., voditelj 4 znanstvena projekta, specijalizirao u Francuskoj 1999. - 6 mjeseci

Nastavni rad Opa i krajobrazna ekologija, Ekologija uma, Ekologija umskog drvea, Ekoloki monitoring, Zatita okolia

Strune aktivnosti

lan Upravnog vijea Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, lan Upravnog vijea NP Plitvika jezera, lan Nacionalnog vijea za vode, Predsjednik ekoloke sekcije HDTajnik Hrvatskog ekolokog drutva, Upravitelj NPO Lipovljani, lan nac. Odbora UNESCO programa MaB,

8

Izvedbeni plan nastave Izvedbeni plan nastave

Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Ivica Tikvi

Suradnici Damir Ugarkovi dipl. ing. um. Gordana nidari, dipl. ing. um.

1. Mjesto i vrijeme Dvorana SZ 040 , ponedjeljkom predavanja 08.00-10.00, vjebe 10.00-11.00

2. Oblik nastave Predavanja, vjebe, terenski rad, konzultacije,provjera znanja

3. Polaganje ispita Nakon izvrenja svih obveza. Pismeno (2 kolokvija, zavrni pismeni ispit) i usmeno. Za konanu ocjenu boduje se nastavna aktivnost (vjebe), pismeni i usmeni ispiti.

4. Ispitni rokovi Kolokviji I. 28. 11. 2011. II. 23. 01. 2010. Ispiti objavljeni rokovi ispita

5. Literatura za ispit Prezentacije i skriptaPreporuena literatura

6. Obveze studenata Obvezno pohaanje nastave, dozvoljeno: -opravdano izostati sa 20% predavanja 3 puta (6 sati) -opravdano izostati sa 10% vjebi 2 puta (2 sata) 9

1.1. Uvod u opUvod u opu i krajobraznu ekologijuu i krajobraznu ekologiju

SadrSadraj aj

1.1 Povijest ekologije 1.2 Razvoj ekologije1.3 Razvoj ekoloke znanosti1.4 Definicije i podjele ekologije1.5 Odnos ekologije prema drugim

znanstvenim disciplinama1.6 Ekolozi se koriste znanstvenim

metodama 1.7 Eksperimenti i pretpostavke -

neizvjestnost i rasprava su najvanija obiljeja znanosti

1.8 Globalne, regionalne i lokalne ekoloke promjene

1.9 Ekoloka pojave i problemi1.10 Krajobrazna ekologija

10

1.1 Povijest ekologije1.1 Povijest ekologije

11

Godina Dogaaj 300 god. p. K. gr. filoz. Teophrast odnosi organizama prema okoliu

1798. T. R. Malthus opis rasta stanovnika na Zemlji i nedostatak potrebnih resursa za ivot

1840. J. v. Liebig dokaz ishrane biljaka mineralima i formulacija zakona o minimumu

1859. Ch. Darwin prikaz moderne teorijeo evoluciji ivih bia u knjizi The Origin of Species

1861. J. Tyndall postavlja tezu da globalna temperatura ovisi o koliini CO2 u atmosferi, eksperimentalno pokazuje da vodena para i ugljini dioksid proputaju svjetlost, ali ne i toplinsko zraenje

1866. E. Heackel deninicija izraza ekologija

1877. Mobius definicija bocenoze.

Povjest ekologije 20. stoljePovjest ekologije 20. stoljeaa

12

Godina Dogaaj 1935. Pojam ekosustav Arthur

G. Tansley1942. Ecosystem ecology

Raymond A. Lindeman 1962. Silent Spring Rachel

Louise Carson 1986. Nuklearna katastrofa u

ernobilu (Ukrajina) 1992. UN Akcijski plan o

okoliu i razvoju

1.2 Razvoj ekologije1.2 Razvoj ekologije Biljni geografi

Carl Ludwig Willdenow(1765.-1812.) i

Friedrich Heinrich von Humbolt (1769.-1859.) su istraivali odnosklime i vegetacije.

Johannes Warming(1841.-1924.) je objavio prvi tekst o ekologiji bilja.

Arthur G. Tansley(1871.-1955.) je definirao ekosustav

13

1.3 Razvoj ekolo1.3 Razvoj ekoloke znanostike znanosti

Charles Darwin (1809.-1882.) opisao prva ekoloka opaanja O podrijetlu vrsta u odnosu na prirodnu selekciju

(1859.). Johannes Warming (1841.-1924.)

prvi znanstvenik ekologije bilja Frederic E. Clements

razvio sustav organizacije prirode

14

1.4 Definicije i podjele ekologije 1.4 Definicije i podjele ekologije Darwinov sljedbenik njemaki zoolog Ernst Haeckel prvi

je upotrijebio rije ekologija 1866. godine na njemakom jeziku (njm. Oecologie) i definirao njen cilj kao prouavanje odnosa ivotinja i njihove okoline.

Pojam ekologija Ernst Haeckel je predloio i objasnio 1869. godine u knjizi Opa morfologija organizama (Generelle Morphlogie der Organismen).

Pojam ekologija je izveden od grkih rijei oikos to znai kua, dom, boravite, stanite, i logos to znai rije, govor, znanje, znanost.

15

1.4 Definicije i podjele ekologije 1.4 Definicije i podjele ekologije

Ekologija je znanost o odnosima organizama i njihovog okolia imeusobnim odnosima organizama.

Okoli definiramo kao stanite, stojbinu, biotop ili prostor gdje se odreeni organizmi razvijaju zajedno sa svim imbenicima koji utjeu na njihov razvoj.

to je opa ekologija? 16

1.4 Definicije i podjele ekologije 1.4 Definicije i podjele ekologije

Opa ekologija je znanost o odnosima biljaka, ivotinja i

mikroorganizama i njihovog okolia imeusobnim odnosima organizama.

Krajobrazna ekologija je znanost o odnosima organizama u razliitim ekosustavima i njihovog okolia i meusobnim odnosima organizama u tim ekosustavima

17

1.4 Definicije i podjele ekologije 1.4 Definicije i podjele ekologije Ekologija se dijeli prema tipu biotskih komponenti na autoekologiju, demekologiju i

sinekologiju.

Autoekologija se odnosi na prouavanje individualnih organizama ili individualnih vrsta Demekologija se odnosi na pruavanje populacija organizama, Sinekologija odnosi na prouavanje skupina organizama koji su zajedno udrueni u zajednicu.

Npr. ako prouavamo odnos hrasta lunjaka prema okoliu, radi se o autoekologiji, ako prouavamo odnos ponika hrasta lunjaka prema okoliu radi se o demekologiji, dok ako prouavamo umu u kojoj se hrast lunjak razvija radi se o sinekologiji.

Krajobrazna ekologija (geoekologija) se odnosi na prouavanje vie ekosustava. Globalna ekologija (planetarna) se odnosi na biosferu kao cjelinu.

Ekologija se moe podijeliti prema vrsti okolia ili stanita. Tako razlikujemo ekologiju voda (freshwater ecology), ekologiju mora (marine ecology) i ekologiju kopna (terrestrial ecology).

Ekologija se dijeli i prema taksonomskoj podjeli na ekologiju bilja (plant ecology), ekologiju kukaca (insect ecology), ekologiju mikroorganizama (microbial ecology) i ekologiju vertebrata (vertebrate ecology).

18

1.5 Odnos ekologije i drugih znanstvenih 1.5 Odnos ekologije i drugih znanstvenih disciplina disciplina Okoli (fizikalni i biotski) je temeljni predmet istraivanja u ekologiji.

Spoznaje iz podruja kao to su astronomija, fizika, kemija, geologija i dr. doprinose razumijevanju fizikalnog okolia. To se takoer odnosi i na oceanografiju, fiziografiju, paleontologiju, gografiju ili geomorfologiju. Matematika, meteorologija, limnologija i pedologija su takoer vane za razumijevanje fizikalnog okolia.

Razumijevanju biotskog okolia doprinose botanika, zoologija i fiziologija. Razlika izmeu ekologije i fiziologije je esto vrlo mala. Katkada se ekologija opisuje kao vanjska (eksterna) fiziologija organizama, a fiziologija kao interna ekologija organizama.

Ekologija je osnova za primjenjene strune discipline kao to su agronomija, umarstvo, gospodarenje divljai i zdravstvo.

19

1.6 1.6 to je znanost? to je znanost? Znanost je organizirana ljudska aktivnost usmjerena na

poveavanje naeg razumijevanja prirode i svega to nas okruuje, putem trajnog postavljanja pitanja i traenja odgovora na postavljena pitanja.

Prouavanje prirode u laboratoriju ili na terenu podrazumijeva prikupljanje podataka kako bi se testirala hipoteza.

Hipoteza je pretpostavka koju znanstvenik postavlja kako bi objasnio neki fenomen. Hipoteza moe biti i tvrdnja o uzrocima i posljedicama koje se ispituju. Ona moe biti temeljena na opaanjima u laboratoriju ili na terenu, kao i na ranijim opaanjima.

20

1.7 1.7 to su znanstveni rezultati? to su znanstveni rezultati? Osnovna odlika znanstvenog rada je jasnoa i jednostavnost, a

vrijedan znanstveni eksperiment je rezultat jasnog promiljanja, koje obuhvaa jasno postavljanje problema i rezultira jasnim zakljucima.

Znanstveni radovi se objavljuju u znanstvenim asopisima a predstavljaju sustavno napisan i objavljen prikaz rezultata znanstvenog istraivanja.

Prvi su znanstveni rezultati publicirani u znanstvenim asopisima prije 300 godina, dok je dananja organizacija znanstvenih lanaka (uvod, metoda, rezultati i rasprava) razvijena u zadnjih 100 godina.

Neki od znaajnijih ekolokih asopisa u svijetu su Science, Nature, Ecology, Plant Ecology, Forest Ecology and Management i dr.

21

1.7.1 Odnos znanosti i struke

Znanost donosi nova znanja Struka primjenjuje postojea znanja

Obostrana suradnjaMeusobna povezanost Meusobna ovisnost

1.8 Ekolo1.8 Ekoloki problemi ki problemi Globalne ekoloke promjene

Promjena koncentracije CO2 u atmosferi Promjena klime Smanjenje ozonskog omotaa Oneienje

Regionalni ekoloki problemi

Radijacija Promjena klime Oneienje zraka Oneienje vode i tla

23

1.8 Ekolo1.8 Ekoloki problemi ki problemi

Lokalni ekoloki problemi

Promjena klime i elementarne nepogode (oluje, nevremena)

Oneienje zraka, vode i tla Promjene hidrolokih odnosa Poari, erozije i bujice Unitavanje i smanjivanje stanita

24

1.9 Ekolo1.9 Ekoloke pojave i problemi ke pojave i problemi

25

26

1.10 Krajobrazna ekologija 1.10 Krajobrazna ekologija

27

28

ZakljuZakljuak ak Svi organizmi na Zemlji se razvijaju pri

odreenim ivotnim uvjetima. umski ekosustavi su kompleksne ivotne

zajednice razliitih vrsta organizama meusobno povezane izmjenom tvari i energije na odreenom stanitu.

Kompleksnost odnosa organizama i njihovog okolia upoznaje se ekolokim istraivanjima.

Ekologija kao znanost pomae u upoznavanju staninih uvjeta organizama kao i kod rjeavanja ekolokih poremeaja u ekosustavima.

29

KljuKljune rijene rijei i

Priroda Organizmi ivotni uvjeti Stanite (stojbina) Okoli Ekologija Znanost

ume umski ekosustavi umarstvo Urbano umarstvo Zatita prirode Zatita okolia Ekoloke promjene Ekoloki problemi

30

31

Pitanja Pitanja 1. to je ekologija? 2. to je opa ekologija 3. to je krajobrazna ekologija?4. Iz kojih se biolokih disciplina razvila ekologija. 5. Tko je i kada prvi puta upotrijebio rije ekologija? 6. Od ega dolazi rije ekologija? 7. to je okoli? 8. to je krajobraz?9. Kako dijelimo ekologiju prema biotskim komponentama? 10. Kako dijelimo ekologiju prema vrsti stanita? 11. Kako dijelimo ekologiju prema taksonomskoj podjeli. 12. to je znanost? 13. to je hipoteza? 14. Na koji nain nove spoznaje postaju dio znanosti? 15. Kako dijelimo ekoloke probleme s obzirom na opseg pojavljivanja.

32